Kra/jica .h k SVl o usa
Užitak kojem ne možete odo(jeti...
ViJ6w i kremasto
.5\:ježei neodo(jivo. Ukusna brmmw i min:ma lumska jagoda na t 1alm1ima
jogurta.
_F'rufl:\·imajogurri odsada u dva nova, krernasta okusa.'
MUEKARSKOGLISTA,AUTORIMA
RADOVA,PRILOGA I REPORTAŽA
Mljekarski list, kao što je svima vrlo dobro poznato, namijenjen je prvenstveno ml1feka 1 a osnovni smisao i svrha njegova izlaženja je edukacija iz proizvodnje krme, pravilne hranidbe, pravovremeniminformacijamao bolestima muznog blaga, pružanje gos,11odarskih savjeta i sugestija za uspješnu - profitabilnu proizvodnju mlijeka. Reportažamu o uzornimgospodarstvima želimo poticati i ostala gospodarstva na
Republike Hrvatske da budu što uspješnija. Prilozi su veoma i za njih uvijek postoji veliki interes U rubrici - Kako proizvesti kvalitetno mlijeko - te udovoljiti uvjetima iz
PRA VJLNJKA o svježeg sirovog mlijeka, tiskali smo niz korisnih informacijai uputa. to i a akc je to u interesu naših od ko;ih u tom smislu povratnu informaciju.
Sve je broj koji 11amse javljaju s pohvalama na ob;avljene i priloge,s korisnim pnfedlozima t sugestijama, te primjedbama na tekstove u smislu nedovoljnerazumljivosti zbog preopširnog razmatranja i opisivanja odredene problematike, te korišten;a kratica i (latinskih) izraza bez pojasnjenja.
Naši stalni dopisnici žive u uvjerenju da baš n;iho1· mora biti objavljen i to u izvornom obliku kako su ga oni napisali. Ako to nije tako dolazi do nesporazumas nama u Redakciji, pa i do ljutnje. Kako bismo takve nesporazumeizbjegli molimo da svoje prijedlogei sugestije, u svrhu i poboljšanja Mljekarskog lista, dostave pismeno ili telefonski u Redakciju. Opravdane prijedloge i sugestije vrlo rado uvažit( te o njima raspravljati na našim redovitim redakcijskim sastancima. Ako pak imate problem u Vašem gospodarstvu,naši strusuradnici Vam dati detaljno pismeno mišljenje, a spremni su i na usmenu konzultaciju s Vama.
Mljekarski list treba biti I terminski aktualan, a radovi pisani prihvatljivim Ako su neizbježnistrani izrazi ili nice, molimoA UTORE da za ih ukratko pojasne. molimo AUTORE da pišu tematski, za pojedinu rubriku u Listu; U protivnom Uredništvoodbijati takve i priloge. Nadalje molimo autore da budu pisani sažeto i jasno, po da su što (ne duži od 3 kartice teksta) s posebno tekstom za kojega smatraju da ga je potrebno istaknuti. Kvalitetne fotografije i crteži vrlo su poželjni (autori to, nažalost, zanemaruju) jer pozornostna problematiku u tekstu. Svaki tekst treba biti zasebna cjelina, tj. treba izbjegavati nastavke iz brojau broj. U ili dileme uklapa li se rad tematsk( sadržajno, i po opsegu u koncepcijuMljekarskog lista, lijepo molimoautore da se jave u Uredništvo kako bi takve dileme na vrifeme razriješili. Ovi naputci odnose se prvenstveno na nove suradnike kojih u želimo imati što više.
Budemo li imali takav pristup, pritom razmišljanja, dat broju autora za objavu korisnih, aktualnih, sužetih i razumljivih i priloga, a mi se ponašati u skladu s politikom Mljekarskog lista1 zacrtanom još davne 1963. godine kada je tiskan prvi broj ovog popularnogvisoko tiražnog
I na kraju, želja nam je da našim vjernim pružimo zadovol1stvoi razumijevanje ,nri ovog korisnogštiva, što je i bila namjera svim korisnicima našeg pisa.
UredništvoMljekarskog lista
lWjekarski list .:i/2003.
ISSN0351-9104
MINISTARSTVOPOUOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
POTICAJI U BILJNOJ
PROIZVODNJI
ROK PODNOŠENJA 15. TRAVANJ
- 25. SVIBANJ
Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu sustav poticaja bitno je promijenjen na da su u biljnoj proizvodnji uvedeni novi poticaji ili su promijenjeni iznosi poticaja, te je izmijenjen i vrijeme podnošenja zahtjeva.
Nakon upisa gospodarstva se morati opredijeliti za status komercijalnog ili nekomercijalnog gospodarstva, te ovisno o tome sudjelovati u modelu dohodovne potpore (nekomercijalna gospodarstva) ili u modelu poticanja proizvodnje (komercijalna gospodarstva). Pravo na poticanje proizvodnje imaju samo komercijalna gospodarstva koja moraju, uz ostale uvjete, zadovoljiti uvjet minimalno poticanih po proizvodnjama za ostvarivanje poticaja.
opširnijena str. 16
Redakcijski kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun dipl. ing. Ljiljana Husinec, prof. dr. Zvonimir štala
Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj
Redaktorica: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna Lektorica:
Katarina-Zrinka prof. Crteži: dipl. ing. Nikola Vlasnik I
Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.hinet.hr
MB: 3206599
Žiro 2360000-1101408596
Cijena: 4,50 kn
priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1
Naklada:
43.000 primjeraka
SADRŽAJ
IZ UREDNIŠTVA
Mljekarskog lista, autorima radova, priloga i reportaža ________________________
KRMNEKULTURE
Rane jare smjese mahunarki i žitarica za zelenu krmu
Stanje ozimih žitarica nakon zimskog perioda--------------------------------
KAKOPROIZVESTIKVALITETNOMLIJEKO
VETERINARSTVO
GOSPODARSTVO
Prihod,
R JE E E M I z
ob Rane jare kulture i njihove smjese vrlo .S su za ishranu stoke jer E, korištenje zelene krme u slijedu 'O ozimih i naknadnih usjeva u prifarmskom plodoredu. One popunjavaju prazninu dvije kulture, odnosno dva otkosa, a daju osobito kvalitetnu krmu koja 0 se može koristiti na više kao zelena ci.i krma u slijedu, a višak proizvedene krme može se sušiti za sijeno u krajevima gdje je to (Mediteran), odnosno silirati prema opremljenosti i potrebama gospodarstva. Ove kulture, ako su rano sijane, daju uz intenzivnu gnojidbu visoke urode vrlo kvalitetne mase, a ostavljaju tlo za novu sjetvu 4-6 tjedana ranije negoli ako se koriste za zrno. Rane jare kulture mogu se koristiti i za proizvodnju zrna koje služiti kao koncentrat za nadopunu obroka, ovisno o i cilju proizvodnje te orijentaciji gospodarstva.
Agrotehnika uzgoja za rane jare smjese mahunarki i žitarica
Tlo za sjetvu treba pripremiti kao za sjetvu žitarica. Treba biti dobro poravnano da bi košnja bila bez gubitaka i da se pri košnji ne tlo. Prije osnovne obrade tla i u predsjetvenoj pripremi tlo moramo nagnojiti fosfornim i kalijevim gnojivima: 60-100 kg/ha P2 O 5 i 100-120 kg/ha K2O. fosfora i kalija ovise o zalihama u tlu. U predsjetvenoj pripremi gnoji se s 30-50 kg/ha dušika. Za postizanje visokih uroda i stabilnu proizvodnju visoke usjeve treba u prihraniti. Prvi put se prihranjuje u busanju s 1000 kg/ha KAN-a, a može i više ovisno o cilju proizvodnje te o stanju usjeva. Drugi put se usjev prihranjuje kada je žitarica u vlatanju i to istom gnojiva. Ako izostane prihrana, usjev ima sklop, daje niže urode zelene krme, slabije je (više vlakanaca, a manje Ove smjese treba sijati što je ranije (krajem ožujka) kako bi imale dovoljno vremena za vegetativni rast i razvoj. U ranijim rokovima sjetve možemo koristiti jare mahunarke i to grahoricu sorte Jaga i Ebena, a od graška kultivare Maksimirski bijeli i
Mljekarski bit 4/2008.
E U R u
Poneka. Što je kasnija sjetva, jare smjese daju niže urode, a vrijeme korištenja za zelenu krmu je sjemena za sjetvu ovisi o namjeni i korištenja, a iznosi 150-200 klijavih zrna na m2, ovisno o masi 1000 zrna a iznosi 70-120 kg/ha s1emena grahorice. Ako je smjesa namijenjena za silažu, tada je udio žitarice, a ako je za zelenu krmu ili sijeno, tada je udio grahorice. Udio žitarice ovisi o korištenja, cilju proizvodnje, roku sjetve i vremenu skidanja, a se od 150 do 300 (400) zrna m 2 ili 70 -140 kg/ha sjemena pšenice i a zobi 60-100 (120) kg/ha. Za zelenu krmu se siju manje sjemena žitarica, a za silažu se udio sjemena žitarice. Grašak ima krupnije sjeme, osobito jare sorte i populacije, pa je stoga i masa sjemena potrebna za sjetvu negoli u grahorice. Sije se 100 do 200 zrna na m 2 , što u ozimo-jarih sorata (Maksimirski bijeli) iznosi 120 do 300 kg/ha, a kod jarih sorata (Timo, Erby, Baccara, Solara) krupnog sjemena iznosi 170 do 300 kg!ha sjemena. Sortu Tima treba sijati nešto (100-150 zrna na m 2 ) ako se koristi za zrno. Dubina sjetve ovisi o tipu tla, vlazi i pripremi, a se od 4 do 6 cm za grašak i grahoricu, a 3-4 cm za žitarice. sjemena ovisi prvenstveno o sjemena (masa 1000 zrna), roku sjetve, pripremi tla te o cilju proizvodnje (zelena krma, sijeno ili silaža). Ako se kasni sa sjetvom, ili ako je lošija priprema, treba nu sjemena i do 25 % u odnosu na normalne uvjete sjetve.
Korištenje navedenih smjesa za zelenu krmu, sijeno i silažu
Jare žitarice vrlo brzo rastu u pa 60 dana nakon nicanja daju zelenu krmu, osobito pšenica i Zob, grahorice i grašak mogu se dugo koristiti i to od klasanja zobi, odnosno cvatnje grahorice pa do završetka zriobe zobi, odnosno formiranja mahuna mahunarke za zelenu krmu. Ako se rane kulture (odnosno smjese) koriste za sijeno, treba ih sušiti u ranijem stadiju razvoja jer kasnije odrvene, osobito pšenica i pa ih stoka ne jede rado. U kasnijem stadiju razvoja osje otvrdne pa nije prikladan za korištenje jer tvrdo osje može oštetiti gubicu stoci. pšenicu, odnosno smjese grahorice ili graška s njima, na kraju zriobe žitarice najbolje je koristiti za silažu. Siliraju se 4-5 tjedana ranije negoli ako se koriste za zrno, a time se površina za sjetvu (kukuruz, krmni sirak) ili nove kulture kelj, presadnice i dr.). Rani usjevi mogu koristiti u kulturi ili u smjesama. Smjese mahunarki i žitarica imaju prednost u odnosu na kulturu jer bolje koriste vegetacijski prostor, hranjiva iz tla i vodu. Smjese je lakše kositi i sušiti. One uglavnom ne poliježu, ako se podesi sustav i tehnologija proizvodnje, te kao izabere sorta žitarice busa, a sklop podesi tako da može nositi mahunarku. Stoga su i veliki rasponi u sjemena ovisno o roku sjetve, namjeni, tehnologiji proizvodnje i korištenja. su veliki rasponi u urodima zelene krme jer se te kulture, odnosno
Tablica 1: i produktivnost ranih jarih kultura mahunarki i žitarica
Urodi Suhe Surove Škrobna
Kultura Vrijeme Stadijrazvoja zelene tvariu u vrijednost maseu o/o zelenojmasi u zelenoj tiha ......__. u% masiu%
Sjetve Uporabe
Jara 3.mjesec Popotrebi U klasanju I 20-30 16-20 2.0 ll,6 - i--plcnica 3.mjesec Popotrebi U zriobi 30-45 27,0 1.5 10,0 -
Jari 3.mjesec Popotrebi U klasanju 15-25 15-19 2.6 3.mjesec Popotrebi U zriobi 30-40 22.5 2.3
Jara 1 3.mjesec Popotrebi Uklasanju 20-30 13-18 2.0 l0,3 zob 3.mjesec Popotrebi U cvatnje 25-35 27,3 1.9 13,4
3.mjesec Popotrebi U zriobi 25-40I 21,9 1.6 13,1
Grašak 3.mjesec Popotrebi Predcvatnju 20.30I13-20
Jara 3.mjesec Popotrebi Predcvatnju 15-30 14-19
3.mjesec Popotrebi Poslijecvatnje 3o-5o
smjese, koriste svaki dan. da zelena masa svaki dan ima prirast ne može se s nekim prosjekom, su ovdje iznesene vrijednosti uroda zelene mase i suhe tvari u širokim granicama, a kvaliteta u prosjeku (tablica 1.). Rok sjetve je vrlo važan za postizanje visokih uroda zelene mase. Što je ranija sjetva sklop biti a urodi viši. da ove smjese ostavljaju tlo ranije za 4 do 6 tjedana nego se koriste za zrno. Druga kultura koja dolazi na njihovo mjesto daje više i sigurnije urode zelene krme. Pored ovih kombinacija iznesenih u tablici 1, može se kombinirati još niz kultura koje se mogu sijati ili nakon skidanja prve kulture. O potrebama gospodarstva odnosno potrebama na tržištu ovisi koja kultura biti korištena.
Proizvodnja jarog graška za zrno Jari grašak je biljka prohladnog i umjereno toplog podneblja da se rast usjeva zaustavlja na temperaturama višim od 30 0 C. grašak se uzgaja u plodoredu jer ne podnosi ponovljeni uzgoj na istoj površini zbog bolesti i štetnika, pa na istu parcelu dolazi nakon tri ili više godina. Za proljetnu (jaru) sjetvu tlo treba preorati tijekom jeseni ili zime i grubo pripremiti za što je raniju proljetnu sjetvu. Grašak traži duboku obradu jer ima dobro razvijen korijenov sustav koji prodire i do 1 m duboko u tlo. Gnojidba tla za grašak u kulturi ili u smjesi izvodi se prije osnovne obrade tla s oko 20 t/ha stajnjaka ili gnojovkom. Mineralna hranjiva grašak dobro koristi, zato mu treba osigurati 80 do 100 kg/ha P,0 5 i 120 do 150 kg/ha K,O. Za rast i razvoj grašak treba puno dušika. da tijekom vegetacije veže atmosferski dušik, grašku je dovoljno samo startno 30 do 40 kg/ha dušika. Samo u tlima i u uvjetima za koje sumnjamo da biti osigurano vezanje atmosferskog dušika, usjev graška ili smjese prihranjuje se gnojivima jednom ili u dvije prihrane s 100 do 200 kg/ha KAN-a. Sjetva jarog graška treba biti što je ranije (krajem ožujka). Ranije sijan usjev pokrije tlo i smanjuje zakorovljavanja, odnosno završi vegetaciju do sušnog razdoblja. Sijati ga treba na dubinu od 4 do 6 cm na težim tlima, a na lakšim i pjeskovitim (toplijim) tlima na dubinu 6 do 8 cm uz obvezno valjanje tla, ili s valjkom koja valja traku u koju je posijan grašak. U kulturi sije se 80 do 130 klijavih zrna na m 2 • Što je kasnija
M(jekarski li,st 4/2008.
Vrbovec, Eugena de Piennesa bb
tel.: 01/2791-057, 2791-990, 2791-822
!: fax: 01/2792-035, e-mail: jurval@zg.tel.hr
Rotacionekosilice,prednje i stražnje
bubnjaste i diskaste
BatmMascar21201'1':i.'11i nm~• 8.999.00EUR,,,;,,~••~WU"il
BalilbPowerCut(IJ(,i(1i.\WJ imrua, IS.999.00EURf"lk;~,OfO{K1tl'
Om#balaMascar2100H~lijnHl!l'7)0dei,Jr,1ni\~1 :i.S00,00EURr,,j1<,.l~•.•1lE1.li balaMascar3l00tfoiii1~1M1';~0.c1,,,r,n, S.999,00EURpije6''11JJ)U „
Svakom kupcu GRATIS Grammer sjedalo i gornja !
