GOSPODARSTVO
usporedbe proizvodnih i ekonomskih rezultata u proizvodnji mlijeka i pregled
OBAVIJESTI
Srednja gospodarska škola Križevci
Obavijest o subvenciji namijenjenoj
Piše: Nenad dipl. ing.
Pojašnjavati u ovom tekstu
Mljekarskog lista, koji žive od poljoprivrede i na svojoj koži posljedice suše, da su štete velike i kolike su, bilo bi neprimjerena, ali sam ipak dužan dati neke informacije o aktivnostima koje se poduzimaju na nivou Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
Uslijed dugotrajnog sušnog razdoblja u proljetnom dijelu godine od do svibnja nastale su štete na poljoprivrednim kulturama i to: repi, i pivarskom uljanoj repici, raži, zobi i pšenici. Do sada je 13 županija proglasilo stanje elementarne nepogode Vukovarske-srijemska, Brodsko-posavska, Požeška-slavonska,ka, Bjelovarsko-bilogorska, Varaždinska, ska, Krapinsko-zagorska, županija). Na temelju prvih procjena iz županija, a s raspoloživim podacima dobivenim od županija, je preliminarna procjena suše (tablica u tekstu).
Ukupne štete koje je suša do sada uzrokovala se približno oko 1,4 milijarde kuna. Mnogi poljoprivrednici vidjeti da su u ovoj tablici korišteni podaci s malim prinosima po hektaru, odnosno referentni prinosi koji su traženi u proteklim razdobljima.
NASTAVAK NA STR. 2
Redakcijski koleglj: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Sljepar, Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Ljiljana Husinec, dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun dipl. ing. Darl<o Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorlca: dipr. ing. Vera urednica: ing. Mirna Lektorica: KatarinaZrinka prof., Crteži: dipl. ing. Nikola Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I urednl6tvo: Zagreb, !lica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.hinet.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 4,50 kn, priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikola Halpera 1, Naklada: 43.000 primjeraka
Nažalost, i u ovoj iH' katastrofalnoj {1!-! situaciji u kojoj se našao hrvatski seljak neki su se upustili u procj-
vrijednostštetapo štetenazasijanim
Kutlure zasijanaštete proizvodnje po hektaru površinama hektaru
ha % kuna kuna Kuna ene, da se ublažavanje posljedica ove strašne nepogode procjenjuje prikupljanjem poena. Svi koji žive na selu znaju da nema obešza opustošena polja i zasigurno onaj «gorki okus u ustima» sprati postotak više ili manje u odšteti, a znamo da su dosadašnji iznosi za štete bili po smiješnih 20 ili više kuna po hektaru. Nema cijene kojom se može platiti poznata «duševna bol» (kada politituže_ novinare za napade u tekstovima) seljaka koji ne može svome susjedu pokazati kako je lijepa njegova kukuruza ili kako je «požel» 60 metri pšenice po hektaru. Ministar je u više navrata odbio bilo kakva licitiranja sa sušom i svi u ministarstvu bi bili sretni
da su štete manje nego što su u ovoj tablici. Ova suša mogla bi imati loše posljedice na stanje fonda u Republici Hrvatskoj, odnosno moglo bi do porasta cijene kukurza i ostale hrane, a u ovom trenutku to bi bilo pogubno za naše svinjogojstvo i govedarstvo. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva najavila je da pratiti stanje na tržištu i reagirati na bili kakve promjene u cijeni hrane na tržištu. Velike su štete, što u prolazi na djetelinskotravnim smjesama, a ne treba govoriti koliko su one važne- u a nažalost taj nedostatak na tržištu se ne može na kvalitetan sanirati uvozom.
Važno je naglasiti da je Vlada za dva vrlo važna prijedloga Ministarstva poljoprivrede i šumarstva ostavila rok da se rješenje:
1. o osiguranju isplate 30% od iznosa stvarnih šteta kroz sredstava za
vrijednost štetapo štetenazasijanim štete proizvodnje po hektaru površinama hektaru
533.711.400,00
naknade šteta pravnim i osobama, na iznos od 400.000.000,00 kuna, a u cilju stvaranja pretpostavki za nadoknadu dijela šteta nastalih od suše u 2003. godini; 2. o rješavanju problema plavog dizela na da se primjena u nim za poljoprivredne proizvo-
Svima nam zajedno ostaje da se nadamo kiši, i nekim oblicima seljacima da prežive ovu tešku godinu. Ministar poljoprivrede i šumarstva mr.sc. Božidar donio je, nakon proglašenja elementarne nepogode suše u broju županija, 12. svibnja (ponedjeljak) 2003. godine, Odluku o osnivanju Povjerenstva za otklanjanje posljedica od suše u 2003. godini pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, a imenovani su dužnosnici Ministarstva te župani sušom zahvažupanija. Ml:fekarski li.st 6/2003.
Prvi sastanak Povjerenstva održan je 19. svibnja 2003. godine, a proanalizirani su Vlade Republike Hrvatske i date nove
1. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva pokrenuti incijativu prema bankama a osobito Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj te Hrvatskoj poštanskoj banci o odgode otplate kredita na rok od godinu dana.
2. Od strane Ministarstva financija se rješavanje pitanja plavog diesel goriva kroz izmjene i dopune Zakona što biti i
najdirektnija potpora.
3. Kao mjera slatkovodnom ribarstvu predlaže se izdavanje jamstva za kredite kojima bi se financirao razvoj slatkovodne akvakulture.
4. Predlaže se razgovor s o osiguranja šteta od suše, uz preporuku za sudjelovanje županija u izvjesnom postotku subvencioniranja premija osiguranja.
5. Za sastanak je potrebno i druge institucije npr. Hrvatske vode, u cilju konstruktivnijeg rješavanja šteta od suše.
PRIJEDLOGMJERAMINISTARSTVAPOLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVAZAUBLAžAVANJE
1. Odobrava se da Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva sukladno 18. stavak 3. Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu slijedom nastalih šteta od suše i mraza u cijelosti oslobodi obveze korisnike poticaja za proizvodnju krušnih žita, pivarskog uljarice, soje i repe predaje i dokazivanja minimalnog prinosa tih kultura roda 2003. g. 2. Korisnicima državnog poljoprivrednog zemljišta otpisuje se potraživanja Vlade Republike Hrvatske u vrijednosti dijela naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta, a po osnovi sklopljenog ugovora o zakupu i koncesiji državnog poljoprivrednog zemljišta za 2003. godinu, za površine koje su elementarnom nepogodom u 2003. godini te je šteta prijavljena i evidentirana od strane nadležnih tijela za procjenu šteta od elementarnih nepogoda sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (Narodne novine 73/97). Zadužuju se Ministarstvo financija i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva za ove
3. se županijskim skupštinama, gradskim i da oslobode od zakupnine zakupce državnog poljoprivrednog zemljišta su površine elementarnom nepogodom u 2003. godini te je šteta prijavljena i evidentirana od strane nadležnih tijela za procjenu šteta od elementarnih nepogoda sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN. 73/97).
4. Odobrava se da Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva korisnicima kredita iz sredstava Ministarstva poljoprivrede i šu-
Ml.fekarski list 6/2003.
marstva po programima kreditiranja iz sredstava kojima upravlja Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, i kredite koji su u postupku nagodbe, odobri na otplatu kredita na rok od 1 godine bez redovnih kamata u tijeku uz uvjet da isti mogu dokazati da su pretrpili štete uslijed elementarne nepogode u 2003. godini, a koje su prijavljene i evidentirane od strane nadležnih tijela za procjenu šteta od elementarnih nepogoda sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN. 73/97).
5. Odobrava se društvu Hrvatske vode d.d. da sukladno 20. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (N.N. 107/95, 19/96, 88/98) provedu postupak otpisa obveze za vodnu naknadu za 2003. godinu za one poljoprivredne kod kojih je uslijed elementarnih nepogoda - suše došlo do šteta, a koje su prijavljene i evidentirane od strane nadležnih tijela za procjenu šteta od elementarnih nepogoda sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN. 73/97).
6. Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva da putem programa kreditiranja i kroz model kapitalnih ulaganja da poseban prioritet u nabavi opreme za navodnjavanje, opreme i sustava protiv mraza i
7. se Nadzornim odborima i Upravama poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj da u okviru vlastitih bilo reprogramom ili u otplati kredita poljoprivrednim doprinesu ublažavanju nastalih šteta od elementarnih nepogoda tijekom 2003.
Piše:dr. se. Zlatka
r Svjedoci smo ovogodišnjih šteta na poljoprivrednim kulturama zbog velike suše u proljetnom razdoblju tijekom ožujka i travnja, a i temperature zraka su od višegodišnjeg prosjeka i to u gotovo cijeloj Hrvatskoj. Teško je izdvojiti vegetacijsku sezonu u kojoj na našim poljoprivrednim površinama nema problema zbog nedovoljne opskrbe vodom, osobito ratarskih kultura (npr. repa) s~ aktivna vegetacija dijelom odvija t11ekom najtoplijeg dijela godine (srpnja i kolovoza). Pod sušom podrazumijevamo nedostatak vode potrebne za normalan rast i razvoj poljoprivrednih kultura. Suša je neprijatelj hrane na otvorenom prostoru. S gledišta rizika od suše, najugroženije su (ratarske) kulture svog relativno plitkog i slabije razvijenog korijenovog sustava u usporedbi s nasadima višegodišnjih drvenastih kultura. Samo neke ratarske kulture, poput primjerice lucerne, mogu na tlima dobre teksture razviti korijenov sustav i do 4 metara dubine. No, treba istaknuti da se ratarske kulture razlikuju po vode potrebne za formiranje jedinice suhe tvari. Od naših najvažnijih ratarskih kultura najskromniji je kukuruz koji troši 400450 litara vode za kilogram suhe tvari, dok je najrastrošnija lucerna koja treba oko 900 litara vode za 1 kg suhe tvari.
Veoma je važno poznavati tzv. period pojedine kulture koji podrazumijeva razdoblje rasta i razvoja u kojem je biljci voda najpotrebnija. To se razdoblje uglavnom pokla pa s vremenom najbržeg rasta uzgajane kulture odnosno nakupljanja suhe tvari po jedinici površine. Tako je primjerice period za pšenicu u vrijeme vlatanja tj. u travnju i
svibnja, a za kukuruz od polovice lipnja do polovice srpnja. Suša za vrijeme perioda najviše smanjiti prirod, odnosno prinos uzgajane kulture, a u ekstremnim mogu nastati i potpune štete.
PROLJETNA SUŠA
U kada osim nedostatka oborina pušu vjetrovi brzo se isušuje voda s površinskih slojeva tla. proljetne suše u našim glavnim proizvodnim je relativno mala a štetnija je kada dolazi kombinirano s nedostatkom oborina tijekom prethodnog jesenskog i zimskog razdoblja. Proljetna suša posebno šteti ozimim žitaricama i krmnom bilju jer su to kulture kojima je voda najpotrebnija u od vlatanja do klasanja biljke. Tijekom vlatanja potrebno je 50% od ukupnih potreba vode tijekom cijele vegetacije. Stoga je jasno zašto su i štete od suše za pšenicu i ostale usjeve ozimih žitarica ako nema kiše tijekom toga razdoblja. U jake suše tijekom travnja i svi~nja, u usjevima ozimih žitarica smanjen je broj klasova po jedinici površine jer se broj produktivnih vlati (klasova) tijekom raz~ojne faze vlatanja. Nadalje, osim smanjenja bro1a klasova po jedinici površine (najvažnije komponente prinosa) dolazi i do smanjenja visine biljaka u klasanju, tj. što je suša izraženija to biljke ozimih žitarica biti niže u vrijeme klasanja. je da pri visini biljaka u klasanju od 6090 cm prinos zrna pšenice iznosi oko 50 dt/ha, a na visini od 40-60 cm prinos je dvostruko manji (20-25 dt/ha). U biljaka ekstremno niske visine u klasanju (25-30 cm) izmjeren prinos zrna je svega 10 dt/ha. Pri uzgoju ozimih žitarica treba napomenuti i veliku indirektnu štetnost suše kada ona nastupi odmah na proljetne vegetacije i travnja kada se obavlja prva (rana) odnosno druga (polukasna) prihrana gnojivima. Ukoliko nema oborina mineralno gnojivo dospjeti u tlo pa ne biti dostupno uzgajanoj kulturi. Dobro je poznato da biljke troše vodu ukoliko imaju na raspolaganju optimalne hranjiva u usporedbi s usjevom koji nema do-
nastavak na str. 6 Mljekarski List 6/2003.
a :
Vrbovec, Eugena de Piennesa bb
li.O.o tel.: 0li279l-057. 279t-<N0. 2791-822
fax: 01/2792-035.e-mail:jurval@,zg.tel.hr
voljne raspoloživih hranjiva. treba da u našem podneblju najsigurniju opskrbu vodom imaju upravo usjevi ozimih žitarica jer vegetaciju završavaju prije nastupa najsušnijeg razdoblja. Ozime žitarice gotovo cijelu vegetaciju prolaze u periodu više - manje oborina ili su zalihe vode u tlu dovoljne da uspješno prebrode ili dulja sušna razdoblja. Stoga ozimi usjevi (prvenstveno ozime žitarice) u našim glavnim proizvodnim rijetko stradati od suše, izuzev na tlima koja imaju mali kapacitet za vodu pjeskovita tla i sl.). Štoviše, u zapadnoj Hrvatskoj u godinama sa suhljim lipnjem bilježimo i najviše prinose zrna i najbolju ozime pšenice. No, proljetna suša može biti i štetna za krmne kulture. Zbog nedostatka vode "kasni" vegetacija pa su biljke osjetno niže kada u optimalni stadij za korištenje (klasanje-cvatnja). Stoga su i urodi zelene mase, odnosno sijena u prvom otkosu, osjetno manji od
U uzgoju ranih jarina - poput repe, jarog jare zobi, te kasnih jarina kao kukuruza, soje i suncokreta - štete od suše u proljetnom periodu rezultiraju sporim i neujednicanjem u polju. Dio posijanih sjemenki može proces klijanja i eventualno nicanja, ali zbog nedostatka vode i isušivanja površinskog sloja tla (suhi vjetrovi i visoke temperature zraka) može i do njihova potpunog propadanja (odumiranja). Nadalje, može se dogoditi da dio biljaka iznikne i više-manje nastavi normalni rast i razvoj jer ima dovoljno raspoložive vode iz dubljih slojeva tla uslijed nešto dublje sjetve i boljeg kontakta s vlagom iz tla, dok preostali dio sjemenki koji nema te povoljne uvjete ne proces klijanja ("sjeme kišu da nikne"). To može rezultirati prerijetkim sklopom pa biti potrebno presijavanje.
