Uzgoj kukuruza za siliranje u postrnoj sjetvi _ _ _ _ _ 4
HRANIDBA
Hranidba krava u kasnom razdoblju vegetacije _ _ 7
Punomasna, pržena (tostilirana) soja u hranidbi krava _________________________ 12
VETERINARSTVO
Pogrješke ________________________ I S
Dezinficijensi u mlijeku ____________________ I 7
GOSPODARSTVO
Razvitak mljekarske proizvodnje - Zašto ne može brže i bolje? ______________________ I 8
HRVATSKI CENTAR i dezinfekcija opreme za mužnju - mljekovodni sistem _____________________ 23
Rezultati uzgojna selekcijskog rada u Republike Hrvatske ______________________ 26
IZ MINISTARSTVAPOLJOPRIVREDE
Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi - TISUP _____________________ 27
RAZMIŠLJANJE TERENSKOGA AGRONOMA
Mlijeko raste na polju, a muze u staji ___________ 30 Raste broj krava holstein-friesian pasmine u Republici Hrvatskoj ______________________ 34
OBAVIJEST
Posjeta u polju - pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu - krmne
Godišnja nagrada Hrvatske mljekarske udruge mlijeka za štalski prosjek po kravi, proizvedenog za tržište
KRITERIJIZA DODJELU «ZLATNOGROGA»:
• mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog centra, Zagreb).
• Priložena potvrda o mlijeka mljekari
• mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog stocentra, Zagreb)
Podatke tijekom godine razmatrati i procijeniti Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada se godine.
Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Hica 31/111.
Ime i prezime
Adresa:
Broj krava: mlijeka mljekari (litara):____ ____
Klasa mlijeka: ..
Datum predaje obrasca i potpis: .................................. .. I I
: Napomena: XPopunjeni obrazac s , podatcima za mjesec : LIPANJ dostaviti ti: jekom srpnja o.g I : Za eventualna do: datna objašnjenja iz: volite nazvati Hrvat' Xsku mljekarsku ud: rugu 01/4831-265.0 I I I -;::,<- ->'i, -~ I
RedakclJsklkolegi): dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Arnelija Šipek, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun dipl. ing. Darko Uher. Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaklorica: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna Lektorica: Katarina-Zrinka prof., Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. Uprava I uredništvo: Zagreb. llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, &-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, CIJana: 5,00 kn, priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 40000 primjeraka
Na principu dviju žetvi godišnje
može se uzgajati niz kultura kojima se potpuno iskoristi tlo i dio energije te proizvede zelena krma, silaža i zrno za ishranu stoke tijekom jesenskog razdoblja.
Q.) ,u, i;C Nakon skidanja ozimih i ranih jarih kultura siju se postrne kulture za ljudsku prehranu, za proizvodnju zelene krme, sijeno, silažu, zrno kao i za zelenu gnojidbu i zaštitu tla. Mogu se sijati mnoge kulture ovisno o potrebama, i opremljenosti gospodarstva te o uvjetima za proizvodnju odabranih kultura.
Ako tlo ostane nepokrivena, izložena je nepovoljnom djelovanju klime (isušivanje, erozija) i, što je još važnije, korovu koji se do jeseni razvije i osjemeni. Kad se takvo tlo preore, u sloj dospije velik broj sjemenki raznih korovnih vrsta koje nekoliko godina klijati i stvarati velike pri zaštiti usjeva.
Od žetve ozimih usjeva pod kraj lipnja ili u srpnja pa do sjetve u godine dugo je razdoblje od 7 do 8 mjeseci. To razdoblje treba iskoristiti posebice u onim u kojima padne više kiše a raspored ljetnih oborina je pa je sjetva postrnih usjeva sigurnija.
Za postrnu sjetvu mogu poslužiti mnoge sorte i hibridi raznih kultura vegetacije a prilagouzgoju u toplije doba godine, odnosno kultura koje se mogu u jesen duže iskorištavati na razne ovisno o potrebama i opremljenosti gospodarstva. Da bi proizveli što je masu po jedinici površine, treba sijati one sorte i hibride koji su najbolje uvjetima za proizvodnju. U tu se svrhu siju smjese kultura i sorata razne dužine vegetacije i razne visine da bi u uvjetima, a u kratko vrijeme, osigurali kvalitetnu krmu koju je više mjeseci upotrebljavati na
Selekcionirane su brojne sorte i hibridi vegetacije koje uzgoju na višim temperaturama daju visoke urode vrlo kvalitetne mase, dospijevaju u vrijeme i mogu se iskorištavati kako to najbolje odgovara gospodarstvu (zelena krma, sijeno, silaža, zrno). Neke od postrnih kultura su vrlo kvalitetne, ali zbog prevelikog udjela
-SVEZA SVINJE -SVEZA OVCEI KOZE -SVEZA KRAVE I KONJE
vode u masi nisu prikladne za siliranje. Te kulture služe i za popravak kukuruzne silaže (krmni kelj, grahorica, grašak), jer se od viška proizvedene krme siliranjem dobije koja je bolje izbalansiranog omjera hranjiva. Kako stoka pojede ove silaže postižu se bolji u proizvodnji.
Agrotehnika za postrne usjeve
Imaju li se u vidu okolnosti postrne sjetve, agrotehnika za postrne usjeve nešto je izmijenjena u usporedbi s agrotehnikom za usjeve u redovnom uzgoju. da je nedovoljna vode glavni razlog sporednog postrne sjetve u našim agroekološkim uvjetima, obrada i priprema tla za sjetvu postrnih usjeva treba biti usmjerena na što bolje vode u tlu zbog jake evaporacije (isparavanje vode iz tla). Temeljno pravilo je da se osnovna obrada tla za postrne usjeve izvede u što roku i sa što manjim brojem zahvata. Što se izbora najpogodnija je freza zbog integralne obrade tla. Ona ujednom prohodu obavlja osnovnu i dopunsku obradu tla. Ako ne posjedujemo frezu, možemo primijeniti (lemešni plug, Odmah nakon žetve, a najkasnije u roku 24 sata, treba preorati strnište na dubinu 15 do 20 cm. Nakon oranja odmah treba zatvoriti brazdu i usitniti sjetveni sloj. Prije oranja ili frezanja obavlja se gnojidba organskim ili mineralnim gnojivima. da se u našim uvjetima postrnom sjetvom ostvaruju niži urodi suhe tvari i zrna negoli u glavnoj sjetvi, i gnojiva za tu namjenu su manje. Za postrnih usjeva po hektaru je dovoljno 60-80 kg dušika (N), 40-60 kg kalija (:KiO)i isto toliko fosfora (P 20 5 ). Dodatno bi trebalo dušika
Tablica 1: Postrnikrmni meduusjevi
Vriieme
za 25 kg/ha ako se slama zaorava, odnosno ostavlja u tlu. Nakon obavljene sjetve površinu treba povaljati rebrastim valjkom da bi u tlu bilo dovoljno vlage. Nakon valjanja tla glatkim valjkom tlo treba vrlo plitko podrljati ili rotirkom s valjkom prekinuti kapilaritet u površinskom sloju da se tlo ne bi sušilo. Sjetva zahtijeva posebnu pozornost. U pravilu se sije nešto dublje nego u redovnoj sjetvi, a prema našim iskustvima sjemena trebala bi biti oko 30 % jer su otežani uvjeti za klijanje i nicanje, što sklop. Najpogodnije vrijeme sjetve završava u prvim danima srpnja i svaki dan zakašnjenja znatno smanjuje prinos suhe tvari. Prema nekim procjenama jedan dan vegetacije postrnih usjeva ljeti, vrijedi kao deset jesenskih dana. Nakon sjetve, ili nakon nicanja treba suzbijati korove primjenom herbicida. Zaštitu od štetnika treba provoditi prema potrebi tijekom vegetacije ili preventivno unošenjem insekticida u vrijeme sjetve.
Za hranidbu stoke zelenom krmom u kasnu jesen poželjno je sijati razne krmni kelj, repice i ogrštice, kukuruz za zelenu krmu i silažu, krmni sirak, sudansku travu, uljanu rotkvu-rauolu, podzemnu korabu, mrkvu, soju te suncokret (tablica 1.).
Navedene kulture mogu se kositi ili napasivati goveda (ako su selekcionirane za tu svrhu) tijekom jeseni, a još bolje zimi ovce i koze u Mediteranskom i Submediteranskom pojasu, osobito u vrijeme dojenja i mužnje pod kraj zime i u kada daju najraniju i najkvalitetniju krmu. J kelj, repica-petranova rotkve-rauola mogu se i silirati zajedno s kukuruzom i kukuruzovinom. Tako se dobiva kvalitetnija i silaža koju stoka rado jede. U
Urod U zelenojmasi Surove Škrobna zelene Suhe
Kultura Sjetva Korištenje Stadiji oblikkorišteaja masetiha tvariu% vrijednost u% u%
Kukuruz • zelenakrma 20.06.-20.07. Po potrebi Vegetat. zrioba 30-50
Kukuruzza silažu 20.06.-20.07. U fazi zriobe zrioba 30-40
22 14 O sirak-zelenakrma 20.06.-20.07. Po p0trebil-2otkosa Vegetativniporastdo 40-50 16-24 1,5-2,2· 10-11 sirakaza silažu 20.06.-20.07. l otkos
Sudanskatrava-zelenakrma 20.06.-20.07. Po notrebil-2otkosa Vegetativniporastdo
kelj 20.06.-31.07. Po potrebi Vegetativniporast 30-80 11-14
PerkoPVH-krmnerepice 20.06.-15.08. Po potrebil-2otkosa Vegetativniporast
Uljanarotkva 20.06.-01.08. Po Potrebi Vegetativniporast
Sojaza zelenukrmu 20.06.-15.07. Po potrebi Formiranjemahuna 20-55 20-26
Suncokret 20.06.-15.07. Po potrebi Ve~etativnamasa 45-50
[i,st 07/2004. 3
Jedna od nedovoljno iskorištenih za proizvodnju hrane u našoj zemlji je sjetva naknadnih i postrnih usjeva. Na taj se proizvode ne samo dodatne hrane, se krajnje racionalno koriste raspoložive poljoprivredne površine, koje nakon ubiranja glavnog usjeva ostaju u drugom dijelu vegetacije neiskorištene i prepuštena korovima. za drugu žetvu temperaturua i broj dana) ima naših poljoprivrednih
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.
prisutnu vlagu u zemljištu. Iz tog razloga, istog dana po skidanju žita treba uzorati zemljište i obaviti sjetvu. Mada je poznato da je za silažni kukuruz kanešto biljaka (za oko 10-20%), ukoliko ga sijemo kao postrnu kulturu, treba ostati ista kao za proizvodnju zrna kukuruza, jer nicanje i razvoj biljaka u uvjetima s manje vlage. glavni i faktor za uspjeh druge žetve je vlage, koja se u potrebnoj mjeri ne može osigurati iz padavina, pa navodnjavanje postaje neophodna agrotemjera.
