IZ MINISTARSTVA POUOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
Sto ste danas
za svoj imunitet?
Znate li da zdravlje može biti ugroženo zbog smanjenja r.w• LGG-a u organizmu? LGG dio prirodne probavne mikroflore 1 doprinosi izgradnji imuniteta. Stres, infekcije i nepravilna prehrana smanjuju razinu LGG-a u organizmu. Redovitim uzimanjem BioAktiva obnavlja se prirodni LGG i imunitet.
djelovanje BioAktiva LGG je dokazano. Dovoljan je jedan BioAktiv LGG svaki dan da si osigur~rutenu dnevnu dozu LGG-a.
MINISTARSTVOZDRAVSTVAPf!.EPOZNALOJEVRIJEDNOST ISPITIVANJA
po1,jerenstvoza prehrambene dodatke ~nistarstva zdravstva ,zdaloje Rješenje kojim se da prrn;,JOdi s dodstkomLGG-a ob0 ambenesposobnosci organizma , poma,u uravnoleženiu probave. Klasa: UP/1 541-02/03-0 I i484
SADRŽAJ
ZLATNI
VETERINARSTVO
Držanje životinja izvan staje proizvodnju mlijeka
HRVATSKI CENTAR
Kako proizvesti kvalitetno mlijeko
rzMINISTARSTVA POLJOPRIVREDE
Promjena proizvodnih sustava govedarske proizvodnje - Preduvjet je njezina razvoja _____ 29
GOSPODARSTVO
Stanje i zahtjevi razvoja naše proizvodnje mlijeka. _______________________________ 32
Stanje i perspektiva hrvatskog mljekarstva
GRADSKI URED ZA POLJOPRIVREDU
37
Obavijest o subvencijama u 2004. god. namijenjenim grada Zagreba ______ 41
AKTUALNO - IZ SAVF2A UDRUGA O aktivnostima hrvatskog Saveza udruga mlijeka. _____________________
REPORTAŽA
OBITELJ I DOM
Godišnja nagrada Hrvatske mljekarske udruge mlijeka za štalski prosjek po kravi, proizvedenogza
KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG ROGA»:
• mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog centra, Zagreb).
• Priložena potvrda o mlijeka mljekari
• mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog stocentra, Zagreb)
Podatke tijekom godine razmatrati i procijeniti Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada se godine.
Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Hica 31/111.
Napomena:
1 Ime i prezime
Popunjeni obrazac s Adresa: podatcima za mjesec
dostaviti
Broj krava:....
tijekom svibnja o.g mlijeka
mljekari (litara):
Klasa mlijeka:
Za eventualna dodatna objašnjenja izvolite nazvati Hrvatsku mljekarsku ud-
Datum predaje obrasca i potpis: : rugu 01/4831-265. O
Redakcijski kolegi): dr. Ivo Belan, dipl. ing·. Stjepan Briek, dr. Sijepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Arnelija Šipek, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun dipl. ing. Darl<o Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Radaktorlca: dipl. ing. Vera Volane, urednica: ing. Mirna Lektorica: Katarina-Zrinka prof., Vlasnik i Hrvatska mljel<arska udruga, Zagreb, Uprava I urednilrtvo: Zagreb, llica 3rnll, tel.: 01/4833-349, 4831-265, tax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43000 primjeraka
da u kratko vrijeme podzemna (stokoraba razvije veliku masu i korijena, prikladna je za uzgoj kao naknadni postrni usjev u s više oborina ili u vlažnije doba godine. Uspješno se može interpolirati poslije ozimih utdeva ili kultura koje se ranije skidaju pa joj dio vegetacije pada u vlažnije doba godine, tj. u kasno ljeto i ujesen.
Podzemna koraba služi kao hrana te kao za ishranu ljudi (korijen je tijekom zime važan izvor vitamina Ci karotina).
Može služiti i za napasivanje, osobito ovcama, kozama i govedima. Posebno je važna za ishranu (srne, jeleni, svinje i dr.). U toplijim ovce i koze mogu je pasti tijekom cijele zime. Najbolje uspijeva na humusnim propusnim ilovastim tlima. Podnosi vlažnije tlo negoli repa. Dobro uspijeva na barskim i kiselim tlima. Bolje uspijeva na duboko tlima bez korova. Zahtijeva dobro pripremljeni sjetveni sloj bez pokorice (slabije ako je jaka pokorica) a tlo nakon sjetve treba valjati s iza Dobro gnojeno tlo osigurava veliku masu 3 mjeseca
Piše: Darko Uher, dipl. ing.
nakon nicanja. Koraba dobro reagira na gnojidbu stajnjakom kojim se tlo gnoji za predkulturu. Fosfora treba 60-90 kg/ha, a kalija 100-160 kg. Fosfor i kalij daju se prije obrade tla za predkulturu ili prije oranja pola od Druga polovica fosfornih i kalijevih gnojiva, te oko 30-40 kg dušika, daju se u predsjetvenoj pripremi. Dušik u obliku uree može se dati prije oranja, zatim pri okopavanju ili (30-40 kg/ha dušika). Ako je usjev sijan kao glavni ili
naknadni, tada se prihranjuje s 30-40 kg/ha dušika krajem ljeta kada padaju obilnije kiše (kraj kolovoza - rujna). Ukupno je potrebno 60-120 kg/ha dušika što ovisi o vremenu sjetve. Rano sijane usjeve bolje je dva puta prihranjivati nego odjednom dati dušika.
Podzemna koraba se može prihranjivati i gnojnicom ili gnojovkom, i to poslije kiše i kada zahladi (ne po suhom). Sije se 1-4 kg/ha sjemena. sjemena ovisi o sjetve, i korištenja. Sije se 1-3 cm duboko ovisno o tlu. Ako se sije za napasivanje, treba ostvariti sklop (uži razmak i bez prorjeTada se sije 3-4 kg/ha sjemena. Ako se
POJILICEZAGOVEDASAVENTILOM
I SUSTAVOM ZA
· jednostavna ugradnja
· više modela
· garancija 3 godine
· najpovoljnije na tržištu
· 100% hrvatski proizvod
· cijena od 130 kn + PDV
· popust
· dostava osigurana
.ljevMnicA EujAn
· Uevanjelakih i obojenih metala
· izrada kipova
i unikatnih odijeva Madžarevo254a HR-42220Novi Marof
Narudžbena:
Tel: 042 611 412
042 205 300 Fax: 042 205 100
koriste precizne s1Jac1ce ili pilirano sjeme, tada je sjetva po jedinici površine, na razmak 40-60 x 20-30 cm i oko 1 kg sjemena po hektaru. Za prijesadnice sije se 0,6 do 1 kg sjemena po hektaru. Podzemnu korabu treba presaditi na razmak 50-60 x 20-30 cm. se uglavnom ako se kasni skidanjem predkulture da bi se iskoristila vlaga tla i zadnje kiše prije ljetnog sušnog razdoblja. se istom mehanizacijom kao i kupus (50-60 x 30 cm). Ako padne kiša nakon sjetve, a prije nicanja, treba razbiti pokoricu. Koraba 6-8 (10) dana sjetve ako ima vlage u tlu. Prije sjetve dobro je sjeme tretirati od štetnika. Ako nije sjeme tretirano, u nicanju usjev treba zaštititi od prskanjem. kontaktnim insekticidima (isti preparati koji služe i protiv zlatice). Tijekom vegetacije štete na usjevu mogu napraviti atalia, kupusni bijelac, kupusne muhe, uši i drugi štetnici koje treba suzbiti kontaktnim insekticidima, a kupusnu muhu koja parazitira na vratu korijena treba prskati insekticidima s vode tako da se cijedi po vratu i ulazi u tlo. Na isti suzbijaju se i lisne uši koje su brojnije u vrijeme suše.
Pri izboru insekticida treba voditi o karenci insekticida kako velika aktivne tvari ne bi hranom dospjela u mlijeko. Danas u proizvodnji ima nekoliko sorata od kojih je najpoznatija Hofmanova žuta i rumena maslina (u Sloveniji). Podzemna koraba se koristi na više - za ljudsku hranu kao (korijen) - za hranu i korijen
Nakon valja odstraniti od korijena. se hrani stoka odmah nakon treba usitniti ili odvojiti od glave. Ako se hrani glavom korabe na kojoj je goveda imati pri preživanju. se može i silirati zajedno s kukuruzom, kukuruzovinom, sirkom i drugim kulturama bogatim suhom tvari. U podzemna koraba ima 12-15,5 % suhe tvari, 2-2,9 % probavljivih te do 8,5 % škrobne vrijednosti. Korijen sadrži 10 do 11,5 pa i više suhe tvari, 1,6 do 2,0 %
probavljivih i 5 do 6,5 % i više škrobne vrijednosti. i korijena ovisi o sorti, roku sjetve i gnojidbi. Iz navedenih rezultata istraživanja iz Slavonije vidi se daje podzemna koraba formirala masu i korijena od preko 70 t/ha za 100 do 120 dana vegetacije. Tu njenu osobinu treba iskoristiti sjetvom kao postrnu ili kasni naknadni usjev. da u porastu formira veliku masu u kojem je sadržano oko 2,5 % pa i više probavljivih pa je poželjno napasivanje u više navrata tijekom zime. Masu treba i kositi te ju koristiti za popravljanje obroka nama. Korabino pridonosi silaže kukuruza ili kukuruzovine, a osobito dobro djeluje na U kombinaciji dvije kulture (žetve) godišnje iskoristi se brzi porast i rodnost podzemne korabe kao druge kulture na koji najbolje odgovara gospodarstvu. Kao glavni usjev podzemnu korabu ne bi trebalo uzgajati, osim u brdskim uvjetima, jer druge kulture daju više mase i hraniva a mogu se po potrebi na razne koristiti (kukuruz, sirak, kelj, repa i dr.). O
li,st 05/2004.
POUOPRIVREDNICI
KREDITI
Ako je potrebna KAN-a, onda kukuruz prihranjujemo prvi puta u fazi od 4 do 5 listova, a drugi put od 8 do 12 listova. U prihrani se koristi urea zbog njezina "topljenja" u kultivaru.
Znakovi nedostatka i pokazatelji ishranjenosti kukuruza glavnim (N, P, K) hranivima
Svako biljno hranivo ima ulogu u životu biljke. Ako ga nema dovoljno, do poremetnje u rastu i razvoju odnosno u do smanjenja prinosa. Ako je nedostatak biljnog hraniva izrazit, po znakovima znati o kojem se nedostatku radi. Ako nedostatak nije izrazit, kukuruz skriveno gladovati i tek je kemijskom analizom dijela biljke utvrditi nedostatak.
Kukuruz se prihranjuje samo gnojivima, i to u zapadnim vlažnijim krajevima, na slabijim tlima i tlima lakšeg sastava (pjeskovitim tlima) te u sušim krajevima (pogotovo ako se provodi kultivacija), ali joj tu nije u usporedbi s ranijom primjenom dušika. Od gnojiva se u prihrani koristi KAN u od 200 do 300 kg.
Znakovi nedostatka glavnih biljnih hraniva pouzdani Sl! ako su ostali uvjeti za rast kukuruza povoljni. Ali, za jake suše, hladili vlažnog vremena teško je pravilno objasniti takve znakove. U nepovoljnim uvjetima za rast i nedostatak da kukuruzu manjka hranivo, iako ga ima u tlu i ne treba ga primijeniti. Na primjer, znakovi nedostaka fosfora mogu se za kratko vrijeme pojaviti na mladim za vrijeme vlažnog i hladnog vremena, i onda kada je primijenjena dobra gnojidba. Ili, znakovi nedostatka dušika mogu se pojaviti na plodnim tlima nakon 20 do 30 dana beskišnog vremena, ako se doda i vrlo velika gnojiva ali plitko i neposredno prije sjetve. Dušik se tada nalazi blizu površine tla i kukuruz ga ne može uzimati zbog nedostatka vode. Ovi primjeri kazuju o potrebi poznavanja tla, vremenskih prilika i primijenjene gnojidbe kako bi mogli objasniti znakove nedostatka hraniva.
Znakovi nedostatka dušika mladih biljaka su svijetla boja listova, umanjen porast biljaka, tanke izdužene stabljike. Kasnije je nedostatak izražen listova koje od vrha i širi se uz srednje rebro listova u obliku slova V, a zatim slijedi posmei odumiranje listova. Ovi se znakovi najprije pojavljuju na donjim starijim listovima. Hladno i vrlo vlažno vrijeme, ili suša, osobito nakon sredine ljeta, velika zaoranih žetvenih ostataka predkulture siromašne dušikom (kao što su kukuruzovina ili slama), pjeskovita tla i obilne oborine koje ispiru dušik uvjetuju nedostatak dušika. U tlima siromašnim dušikom znakovi nedostatnog hraniva na biljci su sve izraženiji kako vegetacija. Znakove nedostatka fosfora nije lako prepoznati. Oni se pojavljuju u najranijem porastu, prije nego što kukuruz postigne visinu oko 0,5 m. Biljke su tamnozelene, Mljekarski /i,st 05/2004.
teku(':e, alkalnosredstvo za automatsko pra,ie I klaelOsredstvo za automatsko I pranJe • P3 Duett • praškasto, ll'9Cf8lvo za automatsko I pranie , dezinfekciju • P3 Unlsept - praskasto. kiselo sredstvo za automat&ko pranje ujutro I • Zlatol MR-F - praškasto, alkalno sredstvo za pranje i dezifek4, Veloucld - emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfekciju VlfTIEll18 prije muznje • P3 lo-Shleld - zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - Mastitisprofilaksa
ECOLAB d.o.o.
tel. 01 6321600, fax. 01 6321 633, Zavrtnica 17, 10 000 Zagreb, www.ecolab.com
Prihrana i kultivacija kukuruza
(Maksimir, 17.05.2000.)
sporo rastu, a neki hibridi mogu biti crvenona vrhovima i rubovima listova. No, boja, koja se pojavljuje zbog stvaranja pigmenta - antocijana uz prisustvo nagomilanih u biljci, može se kod nekih hibrida pojaviti zbog nepovoljnih vremenskih prilika, od insekata ili zbog bolesti. Znakovi nedostatka fosfora skoro uvijek nestanu, i na tlima siromašnih fosforom, kada kukuruz u fazu brzog vegetativnog porasta. Znakovi nedostatka
fosfora se opažaju na izrazito kiselim tlima s malim sadržajem organske tvari, zatim kada je tlo hladno i prevlažno ili presuho, kad je korijen jako nepažljivom kultivacijom blizu sjetvenih redova, ili zbog napada nekih štetnika.
Znakovi nedostatka kalija lako se · prepoznaju. Oni se najprije i najizrazitije pojavljuju na donjim starijim listovima, jer se kalij premiješta iz starijih u nove, mlade vršne listove. U mladim biljkama nedostatak kalija izražen je žutozelenim listovima, a kasnije rubovi i vrhovi listova postupno dobivaju boju i odumiru. Stabljike biljaka zbog nedostatka kalija su slabe i lagano se lome. Nedostatak kalija se pojavljuje u nekim pjeskovitim tlima i tlima vrlo bogatim organskom tvari, zatim poslije predkultura koje svojim prinosom odnose puno kalija iz tla kao što su lucerna ili silažni kukuruz, te ako je tlo vlažno i zbijena, odnosno slabo
U broju
- Zaštita kukuruza od korova i primjena herbicida
- Bolesti i štetnici kukuruza i zaštita od njih
HRANIDBA
KEMIJSKAI TOKSlKOLOŠKA HRANE
Svaka kemijska tvar može biti otrov, hranjiva tvar ili lijek - ovisi o vrsti i tvari, uzimanja, stanju i potrebama organizma. u praksi se smatra da je otrov ili toksin kemijska tvar koja može i u manjim uzrokovati nepovoljan u biološkom sustavu organizma, poremetiti funkciju organa pa i uzrokovati smrt organizma.
Otrovanja se moguoboljenjem, oboljenjem pojedinih organa, poreu reprodukciji i proizvodnji, ili subkli- skrivenim anatomskim ili kompenziranim funkcionalnim promjenama organa.
Otrovi mogu djelovati na izmjenu tvari, izazivati kemijske reakcije i pro-
mjene u propusnosti i strukturi stanica, hormonalnoj i funkcionalnoj ravnoteži u organizmu, a posljedice su reakcije ili upalne promjene sluznica, i oboljenja pojedinih organa izazvanih nekom otrovnom tvari (probavna oboljenja, bolesti jetre, bubrega, genitalnih organa, i sl.).
