Mljekarski list 4-2004

IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE I ŠUMARSlVA str. 27-29

Sto ste danas

za svoj imunitet?

Znate li da zdravlje može biti ugroženo zbog smanjenja razineLGG-a u organizmu/ LGG dio prirodne probavne mikroflore i doprinosi izgradnji imuniteta. Stres, infekciie i nepravilna prehrana smanjuju razinu LGG-a u organizmu. Redovitim uzimanjem BioAktiva obnavlja se prirodni LGG i imunitet, dielovanje BioAktiva LGG je dokazana. Dovoljan je jedan BioAktiv LGG svaki dan da si osigurate dnevnu dozu LGG-a.

MINISTARSTVOZDRAVSTVAPREPOZNALOJEVRIJEDNOST ISPITIVANJA. pol,jerenstvoza prehrambene dodatke Ministarstvazdravstvaizdaloje Rješen:e kojim ~e da proiz,,odis doaar.komLGG-a obrambene sposobnosti organizma i pomažu uravnotežerju probave. Klasa: UP/1 54 f-{)2/03-0 I /484

I

SADRŽAJ

ZLATNI ROG______________________________

KRMNE KULTURE

Izbor hibrida kukuruza za sjetvu

HRANIDBA

Hranidba teladi od do - mlijeko 2 i zamjenica

ŠKOLA NASTAVE NA SLJEMENU

Osigurajmo na vrijeme potrebne krme za naše blago

KOZARSTVO

Hranidba koza krepkim krmivima ____________ 16

VETERINARSTVO Mužnja koza ____________________________ 18

GOSPODARSTVO

Poslovno organiziranje mlijeka s obzirom na porezni sustav _

HRVATSKI CENTAR

Kako možemo pridonijeti dosljednoj provedbi sustava kontrole mlijeka u Republici Hrvatskoj ___ 23

IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE svinja po novom interventnom otkupu _________________________________ 27

Informacije o poljoprivrednom tržištu "AgroBurza" _____________________________ 29

PISMA

RAZMIŠLJANJA

NASLOVNICA: Izvor: knjiga tkanica"; foto: Ivica Županja

Godišnja nagrada Hrvatske mljekarske udruge

mlijeka za štalski prosjek po kravi, proizvedenog za tržište

KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG ROGA»:

• mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog centra, Zagreb).

• Priložena potvrda o mlijeka mljekari

• mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog stocentra, Zagreb)

Podatke tijekom godine razmatrati i procijeniti Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada se godine.

Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Ilica 31/111.

~------:.<E------------¼<-------------::1<=-------------¼<-----: : Napomena: 1 Ime i prezime

Popunjeni obrazac s , podatcima za mjesec Adresa:.. v

Broj krava: .... mlijeka mljekari (litara):

Klasa mlijeka:

Datum predaje obrasca i potpis: : OZUJAK dostaviti : tijekom travnja o.g I : Za eventualna do. ····· · : datna objašnjenja iz: volite nazvati Hrvat' sku mljekarsku ud: rugu 01/4831-265. O I I '------~------------->%------------3><------------->%-----'

Redakcijski koleglj: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Sijepan Brlek,dr. Stjepan Feldhofer,dr. Zoran dipl. ing. ArnelijaŠipek, dipl. ing. Darko Kantoci,mr. se. Antun dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorlca: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna Lektorica: Katarina-Zrinka prof., Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, priprema i tisak: "Hlad'\ Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43000 primjeraka

IZBOR HIBRIDA KUKURUZA

ZA SJETVU

Piše:DarkoUher,dipl.ing.

Za sjetvu je veoma važno poznavanje duljine vegetacije hibrida kukuruza/ jer bi mogli izabrati raniji ili kasniji hibrid koji ne uspijeva u za korištenja kukuruza.

Prerani hibrid je manje rodan, prekasni ne dozoriti, a prinos prevlažnog zrna bit manji od pravilno izabranog hibrida. U nas se mogu uzgajati hibridi od rane skupine 100 u svim krajevima gdje se može sijati kukuruz, pa do kasne skupine 700 samo u Slavonji i Baranji (i u Dalmaciji uz natapanje).

Namjenska proizvodnja kukuruza

Izbor hibrida kukuruza ponajprije ovisi o namjenskom korištenju kukuruza. Kukuruz se

može koristiti na više ali tri su osnovna: 1. Proizvodnja suhog zrna. u obzir klimatske uvjete i zahtjeve pojedinih vegetacijskih skupina hibrida kukuruza za proizvodnju suhog zrna, u Slavoniji i Baranji treba sijati hibride iz FAO vegetacijskih skupina od 400 do 500 (manje 600), u središnjoj Hrvatskoj iz skupina od 300 do 400 (manje 500), a u zapadnoj Hrvatskoj iz skupina od 200 do 300 (manje 400). Poželjno je, da hibridi izabrani za ovaj korištenja nakon završenog nalijevanja zrna brzo gube vodu, tako da u zrnu ostane 35% vode barem 15 dana prije prvih jesenskih mrazeva, tj. u našim glavnim proizvodnim kukuruza najkasnije krajem rujna. Tada za gubitak viška vode iz zrna i postizanje najbolje vlažnosti zrna za berbu, (od 25-28%) za ovaj korištenja ostati 20 do 30 dana do

VIROVITICA•J.J. štros;,,ajer

• štednjacina krutagoriva 7'"'·

• štednjacizacentralnogrijanje

• nakrutagoriva

• kotlovizakamine,kalijeve

• dijelovizazidane

dimnih izvoda i vodovodnih prema ~ikupca.

NAPILJEVINUZA

CENTRALNOGRIJANJE

za grijanje prostorija. objekata i kompleksa stanovanja. plastenika, staklenika. farmi i prostora

POUOPRIVREDNICI

konca listopada. Berba bi tako mogla biti završena na vrijeme (u listopadu), nakon slijede ostali jesenski radovi (oranje, sjetva pšenice), u povoljnim uvjetima, do studenog.

2. Proizvodnja vlažnog zrna ili klipa. Za ovaj tip proizvodnje mogu se u istom proizvodnom sijati hibridi koji su za jednu vegetacijsku skupinu kasniji nego za proizvodnju suhog zrna. Hibride za ovaj korištenja treba dobro i potpuno kruniti u berbi pri visokoj vlažnosti zrna od 35 posto, tj. u trenutku završetka nalijevanja zrna u fiziološkoj zrelosti kada se pojavi crni sloj na dnu zrna i kada cijelo zrno otvrdne. Nakon berbe vlažno zrno ili klip usitnjava se a dobivena masa se na mjestu dobro zbija i silira. Silaža zrna ili silaža klipa koristi se u vlastitom gospodarstvu za ishranu stoke.

3. Proizvodnja silažne mase cijelih biljaka. Treba birati hibride koji u povoljno vrijeme za siliranje, sredine rujna i listopada) u našim glavnim proizvodnim imaju vlažnost zrna oko 45 posto. Tada još nije završeno nalijevanje zrna pa je gornja polovica zrna tvrda, a donja mekana i Zato u Slavoniji i Baranji treba birati hibride FAO vegetacijske skupine 600 i 700 (kao što su: Bc 778, Bc 723, Bc 678, Bc 6661, Pregia, Landia, OsSk 644 OsSk 602, OsSk 596), u zapadnoj Slavoniji i Podravini hibride iz vegetacijskih skupina FAO 500 i 600 (kao što su: Natalia, PR34FO2, Pregia, Landia, Bc 608 R, Bc 5982, Bc 566 OsSk 596, OsSk 602, Cosmo), a u zapadnom dijelu hibride iz vegetacijske skupine FAO 500 i 400 (kao što su; Cosmo, Florencija, Davida, Bc 5982, Bc 4982, Bc 492, Colomba, PR36T58, PR36R10). Uz povoljan prinos suhe tvari, u silažnoj masi treba biti više zastupljena zrno (40 do 50%) i listovi (20 do 30%) negoli stabljika.

Najvažnije gospodarsko i agronomsko svojstvo za izbor hibrida

Rodnost, odnosno prinos hibrida po hektaru (ili jutru) uz pripadnost vegetacijskoj skupini, najvažnije je svojstvo pri izboru hibrida. Nije da se hibridi jedne te iste sjemenske iz iste skupine dozrijevanja, mogu razlikovati u prinosu zrna s 14% vode od jedne do dvije tone po hektaru, pa i više. Stoga se poljoprivrednik mora o rodnosti i drugim svojstvima hibrida

savjetovati s agronomom savjetodavne službe, zastupnikom hibrida na danima polja kukuruza, informirati se u glasilima i popularnim novinama i prilozima, u poljoprivrednim apotekama i kod sjemena te, možda najvažnije, najbližih susjeda. koji siju kukuruz na hektarima i desetcima hektara površina, nikada ne smiju na cijeloj površini mijenjati stari hibrid ili hibride s nekim novim, nego novog hibrida mora postupno kroz 2 do 3 godine, kako bi na vlastitim povrsmama upoznali njegovu rodnost i druga svojstva. Pravi ne smiju sijati samo jedan hibrid, ma kako se on pokazao dobar u jednoj godini. Uvijek postoji opasnost da u . vrijeme cvatnje jednog hibrida zavlada vrlo suho i toplo vrijeme, pa oplodnja klipova bude slaba, a prinos smanjen. Opasnost je i u tome, što se u jednoj godini ne opaze uvijek neka "skrivena," ali za visinu prinosa važna svojstva hibrida, kao npr. razne otpornosti na bolesti, štetnike ili lomljenje i drugo. Zato je uputno sijati barem 2 do 3 hibrida, koji cvatu u vrijeme, tj. da pripadaju skupinama dozrijevanja.

Optimalni rok sjetve kukuruza

Kukuruz je toploljubiva kultura, pa se može sijati u kada opasnost od pojave kasnih mrazeva a tlo se zagrije do 10°C, tj. najniže temperature na· kojoj sjeme klijati. Lagana pjeskovita tla brže se u

zagrijavaju jer su suha i na njima sjetva ranije nego na teškim, glinastim hladnijim tlima. U našim glavnim proizvodnje kukuruza sjetva u vrijeme a 10. i 25. travnja. Sjetva do 5. svibnja daje uglavnom najviše prinose, a što se više kasni sa sjetvom u svibnju do lipnja, prinos kukuruza se sve više smanjuje. Rodniji kasni hibridi sijani u zakašnjelim rokovima daju manje prinose negoli rani hibridi, pa sjetvom koncem lipnja rani hibridi nadmašuju prinosom kasne hibride. koji mogu svoju površinu zasijati u jednom danu imaju godišnje dovoljno dana sjetve i roka nakon kojeg opadaju prinosi, tj. 5. svibnja, pa mogu izabrati najpovoljniji dan za sjetvu. No koji zasijavaju površine kukuruzom i kojima t:reba broj dana da bi zasijali sve svoje površine, moraju biti tako opremljeni strojevima za pripremu tla i sjetvu, da sjetvu mogu završiti u najmanje 5 do 7 dana. Tako mogu biti sigurni da svake godine obaviti sjetvu unutar najpovoljnijeg roka.

rane sjetve kukuruza

Rana sjetva, dakle, ima svoje puno opravdanje za sve, a osobito one koji kukuruzom zasijavaju površine. Oni moraju sjetvu rano kako bi je dovršili unutar roka koji daje najviše prinose. Ovi bi trebali sijati više od jednog hibrida dužine vegetacije. No, pitanje je, koje hibride prve i rano sijati. Odgovor je nego li se može kivati: rani hibridi siju se rano, a zatim se sjetva nastavlja sa srednje kasnim i kasnim hibridima a treba je završiti prije svibnja. Kad se tako siju hibridi vegetacijske dužine, onda i njihova najosjetljivija faza cvatnje pada u vrijeme, tj. od do kraja srpnja. Razlika u vremenu cvatnje ranih i kasnih hibrida može tada iznositi najmanje 10 do 20 dana (vrlo sušno i vrijeme rijetko kad traje tako dugo da izaziva slabu oplodnju klipova i smanjenje prinosa kod svih hibrida). ovakvom sjetvom hibrida umanjuje se štetnog djelovanja nepovoljnih vremenskih . prilika u cvatnji. Osim toga, hibridi koji cvatu u to vrijeme tako i dozrijevaju, što bolje korištenje strojeva u berbi.

Sjetva kukuruza nakon najpovoljnijeg roka

Kukuruz se može sijati i kada najpovoljniji rok za sjetvu, tj. iza svibnja pa sve do srpnja, ali uz sve niže prinose. Takva sjetva je u poplavnim u dolinama nekih rijeka ili kraških polja, zatim na vrlo teškim, vlažnim i tlima. Takva sjetva je nakon skidanja ozimih krmnih kao tzv. naknadna sjetva i nakon skidanja ozimih strnih kultura kao postrna sjetva. Ova potonja sjetva vrlo ranih hibrida je u vlažnijim krajevima na zapadu a koristit i za proizvodnju silaže. U našim krajevima, u godina, nije uspješna bez navodnjavanja. U zakašnjelim, naknadnim i postrnim rokovima sjetve smanjuje se broj dana i zbroj kukuruznih toplinskih jedinica za aktivnu vegetaciju kukuruza. Zato se u kasnijoj sjetvi moraju sijati sve raniji hibridi. Tako npr. u Slavoniji sjetvom 1. lipnja mogu sigurno dozoriti hibridi vegetacijske skupine 300, 10. lipnja skupine 200, 20. lipnja skupine 100, a sjetvom 1. srpnja najraniji hibridi iz skupine 100 mogu dozoriti u 7 od 10 godina, dok u ostalim godinama zrna biti u fazama.

Norma sjetve

Broj biljaka hibrida kukuruza na jedan hektar vrlo je pa se u našim proizvodnim uvjetima se od 70 000 do 90 000 biljaka/ha u najranijih hibrida FAO grupe 100, pa do svega od 40 000 do 55 000 biljaka na hektar kod vrlo kasnih hibrida grupe 700. Ova velika razlika rijetkog i gustog sklopa uglavnom je posljedica toga što hibridi dužine vegetacije zahtijevaju vrlo sklopa da bi dali najviše prinose. U pravilu, što je hibrid raniji treba ga sijati, a što je kasniji Objašnjenje ovog pravila sastoji se u tome, što su rani hibridi nižeg porasta i imaju manji broj listova po svakoj biljci, pa da bi postigli najpovoljniju lisne površine, (3 do 4 puta od zemljišne površine na kojoj se nalaze njihovi usjevi), potrebno je više njihovih biljaka po hektaru nego kasnih hibrida su biljke višeg porasta i imaju broj krupnijh listova po svakoj biljci. U tablici 1. prikazane su potrebne sklopa. Što su povoljniji uvjeti uzgajanja kukuruza, tj. što je plodnije tlo i što je bolja opskrba vodom, te što je bolja agrotehnika a oso-

(vlnlena. muznll hlednjakaza

al<ak'loSl'8dstvo za automatsko I prarje I dezlnfekclu.

kl9elosredstvo za automatsko l pranje • P3 Duett - praškasto, komblr"10 {alcalnOIklNfo sredstvo za automatsko i pranje , de21nfekciju• P3 Unisept - praškasto. kiselo sredstvo za autoniial8I<() pranje UJutro , • Zlatol MR-F - praškasto, alkalno sredstvo za pranje , dezlfekcfu • Pa Veloucld - emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfekctju vimena prije muznje • P3 lo-Shield - Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - MastitisprofilakSa.

ECOLAB d.o.o. tel. 01 6321 600, fax. 01 6321 633, Zavrtnica 17, 10 000 Zagreb, www.ecolab.com

bito gnojidba dušikom, sklopa za jedan te isti hibrid treba biti i bliža drugom broju u tablici 1. Obratno, na slabijim tlima, posebno laganim, suhim, pjeskovitim i u sušem klima tu, te pri slaboj ili nikakvoj gnojidbi dušikomsklopa za isti hibrid treba biti manja ili bliža prvom broju u tablici 1. Mnogi naši poljoprivrednici ovo znaju iz iskustva pa siju kukuruz na svojim poljima ali, nažalost, puta i znatno nego što bi mogli. To je jedan od razloga malih prinosa kukuruza. Kao što je prerijedak sklop razlog malih prinosa kukuruza, tako se i u pregustom sklopu prinosi smanjuju jer su klipovi mali i slabije ozrnjeni, pojavljuju se jalove biljke, a neki se hibridi mogu jako polomiti ili što uzrokuje velike gubitke u berbi. Broj jalovih biljaka može biti dobar pokazatelj povoljne sklopa. Sve dok

Tablica 1: Potrebne sklopa za hibride kukuruza vegetacijskihskupina dozrijevanja

Vegetacijska skupina

sklopa u berbi hibrida kukuruza (biljaka na hektar)

100 od 70 do 90

200 i 300 od 65 do 80

400 i 500 od 50 do 70

600 i 700 od 40 do 55

• Ako se kukuruz proizvodiza silažu cijelebiljke, sklopa trebaju biti 10 do 15% postotak jalovih biljaka ne prelazi 5%, sklopa takvog usjeva nije prevelika. Vlasnici hibrida u svojim propagandnim materijalima i na skupovima sklopa za svoje hibride.

Kako ostvariti i utvrditi sklopa

Naime, sva posijana zrna ne izniknu jer neka od njih nisu klijava ili ne mogu probiti neku grudu i van. Neka zrna ili izašle klice, i pored zaštite fungicidima i insekticidima, unište bolesti ili štetnike, a neke biljke nakon nicanja mogu biti uništene nepažljivom kultivacijom ili nekim štetnikom. Kod hibridnog dobro sjemena izgubi se, i u najpovoljnijim uvjetima za klijanje, 10% od zasijanih zrna, a u uvjetima i 15 do 20%. Gubitak je kod guste sjetve, (70 do 90 000 zrna/ha) nego kod rijetke (40 do 50 000 zrna/ha). Zbog ovih gubitaka, za planiranu sklopa treba sjetve najmanje za 10, a najviše za 20%. Ako npr. od nekog hibrida iz vegetacijske skupine 400 želimo

imati u berbi 60 000 biljaka/ha onda treba sijati 66 do 72 000 zrna/ha. Svaki kukuruza treba znati kolika mu je sklopa po nicanju i u berbi kako bi znao ostvaruje li planirane sklopove. To se jednostavno može utvrditi brojanjem biljaka (ne zaperaka ako ih ima) na dužini sjetvenog reda na nekoliko mjesta (barem 3) unutar usjeva. Ako su sjetveni redovi na razmaku od 70 cm, onda treba uzeti 14,3 m dužine reda i prebrojiti sve biljke. Dobiveni broj predstavlja (u broj biljaka, na hektar. Ako npr. prebrojimo 65 biljaka, to na hektaru ima 65 000. U berbi, osim ukupnog broja biljaka, dobro je prebrojati i jalove i polomljene biljke kako bi se vidjelo je li sklop pregust i kakav je hibrid.