Druga žetva se odnosi na uzgoj biljaka za proizvodnju zrna, ili za proizvodnju biomase. Za oba oblika proizvodnje koriste se mjere, dok je osnovna razlika u rokovima sjetve, je uvjetovana i namjena tako uzgajanih usjeva. Kao najinteresantniji naknadni usjevi za zrno jesu soja i suncokret, ali je njihovo uzgajanje iz druge sjetve dosta posao, jer im ne ostaje dovoljno dana vegetacije za puni ciklus i postizanje prinosa koji bi opravdali materijalna ulaganja. Iz tog razloga je daleko interesantnija i uspješnija proizvodnja biomase za spremanje silaže, a kao kultura za ovaj vid proizvodnje je kukuruz.
Kod nas se kukuruz kao glavni usjev uzgaja u svrhu proizvodnje zrna, te je postrni uzgoj kukuruza za silažu najbolji da se iskoriste slobodne površine nakon žetve žita. Sjetvu postrnog kukuruza treba obaviti odmah poslije skidanja pšenice ili da bi kukuruz imao što duži period vegetacije, ali i da bi iskoristilo
Poželjno je nakon sjetve obaviti i valjanje, se dodatno prisutna vlaga, i smanjiti njena isparavanje. I pored svega toga, zalijevanje parcela silažnim kukuruzom predstavlja jedinu sigurnu garanciju ne samo za visoke i isplative prinose, i za uspješno nicanje.
Do sada se u svijetu i kod nas malo radilo na stvaranju posebnih hibrida kukuruza namijenjenih proizvodnji silaže. Razlozi su višestruki, a jedan od njih je taj što je najvažniji proizvod i za silažni kukuruz, zrno. Iz tog razloga se za spremanje silaže i danas koriste hibridi je namjena proizvodnja zrna. Zbog kratkog perioda vegetacije za postrnu sjetvu kukuruza se hibridi FAO grupe zrenja 100 i 200, jer jedino oni imaju šansu da do prvih mrazeva stignu u fazu potrebne zrelosti za dobivanje kvalitetne silaže. Prinosi postrnog silažnog kukuruza iznose i do 40000 kg/ha, pa i više. U suhoj tvari postrnog kukuruza ima oko 11 % sirovih proteina, a u smjesi sa sojom ili nekim drugim kulturama i 13-14 % proteina. Smjesa postrnog kukuruza i soje predstavlja kombinaciju za proizvodnju kvalitetne silaže, pri kukuruz osigurava potrebne za uspješnu fermentaciju, a soja sadržaj suhe tvari. _J
MLIJEKANA SEOSKIMGOSPODARSTVIMAI
NOVIHRVATSKIPROIZVODZA EUROPSKU MLIJEKA
ORIJENTACIJSKI TEST ZA OTKRIVANJE BROJA SOMATSKIH STANICA
SVAKOM INDIVIDUALNOM MLIJEKA DA NA LAKO SAVLADIV, BEZOPASAN, JEFTIN I POUZDAN SAMOSTALNO VRŠI KONTROLU MLIJEKA SVOJIH KRAVA.
®INDIKATOR
JE NOVO SREDSTVO ZA OTKRIVANJE I OBOUENJA. S(.']n1,ffeco·•INDIKATORPREVENTIVNO NA NJIHOVO SUZBIJANJE I PRVO JE REGISTRIRANO HRVATSKO
SREDSTVO ZA OTKRIVANJE SOMATSKIH
STANICA U SVJEŽEM MLIJEKU.
TROŠAK KORIŠTENJA TESTA JE NEZNATAN, ALI JE ZNATNA PRIHODA OD STADA, SMANJENJE GUBITAKA ZBOG POSUEDICA PRIKRIVENIH UPALA VJMENA. I TIM JE U SVEZI I MATERIJALNA SIGURNOST PRI OTKUPU MLIJEKA S VIŠE SEOSKIH GOSPODARSTAVA KAO I PRI NABAVI KRAVA.
I • 1ND1KJ:\TOR
0 VIŠU OTKUPNU CIJENU ZA
MUJEKO;
0 IZMUZENOG MUJEKA; 0 MANJE TROŠKOVA ZA I
0 DJELOTVORNOSTI PODUZETIH MJERA I POSTUPAKA HIGIJENSKE PREVENTIVE I
0 KONTROLU HIGIJENSKE ISPRAVNOSTI MUJEKA S . DVA JU VIŠE GOSPODARSTAVA;
0 KONTROLU ZDRAVSTVENOG STANJA VIMENA PRI KUPNJI KRAVA.
Kontrola HRVATSKI VETERINARSKI INSTITUT
SgmaTe
HRVATSKI PROIZVOD
TESTIRANJA REZULTAT JE NISKIH TROŠKOVA UPORABE ,. -a: TESTIRANJE SVIH VIMENA KOŠTA U PROSJEKU MANJE OD @ lKN / TESTIRANJU *
Odobrenje: MINISTARSTVO POUOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOG GOSPODARSTVA RH, UPRAVA ZA VETERINRSTVO (*) na bazi troška za tjedno testiranje svih vimena 3 krave kroz period 305-dnevne laktacije.
••• ··Mastitis je najskuplja bolest krava koja za 10 - 30% smanjuje proizvodnju, cijenu i prodaju mlijeka, te za 1,6 puta krave iz proizvodnje. Krave, mlijeko sadrži više od 200 000 somatskih stanica u 0,001 litre ili mililitru (mi) mlijeka imaju mastitis. I na najboljim farmama mastitis se javlja u 30% krava godišnje. Jedan 9 mastitisa. Cijena po kravi iznosi 840 kn. mastitis, ili onaj su znakovi vidljivi, košta 420 kn/kravi, a procjenjuje se da još toliko koštaju mastitisi, su znakovi nevidljivi.·· •..
( doc. dr. se. Darko Grbeša, Mljekarski list br.3, Zagreb, ožujak 2003. godine)
··Bolesti vimena treba u prvom redu no ako do njih ipak dobro ih je što prije otkriti i tako i umanjiti štetu koja se sastoji od gubitka mlijeka, troška lijeka i te ranijeg oboljelih grla. Prvu sumnju na bolest mogu postaviti sami ili koji su svakodnevno uz kravu i najbolje mogu i najmanje promjene u mlijeku i na vimenu. Ako se pri tom služe i sredstvom za otkrivanje nevidljivih promjena u mlijeku iz naizgled zdravih vimena, šanse za uspjeh su a šteta manja. ··
(Prof.dr.sc. Marijan Cergolj, Klinika za porodništvo Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Osvrt na B. Uhlika: SGmaTest., _ orijentacijski test za otkrivanje somatskih stanica u mlijeku muznih krava, Zagreb, 2003. godine.)
SQ>maTest®Komplet
Orijentacijski test za otkrivanje broja somatskih stanica u svježem mlijeku.
Ime i prezime: ______________________ _ (obvezno ispuniti štampanim slovima)
Adresa (ulica i kbr., mjesto): ________________________ _ (obvezno ispuniti)
Poštanski broj i mjesto: __________________________ _ (obvezno ispuniti)
Telefon/mobitel:
Mlijeko dajem u otkup: Ooa
Broj krava na mojem seoskom gospodarstvu: D D
Naziv mljekare: _________________ _
FARMd.o.o. podatke koje ste naveli u ovoj narudžbi. da nam javite svoja iskustva i rezultate postignute \li korištenjem SomaTest'!.a. Vaša zapažanja i sugestije rado objavljivati u "Mljekarskom llstu". Kupnjom SomaTest„kompleta 'iJ +ostvarujete pravo na popust pri kupnji ostalih naših proizvoda i usluga za proizvodnje mlijeka koji se uskoro pojaviti c#< I na tržištu; popust je trajan i iznosi 15% od redovne maloprodajne cijene!
I * Promotivna cijena sadrži PDV i je samo za pretplatnike "Mljekarskog lista". Ekskluzivna prodaja pretplatnicima trajat do 31. kolovoza 2004. godine. Od 1. rujna distribucija SGmaTest a krajnjim korisnicima putem ovlaštenih zastupnika, strukovnih udruženja, institucija i mljekara. I ** Iznos koji odgovara poštarini i manipulativnim troškovima se obvezuje platiti poštaru ili na pošti kod preuzimanja pošiljke *** Cijena s PDV-om za krajnje korisnike koji posjeduju SGmaTestgKoinplet.
Kupon za narudžbu pošaljite na adresu: FARM d.o.o., 24, Vrbanovec, 42232 Donji Martijanec
HRANIDBA KRAVA U KASNOM RAZDOBLJU VEGETACIJE
C) rn "6
Q,) >00 p::
Sa starosti tratine se suha tvar i sirova vlaknina. Smanjuje se probavljivost i energetska hranidbena vrijednost krmiva što uzrokuje slabiju muznost i pad kvalitete mlijeka. To se posebice dolaskom i sušnih mjeseci, jer se zbog velikih tratina slabije obnavlja, suši i postaje manje ukusna.