Traktori ~LARUS-MTZ , 892,920, 1221
VINOGRADARI ! Vrhunskitraktori:
Kompletan asortiman traktora 25-260 KS
sjetva ili što je lošija priprema tla, siju se više norme po jedinici površine. Kultivare za proizvodnju zrna s vrlo razvijenim viticama (Baccara, Solara) treba sijati žitnom jer se kasnije viticama usjev dobro povezati i tijekom vegetacije za jakih kiša. Najopasniji korovi u usjevu su oni visokog habitusa koji kliju i u istovremeno s graškom (limundžik, kamilica, loboda , dvornik). Od korova se može zaštititi kontaktnim herbicidom Basagran 600 (2 1/ha) uz utrošak vode od oko 300 1/ha, najbolje u split aplikaciji s vremenskim razmakom od tjedan dana. Ako se u usjevu nakon nicanja jave travni korovi, onda treba primijeniti Agil 100 EC. U cvatnje obavlja se i tretiranje usjeva protiv graškovog žiška s insekticidima dubinskog djelovanja Chromogor 40 ili piretroid Sumi Alfa 5FL. U svrhu kvalitetne zaštite potrebna su dva tretmana u vremenskom razmaku od 10 do 12 dana. Zrno graška u prosjeku sadrži 23 % proteina, pa se stoga može koristiti kao koncentrirana krmiva u ishrani
životinja (tablica 2.). Zrno graška se može direktno koristiti u hranidbi stoke jer je razina tripsina inhibitora u sirovom zrnu na razini sojine Po aminokiselinskom sastavu zrno graška je dosta bogato esencijalnim aminokiselinama, osobito lizinom, ali siromašnije triptofanom i sumpornim aminokiselinama u odnosu na soj inu O
Tablica2: Upotrebajaroggraška u smjesamaza ishranu životinja
% jarog graška u Vrsta stoke kompletnom obroku
2,0-2,5 kg/dnevno
Slika 1: Usjevjarog graška u vegetac1fi (sortaBaccara)
STANJE OZIMIH ŽITARICA NAKON ZIMSKOG PERIODA
Zimski period vegetacije ozimih žitarica u našim glavnim proizvodnje traje 2-3 mjeseca, a u oštrijem kontinentalnom klimatu može trajati i do 4-5 mjeseci. U tom periodu, u vrijeme niskih negativnih temperatura, usjevi ozimih žitarica su u stanju prinudnog mirovanja. tijekom zimskog razdoblja u našim proizvodnim može se u ili dužim vremenskim intervalima temperatura iznad 0°C. se temperatura podigne na 0°C ili par stupnjeva iznad 0°C, raž i ranozrele sorte pšenice nastavljaju svoju fiziološku aktivnost prolaze tzv.
kriptovegetaciju, a ako su temperature iznad 5°C rast, odnosno busanje pšenice i ostalih ozimina se nastavlja.
U periodu zimske vegetacije ozimi usjevi su izloženi djelovanju niza nepovoljnih faktora koji mogu više ili manje oštetiti ili izazvati ugibanje biljaka u usjevu.
Glavni uzroci povreda ili ugibanja biljaka ozimih usjeva u zimskom periodu su:
• niske negativne temperature koje izazivaju izmrzavanje biljaka,
• smjenjivanja smrzavanja tla tijekom i odmrzavanja tijekom dana koja uvjetuju pojavu sriježi,
• formiranje ledene kore uslijed zamrzavanja otopljenog snijega ili padanje ledene kiše,
• dugo trajanje visokog snježnog koje uzrokuje gnjiljenje ili truljenje usjeva,
• vode i prekomjerna tla vodom,
• jaki suhi vjetrovi,
• zimsko-proljetna suša.
IZMRZAVANJE
Izmrzavanje ozimih usjeva može nastati u raznim periodima prezimljenja usjeva i to u zime u (bez snijega) pri jakim mrazevima, te tijekom zime i na prijelazu zime u U mnogim proizvodnim svijeta niske temperature uzrokuju gubitke prinosa ozimih usjeva pšenice) negoli bilo koji drugi poznati faktor. Ovaj problem je najakutniji u kontinentalne klime gdje je zimi, uz niske temperature, slab snježni ili ga nema, niska relativna vlaga zraka i gdje pušu jaki suhi vjetrovi. Usjevi ozimih žitarica se razlikuju u otpornosti na niske temperature. Najotpornija kultura na izmrzavanje je raž pojedine sorte mogu izdržati temperature i do -33°C, zatim slijedi pšenica (do25°C), pa i zob (do -17°C).
Izmrzavanje pojedinih tkiva ili biljke pšenice posljedica je formiranja kristala leda u prostorima, a u samim stanicama. Pod utjecajem postupnog snižavanja temperatura, su se biljke pšenice ili neke druge ozimine prilagodile u procesu filogeneze, kristali leda se formiraju u prostorima. Formiranje kristala leda povezana je s "isušivanjem" - gubitkom vode iz stanica uslijed kristali leda svoje dimenzije. Ukoliko je temperatura okoline niža, utoliko se stvara više ledenih kristala i stanice ostaju sa sve manje vode. samo isušivanje ne dovodi do i tkiva ili biljke. Proces pucanja u onom trenutku kada dimenzije kristala leda vrše pritisak na stijenke isušenih stanica. Tada dolazi do površine protoplazme, led prodire u samu protoplazmu i narušavanje njene koloidne strukture, a potom potpuno stanica, pojedinih tkiva ili pak cijele biljke. Vanjski znaci povreda od izmrzavanja pšenica i ostalih ozimina, su. Biljke ili pocrne ili požute ili zelenu boju uvenu,
a pri brzom odmrzavanju stanice gube turgor i tkiva postaju mlohava. Ovi znaci ovise o vrsti tkiva i stupnju povreda. Na primjer, kod povreda epidermalnih stanica listovi brzo uvenu, a kod povreda protoplazme stanica, narušavaju se njihova svojstva. Takve stanice gube sposobnost držanja vode i biljke dobivaju ofureni izgled. Povrede kloroplasta uzrokuju listova. Izmrzavanje pšenice, kao i drugih ozimih trava, najprije od starijih listova, a zatim se širi na organe.
Otpornost ozimih usjeva na niske (negativne) temperature, odnosno izmrzavanje, je nasljednim faktorima, a se u uvjetima djelovanja vanjskih faktora u procesu tzv. "kaljenja" ili Proces kaljenja može se uvjetno podijeliti u dvije faze. Prva faza kaljenja u poljskim uvjetima prolazi u jesen kada se temperature spuste blizu 0°C. Najpovoljniji uvjeti za prolaženje prve faze kaljenja su temperature zraka od 0-6°C, te vedro vrijeme. U takvim uvjetima nakupljaju se u stanicama, najviše u busanja i rukavcima listova. Prva faza kaljenja u navedenim vanjskim uvjetima može završiti za 5-6 dana i biljke mogu nakupiti 20-30% na bazi suhe tvari. Nakupljanje u prvoj fazi kaljenja se iz razloga. Prvo, procesi rasta na temperaturama blizu 0°C jako su usporeni pa stvoreni u procesu fotosinteze ne pretvaraju se u višemolekularne ugljikohidrate, odnosno ne koriste za stvaranje drugih organskih spojeva. I drugo, intenzitet fotosinteze na niskim temperaturama je nego intenzitet disanja pa se stvoreni tijekom dana ne potroše za slabo disanje tijekom Nakon završetka prve faze kaljenja biljke pšenice mogu izdržati niske temperature od -10 do -12°C. Druga faza kaljenja prolazi na temperaturama od -2 do -5°C neovisno o tome je li usjev pokriven snijegom ili ne. U toj fazi oslose dio vode iz stanica uslijed pretvaranja dijela vode u led, protoplazma zadobiva nova fizisvojstva na osnovu kojih se postiže obrana od daljnjeg isušivanja stanica, deformacija i koncentracija soka. Nakon obje faze kaljenja otpornost na izmrzavanje se i ovisno o sorti i stanju usjeva, pšenica može podnijeti temperature od -14 do -17°C pa i niže. Druga faza kaljenja traje kod raznih sorata i to od 3-5, pa do 6-9 dana.
Ml:fekarski list 4/2003.
Krave spremne . ~-
za Startnakon telenja
Za brži oporavak krava nakon telenj a
Zahtjev:
Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti. Proces izvanredno je Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.
Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste mineralne vode.
Uzrok:
Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, zaležavanje, groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.
Rješenje:
BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.
Djelovanje:
Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže snaga, pivski kvasac kao fitnes_~omp~menta i apetita u buragu. Dodatm 1zvoi:i energije uslijed laktoze i dekstroze (groždam
Zašto:
Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,
klorid, itd.), je glavna regulacija prometa vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzetno bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenja. Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u ili manjoj mjeri.
Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.
Kako: Jedna BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U potrebe dati sondom.
Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.
Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane. Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo posteljice, dobrog zdravlja krave.
Prednost: - zdrav krava - visok - optimalan start laktacije
Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., 10010 Zagreb, 98, Tel: Ol / 6609 - 851, Fax: 01 / 6609 - 728, e-mail: sano-zagreb@zg.tel.hr
Za proces kaljenja i otpornost na izmrzavanje je porast i stupanj razvoja biljaka, a regulirani su uglavnom rokovima sjetve i klimatskim uvjetima u jesen. Biljke ozimina ranih rokova sjetve, koje su u jesen rasle i razvijale se u dugom periodu relativno visokih temperatura, formiraju znatnu vegetativnu masu, konus rasta im je znatno· izdiferenciran i kao takve slabije prolaze proces kaljenja i lakše se od niskih negativnih temperatura. Isto tako pri kasnoj sjetvi, tek iznikle bez formiranog busanja je konus rasta slabo diferenciran i nedovoljno listovima, slabije prolaze proces kaljenja i zimi se lakše ili ugibaju na niskim temperaturama. Usjev žitarica je najosjetljiviji na izmrzavanje u periodu klijanjenicanje, pa su i potencijalne štete od izmrzavanja tada Stete od niskih temperatura i ili potpunog izmrzavanja biljaka znatno se umanjuju snježnim koji je dobar toplinski izolator. Na istoj temperaturi zraka minimalna temperatura tla na dubini busanja je tim viša što je debljina snježnog
Tako npr., na temperaturi zraka -30°C minimalna temperatura tla na 3 cm dubine iznosi s 5 cm snježnog -19°C, s 20 cm -14°C i s 30 cm -11°C.
Borba protiv izmrzavanja pšenice sastoji se uglavnom u preventivnim mjerama: izbor dovoljno otpornih sorata za dato kvalitetna priprema tla za sjetvu, sjetva u optimalnim rokovima uz korištenje kvalitetnog sjemena, se osigurava ulazak pšenice u zimu u najpovoljnijoj fazi rasta i razvoja, tj. u fazi busanja s formirana 2-4 izdanka po busu. U Hrvatskoj sti direktne štete od izmrzavanja male ili ih nema jer je u razdoblju najnižih temperatura u pravilu prisutan snježni koji štiti usjev od izmrzavanja, a i zime su posljednjih nekoliko godina bile uglavnom toplije od 30-godišnjeg prosjeka.
SRIJEŽ
Srijež ili istiskivanje biljaka je pojava koja se javlja u humidnijim osobito kada tijekom zime padaju obilnije oborine. Suština ove pojave sastoji se u tome da, pri smrzavanjima i odmrzavanjima tla danju biljke ozimih usjeva· bivaju istisnute iz tla. Formiranjem leda u površinskom sloju pri smrzavanju tlo se nadima i sa sobom biljke, Mije/carski list 4/2003.
a nakon toga pri odmrzavanju i pretvaranju leda u vodu tlo smanjuje volumen i sliježe se, a biljke ostaju kao iz tla s ogoljelim busanja. Kod toga dobar dio korjenovog sistema biva istisnut iznad površine tla, a mnoge korjenove žile i žilice bivaju pokidane. Ovakve istisnute biljke osobito su osjetljive na isušenje. U i vjetrovitom danu, s niskom relativnom vlagom zraka, istisnute biljke mogu uginuti prije nego formiraju nove korjenove žile.
Štete od sriježi su kod slabo razvijenih biljaka koje su ušle u zimu nerazbusale, odnosno tek iznikle. nadzemne mase biljaka je važan faktor koji štete od sriježi. Vjerojatno je efekt Naime, listovi usjeva smanjuju intenzitet gubitka topline tla i na taj stvorenog leda i nadimanje tla. Ovo se može zapaziti na poljima gdje su prostori znatno nadignuti iznad samih sjetvenih redova. i (rastezljivost) korijena su važni za štete od sriježi. Sorte se u tom svojstvu znatno razlikuju, pa mjera borbe protiv sriježi može biti i izbor sorata s i rastezljivim korjenovim sistemom. glavna mjera borbe su optimalni rokovi, i dubina sjetve, dovoljni porast i optimalni sklop ozimih usjeva u jesen prije ulaska u zimu. Nekada se primjena valjanja usjeva u kao mjera borbe protiv sriježi. Ova mjera može znatno poboljšati kontakt istisnutih biljaka i tla i na taj biljkama da do vode. Ali ta mjera ne može vratiti biljke nazad u tlo. u tlo biva suviše vlažno da bi se moglo provesti valjanje u ono vrijeme kada bi moglo dati efekt. Kada se tlo vremenom dovol"no
usjev je ili ponovo oporavljen ili je u takvom stanju da valjanje više ne pomaže.
LEDENA KORA
Razlikuju se dva tipa ledene kore: priljubljena ledena kora i ledena kora u vidu u snijegu. Priljubljena ledena kora predstavlja sloj leda smrznutog s tlom, a ledena koru sloj leda u snijegu koji se nalazi na raznoj visini u snježnom pokrovu. Istraživanja i praksa su pokazali da ledena kora u vidu u snijegu ne predstavlja znatniju opasnost za ozime usjeve tijekom prezimljenja. Daleko je opasnija priljubljena ledena kora. Ona se formira smrzavanjem vode nakon topljenja snijega, smrzavanjem poplavnih voda ili pri padanju ledene kiše.
ili biljaka ozimina uslijed ledene kore nastaju, prema raznim autorima, uslijed uzroka. Jedni su mišljenja da ledena kora izaziva izmrzavanje biljaka i to na manje niskim temperaturama negoli kada ledene kore nema, drugi navode da ledena kora izaziva koja su osobito opasna ako se radi o povredama busanja, a da se u biljkama pod ledenom korom stvaraju anaerobni uvjeti (nedostatak kisika) uslijed nagomilavanja kiseline u tkivima što uzrokuje prekid najprije aerobnih, a zatim i anaerobnih procesa u biljci.
Štete od priljubljene ledene kore ovise o njenoj debljini i duljini trajanja, o temperaturi i drugim faktorima. biljaka pšenice opaža se kada ledena kora traje dulje vrijeme (30-50 dana), a % se debljine ledene kore. Pri debljini priljubljene ledene kore od 1 cm ugibanje iznosi oko 10%, pri 2 cm oko 15%, pri 3 cm oko 30%, a pri 4-5 cm 4060%. Priljubljena ledena kora rijetko se stvara na površini polja, je to na pojedinim dijelovima tabla.
Osnovna mjera borbe protiv ledene kore je preventivno osiguranje odvoda suvišne vode s polja.
GNJILJENJE ILI TRULJENJE USJEVA
USLIJED VISOKOG SNJEŽNOG POKRI-
ili ugibanje biljaka pod snježnim nastaju ako je snježni debljine 50-100 cm i ako traje 2-3 mjeseca.
