S ponosomvam predstavljamoprvi sir ementalskogtipa - rezultat iskustvai radanašihsirarskih iz Bjelovara. Brižljivonjegovantijekomvišetjednogzrenja,BILOGORAC vaszavestisvojimblagoslatkastimokusomi mirisomkoji na mlade orahe. Bogatje kalcijem,a sadrži i vitamineA i B kompleksa.Sirnotijestoje meko, glatkoi s poznatim i svojstvenimvelikimsirnim na prerezu.
SADRŽAJ
ZLATNI ROG
Nagrada Hrvatske mljekarske udruge ___________ _
HRANIDBA
Hranidba i muznost krava u proljetnom razdoblju - 7 Hranidba teladi-kolostrum ___________________ 12
KOZARSTVO
Hranidba koza krepkim krmivima________
EDUKACIJA
Edukacija djelatnika Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu _
VETERINARSTVO
Sterilitet ili jalovost goveda
HRVATSKI CENTAR
Kako možemo pridonijeti dosljednoj provedbi sustava kontrole mlijeka u Republici Hrvatskoj
GOSPODARSTVO
Poslovno udruženje u govedarstvu obiteljskih gospodarstava _________________
27
Interventni
Redakcijski kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Ljiljana Husinec, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun dipl. ing. Darko Uher, Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorica: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna Lektorica: Katarina-Zrinka prof., Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43.000 primjeraka
Godišnja nagrada Hrvatske mljekarske udruge mlijeka za štalski prosjek po kravi, proizvedenog za tržište
KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG ROGA»:
• mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 m1esec1 u godini (prema podatcima Hrvatskog centra, Zagreb).
• Priložena potvrda o mlijeka mljekari
• mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (L) klasi (podatci Hrvatskog stocentra, Zagreb)
Podatke tijekom godine razmatrati i procijeniti Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada se godine.
Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Hica 31/111.
1 : Napomena: i Ime i prezime i Popunjeni obrazac s podatcima za mjesec
Broj krava:.. tijekom ožujka o.g mlijeka mljekari (litara): ....
Klasa mlijeka: ............ ..
Datum predaje obrasca i potpis: ..
Za eventualna dodatna objašnjenja izvolite nazvati Hrvatsku mljekarsku ud: rugu 01/4831-265.
ZLATNI ROG
~?3rn8
['[\f,----;)f,Yf:V1/j\ , mrkva je višestruko znaca1na
Piše: Darko Uher, dipl. ing. ----------~
Mrkva sadrži dosta fosfora, kalcija i željeza osobito u listu koji treba cijeniti kao korijen, jer biološko željezo dobro i priplodnoj stoci. Mrkva je poznata po znatnom sadržaju karotina a i b, oko 900 mg/kg suhe tvari korijena kao provitamina A, zatim vitamina iz grupe B (aneurin-B 1 i riboflavin- B2 ), C, E, PP (nikotinamida), osobito sorte boje korijena. Zbog ovakva sadržaja ona je dijetetski veoma hrana. U pogledu, mrkva je intenzivna okopavina te ima ulogu i u rotaciji njivskih usjeva i za zemljišta koja odgovaraju i repi. mrkva klije na temperaturi 3 - 4 °C. Podnosi niske temperature od -2 do -3 °C. Optimalna temperatura za rast je 18 - 21 °C. Sušu mnogo bolje podnosi od repe. Za vrijeme suše miruje, a sa pojavom kiše dolazi do prskanja korijena. Dužina vegetacijskog perioda je duga (150-180 dana). Razvijenije biljke, osobito korijen, može podnositi slabije mrazeve do -5 °C i -6 °C, jer ima sadržaj suhe tvari. mrkva zahtijeva dobro plodno, rastresi to i duboko tlo, uspijeva i na pjeskovitim ali boljim tlima. Zbijena, previše vlažna i glinovita tla joj ne odgovaraju, u njima se korijen i teško se vadi.
U\J\..jlj\J_,:J VW korjenasta biljka. Za razliku od krmne repe, mrkva ima daleko hranjivu vrijednost. Ona sadrži do 20,0 % suhe tvari, u prosjeku 16,5 %, najviše (uglavnom disaharidisaharoza), zatim proteina i masti.
Agrotehnika proizvodnje
mrkva je okopavina koju treba uzgajati na istoj površini svake 3 do 4 godine. Osobito su dobri predusjevi jednogodišnje i višegodišnje mahunarke. Osnovna obrada tla je ista kao za repu, ali treba posebno potrebu dobre usitnjenosti tla. Sjeme je vrlo sitno i sporo a ako tlo nije dobro pripremljeno, ili rijetko. Što se gnojidbe mrkvi treba kalija jer vrlo pozitivno reagira na njega. se gnojidba teže topljivim oblicima fosfora i kalija prije osnovne obrade. Za sjetvu mrkve treba dobro pripremiti sjeme koje, prije svega, mora imati dobru klijavost. Vrijeme sjetve je polovicom ožujka, a ako su vremenski uvjeti povoljni može i ranije. Mrkvu možemo sijati i u jesen mada se jesenska sjetva manje Mrkvu valja sijati na razmak 35 - 40 cm redova. Dubina sjetve 1 - 2 cm, ovisno o tipu i pripremljenosti tla za sjetvu.
Zasijanu površinu treba povaljati, radi boljeg i pravomjernijeg nicanja mrkve. sjemena se od 1,5 do 2,0 kg/ha. Najraširenija je slovenska sorta Ljubljanska žuta. mrkvu treba vaditi kasno u jesen kad i repu. Prije berbe, 10 - 15 dana, treba pokositi lisne rozete. Prilikom valja paziti da se korijen što
Jari grašak je biljka prohladnog i umjereno toplog podneblja da se rast usjeva zaustavlja na temperaturama višim od 30 °C. grašak se uzgaja u plodoredu jer ne podnosi ponovljeni uzgoj na istoj površini zbog bolesti i štetnika pa na istu parcelu dolazi nakon tri ili više godina.
Za proljetnu (jaru) sjetvu tlo je trebalo preorati tijekom jeseni ili zime i grubo ga pripremiti za što je raniju proljetnu sjetvu. Grašak traži duboku obradu jer ima dobro razvijen korijenov sustav koji prodire i do 1 m duboko u tlo. Gnojidba tla za grašak u kulturi izvodi se prije osnovne obrade tla s oko 20 t/ha stajnjaka ili gnojovkom. Mineralna hranjiva grašak dobro koristi, zato mu treba osigurati 80 do 100 kg/ha P20 5 i 120 do 150 kg/ha Kp. Za rast i razvoj grašak treba puno dušika. da tijekom vegetacije veže atmosferski dušik, grašku se osigurava samo startno 30 do 40 kg/ha dušika. Samo u tlima i u uvjetima za koje sumnjamo da biti osigurano vezanje atmosferskog dušika, usjev graška ili smjese prihranjuje se gnojivima jednom ili u dvije prihrane s 100 do 200 kg/ha KAN-a. Sjetva jarog graška treba biti što je ranije (krajem ožujka).
Ranije sijani usjev pokrije tlo i smanji zakorovljavanja, odnosno završi vegetaciju do sušnog razdoblja. Sije se na dubinu od 4 do 6 cm na težim tlima, a na lakšim i pjeskovitim (toplijim) tlima na dubinu 6 do 8 cm uz obvezno valjanje tla ili s valjkom koja valja traku u koju je posijan grašak. U kulturi sije se 80
M(jekarski list 08/2004.
manje slomi, jer se takav teže a podložan je i kvarenju. Urodi korijena mrkve iznose 15,0 - 40,0 t/ha a lista 3,0 do 4,0 t/ha u suhom stanju. Dehidrirani list može se samljeti, a brašno je veoma korisno kao dodatak hrani. Korijen mrkve se za zimski period trapljenjem koje je trapljenju repe.::)
do 130 klijavih zrna na m 2 • Što je kasnija sjetva ili što je lošija priprema tla, siju se više norme po jedinici površine. Kultivare za proizvodnju zrna s vrlo razvijenim viticama (Baccara, Solara) treba sijati žitnom jer se kasnije usjev dobro povezati viticama i ne tijekom vegetacije za jakih kiša. Najopasniji korovi u usjevu su oni visokog habitusa koji kliju i u istovremeno s graškom (limundžik, kamilica, loboda, dvornik). Zaštita od korova može se obaviti kontaktnim herbicidom Basagran 600 (2 1/ha) uz utrošak vode od oko 300 1/ha, najbolje u split aplikaciji (navedena doza u dva puta po pola) s vremenskim razmakom od tjedan dana. Ako se u usjevu nakon nicanja jave travni korovi, onda treba primijeniti Agil 100 EC. U cvatnje obavlja se i tretiranje usjeva protiv graškovog žiška s insekticidima dubinskog djelovanja Chromogor 40 ili piretroid Sumi Alfa 5FL. U svrhu kvalitetne zaštite potrebna su dva tretmana u vremenskom razmaku od 10 do 12 dana. Zrno graška u prosjeku sadrži 23 % proteina (tablica 1) pa se stoga može koristiti kao
Tablica 1: Sadržaj hranjivih tvari u lupini~bobu, grašku i punomasnojtostiranojsoji (zrno)
Sadržaj hran_jivihtvari
Sastavu% Lupina Grašak Bob Soia Suha tvar 90 90 90 90 37 23 28,5 37
koncentrirana krmiva u ishrani životinja (tablica 2). Zrno graška može se direktno koristiti u hranidbi stoke jer je razina tripsina, inhibitora u sirovom zrnu, na razini sojine Po
Slika 1: Usjevjaroggraška u vegetaciji(sorta Baccara)
Tablica2: Upotrebajaroggraška u smjesamaza ishranu životinja
Vrsta stoke % jarog graška u kompletnom obroku Svinje Odbijeni 15 Tovljenici 25 Suprasne 15 u 25 laktaciji ·Perad Broileri 30 Nesilice 15 Za
Janjci Za tov 35 Goveda Muzne krave 3,5-4,0 kg/dnevno Tovnajunad 2,0-2,5 ke:/dnevno aminokiselinskom sastavu zrno graška je dosta bogato esencijalnim aminokiselinama, osobito lizinom, ali siromašnije triptofanom i sumpornim aminokiselinama u odnosu na sojinu i.]
PROIZVODNJA BOBA ZA ZRNO
Piše: Darko Uher, dipl. ing.
Bob se najviše koristi u ljudskoj prehrani kao zeleno ili zrelo zrno. Zrno sadrži oko 30 % oko 45 % ugljikohidrata (najviše škroba), oko 1,5 % ulja, oko 3 % mineralnih tvari, do 9 % celuloze, vitamina i drugih korisnih sastojaka.
Važnost i upotreba boba boba, kao izvora proteinskih krmiva u hranidbi životinja treba promatrati i kroz sadržaj esencijalnih aminokiselina. Sadržaj lizina, u dijelu boba, iznosi oko 6,2 % što je oko dva puta više nego u arašida, za 2/3 više nego u suncokreta, a otprilike kao kod soje. Uz sva dobra svojstva postoje i problemi korištenja boba u tovu životinja a vezani su uz ukusnost krmiva od boba (zbog sadržaja gorkih tvari, osobito glikozida cijanovodika). No, ako je
bob samo jedna od komponenata krmne smjese (tj. od 15 % do 20 %) ukusnost krmiva nije u pitanju.
ACROEKOLOŠKI UVJETI ZA
Toplina
PROIZVODNJU BOBA
Bob najbolje uspijeva u umjereno toplom Ne zahtijeva toplinu. Minimalna temperatura za klijanje je 3 do 4 °C. U toplijim (Dalmaciji) bob se može sijati kao ozimi i tada može izdržati niske temperature do minus 8 °C. Proljetni bob podnosi temperature do minus 5 °C.
Svjetlost
Iako je bob biljka dugog dana, su reakcije kultivara na dužinu dana.
Voda
Bobu treba voda cijeli vegetacijski period, a osobito u vrijeme cvatnje, oplodnje, zametanja mahuna i nalijevanja zrna.
Sredstva za pranje i dezinfekciju
(vimena, muznih mUekovoda, hladnjaka za mlijeko i ostalog
P3 Aaepto N - alkalno sredstvo za automatsko ! pranje i dez ntekClfu. • P3 Horollth Nkiselo sredstvo za automatsko i ru no pranie • P3 Duett - prašl<asto kombinirano (alkalno I kiselo) sredstvo za automatsko , pranje i dezinfekciju • P3 Unlsept - praskaste. kiselo sredstvo za automatsko I pranje ujutro i navecer • Zlatol MR-F - praškasto, alkalno sredstvo za pranJe , dezltekclju • P3 Veloucid emulzija za nJegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfekciju vimena prije mužnje • P3 lo-Shield - Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - Mastitisprotilaksa.
Bob uspijeva na tipovima tala, no najbolje na plodnim, strukturnim i dubokim tlima dobro opskrbljenim vodom. Bob podnosi kisela tla do pH 5,5 a ne podnosi alkalna. Ako ga zahvati suša ostaje nizak, s malim brojem mahuna a prinosi su niski.
AGROTEHNIKA ZA PROIZVODNJU BOBA
Plodored
U plodoredu ga je najbolje sijati nakon okopavina, ali se može sijati i nakon žitarica. je predusjev za oko"pavina, ali i žitarica jer u tlu ostavlja dosta dušika odnosno biološke ostatke povoljnog N : C omjera, povoljnu strukturu tla te mikrobiološki aktivno tlo. Nakon boba ne bi trebalo uzgajati mahunarke. Nije osjetljiv na uzgoj u monokulturi.
Obrada tla
Osnovna obrada tla za sjetvu boba u kasnu jesen mora biti duboka oko 30 cm. Predsjetvena obrada zimske brazde mora biti nešto dublja nego za ranih jarih kultura koje se siju tijekom ožujka.
Gnojidba
Tlo za bob treba gnojiti stajnjakom 20 do 30 t/ha, i osigurati mu 60 do 70 kg dušika, 60 do 100 kg PPs i 100 do 120 kg/ha K20. gnojiva nužna su u pripremi tla za sjetvu i u prihrani (pola Bob dobro reagira na mikroelemente molibden, bakar, bor i cink.
Sjetva
Za proizvodnju zrna bob se sije u kulturi. da zrna boba varira ovisno o formi i kultivaru, a 1 000 zrna iznosi od 300 do 2 400 grama mase, i sjetvene norme su u vrlo velikom rasponu. Norma sjetve boba je 40 do 60 biljaka po m2, za proizvodnju zrna, dok je sklop za proizvodnju zrna s razmakom (30 do 40 cm) 70 do 100 biljaka po m2, kao i za proizvodnju krme. Za proizvodnju zrna bob se može sijati na razmaku 40 do 60 cm ovisno o sorti. Sitnozrne sorte siju se na razmak 40 do 50 cm, a krupnozrne sorte na razmaku 50 do 60 cm. sjemena po 1 hektaru varira od 100 do preko 300 kg pa i
više, ovisno o sjetve, formi, sjemena. Bob za klijanje treba puno vlage. Stoga treba ga sijati na dubinu 5 do 7 cm. Na lakšim tlima sijati ga dublje, kao i u kasnijim rokovima sjetve. Prije sjetve dobro je sjeme inokulirati bakterijama Rhizobiumfabae.
Njega
Valjanje nakon sjetve treba obaviti ako je tlo suho, što je u vrijeme sjetve boba izuzetak, osim u postrnoj sjetvi. Drljanjem se razbija pokorica. U širokorednoj sjetvi možemo, prema potrebi, kultivirati tlo. Korove možemo suzbiti herbicidima prije sjetve (Treflan EC, Avadex BW) te nakon sjetve a prije nicanja (Dual 960, Bladex 50 SC). Suzbijanje bolesti i štetnika u usjevu boba se ne provodi, ali ga treba primijeniti u napada.
Žetva
Žetvu boba možemo obaviti na1cesce jednofazna. U jednofaznoj žetvi dobro je prethodno završiti vegetaciju desikantima (desetak dana prije žetve) a kada se listovi osuše valja obaviti žetvu kombajnima koje moramo podesiti za žetvu boba. Prinos zrna boba se oko 3 tiha, ali može biti i znatno Nakon žetve sjeme boba treba dosušiti na ispod 14 %
Slika 1: Biljka boba u fazi mahuna
HRA IDBAI MUZNOSTKRAVA
U PROUETNOMRAZDOBUU
Muznost krava je sposobnost ali mnogo ovisi o klimatskim promjenama: temperaturi zraka i vlazi, padalinama, vjetrovima i drugim vanjskim utjecajima. Klimatske promjene djeluju neposredno na organizam životinja preko osjetila i perifernih završetaka i na vegetativni i hormona/ni sustav životinja, dakle na muznost i reprodukcija krava, ali i na stanje u okolišu.
Krave imaju veliku fiziološku sposobnost prilagodbe na nepovoljne vanjske utjecaje. Pritom se smanjuje proizvodnja mlijeka i plodnost krava, a osobito ako su te promjene iznenadne i jakog intenziteta. Stoga je potrebno odgovaratehnologijom držanja i hranidbe ili ublažavati djelovanje takvih podražaja.
U zimskom razdoblju (studeni do krave su dobivale za hranu suhih voluminoznih krmiva i silažu. Mlijeko je sadržavalo uglavnom visoku a zbog nedostatka energije manje i laktoze. Sa suhim voluminoznim krmivima krave su dobivale manje a zbog pile su manje vode i sustezale mlijeko, tako da se smanjivala i izmuzenag mlijeka.
Ako krave nisu gravidne, zbog kretanja i nedostatka energetskih i nekih mineralno vitaminskih sastojaka u krmnim obrocima, zima je razdoblje «tihog gonjenja» (estrusa) i produženog razdoblja krava.