Ako pak neke tvari djeluju unutar nukleinskih kiselina (i gena) mogu uzrokovati pogrešno tanje genetskog koda s posljedicama mutacije, promjenama anatomske organizma, nakaznostima ili malignim (kancerogenim)
Ako su otrovi lako topljivi i razgradivi u vodi i brzo djeluju. Otrovi u manjim uneseni u organizam mogu se i brzo iz organizma putem bubrega i jetre i pa i preko mlijeka. Ipak, pri tom (posebice uz dugotrajniju prisutnost) ostavljaju upalne ili degenerativne promjene na ekskretornim organima (lat. nepotrebnih ili škodljivih tvari iz tijela).
Teško topljive i teško razgradive tvari (teški metali i neki pesticidi) ne mogu se izmjenom tvari u organizmu onesposobiti i razgraditi; gomilaju se u pojedinim organima i mogu izazivati ili trajno simptomi trovanja nisu za otrovnih tvari, tako da na temelju slike nije postaviti sigurnu dijagnozu samo sumnju na trovanje. U vjerojatna dijagnoza se postavlja na temelju anamneze i pregleda uvjeta prisutnih pri pojavi bolesti, a sigurna dijagnoza može se postaviti samo ako su nalazi dopunjeni kemijskim pretragama i nalazom koncentracije tvari u tkivu ili oboljelih ili uginulih životinja.
Kemijske analize prema tome dobivaju posebno za postavljanje dijagnoze i u trovanja.
S obzirom na okruženje u kojem živimo, na suvremenu tehnologiju i brzi razvoj industrijskih i pogona, snažan razvoj prometa i intenzivne poljoprivredne proizvodnje, sve više smo s otrovnih tvari i teškim posljedicama raznih otrovanja.
Otrovanje ljudi i životinja može nastati neposrednim djelovanjem otrovnih tvari na kožu i udisanjem para i prašine na što je povezana s boravkom ljudi i životinja u
onec1scenim prostorima. To se može mjerama osobne zaštite i zabranom ispuštanja i tvari u slobodnu prirodu, posebice u prostore gdje borave ljudi i životinje.
Vrlo su tvari koje ulaze u organizam preko probavnog sustava a nalaze se u vodi i hrani. tvari otopljene u vodi brže se resorbiraju, brže i djeluju, ali se lakše iz organizma. Ukoliko otrovi nisu jako agresivni, uzroci otrovanja hranom ostaju neotkriveni, mogu se hranom i vodom brzo proširiti na prostore, kumulirati u organizmima i mogu uzrokovati velike štetne posljedice.
KRMIVA ZA
GOVEDARSKU PROIZVODNJU
Goveda žive u hranidbenoj zajednici s prirodom. Od prirode dobivaju hranu, a vrenjem i mikrobnom razgradnjom u buragu stvaraju se plinovi ( dioksid, metan, amonijak) i drugi kemijski spojevi (nitrati, masne kiseline) koji služe za reprodukciju mikrobne mase, a resorpcijom kao hrana plinovima, podrigivanjem prilikom preživanja, izdisanjem preko i izmetinama se prirodi hranjive tvari za novi rast bilja i tako se zatvara prirodni krug u kojem goveda održavaju prirodnu ravnotežu.
PESTICIDI
Uplitanjem i životinja u ekološke sustave dolazi do stalnih promjena u prirodi, upotpunjavanja ali i narušavanja prirodne ravnoteže. U suvremenoj intenzivnoj ratarskoj i proizvodnji upotrebljavaju se razna kemijska sredstva kao npr. pesticidi, od kojih su insekticidi i fungicidi zaštitna sredstva protiv bakterija, gljivica, plijesni i nametnika a herbicidi pretežita protiv korova.
INSEKTICIDI
U skupini insekticida nalaze se: klorirani ugljikovodici (DDT), organofosforni spojevi, karbamati, piretrini i dinitrofenoli. Otrovnost insekticida mijenja se ovisno o vrsti, dobi i gojnom stanju životinja. Kontaktni
Af/jekarski Li:~t05/2004.
Primjer othrane u suhostaju:
25 kg kukuruzne silaže
5 kg livadnog sijena
0,4 kg sojlne
3,0 kg slame
50 g Sano TMR Plus TR
150 g TMR Profl
dodatak za visoku
Vaše prednosti pri primjeni ove tehnologije i SANO-proizvoda: ušteda vremena i hrane
bolja mlijeka (proteini, mast)
bolja plodnost - više teladi po kravi manje bolesti vimena, papaka i organa za probavu zarada od proizvodnje
dodatak za suhostaj
Primjer othrane u laktaciji za 30 litara mlijeka, npr:
25 kg kukuruzne silaže
5 kg livadnog sijena
8,5 kg sojine
3,0 kg kukuruza
2,5 kg
0,3 kg Sano TMR Proti
su otrovi i resorbiraju se kroz kožu, a posebice preko i probavnog sustava. Nakon resorpcije ulaze u sva tkiva, a najviše i najduže se zadržavaju u masnom tkivu, sustavu,jetri i nadbubrežnim žlijezdama. Osobito su osjetljive mlade i gravidne životinje. Insekticidi prolaze i kroz barijeru posteljice, kumuliraju se u fetusu i mogu uzrokovati oboljenja i deformacije fetusa. se mlijekom otopljeni u masti i nepovoljno djeluju na imunitet životinja.
Klorirani ugljikovodici (DDT) su vrlo insekticidi. slika oboljelih životinja se poremetnjama, vima, nekoordiniranim kretnjama, slabijom muznosti. U tkivu i organima goveda trovanih DDT-jem i lindanom znatne insekticida su još 5 - 9 mjeseci poslije prestanka uzimanja, što da se kumuliraju i teško iz organizma.
Maksimalno dopuštena DDT- a i njegovih izomera u biljnoj i životinjskoj masti iznosi 0,50 mg/kg, a u ostalim krmivima 0,05 mg/kg.
Organof osforni insekticidi svrstavaju se u skupinu umjereno do vrlo tvari. Manje se kumuliraju u tkivima, lakše u spojeve i iz organizma životinja i mlijekom. Prisutnost otrovnih spojeva u mlijeku i mesu životinja treba provjeriti kemijskim analizama. U zrak svih životinja nakon otrovanja organofosfornim insekticidima je gušenje zbog paralize centra za disanje i dišnih
Karbamati su toksikološki i djeluju pretežita na sustav kao i organofosforni insekticidi. se dobro oksidacijom i zajedno s metabolitima i mlijekom.
Prirodni piretrini (prah ili ekstrakt bui piretroidi visoko su za insekte, a najmanje pogubni za sisavce i ptice (toplokrvne životinje). Slabo se resorbiraju u probavnom sustavu, brzo metaboliziraju i sa i iz organiima. Ne kumuliraju se u
organizmu (ili vrlo malo - najviše u masti, a manje u drugim jestivim organima i tkivima).
Maksimalno dopuštena koncentracija piretroida u biljnim i životinjskim namirnicama je od O,1 do 1,0 mg/kg.
Dinitrofenoli (-krezoli) su sredstva koja se upotrebljavaju kao insekticidi, herbicidi i fungicidi za prskanje vinove loze i ukrasnog u vrijeme mirovanja vegetacije. su otporniji na dinitro - spojeve zbog buragovih mikroorganizama koji ih prevode dijelom u diamino - spojeve.
Kod goveda koja su pasla na tretiranim površinama javlja se žuta boja sluznice usta i žutocrvena boja i mlijeka. Kumulativni su spojevi pa mlijeko, kao i meso otrovanih životinja, nije upotrebljivo za hranu i treba ga neškodljivo ukloniti.
FUNGICIDI
Fungicidi su sredstva protiv bakterija, gljivica i plijesni od kojih se neka upotrebljavaju i u industriji kao pentaklorfenol, vrlo otrovan proizvod koji može vode, zraka i hrane u industrijskim i širim uzrokovati teška otrovanja.
Pentaklorfenol je kumulativni otrov i ulazi u sva tkiva, a najviše se zadržava u bubrezima i jetri. Higijensku ispravnost i upotrebljivost mesa i mlijeka treba utvrditi kemijskim pretragama i ( se miris po fenolu). Maksimalno dopuštena koncentracija pentaklorfenola u živežnim namirnicamaje 0,01 mg/kg.
Ditiokarbam.ati su spojevi za zaštitu bilja i sjemenki žitarica. Teško su topljivi u vodi i mogu se dugo zadržati na organskoj podlozi. Vrlo male su ne ostavljaju rezidue u tkivu, ali se mogu nalaziti u mlijeku.
Kaptan, folpet i kaptafol su fungicidi za suzbijanje bolesti na industrijskom bilju, i Ovce, a manje goveda, osjetljive su na kaptan. Vrlo dobro se resorbira u probavnom sustavu, a tijekom 24 sata 90 % se balegom i Ostatak se u dva dana.
Mljekarski list 05/2004.
Heksaldorbenzen ima vrlo primjenu u zaštiti bilja, a se nalazi u otpadnim vodama industrijske prerade i proizvodnje pesticida. Djeluje kao fotosenzibilna tvar i vrlo nepovoljno na reprodukciju. U velikoj prelazi u tkivo fetusa. Maksimalno dopuštena heksaklorbenzena, bez obzira na na životinjama, iznosi za meso i mlijeko 0,05 mg/kg.
HERBICIDI
Triazini su selektivni herbicidi koji se upotrebljavaju za suzbijanje korova. Pripadaju malo otrovnim pesticidima. Brzo se resorbiraju i brzo a iz životinjskog organizma brzo
Derivati fenilureje, klorirane fenoksikiseline, dipiridili i drugi proizvodi su potencijalni otrovi ·pa je nužno pridržavanje uputa
Za rad s pesticidima uvijek treba upotrebljavati zaštitnu opremu, a ako se tretirana krmiva iskorištavaju za hranidbu stoke, treba se držati karence i izvršiti ori kemijske pretrage na prisutnost tvari.
TEŠKE KOVINE (METALI)
Teške kovine nalaze se prirodno u zemlji i vodi, a u manjim u životinjskom i ljudskom organizmu. su u vrlo širokoj upotrebi u industriji, industrijskoj preradi, predmetima široke potrošnje i proizvodima za primjenu u poljoprivrednoj proizvodnji, pa se sve više kumuliraju u prirodi okoliš i vrlo teška trovanja. Teža trovanja teškim kovinama i prirode javljaju se u blizini rudnika, industrijskih i pogona, u blizini prometnica, u gusto naseljenim mjestima i velikim aglomeracijama stoke i objekata. Tuje u mjeri zrak, voda i hrana, a ljudi i životinje su izloženi koncentraciji i dužem djelovanju ovih otrova. teškim kovinama koje izazivaju trovanja treba spomenuti: kadmij, olovo, arsen i živu koji su jako kumulativni
otrovi, fiziološki nepotrebni u organizmu ljudi i životinja im još do sada nije ustanovljena). Teške kovine su još cink, bakar, željezo i selen, ali u primjerenim oni imaju i fiziološko
KADMIJ - je vrlo raširena kovina, teško se a uz dužu upotrebu i se u prirodi okoliš. Može biti otrovan u manjim U prirodi dolazi s rudama: olovom, cinkom i bakrom. Rijetko dolazi samostalno. Veliki okoliša kadmijem su: jalovina i otpadne vode iz rudnika i pogona, dim iz topionica cinka i olova, spalionica i raznog otpada. I dim cigareta sadrži kadmij zbog je opasan otrov u zatvorenim prostorima.
Mnogo kadmija sadrže fosilna goriva: ugljen, nafta, benzin i motorna ulja. Nalazi se i u automobilskim gumama koje se troše u prometu, a ispušni plinovi motornih vozila veliki su zraka, vode, tla, i ljudske hrane.
Gnojidba tla muljem otpadnih voda, oneživotinjskom balegom (fecesom) i fosforno mineralnim gnojivima koncentraciju kadmija u tlu i biljkama koje izrastaju na tom tlu. Kadmij sadrže i neki fosforna mineralni dodatci hrani.
Najteža otrovanja nastaju udisanjem kadmijevih para i prašine ili vodom i mlijekom u kojima ima kadmija, jer je tako najizdašnija resorpcija u organizmu. Stoga ne smije biti više od 50 mg kadmija/m 3 zraka, a tijekom dužeg boravka u zraku najviše 2-4 mg/m 3 • Voda ne smije sadržavati iznad 10 µ,g kadmija/1, a kravlje mlijeko najviše do 2,5 µ,g/1.
U probavnom sustavu ovaca i koza resorbira se samo oko 3-7 %, a u goveda oko 16 % kadmija primljenog hranom. Neresorbirani kadmij (oko 85-90 %) se s neprobavljenim sadržajem crijeva i balegom, što da se u izvjesnim prilikama može dobivati prirodni gnoj visoko kadmijem pa nastaju novi ekološki problemi u proizvodnji hrane.
Resorbirani kadmij ima visoki stupanj kumulacije u organizmu i sporo se mokrai mlijekom. U bubrezima zaostaje kumulirane kadmija, a zatim u jetri, kostima, vimenu i reproduktivnim organima. Plodne ovojnice gravidnih ovaca i krava ne propuštaju kadmij do ploda ako je u manjim koncentracijama. koncentracije kadmija posteljicu, prelaze u tkivo fetusa i na nepravilan rast fetusa (malformacije).
Meso i organi oboljelih i prividno zdravih životinja izloženih koncentraciji kadmija nije valjano za ljudsku prehranu zbog visoke kumulacije kadmija (iznad 0,1 mg/kg) pa se mora neškodljivo ukloniti, kao i mlijeko iznad 2,5 µ,g/1.
OLOVO - ima istovjetne izvore i puteve Djeluje podudarno i vrlo kadmiju. Za razliku od kadmija olovo je u tlu manje pokretno i više se zadržava u korijenju bilja.
Resorbira se lako i u kroz a samo oko 1-10 % u probavnom sustavu. Ostatak olova se izbacuje balegom tako da se u balegi ovaca i goveda može olova i do 150 mg/kg suhe tvari. Malo olova se iz organizma i mlijekom.
Najviše olova se deponira kao netopljivi spoj u kostima i zubima, jetri, bubrezima i sustavu. Osobito treba pripaziti na sadržaj olova u mesu i mlijeku životinja s potencijalno ugroženih oboljelih i prisilno zaklanih životinja. Podnošljive koncentracije olova iznose u mesu 0,25 mg/kg, a u mlijeku 0,03 mg/1. U namirnicama s višom koncentracijom olova može se osjetiti miris i okus po kovinama.
Meso i mlijeko s olova (kao i kod kadmija) treba neškodljivo uklonitijer nije za ljudsku upotrebu.
ARSEN - u tkivu životinja normalno ne prelazi koncentraciju 1 mg/kg. Do otrovanja dolazi u uvjetima preko sredstava za zaštitu bilja i nekih drugih industrijskih proizvoda. U organizam ulazi preko probavnog sustava, kože i a kumulira se u jetri, bubrezima, slezeni i koštanoj srži. Prolazi kroz barijeru posteljice (placente) i loše djeluje na Mljekarski list 05/2004.
fetus i reprodukciju, izaziva i nepravilan rast ploda.
se balegom, znojem i mlijekom. U mlijeku se nalazi oko 20 pa i do 60 µ,garsena/I . ŽIVA - je kovina koja dolazi s otpadnim vodama i dimom iz industrijskih pogona. Nalazi se i u nekim proizvodima i spojevima koji sadrže živu: dezinficijensima, antisepticima, insekticidima, herbicidima i sl. Taloži se i kumulira u svim organima i tkivima, ponajviše u sustavu (mozgu). S tim u vezi javljaju se i bolesne promjene. Prolazi i kroz barijeru posteljice i kumulira se u fetusu.
se mlijekom, u kojem se može nalaziti oko 4µ,g/1(1-15µ,g/l), što može biti u izvjesnim prilikama opasno za djecu i mlade životinje.
PLIJESNI I MIKOTOKSINI
Na gljivice, plijesni i bakteriološka hrap.e upozorava zagrijanost krmiva, promjena boje, mirisa i okusa, smanjena
VIROVITICA•J.J. Štros~aje
• štednjacina krutagoriva
• štednjacizacentralnogrijani
• nakrutagoriva
• kotlovizakamine,kalijevepe
• dijelovizazidane dimnih izvoda i vodovodnih prema želji kupca. ..
NAPILJEVINUZA
CENTRALNOGRIJANJE
za grijanje prostorija, objekata
I kompleksa stanovanja, plastenika, staklenika, farmi I prostora
sipkost, zgrudanost i slabije uzimanje hrane. Plijesni su raširene u prirodi, a nalaz na krmivima ne mora da krmiva sadrže i metabolite (mikotoksine).
Nalaz plijesni samo opravdano ukazuje da su krmiva slabije hranidbene vrijednosti, s manjim sadržajem energije i da su lošijeg okusa i mogu uzrokovati slabije uzimanje hrane, izazivati lakše probavne smetnje i neka i oboljenja. Samo laboratorijski nalaz mikotoksina u krmivima, i mlijeku oboljelih životinja da su životinje otrovane plijesnima. Posebno su opasne neke vrste plijesni (Aspergillus, Penicillium, Fusarium, Rhizopus) koje stvaraju vrlo opasne mikotoksine kao što su Aflatoksini, Ohratoksini i Zearalenoni.