Pretpostavljalo se da je uzrok ovih nedostatak kisika pod debelim snježnim i da dolazi do "ugušivanja" biljaka. kasnije je da iako je snježni zbijen i debljine 50-100 cm sadržaj kisika u zraku ispod njega iznosi 20%, tj. svega 1,0-1,5% manje u usporedbi s atmosferskim zrakom. Daljnja ove pojave su pokazala da se s visokim snježnim temperatura na površini tla od O do -3°C. Na takvim temperaturnim uvjetima biljke intenzivnije dišu i brže troše nakupljene rezervne tvari nego pri nižim temperaturama. Tako je npr., na temperaturi 0°C utrošak u procesu disanja za 24 sata dvostruko nego na temperaturi od -7°C. Bržim trošenjem biljke se iscrpljuju, zatim gladuju i na kraju takve oslabljene napadaju bolesti, ih i biljke ugibaju.
Proces biljaka, odnosno usjeva, uslijed visokog snježnog može se razdijeliti u tri faze: 1. iscrpljivanje 2. gladovanje i 3. napad bolesti. Iscrpljivanje biljaka traje 2-3 mjeseca, a ovisi o temperaturi gornjih slojeva tla, stanju biljaka prije ulaska u zimu i stupnju kaljenja. Prije ulaska u zimu dobro okaljane biljke mogu imati oko 25% u busanja i oko 17% u listovima, a kada faze iscrpljivanja ta se smanjuje na 2-4%. Tada nastupa faza gladovanja u kojoj se trošiti Takve biljke dalje napada sn1ezna plijesan (Fusarium nivale) koja ubrzava proces trošenja biljke i dovodi do ugibanja.
Mjere borbe protiv ove pojave sastoje se u izboru sorata koje bolje prolaze proces kaljenja i nakupljaju više a od zahvata se proljetna drljanje radi bržeg sušenja površinskog sloja tla i stvaranja nepovoljnih uvjeta za razvoj snježne pljesni, te intenzivno prihranjivanje usjeva mineralnim gnojivima. U našim glavnim proizvodnje ozime pšenice, snježne oborine tijekom zime nisu jako izražene i rijetko se zadržavaju više od mjesec dana pa su mala. U brdskim, odnosno predplaninskim krajevima, snježne oborine mogu biti znatno obilnije i mogu se dugo zadržati. No, u tim se krajevima malo uzgaja ozima pšenica ili a više raž koja onda trpi zbog visokog i dugotrajnog snježnog
list 4/2003.
VODE I PREKOMJERNA -
TLA VODOM
Ova pojava je manje izražena u zimskom, a više u jesenskom ili proljetnom periodu vegetacije pšenice. Suvišak vode u tlu i na površini tla nakon poplava, naglog topljenja snijega ili obilnih kiša pogoršava uvjete aeracije i ishrane pa time narušava metabolizam i funkcionalnu djelatnost korjenovog sistema i nadzemnih organa, što na koncu dovodi do ugibanja biljaka.
Intenzitet i ugibanja biljaka uslijed voda ovisi o nizu faktora i to o fazi porasta, temperaturi, svjetlu, ishrani, duljini trajanja voda i dr. Tek proklijalo sjeme relativno brzo ugiba u uvjetima velike vlažnosti odnosno zbog voda. nakon 1520 dana. treba veliku osjetljivost pšenice na prekomjernu tla vodom u periodu klijanje - nicanje jer sjeme u takvim uvjetima može uginuti nakon 3-4 dana, a ono koje preživi sa zakašnjenjem. Biljke su u jesen manje osjetljive na vode nego na Zelene biljke mogu u jesen izdržati potpunu poplavu 25-30 dana u da su dobro osvijetljene. Na se iz zime izišle iscrpljene biljke znatno prije i ugibaju u suvišnoj vlažnosti. Što je temperatura vode viša i što se vode duže zadržavaju, to su i i propadanja biljaka Malo propadanje (10% ili nešto više) biljaka može nastupiti ako vode traju 5-7 dana i ako je temperatura vode oko 0°C. propadanje (do 30%) može se opaziti ako su biljke poplavljene 10-12 dana i ako je temperatura vode 0-1°C. Potpuno ugibanje biljaka opaža se ako su biljke poplavljene oko mjesec dana i ako je temperatura vode 0-1°C, ili ako su poplavljene 20-25 dana i ako je srednja temperatura vode 4-5°C. Dakle, kratki period zadržavanja voda dovodi do ozimih usjeva. Osim toga korijenov sistem napada bolest, smanjuje se intenzitet procesa rasta, dolazi do zakašnjenja pojedinih faza rasta i razvoja, smanjuje se produktivno busanje, klasa (metlice) i ozrnjenost, a u vezi s tim smanjuje se prinos zrna.
Osim voda i prekomjerna tla vodom može oštetiti usjev i utjecati na smanjenje prinosa. U umjerenom klimatu ozimi usjevi su relativno otporni na prekomjernu vlažnost tla u usporedbi s osjetljivim kulturama
kao što je npr. grašak, osim u periodu klijanja sjemena. štete od prekomjerne tla vodom su mnogo manje negoli štete od voda.
Osnovna mjera borbe protiv suviška vode u tlu i na tlu je: stvaranje strukturnog tla, drenaže i ustrojstvo drugih meliorativnih mjera, kao što je jaraka iz depresija do kanala kojima se odvodi suvišna voda i njena zadržavanje.
JAKI
SUHI VJETROVI
U gdje tijekom jeseni ili zime pušu jaki i suhi vjetrovi, pogotovo na bezstrukturnim tlima i mjestima gdje nema šuma, može do ogoljivanja nadzemnog dijela biljaka, busanja pa i biljaka pšenice iz tla. tla nošene vjetrom biljke. Osobito su opasne povrede busanje. Ogoljele i biljke lakše niske temperature.
ZIMSKO-PROLJETNA SUŠA
lako je ova pojava od važnosti za drvenaste kulture na granicama njihovog uzgoja ipak, prema nekim ruskim podacima i travnate kulture pa tako i ozimi usjevi mogu biti osjetljivi na zimsko isušivanje. Zimi, a na prijelazu zime u kada je tlo dublje zamrznuta a temperatura zraka uslijed zagrijavanja zracima nastavak vegetacije i gubitak vode, vodni deficit u biljkama može takve vrijednosti da nastupa biljaka uslijed isušenja.
M(jekarski li.st 4/2003.
i-. Masti (lipidi) su trigliceridi masnih _g kiselina. Mogu biti biljnog i životinjskog -o porijekla. Životinjske masti (maslac, © d ri. loj, svinjska mast i sl.) sa ržavaju § masne kiseline i kolesterin, a biljne fr masti u membrana tf masnih kiselina i fitosterine. Biljne masti sadrže glice-t:3 rin, lecitin, ulja, biljne boje (klorofil, karotin, ksantofil) i druge mastima tvari (lipoide).
Masti kao krmiva imaju visoku hranidbenu vrijednost. u hranidbi odraslih nemaju
a ako se daju u u nekim razdobljima reprodukcije i laktacije mogu biti i štetne.
Osnovna krmiva uglavnom sadrže malo masti. Zelena krmiva sadrže oko 0,8 - 1,0 % masti, a sijeno oko 1,5 - 2,5% masti. Zrnje žitarica sadrži oko 1,5% masti, a najviše kukuruz i zob (oko 3,5 4,0% masti).
Masna krmiva nisu fiziološki i prirodno za sistematsku hranidbu
Potrebnu stvaraju mikrobnom razgradnjom ugljikohidrata u buragu, osobito pretvorbom celuloze u kratmasne kiseline (octenu, propionsku, a zatim iz njih vlastitom sintezom stvaraju masti, ponajviše u jetri i vimenu.
Mnogi autori navode optimalne kolimasti u krmnim obrocima krava, i vrlo visoke, s namjerom da se energetska hranidbena vrijednost krmnih obroka radi visoke proizvodnje mlijeka. granica za davanje nije daleko iznad optimalne, osobito ako nije porijeklom iz biljnih voluminoznih krmiva. Sjetimo se samo posljedica nastalih zbog hranjenja goveda neprirodnim krmivima sa životinjskim (mesna-koštanim brašnom), te bolesti GSE-a spogiformne encefalopatije - «bolesti lu-dih krava») koje su uzrokovale velike štete u govedarstvu Europe.
PROBAVA SIROVE MASTI U BURAGU
Odrasla goveda su biljojedi pa im je u buragu probava krmiva. Optimalne potrebe
dodavanja masti u krmne obroke krava ovise o vrsti i strukturi krmiva i mikrobnoj fermentaciji u buragu. Drži se da goveda manje iskorištavaju masti uz hranidbu zelenim, voluminoznim i sirovom vlakninom bogatim krmivima, a dodavanje masti je uz krepka i škrobom bogata krmiva.
Sirove (neutralne) masti dodane krmnim obrocima manjim dijelom se u buragu djelovanjem nekih buragovih mikroorganizama (Ruminococcus sp. i protozoa) tako da se hidroliziraju u glicerin i galaktozu i do i propionske kiseline. masne kiseline, porijeklom iz životinjskih masti, se vrlo malo lipolizom u buragu.
sirove masti teško se i resorbiraju u buragu. Manjim dijelom služe za stvaranje strukturnih lipida i buragovih mikroorganizama.
emulgirane masti, ako se tako u buragu, nepovoljno djeluje na probavljivost hrane jer obavija krmiva u buragovu sadržaju, otežava mikrobnu probavu i iskorištavanje drugih, posebice celuloznih krmiva. Krave manje jedu pa je i muznost smanjena. Svježa trava i zelena krmiva prirodna su krmiva za goveda i sadrže malo masti (lipida) s mnogo masnih kiselina (82 do 84% od ukupnih lipida). Buragovi mikroorganizmi su, vrlo aktivni u hidriranju masnih kiselina i pretvaranju višestruko masnih kiselina u Iskorištavaju ih za membrana i organela u reprodukciji buragovih mikroorganizama.
SIROVE MASTI U IZMJENI TV ARI Jedan dio masnih kiselina iz krmiva bitan je za organizam jer se ne može sintetizirati u organizmu krava, mora se nalaziti u krmivima i resorbirati u krv. Takve masne kiseline dolaze nepromijenjene u jetru, masno tkivo i vime, prelaze u mast i na konzistenciju tjelesne masti i maslaca. Oko 70% masnih kiselina mlijeka sintetizira se u vimenu neposredno iz hrane, zbog na vrstu i masti.
M(jekarski list 4/2003.
hlapive masne kiseline koje nastaju iz biljnih krmiva mikrobnom razgradnjom ugljikohidrata u buragu (octena, propionska, i kiselina) lako se u mikrobne služe za reprodukciju buragovih mikroorganizama i se resor-biraju u buragu, kao i dio masnih kiselina dugog lanca (oleinska kiselina). U jetri se resorbirane masne kiseline pretvaraju u glikogen i glukozu (glukogene masne kiseline) ili u masti koja se u masna tkiva (ketogene masne kiseline).
U buragu tako zaostaju u i razgranate masne kiseline (80 do 90% od ukupnih lipida) koje prolaze s buragovim sadržajem u crijevo zajedno sa strukturnim lipidima buragovih mikroorganizama. S tim u vezi tjelesna mast goveda (loj) stvara se pretežito od masnih kiselina nastalih u buragu hidriranjem masnih kiselina iz biljnih krmiva. Stoga loj ima tvrdu konzistenciju.
Dugotrajna hranidba mastima može dovesti do promjena u sastavu i kvaliteti deponiranih masti u organima i tkivima organizma i utjecati na metabolizam krava.
Molekule masti koje dolaze iz buraga u crijevo razmjerno su velike. Probava masti u goveda tek u daljem tijeku, po izlasku iz želuca u crijevo, ima s drugim životinjama. U zadnjem dijelu dvanaestnika (duodenuma) i srednjem dijelu tankog crijeva, djelovanjem dolazi do koloidnog raspršivanja (emulzije) masnih kapljica u sitne kilomikrone koji ulaze resice crijeva i resorbiraju se u limfu i krv. Uz to i kiseline na fermenta lipaze koja masti u gliceride i masne kiseline, sposobne za resorpciju u krv.
Vrlo je upitna, a i pogrješna pretpostavka da dodavanjem masti, koja ima visoku energetsku hranidbenu vrijednost, nakon što kroz burag («u buragu stabilne masti») mogu dopuniti nedostatak energije, posebice visoko muznih krava prije i poslije telenja.
Hrana jetru na i kiselina, kao i na aktiviranje fermenta lipaze iz neophodnog za
razgradnju i iskorištavanje masti. poznato je da biljna hrana kod goveda ne daje poticaj za s drugim životinjama koje dobivaju mesne hranidbene obroke (što je kod goveda kao izrazitih biljojeda strogo zabranjena).
Sama mast, bez kvalitete, nije dovoljna za poticanje
Stoga ako krave uz biljna krmiva dobivaju masnih krmiva, dolazi do nepotpune razgradnje i resorpcije masti, pa i do masti balegom (ekskrementima).
U razdoblju gladovanja, slabijeg uzimanja hrane i pothranjenosti, se smanjuje
To da kod visoko gravidnih krava i u razdoblju poslije telenja («rumino-intestinalne staze»), kad najviše nedostaje energije u krmnim obrocima krava i se smanjuje uzimanje hrane, nije iskorištavanje masnih krmiva zbog slabijeg djelovanje i fermenta lipaze, i ne mogu se popunjavati ispražnjene zalihe glikogena u jetri i u krvi. Ugljikohidrati i glikogen* su temeljne energetske tvari u hranidbi i metabolizmu krava.
Glikogen se, kao energetska zaliha, odlaže najviše u stanicama (hepatocitima) jetre goveda. tijekom gladovanja, u visokoj gravidnosti, poslije telenja i uz hranidbu masnih krmiva, glikogen se smanjuje u jetri, smanjena je u krvi (hipoglikemija), a jetrene stanice (hepatociti) se prekomjerno ispunjavaju s masti (masna degeneracija jetre) i stvaraju ketonska tijela.
Prema tome, davanje masnih krmiva kravama u visokoj gravidnosti i poslije telenja može samo pospješiti bolesti porogroznice, acetonemije, ketoze i drugih bolesti izmjene tvari. Zbog toga se moraju masti iz krmnih obroka u tom razdoblju. To se posebno odnosi na masti životinjskog porijekla koje po kemijskoj strukturi, fiziološki i ne odgovaraju (biljojedima).
*glikogen glykys = sladak + genos = rod, vrsta) životinjski škrob, hidrat u jetrima i važan za funkcioniranježivotinjskogorganizmajer stvara u organizmu.
Mljekarski list 4/2003.
I SIROVE
MASTI U HRANIDBI KRAVA
masti u hrani ipak je potrebna životinjama ne samo kao energij~ nego i zbog nekih esencijalnih masnih kiselina ko1e se ne mogu sintetizirati u organizmu. Masti služe k~o strukturni elementi u buragovih mikroorganizama i stanica tkiva (lipoproteini), a potrebne su i za dobru resorpciju i iskorištavanj~ u mastima topljivih vitamina A, D, a osobito vitamina E. Razlike u potrebama postoje ovisno o vrsti i masti, sastavu krmnih obroka, kao i o vrsti, dobi, konstituciji i proizvodnji životinja, posebice
Masti i masna krmiva vrlo su podložna kvarenju (užeglosti), osobito uz prisutnost zraka'. svjetla i topline, minerala, teških kovina i vrlo lako upi1a1u strane mirise i okus iz okoliša što može utjecati na smanjena uzimanje hrane. Vrlo je da masna krmiva budu uvijek svježa, bez stranih primjesa i dobro Masti i masna krmiva treba uvijek na niskim temperaturama i u dobro skladištima.
Oksidacijom i razgradnjom masti u nepovoljnim uvjetima stvaraju se glicerini i slo~od~e masne kiseline, aldehidi, ketoni i druge tvan ko1e daju krmivima gorak i trpki miris i okus. Stoga, da se oksidacija i kvarenje a omogu~i du_že dobro je u masna krmiva dodavati ant10ksidanse. Uz to treba i s potrošnjom i gubitkom vitamina E koji je antioksi-
dativni vitamin, ali vrlo znacaian za dobru plodnost i izmjenu tvari u organizmu k:ava. Probavljivost masti i masnih krmiva ovisi o vrsti i porijeklu. Najteže su probavljive masti koje sadrže masne kiseline dugog lanca loj), a najbolje masti s više i masnih kiselina (biljna ulja i sjemenke uljarica).