Krave uzimaju manje hrane, i se smanjuje potrošnja i iskorištavanje teže probavljivih suhih voluminoznih krmiva. prinosi travne mase u normalnim prirodnim uvjetima dobivaju se u mjesecima travanj - svibanj. Slobodnom pašom na odreprostoru krave na probiru ukusniju i kvalitetniju travu, smanjuje se kvaliteta tratine i treba intenzivnom pašom (pregonskim napasivanjem), košnjom i gnojidbom produžiti vegetativna razdoblje, bolji rast i racionalnije iskorištavanje trave. u lipnju dolazi do depresije rasta trave, a u srpnju i kolovozu se smanjuju prinosi i kvaliteta travne mase (za 50 pa i 60 %). S tim se smanjuje uzimanja hrane, što i na i kvalitetu mlijeka.
Optimalno je, stoga, u gospodarstvima, u kojima prevladava sustav hranidbe krava sa svježim zelenim krmivima, da su i ciklusi
šnju proizvodnju mlijeka i najbolju plodnost. Najmanje ima ponovljenih pripusta, krave lako ostaju ponovo steone i imaju beno razdoblje. To je uostalom najprirodniji ciklus reprodukcije krava i to razdoblje treba iskoristiti za pripuste i oplodnju, posebice krava slabije plodnosti.
U uvjetima suvremene proizvodnje, s dobrim izborom i planskom proizvodnjom kvalitetnih krmiva tijekom godišnjeg razdoblja, a zatim uz pravilno držanje i hranidbu krava, može se i treba kontinuitet visoke proizvodnje mlijeka i reprodukcije krava tijekom godine neovisno o godišnjim i vremenskim promjenama. To je od interesa za rad mljekara i redovito snabdijevanje tržišta mlijekom.
U kasnijim razdobljima vegetacije
se u travi postotak suhe tvari (do 22 i 24 %) i sirova vlaknina (od 4,4 do 7,5 %). Smanjuje se energetska hranidbena vrijednost, probavljivost i iskoristivost krmiva, zbog krave uzimaju i manje hrane. Sijeno se stoga može smanjiti na samo oko 1,0 do 2,0 kg/dan, a krmne obroke prema muznosti treba nadopunjavati krepkim krmivima (koncentratima) s kojima se poboljšati tek, uzimanje, probavljivost i iskoristivost hrane. reprodukcije krava s nom i kvalitetom zelenih krmiva, odnosno: telenje krava u i ožujku, visoka laktacija, pripusti krava i oplodnja u travnju, svibnju i lipnju, tako da visoka gravidnost i zasušenje dolaze po-
novo ujesen i zimu.
U takvom reprodukcijskom ciklusu krave imaju prema svojim potrebama, najkvalitetniju prehranu, godi-
M(jekQl:~kilist o-:/2004.
Tablica 1: Osnovni krmni obroci u kasnom pašnom
a) razdoblju
Sirovine
Ukupno sadrže
Siieno ki! T 1,0 Suhe tvari "
Trava oaša ki! I 55 O Sirovih 11 Sirove vlaknine ..
Kalciia I!
Fosfora R
Mal!Ileziia !!
Energetske hranidbene vrijednosti MJNEL H.i.
12 960- u ST %
1 508 - 11,64%
4 150 - 32.02%
67 60 - 052%
28 95 - 0,22%
24,08 - 019%
71,350 5,505 /kg 10,37 0,80 /kg
Prednosti s ladoma:
Ciljevi Sano:
L. Sano želi, da Vi s kravama zaradite novac, jer
• Sano treba platno sposobne kupce
• Sano kupci moraju biti najbolji
• Sano i za 5 ili 10 godina treba kupce
• Sano želi zadovoljne, stalne kupce.
?. Kako s kravamazaraditinovac:
• velikom mlijeka
• svake godine za 500 litara
• puno proteina i masti u mlijeku
• svake godine jedno zdravo tele
• zdravo vime i papci
3. Što da bi se s kravama zaradio novac?
• napajati telad sa Sano Milsan.
• po teletu trebate 40 kg = ca. 300 kn
• 1 litra Milsan stoji O,94 kn.
• 1 litra prodanog kravljeg mlijeka donosi ca 2.85 kn.
• mlijeko za telad po litri stoji L13kn
• uz 400 litara zamjene. to je 1.140kn više za mlijeko.
• vaša dobit: 840 kn.
4. Svojoj kra,i trebate davati:
• puno zraka. i tijekom zime
• puno svjetla. i tijekom zime
• puno vode. i tijekom zime
Milk-maker za plodne, proizvodno sposobne krave
Kompleks
1. mlijeka
2. Visok sadržaj proteina i masti u mlijeku
3. Poboljšava plodnost
4. Štiti od pojava deficita i gubitka teiine
5. Redovna plodnost
S. Vaši troškovi za oko 4.5 kg Lactoma iznose oko 13,S0 kn dnevno.
To donosi oko 10 litaramlijekadnevno više = 28,50kn!
To 15 kn više po kravidnevno, a godišnje 4.575 kn dobiti putem Lactoma.
6. Uz to:
• poboljšana plodnost
• bolje zdravlje
• više masti i proteina
Sano ovo proizvodnje i uspjeh svakodnevno na desecima gospodarstava.
I Vi možete biti njima!
Va.~Sano partnerrado Vas savjetovati!
ZanimaVa.'iTMR miješalica?Sano ima dobreponudeza prodajui najam.
Uputa za hranidbu:
mlijeka koju krava daje odje za primjene:
20 litaramlijeka = 3 kg Lactoma
25 litaramlijeka = 5 kg Lactoma
30 litara mlijeka = 7 kg Lactoma
35 litara mlijeka = 9 kg Lactoma
40 litaramlijeka = 11 kg Lactoma
umiješati u hranu kao potpuni ohrok. Uz to dati Camisan. Profisan ili Topsan. i to 10g / litri mlijeka.
teško probavljivih suhih voluminoznih krmiva (sijena i drugih krmiva) treba smanjiti i zbog velikih koje
vladaju u tom razdoblju, jer probavom teško probavljivih voluminoznih krmiva povisuje se tjelesna temperatura krava i stresno stanje i reakcija organizma na visoku temperaturu okoliša.
Razdoblje ljetnih posebice je nepovoljno, jer i zbog toplinskog stresa se smanjuje uzimanje hrane i muznost krava, snižava sadržaj masti i bjeu mlijeku.
Ukupna sirovih u travi u tim razdobljima iznosi oko 2,3 do 2,5 % (11 - 12 % u suhoj tvari), a lako topljive i probavljive sirove (amino-spojevi) pretvaraju se u prave i iznose 20 do 30 % od ukupnih sirovih
Slabija je i energetska hranidbena vrijednost trave prirodnih pašnjaka koja iznosi oko 1,23 MJ NEL ili 0,18 H.j. /kg, odnosno ispod 6,0 MJ NEL ili 0,80 H.j./ u kg suhe tvari krmnih obroka, što je nedovoljno za visoku muznost krava, odnosno potrebno je dodavati krepkih krmiva (koncentrata). Tablica 1 a) i b)
Osnovni krmni obroci s travom starije vegetacije - s naših prirodnih travnjaka - prema energetskoj hranidbenoj vrijednosti i sadržaju zadovoljavaju krave s muznosti oko 10 - 12 litara mlijeka na dan. Posebice nedostaje energije, a od minerala fosfor.
Muznost 35 I mlijeka
+ 10 kg smjese (19% SP)
+8 600 = 21 560 - u ST
+1912= 3 420 - 05,86%)
+ 495= 4 645 - (21,54%)
+ 70 = 137,60 - (0,64%)
+ 77 = 105,95 - (0,49%)
+ 22= 46,08 - (0,21 %)
+ 75,73 = 147,08 - (6,8221kg)
+ 11,50 = 21,87 - (1,01/kg)
Za visoku muznostdobro uravnoteženi krmni obroci
Iako se smanjuje hranidbena vrijednost osnovnih krmnih obroka treba nastojati da se i u ovim uvjetima va što duže visoka proizvodnja i kvaliteta
mlijeka. To je
ako krave uz travu dobivaju prema mogui druga krmiva, krmiva energetske vrijednosti i bolje probavljivosti (pivski trop, repine rezance, dobru travnu i kukuruznu silažu i sl.). Krmni obroci moraju nadalje biti dobro izbalansirani sa svim hranidbenim sastojcima, a to se postiže dodavanjem krepkih krmiva (koncentrata) i obvezno izdašnom pitke vode.
VIROVITICA.J.J. štrosmajer
• štednjacina krutagoriva
• štednjacizacentralnogrijanje
• nakrutagoriva
• kotlovizakamine,kalijeve
• dijelovizazidane
dimnih izvoda i vodovodnih prema želji kupca.
I NAPILJEVINUZA CENTRALNOGRIJANJE
za grijanje prostorija,objekata i kompleksastanovanja, plastenika,staklenika,farmi i prostora
Mljekarski list 07/2004.
Za višu muznost u kasnijem razdoblju vegetacije krave moraju dobivati uz navedena osnovna krmiva prema muznosti potpunih krmnih smjesa i to: za muznost oko 15 litara mlijeka /dan -2 kg potpune krmne smjese, a s do 35 litara mlijeka /dan do 1Okg krmne smjese.
Potpune krmne smjese za višu muznost moraju sadržavati najmanje 19 % sirovih i energetsku hranidbenu vrijednost najmanje 1,15 H.j./kg ili oko 7,500 MJ NEL. Zbog nedostatka fosfora u osnovnim krmnim obrocima odnos kalcija i fosfora u potpunim krmnim smjesama mora iznositi 1 : 1 ili postotak fosfora. Tablica 1 a), b) i Tablica 2.
To se postiže dodavanjem u krmne obroke lakše probavljivih krepkih krmiva, bolje hranidbene vrijednosti. U izvjesnom smislu to procijenu krmnih obroka, s muznosti postiže se niža potrošnja, pa i cijena suhe tvari krmiva za litru proizvedenog mlijeka, jer se i vrijednost osnovne i uzdržne krme dijeli s mlijeka.
