Godišnji komisijski pregled Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. _ _ _ _ _
GOSPODARS1VO
SUSTAVI NAPASIVANJAU PROIZVODNJIMLIJEKA
LPiše: <.lr·c. Dubravko
12
Proizvodni i ekonomski rezultati u proizvodnji mlijeka - pregled II. _ _ _ _ 13
IZ MlNISTARS1VA POLJOPRIVREDE
Naredba o zabrani uvoza živih životinja i proizvoda životinjskog porijetla
15 zbrinjavanje starih zaliha mesno-koštanog brašna
16
Pravilnik o kapitalnim ulaganjima stupio na snagu ___ 18
KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO Mikroorganizmi i "njihov" okoliš_
IZLOŽBE
19
III. izložba stoke i V. izložba konja Krapinsko-zagorske župaije "Zlatar 2003.''. _______ 26 VI. izložba "Slavonski Brod 2003.''
Agronomski fakultet u Mostaru
Izvještaj sa 1. godišnje skupštine Hrvatskog saveza udruga mlijeka
RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA
Suša - gdje su za navodnjavanje? ________ 23
Mlijeko raste na polju, a muze u staji_ _
OBITELJ I DOM
SVEfIJAKOV
Sveti J akov
PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA
Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK) ___________________ 34
PlJfOV ANJE S DANICOM Od Karlovca do Rijeke ____________________ 37
VAŠ VRT vrt
KALENDAR
aslovnica:
uclionicipredavanj_aprate_demonstracijurad: ro1eva za spremanJe s1enaze Foto: Jasna dipl. ing.
Mljekarski /i,st 7/2003.
Od ukupnih poljoprivrednih povrsma u RH, livade i pašnjaci gotovo 50%, a njihovo u strukturi poljoprivrednih površina se s porastom nadmorske visine. Potencijal površina je velik, ali njihovo iskorištenje sa svrhom i mesne proizvodnje ne zadovoljava jer se koriste uglavnom ekstenzivna bez ikakvih mjera koje bi poboljšale sliku i prinose tratine, a time i proizvodnje. Sustav napasivanja mogao bi se definirati kao kojim manipuliramo da bi postigli optimalnu proizvodnju s pašnjaka, brigu o tlu, klimi, biljnom pokrovu i životinja i biljaka. Pravilan sustav napasivanja može poboljšati kvalitetu i produktivnost pašnjaka, produktivnost životinja, produžiti pašnu sezonu, te pozitivno utjecati na okoliš. mlijeka u Svijetu sve su više zainteresirani za gospodarenje pašnjacima zbog jednostavnosti primjene i fleksibilnosti sustava napasivanja, te pozitivnog financijskog efekta. Hrvatski bi koji posjeduju adekvatne površine, morali razmisliti o njihovom iskorištenju primjenom nekog od sustava napasivanja.
Dobar sustav napasivanja: -izbalansiran odnos broja životinja na paši i produktivnosti pašnjaka, tj. podesiti
NASTAVAK NA STR. 2~ ,,...
Redakcijski koleglj: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Ljiljana Husinec, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorlca: dipl. ing. Vera urednica: lng. Mirna Lektorica: Katarina-Zrinka prof., Crteži: dipl. ing. Nikola Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreti, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, &-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 4,50 kn, pripreme i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43.000 primjeraka
pašnjaka koje se prema formuli: pašnjaka = Broj životinja koje pasu / Cjelokupna površina pašnjaka (npr. 20 krava/ 8ha = 2,5)
jednolika di_str~bucija stada unutar pašnjaka por~di sman1en1a se_lektivneispaše životinja
- pravilan om1er penoda napasivanja i odmora tratme, kako bi tratina imala dovoljno vremena za oporavak i ponovni porast
- održavati zdravu biljnu zajednicu sa zadovoudjelom pojedinih biljnih vrsta (trave, mahunarke, zeljanice)
- tratine napasivanjem u stad11ukada je najosjetljivija
- koristiti metode i fleksibilne. '
Travnjak je vrlo labilan ekosustav a sustavi V • • 1spase 1ma1u presudnu ulogu u P:omjenama biljnog pokrova travnjaka. Korišten]~ t3a::n1~_ka n~pasivanjem ubraja se na1va~n11ec1mben1kekoji na produktivnost trava 1 mahunarki na pašnjaku. Dva su osnovna susta':'a ~apa_sivanja: kontinuirani i rotacijski, a oba 1ma1u 1 prednosti i mane. Pri odabiru na_jboljegsustava mora se primijeniti individualni pn_~tup z~ _svvakog_ Kod nas se još uv11ek na1v1se konst1 kontmuiram sustav ispaše
zbog malih površina na kojima nije raditi pregone . ~o~ti~uirani sustav napasivanja (Slika 1) ukl1ucu1e 1ed?u površinu na kojoj goveda pasu t11ekomc11elevegetacijske sezone. Prednosti ovakvog napasivanja:
- II:-alitroškovi ulaganja u ogradu i pojilište
- životinje imaju tijekom cijele vegetacijske sezo~e pns~~p na površinu što im izbor b1l1akakoje su u vegetacijskom stadiju na vrhuncu hranidbene vrijednosti
- m~nj~ je rizi~ od zbijanja tla zbog manjeg opterecen1a povrsme
- može biti ista ili kao i kod nekog od rotacijskih sustava Nedostatci ovakvog sustava napasivanja su
- r~vnomje:na distribucija napasivanja na pašn1aku se postiže, pa životinje mogu pr:p~st1 1h _ope_t?vano pasti pojedine dijelove pasn1aka 1h b1l1ne vrste, te na taj širenje nepoželjnih biljnih vrsta. To može dovesti do smanjivanja str~ktme tratine, osobito ako se isti pašnjak konst1 na taj duži niz godina.
V T j~ ~od ov~kvog sustava gospodarenja te~e pn~agod1_t1_pravilno pašnjaka khmatsbm uv1et1ma koji variraju po godinama. Rot~cijski sustav napasivanja (Slika 2) predstavl1a pašnjak podijeljen na više pregona koji se nakon ~va½e r<:tac~j~ ispaše ~dmaraju. Broj pregona vanra 1maze biti od nekolrko do 12 i više a se po formuli: ' Broj pregona = ?an~ odmora/ Dani napasivanja + 1 (npr. napas1van1e 4 dana, odmor 28 dana iz slijedi 28 / 4 + 1= 8 pregona). važan kor~k k~d i:rimjene rotacijskog sustava napasiv~~Ja Je 1zracu?- p_otreb_nepovršine za svaki pojedmi ~regon:_ tip 1 broJ goveda, prinos tratine i 1skoriš~enje tratine napasivanjem za vremenski period.
_ Glavna prednost rotacijskog sustava napasi~an1a u_?dnosu na kontinuirani sustav je u tome sto se n1ime kapacitet držanja goveda za 20:30~0, a k_ao rezultat manjih gubitaka krme gazen1em uv1etovanog «skitanjem» stada po pregonu. T ~ko~er _se udio lisne mase uslijed ravnonl:Jerniie 1spase po pregonima, što sman1u1e udio nepoželjnih biljnih vrsta kao što su zelj~nice ,i. kor~vi. Rotacijskim sustavom napasivan1a veci broj goveda u vremenskom roku popase više krme i ima reduciranu selekcij~ku sposobnost izbora preferiranih biljnih vrsta. U
Slika 1. Kontinuiranisustav napasivanja
Slika 2: Rotacijskisustav napasivanja
su T NSKA VA
Piše;Dc1rkoUher, dipl. ing.
U našim proizvodnim uvjetima još uvijek je rijetka krmna kultura na oranicama, ali oni koji je proizvode i hrane njome stoku, uvjerili su se u njenu hranidbenu vrijednost.
Sudanska trava, kao i krmni sirak, voli puno svjetla i topline pa je redovito zastupljena u tropskom i suptropskom pojasu. Medutim, zahvaljujuci selekciji uspješno se proizvodi i u umjerenoj kontinentalnoj klimi. Otporna je na bolesti i dobro podnosi sušu. Ako se pravovremena kosi radi busanja (regeneracije), daje velike urode kvalitetne voluminozne krme za stoku. Sudansku travu možemo uspješno proizvoditi i na manje plodnim tlima. Ona ne traži velike mineralnih gnojiva, pa je i s te strane zanimljiva kao krmna kultura. Biljke narastu dva, pa i do tri metra visine, ovisno od hibrida, plodnosti tla, gnojidbi mineralnim gnojivima i dr. Sudanska trava ima više izduženog od krmnog sirka. Cvat je na vrhu stabljike i u obliku rastresite metlice. Korijen je snažan, te prodire u tlo i do dva metra dubine. Nema opasnosti da sudanska trava, kao i krmni sirak, poslije zakoroviti oranicu, jer se korijen ne regenerira i podzemno se ne rasprostire u vidu stolona kao što je to s divljim sirkom (Sorghum halapense). U našoj se zemlji ne stvaraju hibridi sudanske trave pa se u proizvodnim uvjetima nalaze uglavnom uvezeni hibridi, kao hibrid SuSu (Sjemenarna · Zagreb). Najbolji predusjevi za sudansku travu su okopavine, jer nije neophodna uporaba herbicida, kao za one iza strnih kultura. Duboka obrada obavlja se u jesenska-zimskom razdoblju, a dopunska i predsjetvena u Sudanska trava reagira na gnojidbu stajskim gnojem, posebno ako je dodana 20 do 30 tona po ha i to prije oranja. Ako nema stajskog gnoja potrebno je dodati oko 100 kg/ha dušika, fosfora i kalija, tj. mineralnih gnojiva NPK formulacije npr. NPK 15:15:15. je upotrijebiti i neku drugu formulaciju, tako da hraniva budu izbalansirana. Osnovnu gnojidbu, i to 1/2 do 2/3 treba zaorati, a 1/2 do 1/3 dodati predsjetveno u Prihranjivanje gnojivima obavlja se kada biljke sudanske trave narastu do 20 cm
i poslije svakog skinutog otkosa. Ukupno je potrebno u prihranama dodati 250 do 300 kg/ha KAN-a. Kao glavni usjev, sudanska trava se sije krajem travnja i svibnja, tj. kada zatopli. Naknadno se sije u svibnju, a postrna krajem lipnja i srpnja. Ranija sjetva daje u i broj otkosa. Pogodna je u proizvodnji za zelenu krmu i silažu te za proizvodnju sijena, i to više od krmnog sirka, zbog lisne mase i nježnije stabljike. Za proizvodnju sijena sije se u redove razmaka 20 cm, a u redu (biljka do biljke). Za silažu sije se na razmak redova 35 do 70 cm a za košnju, ispašu ili za zelenu gnojidbu kao siderat 15-25 cm. Dubina sjetve je 3 cm. Norma sjetve je 25 do 30 kg/ha. Poslije sjetve površinu je potrebno dobro povaljati. Ako je predusjev bila jedna od žitarica, javljaju se korovi na koje je sudanska trava u razvoja osjetljiva te se primjenjuju herbicidi, isti oni koji se koriste u kukuruzu ili u krmnom sirku. Ako su sve navedene mjere poduzete, a odmah poslije prvog otkosa i prihrane dušikom, sudanska trava može kao glavni usjev višekratnom košnjom dati urode zelene mase i do 100 t/ha. Sudanska trava koristi se u ishrani stoke kao zelena svježa masa, silaža ili sijeno. Za zelenu krmu i sijeno kosi se pred a za silažu kad je zrno u metlici u zriobi. Kasnije, kao i krmni sirak, ogrubi. U posljednjem otkosu, kad su biljke niske, može se organizirati vrlo uspješna ispaša stoke. Sudansku travu je koristiti i kao brašno (nakon sušenja i mljevenja). U tom koristi se prije pojave metlica na vrhu stabljike sudanske trave ..J
Mljekarski list 7/2003.
ASTA E NA SUEME U
Piše: Krešimir Bošnjak, dipl. ing.
U organizaciji Hrvatske mljekarske udruge i Centra za travnjaštvo Medvednica, Agronomskog fakulteta u Zagrebu održano je predavanje na temu: PROIZVODNJA I KONZERVIRANJE KRME NA TRA VNJACIMA, te demonstracija rada strojeva za spremanje sjenaže.
Predavanje je održano 28. svibnja o. g. u mlijeka iz broja županija Hrvatske, predstavnika mljekarske industrije i studenata Agronomskog fakulteta.
Prvi dio susreta održan je u predavaonici Centra za travnjaštvo gdje su predavanje održali prof. dr. se. Mladen i dr. se. Josip Leto. U predavanju prof. naglašena je potreba spremanja kvalitetne voluminozne krme bez je danas teško zamisliti suvremenu proizvodnju mlijeka. Sjenaža je silirana, provenuta travna ili travnodjetelinska masa. Koristi se za hranidbu životinja u onim razdobljima godine kada nije dostupna svježa krma.
Silirati se može zelena masa s pašnjaka, prirodnih i nadosijavanih livada, sijanih travnjaka i djetelinsko travnih smjesa (DTS). Hranjivost zelene mase ovisi, pored sastava, najviše o stadiju rasta ili zrelosti biljke. Siliraju se krmne biljke u ranijim fazama razvoja. Optimalni stadij za siliranje trava je vlatanje, najkasnije do cvatnje, a u fazi cvatnje. Tada je optimalan odnos hranjive vrijednosti i prinosa. Poželjna je probavljivost suhe tvari trava od 65%. Starenjem opada hranjiva vrijednost krmnih biljaka. Ovisno o vremenskim (ne)prilikama prvi otkos trava treba kositi od sredine travnja do kraja svibnja.
otopljeni u vodi su jedina sirovina iz koje mikroorganizmi proizvode kiselinu
koja najbrže (1-3 dana) i najsnazm1e snizuje kiselost mase i tako je konzervira. Trave sadrže više nego leguminoze. Sadržaj je u stabljci nego listu i raste starenjem krme. i hladno vrijeme i visoka gnojidba mineralnim dušikom smanjuju razinu u biljci i povisuju puferni kapacitet.