Davanje masti i masnih krmiva u hranidbi krava više na promjenu sastava masnih kiselina i kvalitetu tjelesne i masti, a manje na muznost i masti u mlijeku. Od posebnog su za masne kiseline nastale djelovanjem buragovih mikroorganizama i masnih kiselina iz biljnih krmiva.
Krmne masti više odgovaraju kao energetsko krmivo u hranidbi i se može posebno dodavati mast u krmnim obrocima samo ako u osnovmm krmivima nedostaje prirodne masti. U krmnim obrocima krava dovoljno je oko 350 do 650 g masti / dan / po kravi ili oko 2,0 - 3,0% u suhoj tvari krmiva. Sedam do 10% i više masti u krmnim obrocima krava nepovoljno na muznost i uzimanje hrane. Krmna smjesa s masti nehomogeno se miješa i može uzrokovati probavne
ŽIVOTINJSKE MASTI
loj je tvrde i lomljive konzistencije. Sadrži u ukupnoj masti oko 30% palmitinske, oko 60-65% stearinske i oleinske masne kiseline. masne kiseline loja nastaju hidriranjem masnih kiselina (koje prevladavaju u biljnim krmivima), djelovanjem buragovih mikroorganizama. Ako se daje loja u krmnim obrocima krava, može uzrokovati nedostatak esencijalnih višestruko masnih kiselina linolne i linolenske kiseline, a krmiva dobivaj~ loš okus, smanjuje se uzimanje hrane i muznost krava.
Svinjska mast je mazive, meke konzistencije, ugodnog mirisa i okusa. Na zraku pos~aje brzo užegla i lako poprima miris i okus okoliša. Od masnih kiselina sadrži oko 25-30% zas1cene palmitinske, 10-15% stearinske i oko 50% oleinske
Tablica 1: masne kiselina u biljnim uljima (% od ukupnih masnih kiselina)
Vrsteulja
Kiseline
StearinskaOleinskaLinolnaILinolenska
C-18:0 C-18:1 C-18:2 C-18:3
Kukuruznih 40,0 55,0 2,0
klica
Suncokretovo 3,45 25,0 65,0 1,0
Sojino 4,11 23,0 54,0 6,6
Uljanerepice 1,0 63,1 19,6 8,3
kiseline. Konzistencija svinjske masti se mijenja ovisno o sadržaju masnih kiselina u krmnim obrocima svinja. kukuruza, kao i krmnih smjesa uljem daje mekšu konzistenciju, a dodavanje konzistenciju masti. Svinjska mast je vrlo dobra u zamjenicama za mlijeko i u hranidbi mlade teladi.
Prije pojave BSE-a («kravljeg ludila») upotrebljavala se i mast dobivena iz životinjskih kosti, otpadaka i konfiskata. Mast je tamne boje, neugodnog mirisa i okusa, a sadrži i štetne tvari. Sadrži oko 20% palmitinske, 10% stearinske i 50% oleinske kiseline. Sadržaj i kvaliteta se mijenjaju ovisno o porijeklu i tehnologiji prerade sirovina. Može utjecati na loš okus i mlijeka i mesa. Na poslije pojave «kravljeg ludila» zabranjena je upotreba masti iz kafilerija * * i konfiskata * * *.
BILJNE MASTI (ULJA) I SJEMENKE
ULJARICA
Biljna ulja sadrže manju kratkomasnih kiselina, a od masnih kiselina sadrže najviše oleinske i linolne masne kiseline. (Tablica 1.)
Biljna krmiva, kao i masti uljarica, sadrže masnih kiselina za koje buragovi mikroorganizmi imaju visoku fiziološku sposobnost hidriranja i pretvorbe u Uvijek treba u potreba za hranom i energijom davati prvenstveno prirodna biljna krmiva, a to se odnosi i na potrebne masti. (Tablica 2. i 3.)
**kafilerija= živodernica, strvodernica, «šinteraj» ***konfiskat = otpad koji se uklanja iz pro-meta Ml.fekarskili,st 4/2003.
Tablica 2: Sirova mast i druge hranjive tvari u kukuruzu i sjemenkama uljarica
(% h ) o u su oj tvari
Sirovine Suhe Sirove PepelaNET tvari% mastivlaknine
Kukuruzno 86,0 7,5 3,5 2,1 1,1 zrno
Kukuruzne
klice
Sojinozrno
(tostirano)
Suncokretove92,0 19,3 28,0
l_&emenke
Sjemenke
uljanerepice
Tablica 3: Sirova mast i hranjive tvari u uljanim i (% u suhoj tvari)
Suhe Sirovine Sirove Pepela tvari% masti vlaknine
Sojine
(44%) Sojine
(32%} ' 1 uljane
reoice(32%) ' L:tuljane ce 33%
I
Krave težine oko 750 kg, ako daju oko 25 - 30 litara mlijeka na dan, dobivaju standardne krmne obroke s oko 20 - 21 kg suhe tvari koje sadrže oko 600 - 700 g sirove masti iz biljnih krmiva. To iznosi oko 3,0 do 3,5% masti u suhoj tvari krmiva što je dovoljno za pa i za više potrebe krava.
U potreba, a tu treba obvezno izostaviti razdoblje visoke gravidnosti i dva mjeseca poslije telenja, može se dopustiti uz osnovna i dopunska krmiva dodavanje još oko 100 do 200 g masti. se samo mast koja se nalazi u strukturi biljnih krmiva (sa sjemenkama uljarica, a još bolje s uljanim i
POTICAJI U BILJNOJPROIZVODNJI
ROK PODNOŠENJA 15. TRAVANJ - 25. SVIBANJ
00 Zakonom o državnoj potpori u .5 poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu j} sustav poticaja bitno je ._, promijenjen na da su u biljnoj proizvodnji uvedeni novi poticaji ili su promijenjeni iznosi poticaja, te je izmijenjen i vrijeme podnošenja zahtjeva.
Nakon upisa gospodarstva se morati opkredijeli~i1 za statusd komercijaln?g ili ne omerc11anog gospo arstva, te ovisno o tome sudjelovati u modelu dohodovne potpore (nekomercijalna gospodarstva) ili u modelu poticanja proizvodnje (komercijalna gospodarstva). Pravo na poticanje proizvodnje imaju samo komercijalna gospodarstva koja moraju, uz ostale uvjete, zadovoljiti uvjet minimalno poticanih po proizvodnjama za ostvarivanje poticaja.
iznosi poticaja i minimalne poticane u biljnoj proizvodnji iznose za pojedine kulture kako slijedi u tablici.
Kako bi se izbjegli problemi kod treba pojasniti odnosno definirati na što se zakon odnosi: krušna žita jesu pšenica, raž i
OPIS
JEDINICA
Krušna žita, pivarski i soja hektar
žita hektar
Uljarice hektar
Krmno bilje hektar
repa hektar
Duhan kilogram hektar
za industrijsku preradu hektar
Ljekovito bilje hektar
Poljoprivredno sjeme 2. skupine hektar
Livade i pašnjaci stoka/ha
pšenoraž, žita - kukuruz, i zob, uljarice - suncokret i uljana repica, krmno bilje - kukuruz za silažu, kelj, grašak, sirak, djetelina, lucerna, djetelinskotravna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina.
Kod je razlika u definiranju tako da se pod (poticaj 1.250,00 kuna/ha) podrazumijeva paprika, krastavci, luk, mrkva, pastrnjak, peršin, kupus, cikla, grah, grašak, bob, poriluk, tikva, blitva, špinat, kelj, korabica, salata, patlidžan i merkantilni krumpir, dok je za industrijsku preradu - paprika, krastavac, luk, mrkva, pastrnjak, peršin, kupus, cikla.
Uvjeti za ostvarivanje poticaja u biljnoj proizvodnji jesu:
1. pravodobno podnošenje zahtjeva - za sve navedene u tablici je rok podnošenja zahtjeva od 15. travnja do 25. svibnja.
2. rješenje o upisu poljoprivrednog gospodarstva u Upisnik
3. tri ili više proizvodnih jedinica ukupnog obujma poslovanja
OSNOVNO MINIMALNO PO JEDNICI POTICANA (KUNA) U 2003. 1.650,00 3,00* (soja 1,00) 1.250,00 3,00* 2.250,00 1,00* 1.250,00 1,00 3.000,00 1,00 5,00 sva kol. 1.250,00 0,50 *(krumpir -1,00) 3.000,00 0,50 *(krumpir -1,00) 1.250,00 0,50* 3.000,00 svo priznato 100,00 1 hektar
Kod minimalnopoticanih vrijediza krušna žita i pivarski te za žita da svaka pojedina kultura mora biti minimalno 1 hektar, dok je kod uljaricaminimum 0,5 hektara po kulturi, kod 0,25 hektara po kulturi, dok kod ljekovitogbilja minimum vrijediza svaku pojedinu kulturu.
4. ispunjavanje minimalno poticanih proizvodnje
Zahtjevi za poticaje podnose se Uredu državne uprave u županijama ili upravnom tijelu grada Zagreba.
Poljoprivredno gospodarstvo ostvaruje po proizvodnoj površini samo jedan poticaj godišnje, bez obzira da li ima više kultura tijekom godine na istoj površini u
Podnositelj zahtjeva za poticaje za pšenicu, raž, pšenoraž, pivarski i uljanu repicu dužan je nakon završene proizvodnje, a najkasnije do 15. kolovoza, dostaviti Uredu dokaze o uskladištenog i/ili prodanog i proizvoda. dok je za soju i suncokret rok najkasnije do 1. prosinca, odnosno za repu do 15. prosinca.
Dokazi o prodanog i proizvoda za i za industrijsku preradu mora se Uredu dostaviti do 30. studenog. Za poticaje poljoprivrednog sjemena 2. skupine treba dostaviti Uvjerenje o priznavanju sjemenskog usjeva koje je izdao Zavod za sjemenarstvo i u roku 30 dana od
IZ MINISTARSVA POLJOPRIVREDE
dana izdavanja.
Pravne osobe upisane u Upisnik duhana dužne su za duhana od poljoprivrednih gospodarstava Ministarstvu dostaviti poticaja po poljoprivrednim gospodarstvima, prema tipu i klasama duhana do 31. godine.
Za godišnje minimalno poticane za dobivanje poticaja po hektaru livada i pašnjaka koristi se broj i kategorija goveda, ovaca, koza i konja prijavljenih u jedinstveni registar životinja, a potvrda se prilaže radi poticaja u razdoblju od 1. rujna do 1. listopada.
Naše poljoprivrednike moglo bi zbuniti što ove godine podnositi zahtjeve za jesensku sjetvu jer se poticaji za jesensku sjetvu 2002./2003. po zahtjevima iz jeseni 2002. godine, a zahtjevi se podnose od 15. travnja do 25. svibnja 2004. godine za jesensku sjetvu 2003. /2004.
Poruka nakon ovog teksta prepunog informacija i rokova je da se za sve kulture navedene u tablici, zahtjevi za poticaje podnose od 15. travnja do 25. svibnja u Uredima državne uprave. O
Zagreb,Žitnjakb.b.
Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503
fax (01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište
fax (01) 2499 509
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprlvrednlh apoteka diljem Hrvatske I u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodajl u Zagrebu I u Vlnkovclma.
P.J.Vinkovci,KraljaZvonimira80
Tel. (032) 308 587
fax (032) 308 589
DTS LIVADA za košnju I ispašu
DTS TRAVNIKza košnju
DTS PAŠNIKza ispašu
Sudanska trava "SuSu"
grašak "Poneka" za zelenu masu grašak "Sol ara" za zrno
mrkva "Ljubljanska žuta" repa "Brlgadier'' i "Eckendorf"
Jara grahorica" Jaga" i "Ebena"
Ozima grahorica "Popelsdorfer"
Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa"
Sve vrste djetelina i trava
UKOJOJKLASI MLIJEKO~
5. Uredbe o ciljanoj cijeni svježeg sirovog mlijeka
LSredstva za pranje muznih laktofriza, bazena i mljekovoda
ealuonlt o ealuonltLR
caluonlt s
lužnato sredstvoza svakodnevno pranje
lužnato sredstvo s dodatkom klora
kiselo sredstvoza uklanjanje kamenca
Sredstva za njegu vimena l
I lt EUTERREIN.'ODl
J •J 0(1
CIuon ·· (n1eg· vin,t:n, rije mtlŽOJ )
ealgodlp
kon na nna 1:10 (nJ ga vimena posl11e užnJ
m
calgonit
vrhunska higijena mužnje mlijeka dvostruko
1 vrhunskahigijena+ boljakvalitetamlijeka = višacijenamlijeka
2. za mužnju i s još 99 nagrada Šaljitekopije za kupljene-,i proizvodeu vremenuod 01.03.do 30.05.2003.god. na adresu:Lolltad.o.o.,I. Kršnjavoga44,31000Osijek; "calgonltvrhunskahigijenamužnje"
Vas:1. muzni za 1OkravaMilkline, 1Opoklonpaketacalgonit,1Opolugodišnjihpretplatana "Agroglas" i 79 majica"calgonitvrhunskahigijenamužnje"
HRVATSKI SELEKCIJSKI CENTAR
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci
MIKROORGANIZMI
I MLIJEKO
w -,_. o z 1w 1-_.
= OD VELIKOG BROJA MIKROORGANIZAMA, U MLIJEKU SE NALAZE BAKTERIJE=
RAZMNOŽAVANJE BAKTERIJA
Bakterije su vrlo sitna jednoživa vrlo prilagodljiva uvjetima u kojima se nalaze. Nalaze se svuda oko nas i izložene su vanjskim utjecajima (utjecajima sredine u kojoj žive) kao i veliki organizmi. Ovisno o uvjetima se mijenjaju. Mijenjaju se morfološki tj. po obliku i mijenjaju svoju otpornost, biokemijske osobine, pa i njihovo djelovanje se mijenja.
Te su promjene vrlo važne zbog lošeg djelovanja na zdravlje i životinja, na okolinu kao i na promjene u hrani, pa tako i mlijeku.
U borbi s otežanim uvjetima (s nedostatnom hranom, vodom, kisikom ili u kontaktu s tvarima koje I mogu njihovo razmnožavanje) preživljavaju uvijek samo otporne bakterije, a neotporne ugibaju.
Bakterije se razmnožavaju vrlo brzo.Pojedine vrste nakon svakih 15 20 minuta stvore novu generaciju, tako da u vremenu od 24 sata nastane 100 pa i više generacija.
Mlijeko je posebno dobra podloga za razvoj mikroorganizama, osobito u uvjetima povetemperatura.
Optimalna temperatura za vrste bakterija je
KAKO SE RAZMNOŽAVAJU BAKTERIJE?
Bakterije se uglavnom razmnožavaju tzv. binarnom, tj. jednostavnom diobom tako da iz jedne nastanu dvije nove stanice potpuno istih karakteristika kao i roditeljska stanica.
Kako se bakterijska stanica dijeliti na dvije nove, je genetski za svaku bakterijsku stanicu u njenom kromosomu. _ Nositelj nasljednih uputa Je "NUKLEOID" ili "jezgrina tvar" koja se dijeli jednako na dvije nove stanice.
VRIJEME KOJE JE POTREBNO DA SE JEDNA BAKTERIJSKA STANICA PODIJELI U DVIJE ZOVE SE "VRIJEME JEDNE GENERACIJE"
Nakon tog vremena broj bakterija se
To vrijeme vrlo je a ovisi o vrsti bakterija. Za njih na optimalnoj temperaturi 37 °C vrijeme jedne generacije je 15 do 20 minuta, na što djeluju genetski bakterijski kao i sredine, te sposobnost njihove prilagodbe u uvjetima i podlozi na kojoj se nalaze.
Kako se bakterijska stanica razmnožava prikazuje shema 1:
Bakterijskastanicakoja se dijeli na dvije.
r . . . bakten1skestaruce
Kako se iz generacije u generaciju razmnožavaju bakterije i kako se njihov broj prikazuje shema 2.