LJETNA SUŠA
Ljetna suša je najštetnija za proizvodnju ratarskih kultura u našim glavnim proizvodnim (Slavonija i Baranja) zbog toga što sve jarine imaju najbujniju vegetaciju tijekom ljetnih mjeseci kada su i potrebe za vodom ._ Ljetna suša je osobito štetna u Primorju gdje su za vrijeme ljetnih mjeseci, osim
nedostatka oborina, i najviše temperature zraka koje na transpiraciju vode iz biljaka pa su time i potrebe usjeva za vodom u usporedbi s nekim drugim proizvodnim gdje su u to vrijeme niže temperature zraka. Nedostatak vode može se primjerice opaziti u usjevu kukuruza koji uvija listove i time smanjuje njihovu izloženost zrakama. Negativan utjecaj suše na krmne kulture opažamo na livadama i oranicama jer drugog i otkosa gotovo da nema ili su urodi zelene mase odnosno sijena veoma mali.
MJERE BORBE PROTIV SUŠE
Mjere borbe protiv suše ovise o njezine pojave i štetama koje nastupaju. Najbolji borbe protiv suše je navodnjavanje koje bi osobito trebalo koristiti za uzgoj najisplativijih ratarskih kultura poput repe i krumpira. ova mjera nije dostupna poljoprivrednih gospodarstava pa se borba protiv suše uglavnom svodi na mjere u obradi tla. Dubokim jesenskim oranjem zadrža-va se i veliki dio jesenska-zimskih i rano proljetnih oborina, pa zalihe vode u tlu do jednog metra dubine na proljetne vegetacije mogu u tlima dobre teksture iznositi i do 150-200 mm vode odnosno 150-200 litara vode po metru. U uzgoj u kasnih jarina, poput kukuruza, treba obvezatno obaviti zatvaranje jesenske brazde u rano se smanjuje isparavanje vode iz tla. kultivacijom tijekom vegetacije jarih široko-rednih usjeva repe, kukuruza) možemo utjecati na smanjenje gubitka vode iz tla se štedi voda za razvoj uzgajanog usjeva.
Vitaminsko-makromineralni premiks namiienien izradi
krmnih smiesa za krave u suhostaiu
Svakodnevnom primienom u 100 - 200 grama po kravi osigurava se:
Za brži oporavak krava nakon telenja - "'~
Zahtjev:
Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti. Proces izvanredno je Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.
Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste mineralne vode.
Uzrok:
Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, zaležavanje, groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.
Rješenje:
BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.
Djelovanje:
Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže snaga, pivski kvasac kao fitnes_~omp?nenta i apetita u buragu. Dodatm 1zvo1: energije uslijed laktoze i dekstroze (groždam
Zašto:
Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,
klorid, itd.), je glavna regulacija prometa vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzeu:io bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenJa. Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u ili manjoj mjeri.
Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.
Kako: Jedna BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U potrebe dati sondom.
Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.
Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane. Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo posteljice, dobrog zdravlja krave.
Prednost: - zdrava krava - visok - optimalan start laktacije
Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., 10010 Zagreb, 98, Tel: 01 / 6609 - 851, Fax: 01 / 6609 - 728, e-mail: sano-zagreb@zg.tel.hr
Krmni obroci krava moraju sadržavati sve hranjive tvari potrebne organizmu za rast i proizvodnju (uzdržne i produktivne potrebe). To su energetske tvari, minerali, vitamini i druge biološki djelatne tvari.
bitno se mijenjaju uvjeti držanja i hranidbe krava. Dolazi do bujanja vegetacije, tako da gospodarstva raspolažu s trave i zelenih krmiva, a ponestaje sijena i silaže. Prijelaz sa zimske na proljetnu hranidbu mora biti postupan, jer ne podnose nagle promjene. Svaku promjenu hrane mora pratiti promjena sastava buragovih mikroorganizama, a to traje oko 10 do 21 dana.
Krave visoke muznosti su na granici fizioloških i proizvodnih s vrlo osjetljivim sustavom, pa je potrebno pažljivo provoditi tehnologije hranidbe i držanja krava. U držanju i hranidbi krava treba primjenjivati nove tehnologije i iskustva razvijenih zemalja, ali uvažavati i razlike zbog naših klimatskih, ekoloških i materijalnih uvjeta, proizvodnih i kvalitete pojedinih krmiva, a ponekad i naše višegodišnje tradicije i navike
Prirodna hrana goveda su biljna voluminozna krmiva koja sadrže ugljikohidrate (složene tvari-polisaharide) kao što su: škrob, celuloza, hemiceluloza, pentozani, a u manjoj jednostavne glukozu, fruktozu, galaktozu i Krmiva moraju zadovoljavati uvjete za fermentaciju u buragu, optimalnu sintezu mikrobnih reprodukciju buragovih mikroorganizama i dobru resorpciju masnih kiselina u buragu.
Ostatak krmiva i buragov sadržaj (digest) prelaze zatim u crijevo gdje se fermentativno dalje do kraja i u resorbiraju. Tako dobivene hranjive tvari poslije resorpcije sudjeluju u izmjeni tvari i održavaju koncentraciju hranjivih tvari i kemijskih sastojaka u krvi i tkivnim koja odgovara potrebama zdravog organizma (homestaza).
Na taj dobro uravnoteženi krmni obroci i sadržaj hranjivih tvari u krvi dobru plodnost, visoku muznost i dobru mlijeka, a da bi se to postiglo krmni obroci krava moraju sadržavati dovoljno energetskih tvari, ali i probavljivih minerala i drugih hranjivih tvari.
Hlapive masne kiseline - energetske tvari - proizvod buragovih mikroorganizama
Biljna voluminozna krmiva sadrže ugljikohidrate, u obliku celuloze, koju dobro probave, ali je povezana s ligninom (drvenastom tvari) i teže probavljivu strukturu biljke. Veze celuloze i lignina postaju sa starosti biljke pa biljke otvrdnu, postaju teže probavljive i slabije su hranidbene vrijednosti.
Zimi dobivaju suhih voluminoznih krmiva koja sadrže sirove vlaknine (celuloze i lignina) s nižom probavljivosti organske tvari. Za proizvodnju mlijeka bilo je potrebno dodavati u krmne obroke krava razna krmiva koja sadrže hranjivih, lako probavljivih i topljivih energetskih tvari i krepka krmiva silažu i koncentrate).
Mikrobna razgradnja krmiva u buragu Prednost je da u odnosu na druge životinje, buragovim mikroorganizmima dobro iskorištavaju teško probavljiva ugljikohidratna krmiva (složene tvari s sadržajem celuloze), kao i druge tvari za dobivanje potrebne energije. Mikrobnom razgradnjom krmiva u buragu nastaju hlapive masne kiseline, pretežita propionska, na, octena i kiselina, koje se u biološku strukturu buragovih mikroorganizama, i u resorbiraju kroz sluznicu predželudaca (buraga i knjižavca) i dolaze u jetru. U jetri se masne kiseline pretvaraju u glikogen i glukozu (glukogene masne kiseline), kao temeljne energetske tvari u hranidbi Ako dolaze s krvi u mogu se pretvoriti u masti koje se odlažu u masnim tkivima.
Mljekarski list 6/2003.
U buragu se može prolazno nac1 1 manja glukoze, ali resorpcija glukoze iz buraga je gotovo zanemariva.
Hlapive masne kiseline su, dakle, završni proizvod mikrobne fermentacije u predželucima i zadovoljavaju, ovisno o kvaliteti krmiva, oko 50 do 85% energetskih potreba Kod toga je propionska kiselina najvažnija glukogena masna kiselina iz koje se stvara glikogen i glukoza, a najviše se dobiva hranidbom s lako probavljivim ugljikohidratima i škrobnim krmivima. ·
Octena i kiselina se prilikom resorpcije u buragu pretvaraju u acetoctenu i kiselinu (ketonske tvari) koje služe za stvaranje masti (lipogene masne kiseline) kao trajnije energetske zalihe u organizmu.
Optimalan odnos masnih kiselina u buragu nastaje ako krmni obroci krava sadrže u suhoj tvari najmanje 60 % voluminoznih i 40 % krepkih krmiva, odnosno 17-23 % sirove vlaknine.
Hlapive masne kiseline za sintezu glukoze mogu nastati i mikrobnom razgradnjom u buragu iz nekih glukogenih aminokiselina. u hranidbi je vrlo skupo i ekonomski neprihvatljivo dobivanje energije iz Uz to, a nedostatak ugljikohidrata u hranidbi krava, može uzrokovati i bolesti izmjene tvari (intoksikaciju
Lako probavljiva ugljikohidratna krmiva (šetvari i žitarice) snižavaju kiselost buragova sadržaja, povoljno djeluju i do izvjesne mjere (do pH 5,5) rast i bubrenje resica (papila) na buragovoj sluznici, što resorpcija masnih kiselina. i reprodukciju buragovih mikroorganizama, ali se uz to smanjuju mikroorganizmi koji i iskorištavaju celulozu i teže probavljiva voluminozna krmiva.
Slabije ·iskorištavanje voluminoznih krmiva smanjuje držanja i hranidbe koji su najneposredniji voluminoznih krmiva u prirodnim gospodarskim uvjetima, poskupljuje proizvodnju mlijeka i mesa, a može uzrokovati i probavna oboljenja tvari povekiselost i snižava pH vrijednost buragova sadržaja ispod pH 5,5 tako da nastaju kisele indigestije, dolazi do nadmova, proljeva i drugih oboljenja (acidoza, intoksikacija,
oboljenja jetre, papaka i dr.). Smanjuje se i mlijeka.
Kisele indigestije slabe razvoj i broj normalnih vrsta buragovih mikroorganizama, a uz to se koliformne bakterije, streptokoki, klostridije i drugi štetni mikroorganizmi koji stvaraju tvari u probavnom sustavu (enterotoksine - intoksikacija).
Trava i zelena krmiva u buragu
Bolje iskorištavanje lako topljivih i probavljivih tvari za sintezu mikrobnih i reprodukciju buragovih mikroorganizama je ako krmni obroci krava sadrže uz tvari i lako topljivih i probavljivih pa i spojeve dušika (NPN spojeve, Benural S i dr.).
Tu treba odmah da svježa trava i zelena krmiva povoljno djeluju na razvoj i reprodukciju buragovih mikroorganizama i poboljšavaju probavljivost i iskoristivost krmiva. U mladoj proljetnoj travi i paši nalazi se samo oko 50 % pravih a ostalo su nedozrele i NPN spojevi. U tom razdoblju mlada trava sadrži i najviše što je vrlo povoljno za razvoj buragovih mikroorganizama. uz bujnu i dobro gnojenu travu gnojivima, ipak može nedostajati tvari za sintezu mikrobnih
Tijekom vegetacije smanjuju se u travi lako probavljivi jednostavni i pretvaraju u polisaharide (celulozu), a prave se do 85 %. Može se da trava sadrži oko 65,5 % pravih odnosno ukupnih sirovih trave su NPN spojevi.
U tim odnosima, a uz davanje trave može se primijetiti nedostatak energije u krmnim obrocima, što uzrokuje niži postotak i laktoze, a postotak uree u mlijeku. Zbog toga je dobro uz hranidbu trave i zelenih krmiva, tijekom ranog vegetacijskog razdoblja, kravama visoke muznosti davati krepkih krmiva (žitarica). Takvom hranidbom mala je opasnost od kiselih indigestija, ali su nadmovi zbog vrenja i snažnog razvoja buragovih mikroorganizama, osobito ako dobivaju sitno samljevena brašno bijelih žitarica. Žitarice treba stoga davati uvijek krupnije samljevene (prekrupljene).
Uz proljetnu hranidbu krava travom i zelenim krmivima se javljaju nedostatci suhe tvari i strukturne sirove vlaknine u krmnim obrocima, kao i nedostatci nekih minerala, ponajviše natrija i magnezija, što se kao «pašna tetanija». Stoga je dobro prije puštanja na pašu, ili uz hranidbu zelenim krmivima, kravama davati manju sijena (djetelinsko travne smjese), a u dopunskim krmivima posebice minerale fosfora, natrija i magnezija i manju energetskih krmiva.
Probava i iskorištavanje tvari u metabolizmu krava (izmjeni tvari)
Koncentracija glukoze u krvi je pokazatelj zadovoljavanja potreba organizma energijom. U krvi goveda nalazi se glukoze oko 36 - 59 mg/100 mi, oko 46 mg/100 mi. Zbog velikih potreba glukoze kod visoko produktivnih krava, osobito u visokoj laktaciji poslije telenja, koncentracija glukoze u krvi krava se smanjuje pa se javljaju bolesti izmjene tvari zbog nedostatka glukoze.
Glukoza se u krvi smanjuje ako krmni obroci krava sadrže lako topljivih i probavljivih i spojeve
dušika (NPN spojeve), jer se u veco1 troši za sintezu mikrobnih
S obzirom da mlada i svježa trava sadrži mnogo lako probavljivih sirovih bjelani NPN spojeva uz travu i zelena.krmiva ne treba još posebno dodavati NPN spojeve (ureu).
Glukoza je potrebna za sintezu laktoze i stvaranje mlijeka. Visoka muznost može se održavati samo krmivima koja imaju visoku energetsku hranidbenu vrijednost i mogu stvarati glukoze. Treba da krave s visokom muznosti moraju dobivati oko 2000 g glukoze dnevno, što je oko 60 do 85% ukupne glukoze tjelesnog metabolizma.
Nisko produktivne krave imaju manje potrebe i dobivaju dovoljno glukoze iz grubih voluminoznih krmiva i masnih kiselina koje se stvaraju u buragu djelovanjem buragovih mikroorganizama. visoku muznost krava teško je održavati ako u krmnim obrocima nema dovoljno svježe trave i kukuruzne silaže, dakle krmiva koja moraju sadržavati i dobro probavljive tvari. Uz to treba davati manju dobrog sijena i
kvalitetnih krepkih krmiva (koncentrata), i da svježa proljetna trava starenjem brzo gubi lako probavljive energetske tvari.
Krave visoke muznosti moraju dobivati krmiva koja su lakše probavljiva i bolje hranidbene vrijednosti. Krmiva moraju brže prolaziti kroz burag, ali i uz to održavati stabilnu i vrstu buragovih mikroorganizama i stvarati masnih kiselina za visoku proizvodnju mlijeka.
Masne kiseline resorbirane u buragu i u jetri pretvorene u glukozu, uz ugljikohidrate buragovih mikroorganizama, koji s digestom dolaze u crijevo, ipak nisu dovoljne za sintezu glukoze kod visoko proizvodnih krava i za dobivanje kvalitetnog mlijeka. Da bi se to postiglo, krmni obroci krava moraju još sadržavati ugljikohidratnih spojeva, škroba i koji od mikrobne razgradnje u buragu (teže razgradivi i stabilni u buragu) dolaze s digestom u crijevo, gdje se zajedno s mikrobnim škrobom fermentativno u jednostavne (glukozu, fruktozu i dr.), neposredno resorbiraju u krv i na taj koncentraciju u krvi krava.
Trava i zelena krmiva u cjelini krmnih obroka moraju zadovoljavati fiziološke i potrebe krava
Krmni obroci krava moraju obvezno sadržavati dovoljno suhe tvari, što se može na osnovu izgleda i konzistencije balege (fecesa), koja uz hranidbu travom postaje rijetka, gotovo To treba regulirati dodavanjem sijena (najmanje 3 do 5 kg/dan).