U se bitno mijenjaju temperaturnovlažni odnosi, pa povoljne klimatske promjene na rast i hranidbenu kvalitetu travnjaka i drugih zelenih krmiva koja su temeljna hrana Posebice su toplina, vlaga i raspored padalina, vjetrovi i sl. povremeno dolazi i do vremenskih nepogoda, naglih dnevnih zatopljenja ili zahla(mrazeva).
Naglo topljenje snijega i pada-
!ina mogu uzrokovati poplave i preveliku vlažnost tla, ili obratno, zbog nedostatka padalina može do sušnih razdoblja kao što je bilo prošle godine. Nestabilno vrijeme je u ožujku, travnju i polovici svibnja kad intenzivno raste i buja vegetacija, a zatim poslije stabilizacije u srpnju i kolovozu porastu dnevne temperature, po1acava se intenzitet pa su i dugotrajne suše. Klimatske promjene tijekom vegetacijskog razdoblja na rast i hranidbenu kvalitetu travnjaka i drugih zelenih krmiva koja su temeljna hrana S tim u svezi mora se tehnološkom obradom (košnjom i gnojidbom, isušivanjem, navodnjavanjem i sl.) pravovremena održavati fizikalno kemijski sastav, struktura tla i hranidbena kvaliteta krmiva.
Krave s travom i zelenim krmivima dobivaju u proljetnom razdoblju (krajem ožujka - travanjsvibanj) iz zelenih krmiva (80 do 83 % vlage), a mlada trava sadrži više lako probavljivih i topljivih i spojeva (sirovih i NPN spojeva). S tim se mikrobnih u buragu pa i proizvodnja mlijeka.
U razdoblju ranog - uz hranidbu krava svježom mladom travom koja sadrži malo suhe tvari, glukoze, lako probavljivih i sirovih - javljaju se proljevi. Prije puštanja i po povratku s paše, odnosno uz hranidbu zelenim krmivima, kravama treba dati i malo sijena ( 3 do 5 kg). Na taj
Jf(jekarski list O:J/2004.
Hi<lp_mft9 -·· --tiirbnlf~
Schulz lut'Eutar, IQaiuan.L!ftdH.M 9ddung del lrnll'UrlSy,tlfM -8"19Fru~ (!)~=$
Primjer othrane u suhostaju:
25 kg kukuruzne silaže
5 kg fivadnog sijena
0,4 kg sojlne
3,0 kg slame
50 g Sano TMR Plua TR
150 g TMR Profi
dodatak za visoku
Vaše prednosti pri primjeni ove tehnologije i SANO-proizvoda: ušteda vremena i hrane
bolja mlijeka (proteini, mast)
bolja plodnost - više teladi po kravi
manje bolesti vimena, papaka i organa za probavu zarada od proizvodnje
dodatak za suhostaj
Primjer othrane u laktaciji za 30 litara mlijeka, npr:
25 kg kukuruzne silaže
5 kg livadnog sijena
8,5 kg sojine
3,0 kg kukuruza
2,5 kg
0,3 kg Sano TMR Proti
Sirovine
dobivaju s osnov- Tablica 1: Osnovni krmni obrociu ranom pašnom razdoblju nim krmivima posu-
he tvari i dosta sirove vlaknine (oko 25-30 % u suhoj tvari), spr1ecavaju se proljevi, a ujedno na postotka masti u mlijeku.
(Tablica 1)
Ukupnosadržeza 15 I mlijeka/dan +1,5ke:kukuruza
Sijeno kg I 3,0 Suhetvari g 13380-% u sr + 1290= 14670-% u sr
Trava,paša kg I 60,0 Sirovih g 1878- 14,04 + 112= 1990- 13,57
Sirovevfaknine g 3570- 26,68 + 31 = 3601- 24,55
Kalcija g 75,00- 0,56 + 0,15= 75,15- 0,51
Fosfora g 28,80- 0,22 + 3,00= 31,80- 0,22
Ma211eziia g 23,40- 0,17 + 1,65= 25,05- 0,17
Energetskehranidbene ukupno- u kg ukupno- u kg vrijednosti
MJNEL 78,90- 5,898 +12,579=91,479- 6,235
H.j. 12,43- 0,93 + 1,95 = 14,38- 0,98
Osnovni krmni obroci, koji se sastoje od mlade proljetne trave i manje sijena, mogu biti približno dovoljni kravama za muznost oko 12 do 15 litara mlijeka/dan. Krmni obroci sadrže dovoljno sirovih (oko 14 % u suhoj tvari) i oko 27 % sirove vlaknine. Energetska hranidbena vrijednost iznosi oko 5,898 MJ NEL ili 0,93 H.j./kg suhe tvari.
Za 15 litara mlijeka/dan nedostaje manja energije, jer krave moraju dobivati krmiva energetske hranidbene vrijednosti oko 89,6 MJ NEL ili 13,1 H.j/dan. Nedostatak energije treba popuniti dodatkom 1,01,5 kg mljevenog kukuruza /dan.
Dodatkom kukuruzne prekrupe osnovni krmni obroci sadrže u suhoj tvari oko 13,5 % sirovih 24,5 % sirove vlaknine i energetsku hranidbenu vrijednost oko 0,98 H.j./ kg ili 6,235 MJ NEL. (Tablica 1)
Krmni obroci svježe proljetne trave sadrže dovoljno minerala kalcija potrebnih za 15 litara mlijeka/dan, ali ne sadrže dovoljno fosfora. Fosfora nedostaje oko 20 do 25 g/ dan da bi zadovoljilo potrebe krava muznosti 15 litara mlijeka/dan.
Mlada proljetna trava sadrži kalija i spojeve dušika (NPN spojeva) zbog može kravama nedostajati minerala natrija i magnezija, jer se ovi minerali u takvim uvjetima slabije resorbiraju loše iskorištavaju u probavnom sustavu krava. Nedostatak se može oboljenjem «pašne tetanije». Stoga je potrebno kravama davati dnevno oko 100 do 150 g mineralno-vitaminskog dodatka.
mlade i trave može - zbog nedovoljno suhe tvari i energije, nedostatka pravih i nekih minerala (fosfora, natrija, magnezija i nekih mikrominerala), kalija i NPN spojeva - uzrokovati proljeve, pašne tetanije, smetnje u plodnosti, kasniju pojavu gonjenja (estrusa) i produženo razdoblje, proizvodnju mlijeka s manje i bezmasne suhe tvari, a sadržajem uree (NPN spojeva). Nije sporno da je svježa trava i paša najvrednije (i najjeftinije) prirodno krmivo za plodnost krava i proizvodnju mlijeka, posebice ako je kravama (uz ne previše intenzivno djelovanje sunca) i kretanje po pašnjaku. travu i pašu treba promatrati u okviru uravnoteženog ukupnog krmnog obroka s kojim se postiže maksimalna muznost i kvalitetan sastav mlijeka, zdravlje i plodnost krava, kao i optimalna cijena mlijeka.
Stoga se kravama davati travu najviše u 11 do 12 kg suhe tvari dnevno, a sijenom (i voluminoznim krmivima) i dopunskom krmnom smjesom, koja sadrži odgoenergetske i sirovine i mineralno-vitaminske dodatke (premikse), treba popunjavati nedostatke krmnih obroka prema muznosti i drugim potrebama krava.
POTPUNE KRMNE SMJESEZA VISOKU MUZNOST UZ MLADU PROLJETNU TRAVU
Da bi se postigla visoka muznost i kvalitetan sastav mlijeka, muzne krave moraju dobivati uz mladu proljetnu travu i zelena krmiva potpune krmne smjese koje sadrže visoku energetsku
M/Jekarski List 03/2004.
Tablica 2: Potpuna krmna smjesa za muzne krave uz travu i zelena krmiva - 25 litara mlijeka/dan 4,0 do 5,0 kg
Sirovine % Sadrži %
Kukuruz 45,3 Suhe tvari 86,00 - 30 litara mlijeka/dan
Pšenica 10,0 Sirovih 19,12 6,0 do 7,0 kg
Soiina (44% SP) 18,0 Kalciia 0,70
krmno brašno 10,0 Sirove vlaknine 4,95 - 35 litara mlijeka/dan 8,0 do 10,0 kg
Suncokretova (33% SP) 12,0 Fosfora 0,77
Fosfonal (18% P) 2,0 MaE!Ileziia 0,22
Vaonenac 1,7 Energetske hranidbene
Sol 0,5 vrijednosti
Mineralno vitaminski oremiks 05 Ukupno 100,0
hranidbenu vrijednost (najmanje 1,15 H.j /kg ili
7,500 MJ NEL) s 19 % sirovih
U krmne smjese ne treba dodavati Benural S i spojeve dušika, jer mlada trava i zelena krmiva sadrže mnogo NPN spojeva (oko 40 do 50 % od ukupnih sirovih koji se iskorištavaju za mikrobnu sintezu u buragu, a u resorbiraju se u krv i mogu biti štetni po zdravlje i reprodukciju krava. Uz to, krmni obroci moraju sadržavati energetskih sirovina s lako probavljivim ugljikohidratima, u obliku škroba i koji maksimalnu sintezu mikrob~ nih u buragu i smanjuju resorpciju amonijaka u krv.
za visoku muznost krava i dobivanje visokog postotka kvalitetnih bjelanu mlijeku, krmne smjese moraju sadržavati i postotak (35 - 40 %) u buragu stabilnih s biološki kvalitetnim aminokiselinama (iz sojine i suncokretove kao i u buragu stabilnih ugljikohidrata (škroba) koji se u crijevu fermentativno razgraresorbirati u krv i neposredno sudjelovati u
ukg
MJNEL 7,573
H.j. 1,15
Velika krepkih krmiva (koncentrata) u krmnim obrocima smanjuje broj mikroorganizama (koji celulozu u buragu), slabi iskori-
štavanje i potrošnju voluminoznih krmiva i poskupljuje proizvodnju mlijeka. Može nepovoljno utjecati na metabolizam i zdravlje krava, javlj~ju se kisele indigestije, nadmovi i dr. Krepka krmiva (koncentrate) treba, stoga, kod visoke muznosti najviše na 9,0 - 10,0 kg /dan (40-45 % od ukupne suhe tvari krmnih obroka), a dnevnu krmnih smjesa valja uvijek davati podijeljena na dva, tri i više manjih obroka. (Tablica 3)
svježa zelena krmiva u hranidbi krava treba znati da zbog prošlogodišnje suše mogu sadržavati nitrata osobito ' ako su travnjaci poslije suše uz dosta padalina dosijavani i gnojeni gnojivima. nitrata može uzrokovati opasna otrovanja krava (slinjenje, nadmove, proljev, mokrenje, otežana disanje, teturanje, i sl.) i promjenu kvalitete mlijeka (mirisa, okusa i kemijskog sastava mlijeka).
Na prirodnim travnjacima može se korova koji mogu utjecati na hranidbenu kvalitetu krmiva, a s tim u svezi treba upozoriti na redovitu i košnju. sintezi mlijeka. (Tablica 2)
Potpune krmne smjese s mineralno
vitaminskim dodatcima treba kravama davati uz osnovna voluminozna krmiva
Tablica 3: Krmni obroci krava za visoku muznost u ranom pašnom razdoblju (za 35 - 40 litara mlijeka/ dan)
Sirovine Ukupnosadrže +10 ki! krmnesmiese
Siieno kg I 3,0
Trava,paša kg I 60 O '
Suhetvari g 13380-% u ST + 8600 21980 -% u ST
Sirovih g 1878- 14,04 + 1912 3790 - 17 24
Sirovevlaknine g 3570 - 26 68 + 495 - 4065 - 18 49 ovisno o muznosti za:
U nedostatka trave ili potreba za krmivima u ranom proljetnom razdoblju mogu se kositi i davati kravama za hranu zelene ozime žitarice, uglavnom sve do klasanja. u nedostatku svježih zelenih krmiva krmni obroci krava mogu se nadopunjavati travnom kukuruznom silažom.
IZVANREDNE POTREBE ZA POTROŠNJU
SILAŽE U PROLJETNOM RAZDOBLJU
Neki bit prisiljeni u ranom proljetnom razdoblju ranije trošiti silaže jer bi se, nastupom toplijih dana, mnoge silaže nacm1ene u prošlogodišnjem sušnom razdoblju mogle ponovo zagrijavati. Zbog suše i postotka suhe tvari i strukturnih vlakana, mnoge silaže nisu dobro ugažene i u njima je zaostala više zraka. Silaže ne sadrže dovoljno kiseline i nisu stabilne, a zbog oksidacije i razgradnje organske tvari, razvoja plijesni i gljivica silaže mogu ponovno provreti i stvarati toplinu. Zagrijana silaža ima najmanje 10 °C iznad temperature okoliša.
Zagrijanu silažu treba zaštititi od neposrednog i što prije potrošiti jer se brzo gube velike hranjivih tvari, a zbog razvoja plijesni i lošeg okusa silaža postaje neupotrebljiva za hranu (posebice za mlade i rasplodne životinje i krave visoke muznosti). Može se da ponovnim vrenjem i zagrijavanjem silaža sa svakim kg suhe tvari gubi energetsku vrijednost do 0,2 MJ NEL. (Tablica 4)
Tablica 4: Gubitci suhe tvari zbog vrenja u zagri/anoj silaži
Zagrijavanje silaže iznad temperature okoliša
Suha tvar s 0 c 10°c l5°C 20°c 2s 0 c silaže
Gubitaksuhe tvari silaže na dan %
20% 1,6 3,2 - - -
30% 1,2 2,3 3,5 - -
50% 0,7 1,5 2,2
Honig, 1999.
Zagrijana silaža bez vidljivih znakova plijesni mora se pažljivo, u glatkim rezovima uzimati iz
silosa i u smanjenim davati za hranu govedima (s izuzetkom mlade teladi i gravidnih krava koje ne smiju dobivati zagrijanu silažu). Takva silaža ne smije dugo stajati na hrpi ili na krmnom stolu (valovu), osobito ako je izmiješana s krepkim krmivima. Pljesnive i zgrudane dijelove zagrijane silaže treba ukloniti prije hranjenja.
Ako je naknadnim vrenjem silaže koja se ne može potrošiti u vremenu, treba pokušati krmnu masu sanirati tako da se silos otvori, uklone pljesnivi dijelovi, silaža ponovo presloži, polije otopinom propionske kiseline, dobro ugazi i zatvori. Treba pritom s novim gubitkom otprilike 4 do 8 % suhe tvari krmiva.
Zagrijanu silažu - a to je površni sloj do 1,0 m dubine, rubni dijelovi silaže uz stijene silosa i na rezanoj površini - treba mlaznice poprskati:
• 3-5 litara propionske kiseline 1 : 3 s vodom) I na tonu silaže,
• 400 g kalijeva sorbata otopljenog u najmanje 5 litara vode / na tonu silaže,
• 800 g uree otopljene u 1 litri tople vode + 1 litra propionske kiseline/na tonu silaže (samo za kukuruznu silažu),
• na suho posipati i izmiješati s 1,5% UBEE 70 (samo za kukuruznu silažu).
Posebno upozorenje !
• Pokošena trava, silaža i druga vlažna ili samljevena krmiva za štalsku hranidbu ne smiju se rasipati po skladištu i oko silosa, držati duže na hrpi ili u hranilištu, jer se brzo zagrijavaju, pljesnive i kvare.
• Da bismo vrenje i nadmove treba žitarice davati uz silažu i zelena krmiva krupnije samljevena (prekrupa), a mljevenje obaviti uvijek neposredno prije hranjenja.
• Ostatke krmnih obroka treba redovito uklanjati iz valova, a valove držati uvijek i uredno.
• Zbog rijetke balege i proljeva potrebno je s više pažnje održavati staje, a osobito tijelo krave, rep i vime, što je u svezi s higijenom mužnje i održavanjem manjeg broja somatskih stanica u mlijeku. O
Piše: mr. se. Goran Kiš
Što je kolostrum?
Kolostrum je gust, kremast i žut sekret skupljen iz žlijezde nakon teljenja krave. Po definiciji, samo se sekret prvog podoja nakon teljenja može smatrati kolostrumom. Sekrecija drugog pa do osmog podoja (petog dana laktacije) naziva se tranziciono mlijeko jer sastav takvog mlijeka postepeno postaje istovrstan sastavu mlijeka (Tablica 1).
Tablica 1: Sastav kolostrumai mlijeka 1 BROJ PODOJA 1 ---~-r--
tvari,% I 23,9
.1
)
!
!
!
\
;
,- ---,--------r--r-------...----r---- I \Proteini,% l 14,0 ! 8,4 J 5,1 ! 4,2 l 4,1 ! 3,2 ! ~---, -----r:;--,--·:----: j Laktoza. % l 2,7 l 3,9 j 4,4 1 4,6 ] 4,7 i 4,9 ) I - I i -, I i : !Minerali.% l 1,11 I 0,95 : 0,87 ! 0,82 ! 0,81 l 0,74 I -. --,.-------r----, I VitaminA µgldl i 295,0 I - I I 13,0 ! - I 74,0 l 34,0 t ,---,--------r---i--------1 ; Antitijela,% ! 6,0 ! 4,2 \ 2,4 ! 0,2 l O,1 f 0,09 !
Što su antitijela?
Antitijela ili imunoglobulini su proteini koji se nalaze u sastavu krvi. Ti proteini od životne su važnosti kao dio imunog sistema. Oni pomažu u prepoznavanju i uništavanju bakterija i drugih stranih tijela (antigena) koji su dospjeli u organizam životinje. da antitijela ne mogu kroz posteljicu za vrijeme ne nalaze se u krvi novooteljene teladi. Kada novooteljena telad posiše dobar i kvalitetan kolostrum, dobije dovoljno antitijela koja se apsorbiraju kroz crijeva. Mnoga istraživanja su pokazala da bez dovoljne antitijela u krvi, mortalitet novooteljene teladi raste u prvih nekoliko dana i tjedana života.