Dubina sjetve

Dubina sjetve kukuruza OVISI o tlu, temperaturi i vlažnosti tla, a što je povezana i s rokovima sjetve. Na srednje teškim ilovastim tlima, u sredini najpovoljnijeg roka sjetve i uz dovoljnu vlažnost površinskog sloja tla, dubina sjetve od 4 do S cm je najbolja za brzo i dobro klijanje i nicanje. U ranoj sjetvi, kada su temperature oko najnižih za klijanje i kada se sjetveni sloj sporo isušuje, sjetva može biti i iznositi 2,5 do 3 cm. U suhom tlu, što je u zakašnjelim rokovima sjetve u svibnju ili kasnije, dubina sjetve je i sjeme treba položiti u vlažan sloj tla, ako treba duboko i 7 do 8 cm na teškim glinastim tlima, 1O do 11 cm na praškastim i 12 do 13 cm na laganim pjeskovitim tlima. Dublja sjetva nego što je potrebno produljuje period sjetva - nicanje i može smanjiti postotak nicanja odnosno sklopa.

Gnojidba kukuruza

Dobri i jako dobri prinosi kukuruza mogu se samo uz dobru gnojidbu, i to ponajprije mineralnim gnojivima. Osobito je važna gnojidba u proizvodnji kukuruza i u podizanju naših slabih do osrednjih prinosa. ni jedno tlo, uz bilo kakvu primjenu stajskog gnoja i najpovoljniju predkulturu, ne može osigurati dovoljno glavnih hranjiva, a prije svega dušika, da bi bio iskorišten potencijal rodnosti hibrida i postignuti srednje visoki ili osobito visoki prinosi kukuruza. Zato raspoloživa hranjiva iz tla valja dopuniti hranjivima iz · dodatnih organskih i još više mineralnih gnojiva.

Za stvaranje 1 dt prinosa zrna kukuruza potrebno je: 2,7-3 kg dušika, 0,8-1,2 kg fosfora i 2-2,5 kg kalija. Na temelju ovih potreba hranjiva i planiranih prinosa se ukupne potrebe za hranjivima. što je prinos viši po jedinici površine, kukuruz iznosi više hranjiva. Za dobar prinos od 80 do 100 dt/ha zrna kukuruz

uzeti: 240-300 kg/ha dušika, 80-120 kg fosfora i 180-250 kg kalija. Ako nije dobiti preporuke za primjenu mineralnih gnojiva od mogu se koristiti naši dosadašnji rezultati i iskustva u proizvodnji kukuruza. Oni pokazuju da se dobri prinosi kukuruza na naših tala mogu primjenom dušika od 150 do 250 kg/ha, 100-150 kg/ha fosfora i 120-200 kg/ha kalija. Ako zbog nedostatka novca nije primijeniti mineralna gnojiva u željenim onda prednost treba dati gnojivima, jer je dušik temeljni nositelj prinosa. Koliko je važna dobra ishrana, odnosno gnojidba kukuruza, najbolje pokazuje uzetog glavnog hranjiva dušika iz tla u cvatnji kada kukuruz dnevno uzima nekoliko kilograma dušika po hektaru. U najpovoljnijim danima dnevno može uzeti 6-8 kg dušika. Toliko je dušika otprilike u pola mineralnog gnojiva KAN-a.

Primjena mineralnih gnojiva ·

Na tala naših glavnih proizvodnje kukuruza primjena mineralnih gnojiva prije osnovne obrade tla, odnosno prije oranja. To bi vremenski trebalo biti u kasnom ljetnom i jesenskom razdoblju, a u Tada treba sloj obogatiti fosforom i kalijem, a manje dušikom. Zato je najbolje koristiti kompleksna gnojiva u kojima ima puno fosfora i kalija, a malo dušika. To su NPK 8-26-26, NPK 7-20-30 ili NPK 10-3020. primjene ovih gnojiva iznosi 400 do 500 kg po hektaru, a se tako da se podmiri poprilici 2/3 od ukupne primjene fosfora i kalija. Prije oranja treba dodati i gnojivo kako bi se uz dušik iz kompleksnih gnojiva nadomirio potreban dio dušika za dublje unošenje u tlo. U tu svrhu najbolje je koristiti ureu jer je u njoj dušik u takvom obliku da se nešto bolje drži u tlu, tj. manje je ispirljiv vodom. dodane uree bit u sušim krajevima (gdje se dio dušika može zaorati) i iznosit oko 150 kg/ha ili više. U

zapadnim vlažnijim krajevima, gdje se zaorava manje dušika, uree je manja - oko 100 kg/ha. Dodavanje uree, i nešto više od navedenih posebno se kad kukuruz dolazi iza kukuruza, koji je dao dobar prinos a istovremeno i veliku masu kukuruzovine, jer se ubrzava njena razgradnja i izbjegava depresija".

U prije dopunske obrade tla (u nas još uvijek prije tanjuranja) a istovremeno sa sjetvom u startnoj gnojidbi, dodaje se preostala 1/3 fosfora i kalija u kompleksnim NPK gnojivima, te dio dušika u kompleksnim i nim gnojivima. Ako gnojidbu želimo završiti sjetvom, a što je u krajevima, u ovim terminima treba dodati sav preostali dio dušika. Ako prihranjujemo dušikom, onda prije sjetve i sa sjetvom možemo dodati 1/3 od predviukupne dušika, a ostalo u prihrani.

Svatko tko raspolaže s depozitorima za gnojivo, treba primijeniti startnu gnojidbu. Za startni dovoljna je mala hranjiva od 5 do 10 kg/ha dušika (N), 20 do 30 kg/ha fosfora (PP 5) i 10 do 20 kg/ha kalija (K2 0) da bi osigurali brzi rani porast. U startnoj gnojidbi najvažniji je fosfor, ali i dušik jer on poboljšava uzimanje fosfora. Zato je za ovu svrhu, od raspoloživih gnojiva u nas, najpovoljnije kompleksno gnojivo NPK 15-15-15. Ovog gnojiva treba startno dodati najmanje 100 kg/ha, ali može i više, 200 do 250 kg/ha. U potonjem pored potreba za rani porast, hranjiva se koristiti i kasnije, a fosfor i kalij se onda primijenjuju tako samo u Tada u predsjetvenoj pripremi tla treba dodati samo gnojivo u tolikoj da se uz dušik iz kompleksnog gnojiva namiri dušika u Od gnojiva za ovu svrhu pogodna je urea, a njene primjene iznosi 100 do 150 kg/ha. No, može se koristiti i KAN i UAN, ali u od uree. Ako se iz bilo kojeg razloga ne primjenjuje startna gnojidba, onda se sva navedena kompleksnog gnojiva NPK 15-15-15 i uree (ili KAN, ili UAN) razbacuje po tlu prije dopunske obrade i pripreme tla za sjetvu. Ili

Nastavak u broju -prihrana kukuruza -znakovi nedostatka glavnih (N;P;K) hranjiva -zaštita kukuruza od korova, bolesti i štetnika

Primjer othrane u suhostaJu:

25 kg kukuruznesllafe 5 lqJllvadnog sijena 0,4kgsojinesa&ne 3,0kg &lame

60 9 Sano TMR Plus TR 150 g TMR Proti

dodatak za visoku

Vaše prednosti pri primjeni ove tehnologije i SANO-proizvoda: ušteda vremena i hrane

bolja mlijeka (proteini, mast)

bolja plodnost - više teladi po kravi

manje bolesti vimena, papaka i organa za probavu zarada od proizvodnje

dodatak za suhostaj

Primjer othrane u laktaciji za 30 litara mlijeka, npr:

25 kg kukuruzne silaže 5 kg livadnog sijena

8,5 kg sojine

3,0 kg kukuruza

2,5 kg 0,3 kg Sano TMR Proti

Piše: mr. se. GoranKiš

Želudac teladi

Dobro zdravstveno stanje važnije je nego brz i nagli rast teladi, Probavni trakt teladi nije u potpunosti koja za hranu koristi mlijeko ili razvijen, no tijekom prvih mjeseci života teleta on se zamjenicu. Zapravo, brz i potpuno razvija. Naime, probavni trakt teladi najprije nagao rast teladi ne može se funkcionira kao u životinja. Sirište hranidbom (prirast tjele(abomasus) je jedini želudac koji je potpuno razvijen i sne mase 250-400 g/dan). Nakon dobro radi pa je hrana jedina koju telad, kao rast i masnog tkiva mnogo je brži, pa je tek tada ._P_re_d_-_P_r_e_ž_iv_a_c_v_s_ta_r_n_e_k_o_1,_·k_o_d_a_n_a_,_m_o_že_i_sk_o_r_,_·s_t,_·t_i.____ željene priraste od 700-900 gl dan.

Probava mlijeka u teladi

Mlijeko se ponajprije probavlja kiselina i enzima u pravom želucu (sirištu). U želucu se ugruša, a ugrušak nastaje kao rezultat koagulacije proteina kazeina mlijeka uslijed njihove reakcije s dva enzima (renina i pepsina) i jake hidrokloridne kiseline (HCI) u želucu. mast, voda i minerali su u taj ugrušak te svoju probavu u abomasusu (sirištu).

Ostale komponente mlijeka, u prvom redu proteini sirutke, laktoza i minerala, odvojeni su od ugruška i brzo prelaze u tanko crijevo (i do 200 ml/sat). Laktoza se probavlja brzo, u odnosu na kazein i masti, te teletu odmah daje potrebnu energiju.

Prije nekoliko godina su vjerovali da je formiranje ugruška presudan za probavu proteina u sirištu, pa su zbog toga proteini u zamjenici, jer ne formiraju ugrušak, smatrani nepovoljnima. tome, današnji znanstveni radovi dokazuju da, usprkos nemogrušanja i formiranja ugruška, neki izvori proteina u zamjenicama daju proizvodne rezultate u hranidbi teladi.

Ciljevi hranidbe prije

U uzgoju junica svrha hranidbe prije je:

• uzgajanje zdrave teladi

• postizanje adekvatnog rasta koštanog sustava

• izbjegavanje usporavanja razvoja buraga hranidbom velikim mlijeka duže vn1eme.

Hranidba junadi mlijekom

Nakon kolostruma i tranzicionog (prijelaznog) mlijeka, teladi se može dati mlijeko vrlo velike hranjive vrijednosti kojim se može rast teladi. Potrebno je napraviti kalkulaciju isplativosti hranidbe mlijekom, zbog njegove visoke komercijalne vrijednosti. Važni u hranidbi mlade teladi mlijekom:

• vrsta mlijeka

• obroka

• hranjenja

• hranjenja

• temperatura mlijeka.

Nadalje, preventivu za dobro zdravstveno stanje teladi postižemo nekoliko osnovnih pravila higijene:

• i te ruke osobe koja priprema i daje obrok, moraju biti

• pribor za spremanje, pripremu i hranjenje mora biti i osušen prije svake upotrebe.

Koliko mlijeka trebamo dati na dan?

Dobro je pravilo telad hraniti 1 kg mlijeka na dan za svakih 10 do 12 kg tjelesne težine prilikom Drugim telad bi morala svaki dan dobiti mlijeka u 8 do 10% od njihove porodne težine (2,5 kg mlijeka za 25 kg teško tele, 3,5 kg za 35 kg porodne težine, itd.). Telad bi do svakodnevno trebala dobivati istu mlijeka. Kako ona rastu, tako raste i njihova iskorištavanja mlijeka. No, konzumaciju mlijeka treba i a poticati telad da uzima krutu hranu u ranom periodu života.

hranjenja

Najbolje je teladi ponuditi dva jednaka obroka na dan, svaki u 4 do 5% od tjelesne težine teleta. Ako dobiju mlijeko, jednom dnevno za cjelodnevni obrok, bit premašen kapacitet sirišta i sav višak mlijeka odlit se natrag u burag gdje može uzrokovati probavne npr. nadutost. Hranidba jednom dnevno uspješna je samo pod vrlo strogim i nim uvjetima kontrole teladi. U broju takvom hranidbom dolazi do proljeva i ostalih zdravstvenih problema.

hranjenja: hranidba iz kante ili s dudom

Hranidba teladi s dudom prisiljava telad da pije sporije pa je i manja opasnost od proljeva i ostalih probavnih smetnji, ali moramo se pridržavati strogih pravila higijene pribora za hranjenje.

Telad može piti iz kante nekoliko dana nakon Ovaj je lak, brz, te zahtijeva vrlo malo posla oko pribora.

Temperatura mlijeka

Osobito je važno kontrolirati temperaturu mlijeka u prvih nekoliko tjedana nakon teladi. Hladno mlijeko uzrokuje mnogo više probavnih smetnji nego pretoplo mlijeko. Za vrijeme prvih tjedana života mlijeko bi trebalo biti zagrijana na tjelesnu temperaturu, odnosno 39°C, dok su za stariju telad može biti i nešto niže temperature (25-30°C).

Vrsta mlijeka kojim se hrani telad

Sve mlijeko koje proizvedemo na farmi nije uvijek prihvatljivo za otkup i industriju, no takvog mlijeka možemo dati teladi.

vrste mlijeka koje dajemo teladi su:

• višak dostupnog kolostruma

• višak tranzicionog mlijeka

• mlijeko koje ne možemo prodati ili mlijeko krava tretiranih antibioticima)

• obrano mlijeko ili drugi nusproizvodi od mlijeka dobiveni preradom vlastitog mlijeka na farmi

• punomasno mlijeko.

Fermentirano mlijeko

Kolostrum, tranzicijska ili punomasno mlijeko fermentirat ako je na sobnoj temperaturi (manje od 21°C). Za vrijeme mlijeka, fermentacijom se laktoza pretvara u kiselinu, pa ono postaje kiselo i može se održati do nekoliko tjedana.

Grafikon 1: Shematski prikaz hranidbe teladi hranom

Prvidao Od2. do5. dana Od6. danado

Tranziciono mlijeko

Fermentiranomlijeko I ' Obranomlijeko (nakon21.dana)

Tjelesnatežina hrane Brojobroka

25kg 1,25kg/obroku 2 obroka/dan

30kg 1,50kg/obroku 2 obroka/dan

35kg 1,75kg/obroku 2 obroka/dan

40 kg 2,00kg/obroku 2 obroka/dan 45kg 2,50kg/obroku 2 obroka/dan

dnevni prirasti teladi hranjenih, dobro pripremljenim fermentiranim mlijekom nešto su malo manji. Loše pripremljeno fermentirano mlijeko manje je ukusno od svježeg pa ga telad odbija piti i slabije se razvija.

Punomasno mlijeko

Nakon što je prošlo fazu hranidbe kolostrumom i tranzicionim mlijekom, punomasnim mlijekom telad možemo · hraniti do punomasnog mlijeka u kombinaciji sa smjesom žitarica je kombinacija pa su i proizvodni rezultati vidni. Obrok koji se sastoji od punomasnog mlijeka i smjese žitarica smatraju standardom za procjenu ostalih proizvoda ili hranidbe.

mlijeko ili mlijeko krava tretiranih sredstvima za suzbijanje mastitisa, može se davati teladi pod uvjetom da ne dolazi do kontakta teladi najmanje 30 minuta nakon hranjenja kako ne bi došlo do proljeva uzrokovanih bakterijom (Escherichiacoli), upale (Pasteurella) i drugih zaraza koje mogu s teleta na tele. Mlijeko krava tretiranih

protiv mast1t1sa može sadržavati veliki broj patogenih bakterija koje mogu opasnost od zdravstvenih Osim toga, upotreba mlijeka koje sadrži ostatke antibiotika može uzrokovati selekciju otpornih bakterija, a rezultat toga je manje odrasle životinje antibioticima u od mastitisa.

Obrano mlijeko

Obrano mlijeko relativno je bogato proteinima, ali sadrži manje energije (50%) i vitamina topivih u mastima (vitamini A i D), a trebalo bi ga koristiti samo onda kada telad (stara tri tjedna) jede dovoljne smjesa dobrih žitarica. Konzumacija smjesa žitarica važna je jer one osiguravaju potrebnu energiju i vitamine kojima je obrano mlijeko siromašno. Nije dobra hranidba teladi obranim mlijekom u otvorenim stajama za vrijeme hladnog zimskog perioda, jer telad tada treba dodatnu energiju da bi se zaštitila od niskih temperatura.

Tablica

1: sastav zamjenice

HRANJIVA TVAR

energija, MJ/kg

Proteini,%

I Masti, minimalno %

I Kalcij - Ca, %

I Fosfor - P, %

I Magnezij - Mg, %

I r--

1 Kalij - K, %

I Natrij - Na, %

1 Klor-CI,%

I Sumpor - S, %

I Željez~- Fe,

I Kobalt--;;:o/o ______

I Bakar - Cu, %

Mangan - Mn,

rCink - Zn,-

, Jod- I,%

ISelen - Se, %

r-vita:~~n_A,

zamjenica

Telad može dobivati zamjenicu od do šestog dana starosti. Zamjenica sadrži manje masti, pa tako i manje energije (75-86%) nego punomasno mlijeko (na bazi suhe tvari). Telad koja pije zamjenicu ima nešto manje dnevne priraste od teladi hranjene standardno, punomasnim mlijekom.

Ugled kemijski sastav i popis sastojaka koji se koriste za njezinu proizvodnju vrlo su važni u donošenju odluke o nabavi zamjenice. sastav zamjenice prikazan je u tablici 1. Sadržaj proteina u zamjenici trebao bi biti najmanje 22%. Više masti, od minimalno u tablici 1, može koristiti jer smanjuje žestinu proljeva (ako se pojavi) te osigurava dodatnu energiju u rasta teladi u hladnom okruženju.

Poželjni sastojci od kojih se proizvodi mlijezamjenica su svi derivati punomasnog mlijeka. Proteini sirutke, koncentrirani proteini riba ili soje prihvatljivi su u proizvodnji zamjenice ali drugi sastojci kao što su: riblja brašna, sojino brašno te i topivi proteini dobiveni u destilerskoj industriji fermentacijom žitarica, nisu dobri jer ih i telad ne može dobro iskoristiti.

Kada pripremamo i koristimo zamjenicu moramo pažljivo slijediti upute koje nam je dao dio zamjenica treba miješati po principu: jedan dio zamjenice sa sedam dijelova vode, da bi dobili pripravak sa 12,5% sadržaja suhe tvari. Takav pripravak je punomasnom mlijeku. O

[n}G)~@[ji])@ ~~(P:3[P.)[i7)(3

[n}G)~

·- U organizaciji Hrvatske mljekarske udruge i Centra za travnjaštvo-Medvednica, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, 05. ožujka 2004. održano je predavanje na temu «Osigurajmo na vrijeme potrebne krme za naše blago» u mlijeka iz broja županija Hrvatske i predstavnika mljekarske

zrelosti biljke. se koristiti krmne kulture u ranijim fazama razvoja. Optimalni st~?ij za korištenje trava je vlatanje, najkasm1e do cvatnje, a u fazi cvatnje. Tada je optimalan odnos hranjive vrijednosti i prinosa. Povoljniji omjer probavljivih i energije smanjuje upotr_eb:1 koncentratnih krmiva koja su skuplja 1 proizvodnju.

