Sto ste danas
za svoj imunitet?
Znate li da zdravlje može biti ugroženo zbog smanjenja ruine LGG-a u organizmu? LGG dio prirodne probavne mikroflore i doprinosi izgradnji imuniteta. Stres, infekcije i nepravilna prehrana smanjuju razinu LGG-a u organizmu. Redovitim uzimanjem BioAktiva obnavlja se prirodni LGG i imunitet.
djelovanje BioAktiva LGG je dokazano. Dovoljan je jedan BioAktiv LGG svaki dan da si dnevnu dozu LGG-a.
MINISTARSTVOZDRAVSTVAPREPOZNALOJEVRIJEDNOST - ISPITIVANJA po,jerenstvo za prehrambene dodat~e M.nistarst,a zdravstva izdaloje R:ešenje kojim se potvrduje da proizvodi s dodatkom LGG-a obsambene sposobnosti organ,zma i pomažu uravnotcfon1u prolJave. Klasa: UP/i 541-02/03-0 I/484
SADRŽAJ
ZLATNI ROG
KRMNE KULTURE
Glavne bolesti i štetnici kukuruza i zaštita od njih
Optimalno vrijeme skidanja usjeva kukuruza za siliranje cijele biljke
Zaštita kukuruza od korova i primjena herbicida
Hranidba teladi - sijeno i koncentrat
GOSPODARSTVO
Plan provedbe programa razvitka govedarske proizvodnje u Hrvatskoj __________
HRVATSKOG
Komisija ICAR pozitivno ocijenila
RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA
Mlijeko raste na polju, a muze u staji ____________ 38 Njega i higijena uvijek je potrebna stoci. _________
ZLATNI ROG
Godišnja nagrada
Hrvatske mljekarskeudruge mlijeka za štalski prosjek po kravi, proizvedenogza tržište
KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG ROGA»:
• mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog centra, Zagreb).
• Priložena potvrda o kolimlijeka mljekari
• mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog centra, Zagreb)
Podatke tijekom godine razmatrati i procijeniti Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada se godine.
Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Ilica 31/111.
, Napomena:
Ime i prezime ................
Adresa:.
Broj krava: mlijeka mljekari (litara): . I X Popunjeni obrazac s podatcima za mjesec SVIBANJ dostaviti tijekom lipnja o.g
Za eventualna do-
objašnjenja izKlasa mlijeka:.... volite nazvati HrvatX Datum predaje obrasca i potpis:. sku mljekarsku ud: : rugu 01/4831-265. I 'O
Redakcijski kolegij:
Juraj Redaktorica: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna Lektorica: Katarina-Zrinka prof., Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43000 primjeraka
dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Arnelija Šipek, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing.
®~;ri~&©~ il ~JIB
[) ,._.,..r&~·-==
od sje- cii
Q mena pa do zrelosti, a i •.-< -a kasnije u skladištima, ku-~ kuruz napadaju i prave mu ~f manje ili štete razne ..c: :::i bakterijske, vi.§ rusne i druge bolesti te šteO tnici, najviše kukci. Na dev setke bolesti i štetnika je )U) ci:: poznato kod kukuruza, no samo neke od njih mogu u našim uvjetima izazvati štete odnosno smanjiti mu prinose.
Bolesti
bolestima najvažnije su one koje izazivaju trulež stabljike i korijena te trulež klipa, a zatim jedna lisna bolest pod nazivom siva pjegavost lista. Lisne i snijet u našim uvjetima rijetke su bolesti na hibridima kukuruza. Štete od navedenih bolesti mogu se umanjiti širom plodosmjenom i izmjenom kukuruza s kulturama koje pripadaju drugim porodicama. U tom pogledu najbolje su mahunarke, uljana repica, repa i druge. Glavna mjera zaštite kukuruza od
najvažnijih bolesti je uzgoj dovoljno otpornih hibrida, a što je istaknuto u poglavlju o njihovom izboru za sjetvu. U normalnim uvjetima na usjevima kukuruza ne provode se kemijske mjere suzbijanja bolesti primjenom fungicida. No, sjeme i mlade hibrida kukuruza mogu biti napadnuti od bolesti koje izazivaju trulež klipa kao i od nekih drugih mikroorganizama u tlu nakon sjetve. Tu nema dovoljno otpornih hibrida i postoji velikog propadanja sjemena i mladih izniklih osobito kad nakon sjetve vlada hladno i vlažno vrijeme. Zato se sjeme obavezno
POJILICEZAGOVEDASAVENTILOM
I SUSTAVOM ZA
• jednostavna ugradnja
• više modela
• garancija 3 godine
• najpovoljnije na tržištu
• 100% hrvatski proizvod
• cijena od 130 kn + PDV
• popust
• dostava osigurana
.ljevvfbni~tt Eujttn
· ljevanjelakih i obojenihmetala
· izrada kipova
i unikatnih odljeva Madžarevo254a HR-42220Novi Marof
Narudžbena:
Tel: 042 611 412 042 205 300 Fax: 042 205 100
kemijskim sredstvima pri njegovoj doradi kod sjemena. u trgovinama sjeme mora biti tretirano tim sredstvima pa poljoprivrednicikukuruza ne trebaju poduzimati nikakvu dodatnu zaštitu protiv ovih bolesti.
Štetnici
u cjelini, štete kukuruzu kukac kukuruzni moljac gusjenice buše stabljiku pa može do loma, a kasnije mogu u klip i izgrizati zrna. Njegove gusjenice prezimljuju u stabljici kukuruzovine i zato je važna mjera suzbijanja potpuno zaoravanje biljnih ostataka kukuruza. Oni poljoprivrednici kojijoš sijeku kukuruzovinu i koriste je u svom trebaju je svakako uništiti do sredine svibnja. Time se sprijeizlazak leptira moljca iz kukuruzovine i ponovni napad usjeva kukuruza. Postoje razlike u otpornosti hibrida kukuruza na ovog štetnika pa se štete mogu smanjiti izborom otpornih hibrida. lako postoji kemijskih mjera zaštite, one se u širokoj praksi ne provode. Na parcelama i u pojedinim godinama velike štete kukuruza mogu nanijeti zemljišni štetnici, a njima na prvom mjestu Njihove koje su tvrde i izgledaju kao 3-4 cm dugi žute žice, korijen i donji podzemni dio kukuruzne biljke u samom vegetacije nakon sjetve i nicanje. Tako uništavaju pojedine biljke i sklop, a mnoge preostale biljke slabije rastu. Ako ih ima puno mogu potpuno uništiti veliku površinu usjeva kukuruza. N ajprave velike štete kad se kukuruz sije iza lucerišta, djetelišta ili travnjaka, ali i kad se izmjenjuje s usjevima guste sjetve kao što je pšenica. Svi hibridi kukuruza mogu biti ili uništeni od napada što da nema otpornih hibrida. Zato se njihovo suzbijanje može vršiti jedino primjenom zaštitnih sredstava insekticida. No, kad se opaze štete od na usjevima kukuruza kasno je za njihovu primjenu. Insekticidi moraju biti uneseni u tlo i blizu biljaka kukuruza, a to je izvesti prije sjetve ili istovremeno sa
sjetvom, tj. u vrijeme kad se ne vide štete od Ali tada se može utvrditi njihova brojnost, a što je temelj za donošenje odluke o primjeni insekticida. brojnosti provodi se kopanjem jama površine 25 x 25 cm i dubine jedne na nekoliko mjesta na parceli. Ako je parcela manja dovoljno je 5-6 takvih jama, a kod parcela od nekoliko desetaka hektara treba u prosjeku uzeti jednu jamu po hektaru. Iskopana zemlja iz svake jame se stavlja na foliju, dobro se zdrobi i traže se i broje. Ukoliko poljoprivrednici nisu sigurni u raspoznavanje trebaju sve insekte spremiti (najbolje u staklenku u 70 % alkohol) i odnijeti u svoju savjetodavnu službu za zaštitu bilja. Nalaz se izražava u broju na m 2 tako da se broj po jednoj jami (ukupni broj u svim jamama podijeljen s brojem jama) pomnoži sa 16. Množi se sa 16 jer 1 m 2 ima 16 jama 25 x 25 cm. mali broj od 1-2 na m 2 u suhljim i 3-5 u vlažnijim zapadnim krajevima ukazuje ria potrebu primjene insekticida. Ovo vrijedi za one parcele kukuruza koje se istovremeno dobro štite od korova plošnom primjenom herbicida, odnosno na kojima kukuruz nije zakorovljen u porastu. napadaju i korjenje korova pa ako su oni prisutni manje su štete od na kukuruzu. Primjena zemljišnih insekticida protiv (npr. Dursbana, Pirifosa, Volatona, Ekaluxa ili Geocida, Karbofurana i dr.) može se vršiti plošno prskanjem ili razbacivanjem po površini tla prije završnog plitkog prohoda strojeva za pripremu tla za sjetvu kojima se oni unose u tlo. Ovaj zgodan za primjenujer ne traži posebnu opremu, ali s druge strane troši puno insekticida po hektaru i s gledišta zaštite okoline nije dobar. Jedino bi ga trebalo primijeniti kada se utvrdi velika brojnost Drugi prihvatljiviji primjene insekticida je primjena istovremeno sa sjetvom i njihovo polaganje u trake sa strane sjemena. Sve suvremene imaju opremu za ovakvu primjenu insekticida. Mnogi poljoprivrednici koji brinu o koriste njima vrlo
Mljekarski list 06/2004.
KRMNE KULTURE
prihvatljiv primjene insekticida, tretiranje sjemena. Ovaj je dobar kod slabije brojnosti Za tretiranje sjemena navlaživanjem koristi se npr. Gaucho ili Mesurol koji ujedno pruža zaštitu i od ptica (vrana, fazana i dr.). U najranijim fazama porasta, kukuruz mogu napasti sovice pozemljuše ili sovice gusjenice (sjajne tamnozemljaste boje, narastu do 5 cm, savijaju se pri dodiru) u sumrak pregrizaju nisko, jedu i tako usjev. Ako se pojave u broju od 1-2 gusjenice na m 2 potrebno ih je suzbijati prskanjem usjeva
kukuruza insekticidima ili rasipanjem zatrovanih mamaca ispred fronte širenja. Ostali štetnici kukuruza koji se mogu u nas pojaviti, kao što su kukuruzna pipa, žitni balac, švedska mušica, danas su od malog Za novopronaštetnika u nas - kukuruznu zlaticu, koja nam je prenesena iz SAD gdje velike štete na kukuruzu, obavezno bi se trebala suzbijati u dijelu Hrvatske gdje radi zadnjih godina velike štete na kukuruzu pogotovo ako se uzgaja u monokulturi. :::J
KRMNE KULTURE
~@Ilill ffiYJITT
Tehnološka zrelost kukuruza za proizvodnju silaže cijele biljke nastupa nešto ranije nego što se potpuno izgradi prinos zrna i postigne masa suhe tvari biljaka. Razlog tome je potrebna vlažnost silažne mase od oko 65 % da bi se proces siliranja mogao normalno odvijati i dobiti kvalitetna silaža uz malo gubitaka. Previ>~ še vlažna silaža (> 70 % vode) može sporo fermentirati i cijediti se iz silosa.
Tablica 2: Prinos i kvaliteta silažne mase u ovisnosti o vremenu siliranja
Stadij zrelosti Sadržaj Prinos suhe Surovi NDF, Probavljivost, zrna vode,% tvari, tiha
zriobe
njem dolazi do osjetnog gubitka hraniva (tablica NDF" Neutralna deterdžentska vlakna (celuloza, hemiceluloza i lignin) 1.), topivog dušika i ugljikohidrata, a Optimalno vrijeme ubiranja i sjeckanja ku-
Tablica 1. gubitci suhe tvari kukuruzne silaže tijekom ubiranja, spremanja i hranjenja.
Sadržaj vode u Gubitci u suhoj tvari u % silažnoj masi u % U polju U silosu U hranjenju Ukupno
>70 4,0 13,7 4,0 21,7
60-70 5,0 6,3 4,0 15,3
<60 16,2 6,3
može i do silosa. Nasuprot tome, presuha silaža imat zraka u silažnoj masi koji anaerobnu fermentaciju i razvoj gljivica i plijesni.
kuruza u polju može se dosta precizno procijeniti tzv. crte na zrnu (slika 1.). crta pojavljuje se dana nakon oplodnje na strani zrna i postepeno se spušta prema donjem dijelu zrna. To je granica tvrdog dijela na vrhu i ostalog mekanog donjeg dijela zrna na klipu. Kada je crta ispod donje polovice zrna, odnosno tvrdi dio zrna zauzima 2/3 do 3/4 zrna, sadržaj vode u biljci odnosno usjevu kukuruza, se oko 65 %, dok je vlažnost zrna oko 40-45 % (tablica 2.). U tom trenutku nastupa optimalno vrijeme
TVRDI DIO ENDOSPERMA
LINIJA
MEKI DIO ENDOSPERMA
Slika 1: Presjek kukuruznog klipa za siliranje kukuruza. Taj sadržaj vode može malo varirati ovisno o hibridu, proizvodnom i vegetacijskoj sezoni. Ukoliko se vrijeme siliranja do fiziološke zriobe zrna dolazi do malog pada sadržaja surovih proteina, dok vrijednost sadržaja surovih vlakana i postotak probavljivosti i dalje ostaju relativno konstantne (tablica 2.). treba da je u suhoj prezreloj silaži osjetno manja probavljivost stabljike, a sama silaža sadrži manje vitamina A i E. Nadalje, takvoj suhoj silaži je prilikom spremanja u silos potrebno dodavati vodu što je dosta zbog relativno velikih vode potrebne da bi se silažna masa navlažila do optimalne vlažnosti od65%.
U daje usjev kukuruza namijenjen siliranju bio mrazom prije nego što je došao u optimalni stadij za siliranje (65% vode tj. 35% suhe tvari) treba ga ostaviti u polju dok se ne osuši do vlage koja kvalitetno siliranje odnosno u silosu. Zanimljivo je da se i od usjeva kukuruza koji je pretrpio jaku sušu tijekom vegetacije, pa ima sadržaj suhe
Slika 2: Zrno kukuruza i mjesto gdje se može
Slika 3: Kukuruz za siliranje
tvari te od kukuruzovine koja ostaje u polju nakon berbe klipova može dobiti silaža kvalitete. No, tu biljnu masu treba sasjeckati na što manju dužinu (3-6 mm) se osigurati dobro sabijanje, te obavezno dodati vodu ili neku zelenu krmu za vrijeme punjenja silosa.
U broju 7. Mljekarskog lista o: Tehnici siliranja kukuruza
je da -~-smanjenje prinosa zakoro- f vljenih usjeva kukuruza, u i odnosu na usjeve od Š korova, iznosi oko 50 %. U
Vrijeme i primjene herbicida na površinama zasijanim kukuruzom
Sve herbicide je primijeniti:
1. Prije sjetve kukuruza
2. Nakon sjetve a prije nicanja kukuruza
3. Nakon nicanja kukuruza
primijeniti prije ili nakon nicanja korova. Prije nicanja korova primijenjuju se herbicidi postojani u tlu (rezidualni ili perzistentni), a korovi ih upijaju korijenom. Nakon nicanja korova primijenjuju se kontaktni ili translokacijski herbicidi. Kontaktni herbicidi u dodiru s biljkom sprže zelene dijelove korova. Biljka ih iz lista ne premješta u korijen pa ne djeluju na korove koji se, osim sjemenom, razmnožavaju i vegetativnim organima pod površinom tla.
Translokacijske herbicide biljka (nakon primjene) postupno upija listom, asimilatima (sokovima) ih premješta iz lista u organe pod površinom tla. Zbog toga ovi herbicidi mogu uništavati i višegodišnje korove.