Kako se antitijela bore protiv infekcija? Kolostrum sadrži nekoliko vrsti antitijela. Imunoglobulin G (IgG) i imunoglobulin M (IgM) uništavaju antigene ili mikroorganizme koji su
ušli u krv (sistemska infekcija). Imunoglobulin A (IgA), vrsta antitijela, štiti membrane mnogih organa od infekcija, (osobito crijeva) te antigene od ulaska u krv.
Kvaliteta kolostruma
Da bi procijenili kvalitetu kolostruma, moramo uzeti u obzir obje vrijednosti: broj i vrstu antitijela u krvi.
Broj antitijela
Vizualna opažanja daju nam dobre naznake o kvaliteti kolostruma (broju antitijela). Gust, kremast kolostrum bogat je antitijelima. V suprotnosti s takvim, rijedak, vodenast kolostrum vjerojatno sadrži nižu koncentraciju antitijela. Na koncentraciju antitijela u kolostrumu brojni
• nedovoljno vrijeme suhostaja (manje od tjedna), prijevremeno teljenje, dojenje prije teljenja i istjecanje mlijeka prije teljenjasmanjuju koncentraciju antitijela u kolostrumu;
• Dob krave - koncentracija antitijela je viša u starijih krava (>8%) nego u prvotelki (5-6%). Nadalje, starije krave proizvode ko1ostrum s populacijom antitijela nego mlade, jer su imale više vremena za razvijanje imuniteta prema bolestima koje postoje u stadu;
• Pasmina krava - holstein krave imaju nižu koncentraciju antitijela (6%) u svojem kolostrumu nego ostale pasmine krava: simental, govedo, jersey (8-9%).
Vrsta antitijela
Kolostrum dobre kvalitete bogat je antitijelima koja osiguravaju imunitet za širok spektar bolesti svojstvenih nekom Raspon bolesti i vakcinacija kojima je krava bila izložena tijekom života, raspon antitijela koja u kolostrumu. Stare krave i odrasle na nekoj farmi imaju idealan kolostrum za tele oteljeno na toj istoj farmi. V suprotnosti s tim, im unosna vrijednost kolostruma,
nabavljenog neposredno prije teljenja vrlo je Isto tako, telad preseljena unutar prvih 6 do 8 tjedana nakon teljenja može oboljeti od infektivnih bolesti zbog toga što nije primila antitijela za na koje je došla.
i vrijeme pravilne hranidbe kolostrumom
Kolostrum ima laksativni i stimulira normalan rad probavnih organa. Na preživljavanje teladi znatno posisanog kolostruma i vrijeme hranjenja nakon teljenja. (Tablica 2).
Tablica2: Odnos mortaliteta i kolostrumakoji novooteljenotele (holstein) posiše unutar prvih 12 sati nakon telenja
Mortalitet(%)
kolostruma(kg) od 1 tjednado 6 mjeseci
2-4 15,3
5-8 9,9
8 - 10 6,5
Neposredno nakon teljenja apsorpcija antitijela je u prosjeku 20%, ali može varirati od 6 do 45%. Postoji naglo opadanje apsorpcije
antitijela unutar sati poslije teljenja. Probava antitijela raste i stanice crijeva brzo postaju nepropusne za antitijela. Za oko 24 sata poslije teljenja, telad izgubi sposobnost apsorpcije antitijela (zatvaranje crijeva). Telad koja ne primi kolostrum unutar 12 sati nakon teljenja vrlo rijetko apsorbira dovoljno antitijela da bi stekla adekvatan imunitet. Pedeset posto teladi koja odgodi uzimanje kolostruma do 24 sata nakon teljenja u je apsorbirati antitijela, nije i mnoga od njih umire. Koncentracija imunoglobulina G (IgG) potrebnog u krvi da bi zaštitila telad od infektivnih bolesti iznosi 10mg/ml seruma. Holstein telad apsorbira samo onda dovoljno IgG kada je hranjena s dvije litre kolostruma odmah nakon teljenja i dvije litre 12 sati poslije (Grafikon 1). Ako telad dobije manje od dvije litre kolostruma ili u kašnjenja s prvim obrokom kolostruma (Grafikon 1b), broj IgG u krvi nije dovoljan da bi mogao pojavu bolesti u teladi (manje od 10 mg/ml).
antitijela u krvi dolazi kolostrumom iz prvog obroka. Vjerojatno je manje IgG apsorbirano iz obroka 12 sati, dok je samo nekoliko antitijela apsorbirano iz obroka datog 24 sata nakon teljenja.
Prijenos bolesti kolostrumom
Grafikon 1: Utjecaj popijenogkolostrumai vremenahranjenja nakon teljenja u odnosuna prijenosimunoglobulinaG (lgG) iz kolostruma u krvi
a) Prvo hranjenje odmah nakon teljenja b) Prvo hranjenje 12 sati nakon teljenja
O 4 8 12 16 20 24 28 32 36
hranjenja nakon teljenja
O 4 8 12 16 20 24 28 32 36
U nekim slukolostrum je sredstvo za prijenos bolesti krave i njezinog teleta. Na primjer, virus leukoze je u kolostrumu zaražene krave. To da bi tele od krave pozitivne na leukozu trebalo odmah biti premještena iz u kojem se otelilo i mora ga se nahraniti kolostrumom zdrave krave. Zbog toga je prednost i potreba zamrznutih rezervi kolo-
ENERGETOL II B
VISOKO ENERGETSKO-PROTEINSKA DOPUNSKA KRMNA SMJESA
ZA KRAVE MUZARE
KORISTIMO GA: l.jeron energetski deficit kod krava visoke na laktacije 2.jeron pomaže kravi muzari u stvaranju glukoze, odnosno u pojave KETOZE 3. jer 2 kg ENERGETOLA II B sadrži potrebnu OME GA 3 masne kiseline.
SIROVINSKI SASTAV POMAŽE - DJELUJE
1. DEKSTRINIZIRANI KUKURUZ
- "rezistentni " škrob u kukuruznim pahuljicama ima bypass efekt
2. MAST - hidrolizirana mast
3. ULJARICE
- su
4. METIONIN - bypass (mikroinkapsuliran)
5. PROPILEN GLIKOL i Na propionat
6. KULTURA KVASCA
7. MIKROELEMENTI, kelirani
- direktan je izvor energije za bakterijsku mikrofloru buraga, pri dio prolazi buragovu barijeru te biva probavljen direktno u crijevima, bypass efekt
- os 'ešu·e metabolizam masnih kiselina
- direktan je izvor energije za buragovu rnikrofloru
- smanjuje mobilizaciju masti iz tjelesnih rezervi krava muzara
- kako su u dijelu prolaze buragovu barijeru, bypass efekt
- sadrže OMEGA 3 masne kiseline koje pomažu u radu cijelog reproduktivnog aparata (smanjuje pojavu cisti na jajnicima)
- u dijelu prolazi buragovu mikrofloru te biva probavljenu crijevima kao "dodatna" mlijeka
- davatelj je rnetilne grupe (za fosfolipide) jetre, pojavu K.ETOZE
- povisuje koncentraciju GLUKOZE u krvi, smanjuje mobilizaciju tjelesnih masti, KETOZU
- broj bakterija, smanjuje koncentraciju kiseline
- za proizvodnju enzima koji neutraliziraju štetne oksidacijske tvari
* Kod krava muzara ENERGIJSKI BILANS je NEGATIVAN sve do 6 - 8 tjedana laktacije, a najviši je u samom laktacije, pomanjkanje energije nepovoljno na stvaranje gonadotropnih hormona (LB i FSH) zato je ENERGETOL II B dragocjen IZVOR ENERGIJE.
* 2 Kg ENERGETOL II B sadrži neophodnu OMEGA 3 masne kiseline za normalno funkcioniranje reproduktivnog aparata
DIJAGRAM ENERGETSKOG BILANSA davanja:
H.J.M. a) 3 tjedna prije teljenja
DEFICIT RJEŠAVAMO SA "ENERGOTOL II B"
- od 0,3 do 1,0 kg na dan po grlu 35
< 12315
b) 3 tjedna poslije teljenja - od 1,0 do 1,5 kg na dan po grlu c )od 4- 8 tjedna laktacije
o 12 -od 1,5-2,5kgnadanpogrlu ovisno o kondiciji i proizvodnji mlijeka,
< 5
ENERGETOL II B * kod proizvodnje mlijeka od 4050 litara dajemo 3,0-3,50 kg na dan ** kod krava muzara loše kondicije daje se dnevno od 2 do 4 kg u trajanju od 15 do 20 dana. z
Zagreb Žitnja b.b. .J. Kr; lj 1 1 80 T J: O 2 a: 032 udi vam u preko 900 poljoapoteka diljem Hrvat k i u našem rtnom centru "Kalia" a Zitnjaku b.b.
struma. Ovaj pnmier vrijedi i za krave s di jagnosticiranom para tuberkulozom.
hranjenja kolostrumom
kolostruma koju tele popije lako se kontrolira kada ono siše iz ili kante s dudom. Da bi se rast bakterija i rizik od bolesti sveo na minimum, sve i sva oprema za hranjenje mora biti i pažljivo oprana nakon svake upotrebe, tj. pravilno sterilizirana.
Hranjenje kolostrumom na da se glava teleta uroni u kantu s kolostrumom nije jer ovakav teletu može uzrokovati neke probavne smetnje. Iz istog razloga kolostrum se mora davati teladi zagrijan na tjelesnu temperaturu, odnosno 39 °C. Hladni kolostrum trebali bi grijati u vodenoj kupelji, dok bi sav ostatak kolostruma obroka morali držati u zatvorenoj posudi smještenoj u hladnoj sobi ili frižideru.
Teladi koja je i slaba da bi sisala sama, pomažemo esofagalne tube.
Davanje kolostruma na ovaj teladi može spasiti život, a s druge strane nepravilan postupak primjene ovog pomagala može dovesti i do smrti teleta. Ovu metodu moramo prvo uvježbati sa
Smrzavanje i rastapanje kolostruma
Za dugotrajno kolostrum možemo konzervirati zamrzavanjem bez ikakve bojazni da izgubiti imunosne vrijednosti (razaranja KOZARSTVO
antitijela). Ovakva praksa je osiguranja dovoljno kolostruma dobre kvalitete. Kolostrum od odrasle krave, koja je oteljena i odrasla na našoj farmi, trebali bi zamrznuti u od 1,5 do 2,0 kg, dovoljnoj za jedno hranjenje.
Zamrzavanje i zatim ponovno odmrzavanje kolostruma ne uništava antitijela u njemu. Zamrznuti kolostrum može se odmrznuti, zagrijati i dati novooteljenoj teladi kada smo zabrinuti za njegovu u prijenosu imuniteta.
Ovo može biti kada je kolostrum od_ naše krave:
1. rijedak i vodenast, 2. sadrži krv, 3. dolazi iz mastitisom zaražene
4. od krave koju smo nedavno nabavili ili od prvotelke,
5. od krave koja je dojiti prije teljenja ili je imala manjak kolostruma.
Za zagrijavanje kolostruma trebali bi upotrebljavati vodenu kupelj zagrijanu na 45 do 50 °C i prije hranjenja zagrijavati ga na tjelesnu temperaturu. Nepropusnu smrznutog kolostruma jednostavno stavimo u veliku posudu napunjenu mlakom vodom. Temperatura na kojoj zagrijavamo kolostrum pažljivo mora biti da bi izbjegli rizik od uništenja antitijela i da ne tele visokom
HRANIDBAKOZAKREPKIMKRMIVIMA
Krepka krmiva su najskuplja stavka u hranidbi .._____ P1_·š_e:_p_r_o_f._d_r_. s_c_. _ __, koza te ih treba davati u biološki i ekonomski obrocima za koze ovisi o namjeni proizvodnje (meso, mlijeko), o raspoloživosti i vrijednosti voluminoznih krmiva te o stanju na tržištu - kako cijene krmiva, tako i kozjih proizvoda. U umjerenim klimatskim krepka krmiva daju se opravdanim moraju imati na umu da su krepka krmiva samo nadopuna voluminoznom dijelu. Koncentrat ne smije biti dio krme/ a nedaj Bože jedino krmivo u obroku koza.
Krepka krmiva u obroku koza
Ponekad u nedostatku voluminozne krme kozama daju više koncentrata što, ne samo da nije poželjno, nego može biti i štetno po zdravlje životinja. Uporaba krepkih krmiva u
kozama namijenjenim proizvodnji mlijeka i mesa. Koza visokog genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka hranjena voluminoznim krmivima može zadovoljiti uzdržne potrebe i dnevnu proizvodnju mlijeka do tri kilograma.
proizvodnja ostvaruje se uz dodatak krepkih krmiva ili korištenjem vlastitih tjelesnih Koze su i dio njihova godišnjeg obroka voluminozna krmiva (paša, zelena pokošena masa, brst, sijeno, sjenaža, itd.) Kada one ta krmiva dobivaju po volji, glavni koji uvjetuje proizvodnost grla jest pojedene suhe tvari. može konzumaciju voluminoznih krmiva tako da kozama daje finija voluminozna krmiva, s udjelom lista i cvata, a manje stabljike, ili da voluminozna krmiva usitnjava (sjecka), briketira i sl. Dokazana je da je tada, ne samo konzumacija voluminozne krme, nego i njena razgradnja u probavnom traktu. Uz to krepkim krmivima može se poboljšati razina konzumacije voluminoznih krmiva dodavanjem lako probavljivih ugljikohidrata ili koze za visoku proizvodnju mlijeka trebaju krepkih krmiva. krepkih krmiva u obroku koza smanjuje se potrošnja voluminozne krme, uz istodobno konzumirane suhe tvari i energije. Konzumacija krepkih krmiva ovisi o fizikalnoj formi obroka, ukusnosti voluminozne krme te o je li koncentrat u obliku smjese ili ne. Koze radije jedu krepka krmiva, a pojedina krmiva potpuno ili odbacuju. se, da u istom stadu neke koze krepka krmiva biraju prema njihovom ukusu, a ostale sva krmiva bez obzira na okus. Može se zamijetiti da su koze izbirljivije od starijih. je dokazana da koze tijekom cijele godine nisu jednako zainteresirane za krepku krmu i da je to pona1v1se pod utjecajem fiziološkog stanja životinje i vanjskih (ponajprije i voluminoznog dijela obroka i temperature zraka). U koza je rasip krepkih krmiva pred kraj gravidnosti i u ranoj fazi laktacije, što je i razumljivo jer su tada uznemirene i nervoznije.
Krepka krmiva dopuna su voluminoznom dijelu obroka sa svrhom balansiranja hranjivih sastojaka koji mu nedostaju. Koze brzo reagiraju na ukusnost krmiva, brže nego goveda i ovce. U stanju su utvrditi u smjesi postojanje malih mesnog brašna loše (do 1 %) Pokvarena, pljesniva, zamrznuta, užegla krmiva, kozama se ne smiju davati, na što treba obratiti osobitu pozornost, u hranidbi gravidnih koza jer lako može do Sam sam bio M!jekarskili,st 03/2004.
svjedokom 40 koza u stadu nakon što su jele zamrznuta zelje.
Crtež 1: ]ešnost krmiva u koza
100
Melasa repe ili trske
80 J • Suncokret • uljane repicetip 00
• Lucerna
Kukuruz • Rezanci repe
Sojina
• uljane repice tip O • 60 % masno mesno brašno
40
mast
50 % masno mesno brašno
20
Životinjskamast
U Prilogu je prikazana ljestvica ukusnosti krmiva prema višegodišnjim francuskim istraživanjima. Neka krmiva, npr. mast, riblje brašno, mesna i mesna koštano brašno, mogu osjetno reducirati ukusnost krmnih smjesa. Ukusnost krmiva ovisi i o njegovom podrijetlu, vrsti, tehnološkom postupku pripreme itd. Krepka krmiva kozama se mogu davati u obliku cijelog zrna i manje poželjno), mljevena te u obliku peleta i krmnih smjesa. Obroci koji sadrže visok postotak krepkih krmiva, više od 75 % od ukupne konzumirane suhe tvari, mogu izazvati acidozu.