Mikotoksini se mlijekom. Krimikotoksina štetna po zdravlje, posebno zdravlje djece i mladih životinja, može se nalaziti u mlijeku krava koje dobivaju krmiva a naizgled su zdrave i ne moraju pokazivati znakove otrovanja. Stoga se naglašava potreba mlijeka analitipretragama na mikotoksine (osobito aflatoksine).
Dopuštena aflatoksina u krmivima za muzne krave iznosi 10 µ,g/k.g, a se mlijekom kao metabolit Aflatosin Ml"
Aflatoksina M 1 u mlijeku ne smije iznositi više od 0,05 µ,glk.g,posebice u mlijeku za prehranu djece.
Ova tema je posebno u Mljekarskom listu br. 1./2004. god. (str. 4.) na što
GENETSKI MODIFICIRANA HRANA (GMO)
Genetska modifikacija hrane je suvremena metoda a svrha je proizvodnje jeftinije hrane, otpornije na kvarenje, na bolesti i štetnike. Mišljenja o upotrebi takve hrane su suprotstavljena, jer neki smatraju da genetski promijenjena struktura organizama može izazivati i druga, za sada možda još nepoznata, oboljenja ljudi i životinja.
Pojedinosti o proizvodnji genetski modificirane hrane još su «proizvodna tajna» i nedovolj-
no su deklarirane. Ipak, može se sada nito
- Pozitivno je ako se genetskom modifikacijom dobiva hrane s manje uloženih sredstava i to hrana s više masti, ulja, i drugih hranjivih tvari neophodnih za prehranu ljudi i životinja, hrana teže pokvarljiva i prikladna za duže skladištenje i transport.
- Ako se genskom modifikacijom mijenja osnovna kemijska struktura i biološka vina, ili druge organske tvari za neke orgnizme (ili neke vrste organizama), može se svelikom vjerojatnosti da djelovati kao strane ili strani kemijski spojevi (alergeni) koji izazivaju reakcije i oboljenja (konzu~enata).
- Izvjesne genetske promjene hrane mogu utjecati na probavljivost i resorpciju u probavnom sustavu ljudi i životinja, na izmjenu tvari (metabolizam) i iskorištavanje hranjivih tvari ikemijskih spojeva. Pri tom može do nepotpune razgradnje hranjivih tvari, ostatka teško razgradivih kemijskih spojeva i raspadnutih tvari (detritusa), a mogu se i neki elementi strani organizmu pa se taložiti i kumulirati u pojedinim organima (rezidue), izazivati alergije, upalne, degenerativne, i druge bolesne promjene u organizmu.
- Posebno treba razmisliti o hrani koja je genetski modificirana tako da otpornost i štiti od nekih bakterija, gljivica, plijesni i drugih štetnika. To se može postizati fizistrukturom tkiva (biljnog ili životinjskog porijekla) ili biološko - kemijskim promjenama u organizmu koje napade štetnika. u nekim prilikama, ako je otpornost dobivena unošenjem gena koji daju sposobnost biljci (organizmu) da proizvodi i kumulira neke strane kemijske, antipesticidne i druge tvari koje odbijaju i brane od štetnika, to može biti vrlo opasno po zdravlje ljudi i životinja a ovisno o vrsti, djelovanju i kemijskih spojeva, te korištenja takve hrane (toksikoze). :J
SillAII 4x4
Biološki silažni inokulant
ŠTO JE SIL - ALL ?
naturall)
Sil -Ali je prirodni inokulant za silažu koji sadrži vrste bakterija koje proizvode kiselinu. te enzima. Njihovo djelovanje vrlo brzu i fermentaci_ silaže. postižemo kvalitetu. stabilnost i trajnost silaže.
Sil - .Alije jedini silazni dodatak koji bakteriju Lactobacillus salivarius. koja djeluje unut velikog raspona temperature ( 5 - 40"C) i velikog raspona sntpnja kiselosti svestranos pouzdanost. trajnost i stabilnost silirane mase.
PREDNOST UPORABE SILAŽE TRETIRANE SIL -ALL-om
1. Brzo zakiseljavanje. usporena aktivnost biljnih enzima
2. Pomaže i osigurava da fermentacijom dominiraju bakterije koje proizvode samo kiselinu.
3. smanjena razgradnja snižena razina slobodnog amonijaka
4. Reducirani svi gubitci, energija
5. ješnost silaže i ostale krme
6. Poboljšanje svih odlika, i poboljšan sastav mlijeka, dnevni prirast
DISTRIBUTER: "GER Kompanija "d.o.o.* Tel: 052 660 229
VELIKI GOSPODARSKI PROBLEM U PRVIM DANIMA
ZIVOTA TELETA JE POJAVA PROLJEVA, JER ZNATNO
USPORAVA PORAST I RAZVITAK TELETA
f/tech®: ... naturally daje program prirodne hranidbe po ACE principu koji govori da je proizvod prijateljski za
ACID PAK 4WAY
Osigurava rast i aktivaciju korisne mikroflore u probavnom traktu Vašeg teleta
B10-MOS
Za održanje crijevnog zdravlja Vašeg teleta bez antibiotika
ACID PAK 4WAY i BIO - MOS smanjuju pojavu infekcije i potrebe za terapijom opravdavaju svoju djelotvornost uz višestruki povrat investicije.
f/tech®:daje standard za naturally
DISTRIBUTER: "GER Kompanija "d.o.o. * Tel: 052 660 229
UPALA VIMENA KOZA I
Upale vimena mogu nanijeti velike štete u proizvodnji ko~eg mlijeka. Pravovremenim otkrivanjem smanjujemo troškove i gubitke. mora prepoznati upalu vimena koza kako bi pravovremeno pozvao veterinara.
Kod koza, kao i kod krava, upala vimena je posljedica ulaska i štetnog djelovanja mikroorganizama u vimenu. broj ulazi preko sisnog kanala, u vime mogu i preko kože (ozljede), zatim krvlju i limfom.
Do upale može i mužnjom neispravnim muznim ili grubom mužnjom.
Posljedice upale vimena koza su
1. UPALE VIMENA SMANJUJU PROIZVEDENOG MLIJEKA
2. JE SKUPO, A REZULTAT JE UPITAN JER MOŽE DOGUBITKA POLOVICE ILI CIJELOG VIMENA
3. MLIJEKO OBOLJELOG VIMENAPROMIJENJENOG JE SASTAVA, NIJE DOBRO ZA PREHRANU LJUDI, POSEBNO DJECE
4. MOŽE DO TRAJNOG SMANJENJA
MLIJEKA U POJEDINIM POLOVICAMA
5. UPALA VIMENA MOŽE NARUŠITI
ZDRAVSTVENO STANJE KOZE
6. ZBOG UPOTREBE ANTIBIOTIKA U LI-
MLIJEKO SE NE SMIJE PREDAVATI ZA PRERADU
VRIJEME NAKON OZDRAVLJENJA VIMENA, OVISNO O VRSTI UPOTRIJEBLJENOG ANTIBIOTIKA (KARENCA).
upale vimena
U upala vimena su bakterije, mikoplazme i virusi. Upala vimena koza se javlja kao zasebna bolest, može biti i posljedica neke druge bolesti (npr. bruceloze,
listerioze). su u okolini koze ili na samoj koži vimena te uslijed pogodovnih kao što je npr. loša higijena mužnje ili smještaja, ulaze u vime i dovode do upale. rukama može prenijeti uzupale s bolesnog vimena na
zdravo. Vrlo se upala vimena, kod stajski držanih koza,javlja kao posljedica udaranja (uboda) rogovima pa nastaju rane na vimenu preko kojih dolazi do infekcije vimena.
Oblici upale vimena
Upale vimena mogu biti akutne i Akutne upale vimena razvijaju se u kratkom vremenskom razdoblju i nije ih teško prepoznati.
upala vimena razvija se duži vremenski period i teže se dijagnosticira.
Kako prepoznati upalu vimena?
Akutnu upalu vimena nije teško prepoznati:
- koža na vimenu može biti crveneplave) boje
- vime je o
- tvrdo na dodir
- javlja se bolnost
- vime je temperirano (toplo) što dlana te usporedbom temperature dviju polovica; kod upaljene polovice temperatura je viša
- iz vimena izmuzujemo mlijeko s ugrušcima gnoja ili krvi, ili sadržaj siraste konzistencije
Kod akutne upale vimena može do pozdravstvenog stanja pri se javlja povišena tjelesna temperatura, pad apetita, prestanak preživanja a može i do proljeva.
upalu vimena je teže dijagnosticirati jer nema vidljivih promjena na vimenu i mlijeku. Jedan od simptoma je smanjenje mlijeka u pojedinoj polovici ili cijelom vimenu te broj somatskih stanica, zatim vime koje je posljedica upale jedne polovice. Upalu dijagnosticiramo brojanjem somatskih stanica
sastav mlijeka, mogli bismo sumnjati na upalu vimena. Pravu dijagnozu možemo postaviti samo nakon bakteriološke pretrage mlijeka. Ako se iz uzorka mlijeka izolira (poznata) bakterija ili više njih koje dovode do upale vimena, tek onda možemo biti sigurni da se radi o upali. upala vimena smije provoditi samo veterinar. Brojni sami nabavljaju antibiotike za upale vimena koza, a ih primjenjuju. Uvjereni su da svaka mast podjednako djeluje, bez obzira na i namjenu, griješe.
Ne bi farmaceutske industrije proizvodile desetke vrsta antibiotika kada bi svi jednako i na sve vrste bak-
terija jednako djelovali. se i (obavezno) bakteriološkom pretragom mlijeka.
Mastitis test koza
Ova metoda je za dijagnosticiranje upale vimena krava, kod koza je situacija znatno Smatra se da je vime krava upaljeno ako je broj somatskih stanica od 200 000 (150 000). Mastitis test (npr. daje pozitivnu reakciju ako je u mlijeku krava broj somatskih stanica od 300 000 pa smatramo daje vime upaljeno.
Kod koza još nije precizno broj somatskih stanica upaljenog vimena. Taj broj je u pojedinim državama. Pojedini smatraju da je vime upaljeno ako u kozjem mlijeku ima više od 500 000 somatskih stanica, dok je po drugima taj broj od 1 000 000. U oba mastitis test daje pozitivnu reakciju (!) jedino je razlika u konzistenciji sluzi koja se javlja na dnu plitice. Iz navedenog proizlazi, da npr. u uzgoju od pedeset koza sve mogu biti pozitivne na mastitis testu a da ni jedna nema upalu vimena.
Naravno, ako je mastitis test negativan, možemo tvrditi da nema upale vimena. Jedino kada bi brojanjem somatskih stanica utvrdili da je njihov broj znatno od jedan milijun i da je promijenjen kemijski
Mljekarski list 05/2004.
koriste antibiotici koji ne djeluju na koji je doveo do upale vimena se produžuje i poskupljuje a vime i dalje propada.
Jedna od posljedica nepravilnog korištenja antibiotskih masti za upala vimena je pojava rezistencije (otpornosti) bakterija pa pojedine skupine lijekova više ne djeluju na neke bakterije.
Ovisno o najbolje je napraviti bakteriološku pretragu mlijeka ili antibiogram kako bi veterinar odredio antiobiotik koji najbolje djeluje na
Preventivaje najjeftinija
Kao i kod drugih bolesti, preventiva upala vimena uvijek je jeftinija od Osnovno pravilo je da su koze u dobroj kondiciji i smještene na i suhoj stelji. Mužnja mora biti higijenska, uz dobru tehniku i ispravan muzni urekoji nakon svake mužnje mora biti opran, spremljen u prostoriju i redovito servisiran. uvijek mora kontrolirati zdravlje vimena prije mužnje, a svaku sumnjivu kozu mora odvojiti te pozvati veterinara. U da je prisutna upala, bolesnu kozu muzemo posljednju, po ili ako je muzemo strojem moramo ga temeljito oprati i dezinficirati.
IZ PALE U POŠLASAMSTEONA, POTELJENJAVIŠENEMAPIINOVf.EMENA
lATOtASK.IICNIIOJEPf.AVI
PASMJESTIMSEli TOPLOJŠTALI
JA
VISOKO KVALITETNIH STEONIH JUNICA
CRNI HOLSTEIN, IMENTALAC I BRAU SUI SE U SUSTAVU
SELEKCIJE
DRŽI JEi NJAIZI
PR 01
-~ 11 mlijeka u Hrvatskoj zanemaruju vainost držanja životinja (posebno goveda i koza) na otvorenim površinama.
Pritom se ne misli u prvom redu na pašu (pregonski ".: pašnjaci), nego na jednostavno površine
PREDNOSTI DRŽANJA IZVAN STAJE
Držanje životinja na otvorenim površinama višestruko koristi zdravlju: • • V> ...: koje se nalaze uz ili u blizini staje na obiteljskom gospodarstvu (ispust ili koral).
1. kretanjem životinja sprjese oboljenja sustava za kretanje (papci, zglobovi)
Na brojnim gospodarstvima koja se bave proizvodnjom mlijeka, uz staju postoje manje ili površine koje nisu iskorištene za držanje životinja.
S obzirom da u Hrvatskoj samo mali broj može držati životinje na pregonskim pašnjacima, potrebno je ograditi manje površine (livade) koje se nalaze uz staju. Takve površine možemo ograditi drvenom ogradom ili još jednostavnije pastirom.
STAJA JE UZROK BROJNIH
BOLESTI
Vrlo je mali broj staja u kojima goveda nemaju problema s bolestima vezanim uz papke, zglobove, tetive i burze. brojna goveda imaju i dekubituse, odnosno rane na koštanim na tijelu koje su i zagnojene. Sve navedene ozljede dovode do smanjene proizvodnje mlijeka. U brojnim stajama je loša ventilacija pa je u njima i više štetnih plinova (npr. amonijka) i prašine koji izrazito štetno djeluju na dišni sustav. Uz navedeno, prašina štetno djeluje i na zdravlje kože jer zatvara njezine pore pa koža teže "diše", a mogu se pojaviti i razne kožne bolesti, npr. šuga ili oboljenja, se bitno smanjuje proizvodnost. Držanje životinja u ispustima ili livadama povoljno djeluje na zdravlje, a time i na proizvodnost životinja.
2. leže na puno mekšim i površinama nego što je pod u staji (nema dekubitusa)
3. zrake pozitivno djeluju na metabolizam životinje
4. kretanjem životinje cirkulaciju krvi, a time više krvi kroz vime pa se i više mlijeka
5. gravidnim životinjama lakše popuštaju ligamenti zdjelice prije poroda se olakšava porod
6. manja je opasnost od vimena balegom, a time i manja vjerojatnost infekcije vimena
7. sunce, vjetar pa i kiša izrazito povoljno djeluju na zdravlje i higijenu kože i pokrova (osobito goveda)
Mnogi tvrde da bi se u kiše goveda razboljela, ta tvrdnja nije na mjestu. Velik broj hrvatskih bio je na edukativnim putovanjima u zapadnoeuropskim zemljama gdje su farme visoke proizvodnje mlijeka. na svim gospodarstvima koja imaju pregonskog napasivanja krave su bile u staji jedino prilikom mužnje, a nakon toga su puštene na livade gdje borave i pojedini drže svoja goveda na prostorima (ispustima, koralima). Nažalost, mali je broj naših primijenio
Ml.Jekarskili,st 05/2004.
takav držanja, bez obzira na njegove prednosti.
Pored goveda, i koze treba držati što više izvan staje. Koza je po svojoj i radoznala životinja koja voli kretanje. Držanje u staji djeluje negativno na ponašanje koza pa se u nedostatku kretanja udaraju, 1z dosade ili zbog viška energije.
DRŽANJEPODMLATKAIZVAN
STAJE
Posebno je važno mladim životinjama, namijenjenim za obnovu stada, osigurati dovoljno prostora za kretanje. Mlade životinje se vole kretati (igrati) što uz zrake i svježi zrak izrazito povoljno djeluje na rast i zdravlje. Takve životinje nakon u proizvodnju bolje proizvodne rezultate od životinja držanih u staji. Osim toga, bit otpornije na bolesti.
U Švicarskoj npr. telad drže zimu (na snijegu) u površinama na kojima je samo drvena nadstrešnica ispod koje telad leži na slami.