Primjerice, krave tjelesne težine oko 650 kg, s muznosti 10 litara mlijeka/dan moraju dobivati dnevno oko 14 kg suhe tvari krmiva (oko 2,2- 2,4 kg suhe tvari krmiva/ 100 kg tjelesne mase), što iznosi oko 1,4 kg suhe tvari krmiva za litru mlijeka. iznad 20 litara mlijeka/dan krave moraju dobivati oko 17,5 kg suhe tvari
Tablica 2: Potpuna krmna smjesa za muzne krave uz
travu i zelena krmiva
knnno brašno 10,0
Soiina (44% SP) 18,0
Suncokretova (33% SP) 12,0
Fosfonal (18% P) 2,0
Vapnenac 1,7
Sol 0,5
Mineralno vitaminski oremiks 0,5
Ukuono 100,0
Sadrži
Suhe tvari
Sirovih
Sirove vlak:nine
Kalcija
Fosfora
Mal!lleziia
Energetske hranidbene vrijednosti ukg
MJNEL H.j. % 86,00 19,12 4
Svježa zelena krmiva u hranidbi krava su najisplativija krmiva za proizvodnju mlijeka. S
krmiva/dan, a to iznosi 0,88 kg suhe tvari krmiva za litru mlijeka, a za 35 litara mlijeka/dan 22,8 kg suhe tvari krmiva ili samo 0,65 kg suhe tvari krmiva za litru mlijeka (Tablica 3).
Dakle, s višom muznosti smanjuje se potrošnja suhe tvari krmiva za proizvodnju litre mlijeka, što se postiže dodavanjem krepkih krmiva (koncentrata) u odnosu na osnovna volmninozna krmiva sve do omjera
52 : 48 % suhe tvari voluminoznih : krepkih krmiva. kvalitetnim zelenim krmivima treba poticati visoku muznost, a uz to je potrebno dodavati i krepka krmiva (koncentrate), jer za višu muznost krave moraju dobivati prema normativima dobro izbalansirane krmne obroke s više energije, i drugih hranjivih tvari, a manje sirove vlaknine (ukupno 17 - 21 % sirove vlaknine u suhoj tvari).
Razmjerno s muznosti krave uzimanje i ukupnu potrošnju krmiva.
Tablica 3: Potrebe krmiva za muznost krava (650 kg težine) Za Dnevni krmni obrok Krmiva muznost - krmiva-
Uzdržna + mlijeka
i uzdržne potrebe U broju - Krmni obroci muznih krava s travom i silažom
ACTELLIC 50 EC
insekticid velikih
syngenta
Pripremio: Ivica Malovic, dipl. ing.
Rijetki su preparati s tako velikom primjene, širokim spektrom djelovanja, a istovremeno vrlo povoljnim toksikološkim osobinama.
Preparat sadrži aktivnu tvar pirimifos-metil koja djeluje na tri - kontaktno, i fumigantno (putem para) .
Sposobnost preparata da djeluje putem para suzbijanje insekata skrivenih u krošnji, pod ili u dijelovima skladišta, plastenika ili staklenika što je vrlo u uvjetima slabije kvalitete primjene, ali i da su brojni štetni insekti izravno nedostupni sredstvu (lisne uši, štitasti moljci, skladišni štetnici). Upravo zbog toga velika je prednost Actellicajer suzbija štetnike izravnim kontaktom, zatim štetnik se hrani poprskanim dijelom biljke, ili sredstvo djeluje parama.
ACTELLIC 50 EC- je istovremeno insekticid i akaricid koji djelotvorno suzbija mnoge štetnike u: ratarstvu, komunalnoj higijeni, skladištima (praznim) i na uskladištenoj robi.
ACTELLIC- primjene:
U konc: 0,05 - 0,1% (50-100 ml na 100 1 vode)
suzbija štetnike kao što su: koprivina grinja (Tetranychus urticae), crveni pauk (Panonychus ulmi), zelena breskvina uš (Myzus persicae), lisne buhe (Psylla spp.) i muhe (Ceratitis spp.).
Ratarstvo i
U dozi od 0,5-11/ha koristi se za suzbijanje: crne repine uši (Aphis fabae), zelene lisne uši (Myzus persicae) na duhanu, kupusne leptiraste uši (Aleurodes brassicae), žitnih stjenica (Eurygaster spp), sjajnika (Meligethes aeneus), bijele mušice (Trialeurodes vaporariorum).
Zbog kratke karence (od 7 do 14 dana) primjenjuje se u povrtlarskoj proizvodnji, kako na otvorenom tako i u prostorima.
Komunalna higiiena
Actellic je vrlo efikasan u komunalnoj higijeni jer uništava: komarce, uši, stjenice, žohare, moljce i mrave.
Tretiranie skladišta
Actellicom možemo suzbijati brojne skladišne štetnike (brašnare, žiške, moljce, skladišne grinje i dr.) prskanjem zidova i podova skladišta ili tretiranjem robe u skladištu.
Prije prskanja skladišni prostor treba dobro a tek sedam dana nakon tretiranja je unošenje robe u skladište.
Actellicom se može zaštititi i roba u tako da se poprskaju vanjske površine
ACTELLIC50 EC svojom cijenom i pakiranjem od 100 ml i 11 svakako udovoljava zahtjevima
I Piše: mr. se. Goran Kiš
Osim toga, smjesa namijenjena kravama sadrži ureu i mljeveno, sirovo sojino zrno koji prilikom skladištenja i
(krave, ovce i koze) se mogu hraniti punomasnim sojinim zrnom bez ikakve prethodne obrade, iako u hranidbi krava trebamo biti oprezni. Razlog opreza proizlazi iz da za hranidbu krava koristimo ureu ili krmiva. Sirovo sojino zrno sadrži enzim ureazu koji u kontaktu s ureom uništava njezino efikasno djelovanje.
postepeno mirišu na amonijak. Zbog raspada uree i otpuštanja amonijaka, urea ne bi trebala biti dodavana u obroke koji sadrže sirovo, mljeveno sojino zrno.
obrada sirova sojina zrna inaktivira enzim ureazu, produžuje vrijeme skladištenja i sojina zrna razaranjem enzima lipaze, te sadržaj by-pass u punomasnoj soji.
Istraživanja posljednjih godina dokazuju važnost by-pass (u buragu nerazgradivih) u hranidbi krava. By-pass su one koje i zaobilaze fermentaciju u buragu krava, a apsorbiraju se u tankom crijevu. S porastom proizvodnje mlijeka potreban je stalni izvor bypass koje mikroorganizme i fermentaciju u buragu te zadovoljili potrebe krava. se smatra, da bi oko 35 do 40% od ukupnih trebale biti bypass
Toplinski sojino zrno sadrži 33 do 44% 15 do 22% sirovih masti i sadržaj vlage oko 12%. sadržaj by-pass od ukupnih za pravilno soju je oko 60%.
Prženje sojina zrna vrlo je dobar upotrebe sojina zrna u hranidbi životinja zbog sadržaja by-pass i masti. U obrocima krava dobro ga je kombinirati sa svim voluminoznim krmivima, a
može i do maksimalnih 18% suhe tvari obroka suhe tvari.
Tablica 1: hranjiva vrijednostsoje i nekih sojinih nusproizvoda
l Hranjive tvari Punomasn~ : Puoomasna \ Sojina 1· Sojin.•. • ! (o/o) '. soja, pržen~ soja, sirova I 44% SB 48°/4 SB ! Sirove bjelan. i 38,00 38,00 ~.'.~ 48,00 I : By-pass od SB J 60,00 26,00 -~•~ 35,00 j i Sirovemasti : 18,3 J 17,7 J 1,4 I 1,0 i : KDV J__ 8,00 j_ 8:90 _j _ 8,90 _i__ _5_,3Q_ : Ukupne '1 I ~onn j I probavljive
SB - sirove KDV - kisela detergent vlakna, HT - hranjive tvari, NEL - neto energija za laktaciju, MJ - mega Joula
Dva su osnovna tipa i prženja sojina zrna. Prženje soje u bubnju ili u visoko temperaturnom sušioniku zrno soje se prevozi preko perforiranog poda kroz koji se upuhuje zrak. Prženjem u bubnju sojino zrno ubacuje se u rotacioni bubanj gdje se visoka temperatura postiže otvorenim plamenom i u kojemu zrno ostaje odjedne minute do pola sata, ovisno o tehnologiji prženja. Ako smo sojino zrno pržili na nižoj temperaturi, tada je sadržaj bypass znatno smanjen. S druge pak strane, prženje na previsokoj temperaturi izaziva Maillardove reakcije zbog kojih su nedostupne tankom crijevu. Osim toga, prženjem smanjuje se i dostupnog lizina. Zato je potrebna kontrola prženja sojina zrna da bi znali kakve je
• P3 Oxyfoam • P3 lo shield (pakiranja 1 kg) = popust 10 % • P3 BILI gard
kvalitete krmiva koje nabavljamo. Za kontrolu kvalitete postupka prženja sojina zrna koristimo dvije metode: test aktivnosti ureaze i indeks disperzije
Osim samog postupka prženja soje, na kvalitetnu upotrebu i proizvodne rezultate krava i prilikom mljevenja koja može utjecati na iskorištavanja iz manjih soje brže se u buragu nego iz soje.
Pržena soja je vrlo ješna i ima visoku koncentraciju hranjivih tvari (probavljiva vlakna, mast i protein). U pokusa pržena soja zamijenjena je smjesom sojine i žitarica (uglavnom kukuruz). Tako je podmirenje visokim koncentracijama hranjiva u obroku uz smanjenje topivih ugljikohidrata iz žitarica.
Tablica2: Najviši postotni udjeli punomasne, pržene soje u odnosu na sojinu (I u obrokukrava
Hranjivetvari(g/kg) Punomasnasoja,pržena Sojina
Posljednjih godina istraživana je upotreba soje i njenih nusproizvoda u hranidbi krava. Istraživanja dokazuju da krave hranjene prženom, punomasnom sojom proizvode više mlijeka i mlijeka korigiranog na mast, od krava koje su jele sirovo zrno ili sojinu Zamjenjivanjem sojine nom punomasnom sojom u obroku krava, konzumacija obroka ostaje na željenoj razini a se za oko 8%.
Do poboljšanja u proizvodnji dolazi zbog bolje iskoristivosti hranjivih tvari u odnosu na korištenu energiju za proizvodnju mlijeka. Znanstvenici su dokazali bolju iskoristivost energije za sintezu mlijeka od 10% u obrocima koji su sadržavali punomasnu soju, što se može objasniti iskoristivosti masti iz obroka, odnosno smanjenom sintezom vlastitih endogenih masti iz octene i kiseline.