Krepka krmiva u obroku gravidnih koza Koze visokog genetskog potencijala, za proizvodnju mlijeka laktacije, ne mogu konzumirati dovoljno hrane za podmirenje energetskih potreba. One tada crpe masti nakupljene tijekom gravidnosti. Tako dobro hranjene koze u vrijeme gravidnosti imaju velike energetske u obliku trbušne masti koje mogu iznositi i 30 % mase trupa.
je osobito važno skrenuti pozornost na hranidbu koza u zadnjoj gravidnosti, kada je najintenzivniji razvitak fetusa (osobito u vidu da pasmine koza nose dvoje, troje, pa i više jaradi), a konzumacije voluminozne krme su Zbog intenzivnog razvitka fetusa (jedan, dva, tri, više), posebno su naglašene potrebe za glukozom odnosno ugljikohidratima. Stoga je prijeko potrebno da obrok gravidnih koza sadrži dovoljno škroba kako bi se na taj proizvodnja propionata u buragu i koje sadrže aminokiseline. To da u obroku moraju biti zastupljene žitarice (kukuruz, zob, pšenica) i (sojina, suncokretova, uljane repice ), ili druga krmiva (lucerna npr.). Porodna masa i živahnost jaradi, kao i postnatalni mortalitet u visokoj su svezi s hranidbom koza tijekom gravidnosti. U to vrijeme kozama treba davati voluminoznu krmu visoke i dodatak krepkih krmiva. Udio krepkih krmiva u obroku visokogravidnih koza treba postupno tako da kod jarenja iznosi 0,4 - 0,5 kg ST/100 kg žive vage. Provedena su znanstvena istraživanja u inozemstvu i u nas o utjecaju razine krepkih krmiva u obroku gravidnih koza na proizvodne rezultate nakon jarenja. Alpina i sanske koze pozitivno reagiraju na krepkih krmiva u obroku zadnjih 6 tjedana gravidnosti, porodnom masom jaradi, manjom jaradi do laktacija im traje duže, imaju dnevnu proizvodnju mlijeka i ukupnu proizvodnju mlijeka, masti, EDUKACIJA
Koze na jaslama
i laktoze u laktaciji. Neki navode da koze hranjene s udjelom koncentrata tijekom posljednje gravidnosti u laktaciji daju 20 do 30 L mlijeka više. norveške preporuke za hranidbu gravidnih koza su:
• Od 8. do 3. tjedna prije jarenja 30-50 % iznad uzdržnog dijela obroka,
• Od 3. tjedna do jarenja 80 - 100 % iznad uzdržnih potreba.
treba imati na umu da razina konzumacije opada 2-3 tjedna prije jarenja. Pri hranjenju koza krepkim krmivima treba imati u vidu i voluminoznog dijela obroka, kondiciju i razvijenost koze te dob i proizvodnost u prethodnoj laktaciji. Nažalost, naši kozari u ovome rade pogrješku, svim kozama istu koncentrata. Starijim kozama i kozama niže proizvodnosti dovoljno je dati 100 do 200 g, a mršavim, visokoproizvodnim i kozama od 700 do 800 g krepkih krmiva dnevno.:=:}
U razdoblju od 20. - 23. 2004. godine educirani su djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (u daljnjem tekstu HZPSS) u okviru programa «Higijena proizvodnje mlijeka i kontrola ispravnosti muznih
Edukacija je sadržavala teoretski i dio s ispitom nakon kojega su djelatnici dobili certifikat o završenoj edukaciji. U sklopu teoretskog dijela mr. se. Alen sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu djelatnike je upoznao s anatomijom i fiziologijom vimena, sekrecijom mlijeka, strojne mužnje i pravilnom postupku strojne mužnje, tipovima izmu-
zišta, te higijenom mužnje i održavanju strojeva za mužnju. Drugog dana djelatnici su prošli dio upoznavanja s proizvodnim programom tvrtke «WestfaliaSurge», dok su u poslijepodnevnim satima posjetili gospodarstvo obitelji u mjestu Trema kod Svetog Ivana Žabno, te farmu gospodina Marijana Hartmana u Svetom Ivanu Žabno. U prostorijama tvrtke ispitivana je ispravnost pulzatora i vakuum pumpe. dana djelatnici su upoznati s proizvodnim programom tvrtke «Delaval» u Zadnjeg dana edukacije djelatnici su posjetili Višu poljoprivrednu školu u Križevcima, gdje smo testirali ispravnost pulzatora i vakuum pumpe. Pri obavljenoj edukaciji obavljen je ispit teoretskog znanja, potom im je certifikat o završenoj edukaciji potpisan od dekana Agronomskog fakulteta prof. dr. se. Jasmine Havranek i predstojnika Zavoda za mljekarstvo prof. dr. se. Dubravke Samaržije. Edukaciju je završilo trinaestero djelatnika HZPSS-a i to iz više županija.
HZPSS kupio je dva mjerna za mjerenje ispravnosti rada pulzatora, a u planu je i kupnja mjernih za mjerenje kapaciteta
Slika 1: Polazniciedukacije- djelatniciHZPSS, g. FranjoSitek i mr. se.Alen ffllll.... "'I!!!!!
pumpe. Svi zainteresirani poljoprivrednici koji posjeduju za strojnu mužnju trebali bi se javiti svojem djelatniku HZPSS-a kako bi obavili provjeru ispravnosti rada pulzatora i vakuum pumpe. Nadamo se da ova edukacija biti tek snimanja stanja strojeva za mužnju u Republici Hrvatskoj i otklanjanja potencijalnih neispravnosti u radu stroja za mužnju na gospodarstvima radi što kvalitetnije proizvodnje mlijeka. ::.J
VETERINARSTVO
STERILITETILIJALOVOSTGOVEDA
Sterilitet ili jalovost ženskih životinja je u reproduktivnoj funkciji, tj. životinja nije sposobna za oplodnju, nošenje ploda ili živih i za život sposobnih potomaka.
U uzgoju goveda svrha nam je ,~ ...; imati jedno telenje u 365 dana, odnosno p:; S 305 dana laktaciju i 60 dana suhostaj. Ako je krava jalova, taj period se produžuje i dolazi do gubitaka u vidu i proizvodnje mlijeka jer se produžuje servisni period. Jalqvost dijelimo u i u jalovost. Cak u 20 % ukupne jalovosti nije utvrditi pravi uzrok.
JALOVOST. U tu skupinu jalovosti spadaju nepravilnosti u spolnih organa junice. su nasljedne (genetske) prirode pa takve životinje moramo iz uzgoja. Nepravilnosti u spolnih
03/2004.
organa junice su nedovoljno razvijeni jajnici, mala maternica i smežurana stidnica s radnicom. Svaku nepravilnost u spolnih organa junice moramo prijaviti selekcijskoj službi da bi se njihova nasljednost i njihovo širenje.
JALOVOST. Uzrok jalovosti su upalne promjene na pojedinim dijelovima spolnih organa junice ili krave, ciste na jajnicima, te nepravilno držanje i hranidba krava prije poroda i u puerperiju (babinju). Zarazne ili parazitarne bolesti mogu uzrokovati privremenu ili trajnu jalovost krave, junice ili bika.
Upala spolnih organa (maternice, grljka, radnice) posljedica je ozljeda nastalih porodom životinje ili kao posljedica bolesti koje se javljaju u puerperiju: zaostajanje posteljice, uvrtanje i izvala maternice, puerperalna infekcija (lokalna i puerperalna intoksikacija. Ciste na
jajnicima se javljaju u visoko krava (laktacijski sterilitet), a posljedica su nedostatne ishrane vitaminima (A, D, E, beta-karoten) i mineralima (kalcij i fosfor). Ciste se javljaju i kod pretilih (predebelih) životinja. Posljedica cisti na jajnicima su: tjeranje u nepravilnim razmacima, izostanak tjeranja, stalno tjeranje ili ovulacija u nepravilno vrijeme. U današnje vrijeme veterinari uspješno ciste na jajnicima hormon-
skim preparatima, a hormonskim lijekovima može se regulirati i spolni ciklus.
Da bi pojave bolesti u razdoblju nakon poroda, a tome i jalovost, junicu ili kravu moramo držati u i stajama prije i poslije poroda. Hranidba mora biti kvalitetna (izbalansirana), a mineralni i vitaminski dodatci cigla ili kamen) - obvezatni. _J
Puerperij ili babinje je razdoblje nakon poroda u kojem se spolni organi krave u stanje prije graviditeta (bredosti). Izlaskom zadnjeg ploda puerperij. U goveda purperij traje od 4 do 6 tjedana, i u tom se razdoblju na spolnim organima odvijaju brojne promjene radi uspostave spolnog ciklusa, odnosno koncepcije goveda.
krmivima mogu dovesti do pojave zaostajanja posteljice. I vrlo mali dio posteljice zaostale u maternici predstavlja žarište infekcije. Kad vlasnik primijeti da se krava "nije treba pozvati veterinara, a ne smije sam pokušavati izvaditi posteljicu jer nestruBolesti koje se javljaju nakon poroda su: zaostajanje posteljice, uvrtanje i izvala maternice, puerperalna sepsa i intoksikacija, puerperalna pareza i ležanje poslije poroda.
ZAOSTAJANJE POSTELJICE. Kod krava posteljica normalno izlazi za 6 do 10 sati, neki smatraju da je taj period duži - do 24 sata.
U da posteljica ne u spomenutom vremenu, govorimo o zaostajanju posteljice. Zaostala posteljica je mrtvo tkivo koje predstavlja idealnu sredinu za razvoj bakterija koje mogu dovesti do pojave drugih bolesti. Zaostajanje posteljice može biti posljedica maternice ili brzog zatvaranja grljka nakon poroda, zatim ako se posteljica omota oko peteljke karunkula (dio stijenke gravidne maternice). Može biti posljedica atonije (opuštenosti) maternice do koje dolazi nakon dugotrajnih i poroda, te nakon upotrebe narkoze ili sedativa. pri odljuštenju posteljice mogu biti uzrokovane zaraznim ili parazitarnim bolestima koje dovode do pojave placentitisa (upale posteljice). Alergijske reakcije na spoju posteljice i maternice uzrokovane hranidbom
može biti pogubno za kravu.
UVRTANJE I IZVAIAMATERNICE
Izvala maternice bolesno je stanje u kojem se rog maternice, u kojem je bio plod, najprije uvrne u vlastitu šupljinu (uvrtanje), a potom cijela maternica kroz stidni otvor (izvala). U pravilu maternica se i izvaljuje prvih 6 do 12 sati nakon poroda. Uzrok je dugotrajni porod i ozljede nastale tijekom poroda. Životinja zbog bolova "tiskati", pa dolazi do izvale maternice. Ako životinja istisne maternicu vlasnik treba uzeti plahtu, staviti ispod maternice da se ne po podu i razmaknuti susjedne životinje da ne gaze po istisnutoj maternici. Vlasnik treba žurno pozvati veterinara, a ne pokušavati vratiti maternicu u prvobitni položaj.
PUERPERALNA INFEKCIJA. Sadržaj koji zaostaje u maternici nakon poroda ima povoljne uvjete za razvoj patogenih mikroorganizama. Ako mikroorganizmi djeluju samo na spolne organe govorimo o lokalnoj puerperalnoj infekciji, a ako se klice prošire po organizmu govorimo o puerperalnoj infekciji. U oboljelih krava
javlja se iz spolnih organa iscjedak neugodnog mirisa, stidnica može biti i zacrvenjena, -dolazi do pada gubitka apetita, prestanka preživanja, povišene temperature, i proljeva. Kravu treba odmah jer krajnji rezultat bolesti može biti jalovost, pa i
PUERPERALNAINTOKSIKACIJA. Osim klica, na spolne organe ili organizam krave mogu djelovati i otrovi klica (toksini) koji se, tanalaze u maternici. Djelovanje im je kao i kod puerp. infekcije, a krajnji ishod bolesti može biti i smrt krave.
LEŽANJE POSLIJE PORODA. Uzroci ove bolesti su mnogobrojni, je utvrditi razlog zbog kojega životinja ne može stati na noge. Krava ili junica može prije poroda i nastaviti ležati nakon poroda. U užem smislu o ovoj bolesti govorimo kad ne znamo pravi razlog ležanja krave. Uzroci su vezani uz sam porod i ozljede koje nastaju kod teških i dugotrajanih poroda (kao npr. pojedinih dijelova kanala) i uz deficit ili nesrazmjer minerala u
hranidbi tijekom Krave koje leže nakon poroda imaju normalan apetit, jedino su slabe u stražnjem dijelu tijela i se same dignu nakon 2 do 3 dana, ali i nakon desetak dana. Ispod krave treba staviti puno stelje i okretati je par puta dnevno. Kravu treba odmah da ne bi došlo do komplikacija proljevi ).
PUERPERALNA PAREZA. U narodu se još naziva groznica", iako nema pojave groznice. Ova bolest se javlja u visoko krava koje su dobro hranjene, posebno krmivima koja sadrže puno Od puerperalne pareze obolijevaju krave koje su nedostatno i nesrazmjerno hranjene mineralima posebno kalcijem, fosforom i magnezijem. Oboljela krava prestane jesti, postane nemirna, daje manje mlijeka, ljulja se, legne ili nasloni glavu na jasle. Životinja je neosjetljiva u stražnjem dijelu tijela. Bolest ne prolazi spontano životinju treba odmah Preventiva se sastoji u pravovremenom zasušenju krave (2 mj. prije poroda) i davanju mineralnih dodataka 0/AM, mineralni kamen ili cigla), posebno kravama hranjenim s puno u
Brouwers oprema za staje: Vezovi, topli podovi, ograde krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice sve vrste spojnica f.Qli"e i mreže· Folije za okrugle bale Rani, folije za silažu Rani, mreže za bale Novatex Pol vno: Mehanizacija, hangari Instalacija: Izmuzišta, stajske opreme Partner: Ned agro d.o.o. , Mekušanska
(\\ \ cesta 62, Karlovac, ~- Tel./fax: 047 /654-292,
GSM:098/365-857, e-mail: ~agm@.hLhtn.d.hr
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci
KAKO MOŽEMO PRIDONIJETI DOSLJEDNOJ
PROVEDBI SUSTAVA KONTROLE MLIJEKA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Da bi Sustav kontrole mlijeka u Republici Hrvatskoj, dobro funkcionirao važno je dobro poznavati, razumjeti i definirati sve procesne i obavljati sve propisane radnje te svakodnevno nadzirati njihovo f V V V "I PONOVIT CEMO JOS JEDNOM STO SVE TREBA CINITI DA BI REZULTAT SVAKE POJEDINE FAZE BIO DOBAR «PROIZVOD ILI USLUGA»
1. Suradnja korisnika usluga i SLKM-a podrazumijeva uredno obostrano potpisan ugovor o poslovnoj suradnji vezan uz obavljanje laboratorijske analitike mlijeka.
2. Isporuka mlijeka na gospodarstvu i mora se obavljati svaki dan jednako kvalitetno i uvijek u isto vrijeme. Proizvodnja i primarna obrada mlijeka ne trpi oscilacije niti u vremenu niti u pristupu pri obavljanju svih radnji u primarnoj obradi mlijeka.
3. Mlijeko se mora u inoxposudama koje je lako prati, lako sušiti tj. održavati uvijek Posude od ili drugih materijala neprimjerene su za i prenošenje mlijeka. Posude hrapavih i teško površina, nepravilnih oblika s tzv. "mrtvim rubovima)) treba iz upotrebe jer ne podnose postupke pranja i sušenja na visokim temperaturama na duže vrijeme.
4. Donošenje adekvatnog inox-pribora za uzimanje uzoraka mlijeka obveza je svakog mlijeka !
ZAŠTO?
• Prije svakog uzimanja uzorka mlijeko treba dobro promiješati
• Vlastiti pribor mora biti opran, osušen i dezinficiran u vlastitom gospodarstvu, zajedno a mljekarskom opremom (korištenje pribora ne se)
• Pribor uvijek nositi u posudi s najmanjom mlijeka, nikako umotan u bilo kakve materijale ili druge posude
5. Za trajnu i besprijekornu suradnju pri isporuci i kontroli mlijeka (komunikacija sa SLKM-a) potrebno je odrediti nositelja gospodarstva koji biti nositelj jedinstvenog laboratorijskog broja - JLB-a.
6. Pri isporuci mlijeka svaki mora svakodnevno donositi identifikacijsku karticu s bar-kodovima. U uzorkovanja bar-kod naljepnice ne smiju izostati. Svaki mlijeka dužan je pažljivo koristiti barkod naljepnice ih u identinastavak
Poštivanje pravila dobre prakse u primarnoj proizvodnji i isporuci mlijeka uvijek je bilo važno, a sada i moramo im posvetiti osobitu pozornost!
Rezultati svake faze procesa u Sustavu kontrole mlijeka, imaju "proizvoda", a svrha nam je da rezultat svake faze bude "dobar proizvod".
Vrlo je važno da proizvod ili usluga koja proizlazi iz pojedine faze procesa predstavlja ulazni proizvod u fazu.
Pogreška u bilo kojoj fazi ili bilo kojem segmentu dovodi u pitanje svaku aktivnost koja iza toga slijedi.
Svaki korak sustava kontrole mlijeka prikazat detaljnije i sagledati svakog pojedinog segmenta. "NAŠ JE GLAVNI CILJ SVE, DA POSTIGNEMO DOBAR ULAZ I PRETVORIMO
fikacijskom predlošku.
7. Bar-kodovi se štampaju u SLKM-a a poštom se šalju svim mlijeka na adresu
8. Za planiranje novih bar-kod naljepnica, potrebno je prat1t1 dinamiku potrošnje naljepnica i na vrijeme nove, a ovo zadatak je SLKM-a. Ukoliko iz bilo kojih razloga (gubitak ili ipak ponestane bar-kod naljepnica potrebno je obratiti se SLKM-a za dodatne nove naljepnice uz obrazloženje.
9. Za ispravnu komunikaciju s korisnicima i za pravovremenu isporuku bar-kod naljepnica i
Slika 2. Mjesto isporukemlt/eka - sabiralište
1. Sabiranje mlijeka mora se obavljati svakodnevno u isto vrijeme, prema planu i radnom vremenu sabirališta kako mljekara odredi!
2. Želimo skrenuti pozornost na baktericidnu fazu mlijeka, tj. isporuku mlijeka najkasnije 1,5 sat nakon mužnje.
3. Preporuka je sabirati mlijeko dva puta dnevno kako bi mlijeka odmah nakon mužnje predali mlijeko na
4. Napomenuli smo da je mlijeka prvi subjekt sustava koji stalno mora usvajati nove edukacije, a ranije stalno primjenjivati. Drugi subjekt je prema tome osoba koja sabire mlijeko i mora biti edu-
IZ HRVATSKOG
ostale dokumentacije moramo imati podatke o svakom mlijeka
10. O Sustavu kontrole mlijeka u Republici Hrvatskoj, o uzimanja uzoraka mlijeka i mnogim drugim važnim temama educirali smo korisnike usluga putem «Mljekarskog lista», orgamziramm edukacijama na pojedinim ili kroz odgovore na pritužbe. Za dobro funkcioniranje Sustava kontrole mlijeka, neophodno je obavljati sustavne edukacije i stalno usvajati propisane upute.