Suha voluminozna krmiva, kao i sijeno, sadrže malo škroba i a od te male samo 18 do 20 % dolazi za iskorištavanje u crijevo. nemaju energetsko
Travna silaža sadrži malo glukoze i lako probavljivih tvari, jer se tijekom silažnog vrenja pretvaraju u i druge masne kiseline silaže. Uz travnu silažu treba stoga uvijek dodavati u krmne obroke lako probavljiva energetska krmiva (krupno samljevena ili peletirano brašno i druge žitarice), što sintezu mikrobnih i razvoj buragovih mikroorganizama. je dobro travnu silažu davati u krmnim obrocima zajedno s kukuruznom silažom koja sadrži više ener-
Mljekarski list 6/2003.
getskih tvari i tako energetski nadopunjava travnu silažu.
Trava i svježa zelena krmiva sadrže, ovisno o vrsti i dobi vegetacije a posebice u odnosu na manje lako probavljivih energetskih tvari koje se gotovo sve razgrade u buragu djelovanjem buragovih mikroorganizama u hlapive masne kiseline i u mikrobni škrob i Tako uz obilnu hranidbu zelenim krmivima nedostaje energije za visoku proizvodnju mlijeka.
energetske potrebe visoko muznih krava uz hranidbu travom dobro je dopunjavati s kukuruznom silažom, a prema muznosti davati i i kvalitetu krepkih krmiva (koncentrate - s energetskom hranidbenom vrijednosti žitaricama i mineralno vitaminskim premiksima).
Kemijski sastav i hranidbena vrijednost trava se mijenja i ovisi o sastavu i vegetacijskoj dobi trava, zatim o vrsti, sastavu i gnojidbi tla, te iskorištavanja (Tablica 1).
Tablica 1: Kemt/ski sastav trava prirodnih travnjaka
Sadržaj Od - do % %
Suhe tvari
22,0 - 26,0 24,0
Sirovih 2,5 - 3,1 2,9
Sirove vlaknine 5,8 - 9,2 7,1
Sirove masti 0,5 - 1,1 0,7
Pepela 2,1 - 2,6 2,4
NET- ekstraktivile tvari) 9,1 - 13,0 10,9
Energetske hranidbene H.j./kg 0,18- 0,20 0,19 vrijednosti MJ/kg 1,22 - 1,30 1,26
Zrnje žitarica je energetsko krmivo. Sadrži
škroba, razlikuje se s obzirom na sadržaj masti i sirove vlaknine, a kroz to i po hranidbenoj vrijednosti (Tablica 2).
Tablica2: hranidbenevrijednostinekih
žitarica
Suhe Sirove Energet.hranid. Žitaricetvari vlaknineMastiPepelaNETvrijednost I kg
Zrnje kukuruza sadrži najmanje (oko 8%) i sirove vlaknine (oko 2,1%). Sadrži više masti (oko 3,5% - približno kao zob) i ima najvišu hranidbenu vrijednost (oko 1,3 H.j. ili 8,38 MJ NEL). Kukuruz i pšenica su vrlo po energetskoj hranidbenoj vrijednosti i sadržaju škroba (NET - ekstraktivne tvari). brašno je lakše probavljivo i bolje iskoristiva, a posebice je dobro davati ga uz osnovna krmiva kojima nedostaje lako topljivih i probavljivih ugljikohidrata za potrebe buragovih mikroorganizama. u nekim uvjetima hranidbe (s mnogo lako probavljivih i topljivih · i NPN spojeva) može izazvati vrlo burne reakcije buragovih mikroorganizama i pojavu nadma. Stoga se davati žitarice u krmnim obrocima krava krupnije samljevene, s više kukuruza (oko 50% od ukupnih žitarica) i podijeljene u više manjih obroka dnevno, tako da se uspori intenzitet aktivnosti buragovih mikroorganizama.
Škrob kukuruza i zobi sporije se u buragu. Kukuruz ima strukturu endosperma a zob više sirove vlaknine, stabilniji su u buragu, u prolaze kroz burag u crijevo gdje se fermentativno neposredno u glukozu i koncentraciju glukoze u krvi (Tablica 3).
Tablica 3: Stabilnost škroba nekih vrsta žitarica u buragugoveda
Žitarice U buragu stabilnog škroba %
Pšenica 6,0- 17,5 brašno (pelete) 4,5 prekrupa 10,0 - 19,0
Zob
Kukuruzno brašno (pelete)
Kukuruz, prekrupa
- 39,0
Treba da se ovisno o mjestu razgradnje (u buragu ili crijevu) mnogo ne mijenja ukupna probavljivost žitarica. Probavljivost i iskoristivost žitarica više ovisi o vrsti žitarica i sadržaju sirove vlaknine, granulaciji mljevenja ili usitnjavanja, žitarica u odnosu na krmiva i o broju krmnih obroka dnevno.
O dodavanju masti i masnih krmiva ·kao energetskog dodatka u hranidbi krava pisali smo u «Mljekraskom listu» broj 4/2003. godine (str.1215) pod naslovom «Masti i masna krmiva u hranidbi krava». w
Prije mužnje ili strojn~
i-: potrebno je izmusti prve mlazeve mlijek~ I -o u posebnu posudu (s crnim dnom) jer je u :sl prvim mlazevima mlijeka velik broj j bakterija. Izmuzivanjem prvih mlazeva _ mlijeka bakterijas:: ma koje su dvije mužnje ušle u sisni otvor. Neizmuzivanje prvih mlazeva smanjuje higijensku zbog ,~ nag broja bakterija u pomuzenom mlici: jeku, a samim time smanjuje i otkupnu! cijenu (Pravilnik). .
Prvi mlazevi ne smiju se musti na pod jer se u tom mlijeku na podu umnažaju bakterije koje mogu uzrokovati upalu vimena, a u vime ulaze kroz sisni otvor kada životinja legne na pod. Ako životinja ima upalu vimena, mužnjom prvih mlazeva na pod širimo upale po podu staje pa tako inficiranja i ostalih krava.
Pregled mlijeka na crnoj podlozi
Pregledom mlijeka na crnoj podlozi utvrpromjene u mlijeku, što promjene u konzistenciji, (sluzavo, zgrušana ), boji i mirisu. Mlijeko treba pregledati u posudi s crnim dnom svakodnevno prije mužnje. Ako je vime upaljeno, mijenjaju se, spomenuta, svojstva mlijeka.
Zbog upala mlijeko je crvenkasto, sluzavo, vodenasto, s primjesama krvi, gnoja itd. Miris može imati po antiparaziticima ili antibioticima (karenca! !!) ako je životinja
Pregled mlijeka na crnoj podlozi ne oduzima puno vremena prije mužnje, a korist je višestruka jer pravovremena promjene u mlijeku na upalu vimena. Još jednom ponoviti da se prvi mlazevi nikako ne smiju musti na pod staje, nego u za to posude.
Mlijeko iz posuda s crnim dnom potrebno je baciti na gnoj ili u kanal za izgnojavanje. O
Mastitis test je najjeftinija i najjednostavnija metoda u dijagnosticiranju (nevidljivih) upala vimena, u prvom redu kataralne upale. Mastitis test mora provoditi barem jednom tjedno prije mužnje tijekom cijele laktacije na svim kravama u staji. Na taj pravovremena i s velikom otkrivamo krave s upalom vimena. Testom ne uzrok upale vimena, nego samo porast somatskih stanica (više od 300 000) što ukazuje na upalu vimena.
Kada ne primjenjujemo mastitis test
Mastitis test ne provesti dva tjedna nakon poroda i dva tjedna pred zasušenje. Važno je upamtiti da se mastitis test ne provodi dvije mužnje jer u tom životinja mora pustiti mlijeko, a ako pusti mlijeko mora biti pomuzena do kraja. U da krava ostane nepomuzena, se pojave upale vimena jer je sisa ispunjena mlijekom, te uslijed ulaska bakterija kroz sisni otvor može do njihovog umnažanja a posljedica je upala vimena.
mastitis testa
Za mastitis testa potreban je mastitis reagens i plitica za mastitis test.
Nakon dezinfekcije vimena prvi mlazevi pomuzu se u posudicu s crnim dnom pregled), a zatim se iz svake izmuze malo mlijeka u udubljenja plitice. Naginjanjem
plitice i odlijevanjem viška mlijeka mlijeka u udubljenjima, zatim dodamo jednaku mastitis reagensa u svako udubljenje.
Lagano promiješamo mlijeko i reagens te nagnemo pliticu i gledamo dno. Ako nije došlo do broja somatskih stanica u mlijeku, na dnu plitice se ne zadržava mlijeko. U da je dno plitice sluzavo i boje, radi se o broju somatskih stanica (preko 300 000), odnosno o upali vimena. bi trebalo
jedan prst u sadržaj plitice i lagano ga ako se sadržaj odnosno ako je sluzav da je broj somatskih stanica odnosno da je vime upaljeno.
GOSPODARSTVO
Uvodno o potrebi usporedbe
Vrlo se u nas raspravlja o realnosti usporedbe cijene tj. ukupnih troškova proizvodnje po jedinici - litri mlijeka u proizvodnji s primjerima drugih zemalja. Isto tako, zanimanje i njaka je usmjereno na usporedbe troškova i cijena u mljekarskoj -?a proizvodnji europskih zemalja i zemalja u svijetu.
ej .g Kad se za potrebe procjena i realnih troškova proizvodnje u izravnoj proizvodnji mlijeka, te industriji prave su dijametralno suprotna stajališta i metodologije i
U ovoj rubrici Mljekarskog lista je u posljednjih pet godina nekoliko puta metodologija cijene proizvodnje, te osnovnih ekonomskih pokazatelja u proizvodnji mlijeka obiteljskih gospodarstava. Više puta objašnjena je i prikazana struktura troškova proizvodnje, te prihoda i dohotka s brojem muznih krava u osnovnom stadu, te s
Na ovim stranicama ste mogli vidjeti konkretne primjere u proizvodnji na gospodarstvima s 3 do preko 30 muznih grla, te stajskim prosjecima od 3 do preko 6 litara.
Osim proizvodnih rezultata, prikazivani su i ekonomski rezultati samom proizvod-
Pliticu moramo oprati nakon pregleda svake krave i to u posebnoj kanti sadržaj poslije izlijemo na gnojište ili još bolje u jamu. Na kraju napomenuti da velik broj mlijeka ima pliticu i reagens, ali nažalost ne provode mastitis test iako ga nije teško provesti i ne oduzima previše vremena Pojedini mastitis test provode kada su vidljive promjene mlijeka ili vimena, a tada je potrebno pozvati veterinara kako bi upalu vimena.
Mastitis reagens i plitica nisu skupi, testa je jednostavno i kratko, a korist je višestruka jer nam pravovremena otkrivanje upale vimena. Tako smanjiti troškove
njom, ali i sustavom državne podrške. Tako su uz osnovnu prodajnu cijenu prikazani i utjecaji državne premije i poticaja na prihode i dohodak mlijeka.
Osnovni podatci i pokazatelji proizvodnje mlijeka u našim gospodarstvima prikazani su u tablicama.
Korištenje baza podataka kao usporedbe
U ovom i u rubrici Gospodarstvo bit prikazana usporedba proizvodnih i ekonomskih rezultata s farmama u svijetu. Osnovu za usporedbu podatci iz IFCN-a (slobodni prijevod: mreža usporedbefarmi) za 2002. godinu (izvorno: Dairy Report 2002, Status and Prosdpectsof TypicalDairy Farms World-
Tablica 1: Kalku!aetfa proizvodnje mlijeka po muznom grlu (s 14 muzmh grla)
Ocis / Godina
Proizvodnja mliieka
Ukuonl orlhod od mljj_eka
od ciiene mli]eka
od državne oremiie
ciiena mliieka kn/lit
Tablica2: Ekonomski za razine proizvodnje (u kunama)
Proizvodnacijenapremasvimtroškovimakn/litra 224 2,05 1,99 1 93
Tablica 3: Ci/ene m/1/ekaprema visini proizvodnje (prodaje) i brojugrla
Cijena mlijeka kn/litra Indeks cijena na bazi 1999. 1999. 2000. 2001. 1999. 2000. 2001. Bez kredita
I Ogrla 3500 lit 2,38 2,46 2,61 100,00 103,09 109,64 10grla 4500 lit 2,25 2,26 2,40 100,00 100,12 106,58 20 grla 3500 lit 2,21 2,28 2,43 100,00 103,09 109,79 20 grla 4500 lit 2 00 2,09 2,22 100,00 10471 Ili 10 S kreditom
I Ogrla 3500 lit 2,71 2,78 2,94 100,00 102,72 108,48 10 grla 4500 lit 2,58 2,58 2,73 100,00 100,11 105,75 20 grla 3500 lit 2,72 2,78 2,93 l00,00 102,52 107,97 20 grla 4500 lit 2,51 2,60 2,73 100,00 103 75 108,84
Wide'-InternationalFarm ComparisonNetwork).
Sto je IFCN? To je svjetsko «udruženje» poljoprivrednih savjetnika i proizvo-
U biti, to je otvoreni znanstveni sustav za razmjenu ideja, informacija i znanja. Osnovni cilj djelovanja je bolje razumijevanje mljekarske proizvodnje u svijetu izradom i godišnjom nadogradnjom jedinstvene baze podataka o proizvodnji mlijeka na farmama pojedinih zemalja.
S broja od 8 zemalja u 2000. godini, broj zemalja je porastao na 24 zemlje koje predstavljaju oko 74% svjetske proizvodnje mlijeka.
Ml.fekarskili,st 6/2003.
Za pripremu ovog i nekoliko u kojima se usporediti proizvodni i ekonomski rezultati naših mlijeka s inozemnim primjerima korišten je godišnji izvještaj IFCN-a koji se u obliku može vidjeti i na Internet stranici http:// www.ifcndairy.org.
Za izlaganje priloženi su osnovni podatci iz sažetka Godišnjeg IFCN-a za 2002. godinu.
U su analizirana 72 tipa farmi u 24 zemlje, koje predstavljaju gotovo ¾ svjetske proizvodnje mlijeka.
U zemalja je otkupna cijena mlijeka, pa su i prihodi na farmama.
Tablica4: Rasponi cijene 100 kg mlijeka 2001. god. 11 dolarima
Raspon cijena Zemlja do 15 USD/100kg mlijeka Brazil,Estonija, Poljska,Argentina, Australiia, od 15 do 20 USD/100kg mlifeka NoviZeland od 20 do 25 USD/100kQmliieka Kolumbiia od 25 do 35 USD/100kg mlijeka Sve EU zemlje, SAD-ldaho od 35 do 45 USD/100kg mlijeka SAD, lzrael od 45 do 50 USD/100kg mlijeka Švicarska
Za usporedbu, u Hrvatskoj su ostvarivali u 2001. godini od 20 do 25 USD za 100 kg mlijeka 22,86 USD ili 191,00 kuna za 100 kg mlijeka).