Tablica 3: Proizvodnjai sastav mlijeka krava hranjenih razinompržene soje
Udioprženesoje,% ST
kg/dan
Brouwers oprema za staje; j
Vezovi, topli podovi, ograde krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice sve vrste spojnica Eolije i mreže: Folije za okrugle bale Rani, folije za silažu Rani, mreže za bale Novatex
Ned ogro d. o. o_, Mekušanska ,-.\ \ cesta 62, Karlovac, ~\--:7'1.. Tel./fax: 047 /654-292, at{JJ GSM: 098/365-857, e-mail: oedagro@hj btne;t..br I
V V POGRJESKEMUIACA
Uz primjenu Pravilnika o svježeg sirovog mlijeka, potrebno je ponovo skrenuti pozornost na pogrješke tijekom mužnje koje djeluju na i kvalitetu izmuzenog mlijeka, zatim na zdravlje vimena, a samim time i na cijenu prilikom otkupa.
POGRJEŠKE SU:
1. NEREDOVITO I POVRŠNO
STAJE PRIJE MUŽNJE. U da staja nije prije mužnje, se mlijeka.
2. BUKA U STAJI ILI IZVAN STAJE (TRAKTOR, LAVEŽ PASA, PREGLASNI KOMPRESOR). Mnogi zanemaruju da je buka stresna za kravu, što rezultira manjom pomuzenog mlijeka. Krave se ne naviknu na buku, pa je u staji tijekom mužnje potreban mir i tišina.
3. GRUB POSTUPAK S KRAVAMA. Prilikom staje, kao i za vrijeme mužnje, krave ne smijemo Ako je ona hormon koji mlijeka.
4. NEODRŽAVANJE OSOBNE HIGIJENE (PRANJE RUKU). moraju biti svjesni da prljavim rukama mogu klicama zagaditi mlijeko, posebno mužnjom.
5. NEPRANJE VIMENA I SISA. Pranje vimena i sisa osnovni je preduvjet mlijeka, tj. bez klica. Pranjem se, vime masira pa krava lakše otpušta mlijeko.
6. PRANJE VIMENA HLADNOM I PRLJAVOM VODOM. Hladna voda dovodi do sužavanja krvnih žila u vimenu, a time i do smanjenog mlijeka. Pranje prljavom vodom isto je kao i nepranje.
8. ISTOVREMENO PRANJE VIMENA SVIM KRAVAMAU STAJI, A KRAVE SE MUZU JEDNA PO JEDNA. Pranjem vimena ujedno
Piše: mr. se. Antun
07/2004.
zamužnju.
masiramo vime, pa krava otpuštati mlijeko. U da mužnja ne odmah nakon pranja i brisanja, dolazi do mlijeka. Osim toga, krava može uprljati vime dok ne na red
9. IZBJEGAVANJE MASAŽE VIMENA PRIJE MUŽNJE. Masažom vimena se hormona oksitocina koji stimulira otpuštanje mlijeka što mužnju.
10. IZBJEGAVANJE IZMUZIVANJA I KONTROLE PRVIH MLAZEVA. Prvi mlazevi mlijeka uvijek sadrže više klica pa ihje potrebno odmusti. Prve mlazeve potrebno je pregledati na crnoj podlozi, a ne izmuzivati na pod.
11. NEOBAVLJANJE MASTITIS TESTA. Mastitis test je najvažnija mjera kojom provjerava je li vime upaljeno. Cijena plitice i regensaje nemjerljiva s cijenom gubitka mlijeka ili cijele vimena zbog prekasnog upale vimena jer su troškovi veliki, a rezultat upitan.
12. NEIZMUZIVANJE ZADNJIH MLAZEVA NAKON MUŽNJE. Zadnji mlazevi su bogati masti. Zaostalo mlijeko u vimenu upale vimena.
13. PRETAKANJE MLIJEKA U STAJI. Pretakanjem mlijeka u staji se mlijeka prašinom iz staje.
14. KONTROLA KRAJA STROJNE MUŽNJE; MUZILICA JE A VIME PRAZNO. Mužnjom praznog vimena nadražuje se i sluznica unutar sise što može dovesti do upale vimena.
15. NEREDOVITO I NEODRŽAVANJE MUZILICE. Mlijeko se ako dolazi u kontakt mlijekom koje se zadržalo u muznom Nakon jutarnje mužnje nismo oprali muzni a muzemo i
inija Ravni prednjimost
16. NEISPRAVNI MUZNI STROJ. N eispravnan muzni stroj može oštetiti vime ili je njime mužnja nepotpuna.
17. GRUBA I NEPRAVILNA MUŽNJA. Gruba i nepravilna mužnja izaziva bol te krava slabije mlijeko.
18. MUŽNJA U KANTU IZ KOJE SMO PRALI VIME. Takva kanta je klicama i u nju ne smijemo musti mlijeko.
19. PREKIDANJE MUŽNJE. prekida mužnju kako bi ispraznio kantu u koju muze, a ponovnom mužnjom krava manje mlijeka.
20. IZBJEGAVANJE VEZANJA REPA KRAVE. Krava prilikom mužnje maše repom s kojeg pada u muzlicu, stoga je rep potrebno fiksirati vezanjem ili stavljanjem imobilizatora. tako kravu da repom udara po glavi. :J
ffimm[?[g]J[ET{]rnmmJ[fil!J
To poboljšanje je i razumljivo jer su .-----------------------~ mnogi primijenili pravilnu tehniku mužnje te razna sredstava za pranje i dezinfekciju vimena i stroja za mužnju.
Dezinfekcijom do «kvalitetnog» mlijeka
Postavlja se, pitanje kako
Aše: mr. se. Antun
Primjenom Pravilnika o svježeg sirovog mlijeka, odnosno novim cijene nakon otvaranja Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima (a prema tvrdnjama mjerodavnih osoba) u Hrvatskoj je u proteklom razdoblju znatno poboljšana higijenska ispravnost mlijeka. ta sredstva na kvalitetu mlijeka, ..______________________ _. dakle i na zdravlje u nepravilne primjene.
Znamo da ostatci antibiotika u mlijeku, osim što smanjuju njegovu vrijednost kao sirovine, znatno ugrožavaju zdravlje ljudi, a osobito djece. Danas se kemijska sredstva za dezinfekciju u mužnji primjenjuju u velikom broju staja širom Hrvatske, a njihovu primjenu nitko ne kontrolira.
Brojni mlijeka ne znaju pravilno koristiti navedena sredstva koja zbog neznanja završe u mlijeku. Do danas ni jedna institucija (barem koliko je nama poznato) nije pokušala utvrditi ostatke dezinficijensa u mlijeku ili pak javnost nije upoznata s rezultatima ako ihje bilo.
Na tržištu su kemijska sredstva za dezinfekciju prije mužnje i za zaštitu vimena dviju mužnji. Navedena sredstva uslijed pravilne primjene, proizvodnju higijenski ispravnog mlijeka uz uvjet da su tehnika i stroj za mužnju ispravni.
Dezinficiranjevimena
Zbog nepravilnosti u primjeni tih sredstava dolazi do mlijeka, a za pojedine skupine dezinficijensa je da mogu štetno djelovati na zdravlje vimena, posebno sisa. primjenu sredstava za zaštitu sisa dviju mužnji jer na koži sise
stvaraju sloj koji ne propušta mikroorganizme i zatvaraju sisni kanal.
Zbog žurbe, ta sredstva ne uklone temeljito sa sisa prije mužnje pa ona mlijeko prilikom mužnje. da je koža na sisama hrapava, uklanjanje tih sredstava je otežana i sporije. Navedena sredstva nisu nužna u stajama, higijenskih uvjeta. Na temelju vlastite procjene ili po savjetu vlasnik odrediti vrstu sredstva za dezinfekciju a ne po preporuci kojima je u interesu prodati što paletu proizvoda bez obzira postoje li objektivni razlozi za primjenu.
Muzilicu valja prati kemijskim sredstvima nakon svake mužnje.
mlijeka moraju se držati uputa takvih sredstava što, nažalost, NE Mnogi nakon pranja (ako ih operu) urone sisne u otopinu dezinficijensa gdje ostaju do mužnje. Prije mužnje ne isperu ih vodom nego mlazevima mlijeka tijekom mužnje. se da ne isperu dobro sve dijelove muzilice nakon pranja dezinfekcijskim sredstvom.
Ekološki dezinficijensi
Danas je govoriti o ekološkoj proizvodnji. A što je s dezinficijensima namijenjenim za higijensku mužnju? Pojedini su proizvodi za pranje muznih toliko
agresivni da mora imati gumene rukavice prilikom korištenja takvih sredstava. Je li to ekološki, neškodljiv proizvod, pogotovo ako ne ispere dobro muzilicu poslije primjene takvog sredstva koje mužnjom završava u mlijeku.
Pojedini dezinficijensa, nažalost, NE NAVODE KEMIJSKI SASTAV TIH PREPARATA pa itekako mogu o kakvom je proizvodu
dezinficijensa su svjesni da je vrlo bitan utjecaj njihova proizvoda na zdravlje ljudi, životinja i okoliša pa je sve više dezinficijensa je primjena neškodljiva ali im je, nažalost, cijena znatno viša.
Dezinfekcijaje potrebna!
Primjena dezinficijensa svakako je potrebna u higijeni mužnje, osim cijene i na higijenu, potrebno je posvetiti pažnju i utjecaju tih sredstava na zdravlje ljudi i životinja. Do danas u Hrvatskoj nije organiziran skup na kojemu bi bili razmatrani utjecaji ostataka dezinficijensa i ostalih tvari u mlijeku koji mogu ugroziti zdravlje ljudi. (po da nam netko iz Europske unije provesti (i naplatiti) istraživanje jer sami za to, nažalost, nemamo interesa. Novac nikako ne smije biti problem kada je u pitanju zdravlje ljudi. Q
GOSPODARSTVO
U nas se po medijima, i od strui od laika, poteže pitanje stanja i razvoja proizvodnje. Svi o tome znaju sve, i svi su uvjereni da je baš njihov model jedino pravo rješenje za sadašnje i probleme naše poljoprivrede.