Temelj ovog i svakog drugog posla. svakako je educirani izvrsitelj
mlijeko, gospodarstvoje korisnik usluga SLK.NI-a,a istovremeno i vrlovažan subjekt sustava
cirana za ispravno obavljanje toga posla, a posebno za uzimanje uzoraka mlijeka.
5. Upute o uzimanju uzoraka mlijeka moraju se u cijelosti poštivati. mlijeka dužni su nadzirati postupak uzimanja uzoraka. Poštivanje upute i pravilno postupaka od velike je važnosti za ispravnost uzorka.
6. Zadatak je, dakle, uzimanje i vanje uzoraka bar-kod naljepnicom.
7. Nakon uzimanja uzoraka, a prije zatvaranja kašete, je dužan popuniti predatnicu za uzorke mlijeka i staviti je u kašetu sa uzorcima.
8. Kašetu za uzorke potrebno je bar-kod naljepnicom.
9. Uzorke je potrebno u rashladnim tijelima.
10. Prva hladne linije je sabirno mjesto, da se poštuje isporuka mlijeka odmah nakon mužnje tj. mlijeko se ne smije u neadekvatnim uvjetima na gospodarstvu.
11. Primopredaju mlijeka i uzoraka mora predati svakodnevno. Primopredaja podrazumijeva obostranu razmjenu, tj. uzoraka i prazne ambalaže za naredna uzimanje uzoraka mlijeka.
12. mora (mljekari i laboratoriju) prijaviti novog mJijeka ili odjaviti dotadašnjeg. Mljekara ima kriterije za odobravanje «STATUSA ISPORUCITELJA MLIJEKA». 13. O mlijeka i uzoraka te ispravnosti raspoložive opreme i higijene u sabiralištu mora brinuti mlijeka.
14. Neizostavni je zadatak obavljanje pregleda mlijeka i obavljanje alkoholnog pokusa kao selektivnih postupaka za prihvatljivost mlijeka pri isporuci. Uzimanje uzoraka mlijeka
Slika 3: Cjelokupni postupak uzimanja uzorka mlijeka u koliko mlijeko u više posuda prikazuje shema:
uzorak mlijeka za laboratorij
Ispražnjena kanta postaie posuda za uzimanje velikog uzorka mlijeka
Mljekomjerza mjerenje mlijeka mora biti "umjeren·, lj. atestiran od strane DZNM, 1
osuba mlJt"k"1·
2 :luzm su p<1štivac1radnu uputu :..! 11z111v,; 1J::i:nrok1 mli1t:ka
?,_pošti a i pravila pr or ·wn !nosu tJ reprezentativna li
4. uzora uzimati vim pnborom u prisustvu isporumliJ ka
S.svi moraju bm educiramza obavljanje toga posla s uvierenjem o o posobljen t1 1 uv1 žbanosu
1. Identifikacijsku karticu i bar-kod naljepnice štampa i
SLKM na adresu svakog
2. Bar-kod naljepnice sadrže jedinstveni labpratorijski broj (JLB), za svakog njegovo prepoznavanje, tj. jedino u laboratoriju pri identifikaciji uzoraka i laboratorijskoj analitici na svakom pojedinom analizatoru bar-kod
Slika 4: uzoraka mlijeka
Slika 5: i uzimanjecrvenoguzorka te uzorkasabirnogmjesta 1. Bar-kod naljepnicu na crveni uzorak stavlja prije stavljanja naljepnice na kašete.
2. crveni uzorak uzima
3. Zaštitnu bar-kod naljepnicu preko za uzorak sabirnog mjesta i za uzorak robnog stavlja
4. Primopredaju mlijeka i uzoraka obavljaju i isporuku prazne ambalaže
5. ZA OSIGURANJE HLADNE LINIJE U TRANSPORTU I ZA UZORKE BRINE
SVE PROCESA, NA KOJE UVIJEK TREBA OBRATITI POZORNOST l DOSLJEDNO PROVODITI RADNE UPUTE, BIT PRIKAZANE I OPISANE U NAREDNIM BROJEVIMA MLJEKARSKOG LISTA, I KOMPLETNU LABORATORIJSKU ANALITIKU. RADI LAKŠEG RAZUMIJEVANJA, A I ZBOG OPSEŽNOSTI MATERIJALA SVI SEGMENTI BIT PRIKAZANI NA KORAK PO KORAK I TO U CRTAMA. li
POSLOVNO UDRUŽIVANJE U
GOVEDARSTVU OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA
U posljednje vrijeme su izjave mlijeka i goveda kako su uvjeti poslovanja nepovoljni i da su pred poslovnim odlukama napuštanja ili smanjenja obujma postoproizvodnje. U uvjetima stalnog nedostatka mlijeka i mesa u nas, bio bi to dodatni udarac na proizvodno potrošne bilance u ovoj grani, ali i poljoprivredi
Gospodari se žale na priznatu mlijeka koja prodajnu cijenu, te sušnu godinu koja nije proizvodnju dostatnih kvalitetne hrane za stoku, a nestašica krmiva je cijenu hrane na tržištu. nered na tržištu goveda uzrokovao je probleme i tovne junadi. Troškovi hranidbe su zbog potrebe da se nedostatno i nedovoljno kvalitetno krmiva iz vlastite proizvodnje dopuni kupljenom hranom koja je skuplja nego Prodaja tovne junadi je, otežana jer se svodi na uzgoj u kooperaciji ili prodaju prekupcima, a u oba dohodak prelijeva se
Moje mišljenje je, prema u Mljekarskom listu, dosta dobro poznato. uvjetima treba se prilagoditi ili se mora napustiti "ekonomski sustav" govedarske proizvodnje. Previše je novca u posljednih 10-ak godina potrošeno kroz poticaje i naknade, subvencionirane kredite i ulaganja u službe državne potpore, a nema pomaka. dobrim primjerima koji su iz malih obiteljskih gospodarstava prerasli u vrlo kvalitetne male i srednje farme, nemamo broja koji su svojim poslovanjem u potpunosti spremni odgovoriti zahtjevima otvorenog tržišta. Dugo, predugo se u sustav potpore „sve i sva". Gospodarstva s jednim muznim
Mijekarski list 03/2004-.
Piše: doc. dr. se. Zoran
grlom kao socijalna a ne proizvodna kategorija, i s ispod svih granica imala su isti poticaj po grlu kao i suvremena farma koja je potpuno profitalbilna. Podupirani su svi ali nije došlo do napretka u proizvodnji mlijeka. muznost nije se ni približno koliko dopušta genetski kapacitet grla i koliko cjelokupni sustav potpore
otkupa mlijeka u pojedinim godinama su rezultat visoke otkupne cijene koju je manjak mlijeka na tržištu. Nerealno visoke otkupne cijene s dodatnim poticajima stimulirale su broj samo da zadrže malo osnovno stado, a ne da muznost. Tako danas imamo preko 75% s manje od 5 muznih grla i svega 5% s više od 10 muznih grla. Nepovoljno je to za goli opstanak, a loša je osnova za bilo kakav razvitak.
Grafikon 1: Struktura mlijeka
i više krava
10-15 krava
Može se da je za naše na izmaku ,,7 godina debelih krava", a vrlo je upitna koliko i kako su spremni za „mršave godine". Gospodarstva koja su na vrijeme iskoristila sve ili stimulativnih mjera agrarne politike, akumulirala su dovoljno sredstava za proizvodnje, ali velika (prema priloženom nastavak
KONTINUIRANO INOVATIVNI
Rješenja za preradu u prehrambenoj industriji
MONDOMIX
HAAS-Mondomixje po ISO 9001 normi, certificirana firma i kao takva mašine i opremu za preradu u prehrambenoj industriji. Mondomikser je poznati sistem za kontinuirano podizanje volumena, instaliran u više od 5 5 zemalja kod proizvodnje proizvoda. nam je prezentirati se kao u ovom Pored Mondomiksera još i raznovrsnu opremu zahtjevima. U našem tehnološkom centru razvijamo nove proizvode, a uvijek novim zahtjevima tržišta. Mašine i opremu stavit vam rado na raspolaganje, kako bi probe mogli vršiti direktno u vašim prostorima.
Mi jednostavno ne prodajemo mašine nego nudimo rješenja
Haas - Mondomix b.v.
Reeweg 13 1394 ZH Nederhorst den Berg The Nctherlands
grafikonu o strukturi mlijeka) nema realnih uvjeta za opstanak, a kamoli razvitak kada se primijene jasna pravila o i otkupnoj cijeni mlijeka, te primijene novi sustavi potpore.
Dio je prepoznao važnost strukovnog udruživanja i pozitivnog lobiranja u interesu Osim toga, postavlja se pitanje važnosti poslovnog udruživanja malih kako bi se što postavili prema tržištu, ali i cjelokupnom sustavu potpore koji s isticanjem važnosti i efikasnijih poslovnih sustava.
OSNOVNE PRETPOSTAVKE UDRUŽIVANJA
Poljoprivredni u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama se dugo udružuju u strukovna udruženja kako bi racionalnije koristili suvremenu mehanizaciju, lakše nabavljali selekcijski materijal, brže i koristili nove tehnologije, bolje odgovorili na zahtjeve i izravnih proizvoda.
Farmerske organizacije malih i srednjih poljoprivrednih sustava u zemljama i Srednje Europe u analizama ekonomskih
Europske unije su kao mjesta dohotka i popravljanja njihova položaja na tržištu inputa i outputa (repromaterijala i gotovih proizvoda).
Važno je pritom kako uloga i djelovanje farmerskih udruženja nisu jednosmjerni. Zaštita farmerskih poslovnih interesa je samo kada farmeri - udruženja svojom tehnologijom proizvodnje i ostvarenim proizvodnim rezultatima (visina proizvodnje, proizvodnja po grlu, troškovi vlastite proizvodnje hrane, proizvodnih cijena mlijeka i prirasta u tovu i sl.) odgovaraju mjerilima suvremene proizvodnje i poslovanja u sustavu poljoprivredne proizvodnje i prehrambenoj industriji.
To da se i moraju uklapati u zahtjeve i poslovne planove i s kojima su, u uvjetima, povezani preko udruženja.
U zemljama s naprednom tehnologijom dugom tradicijom, te "jakim"
udrugama interesna udruženja se iz neprofitnih razvijaju i u oblike profitnih subjekata.
Tako farmeri ili kao udruženja sudjeluju u odnosima u poslovnim subjektima i sušare i destilerije napitaka i alkohola, klaonice i mesnice, mljekare, pakirnice, i dr.).
Pritom ponekad može do sukoba interesa farmera - kao i ali su odnosi i uloge u pravilu zakonski pa su problemi rijetki.
S obzirom na razvijenost odnosa u poljoprivredi i cjelokupnom gospodarstvu u nas, možemo u prvom redu govoriti o strukovnim udrugama poljoprivrednika i potrebi njihova širenja sa stajališta tehnologije proizvodnje, te korištenja neiskorištenih mogu-
Kako je to u ovoj rubrici "Mljekarskog lista", pozornost i raspravu usmjeriti na govedarsku proizvodnju i proizvodnju mlijeka.
POTREBA ZA UDRUŽIVANJEM
Danas je u razvijenom svijetu vrlo teško - farmere koji nisu na neki u strukovne i profitne udruge.
Potreba za udruživanjem proizlazi iz stalnog i brzog napretka te stalnog razvitka poljoprivrednih tehnika tehnologija.
Svako zaostajanje za mjerilima suvremene tehnologije uzrokuje odstupanje od tržišno priznatih odnosa proizvodnih cijena i prihoda, pa zbog gubitaka i obnove suvremenih kapaciteta još više zaostaju za sve novijim rješenjima. Gospodarski i razlozi u uvjetima bliske povezanosti više u lancu proizvodnje, podrške proizvodnji, transferu tehnologije, plasmanu glavnih i sporednih proizvoda u poljoprivredi istovremenu i u nekoliko udruženja.
Problemi proizvodnje mlijeka u našim obiteljskim gospodarstvima su mnogobrojni i na
su sa stajališta tehnologa, ekonomista, eminentnih stranih i prikazivani i objašnjavani na stranicama Mljekarskog lista.
Nedovoljna nepoznavanje tehnologije držanja i hranidbe grla, te relativna cjelovitog sustava podrške rezultiraju nedovoljnim iskorištenjem tehnološkog potencijala goveda koji se mjeri odstupanjem ostvarene proizvodnje mlijeka i prirasta teladi od prema selekcijskim rezultatima.
Ova podrške obuprimjenu znanstvenih istraživanja, nova rješenja, selekcijski rad, zdravstvenu zaštitu životinja i sl., a posljedica je loše organizacije i odgovornosti u cijelom sustavu prijenosa informacija i realizacije u praksi.
"PREDNOSTI" I "NEDOSTATCI'' UDRUGA
Prednosti poslovnog udruživanja
Osnovne prednosti udruga ogledaju se u djelovanja i utjecaja u proizvodnje i prometa govedarskih proizvoda.
U uvjetima manjka mlijeka za otkup nije bilo problema pri plasmanu proizvodnje obiteljskih gospodarstava. Sustav prodajnih cijena (osnovna cijena, poticaji države i mljekara) je relativno dobar gospodarski položaj mlijeka u odnosu na cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju.
Jednostavan financijski mehanizam povezanosti kvalitete i otkupne cijene odredit tako opstanak na otkupnim listama. Sigurno je kako, posebice mali, mogu udruživanjem brže do informacija o rješenjima, te tako proizvodnju po muzenom grlu s istovremenim zadovoljenjem standarda kvalitete mlijeka.
Na stupnju udruživanje proizvoradi proizvodnje nema obilježja poslovnog udruživanja, nego je na ubrzanje prijenosa tehnologije i rješenja u praksu.
Prema modelima otkupa mlijeka u gospodarski razvijenih zemalja i u nas se, potpuno sigurno, trošak sabiranja mlijeka
"prebaciti" na što dodatno smanjiti prostor pri sadašnjem "prikrivanju" proizvodnih gubitaka u govedarstvu.
Udruživanje više manjih stvaranje lanaca s povoljnim rasporedom sabirnih mjesta može smanjiti troškove sabiranja koji u praksi ponekad i preko 35% osnovne otkupne cijene.
Nakon tog prvog stupnja povezivanja može se u prilikama i u krugu naprednih viši oblik povezivanja koji nabavu inputa, korištenja usluga veterinarske, selekcijske, savjetodavne i službi u svrhu racionalizacije troškova i
Koji su nedostatci poslovnog udruživanja
Svako poslovno udruživanje svjesno žrtvovanje dijela vlastite osobnosti i interesima.
To je uvjetno nedostatak pri udruživanju jer svatko se nerado da potpuno samostalno o planiranju i vlastite proizvodnje.
Zato je pri samom osnivanju udruga potrebno jasno odrediti i poslovne interese udruge, kako bi se mogla korisnost svake skupine (veliki-mali, vrlo dobri-manje dobri) pri formiranju udruženja.
ŠTO SE MOŽE U UDRUŽIVANJA
Poslovno udruživanje goveda, odnosno mlijeka i mesa gotovo je nužnost kada govorimo o nastupu na otvorenom tržištu.
Gotovo je sigurno da postojati oblici otpora, posebice zbog loših iskustava naših s dosadašnjim oblicima udruga, zadruga i
Uspješnost koncepta udruživanja radi proizvodnje i profita ovisit o stupnju povjerenja i koristi (mljekarska i mesna industrija), te sustava podrške (znanstvene institucije, savjetodavna, selekcijska i veterinarska služba ... ). U
duže vrijeme hrvatski su u teškoj situaciji, s porastom cijena hrane zbog prošlogodišnje suše kao i zbog pada cijena njihovih proizvoda.
Kukuruz je jedna od ratarskih kultura smo cijenom konkurentni u svjetskim razmjerima, a ujedno je i važna sirovina u U proteklim godinama proizvodili smo kukuruza dovoljno za vlastite potrebe i izvozili smo ga pa je u 2002. godini vrijednost izvoza iznosila 16,9 mil. USD.
Proizvodnjakukuruza u razdoblju 1998.-2003. godine
Ta odluka daje rezultate jer je u trenutku donošenja odluke cijena dosegla 1,60 kn/kg i to s trendom rasta koji je zaustavljen, a stoke osigurana je sirovina za proizvodnju po cijeni.
Aktivnosti resornog Ministarstva nisu zaustavljene samo rješavanjem problema visoke cijene kukuruza jer se javlja i veliki problem plasmana stoke na tržištu, da ju je bilo prodati bez obzira na cijenu. Poremena tržištu je uzrokovan istovremenim pora-
000 ha I 378 384 389 I 406 407 407 Kukuruz tona 1 975 120 2135 452 1 526 167 2 211 519 2 500 478 1 694 819 tiha I 5,27
Izvor: Državni zavod za statistiku • podatci za 2003. 5,56 3,93 I 5,45
JM I 1998. 1999. I 2000. I 2001. 2002. 2003.* stom cijena sirovina i padom otkupnih cijena junadi i svinja. U EU i pojedinim zemljama našeg okruženja došlo je do ponude junadi i svinja te su pristupile
Uz kontinuirani porast zasijanih površina u posljednjih 5 godina vidljivo je i da prirod po hektaru raste sve do 2003. godine kada je zbog katastrofalne suše pao i prirod po hektaru i ukupni prirod. Sve je to rezultiralo da je veleprodajna cijena (bez PDV-a), po kojoj se kukuruz prodavao subjekata u 2004. godine, bila u rasponu od 1,20 kn/kg do 1,50 kn/kg ili u prosjeku 1,34 kn/kg što je 10 lipa više u odnosu na prethodni mjesec. Vrijedi istaknuti da to nije maloprodajna cijena (po kojoj su seljaci mogli kupovati kukuruz) jer je ona još malo viša. se i daljnji porast cijene kukuruza jer je jedan dio sudionika na tržištu zadržavao uskladišteni kukuruz cijenu. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je u listopadu 2004. godine uvelo izvoznu carinu na kukuruz, ali ta mjera nije dala rezultat jer je cijena i dalje bila u rastu.
