Kralj·ica .h k S()l o usa
Užitak kojem ne llloŽete odo{jeti... i kremasto.
S~ježe i neodoljiva. Ukusna banana i mirisna šumska jagoda na valovima jogurta.
Frudsima jogurti od sada u dva nova, kremasta okusa!
a i zašto biste?
MINISTARSTVOPOLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
SUFINANCIRANJE OSIGURANJA
U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva se duže vrijeme osiguranja poljoprivrednim od šteta na njihovim proizvodnim resursima. Svjesni smo da odšteta od elementarnih nepogoda nije dobro rješenje jer dobivaju male iznose koji pokrivaju do 3 % od stvarne štete. je aktualna rasprava struke i znanosti o korisnosti i nužnosti sustava obrane od Sustavom obrane od a isplatom šteta, su ratari i nije bilo u ni na koji sanirati štete nastale uslijed epidemije, požara ili bilo koje druge nepogode. da se u ovu akciju i lokalna samouprava s postotkom sufinanciranja, a primjeri za takav model postoje (npr. grad Jastrebarsko).
opširnije na str. 26
Redakcijski kolegiJ: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Ljiljana Husinec, dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun dipl. ing. Darko Uher, Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj
Redaktorica: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrinka prof. Crteži: dipl. ing. Nikola Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb Uprava I uredništvo: Zagreb, !lica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.hinet.hr
MB: 3206599
Žiro 2360000-1101408596
Cijena: 4,50 kn priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1
Naklada: 43.000 primjeraka
SADRŽAJ
KRMNE KULTURE
HRANIDBA
VETERINARSTVO
Listerioza koza
GOSPODARSTVO
Potrebe okrupnjavanja posjeda obiteljskih gospodarstava koja se bave proizvodnjom
INFORMACIJE
Važnost
Tob repa je krmna 5 okopavina velikih proizvodnih sposob- l nosti, koja je po važnosti u ishrani stoke odmah iza sijena. Zbog svoga laksativnog djelovanja i visoke probavljivosti suhe tvari vrlo je pogodna za izravnu uporabu u ishrani stoke, osobito muznih krava.
Korijen tipova, odnosno kultivara (sorti) repe ima donekle nizak postotak suhe tvari u usporedbi s drugim krmnim kulturama, ali zbog visokog potencijala rodnosti (visokih uroda korijena) redovno su visoki i urodi suhe tvari. urod suhe tvari današnjih kultivara repe iznosi 8-10 t/ha, što odgovara visokoj proizvodnji kukuruza, nešto od 12 t/ha zrna. Zbog nižeg postotka suhe tvari u masi, repa daje niže urode suhe tvari negoli kukuruz, ali kako ima malo surovih vlakana urodi škrobne vrijednosti su vrlo visoki, po u brdskim može znatno premašiti kukuruz.
U masivnoj repi ima manje nego u i koje su prikladnije za ishranu životinja jednostavnog želuca (svinje, konji i dr.). Goveda slabije iskoriste Gubitak nastaje razgradnjom u buragu, a obave je mikroorganizmi za svoje potrebe. Treba naglasiti, da je repa kao krmna kultura osobito važna zimi, jer tada je ona jedina kvalitetna i zdrava hrana. Gospodarska vrijednost ·repe ne se samo u hranidbenom smislu nego i u laksativnoj vrijednosti, zbog se iskoristivost ostalih krmiva, osobito koncentrata. Poznato je njena djelovanje u poboljšanju perestilike, probavljivosti i boljem iskorištenju krme manje vrijednosti.
Agrotehnika proizvodnje repe - Izbor tla i predkulturarepa može uspijevati gotovo na svim tipovima tla, osim na pjeskovitim tlima. Za rast i razvoj ove kulture osobito su povoljni uvjeti u našim zapadnim brdovitim, odnosno vlažnijim na slabo kiselim i težim tlima.
Najviše prinose daje na tlima koja zadržavaju zimsku vlagu, koja su biološki aktivna i dobre strukture. Za nju su pogodna i tla preoranih lucerišta i DTS-a uvrštenih u krmni plodored. repu je najbolje sijati u plodoredu iza krumpira i strnih žitarica (pšenica, raž, zob) jer pravovremenu jesensku obradu tla. Kod izbora predusjeva treba paziti da u tlu ne postoji rezidualna djelovanje herbicida.
- Obrada tla i gnojidbarepa treba za razvoj veliku zalihu vlage i duboko prorahljeno nezakorovljeno tlo gnojeno stajskim gnojem. Suvremena agrotehnika zahtijeva da se osnovna obrada tla i gnojidba za repu obavi još u ljeto ili ranu jesen. Nakon provedenog «prašenja» strništa, obavljamo duboko oranje na 30-35 cm, pri zaoravamo zreli stajski gnoj i dio mineralnih gnojiva. mineralnih gnojiva, za repu, ovisi o planiranom prinosu, plodnosti i vlažnosti tla, produktivnosti sorte i dr. S jesenskim oranjem trebalo bi zaorati približno 2/3 planiranih fosfornih i kalijevih gnojiva (300-400 kg/ha NPK 7:20:30 ili NPK 8:26:26). U predsjetvenoj obradi tlu treba dati preostalu fosfornih i kalijevih gnojiva (200-300 kg/ha NPK 8:26:26 ili kombinaciju s više dušika) i dio gnojiva (100-200 kg/ha KAN-a). repa, osobito masovna, plitko se zakorjenjuje i slabije crpi hranjiva iz tla i zato hranjiva moraju biti u lako obliku. Tijekom vegetacije treba obaviti jedno do dva prihranjivanja sa 100 kg/ha KAN-a. Prihranjuje se prilikom kultivacije usjeva; gnojivo se unosi u zonu korijena.
Posebno je važna dobra predsjetvena priprema tla za sjetvu repe, a postiže se tako da se tlo što ranije u jesen duboko uzore, zatim ili zatvori brazda i poravna (da tlo ravnomjerno izmrzne). Na tako pripremljenom tlu može se u ranije i kvalitetnije obaviti sjetva. Predsjetvena priprema tla u treba biti što sa što manje prohoda, kako bi sjeme na dubini od 2-3 cm imalo
Mljekarski list 5/2003.
dobar dodir s tlom radi opskrbe potrebnom vlagom. Nedirnuti sloj tla mora ostati u srednje strukturi kako se za oborina ne bi zamuljio i stvarao pokoricu. Ovu operaciju najbolje je obaviti kombiniranim
- Izbor sorte i sjetvarepe kreirali su kultivare tipova da bi zadovoljili zahtjeve uzgoja i procesa
Postoje tri tipa repa: masovni (kvantativni) kultivari s niskim sadržajem lakotopive suhe tvari (6,0-8,5 %), kombinirani kultivari s 8,5-11 % lakotopive suhe tvari i sadržajni kultivari s visokim sadržajem lakotopive suhe tvari (11-14 %). Kultivari masovne repe daju prirode korijena, a sadrže manje suhe tvari u korijenu u odnosu na sadržajne repe kod kojih je ovaj odnos obrnut. Brojni autori da su gospodarski bolji sadržajni kultivari jer daju urode suhe tvari i prirode hranjiva u odnosu na masovne repe. Orijentaciju na repe s suhe tvari nalažu i odlike naše klime jer obiluje ili dužim sušnim razdobljima, koja negativno na prirod, osobito masovnih repa. gospodarska vrijednost repe ne se samo u sadržaju i prirodu suhe tvari korijena, odnosno samo u nutricionom smislu, nego i u njenom laksativnom djelovanju. Naime poznato je djelovanje masovnih repa s visokim sadržajem «plodnog soka» (odnosno mz1m sadržajem suhe tvari) u poboljšanju perestilike, probavljivosti i boljem iskorištenju krmne vrijednosti, osobito kod muznih krava. Za goveda, koze, a napose muzne krave, treba proizvoditi masovne (kvantitativne) repe, kao što su «Ludbreška žuta», «Brigada», «Eckendorf», «Mamuth» te sorte kombiniranih svojstava («Polyfoura», «Tamara», «Arabela»). repa za svinje i konje bit vrjednija ako sadrži više suhe tvari u korijenu, što da je bogatija pa za ovu vrstu životinja treba proizvoditi sadržajne repe. danas na raspolaganju imaju sorte za svaki mehanizacijski proces. Kad se radi o konvencialnom uzgoju i najbolje
Ml:fekarski/i,st 5/2003.
KRMNE KULTURE
su masovne (kvantitativne) sorte ili sorte s' malo Za potpuno mehaniziranu proizvodnju pogodne su genetski monogermne sorte zbog rasporeda biljaka u redu i zbog jakog
Sijati treba ovisno o vremenskim prilikama i temperaturi tla (kad se tlo zagrije na 5-6 °C) krajem ožujka ili travnja, odnosno kad je tlo sposobno za kvalitetnu pripremu. Sije se pneumatskim ili na razmak redova 45-50 ili 70 cm, ovisno o razmaku aparata tj. za sjetvu repe ili kukuruza. Razmak redova i poljska klijavost izbor razmaka, tj. polaganja sjemenki u redu. Željeni razmak u redu, tj. broj biljaka po ha, može se na dva
- sjetvom sjemena na manji razmak, uz naknadnu korekciju usjeva tj.
- sjetvom na razmak od 15-17 cm bez kasnijeg Za jedan hektar potrebno je 6-10 kg sjemena. sjetvom i postupkom sklop biljaka) koji tako postaje idealan, tj. 80.000 do 100.000 biljaka/ha, ovisno o plodnosti tla, je ispunjen osnovni uvjet za visoki prinos korijena. biološka svojstva sjemena repe, potrebu dobivanja pravilno po porastu biljaka i kod sjetve s malim sjemena, veoma je važno izbjegavati kako preduboku tako i vrlo plitku sjetvu. Optimalna dubina sjetve repe iznosi 2-4 cm, ovisno o sjemena, roku sjetve i vlažnosti tla.
Višestruka uporaba repe repa može se koristiti na više ovisno o potrebama i opremljenosti gospodarstva. Pri repe, glave i služe za ishranu stoke, a viškovi proizvedene mase služe za siliranje s kukuruzovinom, sirkom i drugim kulturama. Vrijednost i prikladnost u hranidbi životinja bitno ovise o zemljom. Hranidbena vrijednost bitno se sman1u1e stajanjem i glava u hrpama na polju (za 30 dana stajanja na polju izgubi se 25-30 % suhe tvari, osobito NETA-a). Za siliranje i glava repe najprikladniji su betonski trapsilosi. ·
KRMNE KULTURE
Korijen se nakon utrapi u trap ili silos i tijekom jeseni i zime postupno se dodaje (cijeli ili sasjeckan) u obrok. S 25 kg korijena repe u obroku uštedi se 2,5 kg koncentrirane hrane, što podmiruje proizvodnju od 6 1 mlijeka. U silosu se stoka može i izravno hraniti. repa ima vrlo visoku probavljivost organske tvari koja u korijenu iznosi 88-90 %, a u 85 %.
Siliranje repe
Osim sa sijenom i slamom, korijen repe može se silirati s kukuruzom u omjeru površine 1:2-4, što da se s jedinice površine pod repom silira dva do puta površina pod kukuruzom. Za silažu su prikladniji kultivari sadržajne repe (s više od 15 % suhe tvari), je korijen visoko iznad tla te se Iako vadi i manje je
zemljom. Kukuruz koji služi za takvu silažu mora biti u voštanoj zriobi s udjelom suhe tvari (30-35 % pa i više) da bi mogao apsorbirati soka iz repe. Silažni kukuruz s više od 30 % suhe tvari može se miješati s korijenom repe (15 % suhe tvari) najviše u omjeru 1:1. Tako pripremljena silaža bogata je energijom. Miješanu silažu stoka radije jede i više je pojede u dnevnom obroku nego silaže od kukuruza. Time se udio krme, u ishrani stoke, proizveden na vlastitom gospodarstvu. U ishrani goveda takvom silažom štedi se na koncentratima. Tako miješana silaža može namiriti i do 13 kg suhe tvari u dnevnom obroku što osigurava potrebu krava na energiji za proizvodnju od 13 do 18 I mlijeka. O
ŠKOLA
[R]lli~~~~~[R]QD
Hrvatska mljekarska udruga u suradnji sa Zavodom za hranidbu životinja Agronomskog fakulteta u Zagrebu organizirala je predavanje s nastavom, na temu: «Suvremena hranidba visoko krava». Predavanje je održano 15. travnja o. g. u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, lociranog u parku prirode - Medvednica.
Voditelj programa bio je doc. dr. se. Darko Grb e š a sa suradnicima.
Mišljenja smo, da je i neadekvatna hranidba krava osnovni razlog niske proizvodnje mlijeka. Radi toga smo ovu temu organizirali pod motom: Nemamo premalo krava muzara previše «gladnih» krava.
Adaptirana staja u sklopu Centra
NASTAVE
Uvodna je dr. se. D. G r b e š a sveobuhvatno upozorio na važnost pravilne hranidbe muzara za visoku proizvodnju mlijeka, s posebnim naglaskom na hranidbu krava u tranziciji, te skrenuo pažnju na nedostatke u hranidbi, a dr. vet. med. Krešimir S a 1 a j p a 1 dao je prikaz nastavak na str. 6
Odaberite
ECO• 4B!
Sredstva za pranje i dezinfekciju :muznih mljekovoda, hladnjaka za mlijeko i ostalog
P3 Aaepto N - alkalno sredstvo za automatsko i pranje i dezinfekciju. • P3 Horollth Nkiselo sredstvo za automatsko i pranje • P3 Dueti - praškasto, kombinirano (alkalno i kiselo) sredstvo ~a automatsko i pranje i dezinfekciju • P3 Unlaept - praškasto, kiselo sredstvo za automatsko i pra1je ujutro i Zlatol MA-F - praškasto, alkalno sredstvo za pranje i dezinfekciju• P3 Veloucld - emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfekciju vimena prije mužnje • P3 lo-Shleld - Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Oard - Mastitisprofilaksa. )
proizvodnih smetnji i bolesti koje se javljaju kod visoko krava, na što neadekvatna hranidba.
U nastavku je mr. se. Goran Ki š prezentirao vrlo zanimljivo izlaganje o sastavljanju obroka za hranidbu visoko krava.
Za vrijeme navedenih izlaganja u Laboratoriju Centra su analize donesenih uzoraka krme od strane poljoprivrednih koji su aktivno sudjelovali u dijelu ovog cjelodnevnog programa. Stoga je posve razumljivo veliko zanimanje za iscrpne i nadasve korisne komentare dr. Grbeše o rezultatima i vrijednostima analiziranih uzoraka krme.
našeg boravka u Centru bio je prof. dr. se. M. sa svojim suradnicima i osobljem.