I BOLJE?
Ne bez opravdane podloge, govori se kako o poljoprivredi i nogometu svi znaju sve, i svi „mogu" biti ministar poljoprivrede ili nogometni izbornik. Jedni svoje sumnje o bržem razvoju proizvodnje mlijeka temelje na da nam mala obiteljska
gospodarstva, gospodarstva s manje od 5 muznih grla. Po starom „pleti kotac kao otac" drže i hrane krave kao u stara vremena, ne se u promjene i primjene novih tehnologija. Jasno da su im i prinosi, odnosno muznost po grlu na istoj razini kao u davnini. To više nego dvostruko manje mlijeka od proizvodnog kapaciteta, što predmijeva po nekoliko kuna prihoda manje od mlijeka, nego što je to objektivno
S takvom strukturom koji nemaju nikakve podloge za razvoj, bez potpune promjene cjelovitog sustava financijske i edukacijske podrške, je u razdoblju unaprijediti proizvodnju na državnoj razini. Tek mali broj takvih spreman je poslušati savjete nabaviti suvremenu muznu opremu, promijeniti hranidbe te tako unaprijediti muznost po grlu i vrlo smanjiti radne napore u proizvodnji mlijeka s istovremenim dohotka.
Drugi su uvjereni da na temelju dobrih rezultata manjeg broja gospodar-
je da preko ukupnih poticaja i naknada otpada na govedarstvo i da naša proizvodnja nije na pravi reagirala na ovakvu stalnu državnu potporu. iako s debelim zakašnjenjem, to se moglo i na nedavnoj prezentaciji govedarskogprograma u resornom ministarstvu.
Za jedan dio gospodarstava su uvjeti „ sedam godina debelih krava" - koji su obilježeni relativno visokom prodajnom cijenom, dobrim poticajima i povlaštenim kreditima u mljekarskoj proizvodnji - bili vrlo dobar za uspostavljanje suvremene mljekarske proizvodnje. Kad se govori o suvremenoj mljekarskoj proizvodnji u obiteljskim gospodarstvima s punom ekonomskom uspješnosti misli se na: - osnovno stado s više od 20 muznih grla - tehnološki i oganizacijski dobro 1 opremljene staje - dobro organizirana proizvodnja vlastite hrane -dobra organizacija rada
stava, koji su u posljednje vrijeme organizirali prodajna vrlo uspješne farme, proizvodnje cijena
Samo ovako „grubo" nabrojana obilježja mljekarske farme, u uvjetima vimlijeka može i mora biti bolje i brže. mlijeka
Jednostavno, podržimo samo gospo- ~-----------"'I darstva koja imati dovoljno znanja, zemljišta i poljoprivredne mehanizacije za kvalitetnu proizvodnju vlastite hrane. Poduprimo one krave simentalske pasmine proizvedu preko 4 ili 5 litara mlijeka ili uzgakrava holstein pasmi-
Poticaji za ostavljenu žensku telad i držanje krava
soke otkupne cijene mlijeka u odnosu na okruženje, s dobrom muzi primjerenim utrošcima rada daju:
ne koje daju preko 7 f__ ______________________ ....._ litara mlijeka.
Kao i ni jedna strana nije potpuno u krivu ili pravu, a istina je
Povlaštene kreditne linije u govedarstvu (MPŠ, Županijski ..)
negdje u sredi- L------------------------------~ ni. Skica: Uv;eti11 sedam godina debelihkrava11
- visoku proizvodnost i rentabilnost
- isplativost projekta potpuno novog ustrojavanja proizvodnje ili kapaciteta
- punu konkurentnost proizvodnim uvjetima u poslovanju
Što se dogodilo s našim u „sedam godina debelih krava"?
Struktura nije se promijenila. Gotovo 2/3 ukupnog broja mlijeka (77 prima državne poticaje za mlijeko) u Hrvatskoj posjeduje manje od 4 muzna grla, a manje od 5% posjeduje više od 10 muznih grla te, uvjetno ostvaruje punu uposlenost i egzistenciju dva radno aktivna obitelji, odnosno obiteljskog gospodarstva.
Ukupna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj takvom se strukturom nije hitnije promijenila, a zabilježeni porast otkupa mlijeka tekje rezultat visoke otkupne cijene mlijeka, što se vrlo teško može održati, pa na temelju toga ne možemo stalnu ponudu mlijeka za preradu i potrošnju.
Nažalost, praksa pokazuje da se ovaj dio
Grafikon 1: Struktura mlijeka 10-15 krava
16 i više krava 1%
populacije
mlijeka, s 1-3 muzna grla u osnovnm stadu, vrlo rijetko na broja grla, odnosno intenzivniju, komercijalnu proizvodnju.
Oko 26 mlijeka s 4-9 muznih grla u osnovnom stadu dobrim su dijelom oni koji su u ovim, za mljekarstvo povoljnim, godinama svoju nekadašnju proizvodnju ili su kao „novi" ušli u mljekarstvo upravo zbog relativno povoljnog položaja u odnosu na druge poljoprivredne proizvodnje. Dostaje iz ove skupine u proizvodnji kreditima na kojima su temeljili organiziranje sadašnje proizvodnje.
Kad se kao uzme zemljišnog posjeda, može se pretpostaviti kako tek manji dio ove populacije može osnovu proizvodnje mlijeka u nas.
I što se s proizvodnjom naših gospodarstava?
Onih 1% s više od 16 krava u pravilu dobro iskorištava muzni potencijal (4-5 litara sminetalske, 6-8 litara holstein pasmine). Populacija s 10-15 muznih krava u poslovnom se smislu dijelom ponaša Nastoji što više iskoristiti proizvodni potencijal muznih grla kako bi prihodi i dohodak po grlu bili što No, nije rijetkost je muznost po grlu niža od lako Pritom se nalaze objektivni i subjektivni razlozi proizvodnje manje od mali zemljišni posjedi, suša, slabi potencijal uvezenih junica ili junica iz proizvodnje i Neovisno o tome što neki primjeri iz prakse te istraživanja znanstvenika i
.____1-3 krava
61% pokazuju da se i u ekstremnim uvjetima proizvodnje, sa stajališta klimatskih prilika i posjeda i stada 34%
tehnologijom može (i mora) proizvesti puno bolje od sadašnjeg.
G.E.R. KOMPANIJA" d.o.o.
Buzet, Trstenik 20, tel. 052 / 660 229
Poštovani naši goveda!
Posebno mi je zadovoljstvo da Vam se mogu ponovo predstaviti i to kroz liniju naših proizvoda kojih ;
ENERGETOL
IJB -je dragocjenizvorenergije,jer kodkravamuzara ENERGETSKIBILANS je NEGATIVANsvedo6.-8. tjednalaktacije , a najvišije u samom laktacije * pomanjkanjeenergijenepovoljno nastvaranjegonadotropoihhormona l LHi FSH) 1 ' 2 kgENERGETOLA II Bsadržineophodnu OMIG.\3 masnekiselinezanormalnofunkcioniranjereproduktivnogaparata
GLIKOGFR
l • koJ ·u uog Jta
J 'ltech®-najbolji izbor za Vašu kravu muzaru i 1Ijeno tele naturally
COW-PLEX 2+5 je posljednja znanosti u prehrani krava
* snažna je prirodna ANTIOKSIDACIJSKA formula * smanjuje opseg proizvodnih bolesti kao što su PLODNOST MASTITIS i LAMINITIS
"' smanjuje broj somatskih stanica za 25 000
* - smanjuje broj infekcija vimena za 5 %
* - se broj koncepcija za 6 %
* - se DOBIT
I NAULOŽENASREDSTVAOSTVARUJESE sx
IM ŽI OT k n te'i
K 4 · · · "u kon ne mikrollore u ta ro g t TJBJOTIKA an ·· i u I OR
Zahvaljujemo se svi našim klijentima na iskazanom povjerenju i nastavku našeg uspješnog poslovanja
S poštovanjem Vaš dr. vet. med.
dnblJe
Preostalih 95% u nas ima proizvodne rezultate. Neovisno o ponekad previsokim troškovima proizvodnje mlijeka malog broja grla, jedan manji dio gospodarstava ima vrlo dobru muznost po grlu. Ipak, gospodarstava iz ove skupine ima obilježja ekstenzivne proizvodnje, neodgodržanje i hranidbu goveda. Ostaju u sustavu mljekarske proizvodnje tek zbog povoljnih uvjeta proizvodnje (prodajna cijena, poticaji u govedarstvu). Nažalost, uvjeti poticanja mljekarstva u zadnjih 10-ak godina poticajni su jedno vrijeme za napuštanje proizvodnje mlijeka ove najbrojnije kategorije ili za „novih" koji iz opreza ili zbog opremljenosti gospodarstva, zadržava ovakvo vrlo malo stado.
A svi ovi imaju iste uvjete poticanja proizvodnje. I nitko ih ne pita na koji drže muzna grla, na koji proizvode i koliko proizvedu hrane, kako hrane grla, kako ih njeguju i muzu. Iz se jednostavno distribuira novac prema ostvarenoj mlijeka predanog u otkup.
odgovornosti u posljednje je vrijeme zahtjevom kvalitete, sukladno stalnom uzimanju laboratorijskih uzoraka.
I tako, stalno imamo zatvoreni krug:
- veliki broj
- relativno malo osnovno stado
- relativno malu muznost,
- relativno velika ulaganja u poticanje i razvoj proizvodnje, - zadržavanje istog obujma proizvodnje i otkupa na državnoj razini.
Institucije državne potpore proizvodnje (savjetodavna, i veterinarska služba, fakulteti i instituti i sl.) u pravilu su kad predlažu nove tehnologije i tehnološka rješenja. Njihovo je da savjetuju i predlažu, a korisnici državne potpore u mljekarstvumogu ali ne moraju te savjete i ponude prihvatiti.