Zbog svega navedenog, a kako bi se popravilo stanje na tržištu, Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o preferencijalnoj carinskoj kvoti pri uvozu poljoprivrednih proizvoda, odnosno - - kukuruza. Tom odlukom odobrena je kvota za uvoz 150 000 tona kukuruza po O% carini.
Ml/ekarski list 03/2004.
6,13 I 4,16
m1erama subvenc1omranja izvoza tih proizvoda i na taj je u našu zemlju dolazilo znatno jeftinije meso iz drugih zemalja.
Tako je, primjerice, cijena junadi tijekom druge polovice 2004. godine iznosila 11,04 kn/kg, što je ujedno i najniža cijena simentalskih bikova u tom razdoblju proteklih šest godina, a uz to ima i tendenciju pada. Tijekom 2002. godine, i u prva mjeseca 2003. godine, cijene junadi bile su osjetno više nego (od 14 do 17 kn/kg). Te više cijene zasigurno su potaknule mnoge da napune «tovilišta», odnosno poljoprivredna gospodarstva, i time se poveponuda potkraj 2003. godine. Ipak, glavni je uzrok na tržištu uvoz jeftinog i subvencioniranog mesa. U odnosu na prošlu godinu cijene su trenutno u Republici Hrvatskoj niže za 28 %, dok su u odnosu na razdoblje 1997.2002. godina niže za 18 %.
Na tržištu svinja tijekom mjeseca ove godine evidentirana je osrednja ponuda na gotovo svim sajmovima, dok je potražnja vrlo mala. Cijene svinja su uglavnom od 8 do 10 kn/kg, u prosjeku 8,71 kn/kg. Cijene svinja su trenutno najniže u posljednje godine. U odnosu na prošlu godinu cijene su niže za 12%.
Na ovako tešku situaciju dodatnu zabrinutost izaziva vijest o odluci EU Odbora za svinjsko meso o izvoznih subvencija u iznosu od 40 €/100 kg za svinjske polovice i komade te 25 €/100 kg za prsa s potrbušinom. Namjera EU je primjena ovih iznosa od 27. a odnosila bi se na sve EU izuzev zemalja pristupnica, Bugarske i Rumunjske.
Uslijed svih tih informacija, kao i niza kontakata s stoke, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva
Tržišni informacijski sustav je s radom 1996. godine. razvoja vezan je za Agronomski fakultet u Zagrebu. Razvijao se u sklopu projekta «Razvitak službi za potporu obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima» unutar jedne od šest sastavnica. Od 1997. godine nalazi se u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a od lipnja 2002. godine postaje sastavni dio Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Mora se da je TISUP obujmom
I Grupa proizvod;-
mliJ-.e-koproizvodi
Prema planu rada, TISUP uskoro namjerava pokrenuti grupu proizvoda mlijeko i proizvodi. Namjera je da se informira
Isve zainteresirane o cijenama i mlijeka u otkupu, u prvu ruku na razini države, a kasnije i po županijama kao i o otkupljenog mlijeka. prikupljale bi se i ostale informacije o cijenama mlijeka i u veleprodaji i maloprodaji. U / suradnji s inozemnim MIS organizacijama objavljivale bi se cijene mlijeka i s inozemnog tržišta. stanje na ino-tržištu bile bi objavljivane i aktualnosti s tog tržišta kao i informacije i mjere koje važe u
IEuropskoj uniji kako bi i ostali sudionici bili informirani o funkcioniranju tog dijela tržišta. Ujedno svim mlijeka je besplatno korištenje svih TISUP-ove web stranice od pregleda svih informacija koje TISUP redovito ažurira do I besplatne pretraživanja kao i 1 predaje ponude i potražnje svih poljoprivrednih proizvodanaopcijiAgroBurza. ___ _
predložilo je Vladi Republike Hrvatske, (koja je to i usvojila) da se krene u interventni otkup junadi i svinja. Prema podatcima Gospodarskog interesnag udruženja je o višku od oko 2 000 grla junadi i 10 000 komada svinja. Za interventni otkup je osigurano 6.000.000,00 kuna za koje se da to biti dovoljan iznos za otkup po što povoljnijoj cijeni za hrvatske stoke.
u «Mljekarskom listu» objaviti sve detalje o provedbi
Piše:Krešimir]akuš, dipl. ing.
svojih današnjih aktivnosti osjetno premašio onu razinu za koju je, zajedno sa Svjetske banke, prvotna ocijenje-no da je u ovom razdoblju iza nas realno dostižna. Danas ga mladi tim koji od 450-500 suradnika i na terenu prikuplja redovito informacije o stanju, cijenama i prognozama zbivanja na poljoprivrednom tržištu.
Zasad TISUP pet skupina proizvoda: informacije i cijene o i tjedno se prikupljaju na veletržnicama, tržnicama i prodavaonicama; cijene stoke, mesa i mesnih prikupljaju se dvotjedno na oko 80 % sajmova u RH, mesnim industrijama i mesnicama; cijene žitarica, uljarica, riba i ribljih dok se informacije o cijenama agrarnih inputa (sjeme, sadnice, gnojivo, hrana i sredstva za zaštitu bilja) prikupljaju polugodišnje.
TISUP i sa stranim organizacijama, a i dio je baze (AgriMisnet) u kojoj se razmjenjuju podatci o cijenama poljoprivrednih proizvoda u zemljama srednje i Europe. Ažurira i niz drugih baza podataka o cijenama primjerice žitarica, uljarica na inozemnim burzama ili mesa u EU.
Na temelju prikupljenih informacija redovito se nepristrana, aktualna o stanju na poljoprivrednom tržištu kako bi se pružila pravodobna i pravovaljana informacija o tržištu poljoprivrednih proizvoda radi njegove preglednosti na nacionalnoj, regionalnoj i na proširenoj internacionalnoj razini.
TISUP-ova o cijenama, tendencijama i stanju na tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda aktualna i godišnja, nezaobilazna su za izradu primjerice marketinških i poslovnastavak na str. 36
M(jekarski list 08/2004.
18.ozujak 200--l
18. / 19. ožujak 2004 I Berlin
Tržište mlijeka 2010Kako opstati na tržištu?
ZMP Zentrale Markt- und Preisberichtstelk Bonn / Bertin www.zmp.de/milchforum
*Posjet regi_iiDumrnerstort R, 1 k' i znanstveno regija
*Dobrodoslica i otvaranjt: iztožbenog prostom *prezentacija tvrtki i njihovih proizvoda .:,po~Jo,·nodmzcnjc i \
19.\.lŽl~iak _
*Pred-;ta ·!janje tvrtki za distribuciju i preradu mlijeka
* Ak1u·1lnoekonomsko stanje mlijeka ·:,p ·!jedice ekonomskih zbivanja i Ma,far-;1.. rategija trgovanja/ status proizvoda razvoja EU i svjetskog trzišta / trend cijena iskustvo u širenju proizvodnje - ekonomski rezultati
*Kako ostvaritizaradu u proizvodnjimlijeka elementi u proizvodnji/ iskustva iz SAD-a elementi u preradi i prodaji/ iskustvo mljekarskog koncerna
*Rasprava i završna
f4_~
endelin Ruf fsichtsratsvorsitzender der ZMP
Haurt ')'!Onsorender Veranstaltung:
Detaljnije informacije o konferenciji možete na web stranici http//www .zmp.de/milchforum
Otkrit Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!
Moj vlasnik za održavanje muzilica, mljekarskih kanti i ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:
oUvjerite se i vi u njegovu
KAKO? Ukratko vam objasniti:
• predispiranje: po5hJe svake mužnje provesti ispiranje potapaniem muznih jedinica po mogucnosti u mlaku vodu· oastraniti grublje nakuoine Naoomena; ispiranje ne provoditi vodom da ne do k.oagulacije kazeina. te da se lakše isplahne emulzI1a.
- pranje i dezinfekcija: u 1O litara tople voae otopiti 100 do 150 g
BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnih žlica ili 3/4 U pripremljenu otopinu potopit, muzne Jedinice I po potrebi odstraniti akupine
• ispiranje: rn zne Jedinice isprati mlakom vodom (može i
Aktualna Ponuda rasplodnih junica, kukuruza, pšenice, ostalih žitarica i uljarica, svinja, jabuka i ostalo
Trenutno se na TISUP-ovoj web AgroBurzi nudi 670 junica za rasplod. 80 bikova za klanje, -L4S0tona kukuruza po cijem od L3."i-l.60 kn/kg, 1200t pšenice po cijeni od 1.55-1,66 kn/kg, ostale rasplodne i tovne stoke. Sve ostale ponude i potražnje kao i detaljne informacije o i potraž.itelju možete besplatno preuzeti na web stramci www.tisup.hr pod opcijom AgroBurza ili na broj telefona 01/610-66-85. Ujedno možete besplatno objaviti ponudu i potražnju svih poljoprivrednih proizvoda samostalnim unosom na web stranici ili na broj telefona 01/610-66-35.85.
nih planova, investicijskih elaborata i studije izvodljivosti. Vlasnici i direktori velika državna javne ustanove u realizaciji i kontroli nabave poljoprivrednih proizvoda mogu PISMA
postaviti uvjete kupovine ili provjeriti konkurentnost svojih što i stoga je informacija o trenutnim cijenama zanimljiva i ponui kupcu.
Redovitim, stalnim tržišta TISUP je postao nezaobilazan u pripremi pojedinih mjera državne poljoprivredne politike, izvor podataka za društva, banke, carinu, veletrgovce i kao i podloga i izvor raznih seminarskih, diplomskih ali i magistarskih radova i disertacija. Informacijama koje nudi pomaže u odgovorima na pitanja koja zacijelo sve poljoprivrednike, a i ostale: trebam li prodati sav urod, trebam li odabrati sekvencijalnu prodaju ili prodati sve kasnije, trebam li prodati na lokalnom tržištu, u nekoj drugoj županiji ili inozemstvu, isplati li se ulagati u tehnologiju koja proizvode dovesti nekoliko tjedana ranije na tržište te kada ili završiti proizvodnju i sl.
Ja sam i mlijeka više od 20 godina. Sada trenutno mlijeko
Vindiji. Sadanje kvalite mlijeka nikako ne mogu objasniti, a vjerujem niti 90 % ovakovih kao ja, pa vas molim da nam to na osnovu podataka koje vam dostavljam objasnite i objavite u narednom Mljekarskom listu.
Mjesec
uzorak
s.s. M.O.
V. 2 246 000 470 000
VI. 994 000 155 200
VII. 977 000 240 000
VIII. 1 395 000 236 000 518 000 580 000
IX. 672 000 203 000
X. 132 000 2 798 000
XI. 116 000 1960000
XII. 81 000 188 000
uzorak
s.s. M.O. -- 269 907
1 244 751 192 573
898 633 320 271
825 432 302 886
500 439 753 654
217 500 2 341 811
107 442 607 025
Do navedenih
vrijednosti nijesam u stanju pa vas molim da vi to pokušate ili u koliko nijeste u stanju to napraviti da se obratite laboratoriju da oni to objasne, jer vjerujem da oni to mogu.
Ujedno vas molimo da nam objasnite zašto laboratorij ne vrši 2 puta
M.O. Koliko je to uputstvom za uzimanje uzoraka, koje je izdao samo laboratorij i ako se uzorci uzimaju u pravilu 3 puta a uzorak se nigdje ne objavljuje.
U nadi da udovoljiti ovom zahtjevu, a vjerujem i velikoj mlijeka. o'a:fu~-Ot.<-<.,~ I Unaprijed se zahvaljujem. p.
O ~
DGoyoR IZ HRVATSKOG
STOCARSKOG CENTRA
Sastavio: Tomislav dr.vet.med. Odobrila:mr. se. Ana
Poštovani!
Kako smo Vaš pismeni dopis dobili od Hrvatske mljekarske udruge prema kojoj ste ga uputili i tražili objašnjenje, zamoljeni smo od strane HMU-a da kao institucija kompetentna za tematiku sustava kontrole kvalitete mlijeka i objašnjenja rezultata ispitivanja damo adekvatan odgovor.
Prije svega moramo spomenuti kako nam je bilo veoma teško utvrditi identitet proizvoiz podataka u dopisu jer ste dopis pisali i parafirali ga samo svojim potpisom bez drugih konkretnih podataka (mi smo ga definirali kao «Petar Glina»), a u HMU-u su naveli kao da se radi o «Petru Glina».
Iz tako šturih i na kraju prema nama i podataka u dopisu, u bazi podataka SLKM-a sve sa prethodno navedenim imenom i prezimenima u mjestu Glina te rezultate ispitivanja koji su nam bili jedini orjentir za traženjet utvrdi!i smo da se radi o gosp. PETRU SUZNJEVICU, Donje Selište 32, 44400 Glina sa JLB 523103 (jedinstveni laboratorijski broj).
Obzirom da ste zamolili da se odgovor objavi u broju «Mljekarskog lista», s naše strane zamoljavamo Uredništvo da objavi preslik Vašeg potpisa iz spomenutog pismenog dopisa kako bi moglo vidjeti razloge ovako detaljiziranog, ali po nama opravdanog uvoda u odgovor.
Navedeni podatci u dopisu predstavljaju rezultate ispitivanja broja somatskih stanica i broja mikroorganizama na Vašim uzorcima mlijeka od 05. do 12. mjeseca 2003. godine u SLKM-u Križevci s vrijednostima broja istih za pojedini mjesec.
Do navedenih vrijednosti (koje ste prepisali u dopisu za pojedine mjesece) došlo se geometrijske sredine. Od uspostave Sustava kontrole mlijeka 08. 09. 2002. godine konstantno smo obavještavali mlijeka na koji rezultate analiza mlijeka koje dobiju na adresu. Tako je na analiza mlijeka za 09., 1O. i 11. mjesec 2002. godine bilo objašnjeno kako se
vrijednost broja somatskih stanica i broja mikroorganizama. Isto tako je tijekom proteklog razdoblja putem «Mljekarskog lista» bila obja-
šnjavana ista tematika te su svi mlijeka imali prilike upoznati sustav kontrole mlijeka i rezultata ispitivanja.
«Pravilnik o svježeg sirovog mlijeka» (N.N. br. 102 od 17. listopada 2000. god.) stupio je na snagu 01.01.2001. godine i u 15. je definirano kako se vrijednosti svih parametara kvalitete mlijeka mast, broj somatskih stanica, broj mikroorganizama).
vrijednost broja somatskih stanica se kao geometrijska sredina u zadnja tri ispitivanja (tri mjeseca). Za jedan mjesec dovoljna je jedna analiza.
vrijednost broja mikroorganizama se kao geometrijska sredina za zadnja dva ispitivanja (dva mjeseca). Za jedan mjesec potrebna je jedna analiza.
U istom Pravilniku u 12. je
«Uzimanje uzoraka obavlja se svaki mjesec metodom izbora kod najmanje broja uzoraka:
1. dva za udjela masti;
2. dva za udjela
3. jedan za broja mikroorganizama; 4. jedan za broja somatskih stanica; 5. jedan za ledišta; 6. jedan za pojave rezidua;»
Koordinatori laboratorijskih ispitivanja SLKM-a koji od minimalno tri uzeta uzorka mlijeka svakome tijekom mjeseca biti usmjeren na potrebna ispitivanja definirana Pravilnikom tako da se nikada ne može znati koji parametri biti ispitani na pojedinom uzorku mlijeka. Temeljem navedenog SLKM može na dva uzorka mlijeka obaviti potrebna ispitivanja definirana Pravilnikom, a uzorak se evidentira da je identificiran na ulazu u laboratorij, ali se ne usmjerava na ispitivanje što ne mora biti mjeseca.
Vjerujemo da biti zadovoljni sa odgovorom, a ukoliko imate potrebe za dodatnim objašnjenjem možete nas direktno kontaktirati bilo pismenim putem bilo putem telefona.u
li,st 03/2004.
Piše: mr. se. FranjoMarek
Zato je 1994. godine u tadašnjem Ministarstvu prosvjete i športa, ishodila sve potrebne dokumente za školovanje mladeži zvanja MLJEKAR (trogodišnje školovanje),
Srednja gospodarska škola Križevci - u suradnji s Hrvatskom mljekarskom udrugom, Agronomskim fakultetom, Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom i nizom zaposlenih u preradi mlijeka - nastoji za našu mljekarsku djelatnost osposobiti mlade radnike na razini srednje spreme.
2002. godine za zvanje MLJEKARSKI TEHNICAR školovanje).
Sve ovo vrijeme škola radi na poboljšavanju kvalitete školovanja mladih mljekarskih kadrova. 1999. godine u našoj je školi, kao rezultat suradnje na razini Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Nizozemske, s radom novi rnljekarski praktikum. Svrha otvaranja mljekarskog praktikuma za je stjecanje znanja iz mljekarstva.
Mljekarski praktikum je upisan u Registar mlijeka pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva RH. Poslove obavljaju pod direktnim vodstvom nastavnika.
Škola ima govedarski praktikum, staju za držanje krava na vezu i staju za slobodno držanje krava, te objekte (izmuzište, mljekaru, strojarnicu, sjenik, silos, gnojište i dr.) U stajama je smještena 40-50 krava, ženska telad i junice.