ZDRAVIM ŽIVOTINJAMA DO USPJEŠNE PROIZVODNJE
Osnovni preduvjet za uspješnu proizvodnju mlijekaje, a to je puno puta pisano u Mljekarskom listu, zdravlje životinja. moraju znati da držanje životinja na livadama ili ispustima pozitivno djeluje na zdravlje životinja. Tako se smanjuju troškovi libolesti koje su posljedica štalskog držanja npr. bolesti papaka po Ruterholzu). To se osobito odnosi na holštajnske pasmine, jer su ta goveda uvezena iz zemalja gdje su najviše vremena provodila na pašnjacima (Nizozemska). Pored navedenog, i držanje koza na livadama ili u ispustima na njihovo zdravlje, a time i na proizvodnost.
S obzirom da hrvatski moraju biti konkurentni zapadnoeuropskima, potrebno je razmisliti o kako proizvodnju i kvalitetu mlijeka, a smanjiti gubitke zbog bolesti (npr. upala vimena ili bolesti papaka). Jedan od osnovnih preduvjeta je i držanje životinja izvan staje. O
I. GALAKTOREJA I HIPOGALAKCIJA KAO [ Piše: Nikola dipl. ing. ]
PROMJENE UMUŽNJI u usta a nije izazvano
Što je galaktoreja i hipogalakcija pri mužnji krave?
Štoje to «TVRDAMUŽNJA» i teško puštanje mlijeka?
Što je «sakrivanje« mlijeka, koji su tome uzroci i kako aktivnosti, onda uskoro nastaje zastoj u mlijeka i dolazi do hipogalakcije. Kod starijih krava se da mlijeko kaplje ili curi se cisterne napune. se te pojave manifestiraju?
Pokušat te promjene objasniti
Smatra se da je galaktoreja posljedica nedovoljne funkcije izvodnih kanala.
Pravilna sekrecija mlijeka odvija se samo onda kada nadražaj izazvan sisanjem i mužnjom djeluje indirektno na stanice. Ako ovaj nadražaj izostane, smanjuje se mlijeka koja može izostati potpuno prestankom i presušenjem vimena. Ako pak mlijeko samo
To curenje može biti pred muž-
nju ili je stalno. Ta se pojava smatra galaktorejom. Uzrok ove pojave može biti ili slab sfinkter (prstenasti koji zatvara sisni kanal ili je uzrok tome patološka proširenje sisnog kanala.
II. TEŠKO PUŠTANJE MLIJEKA«TVRDA» MUŽNJA
Pojava tvrde mužnje u uskoj je vezi s kompliciranom muskulaturom i sustavom
koji se za vrijeme mužnje i sisanja odigravaju u vimenu.
Kod krave se zbog patoloških promjena dogodi teško puštanje mlijeka i izmuzivanje zbog promjena na sisnim kanalima. To se i do 4% svih krava koje pate od ovih pojava. (Podatak je nešto stariji.)
Kod krava nije rijedak prirodnog sužavanja sisnog kanala i sisnog otvora. Takve su sise i tanke. One se nikada ne mogu tako ispuniti mlijekom kao normalne sise pa je takve krave teško musti. Nerijetka se daje teško musti krave koje nemaju nikakvih nedostataka ni u sisnom kanalu ni u otvoru. U takvom uzrok leži u koji nastaju kod sfinkteraprstena) na izlazu sisnog kanala. U zrak tvrde mužnje mogu biti i promjene na sluzokoži sisnog kanala nastalih uslijed upala i zapaljenja, što je Od zadebljanja epitela do glamurozna - fibrozne promjene sluzokože sisa i cisterna postoje mnogobrojni prijelazi koji mogu uzrokovati teško izmuzivanje.
No treba znati da jednostavno ima krava «TVRDE» ili «MEKE PODOJE». Tako npr. stalno nadraženoj kravi spontano može curiti mlijeko,jerjoj popuštaju sfinkteri. To su «meke» krave koje su živog temperamenta, nervozne i osjetljive na podražaje (dr. Rako, dr. Šmaljcelj).
III. «SKRIVANJE» MLIJEKA
Skrivanje mlijeka je pojava svojstvena samo
kravama, a podrazumijeva funkcionalnu smetnju u radu žlijezde. Naime, za vrijeme mužnje momentalno nestaje mlijeka, ili se u mužnje ne mogu iz punog vimena izmusti mlijeka.
Iz naziva «skrivanje» mlijeka moglo bi se pomisliti da ga krava skrivenog može vratiti u cisterne, a to nije
To se plašljivim grlima kada ih muze na kojega krava nije priviknuta jer ga ne poznaje.
Nemir, zaplašivanje, pijenje hladne vode, zima i sl. mogu biti uzrokom skrivanja, prikrivanja mlijeka.
Postoje mnogobrojne teorije i te važne pojave (Nische). su nenormalnosti u radu žlijezde i vrlo složena zbivanja u nervnom sustavu ponajprije prenadraženost nervus simpatikus sistema (simpatikus = dio rad nije zavisan od naše volje; nervus = živac).
Uznemiravanje i plašenje životinje izaziva naglo zaustavljanje mlijeka u sve sise. Zbog stezanja glatkog dolazi do zatvaranja cisterne sisnog kanala i istjecanja mlijeka.
S ovakvim pojavama se naši stoga pokušavamo ovim napisom objasniti pojmove i probleme vezane uz mužnju i mlijeka. ,.J
Brouwers oprema za staje; Vezovi, topli podovi, ograde krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice sve vrste spojnica Folije i mreže: Folije za okrugle bale Rani, folije za silažu Rani, mreže za bale Novatex Polovno; Mehanizacija, hangari Instalacija; Izmuzišta, stajske opreme e.artner;
Surge
Ned agro d.o.o. , Mekušanska rf\ \ cesta 62, Karlovac, ~- ---:-11. Tel./fax: 047 /654-292, at: 0 J GSM: 098/365-857, e-mail: nedggro@hi.htnet hr
Task 64 WG - Za rast kukuruza bez korova Djelotvorna zaštita od korova zasigurno je jedan od faktora koji prinos i kvalitetu kukuruza. Pravilan izbor herbicida i primjena u optimalnom roku od velike je važnosti za uspješno suzbijanje korova. Syngentin preparat Task 64 WG je herbicid koji Vam kvalitetno suzbijanje svih najvažnijih korova u kukuruzu.
Task 64 WG - Kombinacija dviju aktivnih tvari
Preparat_ sadrži dvije aktivne tvari: dikambu (61 %) i rimsulfuron. (3 %). Preparat se usvaja preko i izaziva zastoj rasta korijena, što u razdoblju 3-1 O dana uzrokuje gubitak boje i klorozu korova. No, do potpunog odumiranja korova dolazi nakon 3-4 tjedna.
Širok spektar djelovanja
Task 64 WG se primjenjuje nakon nicanja kukuruza i korova za uništavanje jednogodišnjih i višegodišnjih travnih i širokolisnih
Program
I Piše:
Ivica
I syngenta
korova. Spomenut neke od glavnih: divlji sirak (Sorghum halepense), pirika (Agropyron repens ), koštan (Echinochloa crus-galli), korovno proso (Panicum spp.), muhari (Setaria spp.) i dr. Od širokolisnih korova: (Abutilon theophrasti), (Amaranthus spp. ), loboda ( Chenopodium spp.), osjak ( Cirsium arvense), slak (Convolvulus arvensis), dvornik (Polygonum spp. ), dikica (Xanthium spp. ), te mnogi drugi.
Vrijeme primjene
Taskom se može prskati od 3-7 listova kukuruza.
Primjenjuje se u dozi od 300-400 gr/ha, uz obavezno dodavanje jednog od (Extravon ili Herbovit 90 ili Trend 90 u dozi od 200-300ml/ha).
Kiša koja padne 3 sata nakon primjene nema utjecaja na djelotvornost preparata.
zaštite kukuruza od korova
I Korekcije ]
Poslije sjetve, prije nicanja
PRIMEXTRA GOLO ,-ili
DUAL GOLO + CALLISTO ili
DUAL GOLO + GESAPRIM
iRano poslije nicanja!
DUAL+ CALLISTO
BANVEL (slak, osjak i dr. širokolisni}
RING (slak, i dr. širokolisni) CALLISTO dikica i drugi)
DUAL + GESAPRIM
ARTEA je mješavina dviju aktivnih tvari, propikonazola i ciprokonazola, koje se optimalno dopunjuju. Ta je kombinacija za praksu višestruko isplativa.
• Širok spektar djelovanja: djeluje protiv svih bolesti žitarica
• Univerzalna primjena: pšenica, raž i zob
• Fleksibilna primjena, niska doza, cijena
• Brzo djelovanje i sigurna dugotrajna zaštita
• Preventivno i kurativno djelovanje, postojana otpornost na ispiranje kišom
Proizvodi:
Predstavništvo u RH ZAGREB, Kotarnica 26 tel. 01/3887-670 U suradnji sa:
Središnji laboratorij za @ kontrolu mlijeka - Križevci
Poštovani
Hrvatski centar je uveo nove u kontroli mlijeka za koje smatramo da Vam biti od velike koristi, te Vam u efikasnoj proizvodnji mlijeka.
I. Nudimo Vam kontrole sadržaja UREE u mlijeku
1. Zašto kontrolirati UREU u mliieku?
sadržaja uree u mlijeku može poslužiti kao znak upozorenja na eventulne probleme u organizaciji hranidbe krava ili kao znak opasnosti u težih testiranje kroz razdoblje uz dobru uskladbu može organizirati program hranidbe; hranidbenih potreba, sniziti cijenu hranidbe, poboljšati reprodukciju, sadržaj proteina u mlijeku i smanjiti dušika u okolinu.
2. Kako se može kontrolirati UREA u mliieku?
Ako se za ove analize jedino što trebate napraviti je da se obratite kontrolnom asistentu kad se vrši kontrola mlijeka, te od njega zatražite analizu Vaših uzoraka mlijeka i na UREU. Urea se kontrolirati na Vaš zahtjev, a cijena analize je 10,00 Kn + PDV po uzorku. se može vršiti i iz sredstava potpora kompenzacijom.
3. Koliko treba provoditi testiranie?
Potrebna su 2 - 3 mjeseca ispitivanja sadržaja uree u mlijeku da bi se uspostavile temeljne vrijednosti za stado ili grupe krava. Visoko proizvodne krave imati sadržaj uree od krava s nižom proizvodnjom ili krava pri kraju laktacije. Kad se uspostave temeljne vrijednosti za stado ili grupu krava tada je za monitoringpotrebno provoditi ispitivanje svaka tri mjeseca ili 4 puta godišnje. Poddaje potrebno ispitati 10 - 15% svake grupe krava u velikim stadima, dok se u malim stadima ispituju sve krave. Vi možete nadzirati Vaše stado ureu tri do mjeseca ili kada god nastupi jedna od situacija: Velika promjena u obrocima - Ukoliko do promjene u koncentratu (npr. sirovog proteina), ili ako se promjeni sastav obroka.
Kad krava izlaziti na ispašu - Potrebno je napraviti novi sastav koncentrata kako bi se izbjegao pretjerano visoki sadržaj uree.
nove hrane - Ovo je posebno važno za visoku proteinsku silažu i sjenažu kao što je lucerna gdje je veliki udio u sirovim proteinima i probavljivom proteinu.
4. rezultata analize
Kad se vrijednosti sadržaja uree, treba se prvo na nivo stada 1 mijenjati hranidbu ako je potrebno, a onda ulaziti u probleme svake
krave Za analiza koristite se tabelama u prilogu koje Vam pomažu postaviti problem i predlažu rješenje. koristite tablice krmiva koje Vam orjentaciono ukazuju na utjecaj na kvalitetu mlijeka.
5. testirania
Istraživanja pokazuje da je odnos 10:1 korisnosti ispitivanja. Ovo temelje na smanjenju cijene hranidbe nakon dobivenih rezultata. sadržaja uree u mlijeku je koristan, i lako provediv postupak kojim se mogu otkloniti problemi u hranidbi. Ispitivanje mora biti pravilno provedeno. Za podsjetiti je da bilo koji porasti isplativosti biti rezultat poboljšavanja u organizaciji hranidbe koja treba držati sadržaj uree u prihvatljivim granicama (15- 20 mg/dl).
NE OKLJEVAJTE NEGO ISKORISTITE KOJE SU VAM NA RASPOLAGANJU KAKO BI PROIZVELI JEFTINIJE I KVALITETNIJE MLIJEKO.
II.Kontrola broja somatskih stanica u mlijeku
1. Zašto kontrolirati broi somatskih stanica?
Broj somatskih stanica je važan pokazatelj kvalitete mlijeka, a uzrokovan je zdravstvenim stanjem vimena. Životinje s brojem somatskih stanica imaju problema s MASTITISOM.
2. Kako ostvariti kontrolu somatskih stanica po životinii?
Svim mlijeka u kontroli mlijeka se prilikom analize uzoraka u HSC-u analizira i broj somatskih stanica. Ako želite ovu važnu analitiku se u program kontrole mlijeka A ili B metodom. Obratite se Vašem kontroloru na terenu ili službi Vaše županije.
3. Koliko se vrši tesitranie?
Najbolja je kontrola broja somatskih stanica po svakoj kravi u proizvodnji mlijeka na stadu. Cijena analize je ako se radi izvan kontrole mlijeka ili po posebnom zahtjevu 12,30 Kn+ PDV po uzorku. Ako je gospodarstvo pod kontrolom mlijeka cijena analize u godišnju cijenu kontrole po kravi.
4. rezultata analize rezultata je jednostavno i u prilogu ste dobili obrazac za edukaciju i analiza. Obratite pažnju na stranu obrasca ovisno da li se radi o skupnom uzorku mlijeka (za mljekare) ili o kontroli mlijeka po životinji.
5. testirani a
testiranja je sigurna i na osnovi ovih podataka gospodarstvo može ostvariti velike uštede u proizvodnji i do 20% prihoda mlijeka
NE OKLIJEVAJTE NEGO SE U KONTROLU MLIJEKA
I ISKORISTITE
KOJE VAM SE PRUŽAJU.
Sa željom stvaranja što uspješnije suradnje Hrvatski centar otvara vrata Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka za sve mlijeka s osnovnim ciljem da se radom ostvari što proizvodnja mlijeka visoke kvalitete.
Dani otvorenih vrata laboratorija održavat se kontinuirano tijekom cijele 2004. godine, a svi zainteresirani pozivaju se da se jave službama koje za njih organizirati posjet laboratoriju.
Posjet
• Pružanje informacija o Središnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka
• Prezentaciju Sustava kvalitete
• Obilazak laboratorija
• Edukacija o cijene mlijeka i u proizvodnji mlijeka I Iv/ljekarski h,;t 05/2004.
SOMATSKE STANICE U UZORKU (PO KRAVI) MLIJEKA
Obavezno provoditi postupke preventive mastltlsa
pregled
Svakodnevnoopipavativime• promijenjenovimeMASTITIS
Bojai strukturamlijeka Okusmlijeka
Svakodnevnopregledatimlijekona crnojpodlozi--+ promijenjenomlijeko- MASTITIS
-+ Akose okusmlijekamijenjaI postajeslan opasnost od mastitisa
Californiamastitistest ___..
Koristitiga u svimsumnjivim sigurnapotvrdaproblemamasUtisa
BrojsomatskihstanicaPO ---+ Akoje >200.000• obaveznoprimijenitiCMT kravi
Ciljje držatibroj somatskih stanicaispod 200.000
analizasomatskihstanica
Ukolikoje broJsomatskihstanicau raslukadaga usporedimo s prošlimmjesecom, obaveznoobratitipažnjuna problemmaslilisa
Normalansadržajlaktozeje 4,6-4.8% Svakipadlaktozeispod4,55 % možebilisignal~a problemvezanuz mastitis
Krešimir Kuterovac, dipl. ing.
PREPORUKE
Odnos % laktoze I broja somatskih stanica dobar Je pokazatelj problema u prolzvodnJI mllJeka
BSSmanjiod 200.000 % laktoze>4,6%
BSS< 200.000 % laktoze< 4,6
BSS200.000- 300.000 % laktoze< 4.6
BSS300.000- 400.000 % laktoze4.4 - 4,6
Kravaje u zdravstvenomstanjuza proizvodnjumlijeka
Kravaje u dobromzdravstvenomstanju• pratiti kretanjebrojasomatskihstanicakrava
ObaveznonapraviliCMT
ObaveznonapravitiCMT - Upozorenjena problemmastitisa
% laktoze< 4,4
BSS> 600.000
< 4,5 % laktoze
BSS> 800.000
< 4,5 % laktoze
BSS> 800.000
< 4,5 % laktoze
OPASNOST I I
OPASNOST
Sastavili·
Zrmka dipl. ing.