Cijene proizvodnje ili ukupni troškovi proizvodnje mlijeka za 100 kg su u vrlo širokom rasponu od 18 do 28 USD. Na primjeru farme s 14 muznih grla, zabilježena je cijena proizvodnje od 160 kuna ili 19,15 USD (valja napomenuti da se radi o vrlo dobrom, iznadgospodarstvu u nas).
Tablica 5: Troškoviproizvodnjemlijeka u 2001. god.
Stupanj troška I Iznos USD ZemliaEU zemalja, Vrlo visoki od 28 zemalja SAD-a, lzrael i Poljska farme u Nizozemskoj i Španjolskoj, farma preko 400 Visoki od 23 do28 krava u SAD zemalja I Središnje Europe, Argentina, Indija, Kolumbija, SAD farma s Srednji od 18 do 23 2100 krava farme u Estoniji, Argentini, Brazilu i sve farme u Niski manii od 18 Australiii i Novom Zelandu
Najkonkurentnijim farmama u 2001. godini drže se prema podatcima IFCN-a farme koje proizvode mlijeko ispod cijene od 15 USD za 100 kg. To su farme u Oceaniji, Indiji (22 krave), Estoniji (400 krava) i u Brazilu farme sa 60 krava ._J
U Srednjoj gospodarskoj školi Križevci prošle su jeseni, nakon dugogodišnje stanke, upisani u prvi razred obrazovnog profila MLJEKARSKI TEHNICAR. U obrazovnom profilu polaznici znanja o proizvodnji mlijeka i proizvoda, odnosno znanja potrebna za gotovo sva radna mjesta (otkup, prijem, analiza i prerada mlijeka) za koja je potrebna srednja sprema. Poslije završene srednje gospodarske škole polaznici mogu nastaviti školovanje na visokim i strukovnim fakultetima.
Srednja gospodarska škola Križevci jedina je škola u Republici Hrvatskoj za ovo zanimanje (druge škole realiziraju program MLJEKAR, koji traje tri godine).
Sva teoretska nastava, te dio vježbi i nastave, održava se u školi pod vodstvo~ stalno zaposlenih profesora i
Skala ima potrebne zemljišne površine, govedarski praktikum s tridesetak izvrsnih krava i podmlatkom, te mljekarski
praktikum u kojem pod vodstvom nastavnika, prerade dnevno 300 litara mlijeka u svježi sir, kiselo vrhnje, maslac i polutvrdi sir gaudu.
sudjeluju osobnim radom u obavljanju svih poslova od proizvodnje hrane u polju, proizvodnje mlijeka u staji do proizvodnje proizvoda u mljekari i isporuci na lokalna tržište.
RAVNATELJ SREDNJE GOSPODARSKE ŠKOLE KRIŽEVCI: Mr. se. FranjoMarek
Ned agro d.o.o., Mekušanskac. 62, Karlovac, 047/654-292, 098/365-857
f\_-~-n ·OPREMAZA STAJE l. ,it Oj NIZOZEMSK?G
· RANI FOLIJEZA SJENAŽU I SILAŽU
· NOVATEXWINNERMREŽAZA OKRUGLE
BROUWERS:VEZOVI, BALE TOPLIPODOVI,
· RANI FOLIJEZA OKRUGLEBALE
· ŠPAGAZA BALE
OGRADE,POJILICEPREKO300 ARTIKALA · POLOVNAPOLJOPRIVREDNA. I MEHANIZACIJA I · FOLIJE · HANGARI
Obratite nam se s povjerenjem! I l, I 'h ,-i _; '
dezl (vimena. muznlh m!jekovoda, hladnjaka za n1jeko I ostalog
Pa N - alkalno sredstvo za automatsko r pranje I dezWekciju • Pa•'N1111IIIIII kiselo sredstvo za automatsko i pranje • P3 Duett - praškasto. kontiwal 10 elalll,o Jkiaeb) sredstvo za Blrtomatsko r pranje i dezinfekciju • P3 Unlsept - praškasto. kiselo sredstvo za automatsko I pranje ujutro I • Zlatol MR-F - praškasto, alkalno sredstvo za pran1e I dezifekclju • Pa Yeloucld - emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfekciju vimena prije mužnje • P3 lo-Shleld - Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - Mastitisprofilaksa
::COLAB d.o.o. el. 01 6321 600, ax. 01 6321 633, ~vrtnica 17, 10 000 Zagreb, vww.ecolab.com
Temeljem 63. st 2. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 20/01 tekst), Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, donijelo je na 35. sjednici, 28. 2003. god. o subvencijama u u 2003. god.
Iz Grada Zagreba, razdjel 8. Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, pozicija 271 «Subvencije u
Temeljem ovog s
Grada Zagreba, upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ostvarit - subvenciju od 0,05 kn po litri higijenske mlijeka predanog pravnim osobama s Grada Zagreba, koje su se javile na i imaju registrirane objekte za otkup i preradu mlijeka ili otkup vrše na
Grada Zagreba, te su sklopile ugovor o poslovnoj suradnji (LURA d.d., KIM d.d., i VINDIJA d.d.)
- subvenciju umjetnog osjemenjivanja i to: 180,00 kn po jednoj osjemenjenoj kravi plotkinji i 160,00 kn po osjemenjenoj rasplodnoj
(Veterinarske stanice: Remetinec, Zagreb i Sesvete i Veterinarska ambulanta Pokupska Cerje koje vrše umjetno osjemenJivanje na Grada Zagreba
- subvencija za krave prvotelkinje u iznosu od 1000 kn (Ugovor o posredovanju za Grada Zagreba sklopljen je sa Veterinarskom stanicom sesvete, 2, Sesvete)
Sve dodatne informacije možete dobiti na tel. 01/65 85 603 mr. Sumrak, dr. vet. med. savjetnica za veterinu i ]aneš, dr. vet. med.
Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503
fax (01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište
fax (01) 2499 509
P.J.Vinkovci,KraljaZvonimira80
Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589
DTS LIVADA za košnju i ispašu
DTSTRAVNIKza košnju
TEPRODAJEMONAVELIKO I MALOSJEME RATARSKOG,POVRTNOG I INDUSTRIJSKOG BIWA :::,
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem
Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u
w
DTS PAŠNIKza ispašu Sudanska trava "SuSu"
.., grašak "Poneka" za zelenu masu grašak "Solara" za zrno mrkva "Ljubljanska žuta" repa "Brigadier" 1"Eckendorf'
Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovcima. ll. cn w
Jara grahorica" Jaga" i "Ebena"
Ozima grahorica "Popelsdorfer"
Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa"
Sve vrste djetelina i trava
da su mikroorganizmi svuda oko nas, okoliš nam je
[ Neki su mikroorganizmi korisni, neki štetni i opasni po zdravlje!)
Život i zdravlje ovise o ravnoteži organizma i organizma mikroorganizma.
Hrana, dakle i mlijeko za mikroorganizme su okoliš u kojemu mogu dobro živjeti. mikroorganizama na mlijeko, ovisi o tome što smo (i kako) mikroorganizmima kroz taj ekosustav (mlijeko kao podlogu i ostale okolišne uvjete).
li bakterijskastanica rasti 1 razmnožavatise na nekoJpodlozi0\1.ISl o interakciJipodloge (supstrata) bakerqskestanice, te IW)eta u Jtoiuna taj rast odvija!U ovako dobrimuv1etuna, kao što mlijekoi prikazaD1okolišni: mikroorganwm stvarati dovoljnoenzimakoji hranjive sastojkei kojemikroorganizmi.konste.Okolišneanitelje prikazu1eshema1.
POJEDINE BAKTERIJSKE VRSTE (kao i drugi mikroorganizmi)
RIJETKO SE U PRIRODI NALAZE SAMI! bakterijske vrste žive zajedno u skupinama. njih su odnosi (interakcije) koji se manifestiraju na oblik suživota dvaju ili više mikroorganizama (bakterija) su: SIMBIOZA - oblik suživota i funkcioniranja mikroorganizama. jedan drugom osiguravaju povoljne uvjete biokemijskim aktivnostima i stvaranju produkata koji im koriste.
SINERGIZAM - zajednica dvaju mikroorganizama u kojoj oba svojim aktivnostima stvaraju bolje uvjete opstanka nego svaki u samostalnim uvjetima.
ANTAGONIZAM ili ANTIBIOZA - je štetno djelovanje jednog mikroorganizma na drugi. Kao antagonisti se javljaju mikroorganizmi koji su sposobni za stvaranje toksina (otrova) koji blokiraju rast drugih mikroorganizama.
KOMENZALIZAM - zajednica dvaju mikroorganizama vrsta u kojoj jedan dobro koristi uvjete aktivnosti, a drugi ih ne koristi, ali mu i ne štete.
PARAZITSKI ODNOS - uvjeti života dvaju mikroorganizama u kojima jedan živi na drugoga.
BEZ VODE NI
MIKROORGANIZMI NE BI MOGLI ŽIVJETI
VODE U MLIJEKU IMA
OKOB7,5%--_.
DJELOTVORNE
TVARI DOVOWNO
RASPOLOŽIVOG KISIKA
ZA ONE BAKTERIJE
KOJIMA JE POTREBAN
pH MLIJEKA 6,6 • 6,8
U.PRAVO POVOLJAN ____ _
ZA RAST BAKTERIJA
IZVOR HRANJIVIH SASTOJAKA I IZVORI ENERGIJE
Shema 1: Okolišni
RASPON TEMPERATURE U KOJEM BAKTERIJE DOBRO ŽIVE _,,. / VRLO SU VAŽNI
OPTIMALNA TEMPERATURA KAO OKOLIŠNI
Postoje i drugi i složeniji oblici djelovanja i aktivnosti mikroorganizama u njihovom okolišu koji se sve koriste (kao kombinacija) u tehnologijama, fermentacijskim procesima i proizvodnji hrane. njih se postižu željeni okusi proizvoda, konzistencija, trajnost i sl. Koriste se njihove dobre osobine. I to su korisni primjeri. takva aktivnost dvaju ili više mikroorganizma i na kvarenje hrane (pa tako i mlijeka) a i na zdravlje i životinja. To su nepoželjni efekti njihove aktivnosti.
U mlijeku su vrste bakterija. pa kažemo da u mlijeku prevladava mješovita mikroflora. Dakle, se tu svi prethodno opisani oblici njihova suživota. Produkt nphove aktivnosti u mlijeku je promijenjen sastav i svojstva mlijeka. a zatim i proizvoda.
Bakterijske stanice svojim brzim razmnožavanjem stvaraju nakupine Poneke su tek jedva vidljive, a poneke dobro na podlozi, dakle vidljive prostim okom, a zovu se bakterijske kolonije.
ih okom, bez ili s oblike, boju, izgled i konzistenciju.
Po obliku razlikujemo:
Okrugle:
Nepravilne:
I druge oblike bakterijskih kolonija.
Nitaste ili
Vretenaste:
Po - mogu biti vidljive makroskopski ili tek jedva ovisno o broju bakterija koje (stvaraju) kolonije. Ponekad ih ima toliko da su spojene.
Po izgledu su spljoštene, konveksne, hrapavih ili glatkih rubova, prozirne ili neprozirne strukture i nakupine.
Po konzistenciji su sluzave, mutne, bistre kolonije, konzistencije, zrnaste, vlažne. Po boji razlikujemo - neke bakterijske vrste na podlozi stvaraju pigmente žute, crvenkaste, i zelene boje.
Po mirisu - vrlo se po mirisu supstrata na kojem porastu kolonije može procijeniti (naslutiti) o kojoj se bakterijskoj vrsti radi (miris po truleži, užegnut miris, miris kiselog mlijeka, miris starog mlijeka, miris po plijesnima).
Bakterije se jednako dobro mogu razmnožavati i razvijati na i na podlogama.
Zato se dobro drže u i hrani, dakle i u mlijeku!
Na hrani i proizvodima dobro se mogu njihove nakupine, bakterijske kolonije, posebno kada hrana nije dobro
Kolonije iste vrste bakterija u istim su uvjetima jednake.
Da bismo identificirali bakterije, koristimo umjetno hranjive podloge koje sadrže hranjive sastojke potrebne vrsti bakterija. Za razlikovanje pojedinih bakterijskih vrsta koristimo tzv. diferencijalne podloge, te
Rhodotoru/a muci/aginosa Mucor Saccharomyces racemosus cerevisiae selektivne podloge koje rast samo jedne vrste bakterija, što prikazuje slika.
Za ukupnog broja živih mikroorganizama koji se nalaze u mlijeku, koriste se po sastavu jednostavne hranjive podloge koje njihov dobar rast i razvoj.
Podloge se prema posebnoj propisanoj recepturi u sterilnim uvjetima i sterilnim postupcima.
Mlijeko sadrži velik broj živih mikroorganizama stoga, da bismo mogli utvrditi njihov broj i prebrojiti kolonije na hranjivoj podlozi, moramo koristiti decimalna osnovnog uzorka mlijeka u tzv. fiziološkoj otopini. ·
Ta mogu biti
1:10, 1:100, 1:1000, 1:10000 i više, ovisno o tome koji broj živih mikroorganizama u mlijeku
Iz svake žive mikrobne stanice reprodukcijom (razmnožavanjem) nastati jedna kolonija.
Za brojenje i procjenu prihvatljivo je ono iz kojega na podlozi porasti 50 do 300 kolonija.
U postupku se koriste sterilne hranjive podloge, sterilne Petrijeve zdjelice u koje se ulijeva
Mljekmski list 6/2003.
podloga na temperaturi 45°C, na adekvatno odpipetiranog uzorka. Za svako pojedino koristimo drugu pipetu.
Sam postupak pipetiranja i prenošenja odpipetiranog uzorka u Petrijevu zdjelicu mora se obaviti u sterilnim (propisanim) uvjetima, tj. postupkom. Prelijevanje odpipetiranog uzorka hranjivom podlogom (10-12 ml) moramo obaviti sterilnim postupkom. pomicanjem Petrijeve zdjelice na radnoj površini promiješamo podlogu i uzorak da bi dobili ravnomjeran raspored poraslih kolonija. Pri tom Petrijeva zdjelica mora biti poklopljena. Hranjiva podloga na sobnoj temperaturi brzo postaje hladetinasta, tj. i tako da Petrijevu zdjelicu možemo okrenuti obrnuto. Nakon toga Petrijeve zdjelice stavljamo u inkubator na 30°C gdje inkubacija traje 72 sata.
Po završenoj inkubaciji pristupa se brojenju poraslih kolonija. To je obaviti posebnog (koji ima ili prostim okom ukoliko se radi o manjem broju kolonija.
Ovaj broja mikroorganizama na temelju broja poraslih kolonija vrlo je skup, dugotrajan, tj. spor, a i role
teško primjenjiv. pogrješke je dosta velika. Stoga je ovakav broja mikroorganizama, u potrebe kontrole velikog broja uzoraka, Postupak pri broja kolonija na hranjivim podlogama prikazuje shema.
POSTUPAK PRI
BROJA KOLONIJA NA HRANJIVOJ PODLOZI
2PARALELNA ISPITIVANJA
ISTIH
MALO NIJEPRIHVATLJIVO
PA SEI NE KORISTI
ZA SVJE:ŽE
MLlJEKO)
BROJPORASLIHKOLONIJA
BIO BIT AKOVELlKDA 215 25 kolonija / kolonija izraslih f izraslih
IH NE BI MOGU PREBROJITI
UZORAKAU KOJIMAJE PREBROJITIBROJPORASLIH KOLONIJA.