Zašto smo ovaj skup organizirali na Sljemenu u Centru za travnjaštvo? ..; Zato što Centar za travnjaštvo ima namjenu, sudjeluje u popularizaciji modernih tehnologija Unutrašnjost staje proizvodnje i spremanja voluminozne krme na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, pružanju usluga analize voluminozne krme iz donešenih uzoraka, te širenju tehnoloških sustava baziranih na prirodnim resursima . ..; Zato što Centar za travnjaštvo raspolaže sa cca 60 ha površina, nastavnolaboratorijskim kompleksom, pokaznim stajama vanjske klime za. goveda i ovce, potrebnim
eksperimentalnim prostorima te gospodarskim objektima . ..; Što je u sklopu pružanja usluga obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Centar osposobljen za brzo analiziranje svježih, te osušenih (samlje• venih) uzoraka voluminozne krme (sijena, trave i kukuruzne silaže) NIRS aparatom. Rezultati analize; kemijski sastav krmiva služi kao osnovica za davanje preporuka za optimalnu hranidbu. Cijene su vrlo a analize brze što na korištenje ovog Laboratorija Mr. se. GoranKiš Centra za travnjaštvo.
Kontakt osoba je mr. se. Marina Pavlak, tel 01/ 4550 042 i 4550 051.
Sudioniciskupa u razgledavanju gospodarstva
Vjerujemo da smo postigli željena:
- izborom teme
- posjetom i sudionika
- izborom voditelja programa i suradnika
- izborom i lokacije.
Postigli smo edukativni smisao i veliku zainteresiranost za «GLADNE KRAVE». Uredništvo
Mljekarski li,st 5/2003.
Doc. dr. se. Darko Grbeša
Vitaminsko-makromineralni premiks namiienien izradi
krmnih smiesa za krave u suhostaiu
Svakodnevnom primienom u 100 - 200 grama po kravi osigurava se:
Vrbovec, Eugena de Piennesa bb 111 u.o. tel.: 01/2791-057, 2791-990. 2-791-822 = fax: 01/2792-035.e-mail:jurval@zg.tel.hr ·
Pravilna hranidba i držanje krava u prva dva do tjedna laktacije osobito je važno želimo li imati uspješnu i Q profitabilnu proizvodnju mlijeka. Ako c: ne uvaže hranidbe i držanja krava u ovom periodu 8 laktacije i zakonitosti kojih se moramo držati iz prethodnog razdoblja - suhostaja, srest se sa problemima:
• niskom proizvodnjom mlijeka u vrhu laktacije,
• velikim gubitkom tjelesne kondicije krava,
• slabom krava,
• kao što su ketoza i jetre,
• probavnim kao što su buražna acidoza i dislokacija sirišta,
• visokim veterinarskim troškovima.
Sve su ovo prepreke profitabilnosti i uspješne proizvodnje. hranidbene preporuke, kao i preporuke za držanje, da do ovih problema ne
Tjelesna kondicija u ranoj laktaciji
Krava bi u laktacije trebala biti dobre tjelesne kondicije, odnosno ni predebela ni premršava - oko 3,5 boda. Krava predobre kondicije, s 4 i više bodova u laktacije, manje konzumira hranu, i smanjen joj je apetit tijekom prvih nekoliko tjedana nakon teljenja. Takve su krave sklonije ketozi, dislokaciji sirišta, masnoj jetri, acidozi i kasnijem gubitku tjelesne kondicije te problemima s
Mršave krave, one koje su slabe tjelesne kondicije, ocijenjene s manje od 3 boda, nemaju dovoljno energije (koju bi mobilizirale iz tjelesnih rezervi) da bi podržale visoku proizvodnju mlijeka. Dobru tjelesnu kondiciju trebaju prije zasušenja i ne gubiti je tijekom suhostaja.
Proizvodnja mlijeka u vrhu laktacije
Hranidba krava u ranoj laktaciji presudna je za cjelokupnu proizvodnju mlijeka. I krave s visokim genetskim potencijalom za proizvodnju mlijeka, nepravilnom hranidbom i držanjem u ranoj laktaciji dati onu mlijeka koju od njih Grafikon 1
prikazuje proizvodnju mlijeka u vrhu laktacije u odnosu na proizvodnju mlijeka cijele laktacije. Za odrasle krave se da mlijeka za 1 kg u vrhu laktacije rezultirati proizvodnje u cijeloj laktaciji za 200 i više kg. U ranoj laktaciji krava je pod velikim stresom pa ne može proizvesti veliku mlijeka. U tom periodu je i hrane kojom krava zadovoljava svoje potrebe. Umjesto smanjenog unosa hranjivih tvari, konzumacije krmiva, krava koristi tjelesne rezerve. U krava visokog genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka bit mobilizirane tjelesne rezerve u periodu od tri mjeseca. Krave niskog genetskog potencijala manje mobilizirati tjelesne rezerve i za manje od dva mjeseca ostat bez potrebne energije za proizvodnju mlijeka. Razna se tjelesna tkiva mobiliziraju kako bi zadovoljila potrebe za hranjivim tvarima kojih u obroku nema u dovoljnoj Energetske potrebe podmiruju se iz masnog tkiva, proteina iz mase, a kalcij i fosfor iz kostiju. Rezultat toga je gubljenje i do 0,70 kg tjelesne težine na dan. Kada hranjive tvari koje krava dobije u obroku ne zadovoljavaju genetski potencijal krave, krava proizvoditi smanjenu mlijeka. U krava niskog genetskog potencijala biti visoke proizvodnje mlijeka, te vrh laktacije biti manji i nastupiti prije.
Voluminozna krma i koncentrat u ranoj laktaciji
Prevelik gubitak tjelesne mase može štetno utjecati na zdravlje i reproduktivnu sposobnost krave. Zbog toga hranjive tvari u obroku krava u ranoj laktaciji moraju podmiriti potrebe krave. Za vrijeme suhostaja konzumacija hrane je mala (10-12 kg suhe tvari obroka), a obrok je sastavljen uglavnom od voluminozne krme s minimalnim udjelom koncentrata. U ranoj laktaciji obrok treba biti bogatiji koncentratnim krmivima da bi se energetska vrijednost obroka.
Nedovoljno koncentrata u obroku uzrokuje:
• slabu proizvodnju mlijeka. Krava ne proizvodi mlijeka razmjernu njezinom genetskom potencijalu. Nizak vrh laktacije rezultira manjoj, ukupno proizvedenoj, mlijeka za cijelu laktaciju.
• prekomjeran gubitak tjelesne mase
Ml/ekarski list 5/2003.
Grafikon 1: Utjecaj mlijeka u vrhu laktact/e na ukupnu proizvodnju mlijeka vrh laktacije kg/dan
40 ukupna proizvodnja mlijeka kg
1 kg mlijeka više u vrhu laktacije
200 kg mlijeka više u cijeloj laktaciji
O 1 2 3 4 5 6 7 8 91011 mjeseci laktacije rizik od ketoze.
Previše koncentrata u obroku krava rane laktacije uzrokuje:
• acidozu buraga,
• rizika od dislokacije sirišta,
• smanjenje konzumacije hrane,
• sm?-njenje postotka masti mlijeka.
Da bi izbjegli navedene probleme, koncentrate dodajemo u obrok oko 0,5 do 0,7 kg na dan u prva dva tjedna laktacije.
Osigurati dobar rad buraga osnovno je u hranidbi krava. Zbog toga obrok krava mora sadržavati najmanje 40% voluminozne krme koja stimulira rad buraga. Polovina te voluminozne krme treba biti od najmanje 2,5 cm kako bi stimulirala rad buraga. Mljevenje i peletiranje smanjuje i njihov utjecaj na rad buraga.
Proteini su vrlo važni u vrijeme rane laktacije. U usporedbi s energijom, proteina koja može biti mobilizirana iz tjelesnih rezervi vrlo je (maksimalno 145 g na dan) pa je obrok jedini izvor proteina. Sinteza mikrobnog proteina u buragu može samo djelopodmiriti potrebe krava u ranoj laktaciji. U ranoj laktaciji potrebe za proteinima iznose 18 do 19% suhe tvari obroka. Nije važna samo potrebna velika sirovih proteina je važan i njihov oblik. Potrebe mikrobne flore za izgradnju mikrobnog proteina moraju biti zadovoljene razgradivim izvorom proteina ili nekim brzo dostupnim izvorom dušika npr. ureom. Dio proteina, kojim se podmiruju potrebe krave, mora biti otporan na probavu u buragu. Taj neprobavljivi protein mikroorganizmi. Oni ga ne iskoriste za svoje potrebe, je on izvor aminokiselina za samu životinju i jedino se
njegovim podmiruju potrebe u ranoj laktaciji.
Dobro je dodati 0,5 kg koncentrata s 34 do 50 % sirovih proteina (sojina ili proteinska krmivo) za svakih 5 kg mlijeka proizvedenih iznad 20 kg na dan. Ako u obroku koristimo ureu, najbolje ju je miješati sa žitaricama, te je na od 100 g po kravi na dan.
Konzumacija energije i proteina u ranoj laktaciji biti maksimalna ako imamo:
• najbolju kvalitetu krmiva kojima hranimo krave,
• dovoljno razgradivih i nerazgradivih proteina u obroku,
• krave imaju stalno dostupni svježi obrok,
• i okolišni stresovi na životinju svedeni na minimum.
Važnost uravnoteženog obroka u ranoj laktaciji
Važnost hranidbe u ranoj laktaciji bitan je zbog punog iskorištenja genetskog potencijala krave za proizvodnjom mlijeka, prikazan je grafikonom 1. Prikazane su mlijeka koje krava proizvesti tokom cijele laktacije ovisno o vrhu laktacije. Visoka proizvodnja mlijeka, dakle, bit postignuta samo ako krava konzumira dobro uravnotežen obrok i to tijekom cijele laktacije. Zbog pothranjenosti krave u prva tri mjeseca, mlijeka je manje pa se gubitci ne mogu kasnije nadoknaditi ni dobrim i uravnoteženim obrokom u narednim mjesecima laktacije. Gubitak u mlijeku zbog pothranjenosti ili zbog neuravnoteženog obroka proporcionalan je kolihranjiva, osobito energetske vrijednosti koje je u obroku manje.
Upotreba dodataka u obroku
Brojni su dodatci krmivima kako bi pojavu i unaprijedili
Grafikon 2: Faze laktacije s osvrtomna proizvodnju mlijeka, konzumacijui tjelesnumasu
FAZELAKTACIJE ranalaktacija
Proizvodnjamlijeka {kg/dan) vrh laktacije
sredinalaktacije suhostaj
Konzumacijasuhetvari (kg/dan) konzumacijahrane
gubitak
Tjelesnatežina (kg) tjelesne mase porasttjelesnemase --
Tjedni laktacijeo
proizvodnju mlijeka.
Upotreba pufera ima pozitivan utjecaj na proizvedenog mlijeka i sadržaj masti. Upotreba pufera u ranoj laktaciji odnosi se na njihovu ulogu u održanju visokog pH buraga (niske kiselosti) i probave vlakana, te poboljšanju konzumacije hrane. Dnevna potreba natrijevog bikarbonata (sode bikarbone) je 150 do 250 g i magnezijevog oksida u 50 do 100 g po kravi na dan.
Kvasci se dodaju u obrok, krava u
VETERINARSTVO
'O
CI) Listerioza je zarazna bolest brojnih _: vrsta i divljih životinja (26 vrsta), ali i U kozarskoj proizvodnji 43 listerioza može nanijeti velike gubitke. :si bolesti je bakterija Listeria o:; monocytogenes.Ova bakterija je vrlo otporna t:l na sol, toplinu, dezinficijense i antibiotike. U vanjskoj sredini ostaje živ 6 § mjeseci u zemlji, u vodi 70 dana, u balegi 260 dana zimi, u vlažnoj zemlji i fecesu 11ci, 16 mjeseci, a u suhoj zemlji 2 godine. r€ Izvori infekcije. Primarni izvor infekcije su bolesne životinje. Izvor zaraze su i glodavci odnosno miševi i štakori. Ovisno o obliku bolesti, se iz organizma može iscjetkom iz nosa, i mlijekom (3-14 dana), a najdulje plodnim vodama, krvlju i dijelovima posteljice (lohijama) nakon Izvor infekcije mogu biti i lešine uginulih životinja, ako nisu neškodljivo uklonjene, te stelja. Vrlo važni izvori listerioze su silaža i sjenaža (sekundarni izvor), hrana, voda, zemlja paša i otpadne vode.
širenja infekcije. Listerioza se širi kontaktom zdravih s oboljelim životinjama. Pojavi listerioze pogoduju i loši higijenski uvjeti držanja i hranidbe životinja. Jednom unesena listerioza se održava u stadu 2 - 3 godine. U posljednje je vrijeme bilo listerioze u uzgojima koza hranjenih sjenažom.
Prijemljivost. Smatra se da su na listeriozu posebno prijemljive i gravidne životinje.
· je pojavljivanje listerioza na prijelazu na što i nepravilna hranidba kao i kod enterotoksemije), Ml.fekarskili.st 5/2003.
tranziciji, da bi stabilizirali uvjete u buragu prilikom prelaska s visoko energetskog na nisko energetski obrok, no njihovi pozitivni dokazani su i u periodu rane laktacije.
Dodavanje niacina obroku krava u ranoj laktaciji na proizvodnje mlijeka s sadržaja masti i proteina. su 6 do 12 grama niacina po kravi na dan u ranoj laktaciji. Niacin je važan u ketoze, smanjenjem mobilizacije masti. O
te hranidba lošom silažom i sjenažom. U pojedinim prilikom korištenja loše silaže pH 5-7, masovno su obolijevale i ugibale ovce.
Znakovi bolesti. Bolest se javlja u više oblika: 1. septikemijski oblik, 2. upala mozga i moždanih ovojnica, 3.
Septikemijski oblik. Vrijeme ulaska do pojave prvih znakova bolesti nije poznato, a je da ovisi i o mjestu ulaska u organizam. Znakovi bolesti su: povišena temperatura (41,5-42°C)1 potištenost, gubitak apetita. Smrt može nastupiti za 2-3 dana. oblik. Koze su postaju plašljive, reagiraju na svaki šum, zatim padaju u depresiju. je naslanjanje na ogradu ili zid, kretanje u krug, udaranje u prepreke, preplitanje stražnjih nogu. Povremeno se javljaju je položaj glave koja je flektirana unazad i naslonjena na jednu stranu tijela. S tim položajem koza i ugiba. Ovaj oblik listerioze traje 2-3 dana, ali može se produžiti na 10 dana.
Prije koze pokazuju nemir, gubitak apetita i iscjedak iz vagine. je dosta težak, nije rijetkost zaostajanje posteljice, a koza koja pobaci, ako ne ugine, u oblik bolesti.
Dijagnoza bolesti. Bolest je teže prepoznati zbog znakova (septikemijski oblik), stoga jedino preciznu dijagnozu možemo postaviti bakteriološkom pretragom ili serološke pretrage. Kretanje koze u krug, zatim nasljanjanje na zid može na listeriozu. oblik listerioze sa se histološkom (mikroskopskom) pretragom tkiva mozga.
se zakasni s terapijom, pa je prognoza nepovoljna, te životinja ugiba za 1 - 4 dana, za 5-10 dana. Ako posumnjamo na listeriozu moramo ODMAH prekinuti hranidbu životinja silažom ili sjenažom, te odvojiti bolesne od zdravih koza.