Gnojidba dušikom i kalijem imaju mali utjecaj na sadržaj Tijekom dana najviša je koncentracija u travama tijekom poslijepodneva do 16 h, a u leguminozama raste do podneva kada ih treba skupljati i transportirati u silos ili balirati u roto bale. Sadržaj je viši tijekom svibnja i lipnja nego u ostalim mjesecima i opada na polovinu u listopadu. Za postizanje dovoljne kiseline, odnosno snižavanja pH ispod 4,2, silirana masa mora sadržavati, u prosjeku 3 - 3,5%
Puferni kapacitet biljke je njena sposobnost opiranja snižavanju kiselosti (pH) silaže. Stvorena kiselina se neutralizira i ne snizuje se kiselost na potrebnu razinu za ubijanje štetnih mikroorganizama, odnosno treba se proizvesti znatno kiselina za travu/leguminozu s višim nego nižim pufernim kapacitetom da bi se kiselost dovela s pH 6 na pH 4. Visina pufernog kapaciteta koliko je potrebno za prirodnu kiselu fermentaciju. puferni kapacitet trava je 150 i 500 meq/kg ST. Visoki puferni kapacitet imaju mlade biljke (400 - 450 meq/kg ST) i opada sa starenjem brzinom od 20 meq/kg ST/tjednu osim u jesenskom porastu kada naglo raste. Gnojidba visokim dušika povisuje puferni kapacitet. Isto tako visoki puferni kapacitet imaju leguminoze te se same teško siliraju.
Gubitci krme koji se prikazuju kao gubici suhe tvari i hranjivih tvari mogu se dogoditi tijekom spremanja i krme. Prinos i
Mljekarski list 7/2003.
p (vimena. fl'llJZnh mgekov0d& hladrjakam
Aa•ptD N - ablno sredstvo za automatsko I pra,ie kiselo sredstvo za automatsko I pranje • P3 Duett - praškasto, ka I tlfl lil'llnO{alkall1dNail) 8'edStvO za automatsko I pranJe, demfekciju • P3 Unisept - praškasto. kiselo sredstvo za~ Pf811]eujutro , • Zlatol MR-F - praškasto, alkalno sredstvo za pranie I dezifekcju Pa Veloucld - emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pJena za dezinfekciJU wnena pn]e mutnje • P3 lo-Shield - Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - Mastitisprofilaksa :COLAB d.o.o. 91.01 6321 600, ax. 01 6321 633, :avrtnica 17, 10 000 Zagreb, 'IWW.ecolab.com
kvaliteta spremljene krme su važni kriteriji pri odabiru sustava proizvodnje voluminozne krme.
Brojni su uzroci gubitaka suhe tvari i hranjivosti. Grupiraju se kao gubici na polju (respiracija, kišom i oštei gubici tijekom krme. gubici uzrokuju gubitke nego stabljike. Kako sadrži koncentraciju važnih hranjivih sastojaka za životinje, pad odnosa list-stabljika uzrokuje smanjenje ukupne hranjivosti voluminozne krme. Mikrobiološka respiracija nastavlja potrošnju najprobavljivijih tvari i tako smanjuje njihovu koncetraciju u konzerviranoj krmi. Gubitak tijekom skladištenja se odnosi na nestrukturirane ugljikohidrate, ali dolazi i do gubitaka proteina i promjena njihove topljivosti.
U predavanju dr. se. Josipa Lete bilo je o upotrebi mineralnih i organskih gnojiva na travnjacima s posebnim osvrtom na naša dosadašnja iskustva u upotrebi gnojnice i njenoj vrijednosti kao izvora hranjiva za travnjak. Naglašeno je da 1 tona sijena iznese iz tla 17-20 kg dušika, 8-10 kg
Sve naše sjeme u maloprodajl možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovcima.
fosfora, 20-22 kg kalija, te 6-1 O kg kalcija. Takvi podaci ukazuju na nužnost gnojidbe travnjaka kao neizostavne mjere, se višestruko prinosi i kvaliteta krme. Spomenuta je važnost pojedinih makrohranjiva u fiziologiji krmnih biljaka, te orijentacione koje se primjenjuju u gnojidbi travnjaka. Tako je navedeno da 1 kg dodanog dušika prinos sijena za 13-40 kg, ovisno o tipu travnjaka i kvaliteti tla. Orijentacijske dušika u gnojidbi DTS-a su 40 - 100 kg/ha, ovisno o postotku leguminoza u tratini. Optimalno vrijeme primjene gnojiva je prije proljetnog porasta, kao i poslije skidanja otkosa. Gnojiva s udjelom fosfora i kalija primjenjuju se u jesen ili rano a kao orijentacijske navode se 50-70 kg/ha fosfora i 80-120 kg/ha kalija, ovisno o plodnosti tla i prinosima. Od organskih gnojiva u gnojidbi travnjaka koriste se kruti i stajski gnoj (gnojovka i gnojnica). Kruti stajski gnoj je najbolje dodati kod zasnivanja travnjaka, DTS-a, TDS-a i djetelišta, u od 20 do
P.J.Vinkovci,KraljaZvonimira80
Tel. (032) 308 587
fax (032) 308 589
DTS LIVADA za košnju i ispašu
DTS TRAVNIKza košnju
DTS PAŠNIKza ispašu
Sudanska trava "Su Su" grašak "Poneka" za zelenu masu grašak "Solara" za zrno
mrkva "Ljubljanska žuta" repa "Brigadler" i "Eckendorf" Jara grahorica" Jaga" 1"Ebena"
Ozima grahorica "Popelsdorfer"
Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa"
Sve vrste djetelina i trava
40 t/ha. gnojnice su 2025 m 3/ha. Najpogodnije vrijeme za primjenu stajskog gnoja na livadama je tjedan dana nakon košnje ili pred vegetacije u a na pašnjacima prije kretanja vegetacije i nakon završetka sezone napasivanja, kod mirnog, i prohladnog vremena (pred kišu).
Nakon uvodnih predavanja, na parceli Centra održana je demonstracija rada strojeva za spremanje sjenaže i manipulaciju balama. Sva
velikih biljnih sokova prilikom gaženja travne mase u silosu ili sabijanja u bale.
Provenjavanjem pokošene mase tijekom 12 - 24 sata smanjuje se vode u masi, odnosno sadržaj suhe tvari (25 - 30%) u silaži trava i leguminoza pri povoljnom stadiju zrelosti.
Košnja je obavljena prednjom rotacijskom kosom sa Takav tip kosilice dodatno lomi travnu masu što vrijeme sušenja. Prisutni su mogli vidjeti rad stroja za rastresanje i okretanje travne· mase. Nakon košnje travna masa je rastresena iz otkosa, što pogoduje bržem i sušenju, nakon je masa skupljena u zbojeve.
pokazana mehanizacija u vlasništvu je Centra za travnjaštvo i služi prvenstveno za spremanje sjenaže na vlastitim površinama.
Silirana masa pokošena je dan prije i ostavljena da provene do optimalnog sadržaja suhe tvari (35%) koja je potrebna za siliranje. Pri siliranju travne mase s višim sadržajem suhe tvari odnosno pri sadržaju vlage manjim od 65 % otežana je sabijanje mase ako se silira u silos. Kod sadržaja vlage višeg od 65 % dolazi pak do gubitka
Za baliranje je korištena balirka John Deere 575 u agregatu s traktorom John Deere 6610 (115 Ks).
Prije nego što su omotane najlonskom folijom, u svakoj bali je sondom sadržaj vlage.
Ml:fekarski li.st 7/2003.
Krave spremne , Za Start
ak I . C u .... n on te enJa
Za brži oporavak krava -~~o nakon telenja -
Zahtjev:
Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti. Proces izvanredno je Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.
Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste mineralne vode.
Uzrok:
Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, zaležavanje, groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.
Rješenje:
BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.
Djelovanje:
Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže snaga, pivski kvasac kao fitnes_~omp~menta i apetita u buragu. Dodatm 1zvo1: energije uslijed laktoze i dekstroze (groždam
Zašto:
Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,
klorid, itd.), je glavna regulacija prometa vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzetno bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenja. Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u ili manjoj mjeri.
Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.
Kako: Jedna BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U potrebe dati sondom.
Utrošak: I kg BoviFita po kravi.
Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane. Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo posteljice, dobrog zdravlja krave.
Prednost: - zdrava krava - visok - optimalan start laktacije
Potinger s folijom 500 mm. Dobro sabijanje bale i kvalitetno omatanje najlonskom folijom prolaženje prve, aerobne faze u procesu fermentacije. Bitno je da ta faza traje što kako bi anaerobni proces kiselog vrenja i stvaranja kiseline što je osnovni preduvjet dobrog konzerviranja travne mase i dobivanja kvalitetne sjenaže.
Poseban interes izazvao je stroj za manipulaciju balama «Manitou». Taj višenamjenski stroj za rad na farmi posebno je prikladan za utovar i istovar bala, te slaganje bala u sjenik za što je opremljen kranom i posebnim za prihvat bale.
da je veliki broj poljoprivrednika zainteresiran za analizu kvalitete voluminozne krme, je i prikaz
pravilnog uzimanja uzoraka travne silaže iz okruglih bala, (slika na naslovnici) kako bi i poljoprivrednici sami na svom obiteljskom gospodarstvu mogli uzeti uzorak koji potom dostaviti na analizu u Centar za travnjaštvo i dobiti rezultate analize kvalitete krme, što predstavlja temelj za kvalitetno sastavljanje obroka u hranidbi visoko krava.
Piše: mr. se. Marko
2003. godine veliki broj županija proglasio je elementarnu nepogodu uzrokovanu sušom koja je smanjila prinose voluminozne krme potrebne za ishranu stoke. Tvrtka Pioneer nudi poljodjelcima niz hibrida kukuruza razne dužine vegetacije koji mogu nadomjestiti taj nedostatak.
Nažalost, 2003. godina ostat u ružnom s1ecanju po proljetnoj suši kakvu ne pamte ni najstariji ljudi. Od do kraja svibnja u krajeva palo je tek 10-15 litara kiše po m 2 , dok je
Mljekarski list 7/2003.
višegodišnji prosjek oko 1501/m 2 • Zbog ekstremne suše mnoge su livade, djeteline, lucerna ostale niske, i malih prinosa zelene mase, a mnoge jare krmne kulture preorane su jer nije bilo dovoljno vlage za nicanje usjeva. Sam po sebi se da biti vrlo teško osigurati dovoljne krme za hranidbu stoke. Postoji li izlaz iz takve situacije? Postoji, a zove se kukuruz. Sasvim je jasno da Iucernu, djeteline, travnjake i livade ne možemo u potpunosti zamijeniti kukuruzom kao krmom, ali u ekstremnim situacijama, kada druge hrane nema, bitno je osigurati dovoljne krme bez obzira na kemijski sastav.
Slika 1: Silaža kukuruza
Kukuruz je izlaz iz ove teške situacije jer je to kultura vrlo raznolika s obzirom na dužinu vegetacije. Da bi sazorili, najraniji hibridi kukuruza trebaju 60-70 dana, a najkasniji i više od 200 dana (tropski krajevi). Zbog toga se kukuruz može uzgajati i u brdskim s vrlo kratkom vegetacijom, ali isto tako pravilnim izborom hibrida i u kasnim rokovima sjetve u dužeg vegetacijskog razdoblja.
U našim klimatskim uvjetima dužina vegetacije kukuruza je oko 80 dana za najranije pa do preko 150 dana za najkasnije hibride kukuruza. tome, najraniji hibridi kukuruza u Hrvatskoj mogu se sijati sve do 10. srpnja, teoretski i kasnije, ali zbog da je oborina u ljetnom razdoblju i da kasno sijani kukuruz ulazi u razdoblje vrlo visokih temperatura, kasnija sjetva od ovog roka nije osim ako se vrši navodnjavanje.
POSTRNA SJETVA POSLIJE U PRVOJ DEKADI SRPNJA
U postrnoj sjetvi poslije kukuruz se može posijati u prvoj dekadi srpnja. Do nastupa prvih jesenskih mrazeva u višegodišnjem prosjeku može se nakupiti oko 900-950 efektivnih stupnjeva što spravljanje silaže od hibrida FAO grupa 100 do rane FAO grupe 400. Sto je hibrid raniji, povoljniji je sadržaj suhe tvari u silažnoj masi, te udio klipa u silažnoj masi. U ovom roku sjetve kukuruz se za silažu može koristiti krajem listopada.
Tvrtka Pioneer sjeme d.o.o. raspolaže paletom visokorodnih PIONEER hibrida kukuruza koji su se na hrvatskim oranicama i koji se znatno razlikuju po dužini vegetacije. Najraniji mogu sazoriti nakon 105-100 dana no napominjemo, da su rast i razvoj, te sazrijevanje kukuruza u kasnim rokovima sjetve usljed ljetne suše i visokih ljetnih temperatura pa je uzgoj kukuruza bez navodnjavanja u kasnim rokovima sjetve vrlo nesiguran. u kasnim rokovima sjetve ne treba onu kvalitetu silaže koja se postiže sjetvom u optimalnom roku, ali u uvjetima nedostatka volumi-
nozne krme je sjetvom
kukuruza, i to što ranijih hibrida, nedostatak ublažiti.
je vrlo bitno istaknuti da u kasnim rokovima sjetve vrijedi jedno pravilo koje kaže da kukuruz, ako je ikako treba posijati u istom danu kad je požnjeven ili neka druga kultura jer sjetva ulazi u ljetno razdoblje kad je važno svaku kap vode bitnu za nicanje i za daljnji rast i razvoj kukuruza a na kraju i prinos. O
Clarica listopada listopada sjetve ne Monalisa mogu
PR38F70 dozoriti
PR38P05 U ovom
PR38A24 dekada dekada roku
Stira listopada listopada sa sjetve ne
PR37H24 mogu
PR37M81 sadržajem dozoriti
PR37M34 vode
Stefania
PR36R10
Colomba
Hst 7/2003.
Piše: mr. se. Antun
Lažne kravlje boginje se manjim ili promjenama na koži sisa. U se bolest naziva kvržice" a javljaju se na rukama Bolest se može javiti kod teladi oko ·usana, nosnica ili na nepcu. Zbog promjena na koži sisa otežana je mužnja, a može do sekundarnih infekcija na promijenjenim drugim mjestima pa bolest može biti puno teža. Važno je napomenuti, da prilikom mužnje treba biti oprezan jer su oboljele životinje nemirne i teže puštaju mlijeko. U stado bolest unose kupljene životinje.