DTS-e se koriste više godina (2-4) pa nije industrije.

Predavanja su održana u predavaonici Centra za travnjaštvo, a su bili: prof. dr. se. Mladen i prof. dr. se. Zvonimir Štafa sa Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja te mr. se. Goran Kiš sa Zavoda za hranidbu životinja. U pred~vanju ~rof. naglašena je potreba os1guravan1a kvalitetne voluminozne kr~e na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima bez je danas teško zamisliti suvremenu proizvodnju mlijeka.

Djetelinsko-travne smjese (DTS) su smjese višegodišnjih (djetelina) i trava. Imaju ul?gu V uv, intenzivnoj govedarskoj pr01~vodn1~,.Jer_ ucesce~ oko 20% osiguravaju kvalitetnu 1 Jeftmu hramdbu stoke te održavaju i plodnost tla. DTS u odnosu na monokulturu djetelina ili trava osiguravaju 1025% _prinos ST/ha, imaju sklop, ravnom1ern11u lisne mase po etažama i asimilacijsku površinu. ~o~fol~gija i razvijenost korjenovog sustava trava 1 d1e.:elma osiguravaju ravnomjernije korištenje hran1~v~ u tlu po dubini. Korištenjem DTS-a sman1u1e se zakorovljavanja površina, što pov~ljno na kvalitetu krme, lakše je spren:,an1e. k~me (košnJa, sušenje, siliranje), a sman1ena Je 1 opasnost od pojave nadma što ih ~ini. prikl~dn_ijim za napasivanje. Smjese' 1ma1u bo;1e 1zbalansirane omjere hranjiva, su ~~usn;Je pa ih stoka radije jede i pojede kol_icmu sto se odražava i na visinu proizvodnje. Osim toga, intenzivan proljeti porast DTS-a raniji hranidbe zelenom masom. Hranjivost zelene mase ovisi pored sastava, najviše o stadiju ;asta ili

potrebno svake godine ponovno zasijavanje ~to pojeftinjuje proizvodnju. U da Jedna od komponeneta DTS-a nestane iz smjese je nadosijavanje samo te vrste npr. crvena djetelina. Sjetvom DTS-a proširuje se plodored, te se smanjuje opasnost od tzv. "umora tla" (npr. crvena djetelina može na istu površinu tek nakon S - 6 godina).

Prilikom sastavljanja (DTS/TDS) smjesa treba ~mati u vvi~u: korištenja, dužinu trajanja s~1esa, ocekivanu produktivnost, prodornost, ntam rasta i dužina trajanja vegetacije, stanište (suho - vlažno), pH tla, cijena sjemena. Gnojidba DTS-a je neizostavna mje~a, se višestruko prinosi i kvaliteta krme. Optimalno vrijeme primjene duši_gnoji~_aje prije proljetnog porasta, ~ao_ i pos!i1e skidanja ~tkosa. Gnojiva sa pove~amm _udjelom f~sfora 1 kalija primjenjuju se u Jesen ih rano a kao orjentacijske na"'.?de s_e 50-70 kg/ha fosfora i 80-120 kg/ha k_ahJa,ovisno o plodnosti tla i prinosim_a. Od organskih gnojiva u gnojidbi travnjaka kon_st~ se krut~ i stajski gnoj (gnojovka i gno1mca). Kruti stajski gnoj je najbolje dodati kod zasnivanja DTS-a u od 20 do 40 tiha. gnojnice su 20-25 m 3/ha. Najpogodnije vrijeme za primjenu stajskog gnoja na livadama je tjedan dana nakon košnje ili pred vegetacije u pr~l)e~e, a na pašnjacima prije kretanja vegetac11e 1 nakon zavrsetka sezone napasivanja. Nakon toga je prof. Zvonimir Štafa održao predavanje o potrebi primjene ostalih krmih ~~lt~ra (grašak, grahorica, sirak, z:_tance, -~ukuruz, ... ) u tzv. krmnom slijedu t11ekom c11elevegetacijske sezone.

Na usitnjenim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima treba proizvesti toliko krme kojom se namiriti potrebe za hranidbu stoke. Da bi se postigao taj cilj, raspoložive površine treba racionalnije koristiti. U novije vrijeme veliki doprinos daje i selekcija odabirom novih kultivara za uzgoj i u manje povoljnim uvjetima, sjetvu u rokovima sjetve, te uzgoj u kulturi ili u smjesama. Neki od novih kultivara koriste se i za interpolaciju dvije kulture. Interpolirani se usjevi koriste za krmu kratko vrijeme u vegetativnom razvoju, kada imaju vrlo kvalitetnu masu. Na taj se nastoji osigurati kvalitetna krma za namirenje potreba na obiteljskim gospodarstvima (zelena krma - paša, košnja, silaža, sijeno, zrno). Neke od vrlo kvalitetnih krmnih kultura lako poliježu (grahorice, grašak), zato ih je bolje sijati u smjesi s drugim kulturama koje ne poliježu ili koje teže poliježu (trave, žitarice, sirak, kukuruz i dr.). Izbor je bitan za cilj, vrijeme i svrhu proizvodnje, jer o njemu u znatnoj mjeri ovisi smjese, vrijeme i uporabe, ali mehanizacija za skidanje.

Dobro izbalansirane smjese (mahunarke + žitarice) imaju prednosti pred kulturama jer podnose sklop, imaju više i bolje listove, pa na taj bolje koriste svjetlo i daju više suhe tvari po jedinici površine. Tako sastavljenim smjesama treba prilagoditi i agrotehniku proizvodnje i uporabe, da se mogu duže iskorištavati i na više a što na gospodarstvu može biti presudno u proizvodnji kvalitetne krme. Smjese mahunarki i žitarica u kombinacijama povoljno djeluju na plodnost tla, ako i koje imaju veliku masu dobro razgranatog korijenja koje prodire duboko u tlo i drenira ga,

mobilizira hranjiva i iz dubljih slojeva, a i iz teže oblika. Nakon skidanja usjevi ostavljaju veliku masu lako razgradive strni i korijenja, a one iz porodice mahunarki i znatne vezanog dušika koji ostaje na raspolaganju naknadnom usjevu. Sjetvom u slijedu na principu uvijek zelene površine, tlo je stalno pokriveno. Na taj potrebe za krmom (zelena krma, silaža, sjenaža, sijeno, zrno) osiguravaju se na vlastitiom gospodarstvu po principuuvijek zelene površine, a kulturama na· oranicama po principu - dvije žetve godišnje. Mr. se. Goran Kiš govorio je o važnosti uravnoteženog obroka u hranidbi krava.

Pravilna hranidba krava osigurava maksimalno ispoljavanje genetskog potencija svake životinje. Krave za održavanje života, zdravlje, razmnožavanje i proizvodnju mlijeka trebaju 40 hranjivih tvari i energiju koje se nalaze u krmi. Potrebna hranjiva u obroku raste s porastom Hranjivost krme se mjeri kroz njena uzimanje, probavljivost i doprinos proizvodenog mljeka i njegovoj (masti i proteina mljeka).

Krave treba hraniti tako da hranidbene potrebe krava za hranjivima zadovolj~mo prvo maksimalnim udjelom dobre volum1nozne krme koja se nadopuni proteinskim i/ili krmivom do potrebne razine ili energije, pri samo krave s višom proizvodnjom dobiju krmnu smjesu individualno, ovisno o visini proizvodnje i stadiju laktacije. Na kvalitetnoj voluminoznoj krmi krava može proizvesti do 4000 kg mlijeka, za višu proizvodnju trebaju kvalitetniju voluminoznu krmu i koncentrate. Voluminozna krmiva moraju najmanje 40% suhe tvari obroka ili iz nje treba biti najmanje 75% od potrebne vlakana. U obroku krave treba biti oko 4-6 kg vlakana dnevno. Glavni nedostatak voluminozne krme u hranidbi krava je unosa potrebne velike suhe tvari koja bi trebala iznositi u vrhu laktacije preko 25 kg dnevno. Glavni problem za kvalitetno sastavljanje obroka u hranidbi visoko krava predstavlja nepoznavanje kvalitete voluminozne krme proizvedene na vlastitom pa je stoga i predstavljena analiziranja u Centru za travnjaštvo gdje zainteresirani dobiti rezultate analize kvalitete vlastite krme.

Broj telefona za kontakt sa Centrom za travnjaštvo: (01) 4550-042.

Mljekarski list OcJ/2004.

'?(, KAKO?

RJE~ENJ E

1. ENERGETSKI DEFICIT

2. GROZNICU

3. ODRŽATI ZDRAVLJE 4. POJAVU KETOZE

VAM NUDI "G.E.R. Kompanija" SA SVOJIM HRANIDBENIM DODATCIMA S KOJIMA :

* PROIZVODNJU MLIJEKA PO KRAVI,

* POBOLJŠATI KVALITETU MLIJEKA,

* ODRŽATI DOBRU PLODNOST I ZDRAVSTVENO STANJE VAŠIB KRAVAMUZARA

LAKTACIJA

7 21 -1 O 3

GLCKOCER

GLIKOGER

POJAVU KETOZE, JETRE - POVISUJE KONCENTRACIJU GLUKOZE U KRVI

na: - održavanje proizvodnje mlijeka

- plodnost

- smanjuje stresna stanja na vrhu laktacije

U periodu od teljenja pa do vrha laktacije muzare u dnevnom obroku nemaju dovoljno raspoložive energije za proizvodnju mlijeka. Da bi organizam zadovoljio energetske potrebe on mobilizira masti iz masnih depoa koji se u jetri uz prisutnost glukoze pretvore u energiju. Glikoger sa svojim sastavom polisaharida uspijeva ove

Sastav: melasa trske i repe, 1-2 propandiol, natrijev propionat, mono i polisaharid, kelirani mikroelementi davanja: Miješati sa žitaricama, proteinskim krmivima i ostatcima mlinske industrije 4 - 8 % ili 200 - 500 grama po grlu dnevno (optimalno je 300 g dnevno). 21. dana prije teljenja i kontinuirano davati 21 dan po teljenju.

Vam za zdravlje Vašegteleta nudi ® BIO-MOS

kojim održavate crijevno zdravlje

Vašeg teleta beL ANTIBIOTIKA

KONTROLNA GRUPA --'Y GLIKOGER J ' ' -------"TJEDNI LAKrACIJE

MELOGER

Melasirana hrana za krave muzare, ovce i koze

DAVANJA:

Za krave muzare optimalna MELOGER-aje 300 grama po grlu dnevno.

Za ovce i koze 10-50 grama po grlu dnevno

NAPOMENA: *** Meloger sa svojim sastavom regulira floru buraga pa se primjenjuje od 21 dana poslije teljenja (nakon primjene GLIKOGERA) pa sve do 150 dana laktacije, ad ·e u, ostav/"ena ravnoteža

"G.E.R. KOMPAMIJA" d.o.o. Trstenik 20, BU2er* 052/660-229

l)ZADAR "EKOFARM" AotooaDobrile3 023/340-190

2) KARLOVAC 3) CRPKKarlovac "KONAGRA"d.o.o. Tel:0491458--037

ŽEVCI, Kralja Tomislava22, telefon: 048 681 393, fax: 048

ll iALEI.AHŠtA SAMSTEONA, POTELJENJAVIJENEMAfllNI n.EMENA

ZATOlASK.IJ&NIJO JE n.A VI iA SMJESTIMSEIJT01LOJ$TALI

Zagreb ŽitnJak b.b. d : OJ ud1 vam u preko 900 ot ka d iunaem · u

IHRANIDBAKOZAKREPKIMKRMIVIMA I

Krepka krmiva u obroku koza laktacije

Jako je u posljednjoj gravidnostienergetski visokovrijedan obrok bitan za dobru ukupna proizvodnjamlijeka u laktaciji nezamisliva je bez energetski optimalnog obroka i u ranoj fazi laktacije. Stoga se ako su koze pravilno i dostatno hranjene u posljednjojfazi gravidnost( da s takvom hranidbomnastave i nakon jarenja.

krmiva u obroku može se postupno reducirati, ali treba nadoknaditi potrošene masne rezerve. U hranidbi koza tijekom laktacije treba voditi o krepkih krmiva i o njihovoj hranjivoj vrijednosti, jer je dokazana da i sastav mlijeka ovise i o sastavu krepkih krmiva. Sadržaj i sastav lipida krepkih krmiva može utjecati na proizvodnju mlijeka i na sadržaj masti i masnih kiselina. Nizak sadržaj lipida u obroku

masti. kao što nije poželjan nizak sadržaj masti u obroku koza tijekom laktacije, nepoželjna je i masti (8 do 10 %) jer dovodi do pada Stoga su norveške preporuke da komercijalni koncentrat za koze mora sadržavati 4% lipida, odnosno ukupna suha tvar obroka 3% lipida. Proizvodnja mlijeka sredinom laktacije u uskoj je svezi s razinom konzumacije.

Krepka krmiva u obroku koza krajem laktacije

(manji od 1 %) negativno djeluje na proizvodnju mlijeka i sadržaj s obzirom da je udio voluminoznih krmiva tijekom gravidnosti postupno «prisilno» smanjivan, nakon jarenja treba ga ponovo postupno Koze koje laktacije konzumiraju više energije imaju proizvodnju mlijeka. Brzo nakon jarenja treba negativnu energetsku bilansu i mobilizaciju masnog tkiva koja, ako je izražena, može izazvati pojavu ketoze. laktacije udio krepkih krmiva u obroku koza potrebno je postupno jer se mikroorganizmi buraga ne mogu brzo priviknuti na obrok bogat krepkim krmivima. proizvodnja mlijeka postiže se kombinacijom razine hranidbe prije i poslije jarenja, a je kombinirati intenzivnu hranidbu u ranoj laktaciji s visokom razinom energije u obroku koza krajem gravidnosti. Neki smatraju da se krepkih krmiva nakon jarenja može za 100 g tek u tjednu laktacije, a nakon toga svaka tri dana do potpune norme. U svakom se postupnost u hranidbi koza krepkih krmiva. U ranoj fazi laktacije, kao i u posljednjoj gravidnosti, prijeko je potrebna visoka voluminozne krme. potrebe za prekursorima glukoze (škrobu) su laktacije nego krajem gravidnosti, a mogu biti podmirene s 300 do 400 g žitarica dnevno. Za proizvodnju mlijeka, potrebne su i

Krepka krmiva u obroku koza sredinom laktacije laktacije konzumacija krme postupno se a smanjivat se padom proizvodnje mlijeka. Prema tome, kad energetska bilanca postane pozitivna, krepkih

Hranidba pasmina koza mora biti intenzivna od pripusta do kraja laktacije. U literaturi se navodi da prihranjivanje koza krepkim krmivima u kasnoj fazi laktacije slabo na treba imati na umu da se u toj fazi laktacije koze pripuštaju, pa moraju biti u rasplodnoj kondiciji. Plodnost koza, legla i vitalnost jaradi može se poboljšanjem obroka mjesec dana prije pripusta. Znatno niža naših koza u usporedbi s istim pasminama u razvijenijim kozarskim zemljama na neadekvatnu hranidbenu pripremu koza prije pripusta. U mnogim pokazalo se prije pripusta, opskrbiti koze energijom negoli Razina dopunske hranidbe ovisi o osnovnom obroku, raspoloživosti i voluminozne krme te o kondiciji koze. U toj fazi važan je i dodatak vitamina i mineralnih tvari. «flushing» (dodatno prihranjivanje koza 3 do 4 tjedna prije pripusta) potreban je kozama slabije tjelesne kondicije, a nije potreban kozama dobre kondicije. Nije dobro da koze u vrijeme pripusta budu predebele jer je u takvih koza teže utvrditi pojavu estrusa.

Razina krepkih krmiva u obroku i koza

U praksi tijekom cijele laktacije koze hrane istom krepkih krmiva bez obzira na razinu proizvodnje i kemijski sastav mlijeka, ne V o voluminoznom dijelu obroka. Cesto je kukuruz, u hranidbi koza, jedino krepko krmivo tijekom cijele godine, bez obzira ima li u obroku dovoljno energije ili ne. Dakle, treba imati u vidu ukupne hranidbene potrebe koza kako bi dobile dovoljno vitamina i minerala.

krepkih krmiva niskoproduktivnim kozama može biti dostatna ili preobilna, nasuprot visoko produktivnim kojima je nedostatna. Odreistraživanja provedena u Norveškoj potvrdila su opravdanost normiranja razine krepkih krmiva u obroku koza prema sti jer je ostvarena znatno proizvodnja mlijeka, osobito grla. Prema norveškim istraživanjima o utjecaju razine krepkih krmiva na proizvodnju mlijeka i na razinu konzumacije voluminoznih krmiva (tablica 1.) došlo se do da se krepkih krmiva u obroku negativno odražava na konzumaciju voluminozne krme (sijena i paše). krepkih krmiva u obroku opravdana je samo za grla. U praksi se stadima koza tijekom laktacije, diferencijalna hranidba krepkim krmivima, osobito u držnja broja koza u staji.

Sastav krepkih krmiva

Koze rado jedu krepka krmiva u kompletnoj krmnoj smjesi ili pojedina krmiva zasebno. Osobito rado jedu žitarice: zob, kukuruz i pšenicu. Ne samo u nas nego i u inozemstvu (Francuska, Italija, npr.) koze prihranjuju spomenutim žitaricama koje su u prvom redu M{jekarski list 04/2004.

Tablica 1: Utjecajrazine krepkih krmiva u obroku koza na i konzumac1/u voluminoznekrme

u predhodnojlaktaciji,kg 800 800 600 600

Godišnjekoncentratapo kozi, kg

Potrošnja volwninoznekrme: Sijeno

Paša (procjena)

Proizvodnjamlijeka:

Mlijeko, kg

Tablica2: Krmne smjeseza koze

Sastojci

energetska krmiva'. Da bi krmna smjesa bila kompletna, pored navedenih energetskih krmiva mora sadržavati i proteinska krmiva te vitamine i mineralne tvari. Ako se prihranjuju žitaricama, trebalo bi žitarice prethodno samljeti (prekrupiti). Kozama nije dobro davati cijelo zrno, zbog manje hranjive i zuba, ali ne valja davati ni fino brašno. U tablici 2. navedeni su primjeri krmnih smjesa od žitarica, kao i kompletnih krmnih smjesa za koze. O

Higijenska svježe pomuzenog kozjeg mlijeka uvjetovana je (kao i kod krava) zdravljem vimena, higijenom i tehnikom mužnje, kao i postupkom s mlijekom nakon mužnje.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti higijeni i tehnici mužnje, jer se tako dobiva kvalitetno kozje mlijeko i smanjuje oboljenja vimena (npr. upala).