Škola posjeduje praktikume: ratarski, vrtlarski i strojarski praktikum.
Iz navedenog je razvidna, da naša škola može svoje u proizvodnji i preradi mlijeka i to od polja do proizvoda. mljekarski u prvom razredu proizvodnju a u ostalim razredima preradu mlijeka. kvalitetno realiziraju nastavni program i potrebna znanja za radnih mjesta u mljekari za koja je potrebna srednja sprema (laboratorij, pogon, teren). Nije zanemariva ni da završetak školovanja kod nas nastavak školovanja, tj. studij na fakultetima i visokim
Uvjereni smo da u vašoj tvrtki postoji potreba za zamjenom· zaposlenika. Zato smo slobodni zamoliti vas da planirate zapošljavanje školovanih mljekarskih koji su znanje stekli u našoj školi.
Hrvatska mljekarska udruga je primjerom pokazala koji je formiranja mladih mljekarskih najbolji, te je izabrala dvoje nika prvog naraštaja mljekarskih i dodijelila im stipendiju. da to i vi!
Smještaj može biti u domu u Križevcima (koji je zasebna ustanova), a Srednja gospodarska škola Križevci stipendistima dati sve prednosti pri upisu. Voljni smo na svekohku suradnju!
S poštovanjem! ::I
POUOPRIVREDNICI
KREDITI
MLIJEKORASTENAPOLJU, rAu)j]~
a, ,u, a:
PRAKSA I ISKUSTVA RAZMIŠLJAN.JA I PRI.JEDLOZI
Sa primjerima OPG-a iz prakse nastojim potaknuti što više poljoprivrednikamlijeka da krenu putem, od nule do 3 odnosno 5 krava, prema srednje velikim s najmanje 10 do 15 krava. Kroz nekoliko godina prerast u velike mlijeka s najmanje 30 do 60 muznih krava, a poslije toga oniduha - u prave poduzetnike s više od 60 krava.
Primjer jednog sabirališta.
Starigrad - Koprivnica
I tako, razgovaraju mlijeka, njih trojica, Mladen Pero i Stjepan Mladen ima 2 krave, Pero 3 i Stjepan 3 krave. Bijaše to u 1999. godine. I tako njihov razgovor i do poljoprivrednog savjetnika, kako bi bilo dobro da se negdje u ulici otvori sabiralište mlijeka i postavi laktofriz. A, koliko vas ima - pita savjetnik? Pa ima nas trojica, a ima i onih koji imaju 1 do 2 krave. A ako bi se otvorilo sabiralište, mogli bi imati i koju kravu više. Recite vi nama jel bi se mogle dobiti kakve junice na kredit - bilo je drugo pitanje poljoprivrednom savjetniku. Bi, mogle bi. I tako malo poljoprivrednici, malo savjetnik, malo terenci mljekare. Svatko je odradio svoj dio posla Otvoreno je sabiralište mlijeka u Starigradu u Koprivnici, u OPG-u Mladena Kako je brzo išao razvoj kod Pere i Mladena mogli ste u dosadašnjim brojevima Mljekarskog lista.
Ml.fekarski list 03/2004.
RAZMIŠLJANJE
Naš moto za ožujak maksimalno proizvodnju na svakom OPG-u gdje je to
Starigrad je, u stvari, periferija ili Koprivnice. Nije to više selo, to je grad. To je kao i u ili u Austriji. Manji grad, periferija grada, a ono gospodarska dvorišta, staje, krave gnojišta. I nikome štala i krave ne smrde. Ta svi vole mlijeko.
Poslovi oko sabirališta, kredita i kupnje junica, prva telenja, u jesen prva sjetva ljuljeva, postavljanje laktofriza i ode godina. Sabiralište s laktofrizom kapaciteta 100 litra otvoreno je 11. mjeseca 1999. godine.
I prvi dan skupi se 70 litara mlijeka. EVO KAKO SE PROIZVODNJA MLIJEKA NA SAMO JEDNOM SABIRALIŠTU U - KRIŽEŽUPANIJI
GODINA
GODIŠNJE DNEVNO
2000. 100 litara 3 000 litara 30 000 litara
2001. 200 litara 6 000 litara 60 000 litara
2002. 400 litara 12 000 litara 120 000 litara
2003. 600 litara 18 000 litara 180 000 litara
Plan za 2004. godinu - je postavljen laktofriz za 800 litara dnevno
Koliko je na ovo sabiralište dolazilo i koliko dolazi dnevno, i godišnje novca, sami. Do novaca ne možeš ako nešto ne proizvedeš. A tu su još i krave i muški
UVOZ MLIJEKA
Samo na jednom sabiralištu, od 2000. godine sa 8 mlijeka, do kraja 2004. godine sa svega 12 smanjio se uvoz mlijeka u Hrvatsku za ukupno 63 auto cisterne od po 10 000 litara mlijeka, ili ukupno za 630 000 litara, a u vrijednosti od 1,890.000 kuna ili oko 246.000 EUR.
Da li je to bilo u prošlih 5 godina, da Hrvatska više ne uvozi mlijeko i da
uzgoji sasvim dovoljno kvalitetnih rasplodnih junica za remont i proširenje stada. iz ovog primjera, iz primjera pojedinih OPG-a.
To su dokazali mlijeka na Županije.
Kako se do ovih rezultata došlo?
• Zasijavanjem travnjaka i smanjenjem površina pod kukuruzom.
• Napajanjem ženske teladi nakon 12 dana starosti zamjenicom.
• Prodajom muške teladi sa 2 tjedna starosti, odmah nakon kolostralnog mlijeka.
• Prestankom tova muške teladi i junadi.
• Sve smanjivanjem i prestankom držanja svinja, prostora i hrane za ženski pomladak i uzgoj junica.
• U 4 godine nije prodana niti jedno žensko tele, se uzgajaju junice za vlastite potrebe remonta i broja krava.
Još jedan primjer iz prakse i dobro razradenog razvojnog programa.
Nikada nije kasno!
Kruno Novoselec, 1975., iz KoprivniIvanca.
Na ovom gospodarstvu 1997. godine bile su samo 2 krave koje su držali Krunini djed i baka.
Kada se Kruno vratio iz vojske, jednog dana je navratio u Poljoprivrednu savjetodavnu službu posavjetovati se što da radi. Da se ponovno zaposli ili da se baviti poljoprivredom. "Imaš li volju baviti sa kravama i proizvodnjom mlijeka", upita ga tada poljoprivredni savjetnik. "Imam", Kruno.
Dobro. Najprije snimiti tvoje gospodarstvo: koliko imaš zemlje, koliko je velika staja, koliko je velika što sada imaš od stoke i mehanizacije. Dobrog potencijala imaš, a imaš i dobru volju, pa sada možemo razraditi razvojni program. I tako se Kruno sa svoje 22 godine uz poljoprivrednog savjetnika, da svoje zaposlenje realizira u proizvodnji mlijeka na imanju svoga djeda i bake.
Odmah smo pisali zahtjev za kredit za kupnju 4 junice. Tako je 1997. imao
2 krave + 4 junice, odnosno prvotelke. Od 1998. do 2000. kupljene su još 3 krave, pa je to bilo 2+4+3 = 9 - 3 = 6. Tri krave su morale biti
Kretanje razvoja i proizvodnje 2000. godine od 6 krava je 18 000 litara mlijeka, 2001. od 8 krava 20 000 litara, 2002. od 8 krava 23 000 litara, a 2003. ·od 15 krava oko 45 000 litara. U toku 2003. realiziran je novi kredit za kupnju junica valjano uzgojnih grla iz uzgoja. Ali smo raditi plan za «lauf staju» za 25 krava, u plan smo stavili crnobijelog holštajna. Sada se javio problem jer je kredit bio namjenjen za junice iz uzgoja, a u ponudi su bile samo simentalske junice. Uz sve intervencije u Županiji, u Banci, u Ministarstvu poljoprivrede, u selekcijskom centru, se dobila odluka preko pravilnika da se mogu kupiti uvozne junice crnobijelog holštajna. Za ovo nam je trebalo 3 do 4 mjeseca i puno, puno telefoniranja i uvjeravanja. Tako je 8 junica došlo u 8 mjesecu, a otelile su se od rujna do studenoga. Jedna junica je na teljenju završila u klaonici. U prosincu 2003. je 5 500 litara mlijeka, ili dnevno oko 180 litara.
Analiza proizvodnje po kravi i zašto smo se na kupnju holštajnskih junica
Od 8 simentalki najbolja u vrhu laktacije dnevno doji 18 litara, 4 krave manje od 15 litara, a najlošija 12 litara. Sve one kroz godinu dvije završiti u klaonici. Takvu su odluku donijeli Kruno i njegov poljoprivredni savjetnik. Nužnost je to selekcije u proizvodnji mlijeka.
Kada vam netko kaže da ako krava i ne da puno mlijeka, ali da tele, tada ga slobodno zamolite da tu teoriju prodaje negdje drugdje. Takvi sigur-no svoju ne dobivaju od proizvodnje mlije-ka i teladi.
Od holštajnki prvotelki najbolja doji 22 litre a ostale od 18 do 20 litara. Prvotelke su daleko kapaciteta. Problem je staja i ishrana. Kruno još uvijek svladava tehnologiju držanja i uzgoja visoko krava. Ujedno svladava i tehnologiju proizvodnje i pripreme visoko kvalitetne voluminozne krme, što je svakako BROJ JEDAN
u proizvodnji mlijeka. Krave se hrane iz jasli. Staja je napunjena. Junice i ženska telad nalaze se vani u dvorištu.
U toku prošle godine na ci je formiran ispust u oko pola jutra i krave se po cijeli dan nalaze vani na zraku i suncu. staje i ispusta u toku 2003. izbetoniran je silos dimenzija 25m x 4m x 2m u kojem je sada sjenaža i silaža. Na ove godine do njega dolazi još jedan silos istih dimenzija. Jesenas je zasijana 5 jutara talijanskog ljulja i 5 jutara engleskog ljulja, a 4 jutra su zasijana 2002. godine.
KrunoNovoselecizabraoje ovaj modellauf staje
Plan i priprema za «lauf staju» za najmanje 25 krava su napravljeni. Ipak poljoprivredni savjetnik nastojati Krunu uvjeriti da izgradi staju za najmanje 35 do 40 krava bez obzira što za takav broj krava još nema dovoljno zemlje. Taj problem se kroz 5 godina riješiti, obzirom na broj u Ivancu i okolnim selima. Zemlju kupuju i kupovat oni koji imaju novce, a od mlijeka uvijek dolaziti sigurni novci.
PIW
Nakon što su pojedina hrvatska plemena naselila razna svoje nove domovine Je uskoro i njihovo organiziranje u svrhu zadržavanja i odbrane naseljenog od neprijatelja iz svih susjedstva. Tako je kao prvi organizacijski oblik nastao plemenski savez kojem je stajao na ili u borbama najhrabriji vojvoda ili knez. Naziv knez porijeklo iz «kunig» koja se na latinski prevodila sa
list (J.1/2004.
Visoka trava i u suši samo uz dobru gnojidbu ' POVIJESTHRVATA ·:,..,.l Jj 1J1Wl1f~:JJ1~ ,..
«dux». Taj se naziv za hrvatske knezove nalazi na ostatcima kamenih odlomaka natpisa , tijekom ranog srednjeg vijeka. Knez je sudio u .... miru i vodio vojsku u ratu. Imao je svoju ratnu družinu koja 1e predstavljala sloj društva. ..., Prvi iza kneza bili su župani koji su kao 1..; plemenski prvaci upravljali manjim unutar kneževine. Puk se sastojao od slobodnih i -. \ neslobodnih seljaka te robova, uglavnom ratnih zarobljenika.
Iz plemenskih saveza razvile su se pod kraj 8. i prve hrvatske kneževine, kojih je prvotna bilo tri:
Hrvatska ili primorska kneževina prostirala se od obala Jadranskog mora rijeka Zrmanje i Cetine) do planine Gvozd koju danas nazivamo Petrova gora. "Z u kneževinu poVjekoslav KLAIC naziva BIJELA HRVATSKA.
Panonska kneževina zauzimala je prostor od Gvozda do Drave, Posavinu.
Neretljanska kneževina kao pomorska zajednica postojala je od Cetine pa do O toj kneževini ima najmanje podataka.
BIJELA ILI HRVATSKA KNEŽEVINA
Kao prvi knez ove kneževine spominje se krajem 7. PORGA. Tijekom 8. jedno od bitnih je krštenje Hrvata ko1e su obavljali iz bizantinskih obalnih gradova, pripadali su rimskom ili obredu_._ Ovi vjerovjesnici donosili su Hrvatima 1 prve kn11ge.
Oko godine 800. vladao je ovdje kne_z VIŠESLAV je ime uklesano u kamenu krstionicu u latinskom obliku «Vissasclavo». Krstionica je danas u zgradi Hrvatske aka~~i:nije zn~no~ti i umjetnosti u Zagrebu, a stol1ec1ma b~la Je Veneciji. Knez je uglavnom stolovao u Nmu kop je uskoro postao i prvo crkveno središte Hrvata.
Ova hrvatska kneževina je po svom zemljopisnom položaju nesretno smještena dvaju carstava tj. Bizantinskog sa središtem u Carigradu i carstva sa prijestolnicom u gra~u A~chenu. Nakon dva sukoba tih carstava mirom 1z 812. godine gradovi Zadar, T rogir i Spli: te o~oci K_rk, Cres, lošinji Rab ostadoše u bizantmsko1_vlast1,_a cijelo od mora do Vrbasa pnpalo Je Francima kojima je tada vladao car KARLO VELIKI (742. - 814.). Franci su bili zapadno germanska pleme. Knez Višeslav je, dakako, preuzeo dužnost odazivati se svojom vojskom vladaru kad ga ovaj pozove.
U toj novoj situaciji sa svrhom i daljnjeg širenja stizali su u knežev_in~ misionari iz latinskog patrijarhata u Akv1lep sjeverozapadno od Trsta), te je tako prevladalo zapadno koje još tada nije bilo raskolom odijeljena od crkve.
Knezovi Bijele Hrvatske nisu bili zadovoljni prostranstvom svoje kneževine nego su je ž~l_iel~ proširiti u staru pokrajinu libumiju prevma_n1ec~ Raši, gdje je živjelo hrvatsko pleme V Buz_am. Toj pokrajini pripadale su krbavska, ltc~a 1__gatska župa koja je bila najrazvijenija, a ž1tel11 su se nazivali Poglavar te oblasti nije nosio naslov knez nego BAN, što od mongolsko-turske «bojan» što bogat ili Povijest ne zna koji je knez poveo ova osvajanja i kako je dugo borba_ trnj~l~, no ishodište je nagodba: banova oblast s1edm1u1e ~e s Bijelom Hrvatskom u jedinstvenu kneževmu kojom vladati pripadnici roda kneza a ban biti prvi do njega, kao njegov namj:snik i to u novoj sjedinjenoj kneževini. Tako je ustanovljena banska koja u Hrvatskoj osobu prvu do kralja. Za ovo uspješno proširenje Hrvatske kneževi~e, V: smatra da su bili zaslužni i nadb1skup1 solinsko-splitski u okviru Rimske crkve. Nakon Višeslava spominje se knez BORNA koji je vladao od oko 810.-821. a želio je svojih granica s gradovima pod bizantskom te se stoga za Francima. (slijedi nastavak u broju)
Nin - crkva Sv. Križa, IX.
Uvriježilo se mišljenje da ime mjesecu ožujku od žute boje jer se pogotovo jaglac, zažuti. Postoji i biljka koja se zove ožujak, žute je boje, ali ne cvjeta u ožujku. znanost o jeziku odbacuje takvo Razmišljajmo o '- osobinama ožujka. Po se razlikuje od ostalih mjeseci? Po nestabilnom promjenjivom vremenu. To je mjesec kada u istom danu može sniježiti i biti mjesec koji može donijeti obilje ali i snijega, mjesec u kome je najteže prognozirati kakvo vrijeme biti. On je lažljiv mjesec i naziv mu je
ZAGORJE(j.dio)
-~ Onim ogrankom željeznice što -ide prema sjeveru od Zaboka i prolazi l širokom dolinom Krapinice, pod strmim brdeljcima položiše se gospodski dvorovi, a s obje strane Krapinice prostriješe se bujne sjenokoše, koje su po svojoj dobroj vrsti trave blago privrede. Kod Sv. Križa odjeljuje se jedna cesta prema koja vodi u Radoboj. Tu je oko g. 1811. posve otkriven rudnik bogat sumporom. Iz toga se rudnika znalo dobivati godimice do 60 000 kg sumpora. U posljednje su vrijeme te rudnike napustili jer je u rovove prodrla voda. Na onom mjestu, gdje strma i njezini zapadni nastavci stisnuše potok Krapinicu u usku dolinu, postavilo se mjesto Krapina. Radi svoga lijepoga položaja, pak zato što leži na putu koji biti ako se željeznica od Krapine preko kiselice do izgradi put od Zagreba do štajerskoga Graca i Krapina se vrlo brzo razviti. Vrlo plodna, dobro okolica, blizina Radoboja i Rogaca, pak znatni tragovi ugljena, su je danas središtem Zagorja. Od kolike je znamenitosti to mjesto bilo u staro doba, pokazuje najbolje prastara koja pripovijeda da je Krapinu sazidao knez Hrvat, a njegovi sinovi
izveden iz imenice laž. Prvo je nastao pridjev lažuj, što bi lažljiv, pa iz njega imenica lažujak, u lažljivka. Na dogodile su se dvije glasovne promjene. Nestao je samoglasnik a dok je glas 1 zamijenjen glasom o i dobili smo ožujak.