I
ŠIRENJA BOLESTI. ove bolesti je virus koji se prenosi ili strojnom mužnjom. Virus u organizam ulazi preko manjih ogrebotina ili sitnih ozljeda kože sisa. Muhe mogu prenositi virus te tako širiti infekciju unutar stada. Bolest se javlja zimi i u kada je stelja vlažnija, zbog su ozljede sisa kroz koje virus ulazi u organizam. Preboljele životinje nisu otporne (imune) na ponovnu infekciju. se inficira mužnjom oboljelih krava. ZNAKOVI BOLESTI. Bolest oteklinom i crvenilom na mjestu infekcije sisa. Nakon dva dana razvijaju se kvržice koje postupno tamne a može se javiti crvenilo i krvarenje. Kvržice postupno nestaju a na njihovom mjestu razvijaju se kraste. Bolest prolazi za 3-6 tjedana, ali ako do
ozljeda na promijenjenim mjestima (npr. gruba mužnja) bolest može trajati 6 mjeseci.
S obzirom da bolest spontano prolazi, terapija mora biti usmjerena na infekcije i na oboljelim mjestima kože sisa. Na oboljelim dijelovima sisa potrebno je primijeniti antibiotik (dermosprej ili mast), mast, 70% alkohol ili jodnu tinkturu. Kraste treba skinuti i spaliti.
PREVENTIVA BOLESTI.
U pojave bolesti u stadu oboljele životinje treba odvojiti od zdravih i musti ih posljednje. Stroj za mužnju potrebno je dezinficirati nakon mužnje svake krave. Pod u staji potrebno je svakodnevno temeljito i dezinficirati. moraju imati gumene rukavice prilikom mužnje oboljelih životinja, ali s njima ne smiju musti zdrave životinje. Rukavice je potrebno dezinficirati nakon svake mužnje. Prilikom kupnje novih životinja kožu na sisama treba temeljito pregledati kako bi unos bolesti u stado. KVRŽICE" NA RUKAMA
Bolesti pogoduju sitne rane na koži ruku (prsti). Prvo se javljaju kvržice koje postupno rastu do 1-2 cm Kvržice pucaju i na njihovom mjestu se stvara krasta. se pojavi jedna do dvije kvržice, pet. Promijenjena mjesta na koži potrebno je premazati ili pošpricati antibiotikom, 70% alkoholom ili jodnom tinkturom kako bi sekundarnu infekciju. Nakon preboljenja ne ostaju nikakvi ožiljci. O
Dragi Mljekarskog lista!
U posljednje vrijeme dobivamo od vas vrlo interesantnih pisama. Neka od njih nisu za objavu u Listu, jer se ne odnose na problematiku, na problem potpisnika. Na takva pisma individualno odgovaramo. ima i anonimnih pisama, koja su u pravilu i uperena na kritiku Institucija i pojedinaca, s konotacijom, pisana kojega ne možemo koristiti u našem Listu. Pisana su navodno u ime broja mlijeka, pa i sabirnog mjesta, sela. Mi vam i u sa zadovoljstvom odgovoriti na sva vaša konstruktivna i pitanja pa i a na koji koristiti vama, Mljekarskog lista. Uredništvo
Mljekarski li,st 7/2003. 11
GODIŠNJIKOMISIJSKI
Trenutno su u Centru 4 ELITE:
1.SORBON K-519, HB 7189
PREGLEDCENTRA
ZAREPRODUKCIJU
U HRVATSKE d.o.o
Piše: mr. se. Ivanka
Rješenjem ministra poljoprivrede i šumarstva, Klasa 320-08/03-01/11 Ur. broj:525-02-03-01 od 12. svibnja 2003. imenovana je povjerenstvo koje je dana 29.i 30. svibnja izvršilo pregled Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o.
Povjerenstvo je izvršilo ocjenu rasplodnih grla (bikova i nerastova), izvršilo nadzor nad obavljenim preventivnim mjerama i zahvatima te ocijenilo ukupan rad Centra u 2002. godini. Kod ocjene rasplodnih grla korišteni su podatci: o uzgojnim vrijednostima rasplodnjaka prema podrijetlu, vlastitom performance testu na rast i razvitak, uzgojne vrijednosti na osobine tovnosti
mesa, uzgojne vrijednosti na osobine ocjena Tipa-vanjski izgled (konstitucija i okvir rasplodnjaka u odnosu na dob),
sjemena i plodnost rasplodnjaka (NR%).
Ocijenjena je 46 bikova simentalske pasmine, 1 bik holštajn pasmine, te 1 bik šarole pasmine a izvan konkurencije su pokazana 2 bika izvorne pasmine BUŠA
Prema gore navedenim kriterijima zbog vrijednosti u svim parametrima povjerenstvo je ocijenilo rasplodnog bika
ZIKLON K-597 HB 7448 klasom ELITA, te 9 bikova klasom I.A, 20 bikova klasom I., 12 bikova klasom II., a samo 1 bik je ocijenjen klasom III.
Bik ZIKLON K-597 HB 7 448 oteljen je 06.04.1994., uvežen iz U svibnju 2003. bio je težak 1.300 kg s visinom grebena od 158 centimetara i duljinom trupa od 203 centimetra. Za vanjski izgled ocijenjen je ocjenom 5 za tip, 5 za oblik a zbog natproranije navedenih vrijednosti ocijenjen je klasom ELITA.
U testu na vlastiti razvoj dobio je ocjene 880+39+32 a za osobine na 90 ima ocjene + 318 za kilograme mlijeka, +9 za kilograme masti, -0,07 za postotak masti, +8 za
2.BEL K-531, HB 7251
3.RHONE K-596, HB 7447
kilograme proteina i 0,04 za postotak proteina u mlijeku.
U testu na osobine tovnosti i mesa ocijenjen je ocjenom 104 ( 79%), u testu na plodnost (NR%) na uzorku od 5.504 plotkinje ima 69,22%.
Otac ovog bika je Zl\X 052936/16 iz linije (ZEUS-ZELOT), ocijenjen je za ukupnu uzgojnu vrijednost ocjenom 113, u testu na osobine na uzorku od 2100 krava dobio je ocjenu +556 za kilograme mlijeka, -0, 10 za postotak masti, + 16 za kilograme masti +0,04 za postotak proteina , + 22 za kilograme proteina.
Ukupna ocjena za osobine je 115 (99%).
Za osobine tovnosti ocjena je 108 (97%) te za eksterijer ocjena 50.
Majka bika ZIKLON je Erle 3047122 iz linije (PLANKTON-PLATON).
Imala je vrijednosti testa na osobine
ML.- 6 921- 4,33 - 300 - 3,36 - 232
Max: 8 016 - 4,19 - 336-3,44 - 276
Uvod
U ovom i u rubrici
Gospodarstvo bit prikazana usporedba proizvodnih i ekonomskih rezultata s farmama u svije&i tu. Osnovu za usporedbu podatci iz t3 IFCN-a (slobodni prijevod: u mreža usporedbe farmi) za ,g 2002. godinu (izvorno: Dairy Report 2002, Status and Prosdpects of Typical Dairy ,~ Farms World-Wide, International Farm p::: Comparison Network).
Za pripremu u kojima se usporediti proizvodni i ekonomski rezultati naših mlijeka s inozemnim primjerima, korišten je godišnji izvještaj IFCN-a koji se u obliku može vidjeti i na internet stranici http:! /www .ifcndaiBXforg.
U iz prošlog broja Mljekarskog lista navedeno je da se usporedbe temelje na podatcima iz Godišnjeg IFCN-a za 2002. godinu. U Mljekarski list 7/2003.
CENTAR
Bikovi ocijenjeniI.A klasomsu:
povjerenstvo je utvrdilo da je zdr_avstveno stanje bikova jako dobro, te da su rasplodnjaci u kondiciji.
Rad Centra u 2002.godini ocijenjen je veoma uspješnim, a osobito je pohvaljen rad Centra u stvaranju nukleus stada BUŠE.
Prema preporukama FAO-a o genetskim resursima životinja, genoma buše je zbog njenih osobina kao što su vitalnost, visoka plodnost, priekstremnim klimatskim i smještajnim uvjetima, te otpornost na bolesti. O
GOSPODARSTVO
su analizirana 72 tipa farmi u 24 zemlje koje predstavljaju gotovo svjetske proizvodnje mlijeka.
Za usporedivost podataka iz tako velikog broja zemalja, sa sustavima uzgoja krava i proizvodnje mlijeka, potrebno je imati isti pristup (metodologiju) u prikupljanju i obradi podataka.
Osnovna i pretpostavke za - kalkulacije troškova troškova, ili kalkulacija troškova, temelji se na poslovanju farmi, a sastoji se od elemenata: proizvodnja mlijeka uzgoj junica za obnovu stada proizvodnja vlastite hrane ili kupnja hrane za muzne krave i junice za obnovu stada
Analiza se provodi prema razlikama ukupnih troškova po kilogramu mlijeka. Ukupni troškovi
se sastoje od izdataka u novcu za materijal i usluge rada u proizvodnji, amortizaciju, osiguranje i sl., ali i od tzv. oportunitetnih troškova za koji proizilaze iz vlasništva nad farmom - obiteljska radna snaga, korištenje vlastitog zemljišta, te vlastiti uloženi kapital.
Ovaj oportunitetnih troškova mora biti pažljivo i pravilno proveden, jer predstavlja važan dohotka obiteljske farme, a u pravilu se teško Kako smo više puta navodili u rubrici «Gospodarstvo», vanje ovih troškova u cijenu mlijeka pomaže obiteljskim gospodarstvima da prebrode ekonomski neuspješne ili nestabilne godine. Takvo ne biti štetno ako se radi o kratkom razdoblju. je potrebno pravilno i ove troškove kako bi gospodar ili njegov nasljednik mogao pravilno o alternativnoj korištenja imovine i rada obiteljskog gospodarstva - možda u nekoj profitabilnijoj proizvodnji. U nih analiza proizvodnje mlijeka ova se skupina troškova posebno izdvaja.
Tablica 1: ekonomskih proizvodnje mlijeka na farmi
I. UKUPNI PRIMITCI (1+2+3l
1 ŽITARICE - PŠENICA. I DR. GOVEDARSKI PROIZVODIMLIJEKO, KRAVE, TELAD I
2 DR.
3 DRžAVNA POTPORA
li. UKUPNI IZDATCI (4+5+6+7+8+9)
4 VARIJABILNI TROŠKOVI ŽITARICA
5 VARIJABILNI TROŠKOVI GOVEDARSTVA
6 FIKSNI TROŠKOVI
7 NAJAMNINA
8 NAJAM ZEMLJIŠTA
9 KAMATE NA OBVEZE
Ili. NETO PRIHOD FARME U-lll
IV. TROŠKOVI (10+11+12)
10 AMORTIZACIJA
11 PROMJENA IMOVINE
12 KAPITALNI DOBITAK/GUBITAK
V. DOHODAK FARME (Ili-IV)
VI. TROŠKOVI OPORTUNITETA (13+14+15)
13 KAMATE NA VLASTITI KAPITAL
14 RENTE ZA ZEMLJIŠTE
15 TROŠKOVA VLASTITOG RADA
VII. DOBIT (V-VI)
Za procjenu i korišteni su
1) Troškovi rada - za unajmljeni rad
izdatci u pojedinoj zemlji. Za rad gospodarstva (obitelji) troškova rada su prema cijenama najamnog rada u regiji.
2) Troškovi zemljišta - za unajmljena zemljište su korištena po jedinici površine. Isti iznosi su i za vlastito zemljište pri troškova oportuniteta.
3) Troškovi kapitala - pod vlastitim kapitalom se podrazumijeva vrijednost imovine bez poljoprivrednog zemljišta, a su troškovi proizvodnje (operativni kapital). Za unajmljeni kapital je korištena realna kamatna stopa od 6% u svim zemljama, a za vlastita sredstva korištena u proizvodnji je kamatna stopa od 3%.
4) Kvota troškovi - se radi prema vrijednosti kvote pri unajmljivanju ili lizingu. na vrijednost kvote na 10 godina je podijeljena na godišnju razinu.
5) Amortizacija - otpis korištene mehanizacije i objekata je prema jednakim godišnjim iznosima, tako što je nabavna vrijednost podijeljena s brojem godina korištenja. Dakle, nije otpisna vrijednost imovine na kraju vijeka korištenja.
6) sadržaja - sve komponente troškova i zahtjevi krmiva su proraprema proizvodnji mlijeka na bazi 40% m.m. (FCM fat corrected milk).
7) poreza - radi usporedivosti sve komponente troškova i prihoda nisu ne porezima, kao što su PDV ili porez na dohodak.
8) mlijeka na 4% - izlaz mlijeka je na 4% korištenjem formule:
FCM mlijeko= (proizvodnja u %*0,15) + (proizvodnja mlijeka*0,4)
Tab/ica 2: dobitka farme
I. UKUPNI PRIMITCI
li. UKUPNI IZDATCI
Ili. NETO PRIHOD FARME (1.-11.)
IV. TROŠKOVI
V. DOHODAK FARME (111.-IV.)
VI. TROŠKOVI OPORTUNITETA
VII. DOBIT (V.-VI.)
U analizama su podatci o sustavu proizvodnje i posebni proizvodni podatci.
Podatci o sustavu proizvodnje su:
1. korištena poljoprivredna površina za govedarstvo
2. udio vlastitog zemljišta
3. površine korištene za proizvodnju mlijekaudio od 1 na kojem se uzgaja krmna bilje
4. zasijane livade i pašnjaci
5. ukupno uloženi sati rada
6. udio obiteljskog rada u ukupnim satima rada
Posebni podatci o proizvodnji u govedarstvu:
1. poizvodnja mlijeka u kg 4%-tnog mlijeka po kravi
2. proizvodnja mlijeka po farmi (u tonama)
3. godišnji postotak muznih grla
4. dob prvog teljenja junica (u mjesecima)
U bit po navedenoj metodologiji, prikazani proizvodni rezultati s našim podatcima.
Tablica 3: proizvodnipodatci na farmama zemalja EU-15*
Neki podatci o farmama i njihovi proizvodni rezultati
Za kraj ovoga su proizvodni podatci o «prvih» i «zadnjih» 10% farmi u EU-15.
Prema podatcima u tablici 3 može se da su o rezultatima u proizvodnji mlijeka iznad našeg prosjeka. Prema dostupnim podatcima i nekim procjenama o broju grla i proizvodnji mlijeka, tek manje od 0,5% naših mlijeka nalazi se po nekim rezultatima u granicama prikazanim u ovoj tablici.