HIGIJENA I TEHNIKA MUŽNJE

U intenzivnoj proizvodnji mlijeka koze muzu strojno. Strojna mužnja olakšava ljudski rad i vrijeme mužnje, nije garancija da mlijeko biti higijenski ispravno. Pored navedenog, nepravilna strojna mužnja ili neispravni muzni dovode do pojave upala vimena što smanjuje proizvodnju mlijeka i troškove proizvodnje. V

Za razliku od goveda, koze se drze na dubokoj stelji, pa se rijetko kad, dvije mužnje, vime zaprlja balegom. Nakon što su koze dotjerane u izmuzište, slijedi priprema vimena za mužnju. .. .

Prije mužnje, mora temel1ito oprati ruke a prema potrebi mora ih prati i tijekom mužnje.

Prije dezinfekcije vime je potrebno izmasirati kako bi došlo do otpuštanja mlijeka. Velik broj koza otpušta mlijeko dolaskom na izmuzište i bez masaže (poput Pavlovljevog refleksa).

U da vime nije uprljano balegom dovoljno ga je dezinficirati higijenskom maramicom ili uranjanjem u otopinu dezinficijensa. Ako su sise uprljane balegom potrebno ih je oprati toplom vodom (30°C) ili otopinom dezinficijensa. Pranje vimena ujedno je i masaža. Prve mlazeve mlijeka izmuzujemo u posebnu posudu (ne na pod!) jer njima ispiremo sisni kanal u kojem se dvije mužnje nakupila (mikroorganizmi). . . .

Sisne prije stavl1an1a na vime, moramo dezinficirati uranjanjem u otopinu dezinficijensa.

Danas na tržištu postoje dezinfekcijska sredstava koja nije potrebno ispirati nakon pranja muz~~g jer ne ostavljaju rezidue (ostatke) u mh1eku.

Sisne ne smijemo po podu kako se ne bi uprljale. Nakon što agregat, sisne moramo staviti što prije na sise kako podtlak ne bi prašinu iz zraka u muzni prašine na sebi nose milijune mikroorganizama koji mlijeko.

Nakon što smo stavili sisne pripremamo vime dviju koza (ovisno o broju muznih jedinica) za mužnju a istovremeno kontroliramo protok mlijeka koza koje muzemo. protok padati, potrebno je s obje ruke vime izmasirati od baze prema vrhu sisa kako bi izmuzli zaostala mlijeko.

Sisne skidamo tek nakon što smo podtlak, u protivnom može do sisa i upale vimena. Nakon skidanja sisnih u posudu rukom izmuzujemo zadnje mlazeve, jer se u njima nalazi velika masti.

Sisni kanal se ne zatvara odmah nakon mužnje pa kroz njega ulaze mikroorganizmi (bakterije) u vime. U da je mlijeko u vimenu zaostala, pridošli se mikroorganizmi u njemu brzo umnažaju i dovode do upale vimena.

Ulazak mikroorganizma u sisni kanal (nakon mužnje) možemo upotrebom kemijskih sredstava koja stvaraju na koži i sisnom otvoru tanki sloj te tako, dvije mužnje, mehaulazak mikroorganizama u vime.

Po završetku mužnje, mlijeko obvezatno moramo ohladiti na temperaturu od 4°C i to u što vremenu.

Muzni moramo oprati ODMAH nakon SVAKE mužnje kako bi uklonili zaostala mlijeko jer ono predstavlja idealnu podlogu za rast i razvoj mikroorganizama koji bi mlijeko tijekom mužnje.

U broju Mljekarskog lista tema biti - Upala vimena koza! O

VOiLOV~O Ol26A~IZll2A~J~

OBZIROM NA POREZNI SUSTAV

obzirom na promjene sustava državne podrške

:::;: poljoprivredi/ svi naši m!iž~ka ~ala~e se -~-::- pred skorom poslovnom odlukom o ukl1uctvan1uu Jedan od oblika poslovnog organiziranja/ odnosno otvaranja :~ ili zasnivanja poslovnog subjekta putem kojeg obavN ljati svoju djelatnost - proizvodnju mlijeka/ odnosno govedarsku proizvodnju/ jer je uz proizvodnju mlijeka u našim gospodarstvima organi:::;: zirana i proizvodnja teladi/ te druga ratarska i ,.,, d c:; proizvo nja.

državne podrške se ostvaruje iz a sam puni se od poreznih obveznika. Tako se zatvara krug poslovanja na razini države. S obzirom da je od 200-tinjak korisnika državnog prokroz poticaje, naknade i kredite preko 2,5 milijarde kuna godišnje) svega 3-5% bilo u nekom sustavu poslovnog organiziranja, jasno je da se neravnomjerno odvijao Osnovno obilježje naše poljoprivrede je vrlo odnos "punjenja" i "trošenja" državnog nizak stupanj poslovnog organiziranja, što se u za poljoprivredu. velikoj mjeri promijeniti u jednu do predugom u nas se, nakon dvije godine. U nekoliko u rubri- ukidanja poreza po katastarskom prihodu ci „Gospodarstvo" Mljekarskog lista bit obja- (1.1.1997.g.), poljoprivrednicima kroz sustav šnjeni osnovni oblici i organiziranja proiz- poslovnog organiziranja sada poslovanje u poslovnom sustavu, te funkcioniranje kao poreznih obveznika. Prilikom donošenja poreznog sustava u njihovom poslovanju. Poseb- Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, na pozornost bit porezu na doda- ribarstvu i šumarstvu (N.N. 87/02.) u modelima nu vrijednost (PDV), koji predstavlja prvu potpore poljoprivrednicima je okvir sponu u cijelom lancu poreznog sustava. poslovanja komercijalnih poljoprivrednika. U Poljoprivreda je jedna od posebnih grana okviru modela potpore dohotku i modela gospodarstva svake zemlje, pri svaka drža- kapitalnih ulaganja, ovi su korisnici va, neovisno o i stupnju gospodarskog minimalnim posjeda i osnovnog stada: razvoja, na provodi održavanje - 3 ha površine zasijane žitaricama i drugim gospodarskog položaja poljoprivred- us1ev1ma nika.

- 6 goveda do 2 godine starosti

Hrana ima stratešku važnost za državu, pa je Od svih poljoprivrednika sa statusom kornertako i proizvodnja hrane budno podržavana cijalnog poljoprivrednog gospodarstva se mjerama. Kad se da postanu obveznici PDV-a, kao osnovnog oblika govori o podržavanju poljo- r-------------------------, privredne proizvodnje, naši najprije pomisle na izvore poticanja i kreditiranja. Poticaji i krediti, te subvencije samo su jedan dio sveukupnih mjera i aktivnosti za održavanje povoljnog gospodarskog položaja poljoprivrednih

Naši poljoprivrednici svoju pozornost i najviše usmjeravaju samo na poticaje i naknade te kredite jer se radi o jasno vidljivom državne podrške poljoprivrednicima. Ovaj vid

oporezivanja poslovnih subjekata.

- Poljoprivredno gospodarstvo u sustavu PDV-a (obveznik PDV-a)

- Poljoprivredno gospodarstvo kao obrt

- Poljoprivrednik kao zadrugar

- Poljoprivredna proizvodnja u društvu

U navedenom Zakonu o državnoj potpori je da za ostvarenje prava na poticaj iz modela poticaja proizvodnje korisnici poticaja, kojima je ukupni godišnji iznos ostvarenih poticaja u prvoj godini primjene Zakona (2003. g.) iznad 12.000 kuna, moraju 2004. godine pri donošenju zahtjeva za poticaj priložiti dokaz o Poljoprivredno gospodarstvo bez s odredbama Zakona o porezu na registrirane djelatnosti dodanu vrijednost. Pretpostavljeno je, da s veli- Za obavljanje poljoprivredne djelatnosti nije posjeda ili držanjem stoke za dobivanje potrebna posebna registracija, pa poljoprivrednik potpore iznad 12.000 kuna gospodarstva ostvaru- odnosno poljoprivredno gospodarstvo, može ju godišnji prihod (primitak) od 85.000 kuna, što obavljati djelatnost bez registracije obrta. Takav je prema zakonu minimalni iznos s kojim se poljoprivrednik nije obveznik PDV-a i ne smije postaje obveznik PDV-a. To da od 01. kupcima PDV na Isto 2004. godine svi primatelji potpora tako, nema pravo na odbitak pretporeza po iznad 12.000 kuna moraju imati dokaz da su za kupljenu robu i usluge od obveznici PDV-a. U godini od svojih kao ni pri uvozu sredstava za primjene toga Zakona (2005. g.), svi korisnici potrebe djelatnosti. Takvo gospodarstvo, dakle, poticaja dužni su pri podnošenju zahtjeva za ima status krajnjeg kojemu je PDV poticaj priložiti dokaz o s odredba- trošak te nema pravo i povrata uplama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a PDV-a. dokaz o dužni su ishoditi kod Neregistrirani poljoprivrednik je obveznadležne ispostave Porezne uprave. nik poreza na dohodak samo ako je obveznik Tako u 2005. godini svi korisnici pot- PDV-a, a obveznik je PDV-a ako u prethodpora biti obveznici PDV-a, neovisno o visini noj kalendarskoj godini stekne ukupni potpore. prihod iznad 85.000 kuna. Ovo gospodarstvo Kada se tako sa stajališta poslovnog organizi- postat obveznik PDV-a od 1. 1. 2005. godine ranja i poslovanja promatraju poljoprivredni pro- ako je korisnik državnih poticaja, neovisno o se pojavni oblici: visini ukupnog prihoda. - Poljoprivredno gospodarstvo bez registrirane Poljoprivrednik obveznik PDV-a djelatnosti Prema propisima, obveznik PDV-a 1e po~-I_a_b_1t_·ca_1_:_O_s_n_o-vn-a-ob-,-1;-·ez-·:;-.a-r-a-zl-ic-,i-ti_h_o_b_li_k_a_p_o_sl-o-vn_o_g_o_r_g_a_n_iz-ir_a_n....;.j a--'--------. d uzetnik koji samostalno i trajno obavlja i poslovanjau poljoprivredi poljoprivrednu djelatr-- Poljoprivrednik u sustavu PDV-a (obavezno ulazi u sustav ako ostvaruje godišnji prihod d k

L.:_ od 85 000 ,00 kn) nost o oje na tržištu

o intenzivno bavljenje proizvodnjom ostvaruje prihode, odo oporezivanje prema ostvarenom dohotku nosna primitke. Kako o obveza poslovnih knjiga - jednostavno knjigovodstvo je navedeno, ob-

1 ,---~_o_n_e_m_a potrebe za posjedovanjem obrtnice veznik PDV-a ima pri-

• Obrtni_k_ mitke od 85.000 o otvaranje obrta prijavljivanjem nadležnom županijskom uredu ili ispostavama

o potreba otvaranja i poslovanja preko I o obvezno poslovnih knjiga

~-~o u registar i dobivanje obrtnice

I • Zadrugar

o opskrba repromaterijfilom u zadruzi

o prerada proizvoda u okviru zadruge

I o prodaje proizvode u okviru zadruge

o štednja u okviru štedno-kreditne zad_ru_g_e __ I• društvo

I O u poljoprivredi se osniva društvo s -7

o upis u sudski registar

o otvaranje i poslovanje preko

o poslovnih knjiga prema propisima - složena (dvoJno)

L. knjigovodstvo

kuna. Obveznik PDVa je automatski i obveznik poreza na dohodak. Ako poljoprivrednik nije obveznik PDV-a, ne smije kupcima

PDV na i nema pravo na odbitak pretporeza po ulaznim svojih kao

ni pri uvozu sredstava za potrebe djelatnosti. Ima status krajnjeg kojemu je PDV trošak.

Poljoprivredno gospodarstvo kao obrt

Obrtnik je osoba koja obavlja jednu ili više poljoprivrednih djelatnosti u svoje ime i za svoj Za obveze nastale u obavljanju obrta, obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom. U odnosu na pravne osobe obrt ima pojednostavljen sustav i olakšano raspolaganje gotovim novcem.

Za registriranje poljoprivrednog obrta u mljekarstvu, odnosno govedarstvu, nije propisana posebna sprema. Poljoprivrednik pojedi-nac ili poljoprivredno gospodarstvo organizira se i registrira kao obrt na temelju Zakona o obrtu. Na njega se primjenjuju porezni propisi poslovnih knjiga, te i poreza na dohodak i PDV, kao i obvezatnih doprinosa, te doprinosa u komori. Neovisno o visini dohotka, registracija obrta da je takav poljoprivrednik obveznik poreza na dohodak. Obrtnik koji spada u male poduzetnike ne mora hiti i obveznik PDV-a. Ovo je najvažnija razlika gospodarstva koje je registrirano kao obrt i obiteljskog gospodarstva koje nije registrirano kao obrt.

Poljoprivrednik kao zadrugar

Zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara (najmanje 3). Osniva se ugovorom o osnivanju. Ima svojstvo pravne osobe i upisuje se u sudski

registar. Zadruga se osniva radi ostvarenja svoje osobne i dobiti zadrugara (opskrbljivanje repromaterijalom, prodaje proizvoda zadrugara, prerade i prodaje finalnih proizvoda te razvitka gospodarstva). Zadruga servisira potrebe svojih i jedini joj je cilj za njih ostvariti što ekonomsku korist za njih. Tijela zadruge su skupština, nadzorni odbor i upravitelj.

Zadrugar je osoba koja u cijelosti ili posluje preko zadruge, a svojstvo zadrugara osnivanjem ili pristupanjem zadruzi. Zadrugar je u zadruzi vlasnik dijela imovine, i upravlja poslovima u njoj. Na zadrugu i zadrugara primjenjuju se odredbe o ortakluku.

Poljoprivredna proizvodnja u društvu društvo je pravna osoba, a pravnu i poslovnu sposobnost upisom u sudski registar. Osniva se za trajno obavljanje gospodarske djelatnosti. Imovina društva nije imovina vlasnika društva, što da društvo ima svoju imovinu odvojenu od imovine Prednosti društva u odnosu na obrt jesu u tome što se društvo može baviti raznovrsnim djelatnostima i što u trenutku registracije ne mora raspolagati prostorom za sve djelatnosti. trgovadruštva odgovaraju jedino do iznosa osnivauloga (za oblik registracije -

Brouwers oprema za staje: Vezovi, topli podovi, ograde krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice sve vrste spojnica

Folije i mreže: Folije za okrugle bale Rani, folije za silažu Rani, mreže za bale Novatex Polovno: Mehanizacija, hangari InstaL~ Izmuzišta, stajske opreme

Partner:

· Surge

Ned agro d.o.o., Mekušanska rf\ \ cesta 62, Karlovac, ~- Tel./fax: 047 /654-292, a\:{JJ GSM: 098/365-857, e-mail: nedqgro@hi htnet.hc

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci

KAKO MOŽEMO PRIDONIJETI DOSLJEDNOJ

PROVEDBI SUSTAVA KONTROLE MLIJEKA

U REPUBLICI HRVATSKOJ

Da bi sustav kontrole mlijeka u Republici Hrvatskoj dobro funkcionirao važno je dobro poznavati, razumijeti i definirati sve procesne i obavljati sve propisane radnje te svakodnevno nadzirati njihovo

Ponovit što sve treba da bi rezultat svake pojedine faze bio dobar proizvod ili usluga.

Kako ispravno preuzeti mlijeko u sabiralištu?

Važno je naglasiti, da se primopredaja mlijeka u sabiralištu obavlja kvalitativno i kvantitativno! Primopredaju mlijeka treba shvatiti kao prodaju "proizvoda iz gospodarstva". Sabirna mjesto je unutar sustava kontrole kvalitete mlijeka na kojoj se odvijaju važne faze cjelokupnog procesa:

• Kvantitativno primopredaja mlijeka podrazumijeva svakodnevno mjerenje ukupne mlijeka svakog a mjerenje obavlja se "mljekomjera" atestiranog, tj. provjerenog od strane Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.

• Kvalitativno primopredaja mlijeka podrazumijeva dvije kontrole koje mora obaviti:

- pregled mlijeka obavlja se provjerom izgleda, boje i mirisa mlijeka, te prisustva grubih u mlijeku. To je zapravo prvi kriterij za ili odbijane mlijeka pri isporuci

- Obavljanje alkoholnog pokusa sa 72% etanolom trebao bi biti redoviti zadatak svakog na sabirnom mjestu.

Što se alkoholnim pokusom?

Ovo je brza metoda koja razlikovanje svježeg od "starog" mlijeka. Dobro je poznato da samo svježe ispravno mlijeko može osigurati kvalitetan proizvod. alkoholnog pokusa se sposobnost mlijeka za obradu koju je neophodno obaviti u mljekarama da bi se postigla zdravstvena ispravnost mlijeka i proizvoda. obrada mlijeka podrazumijeva sterilizaciju ili pasterizaciju mlijeka ovisno o proizvodu kojeg mljekara daje na tržište.

Za pojavu "starog" preradbeno neprihvatljivog mlijeka postoji nekoliko uzroka.

koristimo "staro" mlijeko zato što je u kvalitativnom smislu mlijeko promijenjeno, "denaturirani" proteini, tj. mlijeka su promijenjene, njihova kemijska struktura nije više stabilna i stoga pri obradi mlijeka stvaraju velike

Pogreška se pri slaboj izmjeni temperature i lošeg obrade ili bolje mlijeko se ne može u cijelosti obraditi. Ukoliko se takvo mlijeko na tržište se kao loš proizvod. Mlijeko se pri kuhanju gruša i nije za uporabu.

Uzroci ovoj promjeni mogu biti:

• Veliki broj kiselih mikroorganizama u svježem mlijeku koji fermentacijom laktozu pretvaraju u kiselinu i mlijeko nakon nekog vremena postaje kiselo

• Zbog lošeg mlijeka na povišenim temperaturama u mlijeku se razvija veliki broj mikroorganizama koji osim što pretvaraju u kiselinu, i

• Odlaganje mlijeka u neadekvatnom prostoru u lošim posudama, pribor unos psihrofilnih mikroorganizama koji se i pri niskim temperaturama mogu dobro razmnožavati, a mlijeka tzv. siršnih enzima enzimi).

• Upala žlijezde (mastitis) može rezultirati pojavom ugrušaka u mlijeku, pogotovo kada su mastitisa mikroorganizmi koji stvaraju enzime, pa pri izlasku iz vimena pojavu ugrušaka u mlijeku (npr. ako je Escherichiacoli i neki drugi mikroorganizmi).