Listerioza se inficira dodirom, udisanjem prašine i fecesa u kojima se nalazi namirnicama, a plod koze preko krvotoka majke. listerioza uzrokuje infekciju: upalu upalu moždanih ovojnica i O
H GIJEN KO E MLIJ I
I-d mlijeka premalo pazn1e S higijeni i njezi kože životinja (krave, koze). Koža štiti organizam od vanjskih utjecaja, odnosno -l3 od naglih promjena temperature, vremenskih nepogoda, povreda, te aktivno sudjeluje u toplinskoj regulaciji organizma (znojenje). Znanstveno je dokazana da su životinje kojima je redovito održavana higijena kože otpornije na pojedine bolesti pogotovo zarazne i parazitarne (npr. šuga), zatim bolje iskorištavaju hranu pa samim time proizvode i više mlijeka. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti higijeni kože štalski držanih životinja.
NA· ŠTO NEGATIVNO DJELUJE
ZORA VLJE KOŽE?
Odumrle stanice kože, prašina, loj, zno1 1 balega zatvaraju pore na koži, a dlake pogoduju zadržavanju Na taj se ometa fiziološka funkacija kože, a pogoduje rastu i razvoju parazita i patogenih mikroorganizama.
Na zdravlje kože važan utjecaj ima hranidba i mikroklimatski uvjeti u staji, tu se ponajprije misli na vlagu.
Poznato je da se pojedine parazitarne i bolesti pojavljuju u ~tajama s visokim postotkom vlage u zraku. Cesto je u našim stajama, posebno zimi, relativna vlažnost zraka viša od 90% (!!!). Tako visok postotak vlage, osim na kožu, štetno i na zdravstveno stanje organizma (ventilacija!).
KAKO NJEGOVATI KOŽU?
Potrebno je barem jednom tjedno sve životinje temeljito metalnom a zatim s finom Koze Je dovoljno Cetkanjem se uklanjaju odumrle stanice, otpala dlaka i koje "disanje" kože. Važno je napomenuti, da je potrebno cijeli pokrov a ne samo jedan dio. Pritom se ne smije biti grub sa životinjom. Dlaku skinutu ili potrebno je neškodljivo ukloniti (kanta za otpatke).
Jedna od metoda njegovanja kože je i šišanje jer pogoduje boljem "disanju" kože. U zapadnim zemljama je ošišati krave prije izložbe.
Veliki problem predstavlja balega u koju životinje legnu a zasušena balega
kožu. Za toplijeg vremena, posebno u i ljeto, balega se može oprati vodom. Kako bi se životinje što prije osušile, staja mora biti otvorena ali ne smije biti propuh.
Držanje životinja na pašnjacima i ispustima Eozitivno djeluje na higijenu i zdravlje kože. Zivotinje držane izvan staje izložene su djelovanju zraka, vjetru i kiši pa im je
K V
koža otpornija, odnosno i zdravija nego u onih štalski držanih.
U nekim Hrvatske, na životinje koje borave izvan staje, invazija je krpelja osobito u pa je stoga potrebno nakon svakog povratka s paše temeljito pregledati pokrov posebno na "skrivenim" djelovima tijela i na mjestima gdje se životinje intenzivno O
LJE L DILO SL VNI
N-d Da novinari žele prodati Q) E što broj novina, pritom ne i stil pisanja, uvjerili smo se ponovno na dviju krava s obi!eljskog gospo-a darstva blizu sela Sveti Ivan Zabno.
Preko cijele naslovnice spomenutih novina objavljen je naslov "KRAVLJELUDILO U HRVATSKOJ?", dok je na drugoj stranici veliki navedenom slu~aju dviju krava koje su ISKLJUCIVO ZATO JER SU POTJECALE IZ STADA U NJEMAU KOJEM JE DIJAGNOSTICIRANO KRAVLJELUDILO A NE ZATO JER SU POKAZIVALE SIMPTOME KRAVLJEG LUDILA!!! Kako bi se da su uvezene krave zaražene BSE-a one su žrtvovane, a mozak im je poslan na analizu u ovlašteni laboratorij Veterinarskog instituta u Zagrebu.
Novinari su krajnje neprofesionalna po~tupili naslov a NISU CEKALI REZULTATE ANALIZE koji su bili gotovi vrlo brzo. Pritom je objavljen u kojem novinar, koji je prije dvije godine istim stilom izazvao
NEPOTREBNU paniku ponosno tvrdio da je onda bio napadnut samo zato jer je želio informirati javnost. Dokaz da ne znaju osnovne principe informiranja je iznošenje pretpostavki i sumnji preko cijele stranice ne rezultate laboratorijskih analiza. REZULTAT ANALIZE KOJA JE POTVRDILA DA KRAVE NISU BOLOVALE OD BSE-A IZNESEN JE JEDNIM MALIM SKORO NEVIDLJIVIM NASLOVOM NA NASLOVNICI SPOMENUTIH NOVINA. Da novinari površno znaju ono o
M~'ekarski li,s~5/2003.
Ipišu, dokaz je krivo pisanje prezimena ministra poljoprivrede mr. se. Davorina Lukmana u u kojem izvještavao rezultatima analize. U tekstu je na tri mjesta navedeno da se preziva Vukman što je dokaz da se ne radi o pogrješci nego o aljkavosti autora navedenog
Nitko od mjerodavnih NIKADA nije tvrdio da u Hrvatskoj ne postoji pojave kravljeg ludila, samo je da do sada nije niti jedan Velik broj junica je uvezen iz zemalja u kojima je dijagnosticiran BSE i objektivno postoji da je neka od junica inficirana BSE-a.
novinari ne znaju (ne žele znati)
DA JAVNOST MOGU INFORMIRA TI TEK NAKON ŠTO OVLAŠTENI VETERINARSKI NAKON DETALJNE ANALIZE MOZGA OBOLJELEILI SUMNJIVE ŽIVOTINJE, POTVRDE DA SE RADILO O KRAVLJEM LUDILU (BSE).
U Hrvatskoj i dijagnosticiranje zaraznih i parazitarnih bolesti obavlja Veterinarski institut (i Veterinarski fakultet) i samo onda, kada nam iz te institucije potvrda da je životinja uginula od neke zarazne bolesti, možemo govoriti o postojanju te bolesti u našoj državi.
U Institutu rade veterinarski osposobljeni za dijagnosticirianje spongioformne encefalopatije, nažalost u Hrvatskoj novinari znaju više od bilo kojeg pa onda nije da pišu takve "vrhunske" kojima zbunjuju javnost i nepotrebno šire paniku. O
OKRUPNJAVANJEPOSJEDA· PREDUVJET
OBITELJSKIHGOSPODARSTAVAKOJA
SE BAVE PROIZVODNJOMMLIJEKA
Jedan od osnovnih preduvjeta za osiguranje dobre osnovnog stada ili prirasta stoke u tovu, je kvalitetna hrana. Troškovi hrane mogu preko 2/3 izravnih (direktnih) troškova u govedarskoj proizvodnji obiteljskih gospodarstava u nas. Obiteljska gospodarstva koja se bave intenzivnom cJ govedarskom proizvodnjom moraju pro.g izvoditi vlastitu hranu, da bi im ·· proizvodnja mlijeka ili tovne junadi bila ,Sl I h O:: ekonomski isplativa. Kup jena rana koristi se kao dopuna, odnosno specijalnim krmnim smjesama se dodatno na hrane proizvedene u okviru vlastitog gospodarstva. Iz navedenog proizlazi velika važnost i potreba kvalitetnih poljoprivrednih površina koje gospodarstvo koristiti za proizvodnju hrane.
Ovisno o korištenja poljoprivrednih površina, strukturi korištenih biljnih kultura, te i vrsti govedarske proizvodnje (mlijeko i meso), potrebne su površine po uzgajanom grlu. Tako se po uvjetnom grlu, uzevši za intenzivnu proizvodnju u našim kontinentalnim traži izmedu 0,5 i 1,5 ha površina oranica, livada i pašnjaka.
Kada se govori o ekonomski isplativoj proizvodnji mlijeka ili mesa u našim obiteljskim gospodarstvima, tada se spominje osnovno stado od 12-15 muznih grla ili tovilište junadi kapaciteta oko 80-100 junadi (mase 450-500 kg). Za ekonomski uspješnu proizvodnju s takvim brojem grla potrebno je u našim prilikama posjedovati najmanje 10-15 ha površina s dodatnim površinama livada i pašnjaka.
U nekim neintenzivnim govedarske proizvodnje (pašni tov u sustavu "krava-tele") potrebno je imati znaca1no površine "prirodnih" livada i pašnjaka (s zasijavanjem i gnojidbom), a u zimskom razdob-
Iju se govedima daju krmiva s intenzivnog korištenja oranica. U svakom tražene poljoprivredne površine su od proposjeda naših obiteljskih gospodarstava.
Preko polovice poljoprivrednih gospodarstava s muznim kravama u nas je prema popisu 2001. godine imalo na raspolaganju površine od 1 do 5 hektara, što ukazuje na da bi broj grla trebao biti kako bi kvaliteta i visina proizvodnje potpuno ekonomski uspješnu govedarsku proizvodnju. Ova gospodarstva posjeduju i oko polovice ukupnog broja muznih krava.
Oko 18% gospodarstava s muznim kravama ima na raspolaganju 5 i 8 ha vlastitih površina. Prema nekim pokazateljima ova gospodarstva koriste i površine (zakup) za vlastitu proizvodnju. Gospodarstva s posjedom od 5 do 8 ha raspolažu s gotovo 30% muznih krava, tako da prema broju grla i raspoloživim površinama mogu dobru osnovu za intenzivnu proizvodnju mlijeka namijenjenu otkupu i industrijskoj preradi. gospodarstava kombinira nekoliko
Graft·kon1: Struktura gospodarstavas govedima
poljoprivrednih proizvodnji ili ima izvore prihoda izvan gospodarstva, što im egzistenciju. takvim gospodarstvima je dosta onih koji poslovno opstaju s malim poljoprivrednim površinama i proizvodnjom na vlastitog rada kojega potpuno zanemaruju u kalkulacijama govedarske proizvodnje. Pri poslovnog uspjeha u gospodarstvu samo prihode od prodaje mlijeka i stoke (telad, junad i krave) i troškove (kupljeni materijal i novcem usluge).
Prema usvojenoj Strategiji razvitka poljoprivrede jedan od osnovnih ciljeva razvitka je upravo okrupnjavanje posjeda obiteljskih gospodarstava, kako bi proizvodnja gospodarstva bila
Grafikon2: Strukturagospodarstavakoja posjeduju goveda- prema posjeda
Tablica 1: Pregledkorištenih i površina po županijama
Opis županija županija
ekonomski U Hrvatskoj je danas dosta i zapuštenih poljoprivrednih površina (tablica 1) koje jednim dijelom mogu poslužiti za okrupnjavanje posjeda obiteljskih gospodarstava s pretežita govedarskom proizvodnjom.
Prema podatcima u tablici 1 može se kako neiskorištenih površina ima baš u županijama koje su u Hrvatskoj po broju muznih grla i proizvodnji mlijeka (posebno - zatamnjenjem). To se prije svega odnosi na i Bjelovarskobilogorsku županiju. Jedan od uzroka nekorištenih površina u Brodsko-posavskoj i Požeška-slavonskoj županiji (istaknute županije s brojem muznih grla i površinama) su ratna djelovanja i neotklonjene posljedice rata. Nekorištenju površina u ovim županijama pridonose i negativnosti subjektivne prirode. su to pitanja imovinskih odnosa i prava vlasništva nekadašnjih društvenih koja usporavaju i dugogodišnji zakup kupnju
*Izvor: Dokumentacija državnog zavoda za Statistiku
5/2003.
GOSPODARSTVO
poljoprivrednog zemljišta. Nerijetka su zakupljene površine zbog nedovoljne ekonomske koristi od ratarske proizvodnje. Navedene županije predstavljaju i
okrupnjavanja posjeda obiteljskih gospodarstava koja se bave govedarskom proizvodnjom, jer u njima su dobri uvjeti proizvodnje i postoji tradicija držanja goveda. Kao dobri primjeri županija, s relativno velikim brojem muznih krava i manjim i zapuštenim površinama, se i posebice Krapinsko-zagorska županija.
Za raspoloživih povrsma u gospodarstvu danas je najvažniji oblik korištenja zemljišta zakupom. U nekim se površine koriste bez posebne naknade ili s vrlo malom naknadom. Radi se naime, o korištenju površina u vlasništvu rodbine, susjeda ili prijatelja, te o imovini
se s ili manjim problemima, na razdo-blje, mogu zakupiti poljoprivredne površine u državnom vlasništvu.
Za sigurnost i ekonomsku buduintenzivne proizvodnje mlijeka i goveda u našim obiteljskim gospodarstvima važnost imati dugogodišnjeg zakupa ili kupovine državnog poljoprivrednog zemljišta, te kreditiranje nabave zemljišta kupnjom od poljoprivrednih ili vlasnika glavni izvori prihoda nisu iz poljoprivrede.
Prema sadašnjem stanju korištenja poljoprivrednih površina i zakonskoj regulativi, ne možemo u razdoblju pomak što se korištenja površina za proizvodnju mlijeka, odnosno hrane. · rezerve zemljišta u državnom vlasništvu dugo se lome zahtjeva nekadašnjih kombinata, novih poljoprivrednih tvrtki i obiteljskih gospodarstava. Ukupno gledano, ne radi se o tako velikim rezervama (300-350 ha), a dio tih površina je namijenjen intenzivnoj ratarskoj proizvodnji. Kako u nas nije razvijeno tržište hrane, proizvodnja na ovim površinama pridonijeti hranidbi goveda, odnosno proizvodnji mlijeka. Prema nekim vlastitim podatcima, dio potencijalnih korisnika ovih površina u kontinentalnom Hrvatske bi se na povezivanje
ratarstva i u okviru vlastitog poslovanja, ali se na tov goveda kao organizacijski lakše izvedivu proizvodnju - ne na proizvodnju mlijeka kao možda dohodovniju, ali financijski osjetljivu proizvodnju.
U novom sustavu reforme je stimuliranje okrupnjavanja površina, ali za rješavanje imovinskih odnosa i jasno prikazivanje vlasništva, te namjene korištenja (katastar, gruntovnica ...), potrebno je dulje razdoblje i nema dovoljnog «pritiska» na intenziviranje i racionalna korištenje danas nekorištenih i zapuštenih površina.
Nedovoljni oporavak, stagnacija proizvodnje mlijeka u nas je uzrokovana nepostojanjem jasnog sustava ovog, kao i drugih poljoprivrednih sektora. Tako imamo primjere s vrlo dobrim proizvodnim i ekonomskim rezultatima (50, 100 ili više grla po farmi, proizvodnja 7 i više litara mlijeka, 2-3 stalno uposlena radnika i dr.) 1 ali ovi su plod upornosti, znanja i velikih odricanja pojedinaca.
S takvim pretpostavkama ove farme na pravi uživaju «sedam godina debelih krava» koje im je uz kvalitetni vlastiti rad podarila i neuravnotežena, te nedosljedna agrarna politika koja je u uvjetima stalnog manjka mlijeka i skrbi o što broju destimulirala proizvodnje "malih"
Sa stajališta poslovnog rizika nije dobro što proizvodnja hrane za jedan dio tako velikih mlijeka na korištenju velikog broja parcela vlasnika. Radi se zapravo o sitnim parcelama u vlasništvu starijih poljoprivrednika ili nepoljoprivrednika koji se ne žele vlasništva nad zemljom.