OPIS
• radi se o podatcima, a ne o rezultatima na jednoj farmi
Naredba
Top10% Zadnjih10%
Broj grla po hektaru 2,7 1,6
Proizvodnostrada(tonamlijeka/radnik 324 221
Proizvodnostrada(litaramlijeka/sat}164,43 241,07
Stupanj razvitka proizvodnje mlijeka još je problem, u usporedbi s intenzivnosti i proizvodnosti na farmama zemalja EU. Gotovo je trostruko manja površina po muznom grlu i trostruko proizvodnost rada na farmama razvijenih zemalja.
S brojem teško se možemo približiti osnovnog stada zapadnoeuropskih farmi, pa tako i proizvodnim rezultatima.
IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE
o zabrani uvoza živih
životinja i proizvoda životinjskog podrijetla
Piše: Nenad dipl. ing.
U Republici Hrvatskoj od 2001. godine na snazi je Naredba kojom je zabranjena upotreba proteina životinjskog podrijetla u hranidbi životinja (Narodne novine broj 8/01) kako bi se opasnost od pojave tzv. kravljeg ludila svela na najmanju mjeru. Svima su poznati dobri prirasti ostvareni tim ishrane. Nažalost, jedan dio zemalja (iz kojih uvozimo poljoprivredno-prehrambene proizvode) to ne primjenuje u svojoj legislativi, te je kod njih dozvoljena ishrana (a možda i proteinima životinjskog podrijetla.
Ml:fekarskilist 7/2003.
Cilj Ministarstva poljoprivrede i šumarstva je da iste standarde koje moraju zadovoljavati hrvatski poljoprivrednici u ishrani životinja se meso koristiti u ljudskoj upotrebi, moraju zadovoljiti i zemalja koje izvoze svoje proizvode u Republiku Hrvatsku. S obzirom da nemamo službene potvrde o propisima u pojedinim zemljama, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva donijelo je 30. svibnja 2003. godine Naredbu o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla radi unošenja u Republiku Hrvatsku transmisivih spongiformnih encegalopatija. NASTAVAKNA STR.16
Naredbom se zabranjuje uvoz u Republiku Hrvatsku:
a) živih goveda, ovaca, koza, svinja, peradi i riba
b) proizvoda prodrijetlom od goveda, ovaca, koza, svinja, peradi i riba Ova naredba stupila je na snagu 4. lipnja 2003. godine u 00:00 sati.
Navedena zabrana ne primjen1u1e se na pošiljke podrijetlom iz zemalja I. i II. kategorije prema GBR (Geographical Risk of Bovine Spongiform Encephalopathy) procjeni SSC (Scientific Steering Commitee) Europske Komisije (Austalija, Argentina, Novi Zeland ) jer su te zemlje u višoj kategoriji i te zemlje nisu do sada imale ni jedan zabilježen kravljeg ludila. se zabrana ne primjenjuje na navedene zemlje:
Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Republika Irska, Italija, luksemburg, Nizozemska, Portugal, Španjolska, Velika Britanija i Sjeverna Irska i Slovenija, sve te zemlje imaju zakonsku regulativu kojom
Ministar poljoprivrede i šumarstva .Sci)
mr.sc. Božidar potpisao je 7. E- svibnja 2003. godine s KARANTOM d.o.o. -o iz Slovenije, Ljubljana Ugovor o zbri- ,u ·g njavanju starih zaliha mesno - koštanog ::E brašna, proizvedenih 2001. godine. "O Vlada Republike Hrvatske je donijela, ž na prijedlog svog povjerenstva, Odluku o m odabiru najpovoljnije ponude za zbrinja- X/l ii:: vanje starih zaliha mesno - koštanog brašna te prihvatila ponudu KARANTE d.o.o. od 15. travnja 2003. godine za zbrinjavanje uz naknadu troškova u iznosu od 35,00 EUR-a/t fco skladište
KARANTA d.o.o. se obvezala da u roku 15 dana od dana Ugovora s izvozom, odnosno završiti izvoz 4000 tona u roku od 3 m·eseca, a 2000 tona u roku od 5
zabranjuju ishranu mesna-koštanim brašnom. Zabrana iz Naredbe ne primjenjuje se na pošiljke iz zemalja za koje središnje nadležno tijelo zemlje izvoznice potvrdi Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva da u hranidbi životinja koje uvozimo i u hranidbi životinja od kojih proizvodi koje uvozimo nije korištena hrana s proteinima životinjskog podrijetla, osim ribljeg brašna za hranidbu životinja; mlijeka i proizvoda koji se koriste u hranidbi životinja; želatine koja nije podrijetlom od i dikalcijum fosfata i hidroliziranog proteina koji nisu dobiveni u objektima za utilizaciju.
Kako zemlje da posjeduju dokumentaciju, tako se i one skidati s popisa zabranjenih zemalja za uvoz. Kao posljedica ove mjere zasigurno se i industrija okrenuti hrvatskim mesa te ova veterinarskozdravstvena mjera utjecati i na tržište poljoprivrednih proizvoda. ::J
mjeseci od potpisivanja Ugovora.
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva se obvezala ishoditi svjedodžbu o zdravstvenoj ispravnosti pošiljke (certifikat) kojom se dokazuje da je izvršen proces sterilizacije i da je mesna - koštano brašno slobodno od salmonele, potvrdu o porijeklu mesno-koštanog brašna te nalaz ovlaštenog laboratorija o izvršenim analizama.
Ovim Ugovorom rješava se problem starih zaliha mesno - koštanog brašna sve zakonske propise Republike Hrvatske na da se mesno - koštano brašno izvozi te tako uštedi novac u državnom
Mesno - koštano brašno iz proizvodnje spaljuje se u Tvornici cementa Korod.d. po uvjetima iz ugovora. O
ur~ffi] Vrbovec, Eugena de Piennesa bb
w tel.: 01/2791-057. 2791-990. 2791-822
= fax: 01/2792-035.e-mail:jurval@zg.tel.hr
'.ELARU
,tf ·a Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvudefiniranje modelkapitalnih ulaganja koji podrazumijevadodjelu kapitalnih nepovratnihsredstavakomercijalnimpoljoprivrednim gospodarstvima te i pravnimosobama kojesu registriraneza ribarstvoili za šumarstvo,uz uvjetda su upisaneu Upisnikpoljoprivrednika.Ovim se modelom finacijskim institucijamaprepušta kreditiranje,ali zbog sporogobrta kapitalau poljoprivredi državase ne iz sustavakreditiranjapoljoprivrede, daje bespovratnasredstvakakobi se pokrilarazlika komercijalnekamate i one koju može izdržati poljoprivrednaproizvodnja.
U Narodnimnovinamabr.91/03.objavljenje Pravilnik o provedbimodelakapitalnihulaganjau poljoprivredu, ribarstvo i šumarstvo.
Ovim se Pravilnikompropisujuuvjeti i za ostvarivanjeprava na investicijskupotporu kapitalnim ulaganjimau poljoprivredu,šumarstvo i ribarstvo,najvišii najniži iznosi investicijskepotpore, korisnike i njihove obveze te propisuju obrasce zahtjeva za investicijskupotporukapitalnimulaganjima i potvrdebanke o visini i datumu odobrenja i iskorištenjakredita. Investicijskapotporapodrazumijevadodjelu nepovratnih sredstavaiz Državnog RepublikeHrvatske kojimaMinistarstvopoljoprivrede i šumarstvasudjelujeu financiranjuinvesticijeza koju je komercijalnabanka ili komercijalnafinancijskainstitucijaodobrilakredit.
Investicijskapotporaodobravase samoza kredite u poljoprivredi,ribarstvuili šumarstvu,odobrenepo komercijalnimuvjetima koji nisu subvencionirani sredstvimadržavnog jedinica lokalnesamoupravejedinica (regionalne) samouprave ili iz drugihizvora.
d) Izgradnjai opremanjeobjekata za poljoprivred-nu proizvodnju i akvakulturu;
e) poljoprivrednogzemljišta; Nabavaribarskihplovilate noveopreme i me-hanizacije za poljoprivredu,ribarstvo i šumarstvo;
g) Izgradnja i opremanjeobjekataza i preradu poljoprivrednihproizvoda i ribe.
Udioinvesticijskepotporemožeiznositido 25% od ukupnevrijednostiiskorlštenogkredita,ali ne više od20%od ukupnevrijednostiinvesticije.
Najviši iznos investicijskepotpore po korisnikuu jednojkalendarskojgodiniiznosi250.000,00kn, a najniži iznoskredita,za investicijskupotporuiznosi80.000,00kn. Zahtjevza odobrenjeinvesticijskepotporekorisnik podnosiMinistarstvukontinuiranotijekomgodine i to u roku od 60 danaod danaodobrenjakreditana obrascubr. 1, dok Zahtjevza isplatuinvesticijskepotporetrebapodnijeti u rokuod 60 danaod danaiskorištenjakreditana obrascu br.2.
Izuzetno,za krediteodobreneu 2003.godini,a prije stupanjana snaguovogaPravilnika,zahtjeviza odobrenje investicijskepotporemoguse podnijeti i nakonistekaroka iz stavka 1. ovoga a najkasnije60 dana od stupanjana snagu ovoga Pravilnika,odnosnodo 11. kolovoza2003.godine.
Uz zahtjev za odobrenjeinvesticijskepotpore prilažese:
1. Ugovoro kreditu,originalili ovjerenpreslik;
2. Sažetakinvesticijskogprogramaovjerenod komercijalne bankekojaje odobrilakredit,a koji uz ostalosadržii ukupnuvrijednostinvesticije,udio kreditakomercijalne bankeu investiciji,udiovlastitihsredstavau financiranju investicijete opravdanostulaganjaodnosnoposlovni plan;
3. Ovjerenapotvrdabankeda kreditnijesubvencioniran. Ministarpoljoprivrede i šumarstvaimenujePovjerenstvo za kapitalnaulaganjakoje razmatrazahtjevete predlažeministrudonošenjePrijedlogaodlukeo odobrenju investicijskepotporeza pojedinakapitalnaulaganja.
Korisnikkojemje izdanPrijedlogodlukedužanje u rokuod 3 mjesecaod danadonošenjaPrijedlogaodluke iskoristitikredit,ali iznimnoMinistarstvomožeprodužitirok za iskorištenjekredita,no ne duljeod 9 mjeseci,a ukoliko korisnikne iskoristikreditu rokugubipravona nepo-vratna sredstva.
Na temelju OdlukeMinistarstvo investicijsku potporuna ili žiro korisnika i to u rokuod 60 danaod danapodnošenjazahtjevaza isplatuinvesticijske potpore, a bit po redoslijeduzaprimanja zahtjevaza isplatuinvesticijskepotpore,sukladnopredvisredstvima u Ministarstva.
Ovaj Pravilnikstupioje na snagu 11. lipnja 2003. godine.
Napomena:Korisnikkojije ostvariopravona sredstvaza investicijskiprogramMinistarstvaizvanokvira ovoga Pravilnika, odnosno poticaj za podizanje višegodišnjihnasada,ne možeza to istokapitalnaulaganje ostvaritipravo na investicijskupotporupo osnovi ovog
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci
MIKROORGANIZMI I "NJIHOV"OKOLIŠ
Da bi mikroorganizmi uzrokovali bolest, moraju put ulaska u makroorganizam i životinja).
Kada se to dogodi, kažemo da je došlo do infekcije. Ulaskom u makroorganizam, nakon nekog vremena za svaku pojedinu vrstu mikroorganizama) mikroorganizmi se naglo razmnožavati, pa taj proces zovemo INVAZIVNOST mikroorganizama. Od trenutka infekcije, pa do pojave prvih znakova bolesti, mora vrijeme koje zovemo INKUBACIJA.
li do pojave bolesti i da li razvoj mikroorganizama poprimiti invazivni tijek te u kojoj mjeri se to dogoditi, ovisi o nizu a prije svega o broju mikroorganizama i otpornosti makroorganizama i životinja) . Poneki mikroorganizmi su samo uvjetno patogeni, a to da bolest uzrokuju samo u uvjetima. Postoji i djelovanja jedne ili više vrsta bolesti.
li se bolest pojaviti ovisi o:
roju mikroorganizama\ koji su bolesti i o vrsti mikroorganizama
OTPORNOST ORGANIZMA (MAKROORGANIZMA) o virulentnosti mikroorganizama (do kojeg su stupnja patogeni)
Prisustvo normalne fiziološke (mikrobne) flore pojedinih tjelesnih regija odgovorne za održavanje ravnoteže štetnih i korisnih mikroorganizama. Ukoliko je ta ravnoteža narušena, mogu prevladati štetni
PUTEVI KOJIMA SE SIRE ZARAZNE BOLESTI
PRENOŠENJAZARAZE
V Zivi izvori zaraze
UNUTARCJELOKUPNOGOKOLIŠA
KOJECINEZIVI I NEZIVIIZVORIUZROCNIKA BOLESTI
Neživi izvori zaraze
ag tGEŽIVO
širenjazaraznihbolesti biloputemkontakatabilodasu životinjeibiljkekorištenekao hrana ilijegotovahranabila u doticajusapojedinim izvoromzaraze
Hrana i vodavrlosu izvor širenjazaraznihbolesti
širenja zaraze,kontaktom hrane i vode sa svakim pojedinim izvorom
Osobine koje patogenost mikroorganizama su:
1. INV AZIVNOST, dakle sposobnost mikroorganizama za širenje.
2. - (OTROVNOST), tj. sposobnost narušavanja fiziološkog stanja pojedinih stanica i tkiva.
BAKTERIJA je njihova sposobnost da stvaraju otrove (toksine), pa se zovu TOKSIKOGENE BAKTERIJE. Poneke su sposobne stvarati i više od jednog otrova. Takvi otrovi mogu se stvarati u samoj bakterijskoj stanici: ENDOTOKSINI su sastavni dio same bakterijske stanice, a EGZOTOKSINI se iz bakterijske stanice u okolinu; u infekcija se u organizam ili životinja.
Vrlo je važno poznavati:
• Izvore zaraze
• Puteve širenja zaraze i
• Porijeklo
r
EGZOTOKSINI mogu biti toliko jaki otrovi da u jakih infekcija nekim bakterijama mogu uzrokovati smrtnost i životinje.
Kada govorimo o BAKTERIJSKIM TOKSINIMA, onda razlikujemo tzv.:
1. NEKROTOKSINE - to. su otrovi koji mogu uzrokovati nekrozu - odumiranje
tkiva i organa
2. ENTEROTOKSINE - su otrovi koji mogu uništavati sluznicu probavnih organa (želudac i crijeva)
3. HEMOLIZINE - mogu uništavati crvena krvna zrnca eritrocite
4. LETALNE TOKSINE - uzrokuju smrtnost makroorganizama i životinja)
To da bi zarazu potrebno je utvrditi ulaznu Potrebno je konstatirati snagu zaraze i patogenost mikroorganizama, kao i mjesto gdje su mikroorganizmi disponirani.