• Mlijeko onih krava koje su hranjene lošom silažom u kojima se nalaze bakterije iz roda Bacillus ili Clostridium pri alkoholnom pokusu reagirati pojavim koagulacije mlijeka

• Obavljanje mužnje u staji ili u vrijeme hranjenja životinja ne se. U takovoj staji redovito je prisutna prašina i hrane, posebno kada je u pitanju staro i loše sijeno koje sadrži veliki broj bakterija iz zemlje, slatkog sirenja (Bacil/us)

• U zdravlja životinja može do pojave loše stabilnosti i pozitivne reakcije pri alkoholnom pokusu koja su rezultat

• Loša neizbalansirana hranidba, tj. loš odnos proteina i energije u obroku, nedostatak esencijalnih, aminokiselina (kao što su lizin i metionin) za procese transformacije u metabolizmu može rezultirati pojavom nestabilnih proteina u mlijeku. Nedovoljan unos minerala i vitamina u obrok proizvodne životinje ima utjecaj na ovu pojavu. je bitan odnos kalcija i fosfora, a zastupljenost mikroelemenata se ne smije zanemariti.

r U pojave "starog" mlijeka, orijentacijskom metodom (alkoholni pokus sa 72-74% metanolom) može se konstatirati da mlijeko nije sposobno za preradu, tj. nije prihvatljivo u isporuci, a pogotovo se ne smije miješati sa normalnim, ispravnim mlijekom. Poznato je da i male neispravnog mlijeka pomiješane u autocisterni sa ispravnim mlijekom mogu uništiti cjelokupnu mlijeka.

Prema tome alkoholni pokus 72-74% etanola uspješno može služiti kao selektivna metoda za razlikovanje i odvajanje ispravnog mlijeka od neispravnog. Tek nakon obavljenog alkoholnog pokusa i ocjene o prihvatljivosti mlijeka, mlijeko se može preuzeti na tj. može se za tržište. Valja naglasiti da je i Pravilnikom o kvaliteti mlijeka ova metoda navedena kao jedan od za ocjenu mlijeka pri isporuci.

Mlijeko je ispravno preuzeto ukoliko su obavljene prethodne radnje i ukoliko je uzet uzorak na ispravan

1. 2. 3.

KAKO U PRAKSI IZGLEDA POSTUPAK PRIKUPLJANJA MLIJEKA

Suvremena tehnika za preuzimanje mlijeka podrazumijeva i automatskog uzimanja uzorka cjelokupnog otkupnog

na 2. sabirnom mjestu

na 3. sabirnom mjestu

Hladnjak za transport uzoraka mlijeka na +4°C Mjerno-usisni sistem za uzimanje mlijeka u protoku

služi uzorak?

• "Plavi" komercijalni uzorak služi za ocienu mlijeka svakog pojedinog odnosno svakog gospodarstva

• "Crveni" uzorak sabirnog mjesta služi u svrhu ocjene kvalitete mlijeka koju je preuzeo od što da crveni uzorak mora prezentirati cjelokupnu sabranog mlijeka. Istovremeno služi za procjenu ispravnosti rada a važan je za obavljanje bilance odkupljenog ulaznog mlijeka u mljekarama.

• Uzorak mlijeka cisterne kojeg je uzeti i tijekom preuzimanja mlijeka na sabirnim mjestima od prvog do posljednjeg sabirnog mjesta u kontinuitetu), a redovito se treba uzimati na prijemu mlijeka u mljekari, prezentira kvalitetu cjelokupnog otkupnog s kojeg je mlijeko dopremljena.

·valitet11 mll koje sup

Mora biti jednaka

Ukupna i kvaliteta mlijeka Kvaliteti svih sabirnih mjesta mora biti jednaka i mJljeka

kvaliteti mlijeka ) autocister/

Mnogi na uspješnost ovog procesa od gospodarstva pa do prerade.

Mlijeko je vrlo osjetljiva hrana kao svježe i kao gotov proizvod, stoga na putu od do prerade treba dobro obavljati svaku kontrolu.

Danas sve mljekare u svijetu nakon prijema mlijeka bilancu mlijeka kvalitativno i kvantitativno (glede mlijeka, sastava mlijeka i svojstava mlijeka).

Od velike su parametri koje je dobiti u postupku sabiranja mlijeka, upisom na predatnicu te u transportu i preuzimanju mlijeka upisanim na dokumente koje osigurava elektronski mjerni sistem za mjerenje protoka mlijeka i uzimanje uzoraka mlijeka u autocisterni. ove opreme u svijetu dugi niz godina razvijaju sisteme za preuzimanje mlijeka tako da se danas nude izvedbe koje odgovaraju svim mjeriteljskim standardima. Sistemi su sigurni u ekstremnim uvjetima transporta tj. pri visokim i niskim vanjskim uvjetima, vibracijama i lošim prometnicama.

U mljekarama na prijemima mlijeka se ovakvi sistemi koji mjerenje mlijeka, mjerenje temperature, uzimanje uzorka i mjerenje nekih drugih parametara kvalitete mlijeka u protoku.

U cisterni je mjeriti volumen, temperaturu, pH vrijednost mlijeka te kontrolirati nivo mlijeka u autocisterni.

Dobro je osigurana kontrola, testiranje i cjelokupni nadzor za preuzimanje mlijeka. Putem kablova ili prenosa je ili automatski unositi podatke o mlijeka ili sabirnim mjestima.

je definirati uzorka, osigurati preciznost i reprezentativnost, osigurati higijenske uvjete pri uzorkovanju.

U vozilu se pohranjuju podatci na kasetu ili drugi medij, je dokumentirati postupke prilaganjem ispisanog dokumenta ili prenošenjem pohranjenih zapisa na

Svi dijelovi sistema za preuzimanje mlijeka su povezani i veliku fleksibilnost i sigurnost u postupcima.

~;:·~dMatil dipl.ing

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva je zbog pojave tržišnih viškova utovljene stoke pokrenulo interventni otkup svinja i junadi i za tu svrhu osiguralo 6.000.000,00 kuna.

su raspisani i završena je prva faza otkupa, ali nisu otkupljene sve ponujer se na tržištu nalazi više stoke nego su bila prva su otkupili kvalitetnije svinje, dok su one teže ostale kod

Svjesni toga u resornom Ministarstvu prilazimo organizaciji novih otkupa, odnosno raspisuju se novi Pozivi za podnošenje ponuda za subvencioniranje troškova otkupa utovljene junadi i svinja objavljene u javnim glasilima od 6. i 13. ožujka 2004. godine.

Uvjeti za otkup svinja ostali su nepromijenjeni, odnosno Ministarstvo sufinancirati troškove interventnog otkupa utovljenih svinja od obiteljskih gospodarstava i poljoprivrednika koji imaju registrirani obrt, težine iznad 120 kg, uz uvijet da je otkupna cijena 0)7 kuna/jedinici udjela mesa, te skladištenje mesa. je dužan vlasniku svinja u roku od 30 dana od dana isporuke isplatiti cjelokupnu vrijednost grla.

U tablici koja sljedi su koji su se javili i dobili kvote za otkup po pojedinim županijama.

UTOVLJENE SVINJE

ŽUPANIJA

BJELOVARSKO-BILOGORSKA PIKVRBOVEC

BRODSKO-POSAVSKA

MATAŠ-M.N. D.O.O.

MI IMES ZAGREB

PIKVRBOVEC

PIK VRBOVEC

MATAŠ-M.N. D.O.O.

MI IMES ZAGREB

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

VARAŽDINSKA

NOVA IZDANJA

MATAŠ-M.N. D.O.O.

MI IMES ZAGREB

MATAŠ-M.N. D.O.O.

PIKVRBOVEC

MI IMES ZAGREB

SVINJAPO NOVOM

Puno upita bilo je vezano uz samo otkupa, odnosno kome se javljaju zainteresirani proizŽupanijski upravni odjeli nadležni za poslove poljoprivrede su mjesta gdje se svinja moraju javljati za provedbu interventnog otkupa i zapisivati se kako bi se otkupila i njihova grla. U dogovoru s dogovoriti se i utvrditi otkupna mjesta na svake županije gdje se prikupljati spomenuta stoka.

Nadamo se da se u ovom dijelu interventnog otkupa otkupiti sva stoka i da se na zadovoljstvo naših poljo_E!ivrednih dalje odvijati

U izdanju Hrvatske mljekarske udruge, tiskana je knjiga "Mlijeko od farme do mljekare" autora: Jasmine Havranek i Vlatka uvaženih redovitih profesora Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Knjiga se sastoji od ali povezanih 14 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih podpoglavlja u kojima su tematske jedinice, na jednostavan i opisane te se mogu kao zasebne cjeline, što je i odlika svakog dobro napisanog udžbenika.

Knjiga se može u Hrvatskoj mljekarskoj udruzi, Ilica 31/111, Zagreb (teVfax: 01/ 48 33 349; e-mail: hmu@zg.htnet.hr), kao i na Agronomskom fakultetu, u Zagrebu, Zavod za mljekarstvo, Svetošimunska 25 (tel. 01/ 23 93 848). Cijena knjige je 250,00 kuna.

IPiše: Krešimir]akuš, dipl. ing.

TISUP (Tržišni informaci"ski sustav u oljoprivredi) na web stranici www.tisu

Danas je lnternet postao jednim od najrabljenijih tehnoloških termina. Revolucionarnost tehnologije proizlazi iz globalne dostupnosti informacije. trenutne dostupnosti informacije od vitalnog je interesa u poslovanju.

Koristi se zbog želje za ostvarivanjem boljih poslovnih bolje tržišne i konkurentske pozicije i zbog što boljeg iskorištenja poslovnih resursa.

U 2002. godini TISUP je izradom nove Internet stranice dizajnom i sadržajem sigurno razveselio brojne poklonike te zainteresiranima jednostavne i ugodne ophodnje virtualnim prostorom lako put do mnoštva podataka, prije svega, o cijenama, a potom i ostalim informacijama s tržišta poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj i svijetu. Unošenjem ponude i potražnje poljoprivrednih proizvoda na Internet stranice stvoreni su virtualnog robnog tržišta na kojem svatko s bilo kojeg mjesta u bilo koje vrijeme dana može sudjelovati da potražuje i/ili nudi poljoprivredni proizvod ili da koristi informacije o prodaji i potražnji na bilo koji drugi Uz vremensku, ni prostorna udaljenost nije faktor, a ujedno je stvorena prilika za ostvarivanjem novih poslovnih kontakata kako u Hrvatskoj tako i u dogledno vrijeme i u inozemstvu.

Ostale informacije koje korisnik može na TISUP-ovim Internet stranicama mogu mu u kreiranju vlastite baze podataka. Online pristup informacijama o proizvodu i njegovoj cijeni daje usporedbe i cjenovnu transparentnost i konkurentnost. su koje u sebi krije ovakav razvoj TISUP-a i uvjereni smo da na jednak biti motiviran i koristan svim korisnicima i u

Sadržaj i TISUP-web stranice (besplatno korištenje):

1. dnevne aktualne informacije o stanju na hrvatskom i inozemnom poljoprivrednom tržištu

2. Aktualne cijene 350 poljoprivrednih proizvoda

lvlljekarski li,st 04/2004.

stoka, meso, mesne sjeme, sadnice, zaštitna sredstva, gnojivo, hrana, ribe, riblje žitarice, ul jarice ... ) na maloprodajnoj, veleprodajnoj i cjenovnoj razini

3. Aktualni izvještaji o stanju na poljoprivrednom tržištu i stoka, meso i mesne žitarice i uljarice; riba i riblje agrarni inputi)

4. Arhiva cijena i izvještaja

5. Trend cijena proizvoda tijekom posljednjih sedam godina

6. Uvoz i izvoz

7. Godišnja

8. Inozemne cijene

9. pretraživanja TISUP baze podataka (cijene)

10. «AgroBurza»

a) predaja ponude i potražnje datuma važenja oglasa)

b)pretraživanje ponude i potražnje te preuzimanje detaljnih informacija (adresa, telefon, telefax, cijena, specifikacija itd.)

c) uparivanja ponude i potražnje

d)dobivanje ponude i potražnje na zaslon mobilnog telefona ili na e-mail adresu (u probnoj fazi)

11. oglašavanje i reklamiranje

12. ostale informacije: linkovi drugih stranica, kalkulacije, ankete itd

TISUP je samo jedan u razvitku hrvatskog poljodjelskogtržišta. Informacijekojima raspolaže i koje redovitoosiguravakorisnicimadoista pomažu u transparentnosti našeg tržišta. Tržište je dovoljno veliko za sve koji se žele u tržišnu utakmicu, a svaka informacija i novost vezana za tržište poljoprivrednihproizvoda dobrodošlaje prije svega Onaj tko nije spreman i informiran ne možeproizvoditidohodovna i uspješno.

Svim Mljekarskog lista besplatno korištenje svih sadržaja i TISUP web stranice (password: TISUP; lozinka:2004)

I ,. jed. cijena mlere knlled.mlere telefon fax arad oostbrol

bik - vouna buli tsimentah 36 kom loo doaovoru 098 299574

Kutievo 34340 bik - vouna buli lsimentah 3 kom 11 kn/ka 031/677103 31227 bik - vouna buli Csimentall 15 kom 11 kn/ka 033/714-110

Velika 33405 bik - vouno buli tsimental) 1 kom 11 kn/ka 043/329179

Daruvar 43500 bik - vouno buli rsimentah 1 kom. kom 10.50kn/ka 040 830230

Sv.Urban 40312 Štrioova bik - vouno buli tsimentall 30 kom 11-13 kn/ko 033/774157

Suhooolie 33410 bik - vouno buli lsimental) 1 kom 10kn/ko 048/843-322 48350 bik - vouna buli lsimental) 20 kom loo doaovoru 01/6234-318

Lomnica Donia 10000 hikovi -vouno buli 20 kom 11.00kn/ko 043/461-160 043/443-033 Sl. 43272 Nova ianiad - h1mbs 40 kom 24 kn/ko 0989431311

Lioovliani 44322 za rasolod !testi 5 kom 2000 040/337-073 40000 jare-kids 20 kom 22kn/ka 040/337-073

jarica za rasolod 5 kom na uoit 049 373 030 049 373 030 Kraoina 49 000 jarica za rasolod 15 kom 1100 040/337-073 40000 liunice za rasolod \heiferl 15 kom na uoit 040 384 590 040 384 590 40 000 liunice za rasolod (heiferl 80 kom na uoit 031 633 155 031633154 Donii Miholiac 31 540 1iuniceza rasolod theifer) 6 kom na uoit 052 622 352 052 622 352 Pazin 52 000 liunice za rasolod \heifer) 15 kom na uoit 034 312 537 034 312 538 Požeaa 34 000 1iuniceza rasolod (heifer) 13 kom na uoit 048 851 082 048 851 082 Sv.l.Žabno 48 214 1iuniceza rasolod theifer) 4 kom na uoit 042 212 050 042 201 060 Varaždin 42 000 1iuniceza rasolod (heiferJ 25 kom na uoit 01 6253 210 01 6236 607 Velika norica 10 410 !Juniceza rasolod (heiferJ 40 kom na uoit 043440 305 043 440 305 Druvar 43 500 1iuniceza 1asolod lheifer) 180 kom na upit 032 304 306 032 304 306 Vinkovci 32 100 'junice za rasplod (heifer) 180 kom na upit 032 304 306 032 304 306 Vinkovci 32100 junice za rasplod rheifen 30 kom na upit 01 2791 600 01 2792 153 Vrbovec 10 340 1iuniceza rasplod (heifer) 50 kom na upit 048 622 042 048 622 042 Koorivnica 48000 1iuniceza rasplod (heifer) 36 kom na upit 048 270 187 048 270 187 Križevci 48260 liunice za rasplod lheifer) 120 kom na upit 048 812 123 048812123 48350 liunice za rasplod (heifer) 5 kom na upit 049 373 030 049 373 030 KraPina 49000 liunice za rasplod !heiferl 25 kom na upit 035 216 329 035 216 329 Slavonski Brod 35000 iunice za rasplod (heiferJ 26 kom na upit 044 524 955 044 743 188 Sisak 44000 iunice za rasplod (heifer) 7 kom 10000 044/836005 044836006 Sievarovac 44211 b.kut iunice za rasplod (heiferl 30 kom na upit 048270187 048 270 187 Križevci 48260 iunice za rasplod (heiferl 30 kom na upit 048 622 042 048 622 042 KoPrivnica 48 000 iunice za rasplod lhaiferl 10 kom na upit 048 851 082 048 851 082 Sv.l.Žabno 48 214 iunice za rasplod (heiferl 20 kom na upit 035 216 329 035 216 329 Slavonski Brod 35 000 koza-Qoat 30 kom PO dOQOVoru 049/459-206 49283 krave - cow 1 kom 6knlko 048/843-322 48350 krave za klanie 2 kom Po dooovoru 0341266 222 Kutievo 34340 nazimice 15 kom na ue>it 048 812 123 048 270 187 48 350 nazimice 5 kom na ue>it 040 384 590 040 384590 40 000 nazimice 12 kom 2800 044/836005 044836006 Sieverovac 44211 b.kut nerast (testirani) 3 kom na ue>it 048812123 048 270 187 48 350 nerast ttestiranil 1 kom na ue>it 040 384 590 040 384 590 40 000 odolci-suckinQ oiQ 125-35 kal 50 kom 12kn/kQ 043/874-062

šandrovac 43227 omice 1 kom na uoit 044 524 955 044 743188 Sisak 44 000 ovca-sheeP 20 kom nauoit 033/774157

Suhooolie 33410 ovnovi - rasolodni<testiraniJ 4 kom nauoit 044 524 955 044 743 188 Sisak 44000 ovnovi - rasolodni<testiranil 10 kom 2500 044/836005 044836006 Sieverovac 44211 b.kut ovnovi - rasPlodniltestiranil 10 kom ' 043 231-233

Bielovar 43000

svinie - PiQ 10 kom loo doQovoru 035/422310 Saod 35212

svinie - PiQ 11 kom 044/824598

svinie - l:liQ 8 kom 10kn/ko 040/639057

Petrinia 44250

Palovec 40000

svinie - oiQ 6 kom 11kn/ko 031/677103 31227

svinie - PiQ 5 kom 10kn/ko 01 /3351159 10297

svinie - Pia 25 kom 7kn/ko 0431873-071 043/873-071 Bielovar 43000

šiliežice 10 kom na Ullit 048 812123 048 812 123 48350

šiliežice 300 kom na ue>it 052 622 352 052 622 352 Pazin 52 000

šiliežice 40 kom na ue>it 044 524 955 044 743 188 Sisak 44 000

telad - calf lsimentall 2 kom na uoit 049 373 030 049 373 030 Kraoina 49000

telad - calf (simentall 10 kom loo doaovoru 098 299574 Kutievo 34340 telad-calf 22 kom na uoit 044 524 955 044 743 188 .Sisak 44 000

Detaljnije informacije o ponudi i potražnji poljoprivrednih proizvoda možete na web stranicama TISUP-a ~www.tisup.mps.hr pod opcijom «Agroburza»Q

~mnruo CJruW&ufil@:@

I Sadašnju gospodarsku i situaciju u Hrvatskoj karakterizira intenzivna aktivnost za afirmaciju radi stjecanja statusa kandidata za u Europsku uniju. U 2003. god./ uz niz problema/ ostvaren je gospodarski razvoj posebno na turizma/ cestovne i druge infrastrukture.

Od posebnog je Popis poljoprivrede 2003., koji je obavio Državni zavod za statistiku, pa je dobivena slika stanja hrvatske poljoprivrede i pokazatelji potrebni za planiranje razvoja, za mjera agrarne politike kao za integracijske procese.