Nije dobro što u bilo kakvog planiranja proizvodnje, "mali" pros gotovo istim površinama na kojima danas "veliki" namiruju nedostatke vlastitog proizvoda.
Ostaje nam da vidimo kako se u neposrednoj razvijati stanje i situacija na ovom S obzirom na iskustva zahtjeva struke i ekonomike pred zahtjevima politike, proces okrupnjavanja biti tako brz i efikasan kako bi struka i gospodarstvo željeli i trebali. O
Krave spremne -~
za start nakon telenja
Zahtjev:
Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti. Proces izvanredno je Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.
Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste mineralne vode.
Uzrok:
Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, zaležavanje, groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.
Rješenje:
BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.
Djelovanje:
Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže snaga, pivski kvasac kao fitnes komp~menta i apetita u buragu. Dodatni izvon energije uslijed laktoze i dekstroze (groždani
Zašto:
Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,
~~--,,'lf"
Za brži oporavak krava = nakon telenja -
klorid, itd.), je glavna regulacija prometa vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzetno bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenja. Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u ili manjoj mjeri.
Kada:
Neposredno nakon telenja prije nego krava popije ·vode.
Kako: Jedna BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U potrebe dati sondom.
Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.
Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane. Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo posteljice, dobrog zdravlja krave.
Prednost: - zdrav krava - visok - optimalan start laktacije
Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., 10010 Zagreb, 98, Tel: 01 / 6609 - 851, Fax: 01 / 6609 - 728, e-mail: sano-zagreb@zg.tel.hr
DAftl TRAYftJAKA 2003.
24. i 25. svibnja - KOPRIVNICA
Dani travnjaka 2003. održavaju se u Koprivnici u subotu i nedjelju 24. i 25. svibnja 2003. Program za subotu, 24. svibnja 2003. predavanja od 10 sati do 13 sati u Dom u mladih.
i teme:
- Tatjana Medimurec dipl. ing. (poljoprivredni savjetnik HZPSS) • Rezultati pokusa u prinosima zelene mase travno-djetelinskih smjesa u periodu 2000. do 2003. godine •
- dr. se. Vinko (Visoko gospodarsko Križevci) • proizvodnje mesa i mlijeka s površina. •
- Dario Zagorec dipl. ing. (poljoprivredni savjetnik HZPSS) • Spremanje sjenaže i silaže za proizvodnju mlijeka.•
- mr. se. Franjo Marek (ravnatelj Srednje gospodarske škole u Križevcima) • Stanje i razvoj školovanja poljoprivrednika. •
- mr. se. (poljoprivredni savjetnik HZPSS) • Perspektiva razvoja OPG-a u proizvodnji mlijeka.•
- Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.
• Zakon o zemljištu, Upisnik OPG-a, Poticaji potpore u poljoprivredi. • Program za nedjelju, 25. svibnja 2003.
• Aukcijska prodaja junica u 10 sati, na Sajmištu u Koprivnici.
• Smotra i mimohod poljoprivredne mehanizacije od 11 do 14 sati. mlijeka iz cijele Hrvatske! Pozivamo Vas u Koprivnicu na vaše i naše "Dane travnjaka 2003. "
Zagreb,Žitnjakb.b.
Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503
fax (01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište
fax (01) 2499 509
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovcima.
P.J.Vinkovci,KraljaZvonimira80
Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589
DTS LIVADA za košnju i ispašu
DTS TRAVNIKza košnju
DTS PAŠNIKza ispašu
Sudanska trava "SuSu" grašak "Poneka" za zelenu masu grašak "Solara" za zrno mrkva "Ljubljanska žuta" repa "Brigadler'' i "Eckendorf"
Jara grahorica" Jaga" I "Ebena"
Ozima grahorica "Popelsdorfer"
Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa" Sve vrste djetelina i trava
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci
MIKROORGANIZMI I MLIJEKO
SVOJIM BOGATIM SASTOJCIMA MLIJEKO JE I ZA
MIKROORGANIZME PRAVI UŽITAK!
Ovakvim mnoštvom hranjivih sastojaka kao i dovoljnom vode, mlijeko je vrlo pogodna hrana za rast i razvoj velikog broja mikroorganizama prispjelih u mlijeko iz izvora.
Tako u mlijeku razlikujemo primarnu i sekundarnu mikrofloru .
PRIMARNU mikrofloru mlijeka mikroorganizmi dospjeli iz vimena tijekom mužnje.
SEKUNDARNA mikroflora dospijeva iz okoliša (stelja, voda, hrana, staja, posude te kao produkt mlijeka).
REZULTAT je mješovita mikroflora koja svojim biokemijskim aktivnostima potpuno mijenja sastav i svojstva mlijeka.
Primarna mikroflora mlijeka
Izvori: iz vimena i prilikom mužnje
Sekundarna mikroflora mlijeka
Izvori:stelja, voda, hrana, staja, zrak, posude i mlt/eko
Rezultat je mješovita mikroflora mlijeka
Valja se podsjetiti da mlijeko iz vimena ima oko 38°C, dakle pogodnu temperaturu za rast i razvoj mješovite mikroflore.
mlijeko
na +4°C
mali broj mikroorganizama
osigurana duža trajnost mlijeka i kvalitetan proizvod mlijeko ekstra klase
Ako smo prilikom mužnje poštivah sve kriterije a to su: pranje i dezinfekcija vimena, posuda za mlijeko, ruku ako smo mužnju obavili prije hranjenja životinja te dobro i provjetrili staju, ako smo vodili (da je vime zdravo) - mlijeko može biti kvalitetno tj. s malim
veliki broj mikroorganizama
trajnost mlijeka smanjena, mikrobiološka slika mlijeka vrlo loša te loša kvaliteta proizvoda mlijeko klase ili izvan klase
brojem mikroorganizama.
U ranijim edukacijama upoznali smo krivulju rasta mikroorganizama i baktericidnu fazu mlijeka, te baktericidnih tvari koje su prirodni sastojci mlijeka.
Kako se produžuje baktericidna faza mlijeka i
Hst 5/2003.
kako se mijenja faza ubrzanog rasta mikroorganizama (eksponencijalna faza) u mlijeka prikazuje grafikon.
Iz grafikona je vidljivo da baktericidnu fazu možemo produžiti na 5 sati nakon mužnje. Broj mikroorganizama dostiže maksimum
2,000.000
mikroorganizama 1,000.000 mikroorganizama
mikroorganizama
Kako uvjeti pri dobivanju mlijeka nisu jednostavni, a mikroorganizmi u mlijeko dospijevaju iz izvora, tako je mikroflora mlijeka vrlo raznolika a raznoliki su i procesi razgradnje pojedinih sastojaka mlijeka. Brzim mlijeka izbjegavamo utjecaj ovako velikog broja mikroorganizama na promjene sastava i svojstava mlijeka, ali Mije/carskili,st 5/2003. 5 6 7 8
TEMPERATURA KAO
RASTA MIKROORGANIZAMA
Mikroorganizmi su lako prilagodljivi na sve uvjete pa tako i na temperature. No ipak postoje optimalni temperaturni uvjeti za pojedine vrste mikroorganizama, a to su zapravo temperature na kojima se mikro-organizmi najbolje razmnožavaju i njihova biokemijska aktivnost je tada
Na temperaturama nešto višim i nižim od optimalnih, mikroorganizmi ne ugibaju, ali je smanjen intenzitet njihova razmnožavanja i djelovanja na supstrat, a u našem na
mlijeko i proizvode.
S obzirom na temperaturne uvjete mikroorganizme dijelimo na 4 osnovne grupe.
VRSTA OPT. TEMP. °C min: max:
PSIHROFILNI 10-15 < 0°c 25
PSIHROTROFNI 20-30 10 45
MEZOFILNI 20-40 10 45
TERMOFILNI > 40 20 60
Kao što je vidljivo, 10°C pa do 45°C optimalne su temperature, ali i temperature dobrog preživljavanja mješovite mikroflore što je za mlijeko vrlo loše.
Ispod o 5 10 15 20 25 30
• PSIHROFILNI 0-25°C temp. raspon temp.raspon
• PSIHROTROFNI 10-45°C temp. raspon temp.raspon
• optimalne temperature za pojedine vrste mikroorganizama
35 40 • 45 50 55 60 Iznad
TERMOFILNI 20-60°C temp. raspon temp.raspon
• MEZOFILNI 10-45°C temp. raspon temp.raspon
nam još uvijek ostaje problem psihrofilnih mikroorganizama (velikih štetnika mlijeka) pogotovo ako mlijeko nismo na +4°C.
ZAŠTO SU PSIHROFILNI I PSIHROTROFNI MIKROORGANIZMI VELIKI ŠTETNICI MLIJEKA ? Mogu se dobro razmnožavati i održati u vrlo širokom temperaturnom
Posebno su u primarnoj obradi mlijeka jer na promjenu sastava i svojstava mlijeka. U mlijeko dospijevaju iz okolišnih uvjeta (staja, pribor, stelja), stoga je njihovo prisustvo u mlijeku pokazatelj higijenskih / nehigijenskih uvjeta proizvodnje mlijeka.
Ukoliko do mlijeka ovom vrstom mikroorganizama (bilo pri mužnji, nakon mužnje, u vrijeme mlijeka), upitna je valjanost mlijeka za preradu, posebno za obradu (pasterizaciju i sterilizaciju mlijeka), a upitna je i valjanost mlijeka za preradu u sir, maslac i vrhnje.
ZAŠTO?
Ovi su mikroorganizmi sposobni stvarati enzime koji mlijeka (tzv. ekstracelularne proteinaze) to enzime koje u mlijeko i njima pospješuju razgradnju Na taj uzrokuju pogrješku mlijeka koju zovemo ··slatko sirenje mlijeka". Mlijeko nije usirena kao posljedica kiseline, kao posljedica proteolize mlijeka, odnosno razgradnje
Zbog tako narušene strukture u sirarskoj preradi, vrlo se teško formira pravilan izgled sirnog koaguluma, što donosi velike gubitke iskoristivosti pri sirenju mlijeka.
Mnogi od njih su istovremeno proteoliti i lipoliti što da i i mast, a posljedica je loša kvaliteta vrhnja, maslaca, mlijeka u prahu i drugih proizvoda.
Okus i miris proizvoda se mijenja (užegli okus, okus po ribi).
Neki od enzima su termostabilni, to da ih visoka temperatura pasterizacije i sterilizacije ne uništava i njihovo se djelovanje aktivira u gotovom proizvodu nešto kasnije, kada je proizvod na tržištu ili kod
Poneki od njih imaju tako jaku aktivnost da mlijeko i proizvodi ovim bakterijama imaju miris po truleži, gorak okus, promijenjenu boju i niz drugih mana. Taj miris se može osjetiti otvaranjem posuda s mlijekom koje je ··staro·· neohladeno, u lošim prostorima. Mlijeku štete tako zvane SPOROTVORNE BAKTERIJE!
Tu su poznate bakterije iz roda Bacillus i Clostridium (Bacillus coagulans, a osobito je opasan Bacillus subtilis.
Bacillus subtilis stvara proteinazu koja ima veliku i u vrlo kratko vrijeme može grušati mlijeko - slatko sirenje. Za proizvode štetne su bakterije iz roda Clostridium, a su kasnog nadimanja sira zbog siraskoj proizvodnji donose velike štete.
U svježe mlijeko dolaze iz stelje, stajskog zraka, sijena dobivenog s loših livada s tla, gomoljaste hrane i loše silaže.
ŠTO SU SPORE?
Stvaraju ih i neke bakterije iz roda Bacillus i Clostridium pa ih zovemo sporotvorne bakterije (sporogene). One bakterije koje ne mogu stvarati spore zovu se asporogene ili nesporotvorne.
Ukoliko bakterijska stanica u nepovoljne uvjete života, ona stvara sporu (procesom sporulacije) tako da se nukleoid (jezgrina tvar) koncentrira u samoj bakterijskoj stanici stvaranjem posebne opne (ovojnice) koja je štititi od vanjskih utjecaja.
Tako stvorena spora nije razmnožavanja bakterijskih stanica, preživljavanja do pojave novih prihvatljivih uvjeta.
Tako bakterijske stanice spora u tlu mogu dugi niz godina preživjeti. Izdrže vrlo niske ali i vrlo visoke temperature, podnose pasterizaciju (85°C) i sterilizaciju (130°C). Otporne su na dezinficijense i sredstva za pranje. Kada se stvore povoljni uvjeti za rast bakterijske stanice, procesom germinacije stanice živjeti a zatim razmnožavati s potpuno istim osobinama i aktivnostima kao prije stvaranja spore.
Za mlijeko i proizvode štetni su i vrlo opasni. Aktiviraju se u pastenz1ranom i steriliziranom proizvodu kada se stvore za njih posebni uvjeti.
U sirarstvu njihovo se djelovanje u vrijeme zrenja i skladišenja sira. Mijenja se okus i miris proizvoda, dobije se loš proizvod. Ekonomski gubitci vrlo su veliki.
Njhovo se djelovanje pokazuje u fazi kada se više ništa ne može promijeniti i spasiti, a proizvodi se moraju uništiti.
fi,t 5/2008.
Važnost primjene veterinarskih propisa u suzbijanju bolesti vimena*
Poznata je da su bolesti -o vimena uzrok gubitaka u Š proizvodnji mlijeka.
Štete nastaju zbog smanjene proizvod., nje mlijeka uslijed propadanja tkiva mli-c3 žlijezde, troškova neškodljivog uklanjanjanja mlijeka tijekom kare2 , nce («vrijeme od posljednje prim- :§ jene lijeka do trenutka kada se namirnica može koristiti za prehranu ljudi), prijevremenog muznih životinja iz proizvodnje i remonta stada, lošije zdravstveno-higijenske ispravnosti mlijeka, neprikladnosti za preradu itd.
Broj somatskih stanica i bakterija u uzorku mlijeka daje nam uvid u zdravstveno stanje muznih životinja, ali i higijensko stanje kod Broj somatskih stanica u mnogim znanstvenim radovima je kao mjerodavan pokazatelj stanja mastitisa, a isto tako znanstveno je dokazana snost higijene na farmi i broja somatskih stanica.
Tijekom 2002. godine ispitano je 54.970 grla na mastitis, od je kod 38.353 grla manje od 400.000 somatskih stanica u 1 ml, a iznad 400.000 kod 16.617 ispitanih krava.
postotak sa preko 400.000 somatskih stanica kod ispitanih krava je u mjesecu svibnju (33,01%), a najmanji u prosincu (27,60%).
Prema Praviln~ku o svježeg sirovog mlijeka (NN 102/2000.) smatra se da je sirovo mlijeko, koje daljnjom obradom biti toplinski standardne glede broja mikroorganizama i somatskih stanica, ako udovoljava zahtjevima:
GEOMETRIJSKlPROSJEK
VRSTAMLIJEKA Broj Broj somatskih mikroorganizama/mi stanica/mi
MLIJEKO :š 100.000 :š 400.000
OVCJEI :š 1.500.000 -
KOZJEMLIIBKO
Iz priloženog se vidi da oko 30% mlijeka ne odgovara zahtjevima Pravilnika, a isto tako podatci pokazuju stanje zdravlja vimena muznih životinja u RH. ·
Cilj našeg mlijeka u ovom broju je, ostalog, upoznati ih s ulogom i primjene propisanih veterinarskih mjera u suzbijanju bolesti vimena.