Sagledavanjem izloženih (na sl. 1.) i puteva može se prekidanjem jednog od tih puteva i širenje zaraze.
Izvori zaraze mogu, dakle, biti:
a) nežive prirode (zrak, voda, tlo, hrana)
b) žive prirode životinja)
Putevi širenja zaraze mogu biti:
a) neizravni - zrak, prašina, tlo, hrana, voda, pribor, alati, - insekti, glodavci, druge životinje
b) izravni - kontakti osoba
Izvor zaraze može biti i zdrava osoba koja je nositelj bolesti postala nakon preboljele bolesti ili nakon infekcije.
Izvor nekih bolesti može biti tijekom cijeloga života.
zarazne bolesti mogu se širiti na uže ili šire
Vrlo o tzv. EPIDEMIJSKOM OBLIKU ŠIRENJA ZARAZNE BOLESTI.
Epidemija (epi = kod, pri, na; demos = narod) je, dakle, pojava neke zarazne bolesti i širenja kod broja ljudi i na nekom
Endemija (en = unutar, u; demos = narod); duži oblik trajanja nekih zaraznih bolesti na nekom i u nekim grupama ljudi.
Pandemija (pan = sve; demos = narod);
pojava, kada neka bolest (kao španjolska groznica 1918., azijska gripa 1957., SARS 2003.) zahvati veliki broj ljudi u više zemalja, pa kontinenata (dakle Kako zaraze?
Zaštita od zaraznih bolesti, te njihovo suzbijanje ukoliko se pojave, veliki je problem svake države i svakog naroda u svijetu.
Zato sve države u svijetu donose niz zakona i drugih propisa koji mjere i suzbijanja zaraznih bolesti.
Ove smo 2003. godine bili s
Osobekojesu sumnjiveostajuuvijeku karantenia nadziruih zdravstveneslužbe toliko dugokolikose trajanjeinkubacije bolesti.
problemom SARS-a koji je i dalje aktualan.
Ta je bolest poprimila razmjere i postala zdravstvenim problemom, ali i šire od toga. Postala je ekonomski i problem i da je nastavljena širenje bolesti imalo bi dalekosežne posljedice. Stoga je širenje ove bolesti postala briga Svjetske zdravstvene organizacije WHO (World Health Organisation).
Prva mjera je protuepidemijska mjera, tj. širenja zaraze.
Kao što smo prethodno naglasili, važno je utvrditi izvor zaraze i puteve širenja. Za SARS je kao što smo informirani, izvor zaraze bila azijska ljubimac).
Ubrzo su zdrave osobe postale izvorom zaraze jer su bile u kontaktu i okolišu s oboljelima, pa su u svijetu bile organizirane karantene za sumnjive osobe koje su prelazile u ili iz zemalja u kojima je bolest bila otkrivena.
Kako je SARS bolest dišnih organa imali smo priliku vidjeti osobe koje su na aerodromima, u hotelima i drugdje bile posebnim maskama. Isto je tako bilo i zdravstveno osoblje koje je radilo na izvora i poduzimanja mjera daljnjeg širenja.
se može da je pri mjera veoma važno:
• hrane te pravilni postupci s hranom
• zbrinjavanje otpadnih voda
• osobna higijena uz primjenu sredstava za pranje
• eliminacija i otpadnih tvari koje mogu biti izvor zaraze (paljenje, zakopavanje i odvoženje na organizirane depoe)
• zbrinjavanje bunara i pitke vode
•
sanacija gnojišta i gnojnice, te sanitarnih prostora korištenje zaštitnih rešetki i mreža za ulaska insekata, te uništavanje insekata
• redovno prostora
• niz drugih mjera za uništavanje raznih štetnika
Pri tome se primjenjuju poznati postupci:
• deratizacija
• dezinfekcija
• dezinsekcija širenja zaraze hranom:
• osiguranje higijene i zdravlja osoblja koje dolazi u kontakt s hranom
•
osiguranje higijene pribora koji dolazi u kontakt s hranom osiguranje ispravne vode korištenje zdravstveno ispravnih namirnica, a uništavanje i eliminacija sumnjivih pravilno održavanje prostora u kojima se hrana priprema i u pripremi hrane koristiti postupke obrade hrane (u mljekarskoj industriji to je postupak pasterizacije i sterilizacije mlijeka). U drugim proizvodnjama hrane (prerada mesa) koriste se obrade. U se koriste postupci kuhanja i hrane. gotovu, pripremljenu hranu važno je pravilno pakirati, u rashladnom ormaru ili ledenicama izbjegavati korištenje stare hrane i proizvoda kojima je istekao rok trajanja
Za širenja nekih zaraznih bolesti postoje definirane i propisane mjere koje se moraju poštivati. Jedna od takvih mjera je organizirano cijepljenje stanovništva koje se mora obvezno obavljati u životnim dobima. )
r Poznati su edukacije stanovništva, a posebno školske djece i djece u predškolskoj dobi, o zdravlju i socijalnim aspektima širenja zaraznih bolesti.
r "I
U industrijama hrane nužne su, i obavljaju se, sustavne edukacije zaposlenika koji dolaze u izravni kontakt s proizvodom. Teme edukacije su od osnova higijene do posebnih osvrta na i metode \.. osiguranja zdrave i sigurne hrane. o
I sve bi to još bilo donekle razumljivo da Hrvatska oskudijeva vodom. Stvarnost je ŽEDNI PORED VODE Hrvatska uz brojne prirodne ljepote ima ili manje rijeke s pritocima, te brojna jezera. rijeke su nevidljive. Nivo podzemnih voda je dovoljno visok da bi se u brojnim mjestima ta voda mogla crpiti na površinu.
Piše: mr. se. Antun Kosteli~
Iskreno poljoprivrednici - i ratan 1 - SVAKE se godine žale na manji urod zbog suše. A imamo li sustav za navodnjavanje?
Smiješno kada županija proglašava elementarnu nepogodu zbog suše a grad leži na RIJEKE KOJE NISU PRESUŠILE. Isto to možemo i za Slavoniju, itd. Zar su Drava, Sava, Dunav, Mura, Korana, Kupa, Mrežnica, Dobra i brojni pritoci, presušili? NISU! i neke seljaka» hvale se da bi Hrvatska mogla nahraniti pola, ako ne i cijelu Europu, a da pritom uz sve manjkavosti poljoprivrede nema riješen sustav navodnjavanja gotovo ni na jednoj poljoprivrednoj površini. Slavonska ravnica svojom konfiguracijom razne sustave navodnjavanja, ali to je za naše i poljoprivrednike, znanstvena fantastika (ili se boje da bi trebali više raditi). <;;:? o[[]J~J:00 IMfil1JZh~
* LABORATORIJSKEANALIZEPOKAZUJUDA OXYLDJELUJENA SVE MIKROORGANIZMEKOJI SE POJAVLJUJUPRIMUŽNJI,A REDOL TRENUTNOUKLANJASVE , KAMENACI NASLAGE.
* JEDINASREDSTVAKOJA NISUNA BAZI OTROVNIHKEMIKALIJA, NIJE POTREBNAZAŠTITNAOPREMA,NE NAGRIZAJUKOŽUI VIME.
* DEZINFEKCIJAVIMENA,MUZILICA I IZMUZIŠTANAJVAŽNIJIJE ZA ZDRAVOMLIJEKO• OXYLDEZINFICIRABEZ ISPIRANJA I TAKOTRAJNODJELUJENA POVRŠINAMA.
NE DOPUSTITE DA VAM SMANJUJU CIJENU MLIJEKU, UZVRATITE EKSTRA KVALITETOM MLIJEKA --~O=X=YL I R!;__i;:?Qb. Potražite u poljoprivrednim trgovinama i A UASTEC veterinarskim stanicama. il;;IG'.".W::m:n: ZAGREB, 78, 01/3637 336
Mf;i,kon;ki li,st 7/2003.
G;REDOD
DETERDŽENT ZA HIGIJENU MUŽNJE S PJENOM ILI BEZ PJENE. Pere vime, muzilice, izmuzišta, ruke, kante Uklanja i vodeni kamenac, ne nagriza vime i ruke, neotrovan je, nije potrebno ispirati.
Pitajte za naše cijene!
UNIVERZALNI DEZINFICIJENS
Trenutno dezinficira vime, svu opremu i koji se koriste u mljekarstvu. pojavu mastitisa. Izuzetno širok spektar djelovanja na mikroorganizme.
CERTIFIKATIMA E..U.RQPSKE UNIJE
Klasa Broj mi~oorg. /mi
E ~80.000~400.000
kiselo redstvo - za uklan1an1ekamenca
Sredstva za njegu vimena
konc. 1:100 (niega v1m na pn1emužnJe)
konc na bazi glicenna 1: 1O (njega vimena poslije mužnje)
melk-creme-balzam za njegu vimena OSTALO
Sve vrste filtera, krpa za pranje vimena, sapun za ruke, test, muholovac u traci 7 m dužine, biokill - ekološki insekticid
GDJE SU
U suše mediji su govorili o štetnim posljedicama suše, a nitko nije postavio pitanje odgovornosti u prvom redu poljoprivrednih njaka (i onih koji kreiraju poljoprivrednu politiku). Stoga postavljamo pitanje ima li u Hrvatskoj za navodnjavanje, jer da ih ima sustav bi bio PUNO RANIJE, PA NE BI
SVAKE GODINE JEDAN OD BROJNIH PROBLEMA U HRVATSKOJ POLJOPRIVREDI BILA SUŠA.
SUSTAV ZA NAVODNJAVANJE JEFTINIJI
OD ŠTETE
Postavljamo pit~nja:
1. KOLIKE SU STETE U POLJOPRIVREDI
ZBOG SUŠE U PROTEKLIH NEKOLIKO GODINA?
2. KOLIKA JE CIJENA IZGRADNJE SUSTAVA
ZA NAVODNJAVANJE KOJI BI, SKORO TRAJNOJ UMANJIO (ILI UKLONIO) POSLJEDICE SUSE?
STRUKA JE ZAKAZALA! su definitivno zakazali. Umjesto da naprave sustavni plan i riješe problem suše, barem u onim gdje je to npr. Slavoniji, oni šute ili možda tek sada o potrebi navodnjavanja, a Hrvatsko tlo i dalje biti žedno.
sada (napokon) imaju dobar izgovor za uvoz hrane u narednom razdoblju! U
AGRONOMSKIFAKULTET U MOSTARU
U okviru u Mostaru 1994. godine osnovan je Agronomski fakultet, te je tako, ostvarena dugogodišnja želja i potreba za takvom visokoškolskom ustanovom u tome dijelu t, Bosne i Hercegovine.
Na fakultetu, za sada, postoji samo jedan smjer Dekan fakulteta, prof.dr.sc. Jakov c Pehar, naglašava da u skoroj mora do odvajanja na i bilinogojski smjer j što uvelike pridonijeti poboljšanju kvalitete studija. Trenutno je na studiju 300 studenata. Zbog posljedica rata, fakultet još ima problema s prostorom, pa se u skoroj planira dogradnja objekata, te izgradnja vlastitog pokušališta.
Pored nastavnog osoblja na fakultetu, pojedine predmete predaju i nastavnici Agronomskih a3 fakulteta Zagreba i Osijeka. Na fakultetu se mladim znanstvenicima poklanja puno pažnje, jer o njima uvelike ovisi te visokoškolske ustanove kao i razvoj poljoprivrede u tome dijelu Bosne i Hercegovine.
Nadamo se, da uz sve u kojima se nalazi Fakultet, u narednom razdoblju biti bolje jer izgradnja novih i laboratorija, uvelike kvaliteti studija.
Studij u staji
U sklopu predmeta Zaštita životinja studenti godine studija posjetili su pod vodstvom rzrof.dr.sc. Vlatka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu farmu krava Višnjica pored Capljine. Na farmi je oko 800 krava holštajnske pasmine, a od toga 450 krava je u laktaciji. proizvodnja po kravi iznosi 7000 litara.-----------------------, mlijeka iz kojega se u sirani, koja se nalazi pored farme, proizvodi sir.
Farma je poluotvorenog tipa, goveda drže slobodnim dok se krmiva potrebna za hranidbu proizvode na 600 hektara zemljišta koje okružuje farmu.
Studenti su pokazali veliki interes za proizvodnju mlijeka i sira. Iako je temperatura zraka bila izrazito visoka, marljivo su sudjelovali u nastavi a posebno kada su direktno na kravi kako prepoznati zdravstveno sumnjivu životinju, te kako pregledati vime radi pravovremenog otkrivanja upale
lli!:NWIZI li 11J®
® o 1~10[?~
Dana 17.05.2003. godine održana je III. izložba Krapinsko-zagorske župa.Ef nije pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a u organizaciji: ]. -o Hrvatskog selekcijskog centra i -o inih.
Na izložbi su predstavljene tU kolekcije s ukupno 17 grla goveda, a ujedno je održana i aukcijska prodaja steonih junica . na kojoj su prodane junice s cijenom od 11.075,00 kn.
Sva izložbena grla su diplomom Hrvatskog sko selekcijskog centra koje je ravnatelj dipl. ing. Krešimir Kuterovac, te brojnim novi naturalnim nagradama od sponzora izložbe.
su :
1. Zlatka Lobor, za junicu ADA Žb. 02011382, oteljenu 27.02.'01., je majka u III. laktaciji proizvela 5.115kg mlijeka,
2. Zlatka Lobor, za prvotelku MILKA Žb. 02009653 oteljenu 09.11.'00., koja je u prvoj kontroli proizvela 11,2 kg mlijeka,
3. Ivan za kravu simentalske pasmine ŠPEIA Žb. 02008213, oteljenu 20.02.'00., koja je max. imala u prvoj laktaciji od 4.859 kg mlijeka,
4. Božidar Domitran, Zlatar, za kravu BONITA holstein friesian pasmine Žb. 24001494, oteljenu 13.04.'98., koja je max. imala u drugoj laktaciji - 8.505 kg mlijeka,
Branki Licitar iz Krapine je diploma i zvono Hrvatskog selekcijskog centra, za šampionsko grlo izložbe BEBA Žb.02000443. Krava je oteljena 15.01.'97., a max. imala je u Ili. laktaciji - 5.614 kg mlijeka sa 4,0 % masti i 3,3% proteina.