Primjena herbicida prije sjetve kukuruza
Kao i drugih kultura, korovi i kukuruzu nanose velike štete. Oduzimaju mu hraniva, vodu, svjetlo, prostor nad i pod površinom tla što redovito rezultira umanjenim prinosom. Zbog svoje širokoredne sjetve i usporenog porasta, u startu kukuruz mogu nadvladati korovi, umanjiti mu porast i izazvati venjenje. Koliko se smanjiti prinos rijetkim može iz- uslijed prisutnosti korova, ovisi o vrsti i q nositi samo nekoliko postota- brojnosti korova te o uvjetima okoline. ,~ ka, a isto tako u rijetkim 0:: jevima do preko 90 %. Iz navedenog razloga od kada postoji ratarstvo i od kada se U svakom od rokova, herbicid je uzgaja i proizvodi kukuruz, potrebno je suzbijati korove. Do prije 50 godina korovi su uništavani pljevljenjem, kopanjem ili pood do kultivatora. Danas se suzbijanja korova ili kombiniraju ili su dopuna suzbijanju primjenom kemijskih sredstava (herbicidima), a mogu biti i izostavljeni. mjere, a njima kultivacija kao glavna mjera, ne mogu potpuno suzbiti korove, prije svega u samim sjetvenim redovima. Zato je takvim suzbijanjem korova prinos kukuruza takomanji. Smanjenje može iznositi svega par postotaka ali i preko 40 %, odnosno u prosjeku oko 15 %. primjena herbicida daje u 80 do 90 % usjeve kukuruza od korova. Da bi se to postiglo, treba poznavati korove na svojim parcelama, izabrati herbicid, odnosno kombinaciju herbicida, i primjeniti ga u pravo vrijeme i na pravi
Prije sjetve kukuruza primjenjujuju se hlapivi i na svjetlost osjetljivi herbicidi koje je, nakon prskanja potrebno unijeti u tlo. Unošenje u tlo (inkorporacija) na dubinu 8 do 10 cm potrebno je obaviti sjetvospreili nekim s radnim tijelima. Primjenom hlapivih i na svjetlost osjetljivih herbicida, veoma je važno pridržavati se
propisanih uputa. Osobito je važno herbicid unijeti u tlo unutar propisanog roka jer u protivnom ne djelovati na korove. U s nedovoljnom ili nepovoljnim rasporedom oborina, je u tlo unijeti i herbicide koji nisu osjetljivi na svjetlost i koji nisu hlapivi. Na ovaj pospješuje se njihov na korove i u sušnim uvjetima. Ako se za ovakav pristup, u pravilu herbicide ne unosimo dublje od 5 cm u tlo. Duboko unošenje razrijedit datu dozaciju herbicida te umanjiti na korove.
Primjena herbicida nakon sjetve a prije nicanja kukuruza
Nakon sjetve, a prije nicanja, primijenjuje se selektivnih, uglavnom postojanih (rezidualnih) herbicida, koji duže vrijeme zadrže herbicidni Djelotvornost im ovisi o oborinama. Korovna biljka ih upija korijenom pa je stoga potrebna umjerena kiša da ih, nakon primjene, s površine tla unese u plitki površinski sloj gdje kliju korovi. Izostanu li nakon tretiranja kiše, izostat i na korove. da ne ulaze dublje u tlo, ne uništavaju višegodišnje korove.
Primjena herbicida nakon nicanja kukuruza
Nakon nicanja kukuruza, djelotvorni su kontaktni, translokacijski ali i postojani (rezidualni) herbicidi. Kontaktni i postojani herbicidi uništavaju jednogodišnje, a translokacijski i jedno i višegodišnje korove. Primjena herbicida nakon nicanja kukuruza, uništava korov ali ne i kukuruz, ponajprije zbog faza razvoja kukuruza, dozacije herbicida, te anatomskih, morfoloških i fizioloških razlika kukuruza i korova. Primjena herbicida prije ili poslije propisanog roka redovito šteti razvoju kukuruza, ga i može ga uništiti djelovati). Herbicidi djeluju na kukuruz kada tretiranje obavljamo kasno i po toplom vremenu. Osobitu
pažnju trebalo bi usmjeriti na primjenu herbicida u trake iznad sjetvenog reda, a u.* trebalo bi korov suzbijati kultivacijom. Ovakvim pristupom, . uz suzbijanje korova, bio bi smanjen unos herbicida u okoliš, što ijest svrha suvremene zaštite bilja. Temeljne preporuke za primjenu herbicida na površinama zasijanim kukuruzom
Nakon sjetve a prije nicanja kukuruza, na dobro pripremljenom tlu treba primijeniti djelotvornu kombinaciju herbicida za uništavanje jednogodišnjih širokolisnih korova i jednogodišnjih trava. Gotovo uvijek se upotrebljava Gesaprim ili neki drugi herbicid na istoj osnovi. Njemu je potrebno dodati jedan od herbicida koji uništava trave, npr. Dual 960, Bravo, Trophy, i drugi. Postoje i gotove formulacije kao što su npr. Bravo/Radazin, Primextra 500 tek.,
POUOPRIYREDNICI
KREDITI
KOOPERANTI LURE
MWEKO
Nova tehnologija othrane krava za vrhunske rezultate
Sano TMR - potpuno izmiješan obrok
Primjer othrane u suhoataju: 25 5 8,4
3,0(1gtllfall'l9 aoo
150 g TMR Proli
dodatak za visoku
Vaše prednosti pri primjeni ove tehnologije i SANO-proizvoda: ušteda vremena i hrane
bolja mlijeka (proteini, mast)
bolja plodnost - više teladi po kravi
manje bolesti vimena, papaka i organa za probavu . zarada od proizvodnje
dodatak za suhostaj
Primjer othrane u laktaciji za 30 litara mlijeka, npr: 25 kg kukuruzne silaže 5 kg livadnog sijena 8,5 kg sojine
3,0 kg kukuruza 2,5 kg
0,3 kg Sano TMR Proti
Guardian extra, Ciatral KSZ i drugi. Dozacija herbicida ovisna je o tipu tla. Na laganim tlima, primjenjuju se manje, a na teškim, propisane Svi spomenuti herbicidi i njihove kombinacije djelovat na korove samo ako nakon tretiranja slijede oborine. Izostanu li kiše, izostat i na korove. je važno znati da ti herbicidi ne djeluju na višegodišnje korove. Ni u povoljnog rasporeda oborina, ovim herbicidima ne biti uništeni slak, osjak, pirika, divlji sirak, štavalj i drugi višegodišnji korovi. U da zajedno s kukuruzom niknu i korovi (bilo zbog suše ili zato što je parcela zakorovljena višegodišnjim korovima), treba ih, nakon nicanja, suzbijati selektivnim herbicidima: kao što su Deherban A i drugi na osnovi 2,4-D, zatim s Banvelom 480 S, Banvelom univerzalom, Pardnerom i drugim. Divlji sirak, i piriku, je suzbiti herbicidima Motivell, Tarot ili Teli 75 WG. Za primjenu bilo kojeg herbicida ili njihove kombinacije važno je odabrati ispravne je veoma važno da su oni na za prskanje pravilno kako vodoravno, tako i okomito u odnosu na. tlo. Herbicide primjenjujemo u volumenu 200 do 400 1/ha vode. vode ovisit o tipu rasprskikoji je postavljen na prskalici. Što je otvor manji, to biti potrebna i manja vode po jedinici površine. Propisana dozacija, bez obzira u kom se volumenu vode primjenjuje, mora biti po površini tla, odnosno po izniklim biljakama. Kod prskanja usjeva, prije ili nakon nicanja, veomaje važno pridržavati se propisanog roka primjene. Ranija ili kasnija primjena, redovito oštetiti kukuruz (djelovat je veoma važno pridržavati se propisane dozacije. Primjena nekih herbicida u od propisanih mogu nanijeti štete kulturama koje u
plodoredu smjenjuju kukuruz. Osobito je opasno primjenjivati doze preparata na osnovi atrazina (Gesaprim i dr.).
Kako se boriti protiv vrlo štetnih i napasnih korova
Ni jedan od herbicida ne dobre rezultate na višegodišnje korove. Tako slak, osjak, divlji sirak, pirika i drugi redovito herbicidima koje primjenjujemo nakon sjetve a prije nicanja. Zbog toga je protiv korova, uz kemijske, potrebno primijeniti i sve druge mjere. lako i protiv ovih korova postoje djelotvorni herbicidi, ipak se njihovom primjenom u kukuruzu samo i prolazni rezultati. Tako je slak nakon nicanja suzbiti nekim translokacijskim herbicidima. No kako su ti herbicidi selektivni samo do faze razvoja kukuruza, ne smijemo ih primijeniti poslije propisanog roka. Herbicid, doduše, suzbije nadzemni dio korovne biljke, no zbog bogatog izvorišta hrane iz tla ponovno potjeraju novi iz boji koji do jeseni jako zakorove kukuruz. Stoga je ove korove potrebno suzbijati djelotvornim herbicidima na strništu i to nakon žetve žitarica. Divlji sirak i piriku, kao predstavnike iste porodice, do pojave sulfonilureja herbicida u usjevu kukuruza nismo mogli selektivno suzbiti. Primjenom primisulfurona, nikosulfurona ili rimsulfurona je sprisirak te relativno dobar prirod. No godine iz sjemena, ali i iz pupova vegetativnih organa, potjerat nove biljke sir ka. Stoga je, osim kemijskih mjera, potrebno poštivati plodored. i ljetna obrada kojom vegetativne organe izložiti suncu a ponikle klijance uništiti. Okopavanjem, biljaka nakon kiše, širenje ovih napasnih korova. je potrebno kombajnom i drugim širenje višegodišnjih korova sjedne njive na drugu.
06/2004.
I~ s
i mlada telad, koja se hrani hranom, nema još u potpunosti razvijene funkcije da ima razvijen samo pravi želudac ili abomasus. Kada se telad hrani mlijekom ili zamjenicom, dolazi do zatvaranja predželudaca i stvaranja svojevrsnog žlijeba pa mlijeko iz jednjaka direktno odlazi u pravi želudac kompleks, retikulo-
teladi koja mJe konzumirala krutu hranu ostati nerazvijen. Ovakav hranjenja teladi primjenjuje se za proizvodnju mesa. Mikroorganizmi buraga (bakterije, protozoe i gljivice), koji su normalno nastanjeni u buragu, s razvojem tek kada telad rumen.
krute hrane u obrok
Kako s vremenom telad jesti i krutu hranu, taj žlijeb postupno gubi svoju funkciju, dolazi do razvoja mikroorganizama u buragu, te razvoj stijenke buraga. Telad postaje sposobna iskorištavati vlaknastu hranu zaslugom mikroorganizama koji žive i rastu u njihovom buragu. Možemo daje burag (rumen) u potpunosti funkcionalan kada telad stara dva do mjeseca preživati.
da rano i konzumirana kruta hrana brz razvoj buraga i rano teladi, tj. pet do osam tjedana starosti.
Razvoj buraga
Telad se ne bi smjela odbijati sve dok njihov burag nije funkcionalan i sposoban zadovoljiti vlastite hranidbe-
ne potrebe. Krajnji produkti fermentacije u buragu (hlapljive masne kiseline) razvoj buraga. Kruta hrana presudna je za razvoj buraga pa burag
jesti krutu hranu. Nastanjivanje buraga stotinama vrsta mikroorganizama unosom krute hrane za koju su priljubljeni i na taj nastanjuju burag. Bez obzira na veliki broj vrsta mikroorganizama koji dolaze u burag, u njemu prevladava samo nekolicina vrsta koje telad pretvaraju u prave Nastanjuju ga samo anaerobne bakterije, odnosno one koje su sposobne za život i fermentaciju ugljikohidrata bez prisutnosti kisika. Krajnji proizvodi fermentacije ugljikohidrata, prije svega octena i maslakiselina, važni su promotori rasta i razvoja buraga. Stoga, za razvoj i rast buraga važnija je konzumacija žitarica nego voluminozne krme, kako se to prije smatralo. Rana konzumacija startera za telad, koji se sastoje od smjese zrnjevlja, važna je za brz razvoj buraga i lagano, mirno bez probavnih problema.
Slika 1: Stadiji razvoja predželudaca teladi
Rumen Jednjak
Piše:mr. se. Goran Kiš
Kada hranidbu starterom?
Starter, koji se uglavnom sastoji od žitarica, trebamo teladi ponuditi pet dana nakon teljenja, i davati ga šest do osam tjedana nakon Prva dva tjedna nakon telad jesti vrlo male krute hrane, radi togaje treba poticati na konzumaciju startera. Da bi se telad što prije navikla na konzumaciju startera potrebno je:
• davati starter koji mora sadržavati melasu ili neko drugo visoko ješno krmiva
• starter treba teladi davati ali u malim da bi uvijek bio svjež
• konzumaciju mlijeka treba i davati u od 10% od porodne težine
svježu vodu treba ponuditi odmah kada ponudimo i starter. Konzumacija startera se s konzumacijom vode
•nakon što telad popije mlijeko, odmah ponudimo šaku startera prinošenjem na gubicu ili ga stavimo na dno kante iz koje je tele pilo mlijeko ili zamjenicu
•da bi što prije potakli konzumaciju,
starter možemo dati u s dudom.
Trebamo li hraniti sijenom i koncentratom?
Preporuke su znanstvenika, temeljene na ranijim istraživanjima u hranidbi teladi, konzumacije smjese koncentrata i kvalitetnog sijena za normalan razvoj buraga. Voluminozna ili kabasta krma smatrana je presudnom za razvoj buraga što kapaciteta i uspostavljanje pravilnog rasta i razvoja pa pila buraga. No
U hranidbi teladi dvije su vrste startera: starter na bazi žitarica i kompletni starter. Kompletni starter sadrži viši udio vlakana (manje energije) nego starter sa žitaricama, dok su ostala krmiva u njihovom sastavljanju ista kao i za odrasla goveda, s iznimkom uree.
Kompletni starter može biti malo manje ješan pa ga telad manje jede od startera na bazi žitarica. Prilikom hranidbe teladi starterom nisu potrebna nikakva dodatne krmiva sve dok se telad ne odbije.
Žitarice u starteru za telad su grubo mljevene ili rolane da bi tekstura bila što grublja. Presitno i prefino mljevenje nije jer takve startera ne stimuliraju preživanje. Ješnost startera poboljšava se dodavanjem oko 5% melase. Kada telad jede više od 1,5 do 2 kg startera na dan, s oko tri mjeseca starosti, može im se davati i jeftiniji obrok od Grafikon la. i lb. prikazuju konzumaciju startera na bazi žitarica i promjene težine teladi koja jede konstantne mlijeka, 3,6 kg/dan, a voluminoznu krmu.po volji.
Grafikon la i lb: Konzumacija startera i promjene tjelesne mase mlade teladi
Grafikon1a: Konzumacijastartera Grafikon1b: Tjelesnamasateladi
danas najnovija istraživanja pokazuju da nema prednosti u hranidbe teladi sijenom, ukoliko je starter sastavljen tako da zadovoljava potrebe za vlaknima. Osim toga, ugljikohidrati iz koncentrata neophodni su jer osiguravaju i octenu kiselinu potrebnu za razvoj stijenke buraga. Ukoliko starter ne sadržava minimalno 25% vlakana (u formi NDV-a), tada u obroku treba biti i sijena. Uz vlakna starter treba sadržavati i oko 18% proteina, 75 do 80% ukupnih probavljivih tvari, te biti A, D i E vitaminima.
MljekOiski /i,st 06/2004.
Tjedanastarosti
teladi od hrane, mlijeka ili zamjenice, možemo provoditi kada telad dobro raste i jede (najmanje 1% od svoje tjelesne težine) 500-600 g startera za manje pasmine i 700-800 g za teže i pasmine, dok mala i slaba telad treba i dalje konzumirati mlijeko. Mlijeko možemo davati do tjedan prije ali samo jednom na dan. teladi može se odbiti petog i osmog tjedna
starosti. Telad koja jede starter na bazi žitarica spremna je za nekoliko tjedana prije teladi kojajejela kompletni starter. ranije od tjedna starosti predstavlja veliki rizik, pa je stopa smrtnosti rano odbite teladi. teladi kasnije od osmog tjedna starosti nije ekonomski isplativa. Tome pridonose da je obrok odbite teladi (voluminozna krma i koncentrat) jeftiniji od mlijeka ili zamjenice. Prirast teladi koja jede mlijeko i/ili zamjenicu i manji nego kada jede krutu hranu. Tjelesni prirast znatno je nakon što pokazuje
da je telad dobro odbita i pripremljena za kruti obrok (starter i voluminoze).
Kao što je prethodno naglašena, hranidbene potrebe teladi i razvoj predželudaca bit bolje zadovoljene konzumacijom startera nego voluminoznom krmom, osobito nakon Pa ipak, kvalitetno sijeno ili silaža trebaju obrok odbite teladi. Sastav obroka treba biti pažljivo pripremljen, a osobito moramo biti pažljivi s kukuruzne silaže u obrok. Kako kapacitet konzumacije raste nakon tjelesni prirast teladi trebao bi rasti do željene završne razine prirasta. O
i) c~stati mljekarski
~ripremio: mr. se. Franjo Marek
J
U ožujku je «Mljekarski list» objavio osnovne podatke o školovanja za zvanje mljekarski u našoj školi, a detaljan uvid mogu svi zainteresirani potencijalni (i njihovi roditelji) dolaskom u školu uz prethodnu
najavu na telefon 048 681247.
Srednja gospodarska škola Križevci ove godine upisuje naraštaj u obrazovni profil za zvanje mljekarski Školovanje za ovo zvanje je
samo u Križevcima za potrebe cijele Republike Hrvatske.