POSTUPAK BROJENJA KOLONIJA
NISU OBAVLJENA ISPITIVANJA
PETRIJEVA ZDJELICA
Ova metoda broja mikroorganizama, tj. metoda propisana je standardima IDF -100B:1991 i HRN ISO 4833:1999.
Zapravo! Kolonija je, kao što je prethodno mogla nastati reproduciranjem jedne mikrobne stanice, broja mikroorganizama iz generacije u generaciju i tako stvoriti nakupinu vidljivu i prostim okom. Dakle broj kolonija koje su porasle na Petrijevoj zdjelici, na hranjivoj podlozi, jesu odnosno predstavljaju ukupan broj živih mikroorganizama u uzorku mlijeka pritom adekvatno uzorka. broja mikroorganizama na temelju broja poraslih kolonija, 2c 168+215+14+25 422 N (n1+0,1*n2)*d 2+(0,1*2)*10-2 0,022 19182mo/mlmlijeka
ili (1,9 * 104 m.o /ml.)
N =broj mikroorganizama u 1ml mlijeka
1c =suma svih kolonija poraslih na petrijevoj zdjelici (za
n,=broj petrijevih zdjelica s nižim
n,=broj petrijevih zdjelica s višim na Petrijevoj zdjelici vrijednost faktora nižeg na Petrijevoj zdjelici
Mljekarski list 6/2003.
Usprkos tome što Hrvatska ima povoljne uvjete za uzgoj goveda, a time ujedno i za kvalitetnu proizvodnju mlijeka, dugogodišnja je nestašica mlijeka posljedica zapostavljanja razvitka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. To je ujedno i razlog opadanja kako kvalitete tako i kvantitete u samoj proizvodnji mlijeka.
Nekvalitetna proizvodnja voluminozne hrane, nekvalitetna prehrana krava, nedovoljna djelotvornost institucijskih potpora u poljoprivredi, nepovoljna struktura gospodarstava koja proizvode mlijeko, loši higijenski uvjeti, kupnje suvremene opreme, neiskorištenost travnjaka i pašnjaka kao jeftinog izvora energije i u prehrani krava, samo su neki od glavnih razloga koji u svojoj dovode do slabe i proizvedenog mlijeka.
I pored smanjene potrošnje mlijeka, uzrokovane smanjenjem kupovne proizvodnja mlijeka je nedostatna (u 1999. iznosila je 81 %). Razlika se pokriva uvozom. sustav govedarske proizvodnje, s prosjekom od tri krave po gospodarstvu i proizvodnje po grlu oko 2 300 kg mlijeka, ne udovoljava. uvjetima razvijenog Radi proizvodnje mlijeka, kako zbog potreba tržišta tako i zbog pristupa Europskoj uniji, nužno je poduzeti mjere za razvoj govedarstva u cjelini. Osnovni razlozi za proizvodnje mlijeka su:
• Nedovoljna proizvodnja mlijeka za potrošnju, i potrošnju. (25% ukupne mlijeka i se uvozi)
• Porastom kupovne porast i potrošnja mlijeka i
• prodaje mlijeka poljoprivrednika mlijeka) kako bi se maksimizirale proizvodne kvote za mlijeko u EU, jer se
kvote temelje na prodaji mlijeka u razdoblju.
Što se prostora hrvatski bi mogli broj goveda, odnosno krava, dakle mogli bi proizvodnju mlijeka po grlu.
Da bi se broja krava moglo i ostvariti, potrebna je stopa zadržavanja ženskog podmlatka za uzgoj junica. To je glavni razlog zbog kojega je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, 2001. godine, u sustav poticanja uvrstilo i Poticaj za uzgoj ženske teladi.
Glavne karakteristike Poticaja bile su:
• poticaj ostvaruje uzgojna valjana ženska telad
• kod podnošenja zahtjeva trebalo je imati minimalno 5 grla do 6 mjeseci starosti
• poticaj su dobili oni uzgajatelji koji proširiti svoje stado ili uzgojene junice ponuditi na prodaju (u od najmanje 4 mjeseca); remont nije bio u poticaj
• poticaj je iznosio 1.000,00 kn po grlu Podatci o broju grla koja su ostvarila poticaj u 2001. godini vidljivi su iz Tablice 1.
Tablica1: Pregled poticajaza «Uzgojunske teladi»u 2001. godini
Korisnici Broj Broj Iznos Suma poticaja zahtjeva grla poticaja
A41jekarski hst 6/200,1.
Sredinom 2002. godine novim Poticaja dopuštena je uzgajateljima koji su ostvarili poticaj na minimalnih 5 grla ženske teladi kod prvog podnošenja zahtjeva, prijava jednog i više grla prilikom prijave zahtjeva. To je jedan od razloga broja grla pod Poticajem u 2002. godini što se vidi iz Tablice 3.
Bro1· Qmi Klasa "'VJ mioorg. / mi.somals.stan.
~80.000~400.000
Sredstva za pranje muznih laktofriza, bazena i mljekovoda
lužna o sreds - prah/teku6,za svakodrlevnopranJe
lužnato sreds vo s doda kom kloraoakJ(litS kiselosredstvo - za uklan1an1ekamenca
Sredstva za njegu vimena .,______ _
konc. 1:100 (n1ega vunena prije mužnJe, konc. na bazi glicerina 1:10 (njega vimena poslije muž.nje)
mel.k-creme-balzam za njegu vimena
OSTALO
Sve vrste filtera, krpa za pranje vimena, sapun za ruke, test, muholovac u traci 7 m dužine, biokill - ekološki insekticid
V
TIME I VISU CIJENU vam proizvodi calgotit i LOLITAd.o.o. Osije~
I. Kršnjavog 44 tel. 031 358 700 e-mail: lolita@os.tel.hr
Tablica 2: Pregled poticaja za ((Uzgojženske teladi»u 2001. godini
Korisnici Broj Broj Iznos poticaja zahtjeva grla poticaja Suma
4651 15190 1.000,00 15.190.000,00
Pravne 89 1896 1.000,00 1.896.000.00
Sveukupno: 4740 17086 17.086.000,00
Što je kod uzgoja ženske teladi donijela nova reforma poticaja?
Reforma sustava poticaja u poljoprivrednoj proizvodnji utjecala je na promjenu Poticaja za uzgoj ženske teladi utoliko što se:
• Poticaj jednokratno i to po grlu 1.500,00 kn
• Kod prvog podnošenja zahtjeva za poticaj uzgajatelj prijavljuje minimalno 3 grla, i to svaki uzgajatelj bez obzira za koliko je grla ostvario poticaj u prethodnim periodima. Nakon te prve prijave, kada se mora prijaviti minimalna poticana uzgajatelj u godini smije prijaviti jedno ili više grla. u 2004. godini prva prijava opet mora imati minimalno tri grla. Dalje se sve ostalo ponavlja kao što je napisana za prethodnu godinu.
• Prijavljuje se i dalje samo uzgojna valjana ženska telad koja u vrijeme podnošenja zahtjeva nije starija od 6 mjeseci
• Korisnik poticaja dužan je žensku telad uzgojiti do reprodukcijske dobi i držati do poroda ili ih može prodati za rasplod nakon
• Grlo ostavljena za poticaj može se i ranije, ali samo u ako za to postoje opravdani razlozi (zdravstveni, uzgojni, elementarne nepogode ....) pri zapisnik sastavlja služba (veterinarska, selekcijska, nadležnog tijela za procjenu nastale štete). Korisnik poticaja je dužan zapisnik 4 godine
• U koje ne spada u gore spomenute, korisnik poticaja dužan je u roku 15 dana vratiti iznos poticaja u korist ustanove koja mu je sredstva i
• Zahtjev za poticaje podnosi se Hrvatskom selekcijskom centru i to za razdoblje godine:
• ožujakdo30.travnjasrpanj • rujan do31.listopada travanj - lipanj do31.srpnjalistopad-prosinacdo31. godine
Napomena: Nakon što korisnik pot1ca1a pozove selekcijsku službu, kontrolor službe izlazi na teren, u štali vrši provjeru životinja i ispunjava zahtjev za poticaj. Datum poziva uzgajatelja ujedno je i na koje se odnosi poticaj. Za sve i upite slobodno kontaktirajte vašu selekcijsku službu.
Da je poticaj utjecao na broja teladi koja su ostavljena u uzgoju, vidljivo je iz neslužbenih podataka Godišnjeg izv1esca Hrvatskog selekcijskog centra za 2002. godinu (Godišnji izvještaj je u pripremi).
Ovo treba sagledati i kroz ukupno broja uzgajatelja su grla ušla u selekciju tijekom 2002. godine. Broj obiteljskih gospodarstava se sa 23.234 na 23.839 uzgajatelja, broj farmi sa 24 na 32. Ukupno broja krava pod selekcijom sa 98.841 na 108.524 krave.
Za je da se trend porasta, zahvaovom poticaju, nastaviti i dalje. proizvodnje mlijeka sigurno od broja kvalitetno uzgojene ženske teladi i njihovim u proizvodnju, ali ne u bilo kakvu proizvodnju jer prosjek proizvodnje po grlu od oko 2.300 kg mlijeka, kako smo na rekli, ne udovoljava uvjetima razvijenog s jedne strane dok s druge strane otvara novi prostor upravo u proizvodnje mlijeka.
Tablica 3: Brojnostanje ženskog rasplodnog podmlatka (ukupna obiteljskagospodarstava + farme) ženskirasplodnipodmladak
Godina < 1.godine > 1.godine Ukupno
2001. 31905 23045 54950 2002. 36874 28509 65383
Mljekarski list 6/2003.
(l) >ti) o::
Tijekom studenoga 2002. godine Centar za reprodukciju je uvezao 5000 doza duboko smrznutog sjemena (DSS) vrhunskih , elitnih bikova iz DS sjeme ovih
bikova distribuirati se po narudžbi a cijena je znatno od cijene DS sjemena »naših» bikova, da je jedan od ovih
bikova i EINSER bikovski otac .
1. EINSER HB 7552
2. REEF HB 7558
3. MALARD HB 7559
4. HONZELL HB 7560
1. Bik EINSER HB 7552, oteljen Je 05.06.1997.
Za ukupnu uzgojnu vrijednost dobio je ocjenu 134.
Za uzgojnu vrijednost na mlijeko ocijenjen je sa 135, a imao je vrijednosti: +785 za kg mlijeka, +27 za kilograme masti, +0,16 za postotak te 37 za kilograme
Ocijenjen je za protok mlijeka na uzorku od 89 ocjenom 129 a za somatske stanice dobio je ocjenu 106 ( 81%).
Za test na meso dobio je ocjenu 122, za dnevni prirast 44, za udio mesa 0,4 a za klasu ocjenu 5.
Plodnost je ocijenjena sa 103, plodnost po majci 99, plodnost po ocu 109, 99.
Otac ovoga bika je bik EGOL (Egel). Njegove uzorkovane 3581 proizvele su 6496 kg mlijeka s 4,0 posto masti, 260 kg mlimasti, 3,5 posto proteina i 230 kg proteina.
Rezultati testa na meso ocijenjeni su indeksom 133 (88%) +64 za prirast, +0,37 za randman i + 7, 1 za klasu mesa.
Majka WILMA imala je 6 laktacija, a u maksimalnoj 5-oj laktaciji na 305 dana dala je 12.493 kg mlijeka s 4,0 posto masti, 499
kg masti te 3,41 posto proteina i 427 kg proteina.
Zbog vrhunskih rezultata ova1 bik je proglašen bikovskim ocem.
Uvezena je 1250 doza DSS, a cijena je 15,00 Eura u kunskoj protuvrijednosti + PDV.
2. Bik REEF HB 7558 oteljen je 01.01.1996., ocijenjen je indexom 145, i klasom I.
Za uzgojnu vrijednost na mlijeko imao je iznad prosjeka populacije +912 za kilograme mlijeka, +49 za kilograme masti i +35 za kilograme a dnevni prirast mu je iznosio 1422 grama u field testu.
Otac ovoga bika je RENOLD (Renner), za uzgojnu vrijednost mlijeka imao je na 132 + 793 za kilograme mlijeka, +44 za postotak masti +0,19 za kilograme masti +31 za postotak proteina +0,05 za kilograme proteina.
Ocjena za protok mlijeka na 43 je 1,88 ili+ 0,18.
Uzgojna vrijednost za meso ocijenjena je na 117 uzoraka sa + 76 za prirast, +O, 13 za randman i +0,05 za klasu.
Majka LEINE imala je maksimalnu petu laktaciju sa 10.803 kg mlijeka, 565 kg mlimasti, 4,30 posto masti, 370 kg proteina i 3,43 posto proteina.
Uvezena je 1250 doza, a cijena je 10,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti plus PDV.
3. Bik MALARD HB 7559 oteljen je 31.5.1995., i ocijenjen je indeksom 142, i klasom I.
Uzgojna vrijednost za mlijeko iznosila je (iznad prosjeka populacije) +950 za kilograme mlijeka, +47 za kilograme masti i +36 za kilograme a dnevni prirast mu je iznosio 1374 gr~ma u field testu. Za je ocijenjen ocjenom 7.
Otac ovog bika je MALF (Morello). Na 128 imao je za kilograme mlijeka +580, za postotak masti +36, za kilograme masti +21, za kilograme proteina +26 i za postotak proteina +0,10.
Za brzinu protoka mlijeka na 43 ocijenjen je 1,84 ili +0,07.
Majka ARIKE imala je maksimalnu laktaciju 1995. godine i to 10.925 kilograma mlijeka, 4,13 posto masti, 451 kilogrami masti, 397 kilograma proteina i 3,63 posto proteina.
Uvezena je 1250 doza DSS ovog bika a cijena je 5,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti plus PDV.
4. Bik HONZELL HB 7560 oteljen je 05.10.1992., ocijenjen indeksom 210 i klasa I.
Uzgojna vrijednost za mlijeko iznosi +810 za kilograme mlijeka, + 38 za kilograme
RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA
masti i + 29 za kilograme proteina. Dnevni prirast iznosio je 1402 u field testu, a za je ocijenjen ocjenom 6.
HORB (Horror) je otac ovoga bika. Njegovih 127 proizvele su mlijeka iznad prosjeka populacije: +812 za kilograme mlijeka, +38 za kilograme masti, +0,10 za postotak masti, +30 za kilograme proteina i +0,04 za postotak proteina. mlijeka ocijenjena je s 1,83 ili +0,04 na 41 ovoga bika.
Majka životnog broja 99114579 imala je maksimalnu laktaciju 1992. godine sa 7.726 kg mlijeka; 343 kilograma mlijeka, 4,44 posto masti, 276 kilogrami proteina te 3,57 posto proteina.
Uvezena je 1250 doza DSS ovog bika a cijena je 5,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti + PDV. O
TAJ PROBLEM SU RIJEŠILI MNOGI HRVATSKI MLIJEKA.