Što se propisa Europske unije, uvjeti proizvodnje i stavljanja u promet sirovog, toplinski te mlijeka za preradu, navedeni su u smjernici 92/46.
Aneks A u prvom poglavlju propisuje uvjete zdravstvenog stanja muznih životinja. Izdvajamo dio koji se zdravstvenog stanja
žlijezde:
-sirovo mlijeko mora potjecati od životinja koje proizvode mlijeko nepromijenjenih organoleposobina
-sirovo mlijeko mora potjecati od životinja zdravstveno stanje nije narušena bilo kakvim vidljivim poremetnjama i koje ne boluju od infekcija genitalnog trakta s iscjetkom, upala crijeva s proljevom i groznicom, ili prepoznatljivom upalom vimena.
Zakonski okvir RH u kojem je sadržana kontrola zdravlja vimena nalazi se u sklopu:
• Zakona o veterinarstvu ( NN, br. 70/97.)
• Naredbi o mjerama zaštite životinja od zaraznih i bolesti i njihovom financiranju u 2003. godini (NN br. 5/03. i 21/03.)
• Pravilnika o obavljanja veterinarskosanitarnog pregleda i kontrole životinja prije klanja i pregleda proizvoda životinjskog podrijetla ( NN 53/91.)
da su u okviru propisa najhitnije promjene vezane uz Naredbu za 2003.godinu, više teksta posvetit upravo Naredbama.
Mjera Naredbe koja se odnosila na problematiku mastitisa, u vremenima poprimala je sadržaje. Tako se do 2001. godine sustav kontrole zdravlja vimena provodio obavljanjem mastitis testa, dva puta godišnje.
Prema Naredbi o mjerama zaštite životinja od zaraznih bolesti i njihovom financiranju za 2001. i 2002. godinu, mlijeka i proiz-voda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji obvezni su, ako imaju 10 i više muznih krava, obaviti kontrolu broja somatskih stanica u stajskom uzorku mlijeka, a u uzgojima s manje od 10 muznih
• U ovom radu korišteni su podatci iz predavanja mr. $C. Miroslava održanog u Opatiji, 20.-22. ožujka, u sklopu savjetovanja Aktualnosti u veterinarskoj praksi. .M{jekarski list 5/2003. 23
UKOJOJKLASI MLIJEKO'.
5. Uredbe o ciljanoj cijeni svježeg sirovog mlijeka
Sredstva za pranje muznih laktofriza, bazena i mljekovoda
oalgonit D
oalgonit LII
oaloonn s
lužnato sredstvoza svakodnevno pranje
lužnato sredstvo s dodatkom klora
kiselo sredstvoza uklanjanje kamenca
Sredstva za njegu vimena
kane. 1:100
08 u,1LII (njega vimena n1e mužn1e)
konc. na baz.tglicr·rma 1 10 (~ga vunenaposliJemužnJe)
caluonit
vrhunska higijena mužnje mlijeka dvostruko
1. vrhunskahigijena+ boljakvalitetamlijeka = višacijenamlijeka
2. za mužnjui s još 99 nagrada Šaljitekopije za kupljenecalDDlfl proizvodeu vremenuod 01.03.do 30. 05.2003.god. na adresu:Lolitad.o.o., I. Kršnjavoga44, 31000Osijek; "calgonitvrhunskahigijenamužnje"
Vas:1. muzni za 10kravaMilkline, 1Opoklonpaketacalgonit,1Opolugodišnjihpretplatana "Agroglas" i 79 majica"calgonitvrhunskahigijenamužnje"
krava 2 puta godišnje u razmaku od 6 mjeseci. U stadima muznih koza i ovaca 2 puta godišnje u razmaku od 6 mjeseci svakoj muznoj kozi i ovci provjeriti sekreciju vimena.
U uzgojima u kojima je u stajskom uzorku broj somatskih stanica od 400.000/ml, na sekreciju vimena pretražena je svaka krava mastitis testom.
Mlijeko krava, koza i ovaca s sekrecijom vimena bilo je potrebno mikrobiološki pretražiti. Nakon pozitivnog mikrobiološkog nalaza u vrijeme terapije, a do isteka karence, bilo je zabranjena stavljanje mlijeka u promet. Za ovih mjera bile su zadužene ovlaštene veterinarske organizacije.
S obzirom na Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima u sustav kontrole mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji ( mlijeko namijenjena daljnjoj preradi u mljekarama), u Naredbu o mjerama zaštite životinja od zaraznih i bolesti u 2003. godini su promjene, koje pridonijeti poboljšanju kontrole zdravlja vimena muznih životinja u Hrvatskoj. Naime, prema ovogodišnjoj Naredbi, ovlaštene veterinarske organizacije dužne su kod svih promlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji, u je uzgojima Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka Križevci, redovitom kontrolom utvrdio broj somatskih stanica od 400.000/ml u stajskom uzorku mlijeka - svaku kravu pretražiti na poresekreciju vimena mastitis testom. Nakon uzimanja stajskog uzorka mlijeka i dopreme u Središnji laboratorij, postupak je
Središnji laboratorij za mlijeka u Križevcima u pozitivnog nalaza ( više od 400.000 somatskih stanica u mi stajskog uzorka mlijeka) izvještava nadležni veterinarski ured, odnosno županijsku veterinarsku inspekciju koja informaciju ovlaštenom veterinaru. Ovlašteni veterinar svaku kravu u štali testira mastitis testom, obavlja pregled zdravlja vimena, a uzorke pozitivnih šalje na mikrobiološku pretragu u Hrvatski veterinarski institut ili Veterinarske zavode. Rezultati mikrobiloške pretrage s antibiogramom bit dostavljeni županijskoj veterinarskoj inspekciji i nadležnoj veterinarskoj organizaciji koja provesti potrebno
Tijekom sve do isteka karence, zabranjena je stavljati u promet mlijeko ili proizvode od mlijeka životinja. Nakon isteka karence, stajski uzorak mlijeka treba poslati u Mljekarski /1$t 5/2003.
IZ MINISTARSTVAPOLJOPRIVREDE
Hrvatski veterinarski institut na kontrolu broja somatskih stanica.
Kod svih mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji uzgoji nisu u sustavu redovite kontrole mlijeka od strane Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka Križevci (npr. koji svoje proizvode stavljaju u promet na tržnicama), kontrolu mlijeka provodimo u skladu s Pravilnikom o obavljanja veterinarsko-sanitarnog pregleda i kontrole životinja prije klanja i proizvoda životinjskog porijekla (NN, 53/91.), a uzorke mlijeka za pretragu ovlaštene veterinarske organizacije dostavljaju Hrvatskom veterinarskom institutu.
Mlijeko krava, koza i ovaca s sekrecijom vimena mora biti mikrobiološki pretražene. Nakon pozitivnog mikrobiološkog nalaza, a u vrijeme terapije i isteka karence, zabranjena je stavljanje mlijeka u promet.
Što se Pravilnika o obavljanja veterinarsko-sanitarnog pregleda i kontrole životinja prije klanja i proizvoda životinjskog podrijetla ( NN 53/91.), samo najvažnije
• mlijeko i proizvodi namijenjeni javnoj potrošnji moraju potjecati od zdravih životinja koje je pregledala nadležna veterinarska organizacija i koje su ispitane na zarazne bolesti (bruceloza, enzootska leukoza i TBC) i mastitise;
• nadležna veterinarska organizacija vlasniku izdaje zdravstveni list kartu) kao dokaz da je životinja zdrava;
• propisuje uvjete u proizvodnji, sakupljanju, transportu i preradi mlijeka;
• propisuje sustav obavljanja pregleda i kontrole u cjelovitom procesu proizvodnje mlijeka i mliproizvoda;
• propisuje sustav nadzora.
U prevenciji i bolesti vimena izuzetno je važna dobra suradnja veterinara i proVeterinar je dužan educirati proizvou svim segmentima preventive ( zdravlje životinja, higijena. mužnje, higijena transporta, prostorija, posuda, opreme itd). Time je uloga veterinara sa~etodavna, a tek prema potrebi terapeutska. Sirenje upala vimena se uglavnom za vrijeme mužnje, pa možemo kolika je odgovornost vlasnika. Dakle, težište borbe protiv upala vimena je prevencija. Samo partnerski odnos i puno povjerenje veterinara i mogu rezultirati uspjehom. O
oo U Ministarstvu poljoprivrede i šumar.S stva se duže vrijeme razra uje "i:i... osiguranja poljoprivrednim h h od šteta na nji ovim proizvodnim 1f resursima. Svjesni smo da odšteta od elementarnih nepogoda nije "O dobro rješenje jer dobivaju male iznose koji 2J pokrivaju do 3 % od stvarne štete. ž je aktualna rasprava struke i znanosti o korisnosti i nužnosti sustava obrane od fE Sustavom obrane od a isplatom šteta, su ratari i nije bilo u ni na koji sanirati štete nastale uslijed epidemije, požara ili bilo koje druge nepogode. Kako bi izbjegli prebacivanje odgovornosti, a uspostavili jasan, jednostavan i sustav, pripremljen je i objavljen u Narodnim novinama broj 47/03. Pravilnik o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od šteta proizvodnji u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.
Najvažnija odrednica ovog Pravilnika je da poljoprivrednim za osiguranje njihove proizvodnje, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva sudjeluje u troška premije osiguranja. Na taj se osiguraniku - po pojedinoj polici osiguranjapotpora u visini 25% troška te ukupne premije osiguranja, odnosno premije po skupnoj polici osiguranja. I to bez obzira na osigurani rizik za koji je sklopljena polica osiguranja.
da se u ovu akciju i lokalna samouprava s postotkom sufinanciranja, a primjeri za takav model postoje (npr. grad Jastrebarsko).
Pravo na potporu temeljem ovog Pravilnika mogu ostvariti pravne i osobe koje su za svoju proizvodnju osigurane policom osiguranja od šteta i ukoliko su:
1. komercijalna poljoprivredna gospodarstva, u smislu Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva
2. korisnici povlastice za akvakulturu sukladno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu ili povlasticu za uzgoj ribe i drugih morskih organizama
3. korisnici poticaja za uzgoj pernate u smislu Zakona.
Pravo se ostvaruje za konvencionalnu i ekološku biljnu i poljoprivrednu proizvodnju, uzgoj riba i drugih vodenih organizama u akvakulturi, te uzgoj pernate
Potpora osiguranju proizvodnje je iznos koji se ostvaruje nakon cjelovite isplate ugovorene ukupne premije osiguranja po pojedinoj polici osiguranja, odnosno premije po skupnoj polici osiguranja. Maksimalni iznos potpore za osiguranje proizvodnje u tijeku jedne godine, po pojedinoj pravnoj ili osobi kada je ona osiguranik, iznosi 500.000,00 kuna. Pri osiguranju proizvodnje višegodišnjeg trajanja, osiguranik ima pravo na troška premije samo po jednogodišnjem osiguravateljskom razdoblju i uz prilog za to police osiguranja.
Zahtjev za ostvarivanje spomenutih 25 % potpore osiguranik podnosi Uredu državne uprave u županiji ili upravnom tijelu Grada Zagreba u kojem je upisan u Upisnik, odnosno za potporu osiguranju proizvodnje u uzgoju riba i drugih vodenih organizama, a za pernatenadležnom Uredu. Zahtjev treba podnijeti u razdoblju od 1. 1. do 31. 1. godine za proteklu godinu na obrascu 1 koji je sastavni dio Pravilnika o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od šteta proizvodnje u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.
Uz zahtjev s potpore, osiguranik prilaže:
• police osiguranja u originalu ili ovjerenoj preslici
• potvrdu društva s kojim je sklopljena polica (potpisanu od osobe ovlaštene za zastupanje) da je ugovaratelj osiguranja izvršio isplatu police ili kopije naloga za uplatu.
• za osiguranje proizvodnje u uzgoju riba i drugih vodenih organizama presliku povlastice za akvakulturu sukladno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu ili presliku povlastice za uzgoj ribe i drugih morskih organizama prema Zakonu o morskom ribarstvu.
• za osiguranje pernate uvjerenje Ministarstva da je korisnik poticaja za pernatu
Polica osiguranja mora biti potpisana i ovjerena od strane osiguravatelja i ugovaratelja osiguranja, te trebaju jasno biti podatci:
• broj police,
• ugovorne strane, odnosno ugovaratelj i osiguravatelj i njihovo sjedište, odnosno adresa stanovanja
• osiguranik i njegovo sjedište, odnosno adresa stanovanja
• navedeni rizik osiguran1em
• osiguravateljsko razdoblje na koje je sklopljena polica osiguranja
• predmet osiguranja
• osigurana površina, odnosno kilogram, broj grla ili kljunova
• urod (po jedinici površine i ukupno na svoj površini), odnosno broj komada ili kilograma
EPišu: Nikša dr. vet. med. i Emil Tuk, dr. vet. med.
BE RSK
Želimo podsjetiti posjednike životinja na prava odabira ovlaštene veterinarske organizacije.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu (105/2001.) je posjednicima životinja pravo odabira ovlaštene veterinarske organizacije na epizootiološkim ma (županijama) na kojima su ovlaštene i osnovane dvije ili više veterinarskih organizacija.
Do sada, posjednici su mogli birati veterinarsku organizaciju samo za obavljanje poslova koji nisu, u domeni javnih ovlasti, umjetno osjemenjivanje, neka preventivna cijepljenja itd.)
Ovlaštene veterinarske organizacije su one koje putem javnog na vrijeme od pet godina, Uprava za veterinarstvo, ovlasti za obavljanje poslova javnih ovlasti na jednoj ili više epizootioloških jedinica ili grada) unutar epizootiološkog (požupanije, odnosno grada Zagreba).
Ovlaštene veterinarske organizacije posjednicima životinja imaju pravo obavljati sve poslove veterinarske djelatnosti. U te poslove osim gore navedenih se i propisana preventivna cijepljenja, propisane i druge pretrage radi zaštite zdravlja životinja i ljudi te mjera za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje
IZ MINISTARSTVAPOLJOPRIVREDE
• cijena po jedinici: kg, grlo, kljun
• svota osiguranja
• premijska stopa u%
• iznos premije osiguranja
• naznaka primijenjenih popusta iznos popusta (ukoliko postoje)
• ukupna premija osiguranja
• datum police.
Važno:
Nepotpun zahtjev, podnesen izvan roka ne biti razmatran.
Za police osiguranja sklopljene u prethodnim godinama - prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, a ukoliko je njima ugovoreno osiguranje proizvodnje u osiguravateljskom razdoblju od 2003. godineosiguranik može podnijeti zahtjev za potporu osiguranju proizvodnje. O
CIJU
zaraznih bolesti i zoonoza, izdavanje svjedodžbi o zdravstvenom stanju životinja, obavljanje propisanih veterinarsko-zdravstvenih pregleda i kontrola, kao i provedba, organiziranje i kontroliranje životinja (javne ovlasti).