HRVATSKI CENTAR, ZAGREB, llica 101
SOMATSKE STANICE U SKUPNOM UZORKU MLIJEKA (od svih krava u proizvodnji)
Brojsomatskihstanicau mlijekudirektnoje povezans kvalitetommlijeka.cijenom mlijekai zdravljemvimenakrava. brojasomatskihstanicau skupnom
mlijekugovorinamo brojainficiranihkravaMASTITISOM na gospodarstvu. brojasomatskihstanica GUBITAK u proizvodnji mlijeka:GUBITAKNA PROIZVEDENOGMLIJEKA i GUBITAKNA
CIJENIMLIJEKA.
Odnos broja somatskih stanica i inficiranih krava na farmi
Ako je broj somatskihstanica od 300.000, pažnjuu staji kontroli mastitisai preventivi
SMANJITE
UZROK
Mlijekopojedinekraves visokim brojemsomatskihstanica
Zasušitiprije
Grupirajtekraveza vrijememužnje
GUBITAK
RJEŠENJE
Boljegaje ne u tanku• manjaje šteta
Zasušiliprijekravus visokimbrojem somatskihstanicaboljeje negogubiti nakvaliteti i cijenimlijeka
Kraves visokimbrojemsomatskihstanica muziteuvijekzadnje.Bolesneživotinje muziteuvijekposebno
Na pojavu mastitisa na gospodarstvu 25% uvjeti držanja krava i 50% postupci sa kravama u proizvodnji mlijeka
Faktori koji na mastltls
I suholetište
životinja
Pranjevimena
Provjerakvalitetevimena i mlijeka
Korištenjemastltlstesta
Dezinfekcijavimenaprijemužnje
Sušenjesisa prijemužnje
Mužnja
Dezinfekcijasisa poslijemužnjo
Upotrebadobrihmuznlhaparata
Prevencijamastitisaprilikomzasušenja
Tretirajtesve mastitisa.Obaveznoza koristiti uslugeveterinara
Sastavili:
KrešimirKuterovac,dipl. ing.
Mr.se.Ana
Potrebno poduzeti mjere
Osiguratikvalttetnoležište,dovoljnosuhestelje, redovnoodržavanjeležišta suhim
Kraveredovnoodržavati posebnoje bitnodaje vimesuhoI
Vimetrebapratis malim vodeili suho pranje(nekoristitijednukrpui jednukantuza svekrave)
Prijesvakemufojeobaveznopregledativimena mastitis.Obavezno pregledatiprvemlazovemlijekana crnoj podlozite ih uklonitiiz staje
KoristiliCaliforniamastltlstestzasvesumnjive brojsomatskih stanicau skupnomuzorku,promijenjenomlijekonacrnojpodlozi,promijenjenovime)
Prijemužnjeobaveznoje dezinficirativimesa sredstvimajer se nataj smanjujeopasnostod okollinog mastHlsa
Prijemužnjeobaveznoje osušitisise od ostatakavodaza pranjeI dazlnfekcijskogsredstva•koristiti papirnatemaramice muinjetrebabtti oko 1-2minutenakon pripremanjaživotinje. Patljivo slsne koristiti sa Indikatoromprotoka mlijekaIli obratitipažnjuna dužinumužnjeI lzmuzlvanjamlijeka.
Nakonskidanjaslsnlh potrebnoje odmahlzvrtHIdezinfekciju I zaštitu sisa sredstvimajer takosmanjujemo pojaveMASTITISA
Obaveznoje pravilnoodrtavanje i servisiranje • svakih6 mjesecitreba kontroliratipravilanrad (serviser).Obaveznaje primjenapravilnihpostupaka E_ranjamuzneopreme I promjenaslsnlhgumaminimalnosvakih6 mjeseci
Prilikomzasuienjatrebakoristitiposebnepripravke(lnjektore) kojimase prevenirapojavamastltlsau suhostaju
potrebnoje Iz uzgoja akose ne mogu nakonvlšekratnogtretmana
Zasve maslltlsakoje potvrditeCMT-om Ili za sve kojesumnjate,koristiteuslugeveterinarski~djelatnika
Zrinka dipl. ing
CENTAR, ZAGREB, llica 101
RADNI PRIMJER TABELE ZA KOREKCIJU HRANIDBE KRAVA NA TEMELJU
VRIJEDNOSTI MASTI I UREE MLIJEKA
RJESENJE i== ij KUKURUZ-SILAZA,PREKRUPA
:::, ::i' U) SUHIREPINIREZANCI ,(
<:::, E! :E U):::, ZITARICE o~
:!::~ (!) w oo
Ww ! z Wg: LJUSKEULJARICA
PASA,ZELENATRAVA SUSENPIVSKITROP
LUCERNA - silaža EKSTRUDIRANASOJA
SIJENO - livadno,lucerna,leQuminoze LJUSKEULJARICA - soja,suncokret,rep_ica DTS RIBLJEBRASNO
l5:::? () Zm w POSIJE
a:.J .., -uO
D. :E a: :i :,:, 'I, :, :E (!) 'I, o :E
SJEN KUKURUZNIGLUTEN
LEGUMINOZE · zelenakrma i zrnje KUKURUZNOGLUTENSKOBRASNO
ZRNJEULJARICA - soia,suncokret,uljanarepica
ULJANESACME I POGACE • soiina,suncokretova
> 3,84 p. I ? ?
< 12 < 3,84 E- ?
< 3 • 2 I 12- 20P > 3,84 <3,84 I E> 3,84 E-
> 20 I < 3,84
>3,84 - 4,08 I P-
< 12 <3,84-4,08 E+
3,2- I 12-20p OBROK
3,4 .URAVNomEN
>3,84-4,08 E-
> 20 I <3,84 - 4,08 P+ > 4,8 p.
<12 <4,8 E+
>3,4 I 12- 20P OBROK URAVNOmEN
> 20 I>4,8
< 418 j"P+ E+
vrijednostiureeu mlijeku i Hranjivost i udjelkrmivauobrokusuprivremenevrijednosti,procijenjenenatemeljudostupneliteraturekojeslužekaoorijentacija do vrijednostiprimjenjivih za uvjete.Zašto vrijednostiuree,a prijekorekcijehranidbe,potreban je cjelovitpregledhranidbenogprograma i managementa. E+=suvišakenergijeuobroku E-=manjakenergijeuobroku JI Potrebno jedneodpredloženihkomponenti
P+=suvišakproteina u obroku P-=manjakproteina u obroku \i Potrebnosmanjenjejedneodpredloženihkomponenti - Hranidba je u redu
Sastavili: Doc. dr. se. Darko Grbeša Krešimir Kuterovac, dipl. ing. Sanja Salaš, dipl. ing.
Hranjivost i udjel krmiva u obroku
Izvori nerazgradljivog proteina Ljuske soje,
Kvalitetne rasplodne steone junice iz
Iskoristite prednosti svjetske populacije goveda iz
U knjigama je zavedeno:
• 1,6 milijuna holštajna
• 650 simentalaca
• 200 goveda
Govorimo hrvatski-javite nam se radi individualne ponude!
Trgovci i suradnici - narudžbe su dobrodošle!
&publika Hrvatska nalazi se danas u raz-
doblju preobrazbe svoje poljoprivrede, posebice gdje govedarstvo zauzima jedno od mjesta. U naprednim je zemljama vrlo razvijenost govedarstva jedna od mjera razvoja cjelokupne poljopriv-
Pišecd,, sc.
kom razinom proizvodnje (oko 2 625 kg mlijeka po kravi godišnje). Do sada su se uz potpore kreditna sredstva ulagala u nabavu rasplodne stoke za koje se nije osigurao pravi proizvodni sustav zbog se nisu redne proizvodnje.
Naša zemlja ima dugu tradiciju uzgoja goveda. Genetsko je još u XIX. u vremenu kada je to poprimalo i u drugim razvijenim zemljama. tome hrvatsko je govedarstvo danas nedovoljno razvijeno, posebice ako se promatra kroz proizvodne kapacitete farme) ili razine proizvodnje mlijeka po kravi.
U govedarstvu posebno mjesto ima proizvodnja i prerada mlijeka. Ovo proizlazi kako iz mlijeka za ljudsku prehranu tako isto i zbog važnosti krava, jedinica za proizvodnju mlijeka, koje su sastavni dio ciklusa proizvodnje mesa (proizvodnja teladi za tov) ali i zbog povezanosti (komplementarnosti) govedarske proizvodnje s ukupnom ratarskom proizvodnjom.
Proizvodnja je mesa dugi niz godina bila proizvodna grana gdje su se maksimalno koristili genetski potencijali životinja te toga proizvoda izvozili na vanjsko, prije svega europsko tržište. zbog niza razloga i u ovom dijelu dolazi do poremetnji; Hrvatska je prestala biti izvoznik mesa, a za tov se koristi broj uvezene teladi, dok se veliki broj teladi kolje.
lako u govedarstvu postoji dugi niz godina više poticajnih mjera (prvi poticaj u poljoprivredi Republike Hrvatske bio je onaj za proizvodnju mlijeka), nije došlo do strukturnih promjena te i dalje prevladavaju male proizvodne jedinice oko 3 krave na farmi) sa nis-
M(jekarski list 0.5/2004.
I\f.ll.
postigli U zrne li se uz sve to u obzir i gubitak velikog broja grla tijekom Domovinskog rata, proizlazi da Republika Hrvatska sve do danas ne zadovoljava svoje potrebe u proizvodnji mlijeka, te je prisiljena uvoziti Isto tako nisu dostatne ni proizvedene mesa te se i u tom dijelu postavlja nužnost uvoza.
U Republici Hrvatskoj proizvodnjom mlijeka bavi se veliki broj danas mlijeko u mljekare predaje u prosjeku oko 50 000 proizšto zavisi o proizvodnoj sezoni. Kako je pritom i dobna struktura nepovoljna, jasno je da se u razdoblju ne može na tako veliki broj proizvodnih jedinica koje proizvode mlijeko za tržište. u obzir sadašnje stanje govedarske proizvodnje, farme i razinu proizvodnje te broj proizvodnih jedinica se potreba za promjenom proizvodnih sustava u govedarstvu. Ovo je od posebnog ako se pritom uzme u obzir i daje Republika Hrvatska dio otvorenog svjetskog tržišta, gdje vlada nesmiljena konkurencija i gdje do izražaja dolaze samo konkurentni. Posebno je bitno prilagoditi se utjetima koji vrijede u Europskoj uniji i zbog naše spremnosti da ulaskom u nju možemo prihvatiti sve utjete koji se pred nas u govedarskoj proizvodnji postavljaju ali isto tako iskoristiti sve prednosti koje nam se ulaskom u EU pružaju. Pritom valja uzeti u obzir da nam i u razdoblju pristupanja EU stajati na raspolaganju mjere koje ona osigurava kao priboljoj prilagodbi ovoga sektora.
Kada govorimo o preradi mlijeka u nas razdoblju niz prilagodbi i zadovoljavanje uvjeta koji postoje u EU. Ovim uvjetima trebaju udovoljiti, kako neposredno
kvota u postupku pregovaranja sa EU temelji se na podatcima o dotadašnjoj proizvodnji tj. otkupu mlijeka. Zbog toga nam je stalo da otkup mlijeka i mljekare tako i država, zakonskih propisa i njihovom striktnom provedbom.
Iako je govedarstvo proizvodnja kod koje je proizvodni ciklus odnosno generacijski interval danas smo u razdoblju kada treba u što je vremenu reformu ove grane proizvodnje pritom u vidu nužnost uspostave takvih proizvodnih sustava koji glede jedinice za proizvodnju, razine ostvarene proizvodnje te proizvoda biti konkurentni onim proizvodnim sustavima koji postoje u drugim zemljama razvi-
Tablica 1: Vrijednosti odobrenih kvota nekih zemalja EU i zemalja pristupnica EU
NekezemljeEuropskeunije ZemljepristupniceEuropskojuniji Zemlja Kvota(kgmlijeka) Zemlja Kvota(kgmlijeka)
Austrija 2 600000000 Cipar 145000000
Danska 4400 000000 Ceška 2 682000 000
Francuska 23 800000000 Estonija 624000 000 27 800000000 1 947000 000
Irska 5 400000000 Latvija 695000 000
Italija 10300000000 Litva 1 647000 000
Nizozemska 11000000000 Malta 48 000000
Španjolska 6 000000000 Poljska 8 964 000000
švedska 3 300000000 1 013 000 000
Vel.Britanija 14400000000 Slovenija 560 000 000
Ukupno (15 zemalja) 117600000000 1Ukupno(1Ozemalja 18 328000 000
jenog posebice Europske unije. Pritom treba uvažavati sve zakonske propise koji vrijede u Europskoj uniji jer je to jedan od preduvjeta ne samo ulaska u ovu integraciju isto tako i preduvjet korištenja onih prava koje se u EU mogu ostvariti ako su propisima svake države u cijelosti
razvitka govedarske proizvodnje
Iako je za preobrazbu govedarske proizvodnje u uvjetima normalnog razvoja potrebno dugo razdoblje, Republika Hrvatska je danas u situaciji da je mora provesti u kratkom razdoblju želi li ovu granu konkurentnom na svjetskom tržištu te se pripremiti za njezinu uspješnu integraciju u Europsku uniju. Našim ulaskom u Europsku uniju daljnji razvoj govedarstva bit njezinom agrarnom politikom.
Proizvodnja mlijeka ima poseban status u Europskoj uniji. Mlijeko je jedan od rijetkih proizvoda je obim kvotom, maksimalnom koju zemlja nica može godišnje Proizvodnja iznad dodijeljene nije dozvoljena. kvota se pregovorima za svaku zemlju pristupnicu Europskoj uniji prije njezina ulaska.
bude što je kako bi se pregovorima mogli izboriti za što kvotu.
lako zadnjih godina raste proizvodnja mlijeka i njegova tržnost, što i otkup, taj porast nije želimo li da Hrvatska dostigne poželjnu kvotu. Zbog toga je potrebno drugim mjerama doprinijeti bržem razvitku govedarske proizvodnje, kako bi mlijeka u razdoblju imala porast od dosadašnjeg.
Pri traženju poticaja takvog smjera proizvodnje došlo se, medu ostalim, do spoznaje da se u razdoblju mora izgradnji novih modernih farmi za proizvodnju mlijeka te adaptaciji dijela
U tom smislu je u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Program razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj koji bi se kroz vrijeme trebao ostvarivati.
Temeljne odrednice Programa razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj
od da dosadašnja proizvodnja mlijeka i mesa ne zadovoljava naše potrebe, u Programu su potrebite te kategorije farmi koje osiguravaju željenu proizvodnju.
Tablica 2: Bilanca proizvodnje mlijeka
Broj Broj Ukupna Kategorijafarme proizvodnjaproizvodnja farmi krava pokravi mlijeka
Malefarme(4 krave)42300 169200 2 500 423000000
Adaptiranefarme 6 000 90000 4 500 405000000 (15krava)
Specijaliziranefarme (40krava) 1200 48000 6000 288000000
Specijaliziranevelike farme(600krava) 20 12000 7 000 84000000
Ukupno 49520 319200 3 759 1200000000
Navedene mlijeka osiguravaju propotrošnju po stanovniku od oko 200 litara uz uvjet da razmjena mlijeka i proizvoda biti jednaka promatra li se njihov izvoz i uvoz.
Tablica 3: Bilanca proizvodnje mesa
Stada Broj Broj Ukupna Broj u sustavu teladi proizvodnja proizvodnje krava za tov junetinet krava
Mlijeka 319 200 199340 46 885 63 840
Krava-tele 14112 9 243 2 371 2 399
Ukupno 333 312 208 583 49 256 66 239
Pri potrebitih mesa pošlo se od pretpostavke da na kraju promatranog razdoblja potrošnja po stanovniku iznositi oko 14 kg.
Iz tablice 2. i 3. razvidno je da se u razdoblju da u Republici Hrvatskoj biti oko 330 000 krava što osigurati proizvodnju mlijeka od 1 200 000 000 odnosno otkup od 900 000 000 litara te proizvodnju mesa od oko 68 000 tona. Da li se ove pretpostavke ostvariti zavisi od uspostave novih proizvodnih sustava.
Iz tablica je razvidno da se planira tijekom 5 godina (poželjno je i ranije) izgradnja 1 200 novih farmi te adaptacija 6 000 uz uspostavu sustava krava-tele kod 228 farmi.
Za provedbu ovako predloženog Programa potrebno je:
- oko 2,5 milijardi kuna, putem povoljnih
kreditnih linija (rok 10 godina, 2 godine, kamata do 5 %)
- raspodijeliti vrijednost garancije pri zaduženju na više subjekata (investitor, država, mljekare,
- osigurati povoljniji položaj investitora pri raspodjeli zemlje
- osigurati jednostavniji dobivanja potrebne dokumentacije i povoljnije uvjete gradnje
- osigurati nabave potrebnog broja rasplodnih junica
- osigurati koordinaciju pri uspostavi takvih proizvodnih sustava kako bi se na provodio Program i koristila raspoloživa sredstva
- osigurati sustav izobrazbe farmera koji moraju biti spremni prihvatiti takvu
Ukupna proizvodnja govedinet
18 195 699 18894
Sveukupna proizvodnja mesat
65 080
3 070
68 150 proizvodnju, - osigurati investitorima maksimalno korištenje poticajnih sredstava iz kapitalnih ulaganja.