Poljoprivreda je protekle godine jednom od težih proizvodnih godina zbog dugogodišnjeg sušnog perioda i posljedicama u biljnoj i proizvodnji, a ove su posljedice i sada prisutne: je tržište agrarnih proizvoda, cijena kukuruza, sijena i ostale hrane raste, a je aktualan problem interventnog otkupa «viška« utovljene junadi i svinja. problemima u poljoprivredi, proizvodnja i tržište mlijeka su stabilni.

Popis poljoprivrede 2003.

Popis poljoprivrede 2003. raspolaže analitipodatcima za cjelokupnu primarnu poljoprivrednu proizvodnju i to prema sektorima vlasništva, pa je realno ocijeniti stanje sektora poljoprivrede. Ovaj popis harmoniziran je s kriterijima i poljoprivrede u Europskoj uniji (Eurostat).

Popis poljoprivrede 2003. god. iskazuje da Hrvatska ima 448 532 poljoprivrednih gospodarstava ili 85 734 gospodarstava manje nego ranije, kada ih je bilo 534 266. Procesi deagrarizacije poljoprivrednih gospodarstava ne odvijaju se onakvim intenzitetom kao što je to prezentirano u javnosti. U dvanaest godina

(1991.-2002. god.) stopa smanjivanja broja gospodarstava iznosila je 1,34 %. U tranzicijskim zemljama razvoja ukupnog gospodarstva, smanjivanje broja poljoprivrednih gospodarstava godišnje se i do 5%.

Tablica 1: Struktura poljoprivrednihgospodarstava 2003. godine

IObiteljskapoljoprivrednaGOSPODARSTAVA Ukupno . PosJedp . d' . . S . S d . Kr 'h I gospodarstava osJem1c1 muzmm pro aiom avamuzm ha goveda kravama mlijeka -gospodarstvo 448532 I 2,4 85930 77039 46089 I 2,75

Izvor:PopisPoljoprivrede2003. Poljoprivredni posjed je usitnjen i iznosi 2,40 hektara (EU 18,7 ha). S posjedom od 0,10 - 3,00 hektara ima 339 496 poljoprivrednih gospodarstava, a gospodarstava s više od tri hektara zemljišta je 109 036 ili 24,31 % od ukupnog broja.

je manji i broj obiteljskih gospodarstava je djelatnost proizvodnja mesa i kravljeg mlijeka. Ranije se procjenjivalo da ih je 100 000 - 110 000, a po novom popisu u Hrvatskoj je 85 930 poljoprivrednih gospodarstava koja posjeduju goveda, od kojih je 77 039 s muznim kravama. Proizvodnjom i prodajom mesa i mlijeka bavi se 53,64% ili 46 089 gospodarstava. Prema propisima o poticajima ovih 46 089 poljoprivrednih gospodarstava spada u komercijalna tržna gospodarstva koja ostvaruju premije.

Proizvodni govedarski kapaciteti

Od 1990.-2003. god. smanjuje se ukupni broj goveda svih kategorija. U 1990. god. bilo je ukupno 830 000 svih goveda ili pad broja 386 000 grla (indeks 2003./2002.-53,49%). Ove su se promjene posebno odrazile na reproduktivno stado krava i steonih junica kojih je u 1990. god

Tablica2: Proizvodnikapaciteti u govedarstvu 1990.-2003.god. govedarstvom u odnosu na zemljišne površine i broj muznih krava. V kategoriji s posjedom od O,10-3,00 hektara zemljišta i do tri krave nalazi se 59 018 gospodarstava ili 76,61% od ukupnog broja gospodarstava koja posjeduju muzne krave. Ova grupa obiteljskih gospodarstava posjeduje 46,60% grla ili 98 438

Kat e g o rij e goveda - 000 kom. Prirast Mlijeko -000 lit. Godina Telad Junad Krave Bikovi Ukupno 000 Proizvodnja Otkup do 1 god. ukupno steone raspi.+ tona junice volovi

1990. 262 68 492 8 830 117 889 000 361 000

2002. 90 47 278 2 417 68 674 000 444 350 2003. 102 61 280 1 444 741 000 * 472 610 bilo 492 000, a u 2003. god. 280 000 grla (pad za 212 000 grla - indeks 59,91% ).

Proces smanjivanja proizvodnih kapaciteta u govedarstvu otvara, iako usporenim tempom, na-

3: Poljoprivrednagospodarstvaprema posjedai brojumuznih krava

Muznekrave

muznih krava. Obzirom na minimalne proizvodne kapacitete ovih gospodarstva ne spada u kategoriju tržnih i nemaju uvjete za glašeniju proizvodnu specijalizaciju i to na proizvodnju mlijeka i na tov junadi. V nepovoljnijem je položaju proizvodnja

mesa i tov junadi jer je manji broj krava, odnosno broj teladi za daljnji tov (broj teladi u 1990. god. 262 000 grla, a u 2003. god. svega 102 000 komada). Tijekom 1990. god. proizvodnja

mesa, iskazana kao prirast, iznosila je 117 000 tona a u 2002. god. svega 68 000 tona prirasta. V isto vrijeme, velikom padu broja krava, oživljava proizvodnja kravljeg mlijeka i to po osnovi intenzifikacije u proizvodnji i godišnjoj produkciji mlijeka po kravi. U 1990. god. proizvodnja kravljeg mlijeka iznosila 1 883 litara/krava a 2003. god. je proizvodnja mlijeka na 2 625 litara/krava (Europska unija 6 000 lit. /krava). je i tržnost, tj. prodaja mlijeka po kravi koja je u 2003. iznosila 2 055 lirara/krava (EV - prodaja 5 700 litara/krava), dok je u 1990. god prodano po jednoj kravi svega 889 litara mlijeka. Prema vlasništvu, 91,30% krava posjeduju obiteljska gospodarstva a produktivnost u proizvodnji mlijeka manja je u odnosu na farme poslovnih subjekata. Gospodarstvo godišnje proda 2 036 litara/krava, a poslovni subjekti tržištu 5 657 litara mlijeka/krava.

Struktura obiteljskih gospodarstava

Vrlo je indikativna i nepovoljna struktura poljoprivrednih gospodarstava koja se bave

Izvor:DZS Popispoljoprivrede2003. daljnji razvoj i proizvodnje pa se ova proizvodnja postepeno gasiti. kapacitet s muznim kravama iznosi svega 2,75 krava/gospodarstvo. Poljoprivrednih gospodarstva s i više muznih krava ima 23,39% ili 18 021 gospodarstava. Ova gospodarstva posjeduju 113 442 krave ili 53,40 % od ukupnog broja muznih krava. Odnosi u ovoj proizvodnoj strukturi rezultat su nih pozitivnih razvojnih kretanja, tako da 23,39 % gospodarstava ima znatno proizvodnu osnovu i to 53,40% grla od ukupnog broja krava. s jedanaest i više krava ima svega 1436 poljoprivrednih gospodarstava. Oni su u našim tržnim uvjetima konkurentni i ostvaruju financijske poslovne rezultate.

Razlike. prema Popisu 2003. Popis poljoprivrede VI./2003. predstavlja i detaljnji podatak svakog poljaprivrednog gospodarstva, ali prikazuje i razlike u odnosu na raniju statistiku. Razlike su u odnosu na broj muznih krava. V poljoprivrednim gospodarstavima ima ih manje za 22 109 ili ukupM(jekarski li,st 04/2004.

Tablica

na razlika je 27 088 muznih krava u odnosu na prethodni podatak iz 2002. god. Promjene broja muznih krava na nivoa proizvodnje i otkupa mlijeka po kravi. Prema ovim podatcima proizvodnja mlijeka mijenja se sa 2 622 litara na 3 223 litre mlijeka/krava (razlika 601 litra/krava). Ova razlika na otkup po kravi za 326 litara (otkup u 2002. - 1728 litara u 2003. 2005 litara/krava). (nastavak u broju)

PISMA

Grafikon 1: Razlike u brojumuznih krava i otkupu mlijeka po kravi 2002.-2003. god.

300 000 2fil 019 - 2002.

250000_,~...i:,~-......,.22~9~9~31--~20~03=-_----------

200 000

150 000

100 000 ;, 50 000 , ------1-7-29_2_0_05--~32=6--oF-',aJjt/jl<,. .... -zz_-_-_:- ...,.--L, uuu -soooo-------~---~-----

Milana Miklin

sam dobio primjerak Mljekarskog lista broj 2_ Nažalost ne dobivamo ga redovito, a za to misltm je krivac mljekara koja nam ga

Sto se samog lista jako sam zadovoljan sadržajem i gotovo cijelog ga

Bilo je puno govora o cijeni 1 cijene mlijeka i to je bilo opisana na jednostavan da si može svatko koju cijenu ostvariti.

Što se kvalitete mlijeka mislim da je kriva mljekara, barem moja «SIRKO» jer ima isplate poticaja. Naime oni tvrde da daju poticaje, a zapravo daju poticaje za lošu kvalitetu. Ako imaš E klasu, 4,3% masti i 4,0% i cca 4 000 > litara ne dobiješ poticaj, dok netko sa III. klasom, malom i malim pa i manjom dobije i do 0,70 kuna poticaja. Na kraju ostvarujemo svi

Poštovani!

Što se cijene mlijeka i mljekara «SIRKO» je prva poštivala rezultate Centralnog laboratorija i po tome mlijeko.

konkurentske mljekare su manipulirati s raznoraznim premijama da bi na taj preuzele naše kooperante.

Prema tome i mi smo morali mijenjati politiku premiranja mlijeka po predanim

i'vl(jekarski hst 04/2004.

listu cijenu (osim državnog poticaja). I tko se onda truditi da proizvodi kvalitetno (a skuplja je i proizvodnja) za onu razliku koje je pravedna samo u državnim poticajima_

Što se nagrade «ZLATNI ROG» vrijedna je pohvale. Prošle godine imao sam osam krava (od toga 4 prvotelke), predao sam mljekari «SIRKO» 55 010 litara mlijeka sve E klase, što je 6 876,25 litara po kravi.

Od prije par tjedana imam 10 krava pa se i sam prijaviti. Jedini je problem na vrijeme dobiti potvrdu od mljekare, jer je i sama isplata upitna. Mislim da bi se mlijeka mogla provjeriti na obrascima analize i mlijeka za dva mjeseca unazad. U sam predao 4 477 litara a analize još nema.

va~ pozdravlja (kada dobijem list) i UDRUGE MLJEKARA Milan Miklin iz PresekeMacinec.

Slažemo se, i mi smo na tvrdili da nas to udaljava od kvalitete.

Izvijestili smo o tome i nadležne institucije ali su nam odgovorili da je politika premiranja mlijeka stvar svake mljekare posebno. mislimo da je prijelazno razdoblje i privikavanje kooperanata na proizvodnju kvalitetnog mlijeka pri kraju i da maksimalno podržati i premirati u kvalitetne

Sa štovanjem

Voditelj proizvodnje mljekare «SIRKO»

Muzne krave Razlika krava Otkup krava/lit Razlika otkup kravamt

Otkrit Vam tajnu kvalitetemoga mlijeka!

Moj vlasnik za održavanje muzilica, mljekarskih kanti I ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:

BIS C 5330

Uvjerite se i vi u njegovu

KAKO? Ukratko vam objasniti:

- predispiranje: posl!Je svake mužnJe provesti ispiranje potapanjem muznih jedinica po u mlaku vodu, odstraniti grublje nakupine

Napomena: ,spiranJe ne provoditi vodom da ne do koagulacije kazeina, te da se lakše isplahne emulzija

- pranje i dezinfekcija: u 1O litara tople vode otopiti 100 do 150 g

BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnih žlica ili 3/4 U pripremljenu otopinu potopiti muzne jedinice i po potrebi odstraniti nakupine

• ispiranje: ~e Jediniceisprati mlakom vodom

1BA PRIMJ

"'AAKETINGA INDUSTlWE

1- 513 - 593; fax: 031 - 513

PRODAJA

31 - 513 -577: lu· 031 - 513

SAPONIA

„slul, prehrambaina I famm,;eut industrija d.d. O.i}P.. tlje Gupca 2, 31000 Osi

oite

imate (031/51311513-593) nazovite od možete dobiti pouz kiranje? od 5

1 } J •c

» Visokokvalitetnegibljivacijevi zaprehrambenuindustriju

U ponudije nekolikotipovasilikonskih i PVCcijeviovisnoo potrebi:

• Zaprotokalkohola Ipivo,vinoi sl.),mlijeka i mljefnihmasti, sirupa,mineralna vode,jestivihuljai sl.

• U promjerimaod2 mmdo 150mms radnimtlakomod6 barado 20bara.

» Visokokvalitetnegibljivecijevi zaindusbijskunamjenu

U ponudije nekolikotipovagumenih i PVtcijeviovisnoo namjeni i potrebi:

• Cijevizaprotokodpednihvoda(fekalije),pretovarzrna(kukuruz,pšenica i sl.), zaodzrafivanje i otprašivanje,zaperui vodudo 210C.

• U promjerimaod 10mmdo 150mms radnimtlakomod 6 barado20bara.

TEHNO-HIDRAULlll

prehrambenecijevi

ZA SVE VRSTE SJENAŽA

Najprodavaniji dodatak u Europi na bazi bakteriia vrenja

BONSILAGE PLUS

Poboljšan proces vrenja probavljivost

Poticanje apetita

Više energije

Bolja aerobna stabilnost

Manje gubitaka

Jednostavna upotreba ( ili granule)

Za daljnje informacije nazovite generalnog uvoznika: ili predstavnika: marcon d.o.o. Marof, 65 42000 Varaždin tel.: 042/642-21 O

Ljiljana Pomper 16

Zagreb mob.: 098/350-463

Callisto480 se

"erbicid za kukuruz porijeklom iz prirode

Callisto je novi herbicid tvrtke Syngenta na bazi djelatne tvari mesotrion ideja iz prirode. Syngentini su izolirali kemijski spoj leptosmermoniz biljke Callistemoncitrinus, na osnovu kojega je proizveden mesotrion - djelatna tvar u preparatu Callisto.

Tijekom 2002. Callisto je uspješno pradavan i korišten u Austriji i drugim zemljama EU, a od 2003. god. prisutan je i na hrvatskom tržištu.

Ovim prilogom željeli bi smo Vas upoznati s karakteristikama preparata, primjene, djelovanjem na korove i utjecjem na sjetvu narednih kultura (plodored).

djelovanja

Callisto 480 SC je herbicid s novim djelovanja. Biljka brzo upija preparat putem mladica i korijena, stoga je otporan na ispiranje oborinama sat nakon primjene. Pet do sedam dana nakon prskanja korovi pobijele, a nakon otprilike 14 dana dolazi do njihovog propadanja.

U usporedbi s drugim herbicidima manja je vjerojatnost za nastanak otpornosti i je djelovanja na korove koji su otporni na triazine.

Spektar djelovanja

Callisto djeluje na najvažnije širokolisne korove: (Abutilon theophrasti), limundžik (Ambrosia artemisifolia), loboda (Chenopodium album), dvornici (Polygonum spp.), (Amaranthus retroflexus), (Solanum nigrum) a dobro djeluje na osjak i kiselice. Ono po se ovaj preparat izdvaja od drugih je iznimna djelotvornost na (abutilon).

Callisto smanjuje zakorovljenost kukuruza koštanom i Prilikom primjene nakon nicanja korova potrebno je dodati

Vrijeme primjene

Callisto se može primijeniti od sjetve pa sve do 78 listova kukuruza. No, kod primjene je bitnija

faza razvoja korova. Jednogodišnji širokolisni korovi su najosjetljiviji od nicanja pa do faze 6 listova. T ravni korovi (koštan, su najosjetljiviji od nicanja do 3 lista. Osjak i kiselicu, pak, najbolje je suzbijati kada su 10-20 cm.

Odmjere

Doziranje preparata ovisi o vremenu primjene: Nakon sjetve, a prije nicanja kukuruza: Callisto0,25-0,3 L/ha

Nakon nicanja: 0,2-0,25 L/ha da Callisto sam nedovoljno djeluje na travne korove (koštan, muhari, potrebno mu je dodati preparat Dual Gold 960 (1,3-1,5 L/ha) radi proširenja spektra djelovanja. Callisto primijenjen preko tla suzbija novonikle korove do 6 tjedana nakon primjene preparata. Primjenom nakon što nikne kukuruz i korovi postiže se djelovanje i preko tla, a ne samo preko lista.

Potrebno je naglasiti da za djelovanje preko tla, zemlja mora biti vlažna, jer se u protivnom smanjuje djelotvornost preparata.

Utjecaj na naredne kulture (plodored)

Razgradnja preparata ov1s1 o tipu tla vremenskim prilikama nakon primjene.

U jesen iste godine mogu se sijati ozima žita, a uz duboko oranje i uljana repica, lucerna i djetelina.

U godine mogu se sijati jara žita, a uz duboko oranje suncokret i soja. U tijeku su pokusi u cilju odobrenja sjetve repe u godine.

Bitne osobine CALLISTA 480 SC

• Sadržava jedinstvenu aktivnu tvar prirodnog porijekla

• Osigurava najbolju zaštitu od jednogodišnjih širokolisnih korova, posebice abutilona

• Primjenjuje se u malim - prije nicanja pa sve do 7-8 listova kukuruza

• Može se koristiti na svim tipovima tala

• Vrlo je siguran za okoliš, ljude i usjeve

,uvl?fiif~ Tfti~0L061J~

Vl?OIZVOU~JfŽITtWIC~

[Piše: dipl. ing. Boris J

Danas se žitarica postavljaju sve zahtjevi pekarske i industrije prema kvaliteti zrna koja ovisi o sorti 1 agrotehnici 1 klimi i tlu. Kako na klimatske prilike i tlo možemo utjecati 1 izbor sorte i agrotehnika ostaju nam glavni kojima možemo utjecati na kvalitetu sirovine 1 a da bi ostvarili visoke urode.

Sorte pšenice, i svih ostalih žitarica selekcionirane su, osim na potrebnu kvalitetu, na visoke prinose koji po hektaru mogu do 10 tona, pa i više.

da bi se ostvarili takvi prinosi potrebno je obaviti brojne mjere na vrijeme i kvalitetno: izabrati dobro tlo, sijati nakon predusjeva, primjereno gnojiti i prihranjivati usjev, štititi od bolesti, štetnika i korova

Da bi se_ mogle iskoristiti genetske (potencijal) zasijane kulture i proizvesti traženu i potrebno je pravilno gnojiti i prihraniti (poželjno je uzeti uzorak tla i napraviti analizu). Na žalost, se gnoji i prihranjuje «na pamet» i usjev postaje osjetljiviji ~a biljne bolesti i podložniji polijeganju. Zitarice poliježu zbog nedovoljne stabljike i korijena, te je do sada bilo teško polijeganje, pogotovo u uvjetima loših vremenskih prilika (kiše i vjetrovi). korištenjem Moddusa 250 EC, regulatora rasta koji na snižavanje i zadebljanje stabljike i snaženje korijenova sustava žitarica je utjecati na cijeli niz razvojnih žitarica, kao što je broj postranih izboja, volumen korijenove mase, iskorištavanja vode i dušika, zametanje zrnja itd.