Upis u prvi razred mljekarskih bit izvršen prema Odluci o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole koju je donijelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. za upis u prvi razred školske 2004/05. godine bit objavljen u tisku lipnja a postupak upisa proveden srpnja ove godine.
Nastavni predmeti važni za upis u prvi razred su: hrvatski jezik, matematika, fizika, kemija i biologija te uspjeh u 7. i 8. razredu.
Za upis su potrebni dokumenti:
1. Prijavnica za (obrazac se dobiva u školi)
2. Rodni list
3. Domovnica
4. Svjedodžbe 7. i 8. razreda osnovne škole
5. dokumenti kojima kandidat dokazuje pravo na vrednovanje posebnih rezultata prethodnog školovanja (s natjecanja u znanju, vještinama i umite školovanja u otežanim uvjetima obrazovanja (potvrdu o roditelju stradalom u Domovinskom ratu, o posebnom socijalnom položaju, školovanju u inozemstvu i sl.)
iz udaljenih mjesta mogu ugovoriti smještaj i prehranu u domu u Križevcima a prve obavijesti o tome dobiti na telefon 048681067.
Želimo da mljekarska djelatnost dobije što kvalitetnije Mlade naraštaje školovanjem osposobljavamo za sva radna mjesta koja traže srednju mljekarsku spremu, a istovremeno ih pripremamo i za nastavak školovanja u struci. :J
P3 Blu gard
SUZBIJANJEŠTnNIKA U
RATARSKIM KULTURAMA I UKRASNOM BIUU
Pripremio: Boris dipl. ing.
Gotovo sve biljne kulture koje se uzgajaju kod nas napadaju štetnici koje moramo suzbijati da bismo ekonomske štete. Ukoliko se, primjerice, uzgaja na manjim parcelama i za vlastitu potrošnju, je kulturu zaštititi bez primjene insekticida. ako se radi o proizvodnji i uz ulaganja, neophodna je primjena sredstava za zaštitu bilja jer su rizici veliki. Kod odabira pripravka treba voditi o vrsti i broju štetnika, stadiju u kojem se nalaze, kulturi na koju se sredstvo primjenjuje, karenci, miješanju preparata, kvaliteti primjene, vremenskim prilikama ...
Actara je insekticid kojeg proizvodi tvrtka Syngenta, a sadrži djelatnu tvar tiametoksam (pripada novijoj kemijskoj skupini derivata neonikotinoida). Odlikuju je brojne vrline paje dobra za korištenje u i ratarstvu. Uspješno suzbija velik broj štetnika. se na (krumpir, pojavljuje nekoliko
štetnika istovremeno, a Actara suzbija krumpirovu zlaticu, lisne uši, ... Actara se može prskati po biljkama, ali je posebno ukoliko se primjenjuje preko tla zalijevanjem mladih biljaka, prskanjem tla u brazdu prilikom sjetve ili sadnje, te namakanjem sadnica prije
Poznato je da je krumpirova zlatica ekonomski najštetnija i bez suzbijanja ovog štetnika nije proizvodnja krumpira. i odrasli oblici štetu listove, a Actara suzbija oba stadija u
dozi od samo 60 do 80 gr/ha. Izuzetno dobro suzbija i lisne uši koje se nalaze u do kojih teško može doprijeti neko sredstvo. kretanju (premještanju unutar poprskane biljke - od poprskanih u nepoprskane dijelove) je i uz slabiju kvalitetu prskanja suzbiti skrivene štetnike.
Sredstvo biljka brzo upija što je posebno bitno u uvjetima oborina, te ostaje no od razgradnje i ispiranja oborinama, pa je stoga djelovanje Actare dugotrajno - 3-5 tjedana. da su rijetke kulture koje ne napadaju lisne uši, Actara se koristi u velikom broju biljnih kultura paprika, krastavci, duhan, jabuke, kruške, breskve ..), a odlika ovog insekticida je i kratka karenca - svega 7 dana za papriku, raji krastavac, 14 dana za i krumpir. da se koristi u vrlo niskim dozama, ekološki i ekonomski je prihvatljiv pripravak. U prodaji su sa 4 i 40 grama Avtare.
OURAGAN SYSTEM 4
zaštite od korova ------
#
synge nta
Sve više korova (jednogodišnjih i VIsegodišnjih, uskolisnih i širokolisnih) kao i promjena strukture korovske flore (dominiraju višegodišnji korovi- divlji sirak, pirika, slak, osjak i dr.) zahtijeva nove programe suzbijanja korova ne samo u vrijeme vegetacije kulture, nego i dviju poljoprivrednih kultura tj. nakon berbe ili žetve (po strništu), pa nedugo prije sjetve ili sadnje povrtnica i repe - kultura u kojima je otežano suzbijanje širokolisnih korova za vrijeme vegetacije. Korov je potrebno suzbijati i na raznim šumskim i nepoljoprivrednim površinama.
Syngenta je pripremila neselektivni (totalni) herbicid koji zasigurno uvodi nove standarde u suzbijanju korova.
Ouragan System 4 je neselektivni herbicid namijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih, uskolisnih i širokolisnih korova u i vinogradima, na strništima, prugama, u šumama i šumskim rasadnicima, te na nepoljoprivrednim površinama.
Ouragan System 4 korak je naprijed u proizvodnji neselektivnih herbicida. Preparat sadrži 360 gr/I djelatne tvari glifosata a proizveden je tzv. high tech tehnologijom. To je inovacija koja poboljšava zaštitu od korova bržem upijanju i prenošenju djelatne tvari po biljci. Ouragan System 4 sadržava poseban na osnovi kukuruznog škroba.
Pripremio.·Ivica dipl. ing.
primjene herbicida
Ouragana Systema 4
Prskanje Ouraganom Systemom 4 potrebno je obaviti u vrijeme intenzivnog rasta korova (15-25 cm), uz utrošak 150-200 I vode/ha. Na površinama gdje je korovna masa vrlo bujna i gusta se vode na 300 1/ha
Doze Ouragana Systema 4 ovise o podruprimjene i prisutnim korovskim vrstama.
U vinogradima, na strništima i nepoljoprivrednim površinama za suzbijanje jednogodišnjih korova se doza 2-3 1/ha. No, za suzbijanje višegodišnjih korova (ovisno o vrsti korova) doze su 2-81/ha (npr. divlji sirak i osjak 51/ha, a slak i 7-81/ha).
Za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih, zeljastih i drvenastih korova u šumskim rasadnicima i mladim nasadima doza Ouragana Systema 4 iznosi 3-51/ha.
Ouragan System 4 na prugama primjenjuje se za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih korova u punoj vegetaciji (korovi visine 15-40 cm) u dozi 6-81/ha
S uspjehom se može primijeniti i u suzbijanju svih korova prije predsjetvene pripreme tla za sjetvu jarih (okopavinskih) kultura (š. repa, kukuruz, krumpir, paprika, kupu). S obradom tla nakon primjene Ouragana treba 5- 7 dana kako bi se preparat rasporedio unutar biljnog tkiva i uzrokovao propadanje i podzemnih dijelova korovskih biljaka (korijenje, gomolji, rizomi).
svome ekotoksikološkom profilu Ouragan System 4 nije na listi otrova.
Jeste li danas popili svoju mlijeka?
1. LIPANJ - SVJETSKI DAN
Grupa mljekarskih vezanih uz FAO (Svjetska organizacija za prehranu i poljoprivredu) dugo je vremena pratila kako neke zemlje obilježavaju Dan mlijeka, i to koncem svibnja i lipnja. Ista grupa istaknula je potrebu obilježavanja Svjetskog dana mlijeka, koji se tri godine obilježava 1. lipnja, a mnogi su programi dokazali da je osobito važna svakodnevna konzumacija mlijeka i proizvoda.
Na dogovoru za proslavu Svjetskog dana mlijeka pri FAO-u, Hrvatsku je zastupala prof. dr. se. Jasmina Havranek. Pristup obilježavanjuje individualan i svaka zemlja to na Ove godine npr. proslaviti Dan mlijeka okrenuta fitnessu i prehrani, pokazati da su mlijeko i proizvodi vrlo važna komponenta u izbalansiranoj dijeti. Svake godinejednaje osoba patron, a ove je Uschi Disl, poznata i uspješna biatlonka je moto: «Milch beewegt die milch macht's». Zemlje odabiru svoj proslave u suradnji s lokalnim ili nacionalnim medijima uz informativne brošure o mlijeku i organiziranju dobrotvornih priredbi. Pritom nastoje pokazati kako se muze, kako se pravi maslac, i sl. i mi moto pod kojim slaviti Svjetski dan mlijeka, ukažimo na sve njegove prednosti.
Mlijeko i proizvodi sadrže važna hranjiva, prijeko potrebna za kosti i zubi. Ono je najbolje gorivo našem tijelu jer sadrži sve što nam je potrebno za energiju tijela, visokokvalitetne vine (sa svim esencijalnim aminokiselinama), masti, vitamine i minerale.
Konzumacijom obranog ili bezmasnog mlijeka tri puta dnevno je uspješno regulirati tjelesnu težinu, jer je KALcij Ml.fekarski list 06/2004.
Tekst pripremila: proj dr. se. Jasmina Havranek mlijeka uspješni masti, KALorija je u ovomu mlijeku mnogo manje, pa se umjesto masnih naslaga u tijelu stvara više mase.
MLIJEKO je izvrsno je sredstvo rehidracijejer sadrži oko 90% vode.
Punomasno, obrano ili obrano mlijeko u originalnoj pakovini ne treba kuhati jer je ono pripremljeno za konzumaciju odmah. Što treba znati o mlijeku?
Pasterizacija je postupak zagrijavanja sirovog mlijeka do temperature koji osigurava bakteriološki ispravan i siguran proizvod, a ne na prehrambene osobine mlijeka.
UHT je mlijeko pakirano u sterilne kontejnere «tetra pak» pa na sobnoj temperaturi ostaje nepromijenjeno 3 mjeseca, a otvoreno može kratko vrijeme biti u hladnjaku.
Homogenizacija «razbija» i raspršuje masti po cijelom mlijeku zbog je glatke i uniformne teksture. Homogenizacija je potrebna radi izdvajanja masti na površinu prilikom stajanja.
Hranjiva vrijednost mlijeka
Kalorija Masti Kalcija 200 grama (Kcal) (g) (mg)
Puno mlijeko 131,27 6,78 256,39
2% mm - obrano 106,61 3,88 260,79
1% mm - niskomasno 91,63 1,94 274,88 nemasna 79,29 0,44 278,41
Ovom popularnom napitku ugodnog okusa i jedinstvenog prehrambenog sadržaja tako važnom u prehrani od djetinjstva do starosti 1. lipanj - Svjetski dan mlijeka. O
Proizvodnja mesa i krav(jeg mlijeka u Hrvatskoj je organizirana u preko 11 O obite(jskih po(joprivrednih gospodarstava, od koji se preko 70 bavi trinom proizvodnjom krav(jeg mlijeka.
Sadašnje stanje proizvodnje mlijeka
S gospodarskog stajališta i kao dobar pokazatelj slabe razvojne sposobnosti našeg govedarstva valja kako gotovo 2/3
ima manje od 3 grla u osnovnom stadu, a tek 200 gospodarstava posjeduje više od 15 muznih grla.
U proizvodnji i otkupu mlijeka pretežita su mala, nerazvijena obiteljska gospodarstva. Ovih mlijeka s otkupom do 10 litara mlijeka godišnje ima 52 119 ili 50,89% ukupnog broja, a godišnje za tržište svega 3 412 litara po jednom ili dnevno 9,35 litara mlijeka. Iako je ova grupa najbrojnija (85,44 %) u ukupnom otkupu mlijeka sudjeluje sa samo ukupno otkupljenih 50,89 %
mlijeka s godišnjom isporukom mlijeka iznad 10 000 litara ima svega 14,56 % (8 881 gospodarstava), a ova kategorija u ukupnom otkupu sudjeluje sa 49,11 % otkupljenih mlijeka. Ova grupa ima godišnju isporuku mlijeka od 19.327 litre ili dnevnu isporuku mlijeka od 52,95 litara. Godišnji prosjek isporuke mlijeka tijekom 2000. godine.svih iznosi 5 729 litara mlijeka ili dnevno 15,69 litara, što ukazuje na nepovoljnu proizvodnu strukturu.
gledano i nakon ulaganja i državne potpore u govedarsku proizvodnju, nakon broja grla i proizvodnje posljednjih nekoliko godina je došlo do ponovne stagnacije.
Piše:doc.dr. se. Zoran
Pretpostavka proizvodnje pri realizaciji Programa
U proizvodnji mlijeka su temeljne pretpostavke razina proizvodnje od 1,2 milijarde litara mlijeka. Sve aktivnosti Programa trebaju se usmjeriti na tržnost od 75%, što se uvjetovati modelima potpore (krediti i poticaji samo u uvjetima predaje mlijeka u otkup) ostvariti na ciljanom broju Tako se na kraju razdoblja Programa (2010. g) u otkupu oko 900 milijuna litara mlijeka, što zadovoljavati minimalnu potrošnju od 200 litara po stanovniku. Stanovitu rezervu predstavljaju u naturalnoj potrošnji (300 milijuna litara, odnosno s gubitcima i tehnološkim potrebama preko 200 milijuna litara).
Ciljane kategorije su sadašnjim stanjem u kojem preko 60% posjeduje stado do 3 muzna grla, a samo 200-tinjak ima više od 15 muznih grla.
Programom je pretpostavljeno ulaganje u preko 42 malih farmi koje egzistiraju i se tijekom vremena Programa (nemaju preduvjete ni želje za poslovnim napredovanjem). Radi se o gospodarstvima s 4 muzna grla i minimalnom prodajom od 2,5 litara mlijeka po grlu. U tom bi se sustavu potpore našio preko 169 grla s proizvodnjom oko 430 milijuna litara mlijeka.
U sustavu adaptiranih farmi (temeljene na ulaganjima u "male farme") našla bi se oko 6 s 15 muznih grla u stadu (minimum za potporu i sudjelovanje u Programu). Tako bi se poticalo minimalno oko
90 grla s ciljanom proizvodnjom od 4,5 litara mlijeka. U ovom obliku bi se osiguralo preko 400 milijuna litara mlijeka.
U sustavu specijaliziranih "obiteljskih" farmije 1 200 gospodarstava s 40 muznih grla. S proizvodnjom od 6 litara u ovoj kategoriji poticala bi se proizvodnja oko 290 milijuna litara mlijeka.
U okviru sustava poticaja i kreditiranja nabavke muznih grla bez posebnog kreditiranja objekata i opreme Ger radi se o ulaganju, koje se kreditira iz drugih izvora) našlo bi se 40 do 100 farmi s 150 do 300 grla. je da se prema sadašnjem stanju i planiranom razvitku u ovom sustavu oko 12 grla koja bi s proizvodnjom od 7 litara mlijeka ostvarila ukupn1:1 proizvodnju od 84 milijuna litara mlijeka.
Sveukupno bi se Programom razvitka poticalo oko 320 muznih grla bi se proizvodnjom od 3 750 litara ostvarila ciljana ukupna godišnja proizvodnja od 1,2 milijarde litara mlijeka.
potrebama od 67,5 tona. oko 5% dodatne potrošnje, odnosno 4 tona, te oko 10 tona izvoznih živih tovljenika i mesa u primarnoj obradi. Zbog tehnoloških potreba mesne industrije i ostalog uvoza živih životinja i mesa _ primarne obrade je s uvozom od 7 tona. Tako su stvarne ukupne potrebe procijenjene na oko 75 tona.
Proizvodnja mesa temeljiti se na Programu proizvodnje mlijeka i poticanom Programu proizvodnje u sustavu krava-tele.
Tako je 20%-tni remont oko 320
Tablica 1: Dinamika izgradnje i opremanja farmi
od 2006. od 2001. do 2005. do 2010. do 2010.
Male o o o
Adaptirane 4 000 2 000 6 000
Specijalizirane I. 750 450 1200
Specijalizirane II. 17 3 20
Sustav krava-tele 312 340 652
grla poticanih u programu proizvodnje mlijeka 63 480 grla s 570 kg 36 389 tona žive mase), te tov oko 132 muške teladi i 68 ženske teladi. 320_000 grJa
U sustavu krava-tele se poticati oko 40 420 krava od kojih bi se u tovu dobilo godišnje oko 27
Slika 1: Prikaz bilance proizvodnje mlijeka L..._------------------------------~ teladi, a na
Bilanca proizvodnje mesa se temeiji temelju 17% remonta stada i oko 6,9- grla na zadovoljavanju potrošnje mase 550 kg (ukupno oko 3,8 od 15 kg mesa po stanovniku, odnosno ukupnim tona žive mase).