O Programu su svoje mišljenje iznijele znanstvene institucije i službe te udruge i mljekarska industrija, a o njemu je raspravljano i u okviru okruglog stola: «Perspektive razvoja hrvatskog mljekarstva». Nakon prihvau Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva bit dostavljen na razmatranje Vladi Republike Hrvatske. Nakon njegova usvajanja trebat ga, što je ranije, provoditi.
Bez suštinskih promjena proizvodnih sustava govedarstvo a posebice proizvodnja mlijeka biti konkurentno na svjetskom tržištu, a u uvjetima koji vrijede u zemljama EU se našim ulaskom u ovu integraciju dalje razvijati. Kako je govedarska proizvodnja jedan od stupova sveukupne poljoprivredne proizvodnje to bi zapuštanje ove grane imalo dalekosežne posljedice za cjelokupnu poljoprivredu.:]
Mfjekarski list 05/2004.
STANJEI ZAHTJEVIRAZVOJANASE
I I PROIZVODNJEMLIJEKA
Aktualno stanJe i zahtiev pretpostavlienog razvitka
Naša mljekarska proizvodnja nije na odgovorila ulaganjima u govedarstvo posljednjih 7-8 godina, kada se u ovu granu sustavno prelijevalo oko državnih poticaja i naknada. Radi se o, u današnjim iznosima, oko 500 milijuna kuna na godinu.
loša struktura i Domovinski rat nikako ne mogu više biti opravdanje što proizvodnja mlijeka nije porasla i što nam bilance mlijeka i mesa nisu uravnotežene i stabilne na dulji rok.
Držim da je u pogledu, organizacijski i materijalno previše propusta u prethodnih 7-8 godina. Tako se sada nalazimo u slaboj poziciji za ozbiljniji brzi rast, koji je gotovo nužna pretpostavka uklapanja u tržne tokove. Isto tako, previše se vremena izgubilo provedbe nijih promjena u sustavu poticanja proizvodnje, pa danas gotovo i nema vremena za detaljnije ispitivanje rizika i djelotvornosti bilo koje mjere koju bi primijenili kao zadnju hvatanja sa zemljama EU tržišta prema kojem se uskoro morati ravnati i u proizvodnji i u prometu proizvoda.
Osnovni okviri gospodarskih uvjeta u EU za naše mlijeka
1. proizvodnih kvota - u Ministarstvu poljoprivrede (MPŠVG) se kvota od 734 milijuna litara, objektivno se može 85 % ili 620 milijuna
2. cijena mlijeka u otkupu je 0,20 do 0,22 eura po litri (danas je oko 0,33 eura po litri)
3. promjena sustava poticaja (ne više po litri mlijeka) s upola manjim prorasredstvima
Grafikon 1: Struktura mlijeka
Više puta je na stranicama ovog lista u rubrici Gospodarstvo spominjan uski okvir gospodarskih uvjeta u koji se morati uklopiti naši ulaskom Hrvatske u narodne integracije, prije svega EU.
Tablica 1: Pregled ukupne proizvodnje i otkupa mlijeka, te isplate poticaja za mlijeko 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. ukupnaproizv.mil.lit 621 607 653 694 650 otkupmlijekamil.lit 369 380 409 494 473 udiootkupa% 59,42 62,60 62,63 71,18 72,77 iznospoticajamil.kuna 300 322 360 415 456 * podatak proizvodnje u 2003.g. je procijenjen
Hrvatska proizvodnja biti ogramcena kvotama koje se temelje na prosjecima proizvodnje i prometa mlijeka (tako bi se uz stapodatke o otkupu mlijeka mogla urai izravna prodaja). Prema nekim podatcima s preko 730 milijuna litara, no kako se u pregovorima nismo pokazali uspješni, ni statistika nam nije dosljedna, a EU zemljama pristupnicama odobrava kvote od 75-95% od ukupne proizvodnje. Realno je niže kvote.
Veliki problem predstavljat smanjenje prodajne cijene u uvjetima EU. Manja kompenzacija te cijene bit kroz naknade za držanje muznih grla ili po jedinici površine. Naime, prema uvjetima EU pretpostavljeno je dvostruko smanjenje sredstava za potporu.
Može se kako u komercijalnoj proizvodnji opstati manji broj ali i oni morati proizvodnju. Neke se procjene na razini 25-30 gospodarstava, što je 35-40% sadašnjeg broja muznih krava.
Dva su osnovna propusta u posljednjih 7-8 godina.
Prvo, ulaganje u obnovu fonda nakon 1996. i 1997. godine, kada je uvoz steonih junica rezultiralo je, doduše, kratkotrajnim porastom proizvodnje mlijeka, ali su se uskoro pokazivati porazni rezultati puke zamjene fonda, a onda i njenog smanjenja.
Što se dogodilo? ,,Povlaštenim" kreditima broju nije bitno promijenjena struktura Gospodarstva koja su imala oko 3 muzna grla, su osnovno stado na maksimalno dvostruko, što je nedovoljno za punu profitabilnost i razvojnu sposobnost obiteljskog gospodarstva kao temelja proizvodnje mlijeka u nas. Isto tako, se broj gospodarstava tek kreditom u proizvodnju mlijeka, sa stadom od oko 5 muznih grla. nakon dvije godine se broj steonih junica i muznih krava u Hrvatskoj smanjio za preko 20 grla po procjenama, gotovo 50 uvezenih grla i stimuliranja uzgoja junica. Jedan dio je s prvim ratama kredita prodavao jedno po jedno grlo iz staje. Drugi dio je samo zamijenio svoja „stara" grla novima i s prvim znacima poticaja u ratarstvu ili drugim granama preusmjerio je svoju proizvodnju. Tako nakon 2000. godine imamo stagnaciju
Tablica 2: Broj i struktura osnovnog stada u govedarstvu
Telad Krave i i junad Junad steone Godina Ukupno do 1 od 1 junice god. do2g. UKUPNO
1991. 757 222 54 473
1992. 590 159 43 383
1993. 589 152 63 370
1994. 519 136 32 347
1995. 494 103 51 335
1996. 461 98 48 311
1997. 451 93 51 304 1998. 443 112 28 300 1999. 438 101 39 296 2000. 427 93 45 287 2001. 438 104 52 280 2002. 417 90 47 278 2003. 444 102 61 280
Izvor: Godi!inji ljetopis 2003.g. broja muznih grla, a govori se o uspjehu porasta otkupa. O se radi? U to vrijeme je povoljnim otkupnim cijenama i poticajima za predano mlijeko udio otkupa u ukupnoj proizvodnji. Dakle, gospodarstva su u manjoj mjeri drugim tržnim kanalima predavala mlijeko ili ga trošila naturalno,jerje prodajna cijena mlijeka bila vrlo povoljna. No, daljnje smanjenje broja muznih krava u 2003. godini je prema preliminarnim podatcima dovelo do pada i proizvodnje i otkupa mlijeka.
Tablica 3: Otkup junadi i sirovog kravljeg mlijeka
Opis / Godina 1998. 1999. 2000. 2001.2002. junad,muškaTona 15120 16504 13258 12680 10908 i ženska sirovokravlje 377507368845380037409328444349 mlijeko litara
Izvor: Godi!inji ljetopis 2003.g.
Drugi propust se odnosi na neodgovarajumjere državne potpore razvoju konkurentnosti i proizvodnih kapaciteta
Izravne mjere potpore poticajima za predano mlijeko i povlašteni krediti u našim uvjetima, relativno dohodovnu proizvodnju i opstojnost obiteljskog gospodarstva i s malim brojem muznih grla u stadu (6-8).
Svako broja muznih grla u osnovnom stadu zahtijeva tehnologije i odgovornost, a materijalni rizik poslovanja. Zato gospodarstava posluje relativno dobro u našim uvjetima s manjim osnovnim stadom, iako ni izdaleka ne ostvaruje iskorištenje tehnološkog potencijala osnovnog stada u govedarstvu. To jasno pokazuje nepromijenjena struktura s više od dvije gospodarstava koja posjeduju manje od 5 grla u osnovnom stadu, te niski tehnološki pokazatelji proizvodnje - prirast i po grlu.
Poslovni sustavi u govedarstvu s 20, 30 ili više muznih grla osiguravaju u našim uvjetima stalnu i stabilnu profitabilnost, ali zahtijevaju dosljedno tehnoloških zahtjeva i visoka ulaganja. Danas je vrlo malo naših pro(manje od 1 000 prema dostupnim podatcima u 2003. godini) na toj razini. Predugo promjene u našem govedarstvu dovelo je do toga da smo sada pred izborom vrlo uskog raspona djelovati odmah, odgovorno i kako bi imali masu i proizvodnju koja ublažiti „udar" skorog otvaranja EU tržišta, ili prepustiti se kao do sada nesustavnoj i neselektivnoj potpori i brizi oko govedarstva se selekciji koju otvoreno tržište donijeti samo po sebi. U ovom drugom zaboravljamo da okruženje dugo godina sustavno potpomaže to otvoreno tržište mehanizmima potpore, s naglaskom na ovo - sustavno.
To da u nevjerojatno kratkom vremenu morati proizvodne kapacitete (broj grla u osnovnom stadu) i promije-
niti strukturu broj grla po gospodarstvu) s istovremenim njem stupnja iskorištenja kapaciteta, što nam donijeti potrebne mlijeka i mesa te konkurentnog i razvojno sposobnog
Naravno, svježi primjeri iz prakse da imamo i dobrih i koji mogu nositi razvoj govedarstva u nas. Do sada se radilo o primjerima koji su na pravi iskoristili proteklih „sedam godina debelih krava". Pitanje je jesmo li u stanju i ustrojiti okvir i sustav proizvodnje na razini grane, a ne pojedinca koji u punoj mjeri brz i djelotvoran razvoj mljekarske proizvodnje u nas. Pritom, s opravdanim oprezom pretpostavljam da razvoj morati osigurati u uvjetima izdašnosti", da ne kažem u uvjetima „sedam godina mršavih krava".
Nesumnjivo je da se radi o velikom poslovnom izazovu postavljenom pred cijelu struku. Pitanje je jesu li za tako brzu promjenu spremni akteri državne politike, sami odnosno masa mlijeka, kao i nositelji državne potpore savjetodavna služba, i veterinarski centri, znanstveno-nastavne institucije i drugi.
Zahtjevi razvoja našeg govedarstva
1. Odnos Hrvatske prema integracijama
Prije nekoliko godinaje od strateške v~nosti bilo osigurati dobru startnu poziciju nakon prijelaznog razdoblja zaštite prema dogovorima sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO). Još je važnije bilo kako se obujmom i strukturom proizvodnje te proizvodnim rezultatima postaviti prema EU.
U oba smo uspjeli napraviti takve propuste koji nas dovode u situaciju nužnosti brzog djelovanja bez prava na do sada tako pogrješke u razvoju govedarstva.
Vrlo je važna za sudjelovanje u ovim integracijam razvijenost govedarstva i
Mljekarski list 05;2004.
» Visokokvalitetnegibljivecijevizaprehrambenuindustriju
U ponudije nekolikotipovasilikonskih i PVCcijeviovisnoo potrebi:
• Zaprotokalkohola(pivo,vinoi si.I,mlijeka i masti, sirupa,mineralne vode,jestivihuljai sl.
• Upromjerimaod2 mmdo 150mms radnimtlakomod6 barado20bara.
» Visokokvalitetnegibljivecijevi za industrijskunamjenu
Uponudije nekolikotipovagumenih i PVCcijeviovisnoo namjeni i potrebi:
• Cijevizaprotokodpadnihvoda(fekalije),pretovarzrna(kukuruz,pšenica Isl.), za i otprašivanje,zaparui vodudo 210C.
• U promjerimaod 10mmdo150mms radnimtlakomod6 barado20bara.
TEHNO-HIDRAULlll
p hramb n 'li.: 11/11 li 111 E: 11/13 li ZII fll: 11/11 H Ili Ili: Nl/3123 111 I.a: prodaja@tehno-hidraulik.hr,11111111U. li· INU lllllM/11111.IE
KONTINUIRANO INOVATIVNI
Rješenja za preradu u prehrambenoj industriji
HAAS-Mondomixje po ISO 9001 normi, certificirana firma i kao takva mašine i opremu za preradu u prehrambenoj industriji. Mondomikser je poznati sistem za kontinuirano podizanje volumena, instaliran u više od 55 zemalja kod proizvodnje proizvoda. nam je prezentirati se kao u ovom Pored Mondomiksera još i raznovrsnu opremu zahtjevima. U našem tehnološkom centru razvijamo nove proizvode, a uvijek novim zahtjevima tržišta. Mašine i opremu stavit vam rado na raspolaganje, kako bi probe mogli vršiti direktno u vašim prostorima.
Mi jednostavno ne prodajemo mašine nego nudimo rješenja
Haas - Mondomix b.v.
Reeweg 13
1394 ZH Nederhorst den Berg
The N etherlands
Te!: +31 294 256999
Fax: +31 294 253099
e-mail: sales@mondomix.nl www.mondomix.nl
Zastupnik CDREN
dobra ustrojenost proizvodnih jedinica (farmi), i materijalna podrška, te povezanost svih u lancu proizvodnje, prerade i prometa proizvoda (meso i mlijeko). Proizvodnim rezultatima (prirast mesa i proizvodnja mlijeka po grlu), te sustavom potpore (kreditna politika, poticaji i naknade, odnosi cijena repromaterijala i proizvoda, i dr.) trebali bi se u što mjeri uskladiti s odnosima razvijenih europskih zemalja. Svako odstupanje od tih vjerojatno dugogodišnje zaostajanje i odnos domaproizvodnje prema razvijenim zemljama narodnogtržišta.
2. Potreba potrošnje i razmjene
Kao drugi važni zahtjev za razvitak govedarstva se potreba za potrošnjom i razmjenom.
Prema procjenama, u godišnjoj proizvodnji za potrošnju i merazmjenu danas nedostaje preko 200 milijuna litara mlijeka i gotovo 10 tona mesa.
3. Aktiviranje neiskorištenih resursa S gledišta popravljanja gospodarskog
GOSPODARSTVO
položaja važan je razvitak govedarstva radi aktiviranja zapuštenih proizvodnih površina. U posljednjem (posebice posljednjih nekoliko godina) površine korištenih livada i pašnjaka su za nekoliko desetaka ha (danas su gotovo 450 ha), ali još uvijek imamo previše zapuštenih i nekorištenih površina pogodnih za razvoj govedarstva.
4. Gospodarsko-socijalni zahtjev razvitka Kao može se naglasiti gospodarsko-socijalni zahtjev države za zapošljavanjem nezaposlene radne snage i povratkom radno aktivnog na nenaseljena
Ovo se posebice odnosi na seoska i od strateške važnosti (ranije nazivana - od posebne državne skrbi) za Republiku Hrvatsku.
Za Republiku Hrvatsku je vrlo važno aktivirati govedarsku proizvodnju na napuštenim iz kojih se iseljavalo radno aktivno je i s ratom uništenim u kojima se i dio povratnika nije na aktivirao u ovoj proizvodnji. ,.J
Nove mjere agrarne politike i sustav premija za mlijeko diferenciraju
Reforma agrara mlijeka na komercijalne i nekomercijalne. dio malih promlijeka ne ispuniti oduvjete i time njihovo mlijeko ne biti u premijskom sustavu.
Malo obiteljskih gospodarstava proizvomlijeka u Hrvatskoj ima preduvjete da na tržištu, gdje vladati konkurencija, mogu ostvariti razinu dohotka. Kod nas postoji dugogodišnji deficit mlijeka iz proizvodnje pa je uvoz i do
Mljekarski list 05/2004.
sustav državnih poticaja stimulativan je za obiteljska gospodarstva, ali do sada nisu pokrenuti povoljniji razvojni procesi. U godišnjoj vrijednosti proizvodnje mlijeka tj. u ostvarenom prihodu, državni poticaji sudjeluju sa 40%, a u Europskoj uniji - ovisno o zemljama cama - ovo iznosi i do 53% od godišnje realizacije proizvodnje mlijeka.
30% od godišnje potrošnje mlijeka i proizvoda.