AH, TE BAKTERIJE I SOMATSKE STANICE NE VIDIŠ IH OKOM, A PRAVE TOLIKE
PROBLEME!
ZATO NAŠE ZNANJE O MLIJEKU
Pitanje broj jedan.
OD SE ZAPRAVO SASTOJI KRAVLJE MLIJEKO?
Glavni sastojci mlijeka i njihove vrijednosti:
voda od 82 do 89 % i suha tvar od 11 do 18 % ili od 820 do 890 grama vode i od 110 do 180 grama suhe tvari.
U suhoj tvari
Mast od 2,5 do 6 % što je = 25 do 60 grama.
ili proteini od 2,3 do 4,2 %
što je = 23 do 42 grama.
ili laktoza od 4,5 do 4,8 %
što je 45 do 48 grama.
Mineralne tvari od 0,6 do 0,8 % što je 6 do 8 grama
Mlijeko se sastoji od: vode, masti, mineralnih tvari, vitamina i ostalih sastojaka koji se javljaju u malim
Sve bez somatskih stanica i mikroorganizama ili bakterija.
Ali !!!
U svakom mlijeku ima somatskih stanica i bakterija i to se tolerira do granice, tj. do broja.
Sve što je više od broja, ukazuje na probleme s kravom i njenim vimenom, ili na naše propuste prilikom manipulacije s mlijekom tijekom i nakon mužnje.
U mlijeku ima nekoliko stotina kemijskih spo1eva.
Ovo mnogi do sada nisu znali!
Prevelik broj mikroorganizama prebrzo sastojke mlijeka zbog je lošija kvaliteta.
Pojedini sastojci mlijeka se u koje nisu konstantne (stalne), nego se. u granicama od najniže do
Ove ovise o pasmini, o samoj kravi, o dobu dana i vremenu, o laktaciji su na laktacije, a na kraju laktacije), o hrani koju je krava tijekom dana jela, o zdravlju krave, o njenom spolnom ciklusu, o tome kako sa njom postupate.
PRAVILNIK O
SIROVOG MLIJEKA, 2. 3. - u mljekaru možete predavati mlijeko od zdravih, a ne i od bolesnih životinja, koje k tome i ne ili ste ih pa su pod lijekovima. Sve bolesne životinje imaju u mlijeku broj somatskih stanica i bakterija, a one koje i ostatke lijekova koji se zajedno s mlijekom. To je svuda l! svijetu zabranjena. U nekim zemljama vodi se posebna evidencija o broju krava na pojedinim farmama, tako da se zna zbog je proizvodnja u momentu manja. Farmer mora javiti svojoj mljekari da je krava pod tim i tim brojem bolesna, da dobiva lijekove te da njena mlijeko ide u kanalizaciju.
Mlijeko životinja, sve dok se lijekovi ne iz organizma, ide u kanalizaciju.
U 2. 3. PRAVILNIKA, navodi se i «od pravilno hranjenih» životinja. Što se misli pod tim ? Ako krave, hranite pljesnivom ili na drugi pokvarenom sjenažom i silažom, pljesnivim sijenom ili pljesnivim kukuruzom, u mlijeku tada ima vrlo jakih otrova koje su plijesni.
Mnoge zemlje vrše kontrolu mlijeka i na otrove koji iz pljesnive krme. Takvo mlijeko završava u kanalizaciji. Farmeri, mlijeka u tim zemljama o tome moraju strogo voditi
O tome moramo voditi i mi!
Ruku na srce, ni mi baš rado ne bi pili mlijeko u kojem ima puno somatskih stanica, bakterija, ostataka lijekova i otrova, a ne bismo ga rado dali ni našoj djeci da ga piju.
Uvijek kada razmišljamo o kvaliteti mlijeka koje proizvodimo, sjetimo se svoje i djece, jer djeca su mlijeka. Ne smijemo misliti na zaradu. Mlijeko uvijek biti dobro ako je kvalitetno.
U mnogim zemljama pravila su daleko stroža nego kod nas. pojedinih sastojaka mlijeka ovise i o vremenu laktacije». PRAVILNIK, 2. 3. kaže, da mlijeko u mljekaru možemo predavati tek 9-ti dan nakon telenja i laktacije, te do kraja laktacije najduže 30 dana prije poroda životinje.
Što s viškom kolostralnog mlijeka u prvih 8 dana laktacije? Zašto ga je dobro spremiti u Je li je ono dobro za upotrebu u Zašto nije dobro za mljekaru i zašto za mljekaru nije dobro mlijeko na kraju laktacije? Za one koji to eventualno ne znaju, odgovorit u jednom posebnom sastojaka suhe tvari mlijeka uvijek varira u granicama «od do» pa je kvaliteta mlijeka i njegova biološka vrijednost ili manja.
Ali!!!
Opet bez broja somatskih stanica i bakterija.
Kvaliteta mlijeka i njegova biološka vrijednost ovise o našem uzgoju i držanju naših životinja, krava, koza i ovaca, odnosno našeg blaga, kako su govorili naši stari.
Blago je nekada od ranog do kasne jeseni išlo na pašu, bilo na zraku, suncu i vjetru, blago se kretalo i imalo svoju slobodu. i zimi blago je izlazilo 2 puta dnevno na zrak, šetnju i na pojilo. Tada je mlijeko, kiselo mlijeko (kiselina po sirevi (svježi, svježi škr~pavi, kuhani, suhi i dimljeni), maslac i maslo bili sastavni dijelovi naše svakodnevne kuhinje i sastavni dijelovi naše svakodnevn~ kulture življenja, od mužnje, stapanja mlijeka, sirenja mlijeka. Ne se da se tada znalo za mastitise i upale vimena i za preganjanje krava.
Danas je više od 90 % krava, koza i ovaca u Hrvatskoj zatvoreno u i zagušljivim stajama, vezano lancima ili smještena u tijesne boksove od svog pa do odlaska na klanje. Žalosno, žalosno i tužno, ali je tako! A gotovo u svakom dvorištu ima sasvim dovoljno mjesta za ispust, pa bi krave mogle biti vani, na zraku.
Vrijedi li u ispust uložiti malo truda i nešto novca? To je jedna od najboljih investicija koju trebate napraviti jer
1. smanjiti veterinarske troškove na pola i više 2. životinje biti zdravije i otpornije
3. imat zdravija vimena i biti otpornija na razmastitise
4. proizvodnja mlijeka se 5. mlijeko biti kvalitetnije
6. krave se manje preganjati i lakše teliti
7. telad i mlade junice se bolje razvijati, što osigurava uzgoj boljih krava. Isto vrijedi i za koze i ovce.
Pitanje broj dva.
Mlijeko i voda dio mlijeka je voda. Jedna litra mlijeka = 1000 grama, od toga na vodu otpada od 820 do 890 grama. voda, a kemijski voda je uvijek samo voda.
To da su sastojci suhe tvari mlijeka njih 180 do 110 grama zapravo otopljeni u toj vodi. 820 do 890 grama vode + 180 do 110 grama suhe tvari sastojaka = 1000 grama mlijeka ili = približno 1 litra mlijeka.
Baš zbog težine sastojaka suhe tvari mlijeka, mlijeka mjerimo u gramima odnosno u kilogramima, jer 1 litra mlijeka ne važe 1000 grama.
U svakodnevnom životu kažemo da je krava proizvela i da smo namuzli 30 litara mlijeka, a ne 30 kilograma mlijeka. Po malo se i to usvaja.
Neki dolaze u iskušenje da u mlijeko doliju još malo vode pa da kanta bude puna. Nadajmo se da takvih ima sve manje.
Jednom sam bio s grupom naših mlijeka u Austriji na ekskurziji radi razmjene iskustava u proizvodnji mlijeka. Uz sva ostala pitanja iz tehnologije i o cijenama mlijeka i svim pravilima koja su tamo odavno bila puno stroža nego kod nas, postavljeno je i pitanje, a što s onim koji lijevaju vodu u mlijeko.
Austrijancu nije bilo jasno o je pa je pitao «a što to lijevati vodu u mlijeko». Kada smo mu objasnili, je shvatio o je na to je odgovorio. «Kada bi se to kod nas otkrilo, taj bi dobio doživotnu zabranu vanja mlijeka». Taj je otpisan kod svih mljekara. Kod nas još uvijek nije tako, pa neki predaju mlijeko malo jednoj pa drugoj ili mljekari.
Toga u Austriji i drugim zemljama nema.
Proizvodnjom mlijeka, i problemima proizvodnje mlijeka, pa do njegove otpreme u mljekaru bavim sa 27 godina. Moju studentsku praksu sam u Mljekari Zadar koja je otkupljivala mlijeko na Like, a naslov moje radnje je «Sirovinska baza i kvaliteta otkupljenog mlijeka». To je bilo 1973. godine. Imao sam podatke iz kemijskog laboratorija, ali i pristup u mikrobiološki laboratorij. Podatci mikrobiološkog laboratorija su tada upozoravali na probleme velikog broja bakterija u mlijeku, ali istovremeno i na veliku potrebu školovanja i osposobljavanja proizmlijeka. ·
Problem je tu, ali ga možemo riješiti. Ako se malo potrudimo uspjet uglavnom riješiti problem broja bakterija i somatskih stanica.
Nekima je to uspjelo! O
Ml_jekarskilist 6/2003.
Poznata je pjesma nad morem, visoka planino!" Znate li gdje je ·g Vrbnik? Na otoku Krku. Neki vele da je @ mjesto dobilo ime po vrbama, kojih sada u Vrbniku nema, drugi pak da dolazi od verbene (sporiš), no sve je to dvojbeno. ro CI Stare knjige, pak govore da je Vrbnik postajao u 13. te da je morao biti glavni grad otoka Krka. Njime su vladali veleznameniti hrvatski kraljevi: T omislav, Petar Krešimir Veliki i Dmitar Zvonimir. Njime su vladali zlatohlepni pak i slavni Frankopani koji su Vrbnik obdarili znamenitim svojim Štatutom od 15. lipnja 1388. Protiv navala vanjskih neprijatelja, osobito Uskoka i drugih gusara, Vrbnik je obzidan. Ostaci zidina vide se i danas; jedna na strani grada zvana "Kaštel". Dana 22. 1480. grad Krk opkolila je vojska Matije Korvina. Plašljivi knez Ivan Frankopan se da sa svojom malenom svladati veliku silu, se baci u nemile mu gospodarice Venecije. Ova ga raskriljenih ruku, ali pod uvjetom da se svoje vladavine nad otokom. Knez Ivan za nagradu je upisan plemstvo sa od 1000 dukata godišnje. Ovom nesretnom igrom izgubiše Frankopani zauvijek otok Krk, kojemu su sudbinu krojili 350 godina.
vladanje i nije bilo toliko nasilno. Ostavili su slobodu govora i pisma, no poharali su bujne i divne prašume, koje su bile ures i korist ovih krajeva.
Godine 1797. sruši Napoleon Bonaparte staru rasklimanu republiku. Otok Krk pripade Francuskoj republici, koja ga nakon kratka vremena Kampoformijskim mirom dade Habzburškoj
Župna crkva ima i svetih Od osobite je znamenitosti srebrni križ, što ga je darovao biskup Ivan J. U njem su sv. Križa Spasiteljeva, stola posljednje stupa i Svetog groba. Važan je i kažiprst desne ruke sv. Tome
Akvinskoga, zatim sv. Gaudencija, biskupa osorskoga i sv. Kvirina, biskupa Ovo dvoje posljednje darovao je biskup Bartol U Vrbniku je župnik s dva duhovna U gradu je, nadalje, poglavarstvo. Za naobrazbu dvije su škole, muška i ženska. Prva je ustrojena 1836. a druga 1848. Prije godine 1836. su privatno mušku djecu. Osobito se u tome odlikovao pop Frane koji je tako lijepo pripravljao za srednje škole, u latinskom jeziku. jezik je hrvatski, i to od godine 1844. Prije je bio i talijanski.
Žitelja je u Vrbniku 2156. najstarije obitelji broje se i ali niti ni i biti Najbogatiji su bili Radivoji, zvani Frankas, pak i plemenitaše brojili su i se bave poljodjelstvom, vinogradarstvom, (osobito mnogo goje ovce), manje Ljeti više njih lovi ribu. Zanatnika ima malo, a nekoliko njih bavi se pomorstvom. koje rodi svuda, vrlo je slasna a vino izvrsno, pak je svuda traženo i dobro
Podneblje je veoma blago. Skoro se ne bi znalo za studen da se zimi ne kako urla strašna i bura. Ljeti baš opet nije ni takva žega, i ako je, ne traje dugo. Glavni vjetrovi su bura, jugo, sjeverni vjetar (termuntana), i zapadnjak (gerbin). U
LEDAN je najokrutniji od svih divova, .......; a vladao je ledenim carstvom [ zemlje. Njegov prijestolni grad Legengrad ,u~ nalazio se u Ledendolu. Kako tamo nije bilo ·g nikakve uzvisine, Ledan je na truplima 1§ ljudi, divova i životinja izgradio svoje dvore. Ogradio je svoje carstvo >V1 <ll neraskidivim ledenim pojasom i nije
Idopustio nikome od dobrostivih svijetlih iJ bogova da unesu svjetlost i toplinu. su mu bili i Sniježnik koje je sam zarobio. Bio je grozan i nesmiljen, a takav je postao nakon smrti svoje žene Snježane. Imao je djecu Ledmira i Snjeguljicu.
Ledan je želio vladati svijetom, a nije podnosio ni svjetla ni topline. Najviše je bio bijesan na Svitogora. I sina je progonio jer je bio zaljubljen u Svitogorovu Jednog je dana Svitogor sišao s nebeskih visina do zemaljskog Ledendola da bi svjetlosnim tracima spasenje nesretnicima i da bi okopnio snijeg. No tu ga je zadesila sudbina. Kad je sišao u Ledendol i dotaknuo tlo ostao je prikovan za led, a ledan ga je dotukao ledenim santama. U isti je tren potamnio svemir i nad svijetom je zavladala tama.
Kad su saznali za smrt svog oca ga osvetiti. Svevid preseli tijelo Svitogora na Sveti Nav. se dogovore s divom Ognjanom da on baca oganj na Legengrad i uništi ga. Dogovore se i s Crnbogom Suronjom da on svojom silom, a uz svojih zloduhova udari na ledeno carstvo. Suronja pristade da je to P!avi trenutak jer iskoristiti pometnju bogovima i zavladati svijetom. Vodan Svitogorcima potopiti Ledanovo carstvo.