Programom nije kreditno ustrojavanja velikih specijaliziranih farmi (II.) s preko 100 i do 600 grla u osnovnom stadu, koje se drže poslovnim ulaganjima velikih investitora i mljekara. Gospodarski položaj ovih proizvodnih jedinica bit popravljen ukljuu redoviti sustav poticaja i naknada, te može bitno kredita za nabavku osnovnog stada.
Tablica 2: troškovi ustrojavanja govedarskih farmi
OpisI Iznos Adaptirane SpecijaliziraneKrava-tele 15 grla 40 grla 80 grla
Izgradnjaobjekta 34400 581 440 292 810
Nabavka opreme 8 900 209 809 181 190
Muzna oprema 15 950 156 750 o Nabavka goveda 75 840 442 400 758 400
UKUPNO 135 090 I 390 399 l 232 400
Troškovipo 3 950 23 700 5925 proizvodnommjestu Troškovipo proizvodnommjestu 9 006 34 760 15 405 (s grlima)
Kako se radi o organizacijski vrlo složenom projektu koji po gospodarskom i visini ulaganja predstavlja kapitalni program razvitka, ni u kojem ne smije se dopustiti nepotrebno rizika izvodljivosti projekta. Tako su planirani troškovi ustrojavanja govedarskih farmi potrebnih za realizaciju projekta prema najnižim cijenama na tržištu. Takav pristup je realan kad se zna da na javnom mogu poslovno ria oko 12 "adaptiranih" farmi i 2 400 specijaliziranih farmi, pri sigurno nije ekonomski opravdano cijene kao za izgradnju i opremanje farme. je i s ulaganjima po muznom grlu.
Za izvodljivost projekta je vrlo je važno da službe u nadzoru provedbe programa kvalitetno i odrade ovaj segment aktivnosti na programu razvitka. Isto tako, za sigurnost provedbe projekta važno je kvalitetno i djelovanje svih službi potpore (savjetodavna, veterinarska i selekcijska služba),
institucija (fakulteti, instituti) kao i odgovorno poslovanje svih u projekt.
U dosadašnjim pokušajima oživljavanja govedarstva i razvitka proizvodnje mlijeka i mesa vrlo je upravo ovaj organizacijski uzrokovao dodatnu stagnaciju govedarstva u nas.
Tablica 3: Rekapitulacija poticaja, naknada i redovitog kreditiranja govedarstva od2001. do2005. od 2006. do 2010. do 20Jo.
REKAPITULACIJA 9 199964543 4 351597093 4 848367450
POTICAJA
Ostavljenož. tele I 063782643 503002393 560780250
Držanje 5 506371200 2 708992000 2 797379200
Držanjestada-kravatele 452708200 99740200 352968000
Utovljenajunad 2 177102500 1039862500 1 137240000
REKAPITULACIJA 9 545387 775 4 777124888 4 768262888
KREDITA
Uzgojjunica 2 358051525 l 114988638 1 243062888
Kupnjasteonihjunica l 744580000 1062480000 682100000
Tovjunadi 5 442756250 2 599656250 2 843 100000
SVEUKUPNO 18 745352318 9128 721980 9 616630338
POTICAH I KREDITI
U tim bi uvjetima za cijelo desetogodišnje razdoblje na ime kredita trebalo raspolagati s oko 9,545 mrd. kuna. Radi se o sredstvima poslovnih banaka, za koja bi trebalo osigurati jamstva i državna potpora dijelu troškova financiranja (kamata). Ovi krediti (1 do 2 godine) su u sadašnjoj praksi poticanja proizvodnje, samo su u uvjetima razvitka iznosi
Mišljenje o operativnom planu provedbe
Programa
Operativni plan provedbe predstavlja re~izaciju programa razvitka 2002. godine.
Prema tom programu je dinamika ulaganja u 5 godina. Navedeni iznos od 2,17 milijardi kuna predstavlja realne troškove pretpostavljenih ulaganja u zasnivanje 1 200 novih farmi kapaciteta 40
COW-PLEX 2+5
* je ~nažna prirodna antioksidacijska formula \. /
* pqr:naže u održavanju imunološkog sustava Vaših krava·\
* pomaže oporavku krava muzara nakon poroda / /
* minimalizira prehrambene
SADRŽI:
1. YEA-SAAC 1026 vitalna kultura pivarskog kvasca
2. BIO-PLEX linija .. organski mikroelementi - cink, bakar i selen
3. MYCOSORB absorbens mikotoksina
4. MONENSIN-NATRIJ ..
5. VITAMINE
* smanjuje probavne nepravilnosti
* poboljšava prehrambenu efikasnost (10 %)
* konzumaciju suhe tvari ( 7 %)
* proizvodnju mlijeka
* pomaže kod plodnosti
* smanjuje pojavu mastitisa i mlijeka
* djeluje na zdravlje papaka ( 20 %)
* u kostiju, hrskavica i tetiva
SMANJUJE OPSEG PROIZVODNIH BOLESTI KAO ŠTO SU PLODNOST, MASTITIS I LAMINITIS, SE DOBIT
- smanjuje broj somatskih stanica za 25.000
- smanjuje se broj infekcija vimena za 5 %
- se postotak koncepcije za 6 %
- poboljšava se stanje papaka za 20 %
NAPUTAK ZA KORIŠTENJE:
* COW-PLEX 2+5 koristi se u tranzicijskom razdoblju dva tjedna prije i pet tjedana poslije teljenja i to u od 20 grama dnevno/po kravi u 2-4 obroka da se proizvod daje tijekom prvih 100 dana laktacije
* proizvod je primarno namijenjen za krave muzare i za ostale ali je njegova djelotvornost dokazana i kod prehrane ostalih životinja (konja )
"GER Kompanija "d.o.o.*
muznih grla, adaptaciju 6 000 farmi 15 muznih grla, te zasnivanje 228 novih farmi u proizvodnom sustavu kravatele, 60 grla u osnovnom stadu.
U izvorima sredstava projekta navodi se kako se sredstva osigurati dijelom od banaka (HBOR i poslovne banke), te mljekara i vlastitih sredstava investitora. Predsu i druga kreditna sredstva iz državnog ako biti raspoloživa.
Ozbiljnijim pristupom i promocijom cijelog projekta, prije svega resornog ministarstva, te korištenjem autoriteta službi državne potpore, potrebno je u sustav financiranja programa subjekte koji imati izravnu korist od projekta (jedinice lokalne uoprave, industrija,
Vrlo je važno, sa stajališta provedbe i programa da predlagatelj operativnog plana korištenje Modela potpore kapitalnim ulaganjima za cjelokupni iznos ulaganja. Od 2,47 milijardi kuna, stvarna ulaganja u projekt vlasnika farmi ·su 1,85 milijardi kuna, a 617 milijuna kuna su nepovratna sredstva. Držim, da ovakav pristup u velikoj mjeri te potaknuti ostale na koje se u financiranju programa. uvjeti kredita (rok otplate 10 godina, uz 2 godine, kamata 5%) su vrlo povoljni. Držim da je potrebno osigurati da dio sredstava bude plasiran kao povlašteni državni kredit preko HBOR-a, bez posrednika, kako bi se izbjegli nepotrebni dodatni troškovi financiranja (kamate i naknade poslovnim bankama).
Garancije pri odobravanju kredita su kvalitetno postavljene sa stajališta osiguranja državne investicije, a su primjereno stimulativne za investitore. U uvjete otplate kredita može se unijeti dodatak o obvezi
vrijednosti kapitalnih ulaganja u da investitor svojim propustom (nedosljedno tehnoloških rješenja, nepostupanje sukladno preporuci službe državne potpore) na poslovanja farme i nje kreditnih obveza. U provedbi uspostave proizvodnog sustava koristit se služba ovlaštena od resornog ministarstva. Vrlo je važno da resorno ministarstvo donijeti pravilnik rada i cjenik usluga za sve pružatelje usluga.
U izboru investitora od strane ovlaštene službe vodit se o sadašnjoj proizvodnji i sposobnosti investitora za poslovanje. Program rada ili business plan je sastavni dio dokumentacije koju investitor treba priložiti za Potrebno je izradu business plana povjeriti službama državne podrške koje su korisnici državnog (HZPSS, HSC) te fakulteti i instituti (Agronomski fakultet, Veterinarski fakultet, Poljoprivredni fakultet Osijek, Veterinarski institut i dr.). Kako su navedene službe i institucije korisnici državnog i obavljaju poslove iz ovog tako bi business planovi trebali predstavljati minimalni trošak za investitore, ali istovremeno bi osigurali kvalitetnu podlogu za pretpostavljeno poslovanje investitora.
U izradi projektne dokumentacije treba kako je i navedeno, raditi na pojednostavljenju postupka. Isto tako, važno je da ovlaštena služba svojim odgovornim radom svaku improvizaciju i odstupanje od tehnoloških rješenja, kako ne bi u pitanje došla projekta. O djelovanja
službi na ustrojavanju i proizvodnje na farmama ovisit projekta. Zato je potrebno osigurati dobru koordiniranost aktivnosti svih planiranog
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci
Od 14. - 16. travnja 2004. godine u Hrvatskom centru boravila je komisija ICAR-a koju je predvodio glavni tajnik gospodin Andrea Rosati i Upravnog odbora Uffe Lauritsen. Glavni razlog posjeta bio je pregled i ocjena poslova i postupaka u provedbi kontrole proizvodnih svojstava životinja kao i metoda procjenjivanja uzgojnih vrijednosti radi dobivanja najvišeg statusa (specijalnog ICAR-a.
ICAR International comittee for Animal Recording je svjetska organizacija zadužena za standardizaciju, razvoj i poslova i aktivnosti vezanih za uzgoj i procjenu uzgojnih vrijednosti životinja. ICAR postavlja pravila i standarde, daje uputstva za identifikaciju i registraciju životinja, registraciju roditeljstva, proizvodnih svojstava, uzgojnih vrijednosti te publiciranje navedenih rezultata.
ICAR-a 60 zemalja iz Europe i svijeta. Hrvatskaje I CAR-a od 1992. godine. ICAR-a sudjeluju u radu svih izvršnih tijela, pripremaju preporuke i radne upute. Drugi nivo organizacije koje u provedbi poslova poštuju sve norme i sve poslove rade prema standardima i preporukama ICAR-a. ovu
komisiju HSC se intenzivno pripremao duže vrijeme. Bilo je potrebno prilagoditi naših poslova i metoda zahtjevima ovoga standarda te su obavljeni poslovi:
• sustav obilježavanja goveda, ovaca i koza.
• Uspostavljen sustav kontrole proizvodnosti (mlijeka) na razini i prema zahtjevima I CAR-a.
• U spostavljen kvalitetan sustav kontrole sastava mlijeka
• sustav roditeljstva te identifikacije i registracije istog
• U spostavljen sustav kontrole poslova te metode za procjenu
• Uvedene metode i za procjenu podataka u bazi i za provjeru obrade podataka
• Poboljšana metoda procjena uzgojnih vrijednosti
• Poboljšana metoda za laktacijske proizvodnje
• Osiguran sustav sigurnosti i podataka
• Educirani svi zaposlenici
• procedura i uputa za sve kontrolne poslove
• Poboljšana i za certifikati o životinjama
• Osiguran kvalitetan unos, prijenos i povezivanje podataka iz izvora te njihovo
Ivrijednosti, a poslovi su usklas preporukama ICAR-a. «Hrvatski mogu biti zadovoljni što imaju ovako dobro organiziranu ustanovu>>naglasio je Rosati. Komisija je ispitala i pregledala postupke proizvodnosti na terenu i rad regionalnih skih službi pa da HSC zadovoljava sve uvjete, pozitivno je ocijenila rad HSC. Dozvolu i pravo na korištenje specijalnog temeljem ove preporuke dobit tkom lipnja 2004. godine ka-
• - · da se u Tunisu održava Glavni
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka, Križe
• Osigurana mjerna oprema za poslove kontrole
• dinamike i kvalitete prema
Ulazak HSC-a u drugi i viši stupanj u ICARu zahtijeva u potpunosti korištenje preporuka i standarda, odnosno metoda i postupaka ove svjetske organizacije koje nam usporedbe sa svim organizacijama i poslovima u svijetu, a našim va kvalitetu usluga HSC-a. Najviši standard u ovom· dijelu proizvodnje pokazuje da smo u stanju organizirati i provesti poslove na najvišoj razini razvijenih_ skih zemalja. Komisija je da je HSC dobro Qrganizirana ustanova u onom dijelu poslova koje su kontrolirali, pa usprkos objektivnim problemima (struktura gospodarstava) provodi vrlo korektno sustave identifikacije i kontrole proizvodnosti te uzgojnih
odbor i Skupština I CAR-a. ,:]
•ZJOŽB8
I SMOJ·D U 2004.GODINI
~e; o oo~(!fmom
Zato je nadasve važno da sve površine s kojima mlijeko dolazi u dodir temeljito i dezinficiramo. U prvom redu to je sva oprema za mužnju ili strojnu.
Kvaliteta mlijeka u mjeri ovisi o površine s kojom dolazi u kontakt. Na površinama, posebno onima na kojima su ostatci mlijeka, mikroorganizmi se brzo ra.zmnožavaju. Pri mužnji, ili transportu s tih površina prelaze u mlijeko u kojem nadalje brzo rastu i kvare mlijeko.
I DEZINFEKCIJA OPREME ZA MUŽNJO
• Vanjsku i unutarnju površinu muzne posude odmah po mužnji isperemo mlakom vodom.
• U koritu pripravimo otopinu sredstva za i dezinfekciju se pritom uputa Sredstvo istresemo u vodu i miješamo drvenom žlicom. Ne snizujte koncentracije sredstva radi uštede jer i dezinfekcije izostati!
• i otopine za odstranimo sve ostatke mlijeka.
•Soprane i dezinficirane opreme treba odstraniti sve ostatke kemijskih.sredstava, a to postižemo temeljitim ispiranjem vodom.
• opremu u posebnom prostoru, a objesimo ju tako da se iz nje iscijedi voda. Opremu ne ostavljati u staji ili u zaprašenim prostorijama da se do mužnje ne uprlja.
• Prije mužnje opremu ponovno isperemo vodom kako u mlijeko ne bi dospjeli mikroorganizmi koji su se pri opreme razmnožili.
I DEZINFEKCIJA OPREME ZA MUŽNJO U KANTU
1. ISPIRANJE OPREME ZAMUŽNJU
• Odmah po završetku mužnje opremu za mužnju treba prenijeti u prostoriju za pranje muzne opreme. Muznu opremu ne smijemo prati u staji!!! Isperemo sve dijelove, kantu i muznu jedinicu
• Pri pranju koristimo
• Isperemo sve mljekovodne cijevi. U kantu nalijemo mlaku vodu i muznu jedinicu na vakuum. Muznujedinicu primimo za kolektor i sisne više puta potapamo u vodu. Podizanjem i spuštanjem u vodu muzna jedinica usisava vodu i zrak postižemo bolju cirkulaciju vode u muznoj jedinici, a time i bolje ispiranje. Voda se nakuplja u kanti. Kad se kanta dovoljno napuni, prestajemo s ispiranjem, zatvorimo vakuumsku pipu, maknemo poklopac i vodu izlijemo iz kante.
2. PRIPREMA OTOPINE KOMBINIRANOGA SREDSTVA ZA I DEZINFEKCIJU
Otopinu sredstva pripremimo u kanti ili koritu za pranje pridržase uputa U vodu (temperature 60-80°C) dodamo propisanu sredstva za dezinfekciju koncentracija otopine je 0,5-1 %) i promiješamo drvenom žlicom.
Ne snižavajte koncentraciju sredstva zbog uštede jer pranja izostati!!!
3. I DEZINFEKCIJA OPREME
• Opremu za mužnju peremo na isti kako smo je ispirali. Muznu kantu na vakuum, muznu jedinicu uzmemo za kolektor i sisne uranjamo u otopinu za kombinirano i dezinfekciju. Kada je kanta dovoljno puna, zatvorimo vakuumsku pipu i izlijemo otopinu natrag u kantu ili korito za pranje. Postupak ponovimo nekoliko puta.
• Po završetku i dezinfekcije, pod tlaka i unutrašnjost sisnih guma
• S unutarnje i vanjske strane kantu i poklopac. Brtvilo poklopca skinemo kako bismo odstranili sve ostatke mlijeka koji su se nakupili pod njim.
• Posebnu pozornost treba posvetiti mjestima na kojima je zadržavanje ostataka mlijeka.