...,~,..........r·····•.""-"
nukleoid (jezgri na tvar) .•.. • ·• :
Prijesamogdijeljenja,bakterijskastanicase
U središtubakterijskastanicase sužava i svi elementi su za podjeluu dvije novestanice
ge,reracija = 8 balcterijskihsta,rica
polettfabakterijskastanica /rojase dijeli (prvage,reracija) u drugojgemraciji <l-iz jed,rebakterijskesta,ri~, ,rastalesu dvije
\ tre~ g~,r.eracija
ABakterijskastanicaje podijeljenau dva dijela, sve gradbeneelemente.
Nakon diobenastalesu dvije novebakterijske stanice,potpunejednake roditeljskojstanici.
Tako je npr. za tuberkuloze (Mycobacterium tuberculosis)generacijsko vrijeme od 13 - 18 sati.
Ako se kisela bakterija Streptococus /actis, (jedna od bakterija koje uzrokuju kiseljenje mlijeka tj. pretvaraju u kiselinu) nalazi u mlijeku, njezino vrijeme jedne generacije je 26 minuta, a u uvjetima izvan mlijeka nešto duže.
OVAKAV RAST I BROJA BAKTERIJA ZOVEMO EKSPONENCIJALNI RAST.
'f~~ JJ?..\Al..\~
peta generacija= 16 bakterijskihstanica
U uvjetima bakterijske stanice se intezivno razmnožavaju, a intezitet njihova razmnožavanja te njihovog ugibanja, je prikazati krivuljom.
Dinamika njihovog razmnožovanja, te vanja njihovog broja i ugibanja podijeljena je u nekoliko faza.
1. Faza prilagodbe (lag faza )
Bakterije koje dolaze u mlijeko nakon mužnje, na novu se sredinu (mlijeko) trebaju prilagoditi. Njihova je aktivnost usporena i tek kada se stvore uvjeti za razmnožavanje, taj proces intenzivno a osobito uz povoljne temperaturne uvjete.
Osim toga, mlijeko sadrži i prirodno prisutne inhibitorne tvari koje usporavaju rast bakterija ali svega 1.5 - 2 sata nakon mužnje, a nakon toga sposobnost inhibicije slabiti.
2. Faza vrlo brzog rasta
Iako se bakterije brzo razmnažaju, apsolutni broj bakterija u toj fazi još uvijek je mali jer je to ubrzanog rasta.
3. Faza eksponencijalnog rasta
U ovoj fazi vrlo se brzo dijele bakterijske stanice. Manji dio ugiba. Ovdje vrijeme jedne
list 4/2008.
generacije traje minimalno, za pojedine vrste bakterija, a razmnožavaju se istim intenzitetom.
Njihov se broj naglo
4. Faza sporijeg rasta
Kako se u eksponencijalnoj (prethodnoj) fazi broj bakterija naglo trošila se hrane i kisika, a i same bakterije sposobne su sintetizirati inhibitorne tvari koje im sada u fazi 4 usporavaju rast. Usporava se proces razmno-žavanja, a dio bakterija, zbog sve težih uvjeta, ugiba. No, njihov je broj i dalje vrlo velik.
5. Stacionarna faza
U ovoj fazi broj bakterija je vrlo velik. Mnogo ih ugiba zbog otežanih uvjeta (nedostatak hrane), razmnožavanje je sporije ali
POSTOJANJE FAZE PRILAGODBE BAKTERIJSKE POPULACIJE, MOŽE SE BITNO UTJECATI NA OSIGURANJE MIKROBIOLOŠKE KVALITETE j MLIJEKA!
Sposobnost mlijeka da svojim vlastitim sastojcima odmah nakon mužnje, a najkasnije 2 - 3 sata nakon mužnje može inhibirati, odnosno usporiti rast i razmnožavanje mikroorganizama, zovemo inhibitornim sposobnostima mlijeka ili baktericidnim Mljekarski list 4/2003.
još uvijek traje, zato se broj bakterija zadržava na gotovo istoj razini ali se njihova aktivnost smanJUJe.
6. Faza ugibanja bakterija
Zbog promijenjenog sastava i svojstava mlijeka, koje je sada postala siromašna hrana za bakterije, sve je manje raspoloživog kisika pa se bakterije prestaju razmnažati a sve više ih ugiba, odnosno intenzitet ugibanja je od intenziteta razmnožavanja.
Sve više je u mlijeku bakterijskih metabolita koji inhibiraju rast samih bakterija. U mlijeku se nalazi i veliki broj mrtvih bakterijskih stanica, a sastav i svojstva mlijeka potpuno su izmijenjena Takvo mlijeko nije dobra hrana za ljude, niti je dobro za preradu u proizvode. Krivulju rasta i ugibanja bakterija preikazuje shema 3.
1. faza - faza prilagodbe (lag faza )
2. faza - faza vrlo brzog rasta
3. faza - faza eksponencijalnog rasta
4. faza - faza sporijeg rasta
5. faza - stacionarna faza
6. faza - faza ugibanja bakterija
osobinama mlijeka, a razdoblje u kojem ove tvari djeluju zove se BAKTERICIDNA ILI INHIBITORNA FAZA MLIJEKA. prirodnim antimikrobnim tvarima u mlijeku kao što su: imunoglobulini, krioglobulini, mikroglobulini, lizozimi, laktoferin, laktoperoksidazni sistem i metaboliti mikroorganizama, je odmah nakon mužnje, a najkasnije 2 sata nakon mužnje, mikrobiološku kvalitetu mlijeka na razini. Taj broj bakterijske
populacije u mlijeku može se ublažiti i u kasnijim fazama bitnije promijeniti, ako mlijeko odmah ohladimo na +4 °C. Dakle, u vrijeme dok traje faza prilagodbe bakterija. ,
mlijeka odmah nakon mužnje, lag faza se produžava a eksponencijalna faza se dalje što osigurava zadržavanje ukupnog broja bakterija na onoj razini koju smo u u mlijeku imali i iz gospodarstva.
)
U POVOLJNIM UVJETIMA, TJ. U MLIJEKU, NAKON 10 SATI BROJ BAKTERIJA MOŽE 110 MILIJUNA, OVISNO O BROJU BAKTERIJA U MLIJEKU I POVIŠENOJ TEMPERATURI NA KOJOJ JE MLIJEKO
Odaberite ECOLAB! ,,.
Sredstva za pranje i dezinfekciju (muznih mljekovoda, hladnjaka za mlijeko i ostalog 0-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Pa Asepto N - alkalno sredstvo za automatsko i pranje i dezinfekciju. • P3 Horolith Nkiselo sredstvo za automatsko i pranje• P3 Duett - praškasto, kombinirano (alkalno i kiselo) sredstvo za automatsko i pranje i dezinfekciju • P3 Unisept - praškasto, kiselo sredstvo za automatsko i pranje ujutro i • Zlatol MR-F - praškasto, alkalno sredstvo za pranje i dezifekciju • P3 Veloucid - emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfekciju vimena prije mužnje • P3 lo-Shield - Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - Mastitisprofilaksa. 0-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ECOIAB
Q- GROZNICA
O-groznica je zarazna bolest životinja i ljudi (zoonoza) rasprostranjena cijelim svijetom. Od te bolesti obolijevaju ovce, koze, goveda, konji, svinje, psi i bolesti. Bolest uzrokuje Coxiella burnetii koja spada u skupinu mikoplazmi.
Važno je napomenuti, da je otporan na djelovanje dezinficijensa i dugo preživljava u okolini. Bolest uzrokuje i vrlo mala
Izvori zaraze. Izvor zaraze su životinje kod kojih nisu znakovi bolesti (latentna infekcija). se putem mlijeka, plodnih voda, posteljicom, i izmetom. Sasušen izmet u okolini može izazvati infekciju. Pretpostavlja se da može preživjeti tri godine u vimenu i mlijeku. Važnu ulogu u širenju bolesti imaju i krpelji koji bolest prenose ugrizom. Kod ljudi izvor infekcije mogu biti mlijeko i proizvodi.
širenja bolesti. Bolest se u uzgoju širi boravkom inficiranih i zdravih životinja odnosno dodirom, udisanjem ili putem hrane.
se inficira pomaganjem prilikom poroda inficiranih životinja (krava, ovca) a udisanjem zraka (prašine) u kojem se nalazi ili putem hrane (mlijeko, sir i dr.).
Od O-groznice u prvom redu obolijevaju veterinari, mesari i radnici u klaonicama i industriji.
Znakovi bolesti. O-groznica je u životinja blage naravi i brzo, tako da je ne zapazimo. U javlja se povišena tjelesna temperatura, životinja ne jede, potištena je, javlja se kašalj i upala
Gravidne životinje pobacuju u drugoj polovici graviditeta.
Dijagnoza bolesti. Bolest možemo utvrditi izdvajanjem i prepoznavanjem (bakteriološka pretraga) iz mlijeka, plodnih voda, posteljice ili serološkom pretragom krvi.
Preventiva bolesti. Bolest možemo cijepljenjem, pravovremenim otkrivanjem inficiranih životinja (pretraga krvi) i uništavanjem krpelja. Sve životinje u kojih je namoraju se neškodljivo ukloniti (zakopati ili spaliti).
Prilikom novonabavljenih životinja u uzgoj, poželjno je napraviti pretragu krvi (serološka pretraga).
Bolest u Pretpostavlja se, da bolest u može izazvati samo jedan mikroorganizam npr. udisanjem prašine. U se javlja visoka tjelesna temperatura, a potom i upala se može pojaviti jaka glavobolja, bol u zglobovima i i gubitak apetita. Bolest se može ti.
U svrhu preventive koristi se vakcinacija. O Mljekarski li5t 4/2003.
VETERINARSTVO
-d Kod vrlo malog broja gospodarstava
Ekoja se bave govedarskom proizvodnjom · postoji obezrožavanja teladi. Razlog .,, tome treba tražiti u da se još uvijek broj životinja nalazi u stajama s vezanim držanja. Pri tome veže goveda upravo za rogove. Vlasnici smatraju da je to najjeftiniji (prema njima uže ili lanac su "§ znatno jeftiniji od ulara) i vrlo ;m vezanja goveda te uspješan njihova obuzdavanja. Obuzdati životinju a5 joj kretanje, držati je u
B: neprirodnim uvjetima, prisiliti na neprirodno ponašanje joj pri tome ili manju bol. Sve to djeluje stresna na životinju, umanjuje uzimanje hrane i rezultira, dakako, manjom proizvodnjom mlijeka. Ako se tome pridoda da vrlo dolazi do zasijecanja lanca ili užeta «u glavu» osnovice roga i kosti), zagnojavanja nastale rane s komplikacijama, treba se zapitati koliko je to jeftiniji i vezanja životinja.
Obezrožavanje je u uzgojima goveda slobodnim držanja i kod držanja životinja na paši. Ozljede koje mogu nanijeti rogate životinje pri uspostavljanju hijerarhijske ljestvice i borbe za dominaciju u skupini (stadu), puta nisu zanemarive. su ozljede kože, vimena i trbuha (pri udaru rogom može do pucanja trbušne stijenke i pojave trbušne kile). rogate životinje predstavljaju opasnost za Kao važnu prednost obezrožavanja treba spomenuti bolje iskorištavanje stajskog prostora (pristup jaslama).
U pravilu obezrožavanje je najbolje obaviti u dobi od 2 do 4 tjedna starosti teleta. U tom razdoblju osnova roga može se napipati kao mali rozrn izdanak prekriven tankom, glatkom, orožnjalom kožom. Kod odraslih životinja dolazi do pneumatizacije (prošupljivanja) roga 7. i 8. mjeseca) i njegove izravne povezanosti s sinusom. Uklanjanje roga u tom razdoblju bi otvaranje sinusa i opasnost od ulaska mikroorganizama i razvoja upale istog.
Tri su metode obezrožavanja teladi: a) Obezrožavanje sredstvom
(sodom). Ovaj postupak koristi se uglavnom kod sasvim mlade teladi, 1O i 20 dana starosti.
Postupak: Prvo se ošiša okolina rožne osnove u promjeru oko 2 cm, zatim se to mjesto navlaži s nekoliko kapi vode ili vazelina (najbolje vatom). Potom se na ošišano mjesto utrljava (1 do 2 minute) soda sve dok koža ne pocrveni i dok se na pojavi krvarenje. Ukoliko se telad drži u skupnim boksovima dobro ih je vezati kroz naredna tri dana i tako da si ližu nastale rane. soda na tržištu je u obliku ili u obliku paste. da se radi o jako alkalnom sredstvu, prilikom rukovanja treba biti vrlo oprezan. Posebno treba paziti na zaštitu i ruku. Iako je ovaj postupak vrlo jednostavan, nedostatci su mu što je bolan za telad i što je doziranje sredstva nesigurno. Kod prevelikog nanošenja sode može do dijela tkiva oko rožne osnove, a nepažnjom i do tkiva nosa i usta teleta.
b) Spaljivanje korijena roga termokauterom. Ovo je najrašireniji postupak obezrožavanja teladi, vrlo dobro goveda. Paljenje se provodi uglavnom termokauterom, se koristi plinski termokauter ili paljenje osnove roga usijanim željezom. Poželjna dob teleta je 3 do 6 tjedana, premda se ova metoda može koristiti i za nešto stariju telad (8 do 10 tjedana).
Postupak: Glavu termokautera treba prethodno zagrijati na radnu temperaturu (najmanje 500 °C) što se kod termokautera snage od 300 W postiže za oko 3 do 5 minuta. Nakon što smo dobro fiksirali glavu teleta, ugrijanu glavu termokautera prislonimo na rožni izdanak, lagano je nekoliko puta lijevo desno sve dok rožni izdanak i koža oko njega ne poprime do boju. Cijeli postupak spaljivanja ne traje duže od 10 do 15 sekundi. Dobro je na mjesto spaljivanja nanijeti antibiotski sprej ili prašak. Dva do tri tjedna nakon spaljivanja ranu potpuno prekrije mlada koža tako da se rožna osnova više i ne vidi.
c) Odstranjivanje rogova u starije teladi. U teladi starije od tri mjeseca rožna se osnova uklanja za to posebno konstruiranim kliještima ili
Ml.fekarski list 4/2003.
izrezivanjem osnove roga dlijetom odnosno kopitnim nožem.
Postupak: Ovaj postupak zahtijeva prethodnu sedaciju životinje i anesteziju rožnog živca (nervus cornualisa). U tu svrhu lokalni anestetik se aplicira subkutano na sredini lateralnog kuta i osnovice roga, neposredno ispod ruba kosti (10 mi 2 %-og prokain ili lidokain-hidroklorida).
Najprije se otpreparira koža oko roga na udaljenosti jedan cm od osnovice te potom izreže koštani izdanak. Da bi krvarenje, ranu možemo kauterizirati ili samo zaprašiti antibiotskim praškom. Za potpuno cijeljenje potrebna su 3 do 4 tjedna. Zbog složenosti zahvata i komplikacija (krvarenje), dobro je da cijeli posao obavi veterinar.
d) Uklanjanje rogova odraslim govedima. postoje dvije metode. Jedna se sastoji u stavljanju jakog gumenog prstena na kožu osnovice roga, a druga u amputaciji roga pilom. Kod prve metode zbog pritiska prstena dolazi do nekroze rožnog izdanka, njegova otpadanja i postepenog zatvaranja sinusa. Rog otpadne za 3 do 8 tjedana. Ova metoda primjenjuje se kod rogova dužine do 5 cm. Ova metoda kao i izrezivanje osnovice roga kopitnim nožem ili dlijetom u nekim zemljama smatra se životinja i zabranjena je zakonom o dobrobiti životinja.
Amputacija roga pilom zahtijeva prethodnu sedaciju životinje i anesteziju rožnog živca. Najprije se obrije i dezinficira koža
u okolini roga, potom napravi cirkularni rez na koži 1 cm udaljen od osnovice roga a zatim pilom amputira rog. Krvarenje se zaustavlja kauterizacijom ili postavljanjem ligature na krvne žile. Za zatvaranje sinusa potrebno je 4 do 8 tjedana. U to vrijeme treba posebno obratiti pažnju na higijenu smještaja i suzbijanje insekata kao uzroka infekcije sinusa
PROMJENE NA ROGOVIMA
Od promjena na rogovima su pukotine na rogovima, otpadanje rožne i prijelom rožnog nastavka.