U nekim krajevima ovaj mjesec nazivaju i brezen po drvetu brezi koja tada cvjeta. Ostali zabilježeni nazivi - lažak, lažujak, lažo, laga prolaga, suhi, sušec, marac, mare, mara; naziv mart dolazi od Marsa, rimskog boga rata, kojega su slavili i kao boga prirode, zelenila i plodnosti. Bio je prvi mjesec rimske godine, a je odlazak zime i rast
PUTOVANJE S DANICOM I
Leh i Meh se otrestj gospodstva rimskoga odaše na sjever, pak Ceh utemelji Leh Poljsku a Meh Rusku.
U spomenicima Krapina se prvi put spominje godine 1193. Poslije je u gradu bila kraljevska kapela, a u dvoru je stanovao Bela, sin kralja Andrije II. Kako i svi drugi gradovi zagorski, tako je i Krapina pala pod vlast celjskih grofova. Po te porodice pokloni Krapinu kralj Matijaš Korvin svom sinu Ivanu, a onda raznim gospodarima u ruke, dok je napokon ne dobiše g. 1347. dade kralj Ljudevit Anžuvinac povlasti Krapini, a 1627. posta trgovištem. Dvadeset godina iza toga je stari grad, što se dizaše od pamtivijeka nad trgovištem na pol razrušen. Danas od velikoga toga grada stoji samo jedna zgrada koja je pred nekoliko godina obnovljena; drugi dijelovi velikoga gradskoga zida tek se malo Trgovište je posljednjih godina vrlo lijepo napredovala. Danas broji do 1 300 žitelja. Stara župna crkva porušena je te se sada gradi nova u stilu. Uz nju ima i spomenik hrvatskom preporoditelju Ljudevitu Gaju koji se u Krapini rodio. Prekrasni zeleni vrhovi okružiše mjesto, a po njima se dižu crkve i kapele pak bijele kleti posred vinograda. Prema sjeveru podigla se zelena, strma koja se strmo spušta do prodora koji vodi prema Sutli. Kako prevala belska i prodor tako je i ovaj prodor na sjever od Krapine jedno od najljepših mjesta u Zagorju.
Petoškolci u novi; predmetni sustav školovanja gdje svaki nastavni predmet ima svoga Na selu to koji put da se mijenja zgrada školovanja, odlazi u drugo selo i sl.
Roditelji na selu ulaze u novo iskustvo i ,~ postavljaju pitanja, takvo O:. školovanje, li se to jednom isplatiti? A kako vrijeme brzo prolazi na djeci se ozbiljnost i zainteresiranost za poslove na selu. Možda je to iz kuta roditelja dobro iskoristiti i pokušati radne navike. Jedan dio djece pita se što to tata radi? u njihovim svakodnevnim aktivnostima koji su to opsezi poslova. Osim seoskih poslova na selu ima i poljoprivrednu mehanizaciju. Ona je povremeno u upotrebi i valja biti pripremljena, uskladištena. Sezonski poslovi traže pa traktori u svim oblicima obavljaju kosidbu, oranje, tanjuranje, drljanje. Petoškolac se kroz predmet kulture upoznaje s povijetih poslova i ga veseli kada može usporediti ono iz knjige s onim iz života. mogu, primjerice, kada skidaju dijelove s traktora djetetu podmazivanje i ostale sitne, a korisne poslove. Ukoliko svaki dio stroja ima svoje mjesto za odlaganje, razvit se kod djece za red i preciznost, a dijete biti zadovoljno i se korisno. Mnoga djeca toga uzrasta pomažu roditeljima a neke se može vidjeti na prikolicama traktora kako gaze sijeno ili se igraju na nakrcanome žitu u prikolici. Isto tako u stanju su samostalno kontrolirati kravu na ispaši, iako i tu ima problema. Naime, opseg poslova danas na selu nije toliko intenzivan, a zbog neisplativosti uzgoja odabiru minimalne žitarica, stoke i sl. Uz to, roditelji se boje preopteretiti djecu što iz neznanja, što iz straha da djeca zanemariti školske obveze. Razdoblje petaša je idealno da djeca te dobi shvate svrhovitost posla. Kasnije, u razdoblju pune adolescencije, misli lutaju i ne mogu biti tako U ovome razdoblju dobro je da aktiviraju sinove kako bi za posao postao kao i sam odnos unutar obitelji. Majke se postavljaju
i pokušavaju djecu te dobi usmjeriti na školske obveze što stvara prazninu kod djece. pomalo bježe od« krivog koraka« pa «muške» poslove uglavnom obavljaju sami. Istinabog mehanizacija krije i opasnosti kao što su nepravilno rukovanje, neispravnost dijelova i neprikladni uvjeti rada. Potrebna je velika sigurnost kako bi se dio poslova mogao pokazati mladima. Kada petaši u školi da se tanjura zemlja, onda to na selu nije nikakva nepoznanica. ako dijete u gradu kaže da se oranje vrši onda je to veliki problem koji na selu izaziva podsmjeh.
Plug - simbol brazdi - malo koga brine! iz grada uglavnom od roditelja kojima je asfalt svjetonazor i svrha života. Za njih su poslovi na selu strani, negdje daleko, pa njihova djeca nemaju potrebe upoznavati životinje, seoske poslove ili mehanizaciju. Selo svojom u poslovima i u obiteljskom vidi svrhovitost djece životnim zakonitostima.
Petoškolci upijaju znanja. Roditelji na selu mogu im da ih u primjere svakodnevice. Ti primjeri ispunit obitelj zadovoljstvom i pokazati kako je obiteljsko zajedništvo tim . ..:J
"BILJKEKRATKOG I DUGOGDANA"
Pripremio:
mr. se. Dražen
Sunce ovog mjeseca sja sve duže pa naše misli vrlo odlutaju do biljaka kojima je, da bi prošle sve faze svog razvoja, potrebna dužina trajanja svjetlosti. No, kako su se mnoge biljke tijekom evolucije prilagodile dužini svjetla, poznate su nam biljke dugog i kratkog dana. Biljke dugog dana cvast ako sunce sja 12 do 14 sati, a biljke kratkog dana ako sunce sja od 12 sati. Ukoliko biljku iz krajeva kratkog dana posadimo u krajeve dužeg dana, porast njene biljne mase se produžiti, cvatnja kasniti, a može i izostati. Ovakve su promjene ambijenta katkada vrlo korisne kada želimo veliku biljnu masu. Biljke dugog dana su iz krajeva geografskih širina, dok su tropski i suptropski krajevi domovina biljaka kratkog dana. Jedna od brojnih biljaka dugog dana je vinova loza.
Vjerujemo da se mnogi upitati može li dužina trajanja svjetlosti utjecati na naša polja. Odgovor je potvrdan, jer sjetve ili sadnje biljkama možemo, a i moramo osigurati dovoljno
on U polju se nastavlja s prihranom .!= ozimih usjeva ili kompleksnim o. mineralnim gnojivima. Ovo je mjesec :a intenzivne pripreme i sjetve jarih kultu·g ra. Sredinom mjeseca sijemo reE pu, zatim jaru grahoricu, jari grašak, jaru uljanu repicu i repu.
I-< CCl o Valja nabaviti sjeme i zaštitna sredstva za kulture koje sijemo u travnju i svibnju.
,~ U vinogradu ima mnogo posla: od O:: rezidbe, kolenja, rezanja, kopanja do ranog proljetnog prskanja. Rigolano tlo treba razmjeriti, iskopati jame, pripremiti gnoj i humus za sadnju cjepova, a prilikom rezidbe vaditi suhe i stare te iskopati jame za sadnju novih.
U tretirati breskve nekim bakrenim sredstvom protiv lista. i dalje nove saditi a stare prihrani ti.
U povrtnjaku, u prostoru posijati papriku, patlidžan, rani kupus,
kelj, korabicu, celer, salatu i. poriluk. Njegovati sijana i u u prostoru i na otvorenom. Obaviti predsjetvenu obradu tla. Provoditi zaštitu od bolesti i štetnika. Na otvorenome posijati bob, ciklu, mrkvu, peršin, grašak, rotkvicu, rotkvu, špinat i blitvu.
U vrtu uništavanje korova, sadnja ukrasnog i grmlja, rezidba ruža i ukrasnog grmlja.
Narodne za ožujak
• Koliko je u ožujku rose, toliko je u svibnju mrazova. • Ožujak i zima ako ne ugrizu zubom, ošinu repom. • prašina nosi obilata žita i vina. • grmljavina, rodna godina. • Koliko je u ožujku magle, toliko je za 100 dana grmljavine. ;:J
I Pripremio:mr. se. Dražen Kau~ometeorolog
sad~aj: 100ml
sredstvo protiv slaninske gagrice, grinja, muha i drugih štetnika. Potpuno se nakon nekoliko sati i ne ostavlja rezidue na tretiranim proizvodima.
upotrebe: 100 mi FACTOR ULV na 10 I vode. Primjena: prskanjem, potapanjem. Zastupnik/ uvoznik:
-~
Fikusi su uglavnom porijeklom iz
• tropskih krajeva. Jedna od svima dobro l poznatih je i vrsta Ficus caricaSMOKVA. Fikusi spadaju najpopularnije sobne biljke. Kod uzgoja fikusa u sobi potrebno je pridržavati se nekoliko osnovnih pravila, pa biti ukras svakog prostora dugi niz godina. Uglavnom se svi fikusi njeguju na isti
Fikusi vole puno svjetlosti, a najviše im odgovara takav položaj da im svjetlost dolazi odozgora. Zato ga je najbolje postaviti na pod blizu prozora. Jedino ga tijekom ljeta treba zasjeniti tijekom dana, kada je sunce
Zimi im najviše odgovara temperatura 1015° C i umjereno zalijevanje ustajalom vodom. Obvezno ih zaštitite od propuha! Jednom tjedno treba obrisati vlažnom krpicom - kod krupnolisnih, ili biljku istuširati - kod sitnolisnih vrsta. ·
U prohladnoj prostoriji treba paziti na zalijevanje, jer pri suvišnom zalijevanju listovi požutjeti i otpasti. Isto se i ako fikusi "gladuju" - ako ih niste dugo presadili u svježu zemlju, a ukoliko je biljka prerasla posudu presadite je u ali ne preveliku! U kada fikus poslije zimskog mirovanja rasti, treba ga obilnije zalijevati i prihranjivati gnojivom svaka dva tjedna. Ljeti ga iznesite na otvoreno ali zasjenjena mjesto.
Fikus možete razmnožiti vršnom reznicom u ' vodi. U sobnim uvjetima biljke se najlakše zakorijeniti krajem i ljeta.
vrsta fikusa je Ficus elastica, s dobro poznatim velikim jajastim, sjajnim i kožastim listovima.
Drugi po popularnosti je svakako Ficus benjamina sitnog, mnogobrojnog Stablo je gusto razgranato i može izrasti u malo drvo. Ima varijeteta i sa šarenim
Ficus pumila je puzavica nježnih, sitnih, okruglastih listova, nimalo prethodnim
vrstama. Kod nas je nešto u stambenim i poslovnim prostorima.
Ficus lirata se Krupnih je kožastih listova, liri, po je i dobio ime.
UKRATKO:
• svjetlo mjesto, ljeti od direktnog sunca,
• mjesto od propuha,
• umjereno zalijevanje,
• redovno u svježu zemlju,
• prihranjivanje u Q
EROZIJA TLA
Piše: mr. Dražen
O eroziji je mnogo napisana. No, s obzirom na važnost, vjerujemo da treba i dalje nastaviti s pisanjem o tom procesu tla, tj. pedosfere vodom. Iz najnovijih istraživanja erozije doznajemo kako je upravo tlo tipa pseudoglej izrazito pogodno za ubrzane erozijske procese.
eroziju na pseudogleju, znanstvenici su dokazali da erozijski procesi nisu ravnomjerno tijekom godine u uzgoju jarina. Razdoblje nakon sjetve, dio je godine kad se javljaju erozijski nanosi. Primjerice, kod uzgoja kukuruza i soje 80% ukupne godišnje produkcije erozijskog nanosa traje 40 dana od sjetve. Rezultati istraživanja znanstvenika s Agronomskog fakulteta u Zagrebu pokazuju da su gubitci tla erozijom u uzgoju kukuruza i soje znatno nego u uzgoju pšenice i uljane repice. Razdoblje svibanj - prva polovica lipnja je razdoblje za eroziju vodom u središnjoj Hrvatskoj. Osim navedenog, vrijedno je istaknuti da u uzgoju kukuruza ne dolazi u obzir obrada tla uz i niz nagibe terena, iako se takva obrada prakticira zbog usitnjenosti parcela. Vjerujemo da obrada tla plugom, a kao glavnim erozije na nagnutim terenima, biti zamijenjena ostalim obrade tla. O
Ožujski topli vjetrovi
Dana 20. ožujka u 7 sati i 49 minuta astronomsko Zemlja se na svojoj stazi oko Sunca nalazi u tzv. proljetnoj Dan i u našim krajevima traju po 12 sati. No, dan je malo produljen tijekom jutra i jer se svjetlost u zraku lomi pa Sunce vidimo kada se ono nalazi ispod obzorja.
Ovog mjeseca kretanje vegetacije. Naime, oko 14. ožujka temperature zraka temperaturni prag od 5 Celzijevih stupnjeva. Da nam je uistinu pred
VAŠ
Alzheimerovu bolest zovu još i «smrt uma».
To je posebno okrutno oboljenje. Ono ne samo da razara um bolesnika, nego ga lišava i Majka se ne može sjetiti imena jedinog sina. Suprug ne prepoznaje svoju ženu nakon 30 godina braka. Dugotrajni prijatelji postaju stranci.
Alzheimerova bolest je progresivna, degenerativna bolest koja napada mozak i rezultira mišljenjem i ponašanjem. Gubitak intelektualnih funkcija toliko je ozbiljan da ometa dnevni život.
Uzroci bolesti nisu jasni
Uzrok (ili uzroci) Alzheimerove bolesti nije poznat, ali to se intenzivno U nekim obiteljima genetska predispozicija igra ulogu. Možda je lakše kazati što vjeruju da NE uzrokuje to oboljenje. Bolest ne uzrokuje starost, premda se pojave bolesti u svakom nakon dobi od 65 godina. I oboljenje nije zarazno.
Oboljenje može biti
Premda, za sada, ne postoji lijek za potpuno postoji mnogo toga što se može u kontroli bolesti i olakšanju simptoma, kako bi se osigurala bolja kvaliteta života pacijenata i onih koji vode brigu o njima.
Simptomi promijenjenog ponašanja u Alzheimerovoj bolesti, kao što su paranoja, depresija nesanica i tjeskoba, mogu biti olak-
vratima, jaglaci i šafrani, zatim lijeska pa vrba i drijenak upozorit nas na spomenutog godišnjeg doba.
Prisjetimo se, ožujak je i jedan od najvjetrovitijih mjeseci u godini. Razlog tome su prodori vlažnog i hladnog zraka sa zapada. Topli ožujski vjetrovi nisu katkada po volji poljodjelaca, jer suše tlo zasijana zobi i a i ono pripremljeno za sjetvu ostalih ratarskih kultura. No, nakon prodora vlažnog i hladnog zraka sa zapada naše krajeve zahvati visokog tlaka pa zapuše sjeverovjetar i eto nam lijepih proljetnih dana.O Piše: dr. Ivo Belan
šani uz brojnih psihijatrijskih lijekova.
S vremenom pacijenti postaju potpuno nesposobni brinuti se o sebi i za svoje preživljavanje postaju ovisni o drugima. simptomi bolesti su: zaboravljivost, ponovljeno postavljanje istih pitanja, u obavljanju poznatih poslova (ne zna obuti cipele, ne zna zavezati cipele, stavlja predmet na mjesta - npr. peglu u frižider); nagle su promjene raspoloženja (netko tko je nekada bio miran, postaje razdražljiv i težak), gubitak inicijative, loše (nekad ne zavrnu pipu iz koje curi voda ili ne reagiraju na zvonjavu telefona, mogu se dezorijentacija u vremenu i prostoru (ne znaju gdje žive, koja je godina, kako do najbliže trgovine); problemi s jezikom (imaju pravu mogu zaboraviti platiti za režije u domaili ne znaju služe.
Osim lijekova, važnu ulogu igra aktivnost, društvena aktivnost, prehrana i mirna brižljiva okolina.
Novi napredak pruža nadu
Prevencija ili Alzheimerove bolesti možda je još godinama daleko. U se znanstveni napori.
Brojne lijekove koje ispituju, pružaju veliku nadu. :J
Poštovani poljodjelci, u ovom broju Vam predstavljamo jedan od naših najboljih hibrida 12 FAO grupe 600. Zc korištenje zrna i klipa ga za krajnji istok Hrvatske, a za silažu ga se može korist1t1od sjeverozapada pa do krajnjeg istoka Lijepe Naše!
PR34B23 FAO 600 - CRM 08
Dvolinijski hibrid
Tvrdi zuban
Hibrid visoke stabljike sa nisko klipom, vrlo visokog potencijala rodnosti. Endosperm zrna tvrd, kvaliteta zrna vrlo visoka. Rani porast pogodan za rane rokove sjetve. Dobro se kako višim tako i nižim sklopa. Otpornost na sušu iznad prosjeka. Najbolje rezultate daje na plodnim tlima i u dobrim proizvodnim uvjetima. Otpuštanje vlage iz zrna u jesen vrlo brzo. za tov i svinja te izuzetan silažni hibrid koji daje visoke prinose silažne mase kvalitete.
Datumi korištenJa ovisno o namjeni*:
28. 8. - 5. 9. 7.9.-15.9.
25. 9. - 1 10
10. 10. - 15. 10
*dužina vegetacije ovisi o akumulaciji topline i nije svake godine ista u danima