•4.ZAVRŠNOISPIRANJE
•Soprane i dezinficirane muzne opreme moramo odstraniti sve ostatke kemijskih sredstava. To postižemo temeljitim ispiranjem vodom prema opisanom postupku. Ispiremo pitkom vodom. Za ispiranje ne smijemo koristiti kišnicu ili higijenski neispravnu vodu jer ona ponovno zagaditi opranu i dezinficiranu muznu opremu.
5. OPREME ZAMUŽNJU
• Opranu i dezinficiranu opremu za mužnju u posebnoj prostoriji ostavljenu tako da se iz nje iscijedi voda. Opremu ne ostavljajte u staji da se ponovno ne uprlja!
6. ISPIRANJE MUZNE OPREME PRIJE PONOVNE MUŽNJE
• Prije mužnje isperemo muznu opremu vodom. voda uništava mikroorganizme koji su preživjeli dezinfekciju, ali i one koji su zagadili opremu dvije mužnje.
ci
Svi oblici potpora u po(joprivrednoj proizvodnji Republike Hrvatske definirani su Zakonom o državnoj potpori u po(jo-
privredi, ribarstvu i šumarstvu (donesenom 2002. godine) koji se mijenjati prijedlogom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva o izmjenama i dopunama.
-~ Izmjene su nužne zbog i jednostavnije primjene (u -& smislu) odredbi Zakona, ali i i:t kako bi u Zakon bile programske smjernice Vlade Republike Hrvatske. Polazne pretpostavke u izmjenama bile su:
1. raspoloživi i poštivanje nih obveza
2. još razdvajanje komercijalnih i nekomercijalnih gospodarstava iznosa dohodovne potpore)
3. preraspodjela poljoprivredne potpore radi radno zahtjevnije proizvodnje
4. postupno potpora s agrarnom politikom EU
Tako je predloženo obvezno svih komercijalnih poljoprivrednih gospodarstava, koja ostvaruju pravo na poticaje, u sustav obveznika poreza na dohodak od 01. 2007. godine, umjesto dosadašnjeg nja s odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Ukida se od 2 milijuna kuna poticaja, što je bilo kao najviši ukupni godišnji iznos potpora koje jedno poljoprivredno gospodarstvo može ostvariti, te se uvodi proporcionalno smanjenje poticaja od 4% iznad godišnjeg iznosa poticaja od 78.000,00 kuna po poljoprivrednom gospodarstvu od 01. 2005. godine.
Uvedeni su novi poticaji za: proso, sirak, uljanu gorušicu, uljnu tikvu, ricinus, lan, konoplju, cikoriju, sudansku travu, sve nove vrste ljekovitog, aromatskog i bilja uzgojenog na oranicama te za jagode i to u iznosu od 1.250,00 kuna/ha.
S obzirom na smjernice programa Vlade Republike Hrvatske, po kojima je itf(jekarski list 06/2004.
površina pod višegodišnjim nasadima, su poticaji za vinograde i te sada iznose 2.500,00 kuna po hektaru. su za 20% poticaji za podizanje i vinograda. Umjesto po stablu uvedeni su poticaji za preradu ploda masline u iznosu od 1 kn/kg. potpore veže se uz broj stabala maslina upisanih u Upisnik te se
maksimalan iznos potpore ekvivalentan od 35 kilograma maslina po rodnom stablu. Uvedeni su novi jednokratni poticaji za podizanje vinove loze i vrsta jednokratno, a su poticaji za sadnice s 1,00 kune/kom na 2,00 do 5,00 kuna. U poticanju sjemenske proizvodnje uvodi se isplata po hektaru priznatog sjemenskog usjeva, a korisnici više nisu samo sjemena i poljoprivredni
Proširuju se poticaji u ekološkoj proizvodnji na sve uzgojene biljne kulture, a u skoj ekološkoj proizvodnji uvode se poticaji za Kriterij za ostvarivanje poticaja u ekološkoj je taj, da se uzgojeni proizvodi koriste kao sirovina za daljnju ekološku proizvodnju i kao sirovina za preradu u gotov proizvod s eko znakom.
Novi su poticaji za tov 4,00 kn/grlu i za ženke uzgojno valjanih u iznosu od 10,00 kn/grlu. su predloženi poticaji za proizvodnju uzgojno najkvalitetnije sperme bikova i nerasta kao i dodatni poticaj za ženke uzgojno valjanih grla u rasplodu.
Jedan od prioriteta u je tovljenje što više teladi (umjesto klanja teladi usprkos zabrani) kako bi dobili više mlijeka kojim se prihranjivati starija telad. Zato su uvedeni poticaji za prodaju teladi za tov u iznosu od 600,00 kuna, a junadi, umjesto jedinstvenog poticaja od 800,00 kuna napravljena je razdioba na da je poticaj za utovljenu junad podrijetla na 1.000,00 kuna, a za utovljenu junad od uvozne teladi smanjen na 400,00 kuna. Poticaj za utovljene svinje podrijetla je 100,00 kuna, a za utovljene svinje od uvozne prasadi 50,00 kuna. Promjenom Zakona uvodi se nova, II. skupina korisnika potpore. Za I. skupinu dohodak je sa 7.200,00 kn na 12.000,00 kuna po
Kvalitetne rasplodne steone junice iz
Iskoristite prednosti svjetske populacije goveda iz
U knjigama je zavedena:
• 1,6 milijuna holštajna
• 650 simentalaca
• 200 goveda
Trgovci i suradnici - narudžbe su dobrodošle!
osobi godišnje, pri je korištenje poljoprivrednog zemljišta na maksimalno 5 hektara. Iznos potpore za II. skupinu korisnika iznosi 5.000,00 kuna po nekomercijalnom poljoprivrednom gospodastvu.
U izradu ovog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu uložena je puno truda djelatnika Ministarstva, ali i predstavnika udruga Usvajanjem zakona u Hrvatskom Saboru neki od prijedloga možda doživjeti promjene, a o tome izvijestiti sve O ·
koji su u protekloj 2003. godini prodali manje od 6.000 litara mlijeka nisu u dobili i izrapoticaja za mlijeko jer po Zakonu na to nemaju pravo. Novim prijedlogom Zakona o mlijeku u 2004. i 2005. godini ne primjenjuje se kriterij minimalno poticane Proizvomlijeka kojima nije prodanog mlijeka, dobit ga za sve protekle mjesece 2004. godine, ali nakon stupanja Zakona na snagu .
TRŽIŠNI INFORMACIJSKI SUSTAV U POLJOPRIVREDI - TISUP
m GD
Tržište goveda Hrvatsko tržište stoke u 2003. godini karakterizirale su velike razlike u cijenama stoke i krajem godine. godine cijene žive stoke bile su najvišima u posljednjih šest godina dok su krajem godine bile na najnižoj razini.
Ovakav odnos cijena posebno je bio izražen na tržištu goveda (telad, junad i krave za klanjegrafl).
@ Piše:Krešimir]akuŠ;dipl.ing.
·iznosila je 13,40 kn/kg. Tijekom prva \ !! mjeseca 2003, godine cijene bikova bile su najviše od 1998. godine. U tom razdoblju cijene su u odnosu na prosjek istog razdoblja od 1998. do 2002. godine bile više za 13%. Junad je prodavana po cijeni od 14 do 17 kn/kg ŽV, a potražnja je bila vrlo dobra. Nakon razdoblja dobre potražnje uslijedilo je razdoblje pada potražnje uz niže cijene junadi.
Tijekom 2002. godine više cijene junadi pobudile su veliki interes za tovom što je u drugoj
---------------------~ polovici 2003. godine rezultiralo velikom
Graf 1: cijene stoke na RH tržištu
29,00 ,----------------------, ponudom. Uslijed ponude, prije svega junadi holstein pasmine u drugom kvartalu godine, je trend cijena. Nasuprot visokim cijenama pogodine, krajem godine bilježimo najniže cijene. Do kraja godine cijene su pale za 23,4%, a u odnosu na protekle godine cijene za prosinac su u 2003. godini bile niže za 15,67%. Uz probleme s prodaje, poljoprivredna gospodarstva bila su s rastom cijena agrarnih inputa, poglavito hrane. Kako bi se pomoglo pro-
2003. 2004.
Tržište junadi u 2003. godini obilježile su vrlo visoke cijene uz veliku potražnju godine te niske cijene i vrlo slaba potražnja krajem godine. cijena bikova simentalske pasmine (do 24 mj.) u 2003. godini
MIJekarski list 06/2004.
resorno Ministarstvo je u studenom pokrenulo akciju organiziranog otkupa viška junadi. Otkup se nije odvijao po željenoj dinamici. Osnovni razlozi bili su osjetno više otkupne cijene nego u zemljama u
okruženju kao i nedostatni skladišni kapaciteti industrija, odnosno da u kratkom vremenu prerade i u trže velike mesa i I u 2004. godini junadi su s velikim problemima vezanim uz plasman junadi. Cijene su do svibnja u 2004. g. najniže u posljednjih sedam godina. U posljednjih mjesec dana cijene se ne mijenjaju, a bikovi se uglavnom trže po cijeni od 10,50 do 12 kn/kg. Nije izražena neka razlika ponude i potražnje i uglavnom se proda ono što je u ponudi. U narednih mjesec dana ne osjetnije promjene na tom dijelu tržišta, dok u vrijeme sezone potražnja za svježim mesom zasigurno biti Istovremeno, cijena krava za klanje je najniža od 1997. godine s tendencijom daljnjeg pada cijena. U odnosu na petogodišnji prosjek cijena, od 1999. do 2003. god., cijene su u 18 tj. o.g. bile 30 % niže.
na aukciji kupuje kreditom. Postignute cijene na tim aukcijama iznose uglavnom oko 11.000 kuna za steone junice simentalske pasmine. Cijena junica najviše ovisi o pedigreu grla pa su tako junice prodavane uglavnom po cijeni od 9.500 do 12.000 kuna. U tablici 1. navedene su najniže i najviše cijene koje su postignute u posljednje tri godine.
Kako je interes za kupnjom rasplodne stoke u posljednju godinu dana u suradnji s HSC-om na TISUP-ovim web stranicama mogu se stalne ponude rasplodne stoke, pa tako i steonih junica. pozivamo sve zainteresirane da besplatno objave ponudu ili potražnju preko naših web stranica.__)
(TISUP-POLJOPRIVREDNO TRŽIŠTE,
CIJENE, INFORMACIJE, KUPNJA, PRODAJA, ... )
cijena iznosila je 5,32 kn/kg. Najniža N a T I S U P - o v oj w e b s t r a n i c i cijena zabilježena je na sajmu u Slatini gdje su www.tisup.mps.hr je pratiti tjedne krave, ovisno o prodavane po cijeni od 3 minimalne, maksimalne, i prodo 5 kn/kg. Ni na ostalim cijene nisu cijene gotovo svih poljoprivrednih bile osjetno više i krave su bile prodavane proizvoda (stoka, meso, mesne uglavnom po cijeni od 5 do 7 kn/kg. Suprotno žitarice, uljarice, brašno, ribe, trendu cijena tržišta, na europskom riblje sjeme, sadnice, sredstva tržištu bilježi se porast cijena goveda. Od za zaštitu bilja, gnojivo, hrana) po godine porast cijena bilježi se u županijama i gradovima na više cjenovnih europskih zemalja kojima su razina. Uz podatke o cijenama na Nizozemska, Danska, Irska, Francuska, Italija i tržištu, stranica sadrži i informacije o stanju cijena trupova i cijenama poljoprivrednih proizvoda na (03) za EU u travnju je iznosila 1,97 eura/kg. inozemnom tržištu, informacije o prognoNajniže cijene u EU evidentirane su u Špa- zama uroda žitarica i uljarica, sadrži infornjolskoj (1,37), (1,38) i Portugalu (1,46) macije o cijenama na poljoprivrednim dok su najviše bile u Francuskoj (2,32), Irskoj burzama (žitarica i uljarica). Uz podatke i (2,09) i u Nizozemskoj 1,98 eura/kg. informacije s poljoprivrednog tržišta, TISUP Steone junice besplatno objavljivanje ponude i U posljednje tri godine u organizaciji potražnje svih poljoprivrednih proizvoda kao Hrvatskog centra održane su brojne i besplatno preuzimanje svih informacija o aukcije steonih junica. Interes za kupnjom na ponudi i potražnji (telefon, adresa, cijena, koaukcijama proizlazi ponajprije iz se proizvod ... ) preko web stranice. Uko~-------------------=======~ liko nemate osobno sve Tablica 1: Cijena steonih junica prodanih na aukcijskim prodajama u organizaciji HSC-a (2001. -2003. g.)
Datum održavanja Broj junica
2001. 722
2002. 218
2003. 150
cijena steonih junica (kn/kom) 10.084,69 11.104,36 11.138,67
Minimalna cijena steonih junica (kn/kom) 7.700,00
Maksimalna cijena steonih junica (kn/kom) 12.200,00 14.600,00 13.500,00
ove i informacije možete dobiti preko djelatnika HZPSS (savjetodavne službe), HSC, ali i izravno na broj telefona 01/610-66-85).
U broju «Tržište svinja i odojaka u 2003. i 2004. g.»
r,;::r;;,\\vr~rn,f:\ Piše:
koji nastaje zbog
zaostajanja hrane ili stranog predmeta u jednjaku se smanjuje ili prekida njegova prohodnost. Bolest se javlja u goveda te može dovesti do životinje.
'---------------------
Do jednjaka dolazi zbog gutanja prevelikog, nedovoljno sažvakanog i ovlaženog zalogaja hrane. Bolesti su posebno podložne životinje koje pohlepno jedu.
Zalogaj hrane može zastati u vratnom dijelu jednjaka neposredno iza ždrijela, zatim na ulasku jednjaka u prsnu šupljinu i na mjestu gdje jednjak prolazi kroz ošit (dijafragmu). Vrlo dolazi do neposredno iza ždrijela. jednjaka nastaje uslijed gutanja klipa kukuruza, krumpira, jabuke, komada repe, komada bundeve, kupusa ili kelja.
Govedo može do navedenih krmiva u staji, dvorištu obiteljskog gospodarstva ili na pašnjaku.
Znakovi bolesti. Znakovi se jave iznenada, prilikom ili neposredno nakon hranjenja. Kad
zalogaj zaostane dolazi do jednjaka, govedo se uznemiri, izbaciti ili progutati hranu ispruži vrat, spušta glavu, davi se i slini. Govedo takoispruži jezik iz usta i ima napade kašlja koji se mogu sve do gušenja. Važno je napomenuti da zbog
ljenja jednjaka ne dolazi do izbaciva-
nja plina iz buraga. Plin se brzo nakuplja u buragu nadam odnosno nje volumena buraga, a tome dolazi do pritiska na srce i goveda. U slijed pritiska na srce i dolazi do otežanog disanja i cirkulacije krvi u srcu i U pojedinim zalogaj koji zaostane u jednjaku može •vršiti pritisak na dušnik i na taj otežavati disanje.
Zbog pritiska zalogaja na stijenku dolazi do upale sluznice jednjaka, a kasnije i dubljih slojeva, koji mogu odumrijeti (nekroza). Navedene promjene mogu završiti perforacijom, odnosno stijenka jednjaka može biti probijena zbog nastalih promjena, te se u tom životinja mora ekonomski iskoristit (zaklati). je napomenu to da je uslijed jednjaka izbacivanje plina iz buraga, pa tome dolazi do nadma koji ugrožava život goveda. Zbog može do teških ozljeda (jednjaka, ždrijela, buraga), koje završavaju pogubno za životinju. zbog velikog pritiska buraga na srce i životinja se može ugušiti. Stoga je potrebno odmah pozvati veterinara, koji odabrati
Preventiva. Hrana uvijek mora biti dovoljno usitnjena. Potrebno je izbjegavati hranidbu cijelim ili nedovoljno usitnjenim klipovima kukuruza. Posebno treba paziti prilikom pripreme hrane za goveda koja hlapljivo jedu, te su zbog toga podložnija jednjaka.
Li,st 06/2004.
KRPELJIVOST
Vrijeme je izlaska životinja na pašu, stoga moramo upozoriti na opasnost od krpelja. Krpeljivost je posljedica invazije životinja vanjskim parazitima (nametnicima) krpeljima. Krpelji se zadržavaju u šumama, šikarama, grmlju i niskom raslinju na pašnjacima.
Piše: mr. se. Antun
tice, na vimenu i na korijenu repa. Životinje grebanjem o tvrde predmete pokušavaju skinuti krpelje tako da dolazi i do pojave rana na koži koje krvare.
Suzbijanje krpelja. U prirodi krpelje možemo suzbiti spaljivanjem Invazija se javlja u ijesen.