Pukotine na rogu. Do pucanja dijela rožne dolazi s vanjske (konveksne) strane roga, a se u obliku ili manjeg procjepa iz kojih se cijedi krv, a u inficiranim i gnoj. Rog je topao i na dodir bolan. Manje pukotine dovoljno je zaprašiti antibiotskim praškom. Pri dubljim procijepima i u inficiranim potrebno je podminiranu rožinu izrezati nožem, ranu vodikovim peroksidom i zaprašiti antibiotskim praškom.
Izuvanje rožne Do otpadanja rožne dolazi uslijed traume, a kao posljedice upalnih promjena rožnog nastavka (gangrena). Otpadanje rožne prati jako krvarenje. Nerijetka «suzenje» rane (eksudacija) zna potrajati i nekoliko dana uz stvaranje opsežnog ugruška. S rane je potrebno ukloniti naslage krvi i fibrina, ranu isprati vodikovim peroksidom te zaštiti od infekcije antibiotskim praškom ili sprejem. Govedo treba izdvojiti, drugim životinjama da ližu ranu i uznemiruju bolesnu životinju. Ako ne do komplikacija, nova rožina se stvori unutar dva mjeseca.
Prijelom roga. Kod potpunog prijeloma rog otpadne, ostaje samo goli dio rožnog nastavka kosti prekriven krvnim ugruškom s otvorom u sredini koji vodi u sinus. Ukoliko se radi o nepotpunom prijelomu rog se drži za podlogu, je i u nepravilnom položaju. Kao posljedica prijeloma može se javiti krvarenje iz nosnice na istoj ·strani, a u komplikacije upala sinusa. Upalu sinusa prati koso držanje glave, a nerijetka i gnojni iscjedak. Pri nepotpunom prijelomu može se postaviti fiksacijski povoj. Fiksacija traje 6 do 8 tjedana. Ukoliko je prijelomom i kost, se rog amputirati pilom, a ranu zaštititi antibioticima. _J
tlD Hrvatsko selekcijski centar, u .E: suradnji s CRI (Cooperativ Resourse i International) iz SAD-a, provodi trogodišnji projekt u sklopu kojega su organizirana predavanja. Dugogodišnji suradnik za CRI, gosp. Lindell Whitelock, održao je predavanja u: ctl
Križeve.ima 22.10.2002.
Karlovcu 23.10.2002.
Varaždinu 29.10.2002.
Požegi 30.10.2002. Predavanja su prvenstveno namijenjena svim zainteresiranim ali su bili dobrodošli i veterinari i djelatnici selekcijske službe. Namjera je bila educirati o uzgoju podmlatka u govedarstvu, ukazati na probleme koji se zbog ti problemi nastaju i kako ih jednostavno otkloniti.
S obzirom da je gosp. Whitelock i sam nekada imao farmu, nisu mu nepoznati uvjeti rada i problemi koji nastaju pri uzgoju rasplodnog podmlatka.
On je na osnovu iskustava iz zemalja nastajao približiti problematiku, ali dati i jednostavna pnm1enjiva qesenja za uzgoj podmlatka (junica) u govedarstvu. Predavanje je podijeljena u nekoliko tematskih cjelina iz kojih izdvajamo hitnije detalje.
I. PRIPUST I POSTUPAK S JUNICAMA
ZA VRIJEME
U prvom dijelu predavanja je istaknuto da pravodobnim pripustom (idealno bi bilo s 22-24 mjeseca) junica (kasnije krava) imati bolju proizvodnju, pa ekonomski taj pripust biti isplativiji. Osim pravovremenog pripusta bitna je i izbalansirana prehrana junica, koja na proizvodnju ali i na zdravstveno stanje junica nakon telenja. Prostorije u kojima borave junice prije telenja i za vrijeme telenja moraju uvijek biti i dobro jer se smanjuje infekcija i bolesti na najmanju mjeru.
II. POROD (TELENJE)
Tema drugog dijela predavanja je porod. Naglašena je da krava sama može kroz porod uz stalan nadzor. pri telenju se mogu dogoditi, pa bitno je da se uvjere je li, zapravo, njihova junici/kravi potrebna. Pri telenju se smije pomagati samo ako je to krajnje nužno (otvaranje maternice, navlaživanje porodnog kanala, provjera da li je tele živo ili ne, položaj teleta) uz visoke higijenske uvjete. U da nije bila uspješna, treba pozvati veterinara da odredi o se radi i primijeni tretman.
III. POSTUPAK S TELETOM NAKON PORODA
Briga o teletu nakon telenja utjecat na junicu. Zbog toga je važno da tele dobije kolostrum u prvih pola sata po telenju. Kolostrum je bitan zbog pasivnog stvaranja imuniteta, a starter kao prva konkretna hrana mora biti zrnat zbog pravilnog razvoja buraga. Tele mora imati uvijek dostupnu vodu a hranilice i pojilice moraju biti kao i prostor u kojemu tele boravi. Kvaliteta zraka znatno može utjecati na zdravlje teleta, ali i junica, pa staje u kojima borave moraju uvijek biti da ne bi došlo do upale
IV. UZGOJ JUNICA
Zadnji dio predavanja odnosio se na uzgoj junica. Za dobar rast i napredak junice treba hraniti izbalansiranom hranom, tj. omjerom koncentrata i krmiva, te dovoljnom proteina, minerala i soli. Treba pratiti rast i prirast junica kako bi se mogle pripustiti s 14-15 mjeseci. Ovakvim uzgoja dobit krave koje davati više mlijeka, irnat manje zdravstvenih problema i duže ostati u stadu. Naglasak je opet bio na prostoru u kojem junice borave: suh i dobro
IZ DISKUSIJE
Za vrijeme predavanja najviše je diskusije bilo u vezi bolesti ketoze i groznice. Ketoza je bolest
Mljekarski list 4/2003.
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
krava u prvih 6-10 dana nakon telenja, a postoje dva oblika: i Kod oblika krava dobro jede ali proizvodnja mlijeka varira od mužnje do mužnje, a kod oblika je smanjena muznost, krava mršavi te dolazi do rada buraga. Ketoza nastaje zbog nedostatka energije u obroku što kravu primorava da troši vlastite tjelesne rezerve masti i to u visoke proizvodnje mlijeka, gladovanja i pothranjenosti.
groznica je bolest i starijih krava, javlja se 2-3 dana nakon poroda zbog naglog gubitka kalcija u krvi. Krava gubi tek, djeluje iscrpljeno i ne ustaje, pa progresivno dolazi do kome i smrti.
Pravilnom prehranom u doba suhostaja, dakle dobrom prevencijom, mogu se ove dvije bolesti. Pod pravilnom prehranom smatra se krmiva s dovoljnom energije i proteina (ne smiju biti predebele), a moraju dobiti i izbalansirane minerala (kalcija i fosfora).
Jednako tako, dosta je govora bilo o kolostrumu (mljezivo). Zamrzavanjem kolostruma
stvaraju se zalihe u nužde, a tako zamrznuti kolostrum može stajati najduže 18 mjeseci. Zamrznuti kolostrum treba postupno odmrzavati u toploj, ne vodi.
Naglasak je, da se teletu u prvih pola sata mora dati 3 litre kolostruma i uvjeriti se da ga je doista konzumirala u toj a ne ga ostaviti da ono samo posiše koliko želi.
Mnoge ove su poznate, ali jednako tako su ih podsjetile na neke detalje koji im mogu pri uzgoju. Gosp. Whitelock je bio zadovoljan predavanjima i pitanjima koja su malobrojni postavljali te diskusijama koje su poticali. je naglasio da hrvatski imaju dobar genetski potencijal koji nije na pravilan iskorišten. Ono što je naglasio je, da se uz minimalne zahvate i dobru organizaciju može poboljšati proizvodnja, a time profit. Osnovni naglasak je na suhom smještaju i pravilnoj prehrani kao osnovi svakog dobrog gospodarenja. _J
KOZARSTVO
prof. dr. se. Boro
prof. dr. se. Vesna
Naši uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Boro i prof.dr.sc. Vesna obradovali su nas i podarili svima nama izuzetno vrijedno djelo s kozarstva. Ono zasigurno osuvremeniti i upotpuniti literaturu te zadovoljiti potrebu za kvalitetnim štivom s tog Malo je autora napisati tako vrijedno djelo, u vrijeme nepovoljno za izdavaštvo. Tim više se s nestrpljenjem izlazak iz tiska ove vrijedne knjige, obzirom da literature s tog gotovo da i nema.
Djelo je namijenjena prvenstveno
Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu teme iz kozarstva. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali istovremeno biti izuzetno štivo našim vrijednim Koza. Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i ukomponirana povezanost i informacija, što daje potpunog razumijevanja. Recenzirana je od strane naših eminentnih koji su u svojim vrlo pozitivnim ocjenama jedinstveni.
Kroz 16, slijedom poredanih poglavlja, je relativno brzo i lako usvajanje najvažnijih informacija o kozarstvu, kao jednoj od grana u 1. Uvod; 2. Privredno-ekonomska važnost koza; 3. Tipovi i pasmine koza u svijetu; 4. Namjena koza; 5. Uvijeti držanja koza; 6. Divlje koze i prilagodba; 7. Anatomske i fiziološke osobitosti koza; 8. Reprodukcija koza; 9. i selekcija koza; 10. Uzgojna-tehnološki postupci s jaradi; 11. Hranidba koza; 12. Proizvodnja mesa; 13. Proizvodnja mlijeka; 14. Proizvodnja vlakna; 15.Objekti i oprema; 16. Bolesti koza.
Cijena knjige iznosi 250,00 Kn, a narudžbu možete izvršiti na adresi Hrvatska mljekarska udruga, llica 31/111,tel/fax: 01/4833-349 i e-mail: hmu@zg.hinet.hr
list 4/2003.
Zimsko razdoblje je u našim obiteljskim gospodarstvima oduvijek bilo vrijeme za prošlu godinu i vrijeme pripreme za ostvarenje planova u godini.
Gospodari ocjenjuju uspješnost govedarske proizvodnje prema odnosu primljenog novca i izdataka. Od ukupnih prihoda dobivenih prodajom mlijeka, teladi i krava oduzimaju troškove kupljene hrane i repromaterijala (sjeme, gnojivo, zaštitna sred-
Gra(t·kon1: Struktura prihoda prema izdtacima s prodanih 3000 litara mlijeka
Kupljena hrana CSlKupljeni repromaterijal Cll usluge oJ FINANCIJSKI REZULTAT
stva) i troškove usluga (kombajniranje, spremanje silaže i sl.) u proizvodnji vlastite hrane.
Tome se pridodaju izdatci veterinarskih usluga, a i troškova kredita. Preostali dio gospodari nazivaju svojom "zaradom" od govedarske proizvodnje.
U praksi našeg gospodarstva, s prodanih oko 3 litara mlijeka po jednom grlu, takva shema "poslovnog razmišljanja" pojednostavljena izgleda kao u grafikonu 1.
Treba napomenuti kako se ne radi o stvarnom gospodarstvu, o proizvodnji prema analizi više gospodarstava s 8-15 muznih grla tijekom 2000. godine. Gospodarstva posjeduju staje manjeg kapaciteta prije
Mljekarski list 4/2003.
10-15 godina. Staje nisu posebno opremljene, a gospodarstva u pravilu nemaju specijaliziranu mehanizaciju za proizvodnju hrane. Radi se o boljim gospodarstvima ( za naše prilike), no se osuvremenjivanje i obujma poslovanja kako bi gospodarstva bila konkurentna u uvjetima.
bi trebalo samo s prodanim mlijeka, a odbiti mlijeko koje posiše telad ili se potroši u Za tako utrošene trebalo bi ' prihod - koji je mogao biti ostvaren njihovom prodajom. Prikazanim koji je donekle izmijenjen, pokušalo se kalkulaciju približiti stvarnim uvjetima i naših gospodarstava.
Prema prikazanom je vidljivo, da se s prodajom oko 3 litara mlijeka u uvjetima može po muznom grlu ostvariti financijski rezultat (prihodi-izdatci ili novcem utrošci materijala i usluge) od oko 3.576 kuna. Financijski rezultat gotovo 40% ukupnih prihoda po muznom grlu. više puta sam u situacijama isticao kako se u našim gospodarstvima ne bi smjelo na ovakav
Poljoprivredna proizvodnja treba "podmiriti" i ostale troškove gospodarstva, kao naknade za "potrošene" strojeve i opremu, te uloženi trud i rad svih aktivnih
Naravno, poslovanje gospodarstva treba pokriti i redovite izdatke kao što su komunalni troškovi (voda, telefon, energija ... ). Ostaje još pitanje socijalnih, kulturnih i drugih potreba
U normalnim okolnostima poslovanja jednog gospodarstva kao treba pretpostaviti i dio dohotka na ime uloženog kapitala koji je u našim uvjetima od 20 do 40 kuna po muznom grlu.
Kada se sve navedene stavke prikažu u kalkulaciji cijene mlijeka u našem gospodarstvu s navedenih 3 litara prodanog mlijeka dobije se situacija pojednostavljena prika-
zana u grafikonu 2.
Prema prikazanom grafikonu 2 vidljivo je kako dohodak po muznom grlu oko 24% ukupnih prihoda. U našim uvjetima radi se o velikom dohotku, no valja da su
Grafikon2: Struktura prihodaprema rashodimas prodanih3000 litara m!t/eka
hrana CSIKupljenirepromaterijal usluge
analizirana odabrana gospodarstva koja su po ustrojstvu i rezultatima govedarske proizvodnje znatno iznad razine gospodarstava.
Jasno je, kako za uspješno dugogodišnje poslovanje i razvitak jednog gospodarstva treba sve troškove poslovanja. Tako se gospodarstvu može realno ocijeniti poslovna sposobnost i razvojne
Prema tim vrijednostima se može s ostavljanjem gospodarstva nasljedniku u boljem poslovnom stanju, nego što je zatekao sadašnji gospodar pri
Tablica 1: prihoda, izdataka i rashodapo muznomgrlu Opis/iznos
preuzimanju od svog prethodnika.
Jedino ovaj obrazac ponašanja osigurava stalnu obnovu i možebitni razvitak govedarske proizvodnje u nas.
No, u tako zamišljenom sustavu svi njegovi sastavni dijelovi trebali bi dobro funkcionirati. Dakle, gospodarstva bi trebala sa što manjim troškovima proizvoditi što koji odgovaraju potencijalima uzgajanih goveda. Podrazumijeva se kako bi se suvremena znanstvena u govedarstvu i rješenja same proizvodnje trebala u što vremenu preko fakulteta i službi potpore (savjetodavna, veterinarska, selekcijska i sl.) usmjeriti na izravne i prije u praksi.
Isto tako, sve mjere agrarne politike (u nas najpoznatije premije za mlijeko i tov, te poticaji za neke ratarske proizvodnje) trebaju biti tako ustrojene da gospodarstvima koja posluju u standardnim okvirima (varijabilni i ukupni troškovi, visina proizvodnje mjerena litrama mlijeka i prirastom po držanom grlu) imaju na zagarantirani dohodak.
Nažalost, naši vrlo dobro znaju koliko je takav uravnotežen sustav udaljen od naše prakse. Jedino što je potpuno sigurno je nužnost da gospodarstva nastoje, kolikogod više mogu sama, dosegnuti što bolji odnos prihoda i troškova u govedarskoj proizvodnji. Svaka u tom smislu, koja dolazi od navedenih izvan gospodarstva, predstavlja dodatnu sigurnost i poticaj razvitku poslovanja.