Nakon Svitogorove smrti osobito su tužna bila njegova djeca Zoran, Vidan i Svitozorka. Zoran i Svitozorka bili su zaljubljeni u Ledanovu djecu Ledmira i Snjeguljicu stoga su u pozvali divu Sanu koja plaštem sna ugrabi Ledmira i Snjeguljicu i odvede ih u Sveti Nav. Uskoro se svi divovi uputiše Ledanovu dvoru gdje
ga stanu optuživati za zlodjela. Ognjan ga je optuživao zbog ugašenih vatri, ljudi, divova i životinja. Div Vodan zbog mora, jezera i izvora. za smrt svoga oca. napad sa svih strana na Ledana i Legengrad. i Ognjan, bez obzira na svoju ljutnju nisu mogli razoriti Legengrad i ubiti Ledana koji je izgubio svaku nadu u spas. To razljuti Suronju Crnboga te on sam sa svojom vojskom na gornji svijet s namjerom da uništi Legengrad. Njima se pridružiše i hiroviti divovi Vjetrenjak i Strahor sa orkanskim vjetrom koji je zatalasao silnim vodama.
Snjeguljici je bilo strašno žao oca. Na njenu molbu prestaše napadati Legengrad da je Ledan za svoja nedjela primjereno kažnjen. Vjetrenjak i Strahor, uz silni orkan, odnesu Legengrad iz opasnih predjela na daleki Sjever. Suronji Crnbogu ovo je primirje poremetilo ostvarenje njegovog paklenog plana. Stoga on stade nagovarati svoje paklene vojske da nastave razarati. njegovi mu zlodusi otkazaše poslušnost. Tukao ih je, ali sve to njegovo divljanje dozlogrdi i samim zlodusima. Dograbiše Suronju i svom ga snagom baciše u kotao vrele kaše. I od toga trenutka zlotvor svega svijeta, Suronja Crnbog, muku u vreloj kaši u koju je upao i iz nje nikako ne može
Nakon ljute bitke smirili se demoni podzemlja i mir Je zavladao zemljom. Nebo se ponovo razvedrilo, a ubrzo se na svitogorskim dvorima oglasiše i svadbena zvona Ledmira i Svitozorke, Snjeguljice i Zcirana.
Snježnik i zasuli su sve goste oblakom pahulja. Oni su bili svadbeni djeveri, kum je bio Ognja dok je Vodan bio stari svat. Svitozorki su poklonili plašt lagan kao dah, satkan od samih snježnih pahulja uz "Vilo Svitozorko, ovo ti je dar od nas dvojice koji sav zemaljski svijet pokrivamo snježnom bjelinom. Mi ga predajemo tebi jer ti utjelovljuješ bjelinu božanstvene svjetlosti i zavrijedila si zbog toliko svojih dobrih vrlina da ga nosiš." Vidan je Snjeguljici darovao
Mljekarski list 6/2003.
HRVATSKA MITOLOGIJA
prekrasan veo satkan od duginih boja. Tim je velom zadobila lebdjeti po svemirskim visinama kao što lebdi duga po nebeskom svodu. Sestri Svitozorki poklonio je najsjajniju zvijezdu sjevera: Nakon darivanja svatovi krenuše vrhovnom bogu Svevidu. On je obavio ceremoniju Ruke mladenke i mladenca vezao je zrakama, kao simbolom nerazrješivosti braka, a na glave im stavio srebrne krune. Svevid blagoslovi mladence i im: "Nek vam je, djeco, sloga i Slogu održavajte, a jer tko slomi slogu slomit i Nakon ceremonije svatovi se vratiše u svitogorske dvore gdje je nastala neopisivo veselje
i darivanje mladenaca. Ognja im je darovao grumen ognjenog kamena kao simbol ognjišne vatre jer bez vatre na ognjištu nema sretnog doma. Vodan im podari posudicu od spiljske sige napunjenu živom vodom jer bez vode nema života. Krak je podario Zoranu i Ledmiru Lada je podarila mladencima žita uz želju da im ga uvijek bude u izobilju. Slava im je podarila pehar slave s opojnom medovinom. Ljubljana je mlade darivala
Po završetku slavlja mladenci odaše u svoje dvore. Zoran i Snjeguljica vladaše Svemirom, Zemljom i svijetom. Ledmir i Svitozorka vladaše ledenim carstvom i unesoše mir i spokoj u onaJ dio zemaljskog svijeta. :::J
Piše: Stjepan Ban
Na poziv jednog od obiteljskih mlijeka Josipa iz Vagovine kod bili smo u subotu 10. 5. 2003. prisutni koja je u povodu ispunjenja plana proizvodnje farme od 2000 litara sirovog mlijeka dnevno. Pozivu se odazvalo pedesetak s poljoprivredne proizvodnje koji su prisutni na farmi i svojim su savjetima pomagali od samog rada farme.
Josip je kreditom Minstarstva poljoprivrede i šumarstva od 100.000 Eura 1999. godine izgradio modernu farmu muznih krava kapaciteta 100 muzara. Tvornica sladoleda Ledo mu je pomogla u kupnji 84 steone junice holstein friesen pasmine u Prvih 66 ušlo je u proizvodnju 2000. godine, a ostatak šest sedam mjeseci kasnije.
U razgovoru s saznali smo mnoge pojedinosti o ovoj uzornoj obitelji koja se iz generacije u generaciju bavila poljoprivrednom proizvodnjom. Josip je ipak bio u jednom manjem vremenskom periodu svog života iznimka.
je svoj radni vijek kao poduzetnik metalske struke, vrlo brzo je
shvatio da je njegove obitelji u poljoprivredi, odnosno u proizvodnji mlijeka kojom su se u manjem obimu bavili njegovi roditelji.
Od 1999. godine, kada je njegova obitelj proizvodila cca 42.000 litara, u 2000. godini je proizveo 497.986 litara mlijeka s 76 muznih krava. U 2001. godini je proizvedeno 474.607 litara s 80 muznih krava. U toj godini su se pojavili problemi sa servis periodom stada i nedostatka vlastito pripremljene hrane, posebno sjenaže. Velikim angažmanom njaka Centra za reprodukciju Hrvatske, razumijevanju i Leda, uspjeli smo stabilizirati proizvodnju na farmi, tako da je u 2002. godini na Mljelwrski list 6/2003.
RINDAMAST 2000
Premiks za tovnu junad
• Potpuni premiks
• razina minerala
• Sadrži B- kompleks vitamina
• Koristiti sa 150 g po životinji dnevno
SME Stabil
Premiks za faze stresa
• Ekstremno visoka vit. E
• zdravlje vimena
• Pomaže u stresnim uvjetima
• Široko primjenjiv
Za daljnje informacije nazovite generalnog uvoznika: marcon d.o.o.
Marof, 65 42000 Varažclin te!: 042 / 642 210
ili predstavnika:
Ljiljana Pomper 16, Zagreb mob: 098 / 350 463
"Vitalizator" za krave
Ponuditi odmah nakon teljenja apetit
Krave su vitalnije
Otopiti 500g u 20 I tople vode
Smanjuje rizik ketoze
farmi proizvedeno 546 .119 litara mlijeka. U proizvodnji je bilo 80 muznih krava. Od toga su broja u proizvodnju ušle prve steone junice, Izvršenje remont stada za sve one krave koje nisu iz bilo kojeg razloga bile perspektivne za optimalnu proizvodnju. Na farmi ove treba godišnje zamijeniti cca 10 % krava. U 2003. godini stabilizirana je proizvodnja na farmi, tako da je farma prvi puta proizvela više od 2000 litara mlijeka dnevno. U proizvodnju ulazi novih 15 muznih krava, tako da je za prva 4 mjeseca proizvedeno 212
razgledavajugospodarstvo
944 litara mlijeka s 4,30 % m.m. i 3,58 % proteina ili 2.290 litara po kravi. Ipak planiramo da farma u 2003. godini proizvesti 645.700 litara mlijeka ili 6.869 po kravi. U laktaciji biti cca 94 krave.
Hranu za krave na farmi osigurava se iz vlastite proizvodnje na zemljišnim kapacitetima
koji su u vlasništvu, ali i jedan dio u zakupu. Farma bi morala u kupiti još cca 50 do 80 hektara državnog zemljišta jer bez toga ne može osigurati stabilnu proizvodnju i ostvariti dobit. je predstavnika grada i županije da se poljoprivrednim na našem kupnja zemljišta kako bi ta i farme mogle egzistirati.
Prošle i ove godine investiran je velik dio vlastitih sredstava za izgradnju staje za steone junice i potrebnu opremu i strojeve. Sve što je investirano bilo je u funkciji smanjenja troškova proizvodnje i boljih uvjeta držanja stoke, posebno podmlatka bez kojeg nema remonta stada na farmi i uspješne proizvodnje farme.
Na naše pitanje, što je pored znanja i iskustva obitelji doprinijelo uspjehu sadašnje proizvodnje mlijeka na farmi, je odgovorio:
"Za svoj uspjeh zahvaljujem u prvom redu razumijevanju i Leda, HSSC-a, Savjetodavne službe, prijateljima s i proizvodnje mlijeka, a posebno Centru za
reprodukciju Hrvatske, jer bi bez njihove farma proizvodila 1000 litara mlijeka po kravi manje. Servis period stada je više nego dobar. bez svoje obitelji koja se mnogo da bi se osigurala stabilnost proizvodnje na farmi i u sigurna egzistencija i bolji standard, cjelokupni uspjeh bio bi nezamisliv. 11 Druženje s Josipom i njegovom obitelji nastavljena je u u susjednom selu rodnom mjestu supruge i poznatih poljoprivrednih ovog kraja. Susret je završio uz svih, a posebno istaknutih HSSC-a, Savjetodavne službe i Centra za reprodukciju Hrvatske, da i u dolaziti na farmu, pomagati svojim savjetima, s ciljem da i drugi u okolici, a i dalje, krenu u svoj razvoj i da se ne boje takvog izazova.
Zaželjeli smo mu od srca da i njegova djeca svoje radno mjesto na farmi kao u poljoprivrednoj proizvodnji i da jednog dana farma bude još i bolja. O
SVETILADISLAV
o.o Na dan 27. lipnja slavi se od davne 1198. sv. Ladislav .8 kralj, ugarski iz dinastije Arpad kojega je Papa Celestin l III. proglasio svetim a bio je sin kralja Bele I. te tako ,c5 peti po redu kralj nakon sv. Stjepana. ·;;: Taj sveti kralj nije za nas zanimljiv samo kao svetac (l) on nego isto kao kralj jer je njegova sestra Jelena bila supruga našega kralja Dmitra Zvonimira koji je poginuo § od ruke svojih sunarodnjaka ne ostavivši nasljednika. a} Skupina velikaša iz panonske Hrvatske, u suradnji s kraljicom-udovicom, pozvali su Ladislava na hrvatsko ,35 prijestolje pa je on 1091. s vojskom prešao Dravu kod '5: Koške i stigao do gore Gvozd bez ikakvog otpora. Dalje na jug nije otišao jer su mu u Ugarsku provalili Kumani, turska plemena s južnoruskih stepa. U dijelu Hrvatske ostavio je za vladara svog sinovca Almoša, kako bi pokazao da Hrvatska svoju samosvojnost.
Iako papa Urban II. nije priznao tu ipak je kralj Ladislav na tom osnovao u Zagrebu 1093./4.
biskupiju i podredio je nadbiskupu u Ostrogonu u sjevera-zapadnoj Ta biskupija je 1852. podignuta na nadbiskupije te i danas postoji na spas i hrvatskog naroda.
U velike zasluge sv. ladislava pripisuje se što je na rijeci T amiš pobijedio poganske Kumane i priveo ih na Osnovao je grad Veliki Varadin u Erdelju (današnja Rumunjska),osnovao biskupiju, sagradio prvostolnicu u kojoj mu posmrtni ostatci.
On je umro 1095., a naslijedio ga je sinovac KOLOMAN koji je 1102. okrunjen u Biogradu na moru za hrvatsko-ugarskoga kralja. U životopisu sv. ladislava piše da je bio: pravedan, pobožan, razborit, velikodušan, uljudan, bijednih i milosrdan. Po snazi odlikovao se visinom i snagom iznad svih svojih vojnika.
u Hrvatskoj
U prvostolnici pokrajnji oltar je njemu nalaze i slike iz njegova života. Kao
PONAVLJANJE
prvi lijevi te se uz kip relikvija
se njegov plavi plašt iz 12. na kojem je zlatovezom prikazan on s krunom i jabukom, te njegova supruga-kraljica. Lijepi drveni i kipovi postoje iz baroknog doba u pavlinskoj crkvi u Sveticama te u župnoj crkvi u Jasenovcu (iz 1714.) kojega preslik donosimo uz ovaj u crkvi u Varaždinu je njegov kip na zadnjem lijevom oltaru uz druge svece iz obitelji Arpad.
Malo je župa u Hrvatskoj sv. ladislavu. U Murskom crkva je Mariji Kraljici i sv. Ladislavu, zatim je župa u selu Ladislav kraj Hercegovca te u Punitovcima u biskupiji. Snimku te stare crkve poslao nam je tamošnji župnik gosp. Jurica Pardon te mu se najljepše zahvaljujemo.
Malobrojnim Hrvatima, ali brojnijim imenom Lacko ili laci te ladislavama imendanske sa željama da ih i dalje štiti njihov kraljevski, nebeski zaštitnik.
Zemljopisni položaj:
Na dijelu Skandinavskog poluotoka rasprostire se kraljevina Švedska. Na zapadu s Kraljevinom Norveškom dok su joj na jugozapadu zaljevi Sjevernog _Ef mora Skagerak i Kattegat. granicu oplakuje joj more i njegov duboki zaljev, dok je na sjeveroistoku ,ej kopnena granica s Finskom. ·;; Na vrlo razvedenoj obali mora leže malih stjenovitih otoka kao i dva otoka Gotland (3.140 km 2 ) i južniji Oland (1344 km 2 ). U srednjem dijelu o. Švedske diže se Južnošvedsko gorje visine do (l) "P" 378 m, a prema sjeverozapadu mnogo više (/)aJ Skandinavsko gorje gdje je najviši vrh B: Švedske - Kebnekaise 2.111 m visok Valovite ravnice su na jugu i nastavljaju se duž obala Sjevernog i mora. Sjeverni dio države je šumovit i rijetko
M(jekarski list 6/2003.
naseljen. Rijeke su brojne i bogate vodom kao T ornealven duga 570 km koja u zaljev. jezera su u srednjoj Švedskoj, a brojna su na jugu V u kotlinama, gdje ima mnogo bara i Sume pokrivaju 55% površine zemlje. U južnim dijelovima klima je oceanska, u središnjim kontinentalna a sjevernim Površina Švedske iznosi 449.964 km 2 te je 55. država na svijetu po Stanovništvo
Broj stanovnika iznosi 8,869.000 što samo 19,7 po 1 km 2 • Po nacionalnoj pripadnosti (90,8%) su Švedi, zatim 2,5 Finci, a od vajkada živi 20.000 Laponaca. Stranaca ima 6,7%, a bjegunaca krajem 2001., bilo je oko 18.500. Zdravstveni standard je visok te umire 0,3 % djece 0,4%, a starost je 80 godina. Po vjeri je 85% stanovništva luteransko-švedsko, ali ima i drugih protestantskih crkvi, dok je katolika 166.000,
Moj vlasnik za održavanje muzilica, mljekarskih kanti i ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:
Uvjerite se i vi u njegovu
KAKO? Ukratko vam objasniti:
• predispiranje: posliJe svake mužnJe provest, ispiranje potapanjem muznih jedinica po mogucnost1 u mlaku vodu: odstraniti grublje nakupine
Napomena: ispiranje ne provoditi vodom da ne do koagulacije kazeina. te da se lakše isplahne emulzija
• pranje i dezinfekcija: u 10 litara tople vode otopiti 100 do 150 g
BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnih žlica ili 3/4 U pripremljenu otopinu potopiti muzne jedinice I po potrebi odstraniti nakupine
· ispiranje:ane 1edm1ceisprati mlakom vodom (može I ~;y
SLIJmA PRIMJENE
MARKETINGA INDUSTRIJE
lol 031- 513 • 593: fax: 031 · 513 • 503 PRODAJA let; 031 • 513 - 577: fax: 031 • 513 • 503 SAPONIA
Oaklo nemo1tetekahl
BrOJe,e ,mate 10311513-577 1)31i513-593) nazovrte •
PfO!Zvca možete dobiti pouzecsm.