Štete od krpelja su višestruke:
1. izazivaju nemir životinja
2. bušenjem kožu
3. sišukrv
4. njihova slina djeluje (otrovno) lokalna i na središnji sustav
5. prenose brojne zarazne i parazitarne bolesti. Pronalazimo ih na skrivenim mjestima na tijelu životinje: iza rogova, u naborima plah-
m[ru[]
terena na kojem se oni nalaze, to je u praksi neprimjenjivo. Jedna od boljih metoda je uništavanje krpelja na samoj životinji. Krpelje je najbolje ukloniti rukom i to nakon povratka životinja s paše. U daje krpelj s rilom duboko zaboden u kožu potrebno ga je omamiti eterom ili uljem kako bi ga lakše cijelog uklonili.
Jedna od metoda je kupanje životinja u akaricidima, to je skupa, pa se rijetko koristi. L)
[illu[]
U brojnim i znanstvenim pisima kao i knjigama iz
Jedan od takvih pojmova je i masti- stva pogrešno se koristi termino• mlijeko, gdje korisnici takvog na- logija. Autori takvih tekstova zaboravziva žele naglasiti da to mlijeko iz ljaju definiciju pojedinih izraza upaljenogvimena. i pojmova pa koriste neprihvatljive
Mastitis ili upala vimena posljedica je u opisu nekih pojava. ulaska mikroorganizama u vime i štetnog ___________________ _. djelovanja na tkivo vimena i stanice koje
1,.,: mlijeko. Posljedice štetnog djelovanja
I:: u vimenu rezultiraju smanjenjem
'"-l mlijeka, broja somatskih stanica u mlijeku, ali i promjenama kemijskog sastava mlijeka. Pored navedenog u teške upale vimena, više se ne mlijeko nego gnojni (krvavi) sekret koji se nikako ne može nazivati mlijekom!
Dati mlijeku naziv zato jer iz upaljenog vimena je smiješno jer po toj
logici mlijeko koje od životinje koja boluje od ketoze možemo zvati ketozno mlijeko jer se u njemu nalaze ketonska tijela. Zatim mlijeko koje od životinja koje boluje od metiljavosti možemo nazvati metiljavo mlijeko jer metilji produkte metabolizma u krvo~ok i njime dospijevaju u mlijeko. Zatim mlijeko bi još moglo biti listeriozno, brucelozno, tuberkulozno itd. samo zato jer životinja boluje od neke bolesti koja može negativno utjecati na zdravlje vimena ili mlijeka.
rbm cc, Eug ·nade P1cnn n bb
tel.: 01 2791- 22. _791-057. 27 I- 90
P/A MINSK TRACTOR
Mlijeko ne može biti niti inficirana!
Pored naziva mlijeko još jedan pojam se pojavljuje u i literaturi a to je inficirana mlijeko.
VIROVITICA • J.J.Štrosmaje
• štednjaci na krutagoriva
• štednjacizacentralnogrijanje
• nakrutagoriva
• kotlovizakamine,kalijeve
• dijelovizazidane dimnihizvoda i vodovodnih prema kupe•
NAPILJEV1NU ZA CENTRALNOGRIJANJE
u grijanjepro1tortj1 1 objelcata I kompleksa tanov1nj1 1 plaatanlka,ataklenlkl, fannl I radlonlCklhprostora
Profesor lvan Zaharija u knjizi epizootiologija daje jednostavnu definiciju infekcije: Infekcija je prodor ili naseljenje i umnažanje patogenih mikroorganizama u tkivu životinje ili biljke.
Iz navedene definicije vidimo da se pojam inficiran može koristiti jedino kada se radi o živom ili životinja) ili o biljci, a nikako kada govorimo o stvari kao što je mlijeko, hrana, tlo ili oprema.
U kada govorimo o mikroorganizama na ili u predmetima, ma, hrani, tlu itd., ispravno je korištenje pojma ili kontaminiran a nikako inficiran!
Mlijeko može biti kvalitetno ili nekvalitetno
Pravilnikom je definiran pojam mlijeka i na koji se ocjenjuje njegova Samo ponoviti da mlijeka procjenjujemo na temelju kemijskog i higijenskog sastava
Mlijeko može biti kvalitetno ili nekvalitetno, ili mikroorganizmima ili ostatcima lijekova, promijenjenog ili nepromijenjenog kemijskog sastava, sa ili manjim brojem somatskih stanica itd., ali ponavljamo nikako ili inficirana.
Iz svega navedenog proizlazi potreba za pisanjem pojmovnika u kojem bi se precizno definirali nazivi iz poljoprivredne i veterinarske znanosti.
Brouwers oprema za staje: Vezovi, topli podovi, ograde krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice sve vrste spojnica folije i mreže; Folije za okrugle bale Rani, folije za silažu Rani, mreže za bale Novatex Polovno; Mehanizacija, hangari Instalacija: Izmuzišta, stajske opreme
Partner:
Surge
Ned agro d.o.o . Mekušanska rf\\ cesta 62, Karlovac, ~---::71. Tel./fax: 047 /654-292,
t:(JJ GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hi htnet hr
HProizvodnja mlijeka u Hrvatskoj sveje interesantnija te se broj muznih ovaca, ukupna proizvedenoga mlijeka i sira stalno proizvedenog i preradenog mlijeka se iz godine u godinu.
Raste broj obiteljskih gospodarstava koja se bave navedenom proizvodnjom, podjednako se u tradicijskim krajevima (Istra, Dalmacija, otoci...) i u unutrašnjosti. U proizvodnji mlijeka najviše se koriste autohtone pasmine (istarska ovca, paška ovca, creska ovca, dalmatinska pramenka) i nešto križanaca lokalnih ovaca s avasijem te frizijska ovca.
ubraja se najmlijepasmine ovaca u svijetu. Nastala je u pokrajine
Frizije po kojoj je dobila ime. Jedna je od starijih pasmina ovaca i spominje se u Vatikanskim arhivima iz 1530. godine. To je dosta krupna, bijela ovca su glavne odlike, uz visoku visoka plodnost i ranozrelost. U uvjetima hranidbe, njege i držanja, se po jednoj ovci dobije od 2,1 do 2,3 janjadi. Šilježice su za prvi pripust spolno spremne u dobi od 6 do 9 mjeseci. smanjena prilagodbe i osjetljivost na bolesti glavni su razlog koji je sputavao širenje ove pasmine u Europi i u svijetu. U bivšoj Jugoslaviji evidentiran je uvoz ove pasmine u više navrata, ali svi pokušaji su neslavno završili bez nedovoljnog poznavanja pasmine, njenih potreba i zahtjeva. ovca nije životinja stada i ne voli uzgoj u velikom broju.
1994. godine mljekarska industrija «Vindija» Varaždin uvezla je 80 grla istoovaca, a 1995. još 140 iz
Piše: prof dr. se. Boro
Godine 1997. ponovo je uvezeno 60 ovaca iz Austrije. U uzgoj je organiziran na širem varaždinskom a kasnije se, s ukupne populacije, proširuje i na druge županije u unutrašnjosti. Prema najnovijim podatcima Hrvatskog
skog centra, u Hrvatskoj ukupno 43 uzgaja 1 607 ovaca i to u Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Bjelovarska -bilogorskoj i županiji. Prvi rezultati prilagodbe, otpornosti na bolesti teproizvodnje mlijeka i mesa su i za je daljnje ukupnog broja ovaca u Hrvatskoj.
Proizvodne odlike a)plodnost
Prema podatcima Hrvatskog centra u 2002. godini 1 306 frizijskih ovaca dalo je 1 714 janjadi, odnosno u prosjeku 1,3 janjadi u leglu. S obzirom na pasminski potencijal s rezultatima plodnosti, se ne smiju zadovoljiti jer je plodnost frizijskih ovaca u drugim zemljama, osobito u znatno (tablica 1).
registrirana proizvodnja janjadi po jednoj ovci je u gdje je jedna ovca u 10 janjenja ojanjila 32janjadi.
Tablica 1: legla ovaca u zemljama
DRŽAVA
» Y-ISOkokvalitatnegiltliiveciievizaprellramltenuindlSlriiu
uponudije nekolikotipovasilikonskih i PVCCljftfovisnoo potrebi:
• Zaprotokalkohola(pivo,vinoi sl.),ml'ljeka i ""8fnll masti, sirupa,mineralne vode.jestivihulai sl.
• Upromjerimaod2 mmdo 150mms radnimtlakomod 6 barado 20bara.
» Visokokvalitetnegibliivaciievizaindustrijskunami•u
Uponudije nabllikotipovagllll8llihi PVCctjeviovisnoo namjeni i potmbi:
• Cijevizaprotokodpadnihvoda(fekalije),pretovarzrna(kukuruz,pšenica i sl.). za i otprašivanje.zaparui vodudn 210C.
• Upromjerimaod10111111 do 150mms radnintlakomod8 barado 20bara.
GLODA J\CA
• rastjeruje krtice, rovce, voluharice,poljske miševe
• dimenzije 38 cm x 5,7 cm
• napajanje 6 V (4x 1,5 V "O") trajanja 4 do 6 mjeseci
• Frekvencija300 Hz ·
• jednostavan za rukovanje,siguran i efikasan
• 100%vodonepropusan
• neškodljivza crve, kišne gliste i ostale podzemne kukce
• djeluje u krugu promjera približno 36 m ( I 000 m')
• najhumanijii ekološkinajprihvatljiviji vrtova i travnjaka od štetnih glodavaca
NAMETNIKA
• efikasnodjeluje na miševe, štakore,žohare,buhe, paukove, mrave i ostale nainetnike
• za ljude i ljubimce
• ne ometa rad
• napada slušni i sustav nametnika im bol i neugodu
• efikasno štiti površinu od 370 do 450 m'
• težina 160 gr; potrošnja 1,5 W
• automatskiemitira frekvencije 30 • 65 kHz koje se stalno izmjenjujukao udarni valovi
• napajanje220 V 50 Hz adapterom9 V
Narudžbe:ELMEXd.o.oBjelovar• Tel:043/242-893• Gsm:091/205-4688• Fax: 043/220-046 Cijenajednog s PDV-omje 199 kn+ poštanskitroškovi. narudžbepo dogovoru. Garancija:12 mjeseci. U da niste zadovoljni, vam novac!
janjadi druge a drugi
Dva su osnovna razloga manjeg broja po ovci godišnje u nas, u odnosu na europske zemlje. Prvi razlog je broj ovaca u populaciji (oko 72%), razlog je neadekvatna hranidbena pr ovaca prije pripusta. Uvjeren sam da izvjesno vrijeme legla 1 frizijskih ovaca u Hrvatskoj biti znatno ve iprema za tacije, ukupne
Prosudba odlika: dužine lak dnevne mlijeka, proizvodnje mlijeka u laktaciji, sadržaja (%) i ukupne (kg) masti, i laktoze izvršena je korištenjem podataka kontrole mlijeHrvatskog centra za ukupno 438 ovaca. Od toga je 190 ovaca bilo u prvoj laktaciji, 131 u drugoj, 86 u 10 u i 21 u petoj laktaciji.
ovce su u laktaciji od 221 dan, u prosjeku dnevno proizvele 1,59 kg mlijeka, odnosno ukupno u laktaciji 364,65 kg mlijeka s 5,68% masti, 4,92% i 4,59% laktoze (tablica 2).
Svaki pa tako i vlastite rezultate s drugima. Kada se naši rezultati usporede s rezultatima u drugim europskim zemljama možemo biti zadovoljni (tablica 3), ali naravno uvijek treba težiti boljemu.
Tablica 3: Proizvodnja mlijeka ovaca u nekim europskim zemljama
DRžAVA MLJJEKO,KG
Hrvatska 364,65 540-650
Velika Britanija 450 Švedska 250-350
Bugarska 292 178-183
Tablica 4: Utjecaj redoslijeda laktacije na proizvodnju mlijeka ovaca
Redoslijed Broj Dužina laktacije Mlijeko Mlijeko laktacije laktacija (dana) (kg) /dan (kg)
j" Tablica 5: Utjecaj redoslijeda laktacije na kemijski sastav mlijeka ovaca
Redoslijed Mast Laktoza laktaci'e % k
12,57 5,93 15,91 5,74 18,14 5,65 28,78 5,27 25,35
Tablica 2: Proizvodnja i kemijski sastav mlijeka
ovaca
Dužina Mlijeko
Laktoza mast laktacije n=438 Ukupno, (dana) kg k/dan % kg prosjek 221,40 364,65 1,59 5,68 20,15
Iz tablice 3 je vidljivo da ovaca u našim uvjetima znatno zaostaje za onom u i Velikoj Britaniji, a je nego u Švedskoj, Bugarskoj i Najniža je u što na da ova pasmina ne voli suhu klimu. proizvodnja mlijeka istoskih ovaca je u u podrugdje je nastala. U laktaciji od 210 do 264
Mljekarski list 06/2004.
% kg % kg 4,92 17,66 4,59 14,57
dana ovce proizvedu 540 do 650 kg mlijeka, a zabilježeni rekord je 1 498 kg mlijeka u laktaciji. Proizvodnja mlijeka, i njegov kemijski sastav (sadržaj suhe tvari, masti, i laktoze) nije isti u svim
laktacijama. Najviše mlijeka daju ovce u IV i V. laktaciji (tablica 4), dok je sadržaj masti, i laktoze u mlijeku ovaca u drugoj laktaciji, što nije mlijeko starijih ovaca sadrži više navedenih kemijskih sastojaka. ukupnoj proizvodnji mlijeka - najviše masti, i laktoze - proizvode ovce u IV i V. laktaciji (tablica 5). ,_J
RASTE NA POWUr'i
PRAKSA I ISKUSTVA RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI
Naš moto za lipanj: kvota - proizvodnje mlijeka svakim danom je sve bliže.
PROBUDITE SE, trka je Više nije 5 minuta prije 12, je ostala samo zadnja minuta. NEMOJTE POSLIJE NISMO ZNALI. Gradite štale od dasaka i prva krma kupujte junice, krave, žensku telad. Sve raspoložive kredite sada treba uložiti u proizvodnju mlijeka. I još jednom, okanite se svinja i tova junadi. Time neka se bave svinjogojci i
S primjerima OPG-a iz prakse, želim potaknuti što više poljoprivrednika mlijeka da krenu ovim putem - od sitnih proizvoprema srednje velikim i proizvo-
OPG Ivana Selnica Podravska, Legrad
Ivo (1951.), Marija (1954.) i sin Franjo (1978.). gospodarstva: 16 jutara vlastite zemlje + 16 jutara u zakupu i 9,5 jutara na kojoj gradi novu farmu sa «lauf stajom». «Lauf staja» za 30 do 35 krava imat puni pod - kosa
Struktura stada 14 krava + 4 junice + 13 mladih junica uzrasta. Obratite pozornost na ovaj podatak: 13 mladih junica uzrasta. To je vrlo važno za svakog mlijeka. Svako žensko tele, i ono oteljeno, je junica. Krave su crno bijeli holštajn. Mušku telad, tešku 80 kg, kolju za vlastite potrebe ili prodaju. su se ozbiljnije baviti proizvodnjom mlijeka 1991. godine s 3 simentalke
+ 2 crno bijele holštajnke - ratne izbjeglice sa farme. Te dvije holštajnke odredile su i pravac razvoja ovog OPG-a. Na ovom gospodarstvu nema staje. Sve tri staje u nizu izvana izgledaju kao malo šupe, a u stvarnosti Ivo je tako i stajske kapacitete. Na ovom gospodarstvu, kao i kod Mladena po kvadratnom metru staje proizvodi se najviše mlijeka u Hrvatskoj. su svoje stado 1995. godine kupnjom 6 crno bijelih junica. Od 1991. do 2003. godine s ovog gospodarstva nije prodana niti jedna junica, niti žensko tele. Od 1991. do 1995. godine najbolja krava dojila je dnevno najviše 20 litara mlijeka. Savladavanjem tehnologije travnjaštvai sjenaže od 1995. do 2003., svih krava u vrhu laktacije podignu taje na 30 do 40 litara dnevno. Najbolja prvotelka 2003. godine dojila je 38 litara dnevno. Zbog izuzetno prostora i loše staje, a tako visoke godišnje 3 do 4 krave, a na njihovo mjesto dolaze prvotelke. da je remont stada oko 25 do 30 %. Preseljenjem u lauf staju 2004. godine, s ispustom i pregonskim pašnjakom, remont stada bit manji od 20 %.
Za izgradnju nove lauf staje za 35 krava, Ivo je do sada koristio svega 120 000 kuna, sve ostalo financira vlastitim sredstvima iz proizvodnje mlijeka. U staju je do sada investirano preko 500 000 kuna. Temelji staje postavljeni su 1998. godine, bit «useljiva» u travnju 2004. godine.