Na izložbi su u prikazu bile dvije krave red holstein pasmine Branka i Zlatka
Na izložbi su bile tri kolekcije konja natjecateljskog karaktera, dvije kobile hrvatskog i dva ponia u prikazu, te zaprege. su :
pastuh HH ROMAN 04 04764 98 kobila HH CEZA 04 04862 92 omica HH ZORA 04 05205 01 U kozarskom dijelu je predstavljena kolekcija jarica francuske alpine, a u dijelu: kolekcija frizijske, te ovan jezerske pasmine.
U prikazu je bio tip zagorskog purana i matice matica. :J
VI. NIJSKA
V IZL ZBA"SLAVONSKIBROD200 .''
Dana 01.06.2003. godine održana je VI. ob k .S županijs a iza. ložba na kojoj su izlagale županije: Osje:g Vukovarsko-srijemska i Brodskolll posavska. Izložena je pet m kolekcija iz govedarstva s .;;> ukupno 40 grla. j Sva iz0:: ložbena grla su diplomom Hrvatskog stocentra koje je ravnatelj dipl.ing. Krešimir Kuterovac, te brojnim i naturalnim nagradama od sponzora izložbe.
su :
1. lvan Jazbec, Ivanovac , vza junicu GORDANA Zb. 14019906 oteljenu 15.09.'01., je majka u 305 dana laktacije proizvela 6.786 kg mlijeka,
2. Vladimir Tadijal, T ominovac, za prvotelku MICU Žb. 11009662 iz uzgoja, oteljenu 09.12.'00., koja je u drugoj kontroli proizvela 28 kg mlijeka,
laktaciji proizvela 5321 kg mlijeka,
4. Stanko Beketinci, za bikovsku majku V simentalske pasmine ERIKA Zb. 14004786 oteljenu 05.10.'97., koja Je max. imala u drugoj laktaciji od 8904 kg mlijeka,
6. Antun Zbjeg, za šampionsko grlo izložbe DRAGULJA Žb.04012520, oteljena 28.07.'98., koja je max. iµiala u I. laktaciji od 7253 kg mlijeka sa 4,0 % masti.
3. Vladimir Tadijal, T ominovac, za kravu LINDA Žb. 03018329 simentalske pasmine uzgoja, oteljenu 23.06. '99., koja je u prvoj
Mljekarski hst 7/2003.
5. Borislav Oštri vrh, za holstein friesian kravu Žb 32001922, oteljenu 15.12.'99., koja je u prvoj laktaciji proizvela 6451 kg mlijeka sa 4,7 % masti,
Na izložbi su bile tri kolekcije konja lipicanske pasmine natjecateljskog karaktera, te u prikazu: omice, kobile i pastuh hrvatski hladnokrvnjak. su :
Pastuh: MAESTOSOTROFETA IX-2 Kobila: ZENTAXI omica : KRABEXXIV Šampionka izložbe je kobila lipicanske pasmine ZENT A IX Iz svinjogojskog djela u prikazu su bili nerastovi, nazimice tovljenici U dijelu u prikazu su bile šilježice pasmine cigaja- Veterinarske stanice d.d. Slavonski brod i ovan, ovce pasmine merino Mate O
Izvještajsa 1 . godišnje skupštine
Hrvatskogsaveza udruga mlijeka
Piše:Dam1an tajnik
Prvo godišnje okupljanje udruga mlijeka održano je dana 25. svibnja 2003. u Križevcima. Okupilo se 50-ak predstavnika udruga u Hrvatski savez udruga mlijeka (HSUPM). Svojim prisustvom kao gosti su nas g. iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, te g. Kuterovac iz Hrvatskog skog centra. Od predstavnika medija bili su prisutni g. iz Glasa Podravine i g. Novosel iz lista.
Dosadašnji rad predstavio je predsjednik g. Stjepan BistroZa ostvarivanje svojih postavljenih ciljeva do sada HSUPM je sudjelovao u donošenju odluka važnih za proizmlijeka kod Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kao i u razgovorima s preraindustrijom. sa Institucijama bitnim za razvoj mljekarstva te razvija kvalitetnu razmjenu informacija mlijeka.
Kako bi bolje mogli zastupati interese trenutno radimo na uspostavljanju ureda. Dosadašnji rad se bazirao na volonterskom radu tajnika i korištenju prostora državnih i lokalnih institucija. Donesena je odluka da dobijemo profesionalnog tajnika i ured koji servisirati potrebe naših udruga, te proširiti suradnju. Djelovanjem na cijele Hrvatske nam se materijalni troškovi. Stoga želimo smanjiti putne i poštanske troškove interneta kod udruge.
je da dogodine imamo 15 udruga i dosadašnju suradnju s institucijama.
Na godišnjoj skupštini došlo je do promjene tajnika. Dosadašnji tajnik g. Milan Husnjak podnio je ostavku. G. je nakon toga predstavio i predložio za novog tajnika Daml·ana te ga zamo io da se kratko predstavi. Damjan izrazio je zadovoljstvo što doprinijeti radu HSUPM. Skupština je prihvatila prijedlog za novog tajnika jednoglasno. Predstavnici udruge proizmlijeka predložili su izmjene njihovih predstavnika. Umjesto g. Boropredsjednik je g. Vrzan. Druga dva predstavnika su: u ime Nadzornog odbora udruge Damir a u ime Upravnog odbora udruge Igor Rešetar. Voditelj Skupštine gospodin predstavio i novog Udruge mlijeka Primorsko-goranske županije. Predstavljati ir Marica Zvonimir i Predrag Januš. Skupština je odobrila prijedlog
jednoglasno. Gosp. zamolio je' da se kratko obrati skupštini, što je i ukratko udrugu i njen rad.
Nakon službenog dijela razvila se rasprava oko problema s kojima se trenutno mlijeka. Zbog toga se hitno traži sastanak s nadležnim državnim institucijama kako bi se prije i što kvalitetnije pokušalo riješiti probleme.
Teme o kojima bi se raspravljalo su: Plavo gorivo-nekvalitetna i
Problemi sa zemljištem, industrija ne poštuje rezultate kontrolnih mjerenja kvalitete, Uvoz junica-zašto se kod neke kategorije stimulira uvoz, a drugdje
Kapitalna ulaganja-zašto se teško ostvaruju prava
Skupštinu je zatvorio g. uz naglasak da treba poziciju seljaka.
O SAVEZU
Hrvatski savez udruga proizvomlijeka je samostalni i dobrovoljni savez u kojeg se udruge radi zaštite i zastupanja interesa mlijeka, artikuliranja ciljeva, mjera za permanentni razvoj proizvodnje mlijeka, radi povezivanja i sudjelovanja u donošenju agrarno mjera za poboljšanje ekonomskog i gospodarskog stanja proizvomlijeka u Hrvatskoj. O
7/2003.
MLIJEKORASTENAPOLJU, rAlMl~
QD
RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI
NAŠ MOTO ZA SRPANJ:
Seljak - farmermlijeka i njegov poljoprivredni savjetnik
S kakvim se sve problemima u realizaciji plana razvoja pojedinog OPG-a i provedbe strategije razvoja u proizvodnji mlijeka?
Kakva je perspektiva OPG-a u proizvodnji mlijeka?
Europska !!! Uz preduvjete:
Okrupnjavanje
Okrupnjavanje posjeda
Izgradnja staja za više krava po jednom OPG-u.
Da bismo realizirali ovu našu perspektivu, kroz agrarnu politiku i "strategiju razvoja" neophodno je osigurati u prvom redu kreditna sredstva koja se mogu koristiti kroz cijelu godinu i to:
krediti za okrupnjavanje
krediti za kupnju zemlje - okrupnjavanje posjeda
krediti za izgradnju staja
krediti za poljoprivrednu mehanizaciju
Kreditne linije bi trebale biti otvorene cijele godine, a prema poslovanju OPG-a, odnosno farme.
Ovdje sada dolazimo do jednog problema koji su razvijene zemlje svijeta odavno riješile.
Mene osobno jako raduje ovaj izraz "razvijene zemlje svijeta", kao da Hrvatska nije razvijena zemlja. Doduše, mi se stalno razvijamo, osobito posljednjih 10 godina uz skupe kredite svjetskih banaka, te vrlo brzo postati jedna od "razvijenih zemalja svijeta ".
Po se razlikuju "razvijene zemlje svijeta", od "nerazvijenih zemalja".
Razlikuju se samo po tome što jedni Ned agro d.o.o., Mekušanskac. 62, Karlovac, 047/654-292, 098/365-857 f\\ (Jcef:'J
· RANI FOLIJEZA SJENAŽU I SILAŽU • OPREMAZA STAJE NIZOZEMSKOG · NOVATEXWINNERMREŽAZA OKRUGLE
rješavaju svoje probleme, drugi svoje probleme ne rješavaju ili ih rješavaju sporo, ili si stvaraju nove probleme.
Kako to izgleda u proizvodnji mlijeka i biznisu mljekarske industrije?
Razvijene zemlje svijeta su odavno i riješile probleme okrupnjavanja okrupnjavanja posjeda, izgradnje suvremenih staja dovoljno velikih proizvodnih kapaciteta, nabave suvremene mehanizacije, te tehnološko i organizaciono kompletiranje svojih OPG-a, odnosno farmi.
Svi ovi zahvati rješavani su kreditima.
U Hrvatskoj ima kredita, i krediti se mogu dobiti.
Hrvatski seljaci - farmeri, mlijeka imaju, samo jedan problem, a to je osiguranje kredita. Za svaki kredit trebaju jamci, a danas je teško jamce, posebice one jamce s dovoljno velikim a osim toga jedan od jamaca mora biti i sudužnik.
Kako riješiti ovaj problem ?
U razvijenim zemljama svijeta ovaj problem je odavno riješen: nema jamaca !!!
Mogu li privatna lica garantirati svojim osobnim dohotkom kredite koji se plasiraju u privrednu granu i privatne biznise?!
Ovaj problem "tamo" nisu rješavali seljaci odnosno farmeri, niti ga mogu riješiti u Hrvatskoj.
Ovaj problem mora riješiti struka kroz agrarnu politiku i biznis u mljekarskoj industriji.
Situacija je tri su poslovna privredna subjekta u biznis mljekarske industrije i povezana kroz poslovnu suradnju: biznis mlijeka, biznis banaka i biznis mljekara, tj. vlasnici OPG, odnosno farmi, vlasnici banaka i vlasnici mljekara.
Problem broj jedan.
Seljak - farmer, vlasnik OPG-a, farme za proizvodnju mlijeka, treba proizvodnju mlijeka, odnosno treba unaprijediti i svoj privatni biznis da bi osigurao ekonomski opstanak svog OPG-a · u okvirima nacionalnog tržišta. mora osigurati svoj opstanak u okviru otvorenog svjetskog i europskog tržišta u kojem
Staja Ivana i Franje iz PodravskeSelnice
se uskoro
Za to mu je potreban dobar program razvoja koji uz instrukcija i savjeta svoga poljoprivrednog savjetnika.
Za realizaciju programa razvoja potreban je kredit.
Kredit može dobiti u banci koja ima svoj biznis s kreditima.
Proizvedeno mlijeko seljak - farmer isporumljekari, a ona proizvode. tržištu. Dakle, trguje.
Mljekare ovise o i kvaliteti mlijeka koje im njihovi poslovni partneri seljaci, mlijeka.
U svim europskim zemljama u sklopu nacionalnih agrarnih politika postoje pravila igre i poslovanja.
Seljak farmer odlazi u banku i diže kredit.
Banka od seljaka za traženi kredit traži jamstva i osiguranje.
Na prvom mjestu to mora biti dobar razvojni i poslovni program iza kojega stoji država ili poslovni partner.
Tko bi trebao biti seljaku jamac za kredit da bi realizirao program razvoja i proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj ?
Tko bi trebao biti seljaku jamac za njegov privatni biznis koji je povezan s ostala dva biznisa: biznisom banaka i biznisom mljekara?
Privatna lica ?
NE!!!
Što privatno lice (radnik, službenik - zaposlenik) koje živi od ima s privatnim biznisima.
U razvijenim zemljama svijeta, na
Mljekarski l~t 7/2003.
osnovu poslovnog programa razvoja biznisa, banka ulazi u poslovni odnos s poduzetnikom, farmerom - seljakom ili iza tog programa i kredita stoji njegov drugi, odnosno prvi poslovni partner, a to je njegova mljekara.
Ako u Hrvatskoj želimo izgradnju staja i ako želimo unijeti kvotu proizvodnje mlijeka koja podmiruje nacionalne potrebe Republike Hrvatske u EU, odnosno da Hrvatska ne uvozi mlijeko, mljekare bi trebale kao poslovni partneri biti seljacima jamac za programe razvoja i kredite.
Nažupanije ima 265 sela.
Sadašnji razvojni potencijal je od 2 do 10 staja po pojedinom selu i naselju.
Prošle godine (2002.) na Koprivnice i je 16 novih "lauf staja". Ove godine (2003.) u pripremi su projekti za još 20, a u obradi, edukaciji i pripremi još je oko 60 OPG-a koja tijekom ove i godine zatražiti kredite za izgradnju staja za najmanje 25 do 60 krava.
problem s kojim se seljaci, i ja kao njihov poljoprivredni savjetnik koji ih u tom pravcu usmjerava, educira i pomaže im u stvaranju razvojnog programa, je osiguranje i garancija za kredit.
Problem smo riješili sa P.Z. koja preuzima garancije kod banaka za kredite za svoje poslovne partnere seljake, mlijeka.
. sv~z! s tim pitanjem nastojat organ1z1rat1 Jedan sastanak na nivou Zupanije s mljekarama Vindijom i Lurom.
Ako riješimo ovaj problem oko garancija i osiguranja kredita u roku od 5 godina Hrvatska više uvoziti mlijeko. *****
U prošla dva broja pisao sam o kvaliteti mlijeka koju uzrokuju bakterije i broj somatskih stanica. smo nešto ponovili i o mlijeku. Proizvodnja mlijeka je vrlo interesantna, a ujedno još uvijek veoma unosan posao.
Puno puta smo naglasili da proizvodnja mlijeka osigurava posao kroz cijelu godinu, a što
Mije/carski list 7/2003.
Edukact/a u staji.