Zato imamo vrlo uspješne primjere obiteljskih govedarskih farmi. Imamo i farme koje su po svemu usporedive s farmama u razvijenim zemljama. No, imamo i muznost ispod 3 litara mlijeka kad gledamo sveukupno proizvodnju i sustav potpore razvitku govedarstva ne neke promjene u podupiranju muznosti po grlu. ulaganja temelje se na relativno malom broju gospodarstava u odnosu na sadašnjih ukupnih 77 Zato je planirani porast muznosti s oko 3 na 4 u govedarskom programu razvitka - koji je donijelo resorno ministarstvo, a koji bi bio realiziran u nekoliko godina - vrlo realan i s tog stajališta nimalo kako se ponekad tvrdi.
Jasno da se struka nipošto ne smije miriti s takvim stanjem, nego treba i mora nastojati da bar i na manjem uzorku mlijeka imamo što uspješniju proizvodnju. Tako bar jedan dio doživjeti ulazak u EU s manje bojazni za svoje poslovanje i opstanak.
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci
u JfUŽI.R1.JIIJIIOVODIImn•
Mljekovodni sistem strojne mužnje može se upotrebljavati u staji ili u izmuzištu. Ako sustav ne rastavljamo, za i dezinfekciju potreban je poseban izbor sredstava (deterdženata i dezinficijensa) kao i detaljno poštivanje koncentracije, temperature vode, vremena i dezinfekcije.
Mljekovodi su U izmuzištima su u stajama mogu biti izrazito a s njihovom dužinom se površina s kojom mlijeko dolazi u dodir. Loše površine su izvor kontaminacije mlijeka.
Mljekovodi moraju biti izvedeni bez oštrih zavoja, sa što manje uspona i padova da se mlijeko, a osobito mast ne ošteti ili potpuno ne u mljekovodu.
Mljekovodi su iz materijala. plastiku, staklo ili željezo. (polietilenski) su uvijek u jednom komadu i moraju imati glatku unutarnju površinu. Stakleni i željezni su sastavljeni iz komada povezanih spojnicama. Stakleni mljekovodi su glatki, a željezni manje. Posebnu pažnju treba obratiti spojnim mjestima da ne smetaju protoku mlijeka i sredstvima za i tako ne postanu izvor
Suvremeni mljekovodni sustavi imaju automatsko, programirano cirkulacijsko pranje i dezinfekciju se smanjuje utjecaj na tijek
:ba bi izbjegli kontaminaciju zbog brtvi (s njim je povezan nastanak hrapave spužvaste površine, koja se ne može i nedovoljnog brtvljenja, jednom godišnje mljekovod treba rastaviti i zamijeniti brtve.
razlika povezana sa i dezinfekcijom mljekovodnog sistema sustava u staji i izmuzišta je u pranju muznih jedinica. Kod muž nje u staji moramo muznejedinice prenašati iz mljekarnice u ~-----------~ staju i za pranje natrag u mljekarnicu, dok u izmuzištu ostaju na stalnom mjestu, a sisne na za pranje (u mljekarnicu ih odnosimo za temeljitije i zamjenu sisnih guma).
Mljekovodni sustav u staji
Nakon mužnje vanjsku stranu muzne jedinice operemo vodom.
su izvedbe
1. Muznu jedinicu u mljekarnici na cijev za pranje mljekovodnog sustava, a kolektor sa sisnim položimo u korito. Vodu, odnosno otopinu sredstva za i dezinfekciju, podtlak usisava kroz muznujedinicu. Sredstvo kruži po mljekovodu, a jedinica ga natrag u korito.
2. U mljekarnici kolektore sa sisnim položimo u korito i muzne jedinice prina automat za pranje muznih jedinica koji služi za njihovo dnevno Cijev za pranje mljekovodnog sustava stavljamo u korito da se podtlaka izvede kružno mljekovoda.
U oba primjera u koritu treba pripremiti vodu odnosno otopinu za i dezinfekciju te osigurati poželjnu tempera-
turu i koncentraciju otopine.
3. Kod automatizirane izvedbe u posudu automata za pranje dodamo sredstvo za i dezinfekciju. ovisi o dužini mljekovoda i vode. Kolektore sa sisnim položimo u korito i muzne jedinice na mljekovod. Automat za pranje na program pranja koji sam izvodi cjelovit program ispiranja i pranja, sve do završnog ispiranja. =
4. Kod automatizirane izvedbe s glavama za pranje, muzne jedinice na posebne glave za pranje. Na taj su muzne jedinice i mljekovod u programirano cirkulacijska pranje i dezinfekciju.
U svim primjerima, nakon završetka programa pranja muzne jedinice objesimo u mljekarnici da se suše.
Prije ponovne mužnje mljekovod i muzne jedinice isperemo vodom.
Mljekovodni sustav u izmuzištu
• Muzne jedinice nakon mužnje ostaju na mljekovod. Sisne stavimo u glave za pranje.
• Mljekovode, mljekomjere i muzne jedinice operemo automata za pranje koji je u mljekarnici.
• Prije ponovne mužnje automata za pranje cijeli sistem isperemo vodom.
• Sam tijek kod nisko ili visoko postavljenog mljekovoda.
Tjedno i dezinfekcija muznihjedinica
Osim opisanog i dezinfekcije opreme po svakoj mužnji muzne jedinice treba jednom tjedno rastaviti, pregledati, temeljito i dezinficirati. Posebnu pažnju treba posvetiti sisnim gumama i mljekovodu. Sisne gume su izložene snažnoj upotrebi te kemijskim utjecajima masti i sredstava za i dezinfekciju. Kemijskim utjecajima izloženi su mljekovodi i brtvila.
Sisne gume su pri mužnji u neposrednom dodiru sa sisama. Od njih u mjeri ovisi ne samo kvaliteta mlijeka nego i kvaliteta mužnje mlijeka i zdravlje vimena), zato moraju biti mekane, i glatke. Stare, ispucale i prljave sisne gume pogubne su za i mlijeka kao i za zdravlje vimena.
Za dobro stanje sisnih guma potrebna je njega. Moramo imati dva kompleta sisnih guma koje mijenjamo jednom tjedno.
se jednom tjedno - najbolje u ponedjeljak (jer je u nedjelju vjerojatnost manje efikasnog iz,Tšiti temeljitije muznihjedinica.
Odmah nakon mužnje operemo muznu jedinicu po postupku, s tim da propustimo završno ispiranje
Muznu jedinicu potpuno rastavimo
Sisne gume namoc1mo u otopinu sredstva za i dezinfekciju na temperaturi 80-90°C i ostavimo da djeluje 30 minuta. Na taj razgradimo mast koja gume, a djeluje i na druge ostatke mlijeka.
Zatim sisne gume u istoj otopini kako bismo odstranili ostatke mlijeka. Ruke, od topline i deterdženta te dezinficijensa, zaštitimo gumenim rukavicama.
I ostale dijelove muzne jedinice kolektor, cijev za Sisne gume pregledamo i dobro isperemo mlijeko i poklopac kante operemo u istoj vodom otopini.
...te ih ostavimo na sušenju u tamnom i suhom prostoru I 1
Uzmemo drugu garnituru sisnih guma i sastavimo muznu jedinicu te ju objesimo na mjesto.
Sve druge dijelove muzne jedinice isperemo vodom i ostavimo da se osuše.
POREDPRANJA,NAKON
SVAKEMUŽNJE - JEDNOMTJEDNOMUZNUJEDINICURASTAVIMO, PREGLEDAMO,TEMELJITO I ZAMIJENIMOSISNEGUMEREZERVNIMA.
Obje garniture sisnih guma svake godine zamijenimo novima. Na taj uvijek su u upotrebi kvalitetne sisne gume i bez pukotina), a rezultat biti:
• Kvalitetnijemlijeko
• Zdravo vime • Brža mužnja
11 IIPUII.IIIIIVAIID
Govedarstvo I Pripremila: Vesna dipl.ing. I
Od ukupno 223 954 krave u Republici Hr- Tabelarniprikaz selekcioniranihkrava u 2003. g. vatskoj 2003. godine selekcijom je 139 959 grla (62,49%). Na Pasmina Kontrola Kontrola Sveukupno rasploda obiteljskim gospodarstvima pod se-
Br. Br. Br. Br. Br. lekcijom su 133 064 krave, a na farmama
6 895 krava. Ovakav selekcijski obuhvat
rezultirao je i naših
Friesian
1 dugogodišnjeg uzgojno- Tstarsko e.ovedo
selekcijskog rada.
Slav. sriiem. nodolac
Hereford
Brojnogstanje rasplodnihgoveda od 2000. Busa
do 2003.godine Ukupno:
Krave uzgojno Od ukupnog broja 46 754 grla je Godina Ukupni selekcijskim radom selekcijom i kontrolom 93 205 krava br. krava Obiteljske Velike kontrolom rasploda. farme farme Ukuono %
2000. 214 666 85 459 7 439 92 898 39 81 postotak 2003. godine još
2001. 219 782 91 235 7 606 98 841 44 97
2002. 224 078 101 157 7 367 108 524 48 43 uvijek je uzgajalo samo 1-3 grla. Ipak, moramo
2003. 223 954 133 064 6 895 139 959 62.49 konstatirati da je u protekle dvije godine
pomak, paje sve ove godine 12 % manje u ovoj skupini. stada, te broj i postotak 2003. godine prikazanje u tablici: stada 1-2 3 4 5
i postotak
Prema pasminskoj strukturi selekcijski je simentalska pasmina 108 907 krava (77,814%), holstein-friesian 26 194 krave (18, 715%), 4 14 7 krava (2,963%), a ostale pasmine (istarska govedo, slavonsko srijemski podolac, buša, hereford i charolais) 711 krava (0,51%).
Proizvodni rezultati kontroliranih krava su paje u 2003. godini, na obiteljskim gospodarstvima i farmama zastandardnih laktacija 19 706 simentalske pasmine s proizvodnjom od 4 620 kg mlijeka s 4,01 % masti i 3,36% proteina.
Na obiteljskim gospodarstvima i farmama je 7 500 standardnih laktacija krava holstein-friesian pasmine s proizvodnjom od 6 320 kg mlijeka, 3,90% mlimasti i 3,31 % proteina.
Bikovske majke simentalske pasmine u 2003. godini imale su 366 standardnih laktacija s proizvodnjom od 6 37 4 kg mlijeka, 4,08% masti i
IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE
Laktacijska proizvodnja mlijeka u standardnoj laktaciji simentalske pasmine (2000. - 2003.g.)