U usporedbi s regulatorima rasta iz drugih kemijskih skupina Moddus 250 EC se odlikuje u vremenu primjene i dužini djelovanja.

Najbolje ga je primijeniti u žitaricama u fazi 1. do 2. koljenca u dozi od 0,3-0,6 1/ha, odnosno 0,18-0,35 1/Kj. Moddusom 250 EC se preporu-

prskati osjetljivi kultivari pšenice (0,3-0,4 1/ha), ozimog raži, zobi, a najbolje djeluje za vremena, kada usjev intenzivno raste, te se može miješati s fungicidima, insekticidima i lisnim gnojivima.

Zaštita od bolesti izuzetno je bitna i neizostavna tehnološka mjera. Najznabolesti koje napadaju i druge žitarice mogu izazvati ekonomske štete su: Rynchosporium secalis (siva pjegavost Helmintosporium teres (mrežasta pjegavost Erysiphegraminis (pepelnica) i Pucciniahordei

Najbolje je fungicide primijeniti preventivno prije pojave ili odmah nakon prvih znakova bolesti. se prska jednom (prati se rast usjeva i razvoj bolesti i kada se primijete prvi simptomi potrebno je prskati), iako je u godinama povoljnim za razvoj bolesti (visoka vlažnost i povoljna temperatura) neophodno dvaput prskati fungicidima. se znakovi bolesti pojave kada su žitarice u fazi 1.-2. koljenc9-, ali to ne mora biti pravilo ranije, kasnije).

Iako na tržištu postoji veliki broj fungicida za suzbijanje bolesti na žitaricama, u ispitivanjima se najboljim pokazao novi preparat iz skupine strobilurina Amistar 250 (djelatna tvar azoxystro-bin) širokog spektra djelovanja (suzbija sve navedene bolesti) koji se brzo upija u biljku. Može se koristiti u svim žitaricama, a usjev koji je poprskan ovim sredstvom prepoznaje se po zdravoj, zelenoj boji lista i stabljike. Amistar 250 EC - najprodavaniji fungicid za zaštitu žitarica u svijetu najbolje je primijeniti prije pojave prvih znakova bolesti (faza razvoja 1.-2. koljenca) u dozi od 0,5-0,8 1/ha. Primjenom oba preparata (Moddus i Amistar) koja ove godine na hrvatskom tržištu prodavati tvrtka PP Kompleks Nova Gradiška može se utjecati na prinos i kvalitetu zrna žitarica.

Zbog toga je preporuka svim poljoprivrednicima, da ukoliko žele bogati urod zadovokvalitete, neophodno u tehnologiji proizvodnje žitarica uz sve ostale mjere, polijeganje usjeva primjenom regulatora rasta, te zaštititi ga od bolesti, štetnika i korova.

ODltRIJEKt\LJUDINEGINU

Nedavno je u jednim dnevnim novinama izašao o novom napiva na hrvatskom tržištu. To nije toliko bitno koliko iznošenje autora kako pojedini tvrde da pivo ima istu energetsku vrijednost kao mlijeko.

(!.)

>tJ'J

i:i'.:: Sramota je za (možda su kao i za novinare, što iznose takve podatke ili tvrdnje, a ne navode razlike ta dva proizvoda. Koliko god pivo smještali u prehrambeni proizvod (da bi bio manji porez) ono je bilo i ostalo alkoholno

SPORTAŠI REKLAMIRAJU ALKOHOL?!

Smiješno je da smo prije svakog sportskog zasuti u novinama, radiju ili televiziji reklamnim porukama piva, a kada izbiju neredi na stadionu ili oko njih onda slušamo o pijanim a ne o ljudima koji su pili pivo. Sport je bio simbol zdravog života 1 a danas reklamiraju piva (alkohola). Nogometni klubovi dobivaju velike svote novca od piva radi isticanja reklama, a kada se napiju od proizvoda koje reklamiraju, svi spominju alkohol a ne odakle (iz piva koji reklamiraju na dresu).

PIVO JE ALKOHOLNO

Za razliku od mlijeka, PIVO JE U PRVOM REDU ALKOHOLNO kamo god ga zakonodavci smještali u zakonu. Do danas od prevelike konzumacije mlijeka još nitko nije skrivio prometnu ili za razliku od onih koji piju pivo.

Zbog tog istog «prehrambenog proizvoda» uništeni su desetci života u prometnim (ubojstvima), razorene su brojne obitelji itd. a i dalje ga bezdušno propagiraju u vrlo skupim reklamama. Zašto je proizvodnja i prodaja bezalkoholnog piva nepri-

mjetna u odnosu na onu s alkoholom, kad i jedna i druga imaju istu «energetsku vrijednost»?

Možda zato 1 jer ona s alkoholom prividan bijeg od stvarnosti i zato što, za razliku od mlijeka, stvara ovisnost.

Alkoholizam je jedan od velikih zdravstvenih i društvenih problema u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Pogledajte ljude kako svakodnevno stoje uz male s bocom piva u ruci.

Zašto na bocama piva ne piše da pijenje piva dovodi do pijanstva i ovisnosti i da može itekako narušiti zdravlje ljudi, kao što npr. piše na kutiji od cigareta? Ili zašto na boci piva ne piše da se ne smije sjesti za vozila ako se pije?

Naravno 1 mnogi se hvale da mogu popiti «gajbu» piva i da im ništa nije, možda i nije ali do onog trenutka dok ne izazovu prometnu

VAŽNOST MLIJEKA U PREHRANI LJUDI PREMALO JE ISTAKNUTA

O važnosti mlijeka i proizvoda u prehrani ljudi, osobito djece premalo se govori i u školi. Mlijeko ne bi trebala propagirati samo mljekarska industrija nego i javne zdravstvene ustanove i ministarstva.

Mlijeko je prvi prehrambeni proizvod s kojim dolazi u doticaj i koji po svojoj važnosti u prehrani, osobito djece, nema zamjene. Možemo slobodno slikovito da su ljudi odrasli na mlijeku. Znanstveno je dokazano, da se kod ljudi koji redovito piju mlijeko manje pojavljuju pojedine bolesti (npr. giht) u odnosu na one koji ga ne piju.

Mlijeko hrvatskih uz svu muku koju prolaze u proizvodnji 1 ima visok stupanj kvalitete jer je proizvedeno od krava koje su dijelom hranjene krmivima proizvedenim na površinama za razliku od mnogih zapadnoeuropskih zemalja.

Proizvodnja mlijeka je puno složenija, odnosno zahtjevnija u odnosu na proizvodnju piva. U Hrvatskoj je mlijeko glavni strateški proizvod u i kao takav zaslužuje više pažnje i poštovanja od alkohola.LJ

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj su osnovane udruge

stoke koje u svojem nazivu, ili u nazivu svojeg proizvoda, koriste engleski jezik kao na primjer baby beef ili Zagorje beef natur.

Pored navedenog, tvornice hrane ili dodataka hrani u nazivu svojeg proizvoda koriste engleski ili neki drugi jezik. Za sve navedeno postoje u hrvatskom jeziku odgosu idejni takvih naziva uvjereni da bolje prodati proizvode na tržištu ako u sebi nose strani naziv, a odgovorno možemo tvrditi da i ne zna što Takvi misle da proizvod kvalitetnije» ako je nazvan stranim imenom.

Smiješno je da s jedne strane postoje veliki prigovori (nepotrebnom) uvozu hrane iz drugih zemalja, a ono što svamiproizvodimo stranim nazivima. Sto nedostaje hrvatskim ma: teletina, junetina, mlijeko, ili nazivu proizvoda - picek???

Po je - Zagorje beef natur dobar naziv za proizvod, odnosno zašto se

HRVATSKI NAZIVI MJESECA

~~f:~~~:n, prof. TRAVANJ

Lako je da je naziv mjeseca travnja izveden iz imenice trava. Trave upravo tada bujno rastu i cvjetaju. Tako je o travnju pjevao i pjesnik - Travanj misec imenomse ~zda~on bo travom i se gizda. U prošlosti nazivah su ga mali travanj jer je tada trava još malena, a svibanj je bio veliki travanj jer je tada trava prije košnje

Postajao je i glagol traviti. Prvotna Je hranjenje životinja travom. Covjek travi životinju i tako njeno povjerenje i ljubav. Tako je taj glagol dobio preneseno zadobiti, osvojiti i ga u ljubavnim pjesmama. Evo nekih stihova - Ljubav tvoja travi mojesrcepremda je oporo Dobrota

proizvod ne bi nazivao - Zagorska teletina, junetina ili govedina?

Ovako kupac može misliti da taJ proizvod od krava uvezenih_ iz inozemstva, a zaklanih u Zagorju!

U Europi svi znaju za sljivovicu (šljivovicu) kao proizvod koji iz ovih ½:~jeva. Hrva_tski jezik je ljepši, odnosno bogatip od mnogih stranih (europskih) jezika i po b_~oju pa zašto ga se sramimo? Moramo se n1ime ponositi i koristiti ga onako kako zaslužuje.

U Europsku zajednicu sigurno ne ako su na proizvodima za tržište engleski nazivi nego zbog drugih (Europskoj zajednici) važnijih stvari. Poljoprivredni proizvodi (nažalost malo njih) koji se prodaju na stranom tržištu mogu svakako imati naziv na jeziku zemlje u kojoj se taj hrvatski proizvod prodaje, ali što im taj naziv na hrvatskom tržištu?

Ne dalje nabrajati primjere, na kraju tržišta (radi prodaje robe i usmjeravanja tržišta) iliti marketinškim ma postaviti pitanje, KAKO MISLE DA HRVATSKI KUPCI KUPOVATI - «PROIZVEDENO U HRVATSKOJ» KADA JE NA R,OBI ~NGLESKI NAZIV NAPISAN PUNO VECIM SLOVIMA NEGO «PROIZVEDENO U HRVATSKOJ»? 0

tva (tvoja) me travi da još umrem od ljubavi (Marchi) - Ljubav je zmija u travi skrita ka (koja) srce travi - Ljepota omamlja i travi

S glagolom traviti usko je povezan glagol trovati. Trovati zapravo jesti škodljivu travu koja izaziva bolest. Otrovi su uglavnom biljnoga podrijetla.

U Istri je zabilježena prezime T raven, u Bosni postoji grad T ravnik, u Bugarskoj grad Travna. U bugarskom i makedonskom jeziku za ovaj mjesec i danas postoji naziv traven, a u nekim govorima ruskoga i ukrajinskoga jezika tako se zove svibanj.

Ostali zabilježeni nazivi: mali travanj, mali traven, traven, travan, travnik, brzosok, listonos, cvetanj, dubanj, lažak, apriliš naziv april dolazi od naziva drugog mjeseca rimskog kalendara, a izveden je iz imena božice ljepote, ljubavi, plodnosti, i života Afrodite. O

Pripremio: mr. se.

Kako proizvodnju mlijeka, savladati i primijeniti suvremenu tehnologiju i organizaciju našega obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG-a), kako zaraditi više novca i kako standard življenja?

Ovo je osnovno pitanje kojim se stalno bavimo. Živimo da bismo radili i što više novca.

Je li je baš sve to najvažnije u životu? li nas to potpuno sretnima? je svakako sretan ako je zdrav, i sretan je ako radi i od svoga rada. Ipak, puta smo tome malo manje zadovoljni pa i mrzovoljni. Ništa nam ne fali, sve imamo, a opet nas nešto manje sretnima, pa i nesretnima.

Postoje škole i nivoi obrazovanja u kojima se sve i svašta, jer nam sve to jednoga dana trebati u životu, pa ako nam i ne bude trebalo dobro je da znamo. Smatra se, da više obrazovan ili školovan više i bolje raditi, a s time i više i više imati. Ali, postaje li time i bolji Ima uvijek dobrih ljudi, bez obzira na škole i nivoe obrazovanja kroz koje su prošli, kao i na njihovo bogatstvo, a isto tako ima i onih koji su manje dobri. Netko može biti siromašan ili bogat, ili neuk, pa je dobar ili nije dobar

Što - dobar i kako se postaje dobar

li o tome u našim školama? Postoje li škole u kojima se to Postoji škola života! Postoji knjiga života! U školi, u obitelji, u sredini u kojoj živimo prolazimo kroz školu života i formiramo se kao ljudi manje ili više dobri, s manje ili više vrlina i mana.

A što smo o životu u tim našim školama i našem cjelokupnom školovanju? Ne

smijemo zaboraviti ni školu koju gotovo svakodnevno polazimo i mladi i stari, a to je «televizor škola». Što je u programu više «akcije» protkane nasiljem, ili to je program napetiji i zaokuplja pažnju. Posebno pažnju onih i najosjetljivijih. Nikada ne smijemo zaboraviti da kroz život i dobro i zlo. Nažalost, vrlo malo ili ne, kako razlikovati jedno od drugoga i kako se zaštititi od utjecaja onoga što nije dobro.

Ljubav i prijateljstvo, dobrota i razumijevanje i iskrenost i poštenje, razboritost i mudrost, poslušnost i poniznost, otvorenost i strpljivost, znanje, radišnost, jakost i da se dobro za sebe i svoga bližnjega, odlika su našega Stvoritelja, našega pravoga Oca, našega Boga i nas kao njegovih stvorenja, njegove djece našeg božanskog podrijetla.

Oholost, taština, sebeljublje i i nemilosrdnost, nerazumijevanje, i netrpeljivost, neiskrenost i nepoštenje, nerazboritost, lukavost i pakost, neposlušnost i podložnost, zatvorenost i nestrpljivost, neznanje, lijenost, slabost i da se dobro, a da se nažao, nažao bližnjemu, Životu i Prirodi oko sebe, samome Stvoritelju koji stvori sve savršeno, tvorcu svih zakona i života, odlika su Božje suprotnosti, Božjega i našeg Neprijatelja. Ovo su iz kojih proizlazi mržnja i netrpeljivost u odnosima.

O smislu i svrsi života, o ljubavi, prijateljstvu, o odnosima unutar i izvan porodice, o odgoju djece, o dostojanstvu njegovoj slobodi i njegovom pravu na slobodu, a obvezi prema našima bližnjima i zajednici ljudskoga roda, te cjelokupnom životu na ovoj prekrasnoj Planeti trebali bi stalno Povijest ljudskog roda od civilizacije do dana današnjega obiluje nasiljem i nepravdama u meodnosima. Kako se s time nositi? U

KANTE ZA MLIJEKO

Prip-remio: j mr. se.

«On je to rekao/» /van.

«I još je .rekao: Nemojte spavati ! Bio je

rekao: Nemoj biti ohol/ Petre. Zar ne znaš da upravo dolazi kušnje ? «/ i .. ..

Rekao je: ,,Ti me se Petre»...... ..

«I ja sam ga zanijekao !» ........ ..

«Zar se ne pouzdaješ u njegovo

«Ja sam rekao da ga ne poznajem jer je onoga bilo pogibeljno poznavati ga, jer sam se stidio biti njegov jer sam se strašio

.... On je išao u smrt, a ja .... ja sam mislio kako da si spasim život.»

Stvoritelju naš. Koliko puta zaboravismo svoje podrijetlo? Koliko puta Te zanijeka-

smo? Koliko puta okrenusmo glavu na drugu stranu?

A naš Isus je rekao da ne pada pero s ptice a da Ti toga ne vidiš, da ne umire cvijet u polju a da ga Ti ne utješiš u agoniji svojim suncem i svojom rosom.

Isus a da ljudi ga ne shvatiše: «Razorite Božji Hram i ja ga sagraditi za tri dana». I uskrsnu dana.

I ondje se odjednom pojavi, iz nepoznatih dubina Svemira, jedan neizrecivo sjajni meteor, ognjena sjajna kugla, a za njom silazi poput zlata blistavi trag, svjetlo ljepote. Stražari zaprepašteno podižu glave. Sa Svjetlom iz rajskih dubina dolazi ALELUJA slave što prati Dušu Kristovu koja se u proslavljena Tijelo. Meteor se na uzaludni Groba, otkine ga, te svojim praskom poput groma ulije strah i trepet u stražare koji se onesvijestiše, a bijahu postavljeni za Gospodaru Svemira. Svjetlost u hram Groba i dok je stajala Duša ponovno u Tijelo koje je ležalo - božanskog Duha svojem hladnom Tijelu bio je Izrekla ga BIT materiji. Ali ljudsko uho nije ni jedne · SVJETLO. Nije to siromašno svjetlo Zemlje, nije to siromašno svjetlo zvijezda, nije ni siromašno svjetlo Sunca. To je SVJETLO BOŽJE, Svjetlo VREMENA. SRCE NEBA, ljubav Boga, ljubav prema Bogu, SVJETLOST, koja oblikuje Krista Uskrsnuloga. Pokvarene ljudske sile ne vide Boga. Vide GA sile Svemira se i svoga Stvoritelja.

Isus podiže Ruku i blagoslivlja ljepotu svega stvorenoga.

I pita: «Znaš li kamo ideš, Život jest put. Ulazak u drugi život trebao bi biti ulazak u Kraljevstvo. je sin kraljev koji stazom života ulazi u kraljevstvo kamo ga Otac zove. Smrt nije strašna onome koji se ne boji Boga da je u njegovoj milosti. «I zaista vam kažem da što i najmanjemu od moje meni Koliko se puta s ljubavlju sagnete nad koji umire da bi ga pripravili na susret s Bogom? Ja sam u prosjacima i u putnicima, u u udovicama, u zarobljenicima, u onima koji su gladni i žedni i kojima je studeno, u onima koji su žalosni i umorni. Ali dobro i zlo imaju korijen u sadašnjosti. lavine imaju u pahuljici snijega. Spasenje je u mojem a ne u drugoj znanosti. je knjiga nad knjigama, s tvojim i mojim razmišljanjem o smislu života. A što je znanost, ako manjka mudrost? To je slama koja nadima a ne hrani.

Seljak ore, sije, bere a da ne razmišlja o divnoj Providnosti koja se u množenju sjemena što se obnavlja svake godine: sjeme u preoranu zemlju iz kojeg nastane stabljika, klas, zatim brašno pa kruh po skoj ljubavi Božjoj. u usta zalogaj kruha, tko podiže duh Onome koji je stvorio prvo sjeme i kroz vjekove da se iznova i raste, po mjeri kišu i toplinu da se otvori i da se uzdigne i da dozori, a da ne istrune i ne izgori?

Blagoslovimo i ovoga Uskrsa i svakoga dana s izlaskom sunca svoje polje, svoju stoku, svoje imanje i svoj rad i zahvalimo se svojemu Ocu u jutro s izlaskom sunca i na kraju dana sa zalaskom sunca, jer ako Bog - naš Otac i Stvoritelj - ne blagoslovi naš rad, uzalud nam muka i trud.

Zato i u našoj uskršnjoj molitvi neka bude: «Isuse, nemoj nas ostaviti same, mogli bi se izgubiti».