Stjepavni Mirjana iz GornjegVratna i Zaklina i Darko iz Gorice je najvažnije i redoviti dohodak.
Proizvodnja mlijeka je vrlo profitabilan biznis svuda u svijetu.
Problemi koji se javljaju u cijelom sistemu poslovanja s mlijekom, nazovimo to biznisom u mljekarskoj industriji, nisu nešto posebno nemate i u drugim biznisima. U svim poslovima je kvaliteta rada i kvaliteta proizvoda, vrednovanje rada i proizvoda, te poslovni odnosi.
U samoj proizvodnji mlijeka najviše problema izazivaju naši propusti u radu, odnosno tehnologija rada.
Jedan od problema u tehnologiji je i naš držanja krava. Kroz priloge u Plodovima zemlje na televiziji te prilozima u ovoj rubrici nastojim vam kao agronom poljoprivredni savjetnik.
U nedjelju 1. svibnja u Plodovima zemlje mogli ste vidjeti mlade ljude s Koprivnice koji su se posvetili proizvodnji mlijeka, odnosno koji su svoje zaposlenje pronašli u biznisu proizvodnje mlijeka.
I proizvodnja i prerada mlijeka u proizvode spadaju svuda u svijetu u mljekarsku industriju.
Kod nas u Hrvatskoj, nažalost, nije tako pa mnogi problemi nastaju baš zbog takvog gledišta jer proizvodnjom mlijeka bave se tamo neki seljaci, a drugo je mljekarska industrija - mljekare sa svojim biznisom.
A biznis je i jedno i drugo! mlijeka i mljekare su poslovni partneri koji su ovisni u biznisu mljekarske industrije.
~WI:'ffll JJlii1IK@W
Piše: Stjepan dipl. ing.
Sv. Jakov Apostol, kojega slavimo 25. srpnja, naziva se još Stariji jer je u Apostolskom zboru dvanaestorice postajao još jedan sv. Jakov kojega nazivajuSv. Jakov Stariji bio je sin Zebedejev, a apostol Ivan mu je brat. Marko i Matej pišu kako je Isus prolazio pokraj Galilejskog mora i spazio ih kako sjede u i krpaju mreže. Isus ih pozva da ga slijede, a oni odmah ostaviše svoga oca i najamnike u i za Njim. Tako su oni, sa sv. Petrom i Andrijom, postali prva apostola koji su mu ostali vjerni do svoje smrti.
Sv. Jakova Gospodin je posebno kada ga je sa sobom poveo na visoku goru gdje se preobrazio a haljine mu post~še sjajno bijele. Jakov se sa sv. Simunom-Petrom i svojim bratom Ivanom toliko odlikovao oko organizacije Isusovog javnog propovijedanja da su ih zvali »Sinovi groma». Nakon Isusovog postao je sv. Jakov jedan od Prve zajednice u Jeruzalemu pa ga je židovski kralj Herod Agrippa 44. godine dao pogubiti. Po nekim kasnijim legendama, sv. Jakov je donio stvo na današnje Španjolske a njegovi su posmrtni ostatci u mramornom sarkofagu doplovJli na sjevera-zapadnu obalu Spanjolske u grad Compostellu te je 13skoro proglašen zaštitnikom Spanjolske. Danas se taj grad naziva Santiago de Compostella a u njegovu tu je podignuta velebna katedrala 1078. u rano slogu.
Popularnost sv. Jakova, kojega se na španjolskom naziva SANTIAGO, pa se glavni grad Republike Chile naziva njegovim imenom. Na Kubi je grad Santiago de Cuba, a rijeka u Meksiku zove se Rio Grande de Santiago. U Argentini je Santiago de los Caballeros, pa i u Londonu postoji sv. Jamesa koja je bila sjedište engleskih kraljeva. Jedno od najviših španjolskih zove se sv. Jakova» a postoji i red vitezova istog naziva.
u Hrvatskoj
Kako, sv. Jakova uglavnom slave narodi, i u Hrvatskoj je velebna katedrala u njegovu podignuta u Šibeniku. Godine 1431. bio je blagoslovljen kamen temeljac na mjestu gdje je bila stara katedrala sv. Jakovu. Gradnju je prvotna preuzeo majstor JURAJ DALMATINAC iz Zadra, a kasnije su došli drugi i strani graditelji pa je do posvete došlo 2. travnja 1555. uz veliko oduševljenje i seljaka. Katedrala je skladan spoj gotskog i renesansnog sloga. Duga je 38 m, široka 14, srednja visoka je 19, a jedinstvena kupola 31 m. Prekrasan portal je gotski, a zvonik je podignut darovima cara Franje Josipa. Unutrašnjost krase 12 elegantnih stupova, osam pokrajnjih oltara i vise nadgrobnih raskošnih spomenika. Bila je u Domovinskom ratu, ali je popravljena pa je i dalje dostojan spomenik duhovnosti i snage hrvatskog naroda.
Na hrvatskom jugu sv. Jakovu u postoji
crkvica u Dubrovniku iz 1225., zatim kula u zidinama, te od Grada Rt sv. Jakova. Na Lošinju i kod Rovinja nalaze se sela sv. Jakova. U biseru Jadrana, u Opatiji na obali, u krasnom parku je od 1506. crkvica sv. Jakova koja je proširena 1937. Iz Popisa župa u Hrvatskoj vidimo da se od 21 župe sv. Jakova 14 nalazi u južnim biskupijama kao npr. u T rogiru, Solinama, Pitvama na Hvaru, Jadranovu, Cisti Velikoj i dr. štuju sv. Jakova osobito u selu Bilaj (kod I tu je crkvu narod obnovio nakon rata. Župe u Donjem Pazarištu i Starom Gradu kod Senja pod njegovom su zaštitom. U sjevernoj Hrvatskoj župe sv. Jakova su u Prelogu, Gorjanima, Gunji i I tako smo se, eto, prisjetili sv. Jakova, revnog apostola koji se bez oklijevanja odazvao Gospodinu. Budimo i mi vjerni sljedbenici Isusovi u svakidašnjem našem životu. Svima štovanim imena Jakova ili Jakše, te Jakicama, vrijedan imendan sa željom da ga veselo provedu sa svojim najmilijima. O
7/2003.
Katedrala Sv. ja kova u Šibeniku
Otkrit Vam taJnu kvalitete moga mlijeka!
Moj vlasnik za održavanje muzilica, mljekarskih kanti i ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:
IUvjerite se i vi u njegovu
KAKO? Ukratko vam objasniti:
- predi piranje: posl!Je s ake mužnJe provesti isp,ranJe potapanjem muznih jedinica po i u mlaku vodu, odstraniti grublJe nakupine Napomena 1sp1ranjene provoditi vodom da e do koagulaciJe kazeina te da se lakše splahne emulz11a.
- pranje i dezinfekcija: u 10 litara ople vode otop1t1100 do 150 g
BIS-a C 5330 (5 - 81usnih žhca 1h3/4 U pripremlJenu otopinu potopit, muzne Jedinice i po potrebi odstranili nakup ne
- n Jedinice 1sprat1mlakom vodom (može I
BJ,{tlYllJJJ:~J JJJ.f~Jj I]
Zemljopisni položaj
književni genij William Shakespeare Šekspir) o.o.S Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) je zapadno- koji je svojim kazališnim djelima zadužio cijelo europska država koja leži na otoku Velika za sva vremena. Britanija i dijelu otoka Irska a pripadaju joj Državno ,r.S i sjeverna Hebridi, Orkney i Stvaranje današnjeg oblika države teklo je ·s: Shetland. S istoka mu je Sjeverno more, s postupno i t~ško. Prvotna je 1707. ujedinjena juga Kanal La Manche kojega nazivaju i Engleska i Skotska je nastala Velika Engleski kanal. Najbliža prema Britanija. Ona se 1801. ujedinila s Irskom te je c europskom kopnu su Denverska vrata nastao naziv «Ujedinjeno kraljevstvo Vel.Britanije g. udaljena samo 35 km. Sa zapada dijeli ga i Irske». Irske se oslobodila tog •P" od otoka Irske Kanal sv. Jurja i Irsko more, jedinstva te je stvorena slobodna Republika Irska, V) a na sjeverozapadu i sjeveru Atlantski ali je njen sjeverni dio ostao u današnjem UK. To ocean. Dio kraljevstva Sjeverna Irska se zbilo 25. listopada 1922. nalazi se na dijelu otoka Država je parlamentarna monarhija koja Irske odijeljen Sjevernim kanalom. nema pisani ustav nego se vlada prema Površina UK iznosi 244.110 km 2 • Sjeverni dio broju zakona i na temelju prava. je gorovit, prekriven vrištinama, tresetištima i Parlament se sastoji od Donjeg doma sa 659 šumama te mnogim jezerima. Na zastupnika i Gornjeg doma ili lordova sa 705 Sjevernog i Grampianskog gorja broj ima doživotno pravo, a manji diže se najviši vrh Ben Nevis 1.344 m. Južni dio broj (92 lorda) ima nasljedno pravo sudjelovati u UK je uglavnom nizinski i brežuljkast s radu Doma. Kambrijskim na zapadu, te se naziva Na monarhije je od 1952. Niska Britanija. Tu je jezgra britanskog kraljica Elizabeta II. iz obitelji stanovništa i gospodarstva. porijekla koja je 1917.preuzela prezime Windsor. Rijeke su kratke s blagim padom, a je Suprug joj je Wilim Mountbatten Vojvoda od T emza (T ames) duga 338 km i ne u more Edinburga; .. V nego se razlijeva. Rijeke su povezane gustom Vodeca pohticka snaga Je od 1997. mrežom kanala. stranka kojoj je na premijer Klima je blaga oceanska, pod utjecajem Nj_.ekselencija Tony BLAIR. Stranka ima 413 Golfske struje, s mnogo i kišnih dana, s m1esta u_ Parlamentu, a . glavna o~orbena oborinama od 1.000 do 4.000 mm godišnje. Konzervativna stranka zapos1eda 166 m1esta, a St •vt ostalo devet malih stranaka. S upravnog stajališta p ~no;nis vo r , b'l . 59 739 OOO zemlja je podijeljena na 34 grofovije i 15 vanjskih ocet om ovoga st o Jeca i O Je , · posjeda Glavni grad je London s 2 874 300 stano 2 vnika št? naseljenost od _245po stanov~ika na obalama rijeke Temze.' Tu· su ! km . Po nacionalno] pnpadnost1 Engleza Je 801/o, podignuti Buckinghamska opatija ~kota 10 : 0 Ir_ac~4°( 0 te Welšana 2o/~St ranaca Westminster, Tower, parlament sa ~a 2,~ 1?-d.,a izb1e_ghcaok_o69.800. Zivotna_vdob zvonikom Big Ben, katedrala sv. Pavla, te mnogo Je pros1ec~o 77 godma, ah Je poras~ s~an~'v'.m~tva spomenika, parkova i ogromna samo 0,31/o.Zdravstveno stan1e do1encad1 1 d1ece postrojenja. Nacionalni blagdan je Je izvrsno. koji se slavi 2. subote u lipnju. Službeni jezik je engleski, a po pokrajinama Gospodarstvo prema nacionalnom sastavu je: irski, škotski, Polazište britanskog blagostanja je industrijvelšanski i dr. Po vjeroispovijesti od 56,8% ska revolucija iz 18. koja se osnivala na su anglikanci je crkva državna, zatim 15 % korištenju bogatih nalazišta kamenog ugljena. S pripada raznim protestantskim zajednicama, vremenom je korištenje novih izvora katolicima 13%, muslimanima 1,4%, te mali energije, pa su ugljenokopi nestajali, te ih je danas postotci Hindusa Sikha i oko 300.000 Židova. Iz ostalo pet, što je izazvalo katastrofalne posljedice engleskog naroda proizašao je u 16. u rudarskim osobito Welsa.
list 7/2003.
Vitaminsko-makromineralni premiks namiienien izradi krmnih smiesa za krave u suhostaiu
Svakodnevnom primienom u 100 - 200 grama po kravi osigurava se:
Vaše krave su na paši?
One trebaju:
• vitamine
• mikroelemente
• Bovin- S- Komplex
Pružite im:
RINDAVIT TOP
Za daljnje informacije nazovite generalnog uvoznika:
marcon d.o.o.
Marof, 65 42000 Varaždin tel: 042 I 642 210
ili predstavnika:
Ljiljana Pomper 16, Zagreb mob: 098 I 350 463
otkrivanjem CJ rommh nalazišta nafte u Sjevernom moru zemnog plina u plitkom moru UK je postalo od 1975. gospodarska sila - šesta na svijetu Pods1ctuno st.· samo t1Jcne kompanije Shell, njenih naftovoda I termmala. Osim toga. cu Je na1star 1a nuklearna elektrana na svijetu (od 1956).
Razvoj industrije 1e obradom pamuka.vune i lana pa je danas u toj mdustri11 zaposlena 212.000 radnika. Ali broj radnika zapošl1ava I mdustrija te mdusm1a papira. stro1ogradn1e, kemijskih proizvoda. gume I masa Brodogradnja je gotovo posve propala, a zrakoplovna industrija se sman1u1e Cijela industrija sudjelu1e u ostvaren1u društvenog proizvoda s 2Y °iu. usiu:ž:nedjelatnosti s visokih 70 % dok poljoprivreda samo sa 1 ~"o. lpak. LJK ne spada u 10 najbogatijih država na sviJetu 1er ima godišnji dohodak po glavi stanovnika 24.430 USD. a pred njom je kao deseta Finska s 2S 130 USD. Porast bruto proizvoda 1znosJO1e2000 god 3,1 %. Nezaposlenost je 5,1 '}.,, a mflac1ja 2.9 <\o. Vrijednost uvoza nadmašu1e vrijednost izvoza za 32.S m1li1ard1USD
Turizam je krajem doveo 25,4 milijuna stranih gostiju koji su ostavili oko 12 milijardi eura
Poljoprivreda
U zemlji su najzastupljeniji travnjaci i pašnjaci (6,7 milijuna hektara) na kojima pase oko 44.656 mil. ovaca. Od žitarica najviše proizvode i pšenicu pokrivaju potrebe. U uzgoju krumpira UK je deseta zemlja na svijetu, se uzgajaju i sladornu repu, mnogo a sve se više širi uljana repica. Govedarstvo je proizvodnja s 11, 93 milijuna grla koje je jako stradala zbog pojave kravljeg ludila. Po godišnjoj proizvodnji mlijeka - 15 milijuna tona - UK sedma je zemlja na svijetu.