Proizvodnjom mlijeka od 1998. godine do 2003. kupljeno je 10 jutara zemlje i traktor M.F. od 114 KS, silokombajn za kukuruz i silokombajn za sjenažu, preša za kockaste bale za sijeno i slamu, trobrazni plug, rotokosa, pauk, grablje, prikolica za stajnjak, silo i silos za 30 tona zrna. je svoje gospodarstvo u sustav PDV-a od prvog dana. Godišnji povrat poreza iznosi najmanje 30 000 do preko 50 000 kuna, ovisno o investicijama.
gospodarstvo bilo je jedno od sitnih gospodarstava, ali Ivi nije trebalo 2 puta kako bi bilo dobro da svoje poslovanje u sustav PDV-a. Pogriješili su svi oni koji se nisu odmah u sustav PDV-a. Iz kancelarije Poljoprivredne savjetodavne službe u Koprivnici nitko od po]jo-
privrednika nije izašao bez upute da svoje poslova-nje u sustav PDV-a jer je to dobro, i jer od toga može biti samo koristi. Neki nisu htjeli svoje poslovanje u sustav PDV-a jer nisu ni planirali razvoj svoga gospodarstva i proizvodnje i to im se do sada osvetila, a drugi su žmukljarili se da nešto morati dati državi.
Sustav poreza na dodatnu vrijednost ili PDV je poticajna mjera razvoja. Za sve investicije u razvoju, pa i u poslovanju za stvaranje novostvorene vrijednosti, dobije se povrat poreza. Taj povrat poreza je namijenjen poticanju što investicija u razvoj i proizvodnju. uredno 3 mirovinska osiguranja + 2 zdravstvena osiguranja. i godišnje osiguranje i zgrada.
Kako se godišnja proizvodnja mlijeka na OPG-u?
1991. predano je od 5 krava 12 000 litara mlijeka. Od 1991. do 1998., broj krava je od 5 do 12, a proizvodnja mlijeka od 12 000 litara do 70 000 litara godišnje. Sa 14 krava 2003. je 80 000 litara, od je ostvaren ukupni prihod od oko 240 000 kuna. Mlijeko je stalno ekstra klase.
Otkada se znamo, Ivo i Franjo nisu nikada bili nezadovoljni cijenom mlijeka, nikada nisu komentirali koliko košta jedna boca mineralne vode, a koliko jedna litra mlijeka, koliko koštaju veterinarske usluge. Sve o smo razgovarali bilo je o travnjaštvu i sjenaži, silosima, rezanju papaka, gnojidbi, kako da se proizvodnja mlijeka po kravi i ukupno, o kvaliteti mlijeka i izgradnji lauf staje. Prve 4 sjemena nizozemske travne smjese engleskih ljuljeva na ovo gospodarstvo dopremio je jednog poslijepodneva Ivanov poljoprivredni savjetnik 1998. godine.
Tako sam uz
Vrlce, Laklije, i mnoge druge i postao bolji terenski agronom i bolji poljoprivredni savjetnik. Njihovi uspjesi su i moji uspjesi, a naša je da se u Hrvatskoj iz godine u godinu proizvede sve više mlijeka i da se u
Hrvatskoj iz godine u godinu uzgoji sve broj kvalitetnih junica.
Evo, ovo je dobra razvojna politika jednog OPG-a od 3 krave 1991. godine do 20 krava 2005. godine, od 12 000 litara mlijeka do 120 000 litara koliko biti proizvedeno 2005. godine od vlastito uzgojenih krava.
Od tih 120 000 litara mlijeka po 3 kune bit ostvaren ukupni prihod od 360 000 kuna i to od uzgoja krava.
Da bi «lauf staja» 2004. godine bila stavljena u puni pogon, u planu je kupnja još 15 junica crno bijelog holštajna iz hrvatskog uzgoja, a u nedostatku hrvatskih junica, iz Austrije.
Ako 15 novih prvotelki tijekom prve laktacije proizvede po kravi najmanje 4 500 litara (što je u vrhu laktacije najniže oko 20 litara dnevno), ukupno oko 67 500 litara mlijeka po 2, 7 kuna za litru iznosi oko 182 250 kuna. Ove kupljene junice je u cijelosti isplatiti, odnosno vratiti kredit u samo 2 godine.
Za vas mlijeka, koji bi željeli proizvodnju mlijeka i se krava, imam dva pitanja: prvo: kako osigurati novac za kupnju junica, i drugo: koliko na uvozu svake junice što i na vama zaraditi uvoznici? Uz dobar razvojni program uvijek ide dobra 2003. godine 80 000 litara mlijeka i 240 000 kuna. 2004. godine useljenje u novu lauf staju s izmuzištem, s ispustom i pregonskim pašnjakom, teljenje vlastito uzgojenih i kupljenih junica i formiranje stada od 30 krava. 2005. na 2006. godinu od 30 krava 14 7 500 litara mlijeka x samo 2, 7 kuna = 398 250 kuna. Razlika u litrama, u korist proizvodnje tijekom samo 2 godine, minimalno iznosi 67 500 litara a razlika u kunama samo 158 250 kuna.
Raduje me kao poljoprivrednog savjetnika, kada uspijem potaknuti male mlijeka, osobito da svoju proizvodnju. malih i srednjih ima sasvim dovoljno zemlje, ali premali broj krava. Ovom prilikom se zahvaljujem svima koji mi na ovom putu pomažete se da svima koje dovedem na vaša gospodarstva na edukaciju objasnite vaš rada i vaš put do uspjeha.
Mljekarski list 06/2004.
Moja je ocdena da još danas u seoskom gospodarstvu, osobito starijih osoba, oko 60% doma(ako ne i više) nema dobre uvjete higijene i njege kakva je potrebna stoci, osobito govedima. Takve uvjete imaju obiteljska gospodarstva s modernijim štalama, automatskim hranilicama, pojilicama, ventilacijom i dr.
No i na suvremenim gospodarstvima nužno je posvetiti pažnju govedima jer se problem higijene ne rješava samo suvremenom štalom, nego i pridržavanjem svih uvjeta potrebnih za držanje stoke.
Da bi stoka mogla napredovati, treba joj osigurati dobru hranu, napajanje, udoban smještaj kojega treba i održavati, zatim osigurati zdravstvenu zaštitu od zaraznih i parazitnih oboljenja. Osnovu pravilne njege, uz redovito napajanje, dobra hrana. Stoku treba uvijek u isto vrijeme hraniti, a krmiva pripremiti tako da budu što iješnija.
Najbolje je da se sjetvom osigura krma na vlastitom gospodarstvu kako paša, kabasta, tako i krepka. Goveda bi trebalo hraniti tri puta na dan. Muzare valja hraniti i prije i poslije mužnje. Sijeno i silažu dajemo im a slamu i kukuruzovinu eventualno na sitnije komade. Prvo se daje kabasta, a zatim koncentrirana hrana. Prije mužnje štalu treba i što se može uraditi i poslije mužnje.
Pamtim da su u mojem selu u Podravini zimi svaki dan, prije korištenja, poslije podne sjeckali slamu i kukuruzovinu, pomiješali ih s iskosanom (postrnom) repom uz malo posija. Mješavinu su zatim poprskali slanom vodom i ostavili da tijekom do drugog dana. Omekšana mješavina bila vrlo ukusna kabasta hrana koju su krave muzare rado jele. Tako je suha kukuruzovina korisno potrošena. Takav sustav je danas teže provesti jer kukuruz beremo kombajnom
Ako napajanje nije automatizirano, iza hranjenja stoka se mora napojiti. Ako se napaja iz valova uz bunar, treba paziti da je voda zdrava, ne prehladna. Teren oko bunara trebao bi biti izbetoniran da se ne stvara blato. Gnojnica
Piše: Nikola] dipl.ing.
ne smije biti u blizini bunara.
Odraslom grlu treba ljeti osigurati 50-60 litara vode na dan (zimi manje), a pri napajanju paziti da se stoka kod valova ne gura.
Nikako ne koristiti vodu iz lokava i bara. Samo «higijenska» i zdrava štala uvjet je za za dobru proizvodnju i zdravlja stoke.
Kod nas ima i suvremeno opremljenih štala ali i pitanje kako je koriste. Da li je li stoku od propuha a posebice telad? li od balege stijene i hodnike, li prozore, kanalizaciju i dr.? Nerijetko su goveda i u mnogim suvremenim štalama pogotovo ako u štalama nema rešetkastih ležišta. Osobito treba paziti na temperaturu u štali. Ne smije biti prehladno, a ljeti i sparno da stoka ne bi dobila bronhopneumoniju.
Štalu treba svakodnevno, odstraniti gnoj, ne prolijevati mlijeko pri mužnji da se ne bi skupljale muhe.
Telad treba puštati van iz štale, a i kravama treba osigurati kretanje na pašnjaku ljeti, a zimi u ispustima. Zimi krave držati u ispustu dnevno nekoliko sati radi zdravlja i otpornosti prema uzgojnim i drugim zaraznim i nezaraznim oboljenjima.
Govedu treba svakodnevno zamazana mjesta ili slamom, a toplom vodom ako je uprljana balegom jer se balega na govedu ne smije osušiti.
Nažalost, se može vidjeti suha balega na butinama krave i u tzv. boljim štalama. dokazuju da higijenski držane krave daju više mlijeka, a telad i junad bolje za 10-15%.
Nehigijena i legla su kojekakvih parazita kao i ušiju, muha, šuge, krpelja, lišajeva - koji stoci nanose mnogo muka, a stadu proizvodni gubitak.
Održavanje higijene, držanje stoke na pašnjacima ili ispustima najbolji je put do zdravlja! O
IZPALEK.APOŠLASAMSTEONA, POTELJENJAVIŠENEMAPIINOVK.EMENA
ZATOlAS lf..llCNl/0 JE PK.AVI
PASMJESTIMSEI/TOPLOJŠTALI
VISOKO KVALITET IH STEONIH JUNICA
CRNI HOLSTEIN, SIMENTALAC I IRAU SUIISI U SUSTAVU
SELEKCIJE
Tijekom devetog vladalo je Bijelom Hrvatskom devet knezova. Borna je vladao krajem osmog do devetog (821.), a Mutimir, deveti knez devetog «prešao» je u 10.
Po uzoru na starije (Y. i F. i mi burne devetog opisivati u ulomcima nazvanim imenom kneza kojije tada vladao.
Knez Vladislav (821. - 832.)
Kneza Bornu naslijedio je njegov sinovac Vladislav koji se morao pomiriti s stanjem prema kojemu je njegova kneževina na kopnenom dijelu Dalmacije potpala državi, a gradovi na obalama Jadrana s romanskim žiteljstvom Bizantskom carstvu. Knez Vladislav je, dakle, bio LOTARU, kralju Italije, jednom od sinova Ludovika Pobožnog.
Takvom podjelom hrvatska kneževina u crkvenom smislu nije više pripadala splitskom nadbiskupu koji je bio u nadležnosti carigradskog patrijarha. Zbog toga je tadašnji papa utemeljio u Ninu novu biskupiju kojoj je na stajao hrvatski biskup, «episcopus Croatorum», direktno Rimskoj stolici. Stvaranje te hrvatske_ biskupije izazivalo je tijekom mnoge razmirice.
U to vrijeme Hrvati su postepeno usvajali pomorske vještine od starih Liburna i Ilira i stvorili vlastito brodovlje s kojim su se mogli braniti od koji su svojim brodovima hrvatska imanja i šume te odvodili narod u roblje. U pomorskim borbama najvještiji i najsmioniji brodari bili su N eretljani koji su se zalijetali i do romanskih gradova u zapadnoj Istri, pa i do samih Mletaka, kako su Hrvati nazivali republiku Veneciju. uspjeh Neretljana bio je 834. kada su zarobili brodove koji su se Jadranom iz talijanskog grada Beneveta. Knez Vladislav je pokušao smiriti njihove
U IX.
~sarske napade ali stvarnu vlast nad njima nije imao.
Knez Mislav (835. - 845.)
Nije poznato je li ili u kakvom je srodstvu bio knez Mislav sa svojim predšasnikom ali je zapisano daje bio pobožan Nije stolovao u Ninu nego u Klisu nadomak Splitu. Za dobivanje vlasti nad priobalnim gradovima priznao je Mislav ponovno splitskog nadbiskupa za metropolitu Bijele Hrvatske i podredio mu ninskog biskupa. U znak prijateljstva darovao je nadbiskupu JUSTINU desetinu od plodova i životinja sa svojih kneževskih imanja, kao i neke posjede u Lažanima i Tugarima.
Postepenom Bijele Hrvatske doprinio je i prestanak dugogodišnjih borbi s jer je knez Mislav s njihovim duždem Petrom Tradonikom sklopio 839., vjerojatno u današnjem sv. Martinu, trajan mir.
Uskoro se pokazala važnost toga mira jer su se na Jadranu pojavili novi neprijatelji SARACENI, arapska plemena iz sjeverne Afrike, koji su osvojili otok Siciliju. U 841. s 36 pod vodstvom sahiba (glavara) KALFUNA stigli su do grada Osora i spalili ga na drugi dan Uskrsa. Na povratku su spalili papinsku Anconu i južna hrvatska naselja: Budvu, Rosu i Kotor.
Spomenuti dužd Petar Tradonik po drugi put je pokušao otjerati Arape, ali su ga 842. do nogu pobili kod Suska. Iz svih pomorskih bitaka mnogo je Hrvata odvedeno u ~rapsko ropstvo na današnje južne Spanjolske gdje je, u gradu Cordobi na obali rijeke Guadalquivir, bilo sjedište Kalifata. Tu su kalifi iz dinastije Omejida od snažnih Hrvata ustrojili svoju tjelesnu stražu. U 11. vojvode te straže bili su Hrvati pod arapskim imenima Wadha el Ameri i Zoahir Alameri i slovili kao u kalifatu koji je tu postojao do 1236.
Uz sva haranja po Jadranu Saraceni nisu
navaljivali na kopnene dijelove BIJELE HRVATSKE su se držali morskih pa je kneževina za vladanja kneza Mislava mirno proširena do gore Gvozda i na istok prema Drini.
DJECA NA SELU
Njeni susjedi Venecija i Bizant oslabili su u borbama sa Saracenima pa je tako Mislav svoju proširenu i kneževinu mogao mirno predati svom nasljedniku knezu
SIDMoiKOLCI
Rodite(; se pita ima li utjecaja na vlastito dijete ili je servis djetetova interesa. Razdob(je trinaestogodišnjaka najbo(je oslikava rodite(jsku zbunjenost. Na selu je to razdob(je blaže naglašeno jer tradicija i neimaština (jude tjera na zajedništvo.
Gomila seoskih poslova ne dopušta nerad što da su svi u neku aktivnost, u nekakav posao.
Prva stepenica u odrastanju sedmoškolca je skupljanje osobnih iskustava izabiranjem društva vršnjaka. Obitelj ostaje po strani i u tom razdoblju nema pretjeranoga utjecaja. U društvu je situacija zapaljena za neku novu foru i, naravno, promjenjiva, gotovo U društvu rado komentiraju medijski atraktivne osobe, a kako tehnika prodire velikom brzinom i na selo, kompjuteri status njihova vlasnika. Situacija nije nimalo ugodna kada roditelj ustanovi kako mu dijete izostaje iz izbjegava obavljati jednostavnije poslove, a u obitelji ne nalazi osobne interese. Naime, kod djece se javlja odbojnost za gotovo sve prijedloge obiteljskog kruga pa treba neko vrijeme kako bi se situacija smirila. Roditelj bi trebao sposobnosti sedmoškolaca usmjeravati i nadalje razvijati. Za bi to mogla biti poljoprivreda:
- rad na zemlji bez mehanizacije kako bi se usavršio pravilan slijed poslova
- podmirivanje stoke hranom, vodom, staje
- sitne aktivnosti u kroz u zidova, loženju vatre i sl.
list 06/2004.
Piše:Dražen prof
Za djevojke bi to moglo biti 1 nuspoljodjelni poslovi:
- prikupljanje plodova i rad u vrtu
- hranjenje peradi, prikupljanje jaja
- sitne aktivnosti u prostiranje stola za prikupljanje i i sl.
Ozbiljan rad je primjeren i djeci, jer dijete uz odraslih razvija radne navike. mogu biti bezvoljni, ali svakako valja ustrajati. spretnost roditelje ugodno iznenaditi. Ipak, ne treba pretjerivati sa zahtjevima, postupno pomicati granice rada. Kritiziranje je stvar koju roditelji moraju gotovo zaboraviti kako bi pridobili sedmoškolca za planirane aktivnosti. Slušanje i uvažavanje djetetova raz-mišljanja poželjno je, a tek valjanim argumen-tima smijete opovrgnuti nešto od nepravilnosti. Djeca te dobi koristiti apstraktne poj-move i to roditelji mogu doživjeti kao filozofi-ranje, što na selu i nije na cijeni. Ako posao tim gore.