Udjel govedarstva u poljoprivredi Hrvatske iznosi svega 7,3 %, a u zemljama EU 17,9%. Naša je agrarna struktura nerazvijena, poljoprivredna gospodarstva su mala s prosjeod 2,4 ha obradivog zemljišta, dok je u zemljama EU gospodarstva 18, 7 ha. Proizvodnja mlijeka je usitnjena s 2, 75 krava po obiteljskom gospodarstvu pa ne može biti konkurentna u odnosu na u EU koji imaju u prosjeku 29 krava. Ukoliko se u 2004. god. budu primjenjivali propisi o poticajima koji se odnose na mlijeka, na tržištu bit mlijeko prodavano po dvojnim cijenama (procjena je, da bi u 2004., god. ovakvog mlijeka bilo cca 138 mil. litara). U situaciji, gdje su za ne mlijeka cijene mljekarska industrija može se orjentirati na mlijeko iz uvoza po povoljnijim cijenama.
Razvoj proizvodnje mlijeka do 2007. godine
Procijenjena proizvodnja mlijeka 2003.2007. god temelji se na dosadašnjem ostvarenom nivou proizvodnje i prodaje mlijeka. Prosjegodišnja stopa rasta proizvodnje i otkupa mlijeka iznosila bi 10%. Planirani ciljevi razvoja su realni u odnosu na restrukturiranje broja obiteljskih gospodarstava kao i u produ-
ktivnosti mlijeka po jednom i kravi. U planiranom razdoblju prilagodbe tržišnom ne se porast ukupnog broja krava. U tom procesu do konsolidacije kvalitete krava proizvodnog stada remontom i zamjenom manje produktivnih grla, kravama genetskog potencijala na
Razvoj i restrukturiranje proizvodnje mlijeka pretpostavlja proizvodni model srednje intenzivne proizvodnje mlijeka sa cca 300 000 obiteljskih gospodarstava na kraju razvojnog ciklusa u 2007. god. U 2007. god. u Hrvatskoj bi trebalo biti proizvedeno 1 084 milijarde mlijeka od bi se kroz otkup, potrošnju u i na lokalni plasman iz proizvodnje potrošio 921 milijun litara ili 90% od proizvedenih na mlijeka.
Potrošnja mlijeka u 2007. god kretala bi se od 210 kg mlijeka po jednom stanovniku i zajedno s potrošnjom podmiruje s 95% iz proizvodnje mlijeka uz uvoz mlijeka i
Godišnja proizvodnja mlijeka po jednom gospodarstvu u 2007. god. iznosila bi 36133 litre mlijeka, od bi se kroz oblike potrošnje utrošilo 25 489 litara/gospodarstvo.
godišnja po kravi iznosi 4 713 litara a plasman mlijeka 4 004
I n hr 4 P a lCa roqena razvo1a prozzvo nJe avyeg m ye a d kr l" Z--k litre/krava.
2003.-2007. god.
Krava muznih
Obiteliska gospodarstva
Godišnji rast
Proizvodnja Mlijeka 000 lit mlijeka Mlijeka/ gospodarstvo Mlijeka/krava
Godišnji rast %
Tržnost %
Otkup - Mlijeka 000 lit. prodaja
Mli ieka/ l!osoodarstvo mlijeka Mliieka/krava
2003. tmd. 229 931
089
000
2007. l!Od. 230 000 30 000 10 1084000 36 133 4 713
254 2 055
489 4 004
Program izgradnje farmi
Ostvarivanje proizvodne kvote za mlijeko potrebno je osigurati kroz relativno vrijeme do 2007./2008. god. Razvoj proizvodnje mlijeka vremenski je proces jer dio malih napuštati svoju proizvodnju, a usporedno se odvijati razvojni ciklusi i to intenzifikacijom postoproizvodnih kapaciteta 1 izgradnjom novih objekata.
Intenzifikacija proizvodnje ostvaruje se na dva i to bez ulaganja sredstava i investiranjem u adaptacije objekata ili izgradnju novih štala. Poboljšavanje stanja bez financijskih ulaganja odnosi se na tehnologije proizvodnje, držanje i higijenu grla, ishrane i kvalitetu obroka prema fiziološkom i proizvodnom statusu krava, poboljšanje higijene mužnje i mlijeka te stabilnu i kvalitetu mlijeka.
Nakon pune godine primjene Pravilnika o svježeg sirovog mlijeka («Narodne novine» broj 102/2000.) rezultati analiza u 2003. god. ukazuju da smo u odnosu na kvalitetu mlijeka razvijenih zemalja u znatnom zaostatku. Mlijeko iz otkupa u 2003. god. imalo je sljekvalitetu: E- klasa 27% mlijeka, I. klasa 7%, II. klasa 10%im. klasa 56% mlijeka. mlijeka EU ostvaruju veoma visoku kvalitetu mlijeka kako po kemijskom i fizikalnom sastavu, tako i u odnosu na higijensku ispravnost mlijeka. U Europskoj uniji 95% prodanih mlijeka kvalificirano je u Ekstra i I. klasu, a kod nas, za sada, ovakvog mlijeka Ekstra i I. klase ima svega 34%. Hrvatski mlijeka, koji se u jedan od procesa razvoja i intenzifikacije proizvodnje u 2007./2008. god., mogu ostvariti kvalitetu mlijeka i to da cca 85% mlijeka za industrijsku preradu bude u Ekstra i I. klasi.
Adaptacijama se, uz financijska ulaganja, može mijenjati sustav držanja krava, proizvodni prostor i kapaciteti, nova oprema (izgnojavanje, boksovi, oprema za ishranu koncentratom, izmuzišta i drugo) i nabavljati broj rasplodnih junica. Kada postoje potrebni preduvjeti mlijeka se na izgradnju novih objekata i to je optimalno rješenje za razvoj i specijalizaciju proizvodnje obiteljskih gospodarstava.
Procjena je, da bi za ostvarivanje planiranih ciljeva razvoja proizvodnje mlijeka kroz deseto-
godišnje razdoblje trebalo adaptirati cca 6 000 štala srednjih kapaciteta i izgraditi 1 200 novih objekata ( 40-60 krava).
Investicije. Sukladno Zakonu o državnim potporama potrebno je donijeti Program izgradnje farmi s godišnjom dinamikom realizacije, te definirati udjele bespovratnih sredstava po osnovi kapitalnih ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju mlijeka i mesa.
Rasploživa sredstva kredita pod povoljnijim uvjetima (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, županije, HBOR, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo) ne realiziraju se u cijelosti zbog složenosti procedure podnošenja zahtjeva i posebno zbog uvjeta izdavanja garancija. Potrebno je unaprijediti politiku kreditiranja razvoja poljoprivrede, te osigurati prihvatljive uvjete izdavanja garancija koje bi bile primjerene naših poljoprivrednih
Poljoprivredno zemljište. U provedbi postoagrarne politike upravljanja i gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem prioritet treba davati programima razvoja proizvodnje mlijeka.
Rasplodne junice. Bez genetski kvalitetnih junica ne može se s investiranjem u izgradnju proizvodnih objekata, nabavu muzne i štalske opreme. uzgoj i proizvodnja junica ne podmiruje potrebe razvoja, a posebno je izražen nedostatak junica holstein- frisien pasmine. Otvara se uvoza junica nakon ukidanja zabrane uvoza goveda i mesa iz Austrije i Finske. kvote u EU proizvodnih kvota u poljoprivredijedan su od temelja u sustavu agrarne politike Unije i one se za mlijeko od 1984. god. Njima se reguliraju odnosi na tržištu agrarnih proizvoda kao i nivo godišnje proizvodnje. kvotama se dopuštena godišnja
Mljekarski list 05/2004.
Tablica 5: kovote u EU-15 i u novim Unije novim Unije odobrene su godišnje kvote od 18,328 mlrd. litara mlijeka. Postoje i mišljena, da proizvodnja mlijeka u EU 2013. god. ne bi bila u režimu sustava kvota.
Irska 5,733 3,80 4,500 Poliska 8,964 3,90 8,500
Italiia 11,108 3,67 10,300 Slovenija 0,560 4,13 0,467
Luxemburn 0,269 4,17 0,300
Nizozemska 11,079 4,43 11,000
Portugal 1,920 3,84 1,900
Španjolska 6,220 3,74 6,000
Švedska 3,339 4,20 3,300
Engleska .14,709 4,00 14,400
0,469 kvota za Hrvatsku 2007. god. Intenzivna aktivnost oko stjecanja statusa kandidata Hrvatske za u Europsku uniju i kod nas aktualizira pitanje proizvodnih kvota u poljoprivredi. plan raz-
Tablica 6: kvota u Hrvatskoj - odnosi proizvodnje
Uvoz Broj stanovnika
Proizvodnja Ukupno mlijeka, Ukupno KVOTA mlijeka plasman Inozemni potrošnja 000 ekvivalent turisti* 000 lit % 000 lit. Hrvatska Ukupno litara 000 lit % 000 litara
voja proizvodnje mlijeka, autor u drugim varijantama predlagao je ranijih godina kao globalnu orijentaciju razvoja govedarstva. i potrošnje mlijeka 2007. god.
*Inozemni turisti 80 mil. mlijeka za svaku Unije i ove mlijeka su u sustavu subvencija i premija. Postoje nacionalne kvote i unutar svake Prokvota svaki se farmer mora pridržavati, a ako ih bit sankcioniran. U bilansiranju kvota ne se elementi porasta kvalitete mlijeka (% masti) jer se time mogu nekontrolirano kvote.
godišnje proizvodnje i kvota postoje manje razlike, i odobrenim kvotama nisu izloženi riziku da mlijeko ne bi mogli prodati. EU-15 je riješila pitanje kvota do 2008. god. i one se za svega cca 1,5% te bi sa sadašnjih 117,49 mlrd. kvota u 2008. god. iznosila 120,33 mlrd. litara mlijeka.
nih proizvodnih trendova 2002. i 2003. može se dati sigurnija projekcija nivoa proizvodnje i prodajeotkupa u 2007. godini, a tada bi Hrvatska mogla postati stalnom EU.
Nastavak mjera agrarne politike, koje se odnose na proizvodnju kravljeg mlijeka te aktiviranje sustavnog institucionalnog razvojnog ciklusa govedarstva, garancija su da Hrvatska može u predpristupnom razdoblju za u Europsku uniju tijekom 2007. godine izboriti pravo na kvotu od 921,14 milijuna litara kravljeg mlijeka. Godišnja potrošnja mlijeka u 2007. god. iznosila bi 210 litara mlijeka po stanovniku i potrošnja). proizvodnja mlijeka osigurava preko kvote od 921,14 milijuna litara mlijeka 95% potrebnih mlijeka od ukupne godišnje potrošnje. ,_) M(jekarski list 05/2004.
E-mail:gumex-eko@inet.hr 10, 10310 Grad,Tel.:01/2882 811,Fax:
OPREMA
GRADSKI URED ZA POLJOPRIVREDU
Na temelju glave W. 4. Programa poticanja razvitka poljoprivrede i šumarstva na Grada Zagreba I Službeni glasnik Grada Zagreba 7/03 I i 63. stavka 2. Statuta Grada Zagreba, Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, na 106. tQednici, 1. travnja 2004. god. don-ijelo je o subvencijama u
Iz Grada Zagreba, razdijel 8. Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, pozicija 308 «Subvencije u na Grada Zagreba subvencionirat se: Mljekarski li,st 05/2004.
GRADAZAGREBA
1. Umjetno osjemenjivanje krava plotkinja sa 200,00 Kn i nazimica sa 180,00 Kn po obavljenom prvom umjetnom osjemenjivanju.
• Ovu subvenciju ostvaruju putem Veterinarskih stanica i veterinarskih ambulanti koji vrše U.O. na Grada Zagreba 2. Subvencija umjetnog osjemenjivanja u vlastitom stadu iznosom od 72,00 Kn za dvije doze sjemena.
• Ovu subvenciju ostvaruju koji imaju uvjerenje o završenom za U.O.
na vlastitom stadu, i uzgajaju / nazimice na Grada Zagreba , a sjeme nabaviti od ovlaštenih pravnih osoba s kojima je Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo sklopio ugovor o provedbi subvencioniranja / Centar za reprodukciju u stvu Hrvatske d.o.o./
3. Subvenciju uzgoja krave prvotelkinje iznosom od 1000,00 Kn po jednoj prvotelkinji pod uvjetom njenog držanja 1 god.
• Ovu subvenciju ostvaruju koji u uzgoju imaju prvotelkinje koje ostaviti u vlastitom uzgoju najmanje 1 god.
4. Subvenciju proizvodnje mlijeka iznosom od 0,05 Kn/litri higijenski ispravnog mlijeka pravnim osobama registriranim za otkup i preradu mlijeka sa otkupnih mjesta na Grada Zagreba.
• Subvenciju ostvariti putem pravnih osoba
- mljekara- s otkupnih mjesta na Grada Zagreba
Korisnici ovih subvencija su s Grada Zagreba upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
Sve dodatne informacije i potrebnu dokumentaciju te ostvarivanja subvencija možete dobiti za: - Grada Zagreba u Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo, Avenija Dubrovnik 12 ili na tel. 01/6585-584 - mr. Sumrak, dr. vet. med. savjetnica za veterinu i i Igor Miškulin, dr. vet. med. ili 01/6585-686 dr. vet. med. ili 01/6585-603 - Vlasta Ranogajec, dipl. ing.Za Sesveta, Trg D.
4 na tel. 610 1695 Lukica Hajvaz,dipl.ing - Josip Janeš, dr. vet. med.
AKTUALNO
- IZ SAVEZA UDRUGA
OAKTIVNOSTIMAHRVATSKOGSAVEZA V
UDRUGA
PIOIZVODACAMUJIIA(BSUPI)
Piše: StjepanHSUPM je u proteklom razdoblju imao nekoliko važnih aktivnosti:
1. Dopis Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i vodnog gospodarstva u svezi dopune Pravilnika o kapitalnim ulaganjima. U 11. mjesecu 2003. došlo je do izmjene Pravilnika i proširio se krug korisnika sredstava kapitalnih ulaganja. Isto tako smo i ove godine stupili u kontakt s ministrom Petrom i predložili ponovne izmjene koje su i koje objaviti u broju Mljekarskog lista.
2. Sastanak u Ministarstvu s ministrom gdje smo zatražili da se premira svaka litra mlijeka što smo naknadno dobili obavijest da se odobrava, i zato zahvaljujemo svim udrugama koje su s nama dijelile isto mišljenje i isto to predložile.
3. Okrugli stol na temu - Razvoj govedarstva Hrvatske gdje smo poslali dopis s prijedlozima za izmjene nekih dijelova plana gdje su podaci ili su stari. Predložili smo i dinamiku plana razvoja govedarstva a isto tako predložili smo mjere koje bi Ministarstvo trebalo provesti da bi došlo do bržeg razvoja govedarstva i gradnje novih farmi za proizvodnju mlijeka.
4. Sastanak s ministrom u vezi Protokola 7, o kojemu biti obaviješteni ovih dana i izvijestit u broju Mljekarskog lista.
o Programu razvitka govedarske proizvodnje koji je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
U slažemo se s Programom razvitka
govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, a posebno što se proizvodnje mlijeka.
No smatramo da trebamo sjesti za stol s autorima tog programa i upozoriti iste, porazgovarati s njima i kroz razgovor informirati ih o svim problemima koji se dešavaju na terenu. Upravo mi u ovom ju znamo najbolje što i kako treba promijeniti da bi se lakše,jednostavnije, brže te realizirala provedba tog Programa.
Smatramo da problem koji bi se mogao dogoditi pri realizaciji Programa razvoja govedarstva u RH, problem koji i s kojim se moraju nositi investitori, odnosno farmeri, leži u planovima prostornog
PLANOVI PROSTORNOG
NJA i UREDBE sa zakonskom snagom su IZUZETAN PROBLEM. Naime, brojnim i zaista dobro poznatim NEDOSTACIMA istih, koji su svojim rješenjima uzrokom mnogih gospodarski štetnih posljedica.
Ilustracije radi .....
zapreka je toliko sporna UDALJENOST STAJA od naseljenih STAMBENIH OBJEKATA - obiteljskih udaljenost staja od - cesta: županijskih, sporednih itd. više nije jasno tko što zabranjuje, kojije stvarni razlog zabrane - naime objašnjenja su neprimjerena bez ikakvog smisla i svrhe. Puni smo o POZITIVNIM ZAKONIMA koji su izvedeni po EUROPSKIM STANDARDIMA - no njihova životno valorizirana svrsishodnost - njihova primjena i vitost u svakodnevnom životu, je upravo puta KATASTROFALNO - gospodarski štetna. Nije nikakvo da ljudi izigravaju i oglušuju se o ZAKON što ne podržavamo, no na žalost, sve ih na spomenuti Smatramo da ZAKONItrebaju ljude ne samo disciplinirati, i poticati, na koncu zakoni nisu nepromjenjiviako su pokazali cijeli niz nedostataka - pa promijenimo ih u korist svih kojima su potrebni. Izrada novih planova povjerena je Na žalost sada se može ustanoviti da tek sada uslijediti cijeli niz maštovito-neostvarenih NEPOVOLJNIH RJEŠENJA.