Poljoprivredna gospodarstva su velika; je 72,4 ha, a prevladavaju miješana imanja. stvo je vrlo razvijeno. Svjetsko priznanje
Ujedinjeno Kraljevstvo - Europa - Hrvatska Pristupanje UK Europskoj uniji teklo je oprezno s mnogo te se ostvarilo 1.01.1973. U Europskom parlamentu UK ima 87 zastupnika, u Europskoj komisiji 2 a u od 15 ministara raspolaže s 10 glasova. U financiranju EU-a sudjeluje sa 14 %, manje od i Francuske.
Neovisnu Republiku Hrvatsku UK je priznalo 15. 1992. U Zagrebu je otvoreno veleposlanstvo u Vlaškoj ul. 12, a odavno postoji Britanski savjet za kulturne veze s javnom knjižnicom i odjeloma za jezike u Ilici 12. Ta organizacija podržavala je tijekom dugih socijagodina pouzdanje hrvatskih u vrijednosti i zapadnoeuropskih demokratskih misli . ..J
PUTOVANJE S DANICOM
OD KARLOVCADO RIJEKE.
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.
Rijetki su krajevi u Hrvatskoj koji se toliko ljepotom i koliko onaj kojim prolazi željeznica iz Karlovca do Rijeke. Plodne se nizine izmjenjuju s gorskim poljima, nisko humlje s gorostasnim planinama; zelene se luke i livade pružaju podno golemih šuma, a s kamenih visina oko se divotnom modrinom jadranskoga mora.
Lijepo Gornje Pokuplje, sa svih je strana niskim humovima koji se odjeljuju od Plešivice i Petrove gore, a željeznica ih ostavlja kod Karlovca. Sa zapadne strane je starinski
Dubovac grad. Nekada su tu sjedili Frankopani koji su imali 64 grada od Drave do mora. Poslije smrti bana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, grad uzmu generali, a nakon toga ga kupi velikaš i carski maršal Laval grof Nugent.
Preko Kupe se prelazi velikim željeznim mostom. Do Dubovca se prekrasni drvored koji su 1800. ondje zasadili Francuzi kada je Karlovac pripadao francuskom carstvu. Tu znamenita Lujzinska cesta koju je graditi krajem 18. st. general a vodi sve do Rijeke. S lijeve nam strane ostaje Karlovac sa svojim prekrasnim šetalištima oko starog grada, nekada znamenite Dalje prema jugu nastavlja se ravno Rakovac s uglednom zgradom realne gimnazije i velikim mlinom povrh Korane.
Vlak se primaknuo Mostanju, što nosi ime po dva mosta, od kojih jedan ide preko Mrežnice, a drugi ispod starinskog turnja preko Korane. Na dalekom istoku pokazuje se lijepa crkva i veliki župni dvor Kamenski. Nekada je ovo bio samostan otaca pavlina, kojeg su krajem 15. st. razrušili Turci. Kasnije je obnovljen, a kada su pavlini morali služi kao župni dvor. Crkva je poznato zavjetna mjesto koje pobožni narod izdaleka pohodi na Veliku Gospu.
Željeznica se primakla Mrežnici, pa je i prati
PUTOVANJE S DANICOM
na daljnjem putu. Dolina postaje sve uža, tu i tamo livade uz rijeku, a onda i njih nestaje. Mrežnica je tamnozelena, a u i u jesen zna prevršiti svoje bregove pa prekriti dolinu, dok je za ljetne suše mali neznatan potok. Dvjesto metara iznad Mrežnice diže se k jugu tamnozelena brdo Vinica u kojem ima dobra kamena ugljena, a u novije vrijeme kopaju iz Vinice i mramor. Uz Mrežnicu stoji niz mlinova, koji su kada nije bilo parnih mlinova, bili ~rlo Danas su uglavnom zapušteni. Zeljeznica dalje veliki zavoj usporedo s Mrežnicom i sa Jozefinskom cestom koja vodi od Karlovca preko Kapele i Vratnika u Senj, a zidana je za vrijeme Josipa II.
Još se jednom dolina širi, a tu se protegla velika tvornica robe i tkaonica pokraj mjesata Duge Rese. Tvornica je uredna, ima nekoliko posebnih zdanja za radnike, za
VAŠ VRT
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.
Oni koji nemaju vrt, mogu uzgajati u vrtovima, posudama koje su obješene na zid, balkon, terasu ili prozorsku dasku. Vlasnici vrtova ovakvim mogu dopuniti cvjetni ukras.
Uzgojem biljaka na ovaj se zaštititi od neželjenih pogleda, ukrasiti prazni zid, balkon ili terasu. Ovaj osobito je pogodan za manje prostore.
Prije svega potrebno je razmisliti o izboru mjesta za vrt. Obješene posude s biljem ne smiju ometati prolazak. Posude ne smiju biti preblizu zidu ili prozoru, kako se za vjetra ne bi razbile. Prilikom zalijevanja biljaka u posudama se prolije nešto vode pa i zemlje, te nije ispod posuda imati skupocjeni tepih, namještaj i Osim toga, držite li ovakve posude na prozoru, vodite da voda ne smeta prolaznicima ili susjedima. S obzirom na položaj na kojem želite smjestiti posude, ovisi kakvo bilje saditi.
Za smještanje posuda je koristiti košare ili Bez obzira na na koji se posude postavljaju, konstrukcija mora biti i stabilna, kako bi izdržala težinu posuda, zemlje i biljaka. Posude za vrtove uglavnom su Takve posude dovoljno
desetak velikih zgrada u kojima su predionice, tkaonice i bojadisaone. Osim toga ima za djecu škola i posebna bolnica. Vrlo je zanimljivo zaviriti u tu ogromnu tvornicu. Prosti, pamuk, što dolazi preko Rijeke iz dalekoga svijeta, poglavito iz sjeverne Amerike, najprije treba i bijeliti, onda ga na ravnim krovovima sušiti, nakon ide u predionicu gdje vretena namata predeni pamuk. Na svakih stotinu vretena dolazi jedan radnik koji nadgleda da se gdjegod ne bi prekinuta nit. Kada se to dogodi, stroj sam od sebe prestane raditi, nadglednik prekinutu nit, dovede je do vretena i stroj opet sam dalje radi. Sva se vretena skupljaju u velikoj dvorani, u kojoj istovremeno radi sedam stotina stanova. U tvornici je zaposlena preko 1300 ljudi, iz okolice
Duge Rese, a tvornica kroz godinu proizvede 3000 km tkanine. :.J
su lagane i dimenzija pa se mogu kombinirati.
Na dno posude postavite drenažni sloj od krupnog šljunka i pijeska. Koristite kupovnu mješavinu zemlje za Biljke za sjenu
Klorofitum (Chlorophytum elatum) biljka je dugih vriježa na kojima rastu mlade
Jedna je od najprikladnijih biljaka za vrt. Za vrijeme rasta zalijevajte obilato, a zimi oskudnije.
Paprati ima raznih, a razlikuju se po obliku i boji
Ilistova. Sve su bujnog rasta i vrlo dekorativne. Bršljana ima nekoliko vrsta. bršljan prilagodljiv je i otporan. Postoji i kanarski bršljan koji raste sporije i osjetljiv je na niske temperature. Listovi su zeleni ili šareni, dvobojni.
Kurika (Euonymus fotonei "Gracilis") je pogodna i za sjenovita i mjesta. Listovi su bijelo prošarani a izboji narastu do 150 cm.
Puzavac (Tradescantia) - porijeklom je iz Južne Amerike. Zimi i u biljka cvate
Imalim cvjetovima. T. albiflora jedina je zelena vrsta. T. albiflora "Albovittata" ima listove s
I uzdužnim bijelim ili prugama. T. fluminensis ima zelene ili crvenkaste
Istabljike, jasnozelene jajaste listove i purpurna Sorta "Variegata" ima žute prugaste listove. T. blossfeldiana manja je vrsta stocrvenih listova crvenog i mnoštvom i bijelih cvjetova.
Zimzelen (Vinca major, Vinca minor) ima izboje dužine nekoliko metara. Cvate u lipnju crvenim, bijelim i plavim cvjetovima a traži dosta vode.
Biljke za polusjenu
Asparagusa ima nekoliko vrsta. A. densiflorus "Sprengeri" ima duge izboje sa listovima, dok A. plumosus ima nježne perjaste listove. Obje vrste ljeti treba
U polju je potrebno u što roku obaviti žetvu. Dok je kombajn još na njivi obavlja se obrada, gnojidba i tla. Na ovaj se vlaga u tlu, razgraostatci od žetve i uništava korov. Istovremeno sijemo postrne kulture vegetacije za zrno, silažu ili zelenu .~ gnojidbu: kukuruz FAO grupe 100, sirak, O:: suncokret, soja, heljda_i repa. Srpanj je mjesec kada se izvodi kanalska i putna infrastruktura, dreniranje, ravnanje kao i drugi i agromelioracijski zahvati na praznim površinama. Nakon žetve treba uzeti uzorke zemlje za kemijsku analizu tla prije jesenske sjetve. Potrebno je obaviti prvu pripremu za sjetvu uljane repice.
M!jekarski li,st 7/2003.
obilno zalijevati, a zimi traže zaštitu od
Nedirak (Impatiens wallerana) ima krhke, vodenaste izboje koji nose mnoštvo bijelih ili crvenih cvjetova cijele godine.
Pelargonije rastu uspravno ili Za vrtove prikladnije su npr. P. pelatum, izboja dugih do 90 cm. Cvate raznobojnim cvjetovima gotovo cijele godine. Lobelija je jednogodišnja biljka niskog rasta. Cvjeta bijelim ili plavim cvjetovima cijele godine.
Dragoljub ima vrlo duge i krhke izboje. Listovi su zeleni, okrugli, a cvijet crvene, ili žute boje.
Biljke za položaje
Slak se uzgaja kao jednogodišnja
Cvjetovi su plave, i bijele boje.
Gazanija je tra1mca cvjetova a je Cvate cijelo ljeto. prezimljava u zatvorenom prostoru.
Postoji mnogo sorti petunije. Izaberite lijepu kombinaciju boja jer je izbor zaista velik: bijela, crvena, i plava. Sve su više ili manje baršunastog sjaja i pruga.
Prkos služi kao tla, no u posudama djeluje vrlo dekorativno. Brzo raste. Cvate šarenim cvjetovima jednostrukim ili duplim. O
Vinograd stalno štititi protiv peronospore. Osim toga, vezati mladice, a krajem mjeseca obaviti i zelenu rezidbu. Tlo plitko okapati kako bi se vlaga u tlu.
U brati ljetne vrste. tlo. Neke vrste okulirati. I dalje obavljati zelenu rezidbu.
U povrtnjaku je glavni posao zalijevanje. Tlo i dalje pripremati za sjetvu i sadnju. Prema potrebi obaviti kemijsku zaštitu Nakon što je prva kultura obrana, tlo prekopavati. nasade treba okopavati, plijeviti i prihranjivati, što je najbolje obaviti nakon kiše ili zalijevanja.
U vrtu je najvažniji posao je razbijanje pokorice tla. Ruže gnojiti i okulirati.
bilje je zrelo, pa lukovice treba vaditi iz zemlje.O
li; Milijuni ljudi zbog nedovoljnog spavanja potencijalno su opasni za sebe i i za druge. Jedno je ispitivanje ustvrdilo da ...; gotovo 14 posto radnika radi u smjenama što remeti njihov biološki sat. za od nas problem se može pripisati televiziji, obiteljskim odgovornostima i sve dužem radnom danu, a povrh svega toga našom željom da u svoj život natrpamo što je više toga. Kada se u svemu tome nešto mora žrtvovati 1 spavanje je žrtva - tiha, dok dnevna pospanost ne postane ozbiljna.
Premda nije poznato koliko se oboljenja, i gubitaka proizvodnje može pripisati nedostatnom spavanju, procjenjuju da je cijena toga, samo u Americi, milijarde dolara godišnje. Bez obzira koliko je zaposlenik profesionalan, koliko motiviran ili koliko dobro - mi ovdje govorimo o ljudskim fiziološkim granicama.
Potrebe za snom razlikuju se od do Ima ljudi koji se potpuno odmami nakon pet sati spavanja, dok drugi trebaju deset. Premda je potreba osam sati, osoba spava samo sedam. Usprkos velikim naporima, ljudi ne mogu sebe istrenirati na manje potrebe. Normalno biološki sat nas pospanim sredinom popodneva (siesta), najbudnijim nekoliko sati prije odlaska u krevet i najpospanijim oko pet sati ujutro.
Milijuni ljudi pokušavaju nadoknaditi izgubljeni san dužim spavanjem vikendom, ali time ne mogu u potpunosti nadoknaditi «dug» spavanja. Bolji plan je na spavanje ranije, recimo 15 do 20 minuta svakog tjedna, sve dok dovoljno ne spavate kako bi eliminirali pospanost danju.
Za one koji ne mogu to sprovesti, najbolje je malo odrijemati po danu. Mnogi produktivni ljudi zadrijemaju tokom radnog dana. su koristi od drijemanja danju i u trajanju od svega 15 do 20 minuta.
SAVJETI ZA DOBAR SAN
• Pridržavajte se onog sata odlaska u kreve oji vam pruža optimalan odmor
• Razmišljajte o brigama prije nego pokušate zaspati. Rezervirajte 30 minuta tokom rane kako bi napraviti kratke bilješke o svojim brigama i kako im pristupiti. Jednom kada identificirate rješenja, manja je vjerojatnost da vas one i «gristi».
• Izbjegavajte kofein nakon Kofein je dobro poznati uzrok nesanice, a nalazimo ga osim u kavi, i u Coca-coli, kakau.
• Izbjegavajte duhan. Nikotin može uzrokovati povišen, plitki san i nesanicu.
• Imajte zdravi obrok Pokušajte malom mlijeka i s malo Eksperimenti pokazuju da ljudi bolje spavaju kada nisu gladni.
• Opustite se. Neki su ljudi previše uporni i previše rade na tome da zaspu. Ako san ne dolazi, knjigu u krevetu ili slušajte glazbu dok se ne osjetite umorni.
Problem nedovoljnog spavanja je ozbiljniji nego što je toga svjestan. nakon samo jedne neprospavane ljudi imaju u reagiranju na razne signale i u pažnje.
Eksperti savjetuju: utvrdite kolike su vam potrebe za snom i tada toliko spavajte. O