Posjednici životinja imaju pravo odabrati ovlaštenu veterinarsku organizaciju temeljem Pravilnika o uvjetima pod kojima posjednici životinje imaju pravo odabrati ovlaštenu veterinarsku organizaciju (NN 31/02.).
Tim Pravilnikom posjednici životinja imaju pravo odabrati ovlaštenu veterinarsku organizaciju za obavljanje poslova javnih ovlasti u odnosu na sve životinje unutar jednog gospodarskog dvorišta ili farme.
Posjednik životinje ima pravo odabira ako udovoljava uvjetima:
1. da je mjesto boravka životinje na epizootiološkom (županija) na kojemu su ovlaštene dvije ili više organizacija nakon provedenog javnog
2. da istu veterinarsku organizaciju posjednik životinje odabere za obavljanje poslova iz
85. stavka 2. Zakona o veterinarstvu U.O., neka preventivna cijepljenja itd.);
3. da su u njegovom gospodarskom dvorištu ili na farmi provedene sve mjere zdravstvene zaštite životinja kako su propisane Naredbom za tu godinu;
4. da se gospodarsko dvorište ili farma ne nalazi u zaraženom ili ugroženom odnosno da
M(jekarski list 5/2003.
ije postavljena sumnja na zaraznu bolest. Dokaz da su ispunjeni uvjeti iz 3. i 4. je Izjava o odabiru ovlaštene veterinarske organizacije, koja je sastavni dio Pravilnika, i ona mora biti ovjerena od strane veterinarske organizacije koja je do tada obavljala poslove javnih ovlasti.
Dakle, odabir ovlaštene veterinarske organizacije obavlja se putem Izjave o odabiru ovlaštene veterinarske organizacije, koju posjednik životinje može nabaviti u svim ovlaštenim veterinarskim ambulantama ili stanicama.
Izjavu, od strane odabrane ovlaštene veterinarske organizacije, posjednik dostavlja osobno ili poštom u ovlaštenu veterinarsku organizaciju koja je do tada obavljala predmetne poslove. Ukoliko su ispunjeni gore navedeni uvjeti, ista je obavezna ovjeriti Izjavu i predati je nadležnom Veterinarskom uredu, u kojem se vodi Središnji upisnik posjednika životinja koji su iskoristili pravo odabira ovlaštene veterinarske organizacije.
U dijelu Republike Hrvatske u tijeku je provedba javnih za dodjelu javnih ovlasti u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti. Nakon provedenih javnih ravnatelj Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva odredit rok u kojem posjednici životinja mogu iskoristiti pravo odabira, o biti pravovremena obaviješteni.
Pozivamo posjednike životinja da iskoriste svoje pravo odabira u propisnom roku. Sve što morate Vi je u odabranu veterinarsku organizaciju, i ispuniti Izjavu i poslati je u dosadašnju veterinarsku organizaciju.
Ukoliko to ne poslove javnih ovlasti obavljat Vam veterinarska organizacija koja je mjesno nadležna na Vašoj epizootiološkoj jedinici tj. odnosno ona kod koje ste do tog roka bili upisani kao korisnik usluga. O
VETERINARSKA 'i 8
VETERINARSKA ORGANIZACIJA ORGANIZACIJA odabrana
I. Vlasnikdobija12javeovjereneododabrane
2. VlasmkšaljeovjereneIzjaveu dotadašnjuvel organiz.aciju
3. Po istekuroka,veterinarskiuredprikup!jaovjereneizjave te dokumentaciju i uvodiu upisnik
4. Vet.ureddostavljaovjereneizjavei dokumentaciJu u odabranuvet.org.
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA "d
~IEIB\ITI~ IPIEffil](<I)IID O ([l[Jl](-w2Z11J~IT\IJIE~RJ(ID~Tii[
V
EflIEfJJ'~EIEE1JIERfIT&MIILllJJilXCf\TIII[:fFAJ-81'1:II[ II rnmrPIBCIDIIDIDIKCCilJJ~~(II)Jv~TIR\lJJJfiiWILJJJJJXCNITIIBJ
llill3fii.:i.wAf
Servis period je vrijeme od otelenja krave do nove uspješne koncepcije (oplodnje).
razdoblje stada trebalo bi trajati 13 do 14 mjeseci (390 do 420 dana), a produženje servis perioda direktno na produženje telidbenog razdoblja, što godišnje manji broj žive teladi po kravi. da time nije zadovoljen idealni sistem - svake godine jedno tele- produžuje se trajanje laktacije što nije dobro jer je proizvodnja mlijeka u kasnijoj fazi laktacije sve manja.
O servis periodu ovisi reprodukc1/e 1 odnosnostanje plodnosti krava.
Što o nasljednoj osnovi?
Nasljedna osnova svih osobina plodnosti je dosta niska, što znaci da se pnm1enom selekcijskih mjera ne može znatnije poboljšanje plodnosti jer je ona podložna prije svega prirodnoj selekciji.
Utjecaj svodi se uglavnom na sterilnih (jalovih) krava i uredno zamjene tih grla novima (remont stada). Na farmama plodnost krava
li.st 5/2003.
trebala bi iznositi oko 80% uz napomenu da godišnji remont iznosi 20 do 25%.
Naši uzgajatelji postavljaju pitanje povezanosti visoke proizvodnje mlijeka i pojave steriliteta visokoproduktivnih krava. To se posebno odnosi na holstein friesian pasminu kod koje su ti problemi puno izraženiji u odnosu na simentalsku pasminu.
O sve ovisi plodnost krava?
Prvenstveno o faktorima okoline: na prvom mjestu je hranidba, zatim držanje i higijena krava i staje, stupanj proizvodnje, dob krava, utjecaj sezone.
Nepovoljni okolišni uvjeti u kojima životinja boravi iz dana u dan i zagušljiva staja, staja, neadekvatna ležišta, loš postupak sa životinjom i sl.) odražava se na njena zdravstveno stanje i smanjenje otpornosti organizma. To je potencirano tim više ukoliko je životinja genetski predisponirana za visoku proizvodnju, a pored loših uvjeta držanja ( je upitna i stanje papaka) ima i neprimjerenu ishranu koja još više doprinosi stvaranju stresne situacije. Ukoliko krava svakodnevno ne dobiva obrok koji bi kvalitetom i zadovoljio njene potrebe, odnosno potrebe ploda u pojedinim fazama neminovna dolazi do neželjenih posljedica. Hranidba je, naglašena, bitna jer je kod visokoproduktivnih krava biološka
ŽUPANIJA 1998. 1999.
ravnoteža pa su one puno podložnije faktoru stresa, jer su vrlo osjetljive na negativne utjecaje okoliša. U svakom treba nastojati pojavu nutritivnih dizbalansa do kojih osobito dolazi uslijed nedostatka mineralnovitaminske potpore u obrocima krava.
Kako se izražavaju u plodnosti krava?
Gubitci ploda za trajanja - razlikujemo rani gubitak u fazi embrija i kasni gubitak u fazi fetusa koji nazivamo abortus. Obje vrste gubitaka su posljedica nepravilne i nedostatne hranidbe krava u vrijeme
Sterilitet (jalovost) krave može se pojaviti kao rezultat raznih nepravilnosti u spolnih organa, posljedica neke zarazne bolesti (npr. bruceloze, trihomonijaze), nepravovremena i upale reproduktivnih organa. Tako je dosta pojava upale maternice krava i junica, a uglavnom se pojavljuje kao posljedica teškog telenja koje može biti i zaostajanjem posteljice.
Pojava smanjene plodnostiuzrokovano nepravilnom funkcijom jajnika koju mogu uzrokovati razne patološke pojave: atrofija jajnika, nepravilna ovulacija, tiha gonjenja na~tala uslijed pojave cista na jajnicima i sl. Danas Je to uzrok reproduktivnih poremetnji a posljedica je smanjena plodnost krava. Bez i brige za
TRAJANJESERVISPERIODA(brojdana)
Sim. HF Sim. HF
Krapinsko-zagorska 94 137 112 169 121 141 137 169 84 116 Ili 155
Varaždinska 104 145 124 171 105 139 112 166
Primorsko-goranska - 71 114
Istarska 144 - 200 110 129 132 156
Požeška-slavonska 112 124 117 164
Brodsko-posavska Ili 120 136 154
98 142 123 153
87 122 117 146
Vukovarsko-srijemska 106 145 117 150 104 121 121 160
Zadarska - 198 - 161
Bjelovarsko-bilogorska 89 110 119 160
pasmina: 100 136 120 157
Mljekarski list 5/2003.
2000. 2001. Sim. HF Sim. HF
životinju, je uspostaviti normalan spolni ciklus.
Kada napraviti prvo osjemenjivanje nakon telenja?
s aspekta servis perioda vrlo je bitno vrijeme prvog osjemenjivanja krave nakon poroda, jer nužno je obnavljanje maternice i svih reproduktivnih organa koji se trebaju vratiti u stanje prije Taj period (puerperij) koji traje 35 do 45 dana ujedno je i period uspostavljanja spolnog ciklusa. Rano osjemenjivanje poslije poroda nije poželjno, da može dovesti do kasnijih nepravilnih spolnih ciklusa (preganjanja krava), broja smrtnosti embrija, abortusa, pojave zaostajanja posteljice i sl.
Pored toga, servis perioda dolazi do intervala telenja, a posljedica je laktacije što može rezultirati problemima u fazi zasušivanja krave. Poželjno je propustiti prvo tjeranje, koje se javlja 30 dana nakon telenja, jer je efikasnost preranog osjemenjivanja uglavnom slaba. Svakom je u interesu ostvariti navedenu idealnu plodnost po kravi - svake godine jedno tele - a to se može ukoliko se prvo osjemenjivanje krave nakon poroda obavi za trajanja drugog estrusa (tjeranja) krave koje se u pravilu javlja 50 do 53 dana nakon telenja. Na taj postiže se željena trajanje servis perioda u trajanju 80 do 87 dana.
Problematika « tihog tjeranja » krava - intenzitet tjeranja!
Na intenzitet tjeranja krave opet presudan utjecaj ima ishrana (naglašena vitaminsko-mineralna komponenta). je da se krave u dobroj kondiciji tjeraju nakon telenja, u pravilnim ciklusima, a tjeranje je izraženije od krava u lošoj kondiciji (pothranjene, nedostatno hranjene krave) koje se «tiho» tjeraju zbog je teže znakove estrusa i pravodobno osjemeniti kravu. Puštanje krava u ispuste, kretanje na svježem zraku te izloženost danjem svjetlu, velika je u otkrivanju pojave estrusa.
U tablici prikazano je kretanje trajanja servis perioda za krave simentalske i holstein friesian pasmine u proteklih pet godina. Podatci su skupno i za obiteljska gospodarstva i za velike farme. Podatci za pasminu nisu u tablicu je ta
pasmina po županijama zastupljena u relativno malom broju. Tijekom 2002. godine su podatci o trajanju servis perioda za sveukupno 90 krava pasmine iz proizlazi da trajanje servis perioda za tu pasminu iznosi 134 dana.
Iz prethodne tablice vidljivo je da servis period kod holstein friesian pasmine traje znatno duže nego kod simentalske pasmine, a što je (pored ostalog navedenog). posljedica intenziteta korištenja grla. Tijekom proteklih pet godina je nepoželjni trend produženja servis perioda kod obje pasmine, posebno izražena opet kod HF krava kod kojih taj period varira od 78 dana u Primorsko-goranskoj do 179 dana u županiji.
U tablici nije prikazan i broj krava na koje se odnose prikazani podatci. Primjera radi, za 2002. godinu broj krava simentalske pasmine, kod kojih je servis period, kretao se od najmanje 2 u Primorsko-goranskoj do 4.276 krava u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, dok se za holstein friesian pasminu taj broj kretao od 8 u Primorsko-goranskoj do 2.992 krave u županiji gdje je locirani broj velikih farmi.
Iz svega navedenog vidljivo je da postoji reprodukcijska problematika u postojestadima koju treba postepeno rješavati primjenom najnovijih saznanja s raznih posebno hranidbe i držanja visokomlikrava u okviru menagementa farmi jer jedino zdrava i «zadovoljna» životinja može dati proizvodnju i na taj i uzgajatelja zadovoljnim i uspješnim. O
RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA
MLIJEKORASTENAPOLJU,
Naš moto za svibanj:
PAŽLJIVO MLJEKARSKILIST
PAŽLJIVO SVA UPUTSTV A
MLIJEKO - BAKTERIJE - SOMATSKE STANICE -NEŠTO NE VALJA!
AH, TE BAKTERIJEI SOMATSKE STANICE
NE VIDIŠ IH OKOM, A PRAVE TOLIKE PROBLEME
NAŠE ZNANJE O MLIJEKU
E mlijeko, mlijeko, koliko problema s tobom?
Toliko puta si nam život jer te malo ima, jer pokipiš, jer zagoriš, jer se ukiseliš. A onda još i te bakterije i somatske stanice.
Mlijeko, •naša egzistencija, naš opstanak, naš
života, naša stvarnost.
ŠTO ZAPRAVO ZNAMO O MLIJEKU
Sve, neki. A što to sve ?
A što bi to mi trebali znati o mlijeku? Pitat drugi.
Problem su samo te šašave bakterije i tu nekakve somatske stanice, Mlijeko je bijelo, a od zelene je trave i crne kravenetko mudro Ma pusti šalu kraju, mlijeko mi je slabije
Od zelene trave, crne, sive ili crvene krave, put do bijelog mlijeka dosta je dug i vrlo kompliciran.
ŠTO SVE U MLIJEKU IMA
Sve, gotovo sve da z1vo može normalno rasti i normalno se razvijati. Sve za kosti, za krvne žile i krv, jetra, srce, za živce i mozak. Da se hraniš samo mlijekom od pa dok ne u školu, mogao bi živjeti od mlijeka.
Gotovo svim živim koja se na ovoj Zemljinoj kugli Bog je namijenio mlijeko u prvim danima života kao jedinu kompletnu hranu. Vjerojatno je zbog toga Svevišnji Stvoritelj i odredio da mlijeko bude bijelo.
Bijela boja je boja i nevinosti.
Sve što je potrebno za život i rast nog u prvim danima ovozemaljskog života sadrži mlijeko. Mlijeko je najsavršenija i najkompletnija hrana.
Da neke stvari malo ponovimo i da se nekih stvari malo podsjetimo.
O mlijeku i proizvodima napisana je na i radova i knjiga.
KAKO NASTAJE MLIJEKO
Da bi se stvorila 1 litra mlijeka kroz krvne žile vimena mora više od 300 litara krvi.
Zašto je važan ovaj podatak?
Radi toga što srce, cijeli organizam i vime krave koja dnevno daje 15 litara mlijeka nisu jednako kao organizam krave koja dnevno daje 25, 30, 35 ili 40 litara mlijeka.
Takva krava treba daleko više pažnje i daleko bolje uvjete života.
Mlijeko se stvara iz sastojaka koji se iz krvi u žlijezdu ili vime. Iz sastojaka koji iz krvi, u vimenu se vrlo složenim procesima stvara mast, (laktoza) i mlijeka = proteini).
Drugi sastojci prelaze direktno iz krvi
u žlijezdu i postaju sastojci mlijeka.
Mlijeko sadrži nekoliko stotina kemijskih sastojaka.