Sretan i blagoslovljen Uskrs 2004. godine vama i vašim obiteljima. Mir bio s

Hrvatska plemena nastanjena na prostorima Gvozda i Drave/ koje su nazivali i Zemlja slovinska/ trpjela su tijekom 8. mnoga zla od još uvijek prisutnih A vara. Oni su hrvatske muževe i zaprezali u jarmove kako bi s njima orali/ žene su im a u svojim ratnim pohodima Hrvati su morali nastupati u prvim redovima i svojim tijelima štititi Avare.

Kako su Avari provaljivali i u pokrajine carstva, Karlo Veliki je podigao tri velike vojske kojima su se pridružili i Hrvati pod svojim knezom iz Siska. Bio je to možda Vojnomir. Pobijedili su Avare tek 796. na Dunava i Tise.

Tako su se panonski Hrvati oslobodili avarskog jarma, ali su postali podanici Karla Velikog koji im je, doduše, ostavio knezove i župane, ali ih je podvrgao svojem namjesniku furlanskom markgrofu ERIHU, mužu hrabrom ali nemilosrdnom. Ovaj nizinski dio Hrvatske bio je prepun vojske koja se toliko udomila da je narod Srijemsku goru nazvao Fruška gora što dolazi od «Frug» koja Franak. Taj isti Erih želio je osvojiti i dijelove Bijele ili Primorske Hrvatske, ali je kod Trsata naišao na veliki otpor Hrvata u kojem je on sam poginuo. Naslijedio ga je markgrof Kadaloh koji je s okrutnostima i nasiljima dalje nastavio.

Knez Ljudevit Posavski

Oko godine 810. bio je knez u Panonskoj Hrvatskoj imenom LJUDEVIT sa sjedištem u Sisku, a bio je od cara. Kneževina se prostirala i rimskom Savijom, a možda i Srijemskom Panonijom. Kako je uskoro (814.) umro Karlo Veliki, a naslijedio ga sin Ludovik Pobožni, i slab vladar, su se nasilja pokrajinskih namjesnika, a njima posebno omrznutog Kadaloha.

Na Kadalohova nasilja Ljudevit je na1pn1e odgovorio samo svojom pritužbom Ludoviku Pobožnom, ali kad je ovaj pritužbu odbio, Ljudevit je 819. digao ustanak. Kadaloh je ubrzo stigao iz Italije da uguši pobunu, ali su mu Hrvati vojsku razbili, a on, na povratku je i umro.

Iste godine, nakon pobjede, Ljudevit šalje caru u lngelheim poslanike s ponudom za mir, ali je bio odbijen i tako prisiljen pripremiti za nove obrane.

rat

Pripreme za obranu bile su opsežne, kako vojne tako i biskup (pod bizantskom crkvom) najmio je zidare i tesare za izgradnju kula i braništa na mnogim mjestima diljem kneževine. Ljudevit je sklopio savez sa Slovencima iz Karantanije koji su živjeli gornje Drave i te sa s današnje Srbije, ali nije uspio pridobiti najbližeg brata po hrvatskoj krvi tj. kneza BORNU iz Bijele ili Primorske Hrvatske. On je, kako smo pisali, želio upravo Franaka zadobiti bizantske posjede na obalama Jadranskog mora, te nije ulazio u savez usmjeren protiv njih. On je tijekom kasnijih borbi vojskom prodirao prema Gvozdu i nanosio Ljudevitu gubitke u ljudstvu.

U 820. krenule su tri vojske

prema Ljudevitovoj kneževini: jedna iz Italije, druga iz Bavarske i preko Karantanije. Ova je ubrzo svladala Slovence pa su opet postali kmetovima. Ljudevit se s mnogo naroda zatvorio u tvrde gradove, a Franci su pustošili zemlju i naselja. u su povojnici dobivali neku kužnu bolest te su se vratili odakle su došli. Ljudevitova zemlja ostala je slobodna, ali poharana i

I 821. godine, opet su tri vojske krenule na Ljudevita, ali ga nisu svladale jer je on izbjegavao borbe na otvorenim prostorima. Do kraja 822. tri su vojske harale kneževinom dok nije potpuno smalaksala, a Ljudevit ostavio

Travanj je mjesec najopsežnijih ra.r I dova u vrtu. Vlasnici vrtova znaju da f upravo u ovo vrijeme treba zavrnuti --. rukave i krenuti u prekopavanje zemljišta. -~'

KADA KOPATI?

Vrlo je važno ocijeniti pravi trenutak za prekopavanje vrta. Ako je tlo previše suho, posao biti veoma naporan i Q zamoran, a rezultata biti malo. Ako je ,~ previše vlažno, može do kvarenja ci:; zemljišne strukture. Zato je najbolje kopati onda kada se zemlja u ruci mrvi.

To se može jednostavno ustanoviti ako uzmemo komad zemlje u šaku i stisnemo. Zemlja u šaci treba ostati u grudici, ali ne stisnuta. Ukoliko je ostala sasvim kompaktna, da je previše vlažna za kopanje. Ako ne zadrži oblik grudve se rasipa i troši, previše je suha. Ako je zemlja suha treba je dva do tri dana pred prekopavanje zaliti.

JESTE NABAVILI SJEME? ukrasnih biljaka sijemo krajem ožujka i tijekom travnja. Ako ste odabrali sjeme željenih biljaka, trebat vam posude za sijanje i kvalitetna zemlja za Ovisno o zahtjevima pojedinih vrsta (koji su na svakoj ovisi i dubina sjetve.

Tako za one koje valja dublje sijati,

svoj grad Sisak te pobjegao preko Bosne u Srbiju. Odatle je umakao u Bijelu Hrvatsku kako bi se sklonio kod LJUDEMISLA - Bornina ujaka, koji ga je po nalogu 823. potajice ubio. Tako hrvatska povijest smatra Ljudevita Posavskog jednim od prvih boraca za nezavisnost hrvatskih zemalja. Vjekoslav zapisao je: kneza Ljudevita i pokorenjem po njemu pokrenutog ustanka nestade svake nade da bi Slovinska zemlja mogla postati središtem hrvatske povijesti. Ona je kao pokrajina izgubila svoju znamenitost. Na poprište stupa sada Bijela Hrvatska kao matica zemlja, oko koje se kupe sve oblasti i pokrajine hrvatske države.» ::J

KALENDAR RADOVA

napravite rupice u zemlji tako da formiraju redove. Za one koje treba sijati važi pravilo da se sjeme pospe po površini zemlje, a onda bl9go utisnuti u nju.

POSUDE I ZARDINJERE SA SJEMENOM treba držati na toplom mjestu i zalijevati kanticom koja na vrhu ima (tuš), jer bi prejaki mlaz rastjerao sjeme uz rub posude. za zalijevanje je najbolje koristiti ustajalu vodu. Na vanjski dio žardinjere ili lonca možete zalijepiti (s datumom sjetve) iz koje je uzeto sjeme za tu posudu. Tako znati što ste gdje posijali. Ovo važi za one ljubitelje koji siju broj biljaka. ovako posijanog vrši se kad se ono dobro razvije, tj. kada se na mladicama pojavi 1-2 para pravih listova. Otpornije kao što je oleandar, aspidistra i drugo, ako je iscrpila sve hranjive sastojke iz zemlje, treba presaditi i pažljivo zalijevati. Tek kada se temperatura ustali preko 10° C možemo ga polako iznositi van. Ovo važi za sve biljke. tropskih biljaka dobiti tamniju boju na niskim temperaturama. Zato, oprezno!

Pelargonije i fuksije treba presaditi i dobro orezati.

Zemlju i žardinjere za balkone treba unaprijed pripremiti, a ne tek onda kada nabavimo rasad. Zalijevati treba samo ujutro, jer su još uvijek hladne.O

M(jekarski list 04/2004.

ISWWV7CDWD

on U polju je posao sjetva glavnih .5 proljetnih kultura. mjeseca

13.. sijiem crvenu djetelinu, travno-djetelinske :O smjese, lucernu, suncokret, soju, grah i ·o sadimo krumpir. U drugoj polovici mjeseca @ sijemo kukuruz, prvo ranije hibride, zatim kasnije. Ozime usjeve do kraja busanja potrebno je zaštititi od korova, a od širokolisnih u vlatanju. Pri tome strogo treba paziti na izbor herbicida.

o (O Q <i.i U vinogradu dovršavati poslove koji B: nisu obavljeni prošli mjesec. mjeseca saditi cjepove u pripremljene jame uz dodatak stajskog i mineralnog gnoja. Ako je loza porasla, krajem mjeseca možemo ju plijeviti i obaviti prvo prskanje.

Kada se u obave svi proljetni radovi tlo i po potrebi gnojimo. Krajem mjeseca možemo ukloniti zaštitu i zaštitom

U povrtnjaku se presadnice "kale" prije nego ih presadimo na stalno mjesto. Sijana i redovito njegujemo. Pripremamo tlo za

''Mraz''

Razdoblje aktivne vegetacije je No, s aktivnom vegetacijom dolaze nam i opasnosti od elementarnih nepogoda. Ovoga mjeseca to je pojava mraza. Upravo zato, ne možemo a da se ne prisjetimo kako se od mraza možemo jedino obraniti rsekrivanjem, orošavanjem i dimljenjem. Sto od navedenih koristiti, ovisi o kulturi koju želimo zaštiti. No, u odabiru spomenutih naša je obveza da upozorimo na neke od pogrješaka koje poljodjelci Jedna je prilikom dimljenja pa zato valja pripaziti da dim ne smije biti kako kisele, tako i lužnate reakcije. Dim ne smije ostavljati tragove a ne smije biti niti pretjerano topao. Dimom 1. spuštanje hladnog zraka u zonu gdje se nalaze naše kulture i 2. prizemnog sloja zraka. Upravo zato, dim mora biti i dovoljno težak. Orošavanje je do sada jedina metoda zaštite od mraza a najviše se koristi u No, i tu nailazimo na ne ravilno korišten·e. Mno i

sjetvu i sadnju. Provodimo potrebne postupke zaštite. Obavljamo prihranu Na otvoreno sijemo ciklu, mahune, krastavce, mrkvu, peršin, papriku, patlidžan, tikvice, korabicu, rotkvu, rotkvicu, špinat, kupus, kelj, poriluk i salatu. Na otvorenom sadimo papriku, patlidžan, krumpir, kelj, salata i korabicu.

U vrtu je vrijeme kada sijemo trava. Stare travnjake prvi puta kosimo, nakon ih treba zaliti i prihraniti.

Narodne izreke za travanj:

Ako je travanj vlažan, onda je i valjan. Suh travanj, zla godina. Svaka kap kiše vrijedi dukat. Iza mokra travnja ide suh lipanj.:]

Pripremio:mr. se. Dražen agrometeorolog

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA

10. 04.

gn1ese ako koriste prskalice s malim kapacitetom vode. Oprez! Pripravnost na orošavanje kada smo sigurni da je temperatura zraka opadati. Orošavati se mora od trenutka kada se izmjeri temperatura zraka od 0,5°C i 0,3°C. Tijekom trajanja temperature zraka ispod 0,0°C orošavanje ne smijemo prekidati. To treba zapamtiti, jer ako orošavanje prekinemo, štete su neminovne.

Poznato nam je da su na pojavu mraza posebno osjetljivi generativni organi tj. cvatni pupavi, cvjetovi i plodovi. Pupoljci u otvaranju stradat na temperaturama zraka od: jabuka -0,7 marelica -1,1 kruška. ... .... -1,6 šljiva -1,1 breskva..... -0,6 trešnja -1,7

Otvoreni cvjetovi stradavaju na temperaturama zraka od: jabuka kruška breskva .....-1,7 -1,6 . -1, 1 marelica -0,6 šljiva ----·-0,6 trešnja _-1,1 O

amCYJ ~m ™

I Djeca na selu rastu i s razvijaju vl'!-stite interese pomalo od osobnih obveza. Sestoškolcima je interesa raznoliko. Dok se zadržavaju na «muškim« poslovima cure, povremeno pokušavaju kopirati aktivnosti. Nisu rijetke situacije kada žele oprobati poslove, a sinovi Ipak, majke na selu uz više taktiziranja uspijevaju usmjeriti od jednostavnijih poslova, spremanja pa do kuhinje, vrhunca seoske ugode.

da je to vrijeme kada cure pubertet, roditelji se trude ne nametati djeci suvišne poslove. Ipak, interesa nisu stalna, i dobro je trenutak kada upitati majkumože li joj Majke bi trebale pokušati posao, primjerice u kuhinji, pretvoriti u zabavu i svakako pohvaliti trud Razdoblje takve zainteresiranosti ne potrajati jer obitelj tada nije centar interesa šestoškolaca, društvo vršnjaka. Nagle promjene raspoloženja i interesa te mogu roditeljima biti teško razumljivi. Usmjerenost djece je neophodna kako bi se skratilo vrijeme lutanja. Bilo bi dobro i uskladiti interese djeteta. Mediji koji puta «sapunicama» znaju raspaliti maštu. Ukoliko pozorno prate takve sadržaje, neke od aktivnosti iz «sapunica" mogu se preslikati u svakodnevne poslove i pri tome dobro obiteljski zabaviti. Majka može za vrijeme poslova podijeliti kakav dobronamjerni savjet ili pokušati doznati kakvo je društvo interesira. Primjerice, negdje pred zimu na selu, pratili su u ranim popodnevnim satima jednu «sapunicu«, u kojoj je scenarist zamislio majke i zbog usisavanja soba. je

samo SVOJU sobu, a majka je inzistirala da posao

proširi na susjedne prostorije. Izbile su ružne No, seriju, majka duhovito dobaci «Vidiš kako mi možemo to bolje riješiti: ti za vrijeme vikenda usisaš sve sobe, a ja ti pomognem pisati referat za školu i nema !?,,

Dvanaest ogo di šn jaci doživljavaju velike promjene, a s njima i roditelji kojima to može biti iskustvo više. Selo je poluotvorena sredina koja se zatvara onog trenutka kada nešto krene neželjenim tijekom. Odnosi unutar takve šire obitelji djecu ponekad stavljaju na rub interesa ili ih radno iskorištavaju neprimjerena njihovoj dobi. Pitanje: Ima li mama poslove za mene - treba shvatiti više kao želju roditelja, a manje kao stvarnu Ako se takvo pitanje šestašu i dogodi, treba biti više nego sretan (i zadovoljan) roditelj. Društvo vršnjaka neminovna zagospodariti djetetovim interesima i obitelji trebati energije za usmjeravanje. Možda nije zgorega duhovito - dobro je biti roditelj na usluzi vlastitome djetetu neko vrijeme, naravno! :::J

Piše: dr. IvoBelan

I i enciklopedije hladno i kratko definiraju senilnost kao «skup i mentalnih promjena koje se javljaju u starijoj životnoj dobi» ili duševna i slabost u starosti». za milijune ljudi koji trpe i podnose to intelektualno slabljenje, kao i za obitelji koje se o njima brinu ta istovremeno i veoma duboki U posljednje vrijeme medicinski i socijalni znanstvenici sve intenzivnije istražuju kako bi okrenuli taj bolesni proces u obrnutom smjeru ili kako bi neke probleme povezane sa a koje su u prošlosti po kratkom postupku «otpisivali» kao senilnost». pojam za stanje koje ljudi kao senilnost je demencija, tj. postupni razvoj intelektualnog slabljenje pažnje, gubitak smaniena sposobnost i gubitka orijentacije u vremenu i prostoru. Promjene (razdražljivost, smanjen za humor itd.) prate ova intelektualna

Iako je teško do podataka, se smatra da je oko 80% svih demencije u osoba u dobi preko 65 godina uzrokovano dvama ireverzibilnim stanjima. Jedino je Alzheimerova bolest (nepoznat uzrok) povezana s progresivnom demencijom; dovodi do smrti za 5 do 10 godina a za sada, nažalost, nema djelotvornog Drugi glavni uzrok bolesti je niz malih moždanih udara od kojih svaki razara maleno moždanog tkiva. eventualnog povišenog krvnog tlaka pomaže u daljnjih «mini moždanih udara».

To su loše vijesti. Relativno dobre vijesti su da otprilike 10 do 20 posto osoba s mentalnim u dobi iznad 65 godina, ima u osnovi svoje bolesti uzroke koji se mogu ili potpuno odstraniti. To su uzroci: 1. Neprikladna upotreba lijekova. Vrlo ~?bro je _poznato da starije osobe uzimaju lijekove ili pretjerano ili na neprikladan

Nešto od toga proizlazi iz samih problema demencije (zaboravljanje kad je uzeta zadnja doza lijeka, smetenost oko toga koliko dugo treba trajati ili bolesnik uzima lijek koji mu je neki njegov prijatelj. zbog ovakvog stanja dijelom su krivi i sami koji suviše olako propisuju lijekove a da prethodno nisu provjerili koje lijekove pacijent uzima, ili premalo vremena razmatranju i objašnjavanju nuspojava koje kod starijih ljudi mogu uzrokovati mnogi upotrebljavani lijekovi.

2. depresija. Tijekom pogoršanja mtelektualnog stanja ljudi bilo koje dobi, mogu ostati ozbiljne depresije koje su u osnovi samog oboljenja. Posebna je opasnost ako se to dogodi starijim osobama jer se kod njih takva pogoršanja olako okarakteriziraju kao «senilnost». Depresija se sve više smatra kao mentalnih funkcija u starijih ljudi. Ispravno može dovesti do poboljšanja.

3. Prisutnost oboljenja. Ovdje pripadaju oboljenja, kao na primjer alkoholizam, u prehrani, infekcije, smanjena funkcija štitne žlijezde ili krvni ugrušak negdje blizu mozga. Naravno, važno je i ovakve uzroke uzeti u obzir. Dakako, i ovdje je lako «otpisati» promjene u mentalnim funkcijama kao stvar «starenja».

4. Gubitak podrške okoline. Stariji su ljudi posebno osjetljivi i ranjivi na promjene u svojoj društvenoj okolini. Gubitak voljene osobe, preseljenje u nepoznato, strano mjesto ili društvena izolacija (kao što je smještaj u bolnicu), može dovesti do mentalnih pogoršanja koja se potencijalno ipak mogu ili

Najbolje bi bilo kvalificiranu osobu ili zdravstvenu instituciju koja pokazuje poseban interes za probleme starije osobe. Izbjegavanje nepotrebnih pretraga i testova važno je i za pacijenta i obitelj, s obzirom na opravdanu nadu da se mogu otkriti reverzibilni uzroci demencije, danas naglasak treba staviti prije svega na temeljitu procjenu stanja bolesnika, a ne «na brzu ruku» jednostavno proglasiti da je problem u «starosti.» i_)

Poštovani poljodjelci, predstavljamo Vam hibrid kukuruza PR36R1 O iz sredine FAO grupe 400. Glavne karakteristike su mu rekordna rodnost te dobra prilagodljivost na razna tla i razne uvjete proizvodnje.