Paki~rtj_e? od 5 kg. (it/ -:-,~;:...
pravoslavnih 98.500, muslimana 90.000, Židova 18.000i ostalih.
Službeni jezik je švedski, manjine imaju pravo na finski i laponski, a jezici su engleski i stanovništva, 83%, živi u gradovima. Karakteristike Šveda su prema Brockhausovom leksikonu iz 1886. vitki, snažno plavooki, svijetle kose, plemenitih crta lica i držanja. Razumni su i marljivi, spretni osobito u mehanici. Vole jaka
!)ržavno
Svedsko kraljevstvo je nakon burnih povijesnih spajanja i dijeljenja s Danskom i Norveškom postala 1809. Parlamentarna monarhija kojoj je sada Kralj Nj. Carl XVI.GUSTAV iz dinastije Bernadotte. Parlament (Riksdag) se sastoji od 349 zastupnika stranka je Švedska socijaldemokratska partija (SAP). U Parlamentu je 11 stranaka. Država je podijeljena na 21 pokrajinu. Glavni grad je Stockholm (755.619 stanovnika) a leži na obali jezera i mora - pa ga i zbog njegove ljepote zovu «Venecija Sjevera». Nacionalni blagdan je 6. lipnja kada je 1523. stupila na prijestolje dinastija VASA koja je Švedsku svojim pobjedama svrstala u prve europske sile tijekom 16. i 17. Prvo osnovano je u gradu
PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA
Uppsali 1477. kao i ogromna biblioteka. Gospodarstvo
Ništa se važnijeg ne može o gospodarstvu Švedske nego da je sedma po redu u nizu od deset najbogatijih država u svijetu. Njen bruto društveni proizvod po jednom stanovniku godišnje iznosi 27.140 US$. U prometu pripada u dvadeset zemalja s izvozom u vrijednosti od 72.643 mil. US$. U 2000. godini stopa porasta bruto proizvoda iznosila je 3,6%, ali je kasnije nešto smanjena. U ostvarenju dohotka sudjeluju: poljoprivreda s 1,9 %, industrija s 25,1%, uslužne djelatnosti 67,8%.
Polazna švedskog od kraja je korištenje ogromnih nalazišta željezne na sjeveru Švedske u Kiruna, Gallivare, Malmberget i dr. Sadržava 64% željeza ali i fosfora. U tome je Švedska 10-ta u svijetu s 20,6 mil. tona godišnje proizvodnje. Kao je 26-ta na svijetu s 20,6 mil. tona. Važna je bakrena ruda, zatim nalazišta srebra, cinka, aluminija, a osobito arsena po kojemu su švedska nalazišta u Europi. Iz stare tradicije razvila se velika industrija. Važne su industrije: papira, grafike, kemijska, farmaceutska,. petrokemijska, crna obojena, drvna. su poznati Electrolux Ericsson te automobila VOLVO i SAAB.
Po __potrošnji energije (po stanovniku) Svedska je na vrhu svjetske ljestvice. Polovicu energije daju vode ,ali zimi su presudne 4 nuklearne elektrane koje stanovništvo ne podržava pa ih postepeno zatvarati.
Nezaposlenost je 21. iznosila 4,1%,a inflacija 2,1%. Turizam godišnje oko milijun gostiju koji borave na pojedinim otocima, penju se stazama ili voze kajake na divljim vodama. U zimi je važna skijaška utrka. Nabrajanju švedskih nema kraja, ali je ipak važno spomenuti da je u oba razorna svjetska rata Švedska bila neutralna.
Poljoprivreda i šumarstvo:
Poljoprivredna tla podzoli i šumska tla uglavnom su u južnoj pokrajini Skanelan, te u srednjem dijelu zemlje uz obale zaljeva. Oranica i nešto trajnih nasada (jabuka) ima 3, 1 mil. ha, te 630.000 ha travnjaka i pašnj~ka.
Ml:fekarskili,st 6/2003.
U biljnoj proizvodnji prevladava pšenica, a za hranu i zob, a manje raž. Zatim se uzgajaju ratarske kulture: krumpir, repa i uljana repica dok se u blizini gradova uzgaja kao: kupus, luk, grah, grašak i dr. proizvodnja je važnija od biljne. U proizvodnji kravljeg i mlijeka Švedska je jedan od svjetskih iako na 31. mjestu. Na sjeveru uzgajaju skupocjene krznaše, a Laponci uzgajaju sobove.
Prevladavaju mala i srednja imanja, lijepo i zaokružena, površine 29,5 ha. Zbog velike produktivnosti broj imanja se smanjuje, ali ipak proizvodnja pokriva tri potreba hrane. Švedska je prije ulaska u EU ukinula subvencije poljoprivrednicima. U poljoprivredi je zaposleno samo 2,6% stanovništva.
U proizvodnji drva i drvnih Švedska je deveta na svijetu. Ona ima 30,6 mil. ha šuma, a godišnja je oko 60 mil.m 3 • Šumarstvo zapošljava 40.000 ljudi, a u industriji papira i namještaja 130.000. Najvažnije su
VAŠ VRT
oi) .s Da bi travnjak bio lijep, potrebno je o. pripremiti tlo. Zemlju treba dobro ti poravnati, ukloniti kamenje, grane, panjeve, ·g ostatke materijala i dr. Na E poravnatu i površinu treba dodati J .§ Ct:l a sloj treseta koji upijati i zadržavati vlagu
Kako trava ima plitak korijen, podloga stalno biti vlažna. Okvirna potrošnja je kg .Af treseta / m 2 • Kakvu travnatu sm1·esu i1:: sijati, ovisi o podneblju i svrsi travnjaka. Nakon sjetve cijelu površinu moramo ponovno poravnati i obilno zaliti. Kada trava naraste 10 cm visoko, kosit na polovinu te visine, 5 cm, a zatim svakih 8 do 10 dana na visinu od 4 cm.
Kako bi trava bujnije rasla, treba Je posebne travnjake. prihranjivati. Na tržištu postoje miesavine mineralnih gnojiva za Koristite prema priloženoj uputi.
crnogorice na sjeveru zemlje, a najviše smreka i bor. Polovica površina je u privatnom vlasništvu, a ostale u državnom, ili i crkvenom.
Švedska-Europa-Hrvatska
Nakon završetka Drugog svjetskog rata Švedska se Marhcalovu planu, zatim u EFTA, te u NATO. u EU je primljena 1995. nakon što je referendumom na to pristalo 52,2% U Europskom parlamentu Švedska ima 2 zastupnika, dok je u Europskoj komisiji jedan njen ministar odgovoran za okoliš. U troškovima za uzdržavanje EU Švedska sudjeljuje sa 2,7%. Ona nije pristupila Europskoj monetarnoj uniji, nego je zadržala svoju krunu (SEK). Republiku Hrvatsku slobodnu i priznatu, Švedska je priznala 15. 1992., te uskoro otvorila Veleposlanstvo u Zagrebu u Frankopanskoj ulici 22. Današnji izvanredni i veleposlanik Kraljevine Švedske u Hrvatskoj jest Nj. Ekselencija gospodin INGMAR BORJESSON. o neprijatelj urednog travnjaka su korovi. Njih možemo opaziti u svibnju. su djetelina, i trputac. Korove izrasle na mladom travnjaku uklonit Drugi je neprijatelj mahovina. Pojavljuje se zbog nepravilno pripremljene podloge, viška vlage u tlu ili ako zemlji nedostaje fosfor i vapno. Mahovinu uklanjamo O Ml_jekarskilist 6/2003.
U polju
Nastavljamo obradom kukuruza, krumpira, suncokreta i drugih okopavina koje do sada nisu prihranjene ili su slabijeg rasta. Sredinom lipnja sijat .@ heljdu, hibridni kukuruz FAO grupe 100,200 Q i 300, i druge kulture vegetacije, <i.i krumpir i grah.
U prvoj dekadi lipnja kosimo grahoricu, crvenu djetelinu, uslijedit zatim drugi otkos lucerne. lipnja u svim krajevima povoljan je za košnju livada, jer trava cvate pa sijeno biti kvalitetnije. U drugoj i dekadi je žetva ozimog i ranijih sorti uljane repice, prva postrna sjetva kukuruza, krumpira, heljde i soje.
U vinogradu
U lipnju je vinograd u najbujnijem porastu pa je i posla mnogo. Prije cvatnje treba vinogra~ oplijeviti, obaviti zaštitu od peronospore 1 pepelnice, te sive truleži. Nakon cvatnje valja nastaviti zaštitu i prihranjivati gnojivima.
U
Treba zaštititi Ne smijemo tretirati plodove uskoro brati. Obavit zelenu rezidbu i berbu ranih sorti.
U povrtnjaku
Provesti pripremu za sjetvu i sadnju krumpira, luka, mahuna. Plijeviti korov. treba zalijevati. Tlo nakon berbe prekopati, a na prazne gredice zasijati ciklu, mahune, mrkvu, kupus, kelj, kelj salatu, korabicu, rotkvu, poriluk i endiviju. Posaditi kupus, kelj, kelj papriku, patlidžan, salatu i poriluk.
Uvrtu
Provesti zaštitu protiv korova i raznih štetnika.
Prije 65 miljuna godina u naš je planet
o.o udario golemi asteroid. Pretpostavlja se da je 0 prilikom udarca u atmosferu tolika
8 2 prašine da je na Zemlji tri godine a:> trajao mrak. Zbog nedovoljne
[ svjetlosti neke su biljke prestale rasti, a zbog co su i mnoge životinje, a njima ;g i golemi dinosauri, izumrli. su u Africi j zamijenile savane. Klima se odjednom promijenila.
,~ Ljudi su se na promjene klime oduvijek odnosno uslijedile su selidbe : velikih razmjera. No, danas, iako smo svjesni S spoznaje da se klima posljednjih godina mijenja, stanovništvo se ne seli. Naprotiv, klimatskim se promjenama nastojimo agrotehniku, mijenjamo ustaljene rokove sjetve a selekcijom odabiremo poljoprivredne kulture otporne na promjene klime. I ove godine, najvjerojatnije, znanstvenici Svjetske meteorološke organizacije tvrditi kako se trend klimatskih promjena nastavlja. Ožujak, prvi proljetni mjesec bio je u i
Mljekarski li.st 6/2003.
zapadnim krajevima Hrvatske vrlo, pa i ekstremno, suh. Zalihe vlage u tlu ponegdje su se (u slojevima tla) spustile do donje granice fiziološki aktivne vode u tlu. oborine tijekom travnja su izostale. Sjeme repe nije proklijalo, došlo je do prosijavanja, ali uzalud jer je tlo i dalje bilo nedovoljno vlažno. Suncokret i kukuruz posijani su na vrijeme, ali što to kada je tlo bilo suho. I sjeme spomenutih kultura teško je klijalo. Poljodjelci su krajem travnja, nebo, uzalud tražili oblake s kišom. Vrijedno je zapamtiti da je ukupno do 28;04. u Zagrebu izmjerena 42%, Varaždinu 28%, Zupanji 24% a u Osijeku samo 14% oborina od višegodišnjeg prosjeka.
Teško je bilo što napisati o vremenu koje nas tijekom lipnja. Ipak, za utjehu prisjetimo se da u lipnju u Zagrebu padne 99, a u Osijeku 82 l oborine na metar. Dakle, u kontinentalnim dijelovima Hrvatske to je mjesec s višegodišnjom oborine. U nadi da zalihe vlage u tlu uskoro narasti, pa i do gornje granice fiziološki aktivne vlage u tlu, nastavimo s planiranim radovima.
kažu
Svaki savjestan športaš zna da je za održavanje i top kondicije potrebna skoro svakodnevno neka vrsta treninga, bilo da je to plivanje, vožnja biciklom itd. Još jedna vrsta vježbe koja može u tome a to je smijeh. smijeh! toga da jedan krepak, smijeh podiže raspoloženje, a istovremeno je i mini trening, vježba za tijelo. Profesor psihijatrije na Stanfors
William Fry, kaže: i lagani smijeh je dobra vježba, jedna vrst stacionarnog jogginga.» Teško da se može neki sustav u tijelu kojeg zdrav, smijeh ne stimulira.
Kada se smije, mu se grudni i trbušni dijafragma, srce, a možda i jetra. Smijeh od srca, grohotan smijeh, može povisiti krvni tlak s 120, na hipertenzivnih 200 i može frekvenciju pulsa sa 60 na 120 u minuti. Smijeh pumpa dodatni adrenalin u krvnu struju pa može stimulirati dotok hormona endorfina (tjelesnog
hormona koji smanjuje boli) u mozak. Nakon dobrog smijeha svi se sustavi na normalu ili nešto malo ispod normale. Rezultat je smanjeni stres, manje povišenog tlaka, manje glavobolje uzrokovane lubanje i dobrog smijeh može da ponovo steknete zdravlje i kondiciju. Znanstvenici su razmatrati medicinska svojstva smijeha nakon što je jedna poznata osoba tvrdila da je svladala degenerativno oboljenje svoje kralježnice knjige, se
filmovima Marks i televizijskim emisijama «Skrivena kamera».
«Bolest nije smiješna stvar. Možda bi trebala biti.»
U SAD-u mnogi savjetuju pacijentima da si olakšaju i tegobe i razna oboljenja smijehom. U Los Angelesu, u zdravstvene ustanove za medicinski oporavak dovode razne da zabavljaju bolesnike, a lokiJ.lnabolnica bolesnicima koji napuštaju bolnicu propisuje barem jedan krepki petnaestminutni smijeh dnevno. U nekim bolnicama u Houstonu (T exas) terapeuti primjenjuju vidove humora za pacijente oboljele od teških bolesti, zatim za narkomane i djecu zaostalu u razvoju.
Kakvi su rezultati? Prof. Fry kaže: i zdravlje pacijenata se poboljšalo». Jedan je napisao: «Bolest_nije smiješna stvar. Možda bi trebala biti.»
Smisao za humor zaista može želju za životom, bez što svaki može potvrditi, nijedan lijek ili bilo kakvo drugo ne može mnogo je smijeh izuzetno važan u našoj stabilnosti i zbog toga ne bi trebao ni jedan dan bez smiješka na licu. O