Ova situacija je ujedno idealna jer omoguda lokalni doslovno što i kako a da se pritom ne nikakvi pozitivni pomaci - odnosno greške a da sami pritom ne budu sankcionirani za iste.
Po svemu ovakva ODLUKA odnosno rezultati koji uslijediti dali su se predvidjeti i to je jasno izgleda samo direktno zainteresiranim - investitorima (FARMERIMA), a nije samo NALOGODAVCU.
Posebno želimo skrenuti pažnju da se u više navrata pokušalo farmere koji su u fazi proizvodnje mlijeka kada su dosegli nivo od 15-20 i više krava da im se ne dodijeli odgovarapovršina zemlje - dobro da se to nije dogodilo, no kod nas je sve
Posljedice takve odluke rezultirale bi time da je sav prethodno uloženi trud, kao i sredstva u:
- adaptaciju ili gradnju nove staje
- nabava stajske opreme i mehanizacije za obradu zemlje
- nabavu osnovnog stada JUNICA-KRAVA bio uzaludan trud da ne ustvrdimo gospodarski katastrofalan - što bi u stvari i bilo. Ovaj primjer s razlogom smo naveli jer takvih je primjera u životnoj praksi puno a mnogi vlasnici FARMI to su i doživjeli.
HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PROMLIJEKA - zahtijeva da se u operativni plan razvitka govedarske proizvodnje u RH pod 5 - dinamika provedbe planajasno i prihvati
Pod 2 - smatramo da bi bilo uputno da u tijelu za koordinaciju provedbe programa budu svakako i predstavnici od strane HUSPM. Lijepo molimo da to tijelo koje biti osnovano odmah mora napisati cjelokupni plan provedbe programa, hodogram.
Pod 3 - uvjete kreditiranja sa HBOR-om i poslovnim bankama smatramo i to s više naslova. Mora se navesti koje su to banke, koji su to drugi izvori i visina kreditnih sredstava koju investitor može zatražiti s jasno definiranim kreditnimkondicijama(kamatamaitd.).
0512004.
v~okuproizvodnju .mvea idobrozaravUekrava
Pod 4 - gdje se navodi sudionike osiguranja kredita - garancije treba definirati konkretno o kakvim se garancijama radi. Naš prijedlog je
- garancija države 50% - udio investicije mljekare 25% - udio investicije vlasnika farme 25%
Pod 5 - gdje se predlažu izmjene i dopune Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, a u dijelu koji se odnosi na korištenje sredstava za kapitalna ulaganjaodnosno kako bi se za ove namjene mogla koristiti planirana sredstva. U sažetku programa izvori sredstava pod 2.2 dali ste na znanje da se pravo na ostvarivanje poticaja za kapitalna ulaganja u iznosu od 25% vrijednosti cjelovite investicije, drugim to da se za taj iznos umanjiti ukupno potrebita sredstva iz drugih izvora. Želimo vas najozbiljnije upozoriti da se ne dogodi da se iz ovih izvora izdvoji i sudjelovanje države u neposrednom financiranju programa. To tražimo tim više što je to bilo od prijašnje vlade da ta sredstva biti bespovratno u korist investitora, a sada najavljujete da se to ne ispuni.
Pod 7 - zaista nas ovaj vaš prijedlog o izmjeni zakonskih propisa u cilju jednostavnijeg rješavanja dozvola, a tek nedavno su usvojeni novi prostorni planovi po i gradovima. ·
Naš prijedlog. a ujedno i zahtjev je
1. da nema pri udaljenosti gradnje staja od naseljenih stambenih objekata, obiteljskih udaljenost staja od saobracesta: županijskih, itd,
2. da se zakonskom regulativom legalizacija objekata (farmi, staja, ostalih objekata za poljoprivrednu proizvodnju) izgrabez lokacijskih i dozvola,
3. da se lokalnoj samoupravi, i gradovima na osnovu poslovnih planova i investicijskih programa investitora, ali s istom i sadašnjih. Da se Vlada RH odredi u pribavljanja potrebnih zemljišnih površina od O,7-1,0 ha po kravi.
Pod 8 - ovu smatramo veoma važnom iz razloga što svi programi strategije do dana današnjega nisu realizirani brojnih razloga, a prije svega što nisu bili imenovani nosioci provedbe programa. Stoga molimo da se to ne dogodi i sada. na što želimo upozoriti je vaša izjava prilikom prezentacije programa u Gudovcu 19. 03 2004. da javnim natjetražiti najpovoljnije opreme, rasplodnih junica itd. Upozoravamo da se ta dobra namjera ne bi zloupotrijebila što se dogodilo u brojnim primjerima. Stoga predlažemo da u istu predstavnike HUSPM.
Pod 10 - najbržom i najefikasnijom mjerom smatramo ukidanje zabrane uvoza rasplodnih junica i to posebice pasmine holstein iz Nizozemske i Zato što ih u Austriji nema dovoljno, a i u ostalim zemljama iz kojih je dozvoljen uvoz su izuzetno visoke cijene. Uvozom junica odmah rješavamo najvažnije pitanje, a to je visina proizvedenog mlijeka u RH negdje od barem milijardu dvjesto litara jer raspravljat se samo o postignutim pokazateljima. Drugim to ako smo osigurali nivo proizvodnje mlijeka u navedenoj smatramo da smo tom mjerom uvoza junica osigurali i potrebno vrijeme za izgradnju farmi do ulaska Republike Hrvatske u obitelj Europske zajednice, odnosno postigli kvote. :::J
Ukoliko Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva prihvati naše prijedloge kao dopunu Programu razvitka govedarske proizvodnje u RH smatramo da u vrlo brzom roku ne bismo više uvozili mlijeko. Sa mlijeka skinuli bi breme nezadovoljstva koje vlada dugi niz godina.
Zahvaljujemo Hrvatskoj m"/jekarskoj udruzi i redakciji Mljekarskog lista što su nam da ovim putem informiramo svoje
HRVATSKI SAVEZ UDRUGA MLIJEKA
Mljekarski Li.st0.5/2004.
,DW YI.Jll mlijeka
Piše prof. dr. se. Boro
U Daruvaruje 03. ožujka 2004. godine održan sastanak predstavnika otkupljimlijeka, varaždinske Vindije, i ovaca iz Požeškoslavonske i ravske županije. Ukupno je bilo oko 70frizijskih i ovaca koji se bave proizvodnjom mlijeka.
Podnes~no je o otkupu mlijeka u 2003. godini te postignut dogovor o i tijeku otkupa u ovoj kalendarskoj godini. Tijekom 2003. ''Vindija" Varaždin imala je organiziran otkup mlijeka u sedam županija u unutrašnjosti Hrvatske i to: u Varaždinskoj,
Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i skoj županiji. S navedenih tijekom 2003. godine ukupno je otkupljeno oko 480.000 L mlijeka što je 14% više negoli prethodne 2002. godine. «Vindija» Varaždin tijekom 2004. godine planira otkupiti oko 580.000 L mlijeka. Navedeno je potvrda širenja proizvodnje mlijeka i u kontinentalnim Hrvatske. Uz to, sve je broj koji mlijeko sami u sir i plasiraju na tržište. je dogovoreno da otkup mlijeka od ovaca od 01. 04., dok se mlijeko od ovaca otkupljivati od 19. travnja 2004. godine. se nadaju da janjad prodati prije Uskrsa a nakon toga bi s mužnjom ovaca. U sklopu ovog druženja autor ovoga održao je predavanje iz proizvodnje i mlijeka.
Novi mladi
Ustrajan sam u nastojanju razbijanja stereotipa da je uzgoj ovaca djelatnost "drugog reda" a da su zaostali, neobrazovani, prljavi itd. Moja višegodišnja druženja s tim i izuzetno vrijednim ljudima, koji sami svoj kruh, dostojanstveno cljelatnost s koljena na koljeno, stada i pašnjake svojim nasljednicima. I ovaj put bio sam ugodno ne samo brojem na tom skupu nego i njihovom dobi. U glavnom su tu bili mladi ljudi (izuzev nekolicine). Sve su primjeri da ovce uzgajaju i oni s fakultetskim diplomama (agronomi, veterinari, profesori...), a njih je sa srednjom spremom. Naravno, ima i onih koji su završili samo osnovnu školu (uglavnom je o starijim Dakle, se po naobrazbi ne razlikuje od obrazovanog hrvatskog Danas se ne trebamo iznenaditi kada vidimo s kako surfaju po internetu najnovije spoznaje radi poboljšanja prinosa i proizvoda. S sam u stalnim kontaktima elektronskom poštom. razmjenjujemo informacije, dobivam podatke s terena, proizvodne pokazatelje te razne upite vezane za problematiku uzgoja ovaca i koza. Upravo takvi su naši mlijeka: mladi, ambiciozni, željni znanja koja primjenjuju bez imalo zadrške ali s oprezom. prije
svega njima, broj ovaca u Hrvatskoj stalno se Prije desetak godina nismo imali ni jednu - frizijsku ovcu, a danas ih je oko 2000. "vizitke" vidim da svi uz telefon imaju i "e-mail" adresu, pa razmišlja: «O Bože, u je napravljen toliki iskorak, ovce uzgajaju u gdje ranije nisu smjele ni primirisati, a vlasnici su mladi ljudi.» Velika je stvar za našu Državu, da mladi ljudi proizvode hranu. o njima vidim sve ulogu Hrvatske u uzgoju ovaca, osobito u proizvodnji mlijeka. Pred nama je ulazak u Europsku uniju. Za razliku od proizvodnje kravljeg mlijeka, koja biti kvotama, i kozje mlijeko se proizvoditi bez ikakvih I upravo tu, u proizvodnji mlijeka vidim Ovom prigodom pozornost našoj Vladi i svim relevantnim institucijama, da pomognu ovim vrijednim ljudima oko otkupa i
zakupa zemljišta, zaštiti. njihovih proizvoda (janjetine i sira), pripomognu u realizaciji povoljnih kreditnih linija za nabavu visokovrijednih rasplodnih grla, izgradnju i izmuzišta. U ovo vrijeme, kada se toliko govori o GMO hrani, ljudi koji i ne razmišljaju o tome proizvode hranu najviše (meso, mlijeko, sir). oni nisu u nadmetati se s onim velikima u reklamiranju i promidžbi svojih proizvoda. Nisu nametljivi, ne na sebe pozornost štrajkom ako ne prodaju janjad, mlijeko, sir, vunu.
Stoga je krajni trenutak da prestanemo smatrati poljoprivrednom granom drugog reda. Velike su prednosti Hrvatske u uzgoju ovaca, u proizvodnji mesa, mlijeka i trebamo ih iskoristiti. To nam biti lakše ako se organiziramo i radimo u cilju i i a uz Države. O
agrometeorologija
Po korica
Sada kad sjetva ratarskih i povrtlarskih kultura bude završena, na oranicama zbog oborina u dijelova Hrvatske i do stvaranja po korice. Kišne kapi udaranjem u tlo razbit ce tla, raspršiti koloide pa se masa tla zamuljiti. Porastom temperatura tla smanjit se vlažnost tla pa se na tlu stvoriti pokorica. U takvim uvjetima plinovi iz tla više odlaziti u atmosferu i obrnuto, pa u tlu do nagomilavanja dioksida. Kako u tlo dolaziti nova kisika, klijanje posijanog sjemena u takvim uvjetima ponegdje biti vrlo otežano. Pojave pokorice bit i dalje, iako znatno manje jer vegetativna masa ratarskih i povrtlarskih kultura vati direktni utjecaj zraka, zagrijavanje tla a i gubitak vode iz tla bit znatno manji.
Pojava oborine iz dana u dan poljodjelcima biti sve važnija jer, primjerice, kukuruz tijekom razdoblja vegetacije potroši 400 mm do 530 mm vode. No, kukukuruz pa i ostale poljoprivredne kulture u nekim su fazama svog rasta najosjetljivije na nedostatak vode u tlu. Kod kukuruza to razdoblje 10 dana prije i traje sve do 20 dana nakon cvatnje. Nedovoljne vode u tlu sigurno i ove godine biti problem na poljima dijelova Hrvatske. Što voda za život svake biljke ne treba posebno isticati. tim, treba spomenuti daje ulazak vode u biljku posljedica osmotskog tlaka u korijenu biljke. No, osmotski tlak nije jednak kroz cijelo razdoblje vegetacije. Najizrazitiji je tijekom proSposobnost spomenutog osmotskog tlaka koristi se primjerice u Meksiku za dobivanje slatkog soka od agave a koji se kasnije koristi za proizvodnju opojnog zvanog pulque. Tako jedna agava tijekom samo jednog dana može dati i do S litara soka.
list 05/2004.
Piše: Milan Pauni prof
Mjesec svibanj dobio je ime po grmolikom drvetu svib, sviba, svibovina koje cvjeta u svibnju. Raste uz puteve i u šikarama, snažno miriše i mnoštvo koje skupljaju nektar. Neki pisci navode da su djeca od svibovih šiba pravila svirale u dok je drvo puno soka pa se kora lako skida. Ovaj mjesec se i u slovenskom jeziku zove: sviben.
Ranije je zabilježen i naziv što su neki kao crven pa su povezivali s crvenom bojom svibova drveta, s crvenim granama sviba.
Djeca znaju lice i ruke natrljati sviba što izazva žarenje i vrlo neugodno alergijska crvenilo. Naziv neki povezuju s imenicom crv
pa bi to bio mjesec kada se obilno namnože crvi. je naziv bio i rožnjak prema imenici ruža jer je to mjesec cvjetanja ruža.
U popisu hrvatskih prezimena nalazimo Sviben (u Slavoniji) i (u Lepavini kod Koprivnice), a vjerojatno su se odnosila na ljude u svibnju. Nekoliko sela u Hrvatskoj nosi ime Svibovec, zaselak kod Imotskoga je Svib, a Svibovac je bila utvrda na rijeci kod N arte blizu Bjelovara. Možda i naziv slavonskog sela Sibinj mjesto gdje raste svib.
Ostali zabilježeni nazivi - sviban, sviben, veliki traven, cvetanj, rožocvet, majo, mažo naziv maj dolazi prema nazivu mjeseca rimskog kalendara, a izveden je iz imena italske božice Maje koju su smatrali velikom starom majkom. ::J
KALENDAR RADOVA
00 U polJ·u nastavljamo sjetvu kuku- .S ruza. Ozime žitarice tretiramo protiv i širokolisnih korova herbicidima koje je ·o dopušteno koristiti u toj fazi razvoja. 0 Jare žitarice do kraja busanja tretiramo protiv uskolisnih korova. nje zaštita ozimih žitarica
U vinogradu je loza u punom porastu pa kada opasnost od mrazeva i plijeviti koje mladice ostaviti za godinu, bez obzira jesu li rodne ili neradne. Na jako od zime ostavljamo mladice koje tjeraju s podnožja i od kojih godine oblikujemo trs. Narasle mladice vezat uz armaturu. tretiranje vino.§ co a
potrebno je zalijevati osobito nakon sjetve ili sadnje. Zalijevamo uvijek ujutro. Sijat ciklu, mrkvu, peršin, kupus, kelj korabicu, rotkvu, krastavce, tikvice, poriluk i salatu, saditi patlidžan, celer, salatu i poriluk.
U vrtu okopati tlo uz ukrasno bilje i razrahliti zemlju. Ako je vrijeme suho, povremeno treba zaliti nasad. Nakon opasnosti od mraza, sadit ljetno bilje Narodne izreke za svibanj: Kišan svibanj nosi na sve usjeve. Mnogo u svibnju grmljavina, uvijek Je godina. Sušan svibanj, gladna godina. U svibnju prepelica pošto hrana u jesen biti. Hladan svibanj sira i vina daje. O
Pripremio:mr. se. Dražen agrometeorolog I ' grada protiv peronospore.
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. OS. 20. OS. 31. OS. i prihrani ti ih.
U povrtnjaku sve vrste
IOSIJEK S.18 20.IJ,ts.01 20.IS 4.57 20.27 zaštititi od bolesti i štetnika okopati ga, prihraniti i plijeviti korov. Pripremit tlo I ! za sjetvu i sadnju. Ako je vrijeme sušno, REB 5.28 20.16 j 5.16 20.28 5.07 20.39 ,__________________ __, :==============================J
Poštovani poljodjelci, predstavljamo Vam hibrid kukuruza PR38P05 iz rane FAO grupe 300. Glav- 1 ne karakteristike su mu adaptabilnost na razne uvjete proizvodnje i zrno kvalitete. Može se sijati sve do 20. svibnja i dozoriti za zrno.