Roditelj na selu cijeni tradiciju, pa kada dijete te dobi iritirano pita: «Zašto smo na selu?» - roditelj slobodno može « da bismo zdravije
g
zavisokuproizvoa~u. mvea ;dobrozarav~ekrava
& J poslova je mnogo. Prije cvatnje treba ga oplijeL-------------------~ viti, zaštititi od peronospore, pepelnice te sive
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing
r::::::-:'\ Upolju
Nastavlja se obrada kukuruza, krumpira, suncokreta i drugih okopavina koje do sada nisu prihranjene ili su slabijeg rasta. Sredinom lipnja sije (;;) se heljda, hibridni kukuruz FAO grupe
l..::..::i100, 200 i 300 i drugih kultura
r::::::i vegetacije te krumpira i grah.
d U prvoj dekadi lipnja valja kositi grahoricu, crvenu djetelinu i po drugi puta kositi lucernu. lipnja u svim je krajevima povoljan za košnju livada jer trava cvate pa sijeno biti kvalitetnije. U drugoj i dekadislijedi žetva ozimog i ranijih sorti uljane repice, a prva postrna sjetva kukuruza, krumpira, heljde i soje.
Uvinogradu
Kako je vinograd u najbujnijem porastu i
[b[JIJUmOCs
Mnogi su još u travnju i svibnju posijali 1,jetnice, koje ujednoj godini nikne, cvate, daje sjeme i uvene. Još nije kasno da posadite sadnice 1,jetnica.
Kako odabrati ljetnice? Prije svega -~ razmislite gdje ih posaditi i imaju li -.; neku posebnu namjenu, npr. da cvjet- .e,. nom zavjesom obrube povrtnjak, da ožive sivu fasadu zgrade i sl. Ovisno o tome, provjerite koliko je ljetnica visoka i gusta, koja je boja cvijeta i kakav joj položaj odgovara.
Kada kupujete sadnice ljetnica, provjerite njihov izgled. Svaka mora imati korijenovu balu s grumenom zemlje koja se drži. Mora imati razvijenu
truleži. I nakon cvatnje potrebna je zaštita i prihrana gnojivima.
Zaštitit ali ne tretirati plodove uskoro brati. Obavit zelenu rezidbu i brati rane sorte
U povrtnjaku
Priprema tla za sjetvu i sadnju krumpira, luka, mahuna. Plijevit korov. zalijevati. Tlo nakon berbe prekopati, a na prazne gredice sijati ciklu, mahune, mrkvu, kupus, kelj, kelj salatu, korabicu, rotkvu, poriluk i endiviju. Sadit kupus, kelj, kelj papriku, patlidžan, salatu i poriluk.
Uvrtu
Nužna Je zaštita od korova i raznih štetnika.
stabljiku, dosta zelenog i poneki cvijet kako biste bili sigurni u boju. Nemojte kupovati izdužene i blijede sadnice iako vas uvjeravaju da se oporaviti. Kada ih donesete što prije ih posadite i dobro zalijte. Iako su ljetnice skromne i otporne, sadite ih
Ljetnice obilno cvasti cijelo ljeto ako im osigurate dovoljno svjetla, vode i hranjiva. To da svaka biljka mora imati prostora za razvoj. U svibnju je dovoljno zalijevati ih jednom do dva puta tjedno, no ljeti to biti svakodnevni posao. ih odmah prihranjivati nekim folijarnim gnojivom koje možete nabaviti u svakoj ili poljoapoteci. sadimo petunije, kadifice, kadulje, mirisna kunica, begonije, lobelije, dragoljub, neven, prkos
Petunija ima u cijelom spektru boja, jednobojnih ili višebojnih, s jednostrukim ili punim cvjetovima. Uzgajaju se na svjetlim položajima. Rast imje bujan i nepravilan, a najviše dolaze do
Mljekarski /i,st 06/2004.
izražaja u balkonskim na prozorima i ogradama. Trebaju mnogo vode i uz redovito prihranjivanje obilno cvatu. Svaki ocvali cvijet potrebno je ukloniti ako želite da stalno cvatu.
Mirisna kunica sušta je suprotnost petuniji. Raste u zbijenim niskim koji su pokriveni sitnim plave boje, ali ima i i bijelih. Zbog ovakvog rasta sadi se kao obrub gredica, u kamenjaru i na ogradama, balkonima i prozorima.
Kadifica cvate lijepim, toplim ljetnim bojama od limun žute do To je vrlo skromna biljka koja cvate do kasne jeseni. Ima ih niskih i visokih, pa ih kupujte kod pouzdanih Niske kadifice vrlo je dobro kombinirati s mirisnom kunicom za obrube.
Kadulja cvate cvjetnim klasovima crvene boje, iako ima i bijelih. Žarko crvena boja dobro se uklapa u svaku cvjetnu gredicu s ljetnicama. Kako naraste do 40 cm, zasadite ju iza mirisne kunice ili begonija. Traži vrlo mnogo sunca dok u sjeni slabo cvate. Ocvale cvatove redovito režite.
Begonija ima mnogo vrsta. Poznate su gomoljaste i višegodišnje. Neke se uzgajaju zbog lijepog no ovdje govorimo o ljetnici koja cvate sitnim okruženima mesnatim Niskog je rasta, oko 10 cm. Podnosi i neredovito zalijevanje.
Lobelija je niska puzava biljka. Ima sitne plave boje i obilno cvate. Raste na svim položajima ali je treba redovito zalijevati.
Dragoljub je biljka vrlo pogodna za balkone i terase. Podnosi i sjenovite položaje, ali je osjetljiv na vjetar. Vrlo je dekorativan.
Lijepi stidljivo skriva ispod i pogodan je za prozore ili balkone. Rast mu je uspravan, cvijet je jednostruk ili puni, jednobojan ili šaren,
Neven neumorno cvate sve do kasne jeseni. Cvijet je žarke žute ili boje, a može biti jednostavan ili pun, ponekad tako raskošan da cvijetu krizanteme.
Prkos je biljka listova i cvjetova boja koji se ujutro otvaraju i zatvaraju. Sam se zasijava. :..J
BAKE ANICE
je kravu Vragulju imao
~, susjed Filko, a život kao normalno tele. Kako nije bila nami] jenjana za prodaju, pustili su da sisa majku kravu do Došlo
.9 a Vragulji se više mlijeko negoli mlada trava. Filko je zaveže u .!::;staju, nabaca pokošene trave, ali
Vragulja dva dana ne jede, nego tužno pa se susjed smiluje i pusti ju sisati. Bezuspješno ju je pokušavao odbititi od sise. je s vremenom pasti, ali u stadu na pašnjaku napadala je majku i sisala. Bila je velika snažna junica pa se krava otimala, bježala, ali bi je Vragulja stigla, prevrnula rogovima na i posisala. Doskora su sve krave bježale od nje jer je sisati i druge. je bila i uskoro oteliti, a još sisa. Filko se tješio da prestati kad sama postane majka. Oteli ona zdravo jako muško tele. Tele sisa, a Vragulji miriše mlijeko pa nemirna, vrti se, Kad je shvatila gdje ima mlijeka, smotala se kao crv i posisala samu sebe. Filko to nije odmah shvatio pa se kako malo tele može posisati sve mlijeko.
I ja sam išla gledati kako se krava smota ili legne, podigne nogu i gurne glavu do vjemena. Ipak je Vragulja prvo puštala svome da se nahrani, a tek tada posisala ostatak. Od takve krave nema koristi paju Filko odvede na sajam i proda zajedno s teletom. Prodao je nekom nepoznatom kupcu iz dalekog sela tako da nikada više nije za kravu je bila što nije znala da je odrasla, što je zauvijek ostala tele.
"Dobroilošeodrose"
livadom u jutarnjim satima, našu Dakako, je o pojavi rose. Rosa je naslaga vodenih kapljica na travi, pa i ostalim predmetima se površina preko dana zagrijala, a zatim se zalaskom sunca intenzivno hladiti. Dakle, ukoliko temperatura zraka padne ispod rosišta, tj. temperature na kojoj nastupa kondenzacija vodene pare, ali uz konstantan tlak zraka, eto nam na vegetaciji pojava rose.
I rosa se pažljivo bilježi na svim meteorološkim postajama. Poljodjelcima je itekako važno vrijeme njenog nastanka i dužina trajanja. Razvoj mnogih biljnih bolesti, primjerice pepelnice, peronospore i fuzikladija, ovisi o dužini trajanja vlažnosti lista. Upravo zato i vinogradari nastoje da trajanje rose u njihovim nasadima traje što Dobro nam je znano da je strujanje zraka vrlo sporo u krošnji koja je paje trajanje rose duže. Uostalom, to i je jedan od razloga zbog kojih otklanjmo zaporke a suvišne grane
HRVATSKI NAZIVI MJESECA==~
Piše: Milan Paun, prof
Ovi misec od lipnoga cvita sebi ime kod nas lipanj pita
J S.
Poslije brezena (ožujka) nazvanog po brezama, travnja nazvanog po travama i svibnja po svibu, lipanj dovršava niz mjeseci koji imaju nazive po biljkama koje tada cvjetaju. Lipanj je nazvan po drvetu lipi koja upravo tada cvjeta. To rasprostranjeno šumsko i ukrasno drvo goleme krošnje poznato je kao slavensko drvo, drvo koje su Slaveni posebno štovali. Posebno je cijenjen od lipe i lipov med. Zanimljivo je da su imenica ljepilo i glagol lijepiti povezani s lipom. Naime, lipa proizvodi u vrlo ljepljiv sok koji su vinogradari upoznali dok su gulili koru od koje su proizvodili liko za vezanje vinove loze. Izgleda da se od soka pravilo ljepilo. I pridjev lijep mogao bi biti blizak. Naime, lijepo je ono što
režemo. Krošnja odjednom postaje
Na pojavu rose i zakorovljenost naših nasada, širina redova, nagib terena na kojem su nasadi, okrenutost redova prema smjeru odakle nam dolazi vjetar, visina uzgoja naših nasada itd.
No, pojava rose katkada je i korisna, osobito kada kiša izostane, a vrijednosti gubitka vode iz tla i biljaka se rosa odjednom biljkama postane jedini izvor vode. tako dobivene vode se u granicama od 0,1 do 0,3 mm.
Uz sve naprijed, dobro i loše napisano o rosi, vrijedno je istaknuti da nam pojava rose može predskazati i vrijeme. Naime, ukoliko pojava rose tijekom zalaska sunca ili jutarnjih sati izostane, pripremimo se na približavanje tople fronte našim krajevima, a za šest do dvanaest sati i pojave kiše.;:]
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA
ZAGREB5,03
se lijepi za pogled, za oko. Kažemo: "Zalijepio je pogled i ne skida s nje." Kada se za djevojku htjelo daje lijepo odjevena, reklo se daje kao lipa.
Kod Požege u Slavoniji su sela Lipa i Stara Lipa, a nešto zapadnije Lipovljani i grad Lipik. U svim slavenskim zemljama nalazimo nazive sela i gradova, a u Makedoniji postoji Lipkovsko jezero. Ime austrijskog grada Leibnitza nastalo je prema slavenskom obliku Lipnic.
Ostali zabilježeni nazivi - lipan, ljepan, mali srpanj, izok, klasek,junj naziv jun (juni) izveden je iz imena rimske božice Junone zaštitnice braka, materinstva, plodnosti, a poznata nam je kao Jupiterova žena. Juni je bio mjesec rimske godine.
Unutarnji biološki sat na zdravlje
Kada se ujutro nakon dobro prospavane iz kreveta, budite oprezni.
ujutro može bolest. lijekova podliježu našim biološkim ritmovima. «Za svaki pojedini antibiotik, a više ihje od 20, kao i za snažne lijekove protiv raka postoji optimalno vrijeme tijekom dana»- kaže dr. William Hrushesky, sa Stratton medicinskog centra u Albany (USA). s najopasnijim dijelom dana.
U vrijeme od 6 do 10 sati ujutro se javljaju i mnogi drugi uzroci smrti: oboljenje, rak, bronhitis, emfizem i astma.
Jedna od novijih znanosti - kronobiologija, otkriva kako vrijeme na ljudski život i koliko se naš organizam mijenja tijekom cirkadijalnog, dnevnog ritma. Nema sustava u organizmu koji nema svoj vlastiti ritam. prirodne biološke ritmove, otkrivamo nove i bolesti.
Kroz 2 do 3 sata postoji dva do tri puta vjerojatnost pojave infarkta ili moždanog udara, nego u kasnijim satima. Neki lijekovi mogu smanjiti rizik jutarnjeg udara, kao na primjer Aspirin. Jednim velikim ispitivanjem je da je uzimanjem Aspirina svaki drugi dan smanjena infarkta srca u muškaraca za gotovo 45 posto, a jutarnji rizik za više od 59 posto. Razumije se, svaka se osoba mora konzultirati s prije nego s upotrebom Aspirina.
Dok spavamo krvni tlak i tjelesna temperatura padaju, a dosta krvi ode u ekstremitete. Za vrijeme jutarnjeg ustajanja frekvencija pulsa se ubrzava, sužuju se krvne žile, se krvni tlak i smanjuje dotok krvi u To može izazvati ishemiju, anginu pectoris ili infarkt s fatalnim svršetkom. pri jutarnjem ustajanju iz kreveta krv je blizu svoje maksimalne dnevne i tendencije zgrušavanju. Spremanje djece za školu i žurba oko priprema za odlazak na posao pridodaje nervnu napetost prisutnom stresu.
Bez obzira u koliko sati ustajete, rizik infarkta srca je unutar 2 do 3 sata nakon
svoj unutarnji «tjelesni sat» možemo poboljšati svoje zdravlje i stimulirati preživljavanje. Na primjer, ako ne znamo da naša prirodna zdravstvena temperatura može porasti za jedan do dva stupnja od jutra do možemo pogrješna· prosuditi izmjerenu temperaturu na termometru. Primjerice, temperatura od 37,2 može perfektno zdravlje u pet sati poslije podne, dok u sedam
Osim uzimanja lijekova postoje i drugi kako svoja jutra manje stresnima i možda manje Namjestite svoju budilicu nešto malo ranije kako bi si vrijeme za lagano istezanje ruku i nogu dok još ležite u krevetu (kao što rade vaš pas i To istezanje olakšava pokretanje krvi nakupljene u ekstremitetima. Pokrenite se polako. Nemojte ustati prenagla. Nemojte se izložiti termalnom šoku pod jako ili jako hladnim tušem jer se može naglo ili smanjiti krvni tlak. Nakon toga Dr. Renata Cifkova, s medicinskog fakulteta Newfoundland u St. John, kaže: «Izostavljanje aktivnost krvnih stanica trombocita i može pridonijeti pojavi infarkta i moždanog udara tijekom jutarnjih sati».
Kako bi izbjegli nemojte vikendima mijenjati svoj dnevni ritam. Vikendom, petkom i subotom, ostajemo do kasno budni, pa bi ujutro spavali do kasno i subotom i nedjeljom. Te navike nepovoljno djeluju na naš «biološki sat», a izazivaju onima nakon dugotrajnog leta avionom u vremenskim zonama. Posljedica tih navika je nepotreban stres.
ritam biološkog sata u svoju korist, možete smanjiti dnevnu opasnost i broj dana svoga života. L]
oštovani poljodjelci, redstavljamo Vam PIONEER hibride kukuruza koji se mogu sijati u rvo· dekadi li n·a ovisno o dužini vegetacije dozoriti za silažu, vlažni šrot ili suho zrno od do ra·a listo ada.
PR39N72, PR39K38, Clarica, Prva dekada
Druga dekada dekada Monalisa, PR38F1 O, PR38F70 listopada listopada listopada
PR38P05, PR38A24, Stira, U ovom roku
PR37H24,PR37M81,PR37M34
Druga dekada dekada sjetve ne mogu Stefania, PR36R10, Colomba, listopada listopada PR36N70 dozoriti
PR36B08, Florencia, PR35P12, dekada dekada U ovom roku Natalia, PR34F02 listopada listopada sjetve ne mogu dozoriti
l9petp,wi,!
Zafpte6.i i pomiJtiJi!
PRVI U HRVATSKOJ I SVIJETU
Najnoviji proizvodi u Vindijinom asortimanu su VMS jogurti u atraktivno dizajniranoj mirisnoj PET bociod pola litre.
Svakodnevnom konzumacijom fermentiranih proizvoda ljudski organizam dobiva visokokvalitetne nutriente poput kalcija, proteina i sl., prijeko potrebne za zdravlje.