Kako se gube potencijalni prihodi i kalkulira s razlikama prihoda i troškova pojednostavljena je
Tablica2: Ekonomski za razine proizvodnje(u kunama)
Kupljena hrana
Kupljenirepromaterijal(za sil. kukuruz, soja, DTS ) 4.050 usluge (veterinar,kombajniranje,siliranje, baliranje .) 960
TROŠKOVI(Izdatci+Amortizacija+ troškovi)
Opis/prodanomlijeko 3000 4000 4500 5000 PRIHODI 8.9469.92310.90111.878 IZDATCI 5.3705.6926.3266.943 TROŠKOVI(Izdatci+Amortizacija+ 6.7207.0427,6768.293 troškovi)
Proizvodnacijena(premaizdatcima)kn/litra 1,79 1,66 1,64 1,62
Proizvodnacijena(premasvirrltroškovirrla)kn/litra2,24 2,05 1,99 1,93
li.st 4/2003.
prikazano u tablici 2 i grafikonu 3. su prema približavanju proizvodnje mlijeka u gospodarstvu tehnološkom potencijalu muznih grla u nas. Prema mišljenjima tehnološki potencijal grla simentalske pasmine s tehnologijom uzgoja je preko 5.500 litara mlijeka godišnje. Okvirna se može s oko 5.000 litara mlijeka za prodaju.
Tako je potencijalni prihod gospodarstva od govedarske proizvodnje (prodaja teleta i mlijeka) oko 11.878 kuna godišnje, a samo s izdatcima gospodarstvu na razini od 5 litara financijski rezultat je oko 4.935 kuna. Pri svih pretpostavljenih troškova dohodak je oko 3.585 kuna.
podatke o prihodima, financijskom rezultatu i dohotku za razine proizvodnje, odnosno prodaje mlijeka od 3.000 do 5.000 litara po grlu, s financijskog stajališta može se da gospodarstva s prodajom od 3 litara mlijeka po grlu godišnje "gube" iznose.
Kako se odnose na gospodarstva s 8-15 muznih grla, okvirna ukazuje na potencijalni financijski rezultat od 35.760 do 49.350 kuna i dohodak od 22.260 do 35.850 kuna godišnje. Gospodarstva na razini od 3.000 litara prodanog mlijeka imaju, sa stadom od 8 grla, za 10.870 kuna manji financijski rezultat i dohodak od potencijalnog pri prodaji 5.000 litara mlijeka. Na istoj razini prodaje s 15 grla imaju manji financijski rezultat i dohodak za oko 20.380 kuna. Uvjetno gospodarstva s proizvodnjom od 3 kuna gube godišnje navedene iznose jer ne koriste dovoljno dobro svoje raspoložive kapacitete.
Jasno je da navedeni predstavljaju pojednostavljeni za bi potpuniju pouzdanost trebalo provesti detaljna istraživanja na broju gospodarstava (u ovom istraživanju nisu kreditna zaduženja, novije staje farmskog tipa s više od 15 muznih grla, pasmine u osnovnom stadu), no pretpostavka je kako su odnosi u dijelu gospodarstava koja su na istoj razini poslovanja.
Nadam se, da naši gospodari bez obzira na poslove izvan vremena za poslovno planiranje, razmisliti o svojoj govedarskoj proizvodnji i na ovaj te ove stavke pri procjeni vlastite uspješnosti. Mije/carski list 4/2003.
Tablica3: Odstupanjafinancijskihpokazateljaod potencijalnihiznosa
Opis Gubitciod5.000 ukunama 5.0004.500 4.000 3.000
Prihod 11.878-977 -1.954-2.932
Financijskirezultat 4.935 -360
Takvo poslovno razmišljanje je potrebno radi realne ocjene vlastitog poslovanja, te postizanja dohotka u odnosu na uloženi kapital - objekte, opremu, sredstva i vlastiti rad. Isto tako, u bliskoj ne treba održavanje socijalnog pristupa prema dijelu gospodarstava (poticajima iz državnog koji posluje
U zaoštrenoj konkurenciji s smanjenjem poticaja i zahtjeva za kvalitetnom sirovinom (sirovim, svježim mlijekom) u nekom poticanom razvojnom sustavu opstat samo dio koji se rukovodi ekonomskim
Drugi dio gospodara s manjim stadom i manjom proizvodnjom po grlu, koji danas naših i nadalje proizvoditi na uštrb vlastitog rada i uloženog kapitala. Tako njihov dohodak biti znatno manji od opravdanog i akumulaciju za obnavljanje i razvitak poslovanja. Samim tim nasljednici takvih gospodarstva bit u znatno nepovoljnijem položaju i vjerojatno u napustiti ovaj proizvodnje u gospodarstvu .J
Grafikon 3: Odnosiprihoda,izdataka, troškovai dohotkaza proizvodnju
1-UJOO
[<fl~
~& l1D~~Ja]
-~ U polju je posao sjetva glavnih proljetnih kultura. mjeseca sijati crvenu djetelinu, travno-djetelinske smjese, lucernu, suncokret, soju, grah i saditi krumpir. U drugoj polovici mjeseca sijati kukuruz, prvo raniji hibridi, zatim kasniji. Ozime usjeve do kraja busanja potrebno je zaštititi od korova, a od širokolisnih u vlatanju. Pri tome strogo treba paziti na izbor herbicida.
,~ U vinogradu valja dovršavati poslove P:: koji nisu obavljeni prošli mjesec. mjeseca saditi cjepove u pripremljene ' jame uz dodatak stajskog i mineralnog gnoja. Ako je loza porasla, krajem mjeseca može se plijeviti i obaviti prvo prskanje.
_ Kada su u obavljeni svi proljetni radovi, tlo treba obraditi i po potrebi gnojiti. Krajem mjeseca može se ukloniti zaštita od
U povrtnjaku se presadnice "kale" prije nego ih presadimo na stalno mjesto. Sijana i moramo redovito njegovati. Pripremiti tlo za sjetvu i sadnju. Provoditi potrebne postupke zaštite. Obaviti prihranu Na otvoreno sijati ciklu, mahune, krastavce, mrkvu, peršin, papriku, patlidžan, tikvice,
korabicu, rotkvu, rotkvicu, špinat, kupus, kelj, poriluk i salatu. Na otvorenom saditi papriku, patlidžan, krumpir, kelj, salatu i korabicu.
Vrijeme je za sijanje trave u vrtu. Stare travnjake treba prvi puta kositi, a zatim ih zaliti i prihraniti.
Narodne izreke za travanj:
Ako je travanj vlažan, onda je i valjan. Suh travanj, zla godina. Svaka kap ske kiše vrijedi dukat. Iza mokra travnja ide suh lipanj. O
Pojava mraza ovog je mjeseca v~lo No, štete koje nastaju njegovom po1avom ne moraju biti katastrofalne. Razlog Je što mraz nastaje na više tj. ad_':e~~ijom! radijacijom ili istovremeno rad11ac11om1 advekcijom.
Advekcijski mraz nastaje zbog prodora hladnog zraka, zadrži se i po nekoliko dana, a uz to prekrije veliko Eto, upravo zbog navedenog zaštita biljaka od spog menutog mraza vrlo je teška. Jedini ci.i koji se u praksi do sada pokazao B: efikasnim je orošavanje.
Radijacijski mraz nastaje kad je tijekom tla i prizemnog sloja zraka vrlo intenzivno. U najnižim dijelovima nekog kraja, a zbog spuštanja zraka niz obronke, nastaju takozvana jezera hladnog zraka pa po
kotlinama dolinama uvalama i nizinama dolazi do šteta iza;vanih mr~zem. Protiv tako nastalog mraza boriti se možemo orošavanjem, dimljenjem pa i miješanjem zraka.
Dimljenje se u praksi pokaza~o vr~o efikasno, ali samo u kada je dim 610 dovol1no težak. No, ne zaboravimo da biljke od mraza možemo zaštiti i prekrivanjem. Na vlastitom smo se primjeru kako pupov~ tek loznih cjepov~ m(_)žemo~rlo efikas~o zaštiti prekrivanjem novmsk1m papirom. Pods1etimo se opasnost od pojave mraza bit znatno manja blizini vodenih površina, iznad tla, a i na južnim obroncima. No, na to moramo misliti prilikom sadnje i vinove loze.
Vjerujemo da mnoge i vinogradar~ ovih nekoliko redaka teksta na vn1eme potaknuti da se pripreme za obranu od mraza. Koji od spomenutih u tome primijeniti, sami.:)
BONSILAGE PLUS
Bolji proces vrenja + Aerobna stabilnost
• ješnost
• Viša probavljivost
•
o• Manji gubici
• Više sigurnosti
UNIQUE on the market
SCH~~.~!'.,~t~
Bolji hranidbe krava
Za daljnje informac1/enazovite generalnoguvoznika: marcon d.o.o. Marof, 65 42000 Varaždin tel: 042 / 642 210
ili predstavnika: Ljiljana Pomper 16
10000 Zagreb mob: 098 / 350 463
IJIBIL
'1 ~lJJ 1u. c1t
Bundes RepublikDeutschland
Piše: Stjepan dipl. ing
Zemljopisni položaj
Savezna Republika nalazi se u Srednjoj Europi. Na istoku s Poljskom a granica ide tokovima rijeka Oderi Neisse. Prema jugu prolazi Rudne gore i Alpa i dijeli je od Na jugu sa Švicarskom i Austrijom a granica jednim dijelom slijedi doljnji tok rijeke Inn. Na jugozapadu je granica prema Francuskoj rijeka Rheine Rajna), a na zapadu Mljekarski List 4/200B.
PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA
s Belgijom i Nizozemskom. Na sjeverozapadu joj je Sjeverno more, zatim Danska, a na sjeveroistoku dva velika zaljeva mora. U postoje geografske cjeline: nizina, planine i doline, Švapsko-bavarska visoravan te dolina Rheine. Od velikih rijeka na sjeveru je Elba, a na zapadu Ems i opjevana Rheina. Ona je duga 1320 km, a njeno je najrazvijenije u Europi. S juga, iz Schwarzwalda, dolazi Dunav koji kod Passau-a odlazi u Austriju. Od velika plovna kanala najpoznatiji je RheinaMaina - Dunav.
Najviši vrh je Zugspitz visok 2.963 m. Klima je uglavnom kontinentalna, a na sjeveru oceanska. Površina iznosi 357.000 km 2 •
Stanovništvo ima 82,150.000 stanovnika što 230 po 1 km 2 tj. 91% su Nijemci, stranih radnika i njihovih obitelji u je oko 5 milijuna. Od manjina s posebnim pravima su Srbi (60.000), Danci (50.000), zatim malobrojni Frizi, Sinti i Romi. Izbjeglica ima oko 116.000 od kojih je polovica iz bivše Jugoslavije.
Službeni jezik je te jezici navedenih manjina u gdje žive. Katolicima se izjašnjava 27 mil., evangelicima 26 mil., muslimanima 3,2 mil., pravoslavcima blizu 1 mil, zatim su druge zajednice. Židova ima 88.000. Stopa porasta broja stanovništva jest 0,2%. Smrtnost i djece je niska (0,5%), a starost iznosi 77 godina. 87% stanovništva živi u velikim gradovima, uglavnom visokim standardom.
Državno
Skupina feudalnih državica i slobodnih gradova stekla je nezavisnost 843. godine, pa su carstvo do 1919. kada je stvorena Republika. Danas je to demokratsko-parlamentarna savezna država s U stavom od 1949. Nakon Drugog svjetskog rata podijeljena je na dvije države koje su se ponovno ujedinile nakon pada Berlinskog zida, 3. listopada 1990., te je taj nadnevak postao nacionalnim praznikom.
Savezni parlament broji 598 zastupnika biranih na 4 godine. Savezni predsjednik je Nj. ekselencija Johannes RAU koji ima reprezentacijska ovlaštenja. Na vlasti je koalicija Socialdemokratske stranke i Stranke zelenih. Premijer je gosp. Gerhard SCHRODER veliki prijatelj Hrvatske. Glavni grad je Berlin s 3,386.169 stanovnika pa je iza Moskve po broju stanovnika drugi grad u Europi.
Država je podijeljena na 16 saveznih federalnih država koje imaju vlastite parlamente i vlade. Posebno spominjem Slobodnu državu Bavarsku zbog njenog osobitog prijateljstva prema Hrvatskoj. Bavarska se prostire na 70.547 km 2 s 12,230.255 stanovnika, te je druga po unutar saveza država.
Gospodarstvo
Nakon 2001. godine u sedam najrazvijenijih država svijeta kojima je se smanjivati gospodarska konjuktura pa je stopa porasta s 3,5% pala na samo 1,1%. Uzroci su cijena nafte, privrede u SAD, osobito nakon napada 11. rujna 2001. U zemljama EU stanje je bolje . Tijekom 2000. je sa svojih 25.120 US-dolara po glavi stanovnika bruto društvenog proizvoda bila na 11 mjestu u svijetu. po ukupnoj vrijednosti tog proizvoda (1.873 milijardi US-dolara) je na svijetu. Isto tako je na rang listi država s kreditnim povjerenjem, tzv. bonitetom. Nezaposlenost je u porastu pa je 2001. bila 9,4 %, s time da je u novopripojenim državama na istoku iznosila 17,5 %. Uzrok je u tome što nema porasta u trgovini sirovinama i industrijskim proizvodima, ali i zbog stalnog procesa automatizacije i racionalizacije u tehnologijama raznih proizvo-dnji. Turizam ostvaruje godišnje oko 37,9 mil. inozemnih gostiju koji donose oko 19,1 mil. EURa.
Poljoprivreda
Sami gospodari, ali i njihov savez, raspravljaju prije svega o svome nepogodnom gospodarskom položaju, naime o relativno manjim prihodima u usporedbi s drugim zvanjima i
list 4/2003.
strukama. su u EU-tržišnim redom ' niskim cijenama poljoprivrednih proizvoda u svijetu, novim Okvirnim uv1et1ma agrarne politike AGENDA 2000., te troškovi u govedarstvu zbog BSE (kravlje ludilo).
Zbog ekoloških zahtjeva promijenjen je dosadašnji naziv Ministarstva za poljoprivredu u SAVEZNO MINISTARSTVO ZA ZAŠTITU PREHRANU I POLJOPRIVREDU. Misao vodilja ovih promjena je briga za zdravlje kvalitetu proizvoda prema propisima za zaštitu okoliša i životinja.
Razvoj prihoda gospodarstava imao je tijekom 2001. pozitivno kretanje, jer se dobit za 17 % ili na 36.535 EUR-a po gospodarstvu. utrške donijelo je prije svega svinjogojstvo, zatim mlijeko i žitarice. Opadanje prihoda opaženo je kod mesa, a ostvarenje prihoda je od žitarica, sladorne repe, ukrasnog bilja, vina te ostalih proizvoda. Direktne subvencije iznosile su 2001. godine 1,041.000 milijardi EUR-a. Ukupna poljoprivredna površina iznosi 17,041.000 ha, a broj gospodarstava 410.000. površina gospodarstva je 41,6 ha ne one ispod 2 ha. U porastu je broj gospodarstava od 50 ha. Od poljoprivrede glavni dio prihoda ima 43% gospodarstava.
Broj gospodarstva s ekološkom proizvodnjom je u porastu za 22%, te ih ima 12.740 s površinom od 546.023 ha. Savezna vlada posebno te i nastoji da njihovi proizvodi budu za 10 godina za 20 %.
Po proizvodnji pojedinih agrarnih proizvoda je na visokim pozicijama u svjetskoj proizvodnji. Tako je 4. po proizvodnji mlijeka i svinjskog mesa, 7. po proizvodnji krumpira, 9. po pšenici, vinu i sladoru, ali ipak u ostvarenju bruto proizvoda agrar sudjeluje samo sa 1,2%.
- Europa - Hrvatska je u samim temeljima europskog ujedinjavanja jer je bila šest prvih država koje su 1951. stvorile Pariškim ugovorom Europsku zajednicu za ugljen i Pristupala je svim daljnjim ugovorima u Rimu, Maastrichtu i Amsterdamu, te je s Francuskom glavni stup EU. Mljeknrski list 4/2003.
PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA
Upravo suradnja s Francuskom bila je od bitne važnosti, pa se stoga ove 2003. slavi 40. obljetnica Elizejskog sporazuma kojeg su 1963. potpisali Francuz general Charles de GAULLE i kancelar Komad ADENAUER. i Francuska su svijetao primjer svim narodima koji su trpjeli od ratovanja. je priznala nezavisnu Republiku Hrvatsku 19. prosinca 1991. kao šesta po redu, te je i danas našim najboljim prijateljima bez obzira na vlade. humanitarna od 1992. iznosila je više od 42 milijuna tadašnjih maraka. Po nalogu vlade donator je crveni križ koji je u ratom stradalim obnovio 700 suradnja je 1994. uglavnom u prirodnim, medicinskim i biomedicinskim znanostima. U tijeku je izrada 25 projekata. Osim toga odobravaju stipendije za usavršavanje znanstvenika i studenata kako naših tako i dolazak Nijemaca u naše institute i fakultete. U tome je vrlo djelatna Veleposlanstvo Savezne Republike u Zagrebu, u ulici Grada Vukovara br. 64. Sadašnji veleposlanik je Njegova ekselencija gosp. Karlo GRENZ.O
o.o se dugoljastom dolinom s .S Orehov1ce nad Rijekom preko Fratarskog o. polja kroz dun1u 1 gornju Dragu. uspin1emo :.a se 206 metara naci morem na Sv. Kuzmu ·g Odavde se spustimo u Bakar. pa uz more Hi morem do Bakarca. a otuda Dolom na S09 m nad morem Od opet nizbrdo kroz Mali i Veliki Dol. pa 0 uvijek dolinom ispod Drivenika. Belgrada. Gri::ana. Bribira. Napokon. uz R1ecinu do j Novoga. Ova dugoljasta dolma pretrgnuta o: 1e visom Sv. Kuzme 1 .:i m1aj dio od do Novoga zovemo Vmodolom. Tai vinorodni doJ dug !t"29 km. vinovom lozom. smokvom. trešn1om I oskorušom. sa 60 sela L zaselaka i s preko 12000 stano\mka. Sav tai dol obiluje vodom, dok obronci s lijen: 1 desne strane trpt od. sušt; morem vidtmo u novl1anskoj luc. nekoliko brod1l-a. katkad kojl veci brod. pa neki dnevm parobrod. Pristanete uz drveni most. a pred vama se otvara prostrano ali prazno - lucište. Na lijevo je. kameni nasip odijeiio pnstamšte od bribirske
KJd;, se nagledate na. prvi pogled ncpraviino poredanih 600 ispted sebe. a oodno Ospa. krenite ulicom koja vodi u gom1i grad. lJ toj dugo] krivudavoj 1 uskoj ulici n2lc1z1se crkvica Sv. Tro1i e a na kra1u se u10mL dolazi na glavni trg S
jedne strane krase ga ugledne a s druge strane skoro sasvim srušen. za školu i sud preudešen Frankopanski kasteo. Samo jednu kulu ostavili su Novljani na spomen slavnim Frankoµanima. I grad:;ke zidine su poru~ene, ~amo St' u tragov1mc mogu Odavde vodi uska na drugu, manju. kamenom pijacu. Tu je crkvica Sv. Sel~astijana 1517. Uz nju je stolna crkva Sv. Filipa i Jakova u kojoj se nalaze grobnice senjsko-modruških biskupa 1'.abalina i oba Novljana i modruškog biskupa Kristofora. DuS ove krošnatim lipama pi1ace pruza se prekrnsan vidik: pred vama kao na dlanu pruza se Krk 11 a visokim liticama leži Vrbnik ~'remc11ugu uzdiže se Velebit. a na zapadu se vidi
.Novlj&ni se bave poljodielstvom 1 vmograda1stvom. orn ~u 1 v1ešt1 zidari i klesari. rijetki su ribari i mornan. U Novom su mpoga presvijcrla gospoda· Kabalina. Mrzljak. i od kojih i jedan ban Ivan
sv. Petra, te je tako nastala po sv. Marku koje se podudarala s onim po sv. Mateju. Bilo je to oko 50 godina nakon Isusovog
Kad je Marko tako skupio potrebita znanja, i pokazao se vrlo revnim širiteljem sv. vjere Isusove, pošalje ga sv. Petar u Aleksandriju (Egipat) koja je bila drugi grad po u Rimskom carstvu a u kojoj je postojala zajednica. Marko je isprva propovijedao po selima i malim gradovima i tada došao u Aleksandiju. Tu je razvio tako veliku djelatnost da su mu vlasti uskoro zaprijetile izgnanstvom pa se vratio u Rim.
Tada je krenuo u pokrštavanje Italije i stigao do Akvileje koja je postala važno novo uporište smrt
Po ponovnom povratku u Rim prisustvovao je smrtima sv. Petra i sv. Pavla te se vratio po drugi puta u Aleksandiju ali kao biskup. Vlasti su bile i dalje poganske te su jednog Uskrsa, kad je sv. Marko slavio sv. Misu, provalili u crkvu, uhvatili ga, zavezali mu uže oko vrata i vukli ga ulicama po kojima su ostajali tragovi njegove krvi. ga baciše u tamnicu da bi ga ujutro ponovno vukli po kamenitim ulicama. Kada je došao do kraja snaga zavapio je: »U Tvoje ruke Gospodine predajem duh svoj» i izdahnuo. Bilo je to 25. travnja 68. godine. Vjernici su ga uspjeli pokopati a na tom mjestu podignuta je kasnije crkva njemu u Simbol sv. Marka je krilati lav koji predstavlja Kristovu kraljevsku i Nakon gotovo osamsto godina, tj. 827.-830., kada je u Veneciji vladao dužd Giustiani, dopremiše venecijanski trgovci posmrtne ostatke sv. Marka, proglasiše ga svojim zaštitnikom i sagradiše katedralu koju ukrasiše s 500 stupova prekrivenih šarenim mozaicima.
u Hrvatskoj
Najpoznatija crkva u nas je ona podignuta na središnjem trgu Gornjeg Grada još 13. u gotskom slogu. Ona je svjedokom najvažnijih povijesnih Hrvatskog naroda i Zagreba. Preko Save, kod Zagreba, u Jakuševcu postoji drvena župna crkva u baroknom slogu u kojoj je oltarna slika sv. Marka iz 1691. gosp. župnik rekao mi je da je
danas sv. Marko ekološki svetac jer je zaštitnik polja i cijele prirode. U u Selnici gosp. župnik Josip HORVAT na Markovo prije sv. Mise vodi procesiju oko crkve, kod koje je i na njemu nova pšenica s njive. On svaki puta okrenut prema drugoj strani svijeta i zatim sazivlje Božji blagoslov na sve njive, livade, vinograde i Crkva sv. Marka je na Veprincu (iznad Opatije) gdje su ostatci srednjovjekovne crkve u današnju baroknu crkvu. U Istri postoje crkvice sv. Marka u (kod Pazina), zatim na Brijunima, a na sv. Marka jedan luk mosta.
U Dalmaciji na kod Vinjerca je kapela sv. Marka. Tamo na hrvatskom Jugu, najvelebnije su crkve sv. Marku U Makarskoj na trgu diže se crkva koja je do 1828. bila katedrala. Podignuta je 1.700., a posjeduje mnoge srebrne predmete i portrete makarskih biskupa. Isto tako je velebna katedrala u iz 14. u gotskom slogu kojoj su u 15. dodani elementi cvjetne apulijske gotike. Oltarna slika djelo je talijanskog slikara Jakopa TINTORETA. U Hrvatskoj je 12 župa sv. Marku.
Ime Marko je opet zavoljeno u našem narodu pa mnogi dobivaju na sv. Krstu njegovo ime, te njima i onim starijima, kao i Markicama, želimo blagoslov sv. Marka Evanpisca i vatrenog širitelja Kristove ljubavi narodima. _J
M(jekarski list 4/2003.
SVETI MARKO
o.o
.5 Vjerojatno ste ponekad u rubnim o. gradskim naseljima ili u seoskim vrtovima zapazili bogatstvo i šarolikost cvjetnih ·o nasada. U tim se vrtovima mogu vidjeti biljke boje lista i cvjetova. J se jednostavno uzgajaju, a vrijedni vrtlari amateri uzgajaju ih i njeguju s puno ljubavi. Spomenut ovom prilikom neke cvjetnice koje su uzgajale i naše bake.
BIJELISLJEZ(Althaea rosea) raskošna je dvogodišnja biljka koju vidimo uz ograde ili na cvjetnim gredicama. Cvjetovi su tih boja, vrlo dekorativni. Cvate od svibnja do rujna. Naraste do 2 m visoko. Sije se ljeti na otvorene gredice, a na predmjesto u kolovozu. Do jeseni biljke pa ih tada sade na gredicu. Raste na položaju i traži povremeno prihranjivanje. Postoje sorte jednostavnih i punih cvjetova, bijele, žute i crvene boje.
LJE
o.o k
ICE
Ljetnice su biljke koje u jednoj godini .5 ni nu, procvatu, donesu sjeme i uginu. '.& Uloga ljetnica je raznovrsna, mogu poslužiti "d kao obrub gredica u vrtu, mogu se uzgajati u skupinama na cvjetnoj gredici ili ih možemo držati u posudama na prozorima, balkonima ili terasama. Ovisno .@ o tome kako pojedina biljka visoko naraste, 0 kako je gusta, kakve je boje i kakav položaj (J) joj najviše odgovara, biramo biljke koje ;:E želimo uzgajati.
Prilikom kupovine sadnica ljetnica obratite pažnju na njihov izgled. Svaka biljka mora imati dobro razvijenu korijenovu balu, razvijenu stabljiku sa što više zelenog i po
PLAMENAC (Phlox)
se sadi u skupinama, više biljaka iste boje cvjetova zajedno. Naraste do 120 cm. Cvate ljeti a cvijet je bo-
je, no može biti i bijele, crvene i Traži položaj i dobru vrtnu zemlju. Korijen plamenca vrlo je plitak pa je ljeti potrebno zalijevanje. Pogodan je za rezanje, za vazu.
(Convallaria)
raste na skrovitim mjestima. Tijekom svibnja cvate bijelim cvjetovima jakog, ugodnog mmsa. Skupina tvori sklop koji gusto pokriva tlo. Uzgoj je jednostayan a širenjem guše korov. Cesto se koristi za vazu.
(Viola odorata) je nježna biljka u vrtovima. Brzo se širi a najbolje uspijeva na polusjenovitom položaju i vlažnom tlu. Razmnožava se dijeljenjem. Cvate u ožujku i travnju mirisnim _J
pokoji cvijet, kako bi bili sigurni u boju. Zalijevajte ih jednom dnevno, uglavnom ujutro ili a prihranjuj te ih jednom tjedno. ljetnice su petunija, kadifica, vatrena kadulja, mirisna kunica, begonija, lobelija, neven, prkos i druge.
Petunija ima u spektru boja, jednobojnih i višebojnih, s jednostrukim ili punim cvijetom. Uspijevaju na svjetlom mjestu. Rastu bujna i nepravilno. se uzgajaju na balkonima, prozorima i ogradama. Traže mnogo vlage, a uz redovito prihranjivanje obilno cvatu. Ocvale cvjetove treba redovito uklanjati.
Mirisna kunica ili ageratum sušta je suprotnost petuniji. Raste kao zbijeni, niski pokriven sitnim uglavnom plave boje, no ima bijelih i drugih boja. Zbog takvog oblika koriste se kao obrub gredica i za
kamenjar. Možete ih saditi u na balkonima, prozorima i terasama.
Kadifica ili tagetes cvate cvjetovima toplih boja, od limun žute do To je skromna biljka koja neumorno cvate. se sama zasjemeni, pa je dovoljno posaditi je samo jednom. Kadifica ima i vrlo niskih i visokih. Kao mlade sadnice sve izgledaju jednako, pa pripazite prilikom kupovine. Niske kadifice prikladne su za obrube u kombinaciji s mirisnom kunicom.
Vatrena kadulja cvate cvjetnim klasovima crvene boje i pogodna je za uzgoj na cvjetnoj gredici. Ova biljka naraste do 40 cm visine, pa je sadite iza nižih vrsta. Uspijeva na svjetlim položajima.
Begonija ima mnogo vrsta, gomoljastih, višegodišnjih, neke se uzgajaju zbog no ovdje treba spomenuti ljetnice koje cvatu sitnim
o > >-< ,_; "O (l.) >Ul i;;::
Od vremena do vremena ovakvu poruku: «Ako morate pušiti, onda barem pušite cigarete s niskim sadržajem nikotina i katrana». Je li takva poruka ispravna? Na prvi pogled se sasvim razložna. Ipak, i mnogi znanstvenici godinama su strahovali da bi od takve poruke moglo biti više štete nego koristi.
Prvo, pribojavali su se da cigareta s manjom koncentracijom štetnih tvari dnevno popuši ti više cigareta ili dubi je udisa ti dim bilo zbog zadovoljenja potrebe za okusom ili zbog toga što smatrati takve cigarete manje štetnim od onih koje su prije pušili. su se bojali da se na taj više izložiti otrovnim plinovima u dimu cigareta - monoksidu i dioksidu. Drugo, bili su zabrinuti da bi promjene sadržaja nikotina i katrana, kao uneseni dodatci radi poboljšanja mirisa i okusa cigareta, mogle te cigarete opasnijima po ljudsko zdravlje nego one nepreparirane.
Sada kada su poznati rezultati 12 godišnje studije koju je obavilo japansko udruženje za borbu protiv raka, skeptici mogu malo lakše disati. je da pušenje cigareta s niskim sadržajem katrana i nikotina smanjuje broj smrtnih koji su u vezi s pušenjem.
M?fekarski list 4/2003.
Raste nisko, oko 10 cm. Traži dosta vode.
Lobelija je niska biljka. su sitni ali mnogobrojni, plave boje. Ima vrlo sitno sjeme, pa nema smisla sakupljati ga. Traži mnogo vode. ·
Dragoljub je vrlo pogodan za balkone ili terase. Uspijeva na i sjenovitim mjestima, no osjetljiv je na vjetar.
Neven ima cvjetove koji se dugo zadržavaju bilo na biljci, bilo odrezani u vazi, a biljka neumorno cvate do kasne jeseni. Cvijet je žute do boje, jednostavan ili pun.
Prkos je hirovita koja se sama zasijava, pa se za nekoliko godina može raširiti. su duguljasti, okruglasti, a se ujutro otvaraju i se zatvaraju. su boja . .J
VAŠ
Ispitane su navike i uzroci smrti na više od milijun muškaraca i žena. Cigarete s «niskim sadržajem» smatrane su one koje su imale manje od 1,2 miligrama nikotina i manje od 17,6 miligrama katrana.Spomenimo neke od rezultata ove studije:
- ukupan broj smrtnih niskog sadržaja nikotina i katrana bio je manji nego kod visokog sadržaja, ali i dalje je bio 30 do 75 posto nego kod - kod cigareta niskog sadržaja nikotina i katrana je 29 posto manje smrtnih od raka na
- cigareta visokog sadržaja nikotina i katrana, ali i onih koji su pušili manje od kutije dnevno, bilo je manje smrtnih nego onima koji su pušili cigarete manjeg sadržaja nikotina i katrana, a pušili su do dvije kutije dnevno.
Na kraju možemo kazati da oni koji nastavljaju pušiti, ali s cigareta visokog sadržaja nikotina i katrana na one niskog sadržaja tih otrovnih supstanci, mali korak ali korak u ispravnom smjeru. Na taj oni donekle smanjuju ozbiljne rizike uzrokovane pušenjem, a to su rak i oboljenja.
oni koji potpuno prekidaju s pušenjem prolaze neusporedivo bolje.
Vitaminsko-makromineralni premiks s P.robiotikom namiienien izradi krmnih sm1esa za krave
Svakodnevnom primienom u 100-200 grama po kravi osigurava se:
1.000 000 i. j. vitamina A
1.000 mg vitamina E
9.000mgZn
6.000 mg suhog aktivnog kvasca
Ca: P 2,5: 1
Mg5%
(:"'/ okus i miris
Uravnotežen omier lciia · sfora
Uravnoteiena kombinaciia vitamina i minerala
Suhi aktivni kvasac - probiotik za visoku proizvodniu mliieka
@~1 ~wšlik TI®Q},~ @li©IMYsl MILK , , ; y!lifr "lJW~ ik@llilOOJW@lsfl~1½'@1iro ®~@ B ....,.....,_,u-:J o;;;J @!~@Jo
Proizvodnjovoterinorskil,proizvoda,društvo s Svelonedjoljsko 2, Kolinovica,1o,36 RakovPo10k,Hrvatslco
@ PIONEER-