U mlijeku ima oko 100 tvari, od 95 % proteina. U• masti ima više od 100 masnih kiselina.
U mlijeku ima oko 60 enzima.
U mlijeku se nalaze gotovo svi poznati vitamini.
U mlijeku ima oko 40 mineralnih tvari.
U mlijeku se nalazi više od 90 tvari koje sudjeluju u izgradnji organizma.
Jeste li sve ovo znali?
Zašto je važno da u mlijeku nema bakterija ili da ih ima što manje?
Sve ove sastojke mlijeka bakterije.
BAKTERIJE
Bakterija, ima na stotine vrsta i korisnih i štetnih koje štetu ali nisu opasne po zdravlje, pa patogenih koje izazivaju bolesti i proizvode otrove.
I pored održavanja dobrog zdravlja krava i održavanja stupnja higijene, mikroorganizmi ulaze u sisu kroz otvor na sisi i tu se razmnožavaju. Mikroorganizmi zdrave· štale i zdravih krava ne izazivaju mastitis (upalu vimena) i ne bitno na promjenu kvalitete mlijeka.
Mlijeko od svake zdrave krave u sebi ima zaštitne tvari koje ove mikroorganizme drže pod kontrolom.
Svježe pomuzeno mlijeko od zdrave krave može imati nekoliko stotina do nekoliko mikroorganizama u 1 mililitru.
Ako se u 100 mililitara svježe pomuzenog mlijeka utvrdi broj mikroorganizama do 100.000, to je upozorenje na pojavu prikrivenog ili latentnog (onoga koji se ne vidi) mastitisa i ulaska bakterija kroz otvor na sisi. koji zatvara taj otvor ili je prirodno popustio ili smo ga oštetili grubom mužnjom ili neispravnim muznim
Kako si ?
V Uvijek budite pažljivi sa svojim kravama. Zivotinje nisu razumna ali su vrlo emocionalna koja traže nježnost i pažnju ljudi.
Vime uvijek perite toplom vodom, 35 do 37 stupnjeva C.
Kod mužnje budite pažljivi i nježni. Ne
Mljekarski list 5/2003.
forsirajte mužnju.
Ako muzete strojno, redovito servisirajte svoje muzne
Ako je vakum neispravan sigurno oštetiti koji zatvara ulaz u sisu, samu sisu i vime. Sisne gume redovito mijenjajte svakih 6 mjeseci. Ako je mijenjati svakih 6 mjeseci, ali svakih 12 mjeseci morate ih promijeniti!
U Hrvatskoj je preko 70 % muznih neispravno.
Svaki muzni koji nije 100 % ispravan i podešen na optimalan rad, postepeno dovodi do sise i vimena.
Svakih 8 dana, svaka 2 tjedna, svaka 3 tjedna napravite test na mastitis. Pri tome budite vrlo pažljivi. Pravovremena otkrivanje latentnog mastitisa i broja mikroorganizama u vimenu najmanje vas koštati. Nemojte da tu kontrolu obavlja veterinar svakih 6 mjeseci.
pribor za mastitis test mora imati svaki mlijeka.
Kako zdravu štalu ?
Štalu morate najmanje 2 puta godišnje Štalu je potrebno 2 puta godišnje oprati i dezinficirati.
Stakla na prozorima moraju biti a prozori širom otvoreni.
Za staju morate imati posebnu
Posebnu i mora imati i veterinar.
To je obveza! To su europski standardi!
Na ulasku u staju moraju postojati barijere za dezinfekciju
Pravila u proizvodnji mlijeka se mijenjaju. Ona su u svojoj osnovi vrlo jednostavna. Treba samo vremena da neke navike promijenimo i sve biti u redu.
MLIJEKO NAKON MUŽNJE
Sve bakterije koje dospiju u svježe mlijeko štetu i narušavaju kvalitetu mlijeka. Neke vrste odmah napadaju mast, druge vrste napadaju vrste i sve ostale sastojke mlijeka. Bakterije se vrlo brzo razmnožavaju a žderanjem i razgradnjom sastojaka mlijeka i stvaraju neugodne kemijske spojeve. Neugodne a i štetne. Kada bakterije jednom dospiju u mlijeko, teško ih se riješiti. Sve se one vrlo brzo razmnožavaju. Neke se dobro razmnožavaju i na niskim temperaturama u laktofrizu u kojem se mlijeko preko dana i na temperaturi
5 i 7 stupnjeva C, zatim u transportu sve do mljekare i prerade. Novi zahtjevi su da se mlijeko u laktofrizu na 4 stupnja C. bakterija kasnije se uništi u mljekari termalnom obradom, ali šteta koju su bakterije do tada napravile razgradnjom sastojaka mlijeka smanjuju njegovu kvalitetu koju više ne možemo popraviti.
MORAMO OBJAVITI VELIKI RAT BAKTERIJAMA!
BAKTERIJE, NE ŽELIMO VAS VIŠE U MLIJEKU!
Ako u mlijeku, koje je još u vimenu, ima puno bakterija onda u njemu ima i puno somatskih stanica.
Kako su bakterije dospjele u vime?
Kroz otvor na sisi.
Gdje se bakterije najviše razvijaju kada u sisu?
Bakterije se najviše razvijaju u samoj sisi donjem dijelu cisterne.
Kako eliminirati ove nepoželjne uljeze ?
Prva 3 do 4 mlaza mlijeka iz svake sise izmusti u posebnu posudu. Nikako ne na pod ispod krave.
Nakon mužnje obrisati kapljice mlijeka sa vrhova sisa i svaku sisu u sredstvo za dezinfekciju.
sredstvo i posudu za dezinfekciju sisa poslije mužnje mora imati svaki mlijeka. Postupak je obvezatan nakon svake mužnje. Što je s kravama je koji zatvara otvor na vrhu sise slab, pa kada se vime dijelom napuni mlijekom, a ono mlijeko kaplje iz sise?
Kod takvih krava bakterije slobodno ulaze u sisu i u vime.
Najprije se posavjetuj sa svojim veterinarom! Takvih krava nema puno i takvu kravu je najbolje
Za kvalitetu mlijeka i proizvodnju proizvoda (od jogurta i napitaka, do vrsta sireva), sve bakterije u sirovom mlijeku stvaraju štetu.
Ako budete pažljivo pratili i te u praksi primjenjivali, ne samo ovo što ja pišem, nego i ono što pišu drugi, kroz 3 broja Mljekarskog lista riješit probleme bakterija i somatskih stanica.
Hrvatski mlijeka, za 3 mjeseca je samo mlijeko E i I. klase. O Mljekarski list 5/2003.
oSCH~~.~~u~t~
BONSILAGE _Plus PLUS
Bolji hranidbe krava UtJecajBONSILAGEPLUS
Poboljšan proces vrenja
probavljivost apetit 30+-----------/~261---------..,../~--
Više energije
Bolja areobna stabilnost 22,__ ____ / _______ _ 201-;:::-----========"°"==•=lAO<:::Pl::::l\!1,,=--- Manje gubitaka 18+------------
Jednostavna primjena 16~---------~
"PLUS"
Vaših krava
Za daljnje informacije nazovite generalnog uvoznika: marcon d.o.o. Marof, 65 42000 Varaždin tel: 042 / 642 210
ili predstavnika: Ljiljana Pomper 16
10000 Zagreb mob: 098 / 350 463
Ispod kmtih štitova i teških „l1ernova se sknvaju pobožne duš 1 topla srca koJa 11ube Boga 1 o. :a dobre l1ude. crkva siavi takva sveca, hrabra ,u rimska legionara: Donata, Juqa, Martina I Florijana ko1ega "> QJ se ova1 puca posebno prisjetiti jer ga slavuno "5h cvjetnoga sv1bnJa. a njegovo 1me na hrvatskome - Cvjetko. s:: co Flori1an Je u obitelji 190. godine u -~ Don101 Austriji, u mjestancu Zei.selmauer zapadno od cn Klosterneuburga. Služio jt' vo1sku na granici carstva gd1e Je prihvatio ali se nije Ja no odavao. Po naredbi cara Dioklecijana svi otpušteni u tz službe, a uskoro zapovqed1 da ih se pobije. Mnogi su tada odb1egli u brda i šume, a sv. Flonjan krene za njima da ih hrabri i tješi. Na putu ga uhvatiše vo1nici oam1esnika Akvilina ko)lma pnzna da Je i on te ga oni predaju namjesniku. On isprva lijepo nagovara Flon1ana da se kani. tih vjerskih novotanja, ali mu Florijan odgovori: •Ti imaš vlast nad mojim
tijelom, ali ne možeš dirati moju dušu!». Tada ga namjesnik stavi na muke ga željeznim
Za vrijeme Florijan se molio Bogu. Akvilin se razgnjevi i naredi da ga s mosta strmoglave u rijeku Emms, prije njenog u Dunav. To je bilo 4. svibnja 304.
Voda je uskoro na obalu izbacila mrtvo tijelo Florijanovo nad koje je sletio orao ga svojim krilima, dok nije došla pobožna žena Valerija koja ga je dostojno pokopala. Kad je došla sloboda za preneseni su njegovi ostaci u Rim, a 12. izmolio je poljski kralj Kazimir da posmrtne ostatke sveca prenesu u Krakow, gdje se i danas nalaze.
u Hrvatskoj
Kako se sv. Florijan rodio i podnio smrt na današnje Austrije, tako ga slave više u Srednjoj Europi, a manje u južnim krajevima. U blizini Linza podignut je 800. godine velebni samostan u sv. Florijana. U tome samostanu je i danas zbor (s Njegovim imenom) koji gaji duhovnu glazbu i pjesmu.
Na Hrvatske nema, doduše, nijedne župne crkve sv. Florijanu, ali zato u mnogim i u maloj udubini, ispod zabata krova, stoji sv.
~cn!]Uj
<9)<9) o}
ob se žel1·eznicom iz Zagreba u .s '"5. Sisak, opazit od Lekenika prema jugu vijenac "Zrinjskih brda" pa ako je vedar dan ·[i zamijetit na podnožju toga gorskog vijenca skup i dva ovisoka tornja. To je Petrinja.
.@ Petrinja je udaljena od Siska nekih 11 0 kilometara, a najbliža joj je ci5 postaja Blinski kut. Petrinja leži na B: cesta Kostajnica - Glina, na desnoj obali Kupe gdje gorski potok u Kupu u plodnoj i lijepoj ravnici koju prema jugu u obliku vijenca zatvaraju ogranci Zrinjskih brda od Kupe prema istoku. Prema sjeveru i zapadu ogromna je ravan Posavina i Turopolje.
Florijana koji u odori rimskog s posudom u ruci polijeva zapaljenu ili crkvu. Danas bi se morali moliti Svecu da nam od požara naše šume, maslinike i vinograde na jugu Domovine. Mnogi kipovi s likom sv. Florijana su na puteva ili na središnjim trgovima naših sjevernih kao: u Petrijancu kod Varaždina, u susjednoj Novoj Vesi, u Legradu iz 1753., i Hrženici, Donjoj Donjem Miholjcu pred crkvom, u selu kod Požege i tko bi ih sve izbrojio.
Od kapela podignutih u njegovu je ona podignuta u varaždinskom sjevernom iz 1738., s dva pokrajnja oltara u ljupkom kasnobaroknom slogu. se diže ravno iz a na svakoj strani stoji po jedan Tu varaždinski vatrogasci slave svoj dan. Malo manja kapela sv. Florijana je na ulazu u Križevce u dražesnom rokoko stilu. Lijepa oltama slika nalazi se u Kamenici od pavlinskog slikara I. Rangera, a ostalih slika ima u Samoboru, Pokupskom, Kostajnici, Vrbovcu i u drugim mjestima za koja nismo saznali. - I na kraju, s malim zakašnjenjem do Vas, drage Cvijete i Cvjetki, naše imendanske za vaše veselo Florijanovo. O
PUTOVANJE S DANICOM
Položaj grada vrlo je lijep, jer je gorje prema jugu vinogradima. Kako bi se vidjela petrinjska okolica, nužno je popeti se na groblje sv. Trojstva. S ovoga se mjesta Petrinja velikim gradom jer su joj ulice a skoro sve su prizemne i uz svaku je prostrano dvorište i vrt. U je Petrinja kao u cvijetnjaku, jer po vrtovima ima dosta ~aznovrsnog osobito šljiva, a ima i dosta velikih šljivika. Ako je lijep, vedar dan, lijepo se vidi prema sjeverozapadu gora, a s dobrim dalekozorom razabire se i Zagreb. Petrinja je grad u kojem je 5/6 poljoprivrednog stanovništva. Uz glavne prometne ceste okupile su se i glavne ulice. Cesta što dolazi iz Siska prolazi Dugom ulicom. Na kraju te ulice križaju se ceste. Lijevo vodi cesta kroz Majdance u Kostajnicu. Desno od vodi ulica na glavni trg, negdašnji paradni a
Mljekarski list 5/2008.
sada gradsko šetalište, a to je najljepša Petrinje. U dnu šetališta je župna crkva sv. Lovre, sazidana 1780. Zvona u toj crkvi livena su iz turskih topova iskopanih iz zemlje u petrinjskoj Stare lipe uz šetalište iz francuske okupacije od 1811. U gradu su smještene mnoge oblasti kao: sudbeni stol, krilno zapovjedništvo oružništva, II. banska imovna Od prosvjetnih zavoda grad Petrinja ima kraljevsku mušku školu i s njom spojenu razrednu i kombiniranu vježbaonicu, te žensku školu. U neposrednoj blizini grada, na kraj Majdanaca, na nekadašnjim posjedima petrinjske gospodarske Bratovštine, nalazi se novo osnovana vino&radarska i škola.
Zupanijska bolnica je u tom predjelu grada. Hrvatska okuplja oko sebe društvo "Slavulj" i "Banovac", te tamburaški zbor. Vatrogasno društvo požrtvovna brani grad od vatre. Kod Kupe je 1987. smještena gradska klaonica podignuta prema svim modernim zahtjevima. Valja spomenuti i tvornicu salame te njihovu tvornicu sapuna. Ta industrijska poznata su i izvan Hrvatske domovine. Za promicanje lijepe pasmine goveda treba spomenuti gradsku bikanu
PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA
PUTOVANJE S DANICOM
u kojoj su, uz mnoge i križane bikove, i nekoliko lijepih bikova.
Danas grad Petrinja ima 763 i 4970 stanovnika. Dobrih 5/6 žiteljstva bavi se jedino poljodjelstvom, vrtlarstvom, vinogradarstvom, govedarstvom, a od novijeg doba krmadarstvom. Osobito valja istaknuti lijepe krave kakvih malo gdje u našoj domovini ima. Radi dobre gline razvijen je obrt.
Godine 1765. postala je Petrinja slobodnom 8. lipnja 1871. postade Petrinja gradom, a godine 1872. prešao je grad u civilnu upravu s gradskim poglavarstvom. O
~11JIE1ITrID JITl~lI1J}0~~~1
Q€1nobe espana
Piše: Stjepan dipl. ing
Zemljopisni položaj
Na dijelu Pirinejskog poluotoka, na krajnjem jugozapadu Europe, prostire se Kraljevina Španjolska na 504.782 km2, te je po pedeseta zemlja na svijetu. Europskog kopna drži se samo na svom sjeveru duž šumovitog Pirinejskog gorja koje ju dijeli od Francuske i Andore.
Na istoku i jugu je blago Sredozemno more u kojem joj pripada Balearsko S južnim oštrim vrhom Gilbraltarom približava se samo na Mlfekarski list 5/2003.
13 do 17 km kontinentu. Tu Španjolsku dodiruje Atlanski ocean, ali granica prema sjeveru i sa zapada je dijeli od Portugala. Na sjeverozapadu opet je Atlantik koji joj sa svojim dubokim Biskajskim zaljevom dio sjeverne granice.
Pred zapadnom obalom Afrike pod španjolskim suverenitetom nalazi se sedam Kanarskih otoka površine 7.237 km 2 • dio zemlje je visoravan Meseta, na 600 do 800 m nadmorske visine, okružena planinskim masivima s prostranim pašnjacima. Najviši vrh je Mulhacen visok 3.481 m u gorju Sierra Nevada na krajnjem
Otkrit Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!
Moj vlasnik za održavanje muzilica, mljekarskih kanti i ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:
Uvjerite se i vi u njegovu
KAKO? Ukratko vam objasniti:
- predlspiranje: posliJe svake mužnJe provesti ispiran1e potapan1em muzmh Jedinica po u mlaku vodu; odstraniti grublje nakupine Napomena: ispiranje ne provoditi vodom da ne do koagulacije kazeina, te da se lakše isplahne emulzija.
- pranje I dezinfekcija: u 10 litara tople vode otopiti 100 do 150 g
BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnih žlica Hi 3/4 U pripremljenu otopinu potopiti muzne Jedinice i po potrebi odstraniti nakupine
SLIJmA PRIMJENE MARKETINGAIN0OSTRUE
184:031- 513 · 513; tu· 031 - 513. 503
PAOOAJA tale 031 • 513 • ffl; tu Oll • 513 - 503
SAPONIA
k!,lulltnja d d Osljoll a..i,c.3.31000
te mate (0311513-5 3-593) nazOVtte hite dobiti pouz ? od 5
Nasad agruma u Andaluziji
jugu zemlje. Nizine su uz obale mora, oceana i uz rijeke: Guadalquir, Tajo i Duero na zapadu, te Ebro i Jucar na istoku, a u Sredozemno more. Prema tom opisu zemljopisnog položaja jasno proizlazi da postoje tri vrste klime: kontinentalna, sredozemna i oceanska koja donosi najviše oborina.
Stanovništvo
Španjolska broji 39,450.000 stanovnika što je samo 78 po 1 km 2 • Po nacionalnoj pripadnosti 73,2% su kastilijanski Španjolci, 16,3% Katalonci, 8,1% Galicijci te 2,3% prastanovnika Baska koji žive uz Biskajski zaljev i podno Pirineja. Od stranaca najbrojniji su Marokanci. Službeni jezici su španjolski, katalonski, galicijski (blizak portugalskom) i baskijski koji jedini nije indoeuropski jezik u zapadnoj Europi.
Po vjeri su 93,9% vrlo pobožni katolici, zatim ima 300.000 muslimana i 15.000 Židova. Španjolski narod dao je mnogo pjesnika, romanopisaca, a osobito slikara.
Državno
Današnja Španjolska nastala je 1479. godine ženidbom katalonskog kralja Ferdinanda II. s lzabellom kraljicom Kastilije. Nakon burne povijesti istjerivanja Maura, kolonijalnih osvajanja, ratova s Francuzima, Englezima, Amerikancima, krvavog rata (1936.-1939.), diktature generala F. Franka, Španjolska je parlamentarna kraljevina od 1978. Kralj je Nj. stvo Juan Carlos iz dinastije Borbon, u Rimu 1938. godine.
Parlament se sastoji od sa Mljekarski list 5/2003.
PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA
350 zastupnika i Senata s 255 Državna uprava se dijeli na 17 autonomnih regija i 52 pokrajine kojima su dvije eksklave - Ceuta i Melima na kontinentu. U predstavljena je 15 stranaka od kojih sada prevladavaju stranka i Stranka socijalista. U unutrašnjoj politici je problem suzbijanja Organizacije ETA koja se bori za nezavisnost Baskije.
Gospodarstvo
Rast španjolskog gospodarstva je oko 1986. a prethodile su mu mjere: privatizacija državnih smanjenje državnog izvoza, povišenje poreza i turizma i poljoprivrede.
Nakon više od jednog bujnog razvoja došlo je 2001. do slabljenja što se valo u smanjenju stope rasta bruto proizvoda sa 4, 1% na samo 2,8%. Zbog smanjenja industrijske proizvodnje, smanjena je potrošnja stanovništva, države i investicija. porasla je vrijednost prometa, a poljoprivreda je ponovno uspješnija. izvoza za 5,2% doprinijelo je smanjenje vrijednosti EUR-a prema USA dolaru.
Nezaposlenost je u EU te je 2001. iznosila 13,3%. Tome doprinosi smanjena industrija, stalni priliv mladih ljudi, napose žena, iz poljoprivrede koja zbog intenzifikacije radnu snagu.
Španjolska je bogata rudnim blagom te ima nalazišta srebra, bakra, cinka, kositra, a osobito žive, ugljena i željezne Razvijena je industrija cementa, stakla, a posebice
elektrometalurgija, petrokemija i brodogradnja. Svoje nafte Španjolska nema.
Sindikati su 2002. organizirali velike prosvjede zbog pooštrenih mjera za dodjeljivanja nezaposlenima. Španjolska ne pripada deset najbogatijih država svijeta, ali po svom bruto društvenom dohotku po glavi stanovnika od 15.080 USA dolara nalazi se zemljama s visokim dohotkom. Po ostvarenju u turizmu dijeli s Italijom mjesto u svijetu (tridesetak milijuna gostiju godišnje). Tome doprinose velika ulaganja u održavanje kulturnih i prirodnih znamenitosti.
Poljoprivreda
Obradiva površina iznosi 17,4 milijuna hektara, od oko 35 % otpada na travnjake i pašnjake, na ratarstvo žitarice) 30 %, vinograde 2 milijuna hektara, maslinike 2 milijuna hektara, 975 hektara, 612 hektara. Uzgajaju još repu i trsku, duhan pa i rižu uz donji tok rijeke Guadalquir.
U prevladava s 21,3 milijuna ovaca, zatim govedarstvo s 5,66 milijuna grla. Drže 21,9 milijuna svinja i peradi 51 milijun. U svjetskoj poljoprivrednoj proizvodnji Španjolska je: prva po proizvodni maslinova ulja 620.000 tona, (s Italijom) po proizvodnji vina - 30 milijuna hektolitara, peta po agrumima -2,5 milijuna tona i svinjskom mesu, deveta po. proizvodnji mesa i piva, trianesta po proizvodnji papira itd. Šume hrasta plutnjaka u Kataloniji i Extremaduru daju 72.000 tona pluta za po je prva u svijetu.
Po gospodarstva razlikuje se jug s
velikim imanjima od sjevera gdje prevladavaju mala gospodarstva. 2,285.000 gospodarstava posjeduje manje od 1 hektara što je 27 %. Srednja gospodarstva s 10-15 ha 16,35 %, dok je od 50 ha samo 6,2 %. Država obilno subvencionira poljoprivredu: ponajprije pšenicu, zatim masline, i duhan. Po ulaganih sredstava Španjolska je peta unutar EU. Problemi u poljoprivredi su: erozija tla, sniženje razine podzemnih voda i prodor slane vode u obradiva tla.
Španjolska-Europa-Hrvatska
Kraljevina Španjolska je s Portugalom pristupila u EU 1986. da bi 1989. ušla u Europsku monetarnu uniju. U parlamentu EU ima 64 mjesta, dok u tijelu Europske komisije ima dva ministra. Schengenskom sporazumu o slobodi kretanja ljudi pristupila je 1991.
U Madridu je 16. 12. 1999. naziv EURO koji je iste godine Španjolska prihvatila kao svoju valutu.
Španjolska je priznala slobodnu Republiku Hrvatsku 15. 1992., a godine je otvoreno Veleposlanstvo u Zagrebu u ulici 5. Sadašnji veleposlanik je Nj. ekselencija g. Alvaro Sebastiano de Erice y Gomez-Aceboa. naših država postoji robna razmjena, a u Istri su i dvije španjolske tvrtke. Naši vole Španjolsku, a napose maturanti koji upoznaju zemlju, ljude te brojne kulturno povijesne spomenike. O
Kraljevski dvor u Madridu
OJ) U polju se nastavlja sjetva kukuruza. Na .s oz1m1m žitaricama obavlja se zadnje o.. :g tretiranje, protiv širokolisnih korova, i to herbicidima koji se smiju koristiti u toj fazi razvoja. Kod jarih žitarica se do kraja busanja obavlja tretiranje protiv uskolisnih korova. zaštita ozimih žitarica.
U vinogradu je loza u punom porastu pa kada opasnost od mrazeva, treba je a.i plijeviti mladice koje ostaviti za godinu bez obzira jesu li ili nisu rodne. Kod jako od zime treba ostaviti mladice koje tjeraju s podnožja i od kojih godine oblikujemo trs. Narasle mladice vezat uz armaturu. tretiranje vinograda protiv peronospore.
U cvatu, pa je jedini posao okopavanje tla ispod i prihranjivanje.
U povrtnjaku provoditi zaštitu svih vrsta od bolesti i štetnika. okopavati, prihranjivati i plijeviti korov. Pripremati tlo za sjetvu i sadnju. Ako je vrijeme sušno, potrebno je zalijevati osobito nakon sjetve ili sadnje. Zalijevati je najbolje ujutro. Sijati ciklu, mrkvu, peršin, kupus, kelj korabicu, rotkvu, krastavce, tikvice, poriluk i
Oana 12. svibnja 1968. godine u Slavonskom Brodu je izmjerena 35,2 °C, a u Osijeku i 36,0 °C. Dakle, ovoga mjeseca možemo uživati u danima". Spomenuti su dani_ rijetkost, no ako do njih ne trebamo se iznenaditi, a.li ni pretjerano veseliti. Ovog su mjeseca još uvijek zamjetna struje sa s1evera u naše krajeve donose vrlo hladan zrak polarnog
M{jekarski list .5/2003.
salatu. Saditi patlidžan, celer, salatu i poriluk.
U vrtu okopavati tlo uz ukrasno bilje i razrahljivati zemlju. Ako je vrijeme suho, povremeno treba zaliti nasad. Vani saditi ljetno bilje nakon opasnosti od mraza.
Narodne izrekeza svibanj:Kišan svibanj nosi na sve usjeve. • Mnogo u svibnju grmljavina, uvijek je godina. • Sušan svibanj, gladna godina. • U svibnju prepelica pošto hrana u jesen biti. • Hladan svibanj sira i vina daje. O
podrijetla, pa nije rijetkost da i u svibnju može pasti još pokoja pahuljica snijega. Šteta od snijega nema.
"Filip popija, Sofija dopija", kaže nam jedna od izreka. I stvarno, 3. svibnja na blagdan sv. Filipa i 15. svibnja na blagdan sv. Sofije mraz nanosi i vinogradarima ogromne štete. Dakle, veselimo se ovog mjeseca obilju sunca i topline, ali ipak neka nam u mislima bude pojava mraza. O
00 Zovu je kraljica jer je vrlo lijepa .S i opojnog je mirisa. Ruže se uzgajaju u - najboljim staklenicima dok divlje rastu po :s' šikarama, nizinama i planinama. Svibanj je ·a mjesec ruža uz seoske ograde, uz zidove 8 i po gradskim parkovima.
-~ ;; Razlikujemo nekoliko skupina ruža: divlje, parkovne, grmolike, polijante, floribunde, i minijaturne.
Divlje, parkovne ili grmolike ruže stare su biljke koje se dugo uzgajaju. Cvjetovi su im jednostavni ali lijepih boja i osebujnog mirisa.
su ruže koje tjeraju izboje. Cvijet im je boja i oblika. Mogu se uzgajati na mnogo izboji se mogu obaviti oko stupa, zida ili ograde. Rastu i duž ograde sjenice. Neke ruže cvatu samo u jednom mjesecu, a druge više puta godišnje.
Polijante su ruže nižeg rasta, najviše do 1 m.
To su gusti grmovi koji cvatu u kiticama. Cvijet je jednostavan i potpuno se otvara. Najbolje ih je saditi u skupinama iste boje i sorte. U vrtu se sade uz puteve i ulaz.
Floribunde su nastale križanjem polijanta i Karakterizira ih bujni rast i krupni cvjetovi.
ili plemenite ruže su "prave" ruže kojima se divimo po izložbama i
Cvatu u svim bojama, osim crne i zelene. Ima bezbroj sorti a svake se godine pojavljuju nove.
LTeško je koliko ima raznovrsnih ruža, pa je mnogima vrlo tP:l<a odabrati koju bi posadili u vrtu. Ruže se sade u ili u jesen, no otkada se uzgajaju u kontejnerima mogu se saditi tijekom cijele
Tgodine. Bez obzira kada ih sadimo, treba se držati pravila da zemlja mora biti dobro prekopana i pognojena stajskim gnojem.
U vrtlarijama se može nabaviti tresetni supstrat koji se dodaje zemlji prilikom sadnje. Ružu posadite na mjesto s dobrom odvodnjom, ali i s dobrim pristupom kako bi je mogli redovito njegovati. Sadnicu posadite tako da mjesto cijepljenja bude neznatno ispod površine zemlje. Nakon sadnje biljku dobro zalijte, a kasnije je redovito zalijevajte, osobito za sušnog razdoblja.
Ruže su zahvalne i otporne, ali ih ipak napadaju štetnici i bolesti. Od nametnika su biljne uši a od bolesti pepelnica. Protiv toga se koriste kemijska sredstva, no treba imati na umu da dobro njegovana biljka biti manje podložna napadu bolesti i štetnika. To da ih treba redovito zalijevati, prihranjivati, okopavati, plijeviti i otkidati ocvale cvjetove. O
VAŠ
Volite li voziti bicikl? Tada vam sigurno biti drago da i sasvim lagana vožnja može održavanju normalnog krvnog tlaka. To su otkrili japanski kada su uveli program vožnje bicikla grupi muškaraca i žena srednjih godina s umjereno povišenim krvnim tlakom.
Minijaturne ruže narastu samo tridesetak cm pa se mogu uzgajati i kao o I--<> ...; 'U (IJ )U) i:C
Ispitanici su našli da je ovaj tip tjelovježbe postigao iste kao i neki lijekovi protiv povišenog tlaka.
Smanjio se volumen krvi. Manje krvi koja krvnim žilama i manji tlak. Smanjila se razina natrija u krvi, a natrij zadržava i na taj volumen krvi. Smanjila se u krvi i razina kemijskih supstanci tipa «bori se ili pobjegni», koje uzrokuju sužavanje krvnih žila. Na jedine nuspojave pri vožnji bicikla bile su mase i usporenje otkucaja.
A nitko nije protiv tih nuspojava. O
list 5/2003.
,vježemlijeko
'l?lnOi.Ja svježe..~l'):)1nN.)a uz svježe mlijeko