Prvih 305 dana
Ukup. /2fmlijeko /2fmlijeko % Protein Protein God. kg
laktacija
3,42 % proteina. Dakle, pozitivan je pomak pomak u sva tri parametra.
U provedbi uzgojnog programa za simentalsku pasminu u 2002. godini korišteni su bikovi 30. kruga usmjerene oplodnje, paje 414 bikovskih majki osjemenilo šest bikova: Malhax, Dionis, Ress, Rene, Ewein i Haxzeus. Od ukupno 269 824 plotkinja 78,53% je umjetno osjemenjeno, a prirodnim pripustom poznatog porijekla 2,58%. N ekontrolirano je osjemenjeno 18,89% no nadamo da i ovaj postotak u dogledno vrijeme biti mnogo manji.
IliTržište junadi
Pripojenjem deset novih Europskoj
Uniji u prvih je desetak dana svibnja 2004. godine na tržištu mesa došlo do pada cijena u mnogim dotadašnjim Europske zajednice.
U odnosu na kraj travnja cijene su svibnja pale za 3,6%. No nakon prvih negativnih tendencija u zemljama EU-15 uslijedio je lagani rast cijena. Rast cijena evidentiran je i u «novim» zemljama Europske zajednice. Ulazak u Europsku uniju rezultirao je rastom
Piše: Krešimir Jakuš, dipl. ing.
Kvalitetne rasplodne steone junice iz
f Govorimo hrvatskijavite nam se radi individualne ponude!
STEPHAN REISACHER agribusiness INTERBOVES GmbH Germany
cijena prije svega u Poljskoj u kojoj se lipnja bilježe 15% više cijene u odnosu na svibnja, u 3,9 % i 3,57%. Spomenute zemlje bilježe i izvoza. Poljska je u svibnju izvoz hrane u ostale zemlje EU za gotovo u odnosu na svibanj prošle godine. Prodaja u EU-15 je za 15 % u odnosu na svibanj 2003. godine, a posebno je izvoz mesa. Ulazak novih rezultirao je i porastom cijena trupova i u nekim dotadašnjim cama EU. Tako je u Švedskoj cijena trupova porasla za 4,2%, u Irskoj za 4, 1%, Austriji 3% i Velikoj Britaniji za 2,3%. cijena trupova EU-25 lipnja
IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE
lako je nakon dužeg vremena ponovno dozvoljen uvoz goveda u RH iz gotovo svih zemalja Europske unije u narednih dva mjeseca ne jemo promjene na hrvatskom junadi, odnosno ne pad cijena žive junadi.
Tržište teladi
Tijekom protekla tri mjeseca na tržištu Hrvatske bilježimo stalni rast cijena teladi simentalske pasmine. Cijene su u odnosu na 10. tj o.g., u tjednu u kojem bilježimo najnižu cijenu od 1997. godine, u 24. tj. više za 22%. Na kontinentalnom cijene teladi bile su od 17 do 25 kn/kg dok su na Dalmacije i Primorja bile od 19 do 28 kn/kg. Ne europskom tržištu tovna telad starosti od 8 do 21 dana o.g. iznosila je 262, 70 eura/lO0kg. Najniža cijena jutrupova u EU-15 zabilježena je u Belgiji i iznosila je 210,09 eura/l00kg dok je najviša cijena bila u 370 eura/kg. U zemljama EU-10 najniža cijena evidentiranaje u Latviji 159 eura/100 kg, a najviša na Malti 321,09 eura/100.
Na hrvatskom tržištu od ožujka 2004. godine na ovamo bilježimo rast cijena. Velika ponuda koja je okarakterizirala godine, smanjena je kroz interventni otkup, a trenutna ponuda zadovoljava potražnju. Nešto ponudu zabilježili smo jedino na
ske i Požeško-slavonske županije. cijena bikova simentalske pasmine na tržištu Hrvatske u 24. tj. o.g. iznosila je 12,35 kn/kg i viša je u odnosu na kraj svibnja za 4,5%.
Na Slavonije, Baranje, središnje i sjeverozapadne Hrvatske cijene bikova simentalske pasmine bile su od 10 do 13 kn/kg dok su na Dalmacije, Istre i Primorja cijene bile od 12 do 16 kn/kg.
prodavala se lipnja po cijeni od 266 eura po komadu što je u odnosu na kraj svibnja više za 9 centi. Najviše cijene evidentirane su u Italiji gdje se po komadu 391 euro dok je najniža cijena evidentirana u Nizozemskoj 229,9 eura. Na tržištu muška telad holstainske pasmine, starosti do dana i ne teža od sedamdeset i pet kilograma, prodavana je lipnja po cijeni od 169 do 184 eura/kom dok su ženska telad holstainske pasmine prodavana po cijeni od 61 do 114 eura po komadu.
Krave za klanje
U 2004. godini cijene krava za klanje na najnižoj su razini od 1997. godine. cijena tijekom cijele godine nije bila više od 6,35 kn/kg. U lipnju su krave prodavane po cijeni od 5,60 kn/kg. Na kontinentalne Hrvatske cijene su bile od 4 do 6 kn/kg za starije krave manje koje se koriste u preradi, dok su do 8 kn/kg bile krave. Na Dalmacije i Primorja cijene krava su bile do 9 kn/kg. I tijekom sedmog i osmog mjeseca cijene na hrvatskom tržištu ..:J
RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA
Tablica2: Bilanca proizvodnjemlijeka
Kategorijafarme
Male farme (4 krave)
Broj farmi 42300
Broj krava 169 200 proizvodnjapo kravi 2 500
Ukupnaproizvodnjamlijeka 423 000 000 litara
Kategorijafarme
PRAKSA I ISKUSTVA RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI
Naš moto za srpanj:
Probudite se, trkaje operativni program razvitka!
Zašto se tako dugo s tim našim razvitkom ? A, nakon tog našeg razvitka što nas u EU ???
U Hrvatskoj do sada kao da nije bilo stanja, preduvjeta, perspektive i razvoja, tek sada kada nam Europska Unija na osnovu svog razvoja i svoje razvijenosti, sa svojim normama i kvotama bude zajašila na vrat, tek se sada pojavio i «Program razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj». Program kakav nema ni jedna europska zemlja. · Zašto?
U Mljekarskom listu broj 5 piše na stranici 30 i 31
Program razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj koji bi se kroz vrijeme
Adaptiranefarme (15 krava)
Broj farmi 6 000
Broj krava 90 000 proizvodnjapo kravi 4 500
Ukupnaproizvodnjamlijeka 405 000 000
trebao ostvarivati.
A zašto se RAZVOJ nije do sada ostvarivao? od da dosadašnja proizvodnja mlijeka i mesa ne zadovoljava naše potrebe u Programu su potrebite te kategorije farmi koje osiguravaju željenu proizvodnju.»
Autortekstadr. se.
Postavljam pitanja:
- na kojoj ekonomskoj osnovi ove farme proizvoditi mlijeko i na kojoj ekonomskoj osnovi poslovati ova gospodarstva unutar EU?
- koja europska pasmina krava i po kojoj suvremenoj tehnologiji godišnje proizvoditi 2 500 litara mlijeka, da bi za Republiku Hrvatsku bila proizvedena i osigurana mlijeka od 423 milijuna litara?
Molim cijenjenog autora Temeljnih odrednica Programa razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj da hrvatskim seljacima, mlijeka i nama agronomskim
u broju Mljekarskog lista odgovori na ova pitanja:
Koliko iznositi osobni dohodak zaposlenih na ovim farmama?
Koliko za prvu kategoriju farmi?
Koliko za drugu kategoriju farmi s kreditnim zaduženjima za adaptacije, a koje moraju osigurati 405 milijuna litara mlijeka.
U istom broju Mljekarskog lista na stranici 34 piše:
Veliki problem predstavljat smanjenje prodajne cijene u uvjetima EU. Manja kompenzacija te cijene bit kroz naknade za držanje muznih grla ili po jedinici površine. Naime, prema uvjetima EU pretpostavljeno je dvostruko smanjenje sredstava za potporu. ( autor doc. dr. se. Zoran
Molim cijenjenog autora da u sljedebroju Mljekarskog lista hrvatskim seljacima, mlijeka prikaže ekonomsku proizvodnje 423 000 000 litara mlijeka za prvu kategoriju farmi i 405 000 000 litara za drugu kategoriju farmi i dali to biti po cijenama i uvjetima unutar EU.
Dalje, u istom broju Mljekarskog lista na stranici 42 i 43 piše:
O Programu razvitka govedarske proizvodnje je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, odnosno grupa autora.
« U slažemo se s Programom razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, a posebno što se proizvodnje mlijeka.
No, smatramo da treba s autorima tog programa porazgovarati i kroz razgovor ih informirati o svim problemima na terenu.»
Autor Stjepan za Hrvatski savez udruga mlijeka.
Na zdravlje!
I ispade sada da autori «Programa razvitka» nisu prije izrade Programa, sjeli za stol s predstavnicima Hrvatskog saveza udruga mlijeka i informirali se o svim problemima na terenu, iako su program izradili za njih i to za uvjete unutar EU.
molim cijenjenog autora da kao mlijeka, koji je prošao sa svojim OPGom proces razvoja od tradicionalne tehnologije i organizacije gospodarstva do suvremene europske farme, da svoje i odgovore na gore postavljena pitanja.
Po ovom Programu za potrebe Republike Hrvatske osobno smatram upitnom osiguranja prvih 423 000 000 litara, kao i drugih 405 000 000 litara mlijeka, a i ekonomsku sudbinu 42 300 farmi + 6 000 farmi. Upitna je i ekonomska sudbina 169 200 krava+ 90 000 krava.
Mnoge su firme i u Republici Hrvatskoj, zbog zastarjele tehnologije, loše organizacije unutar loše organizacije tržišta i ekonomske nepismenosti kadra, otišla u a radnici na biro rada.
Je li se ista opasnost nadvila i nad naše selo, a u ovom i na našu proizvodnju mlijeka.
I mi jednom prilikom jedan «Ma daj, mani, što se ti oko toga sekiraš? Dok to na vidjelo mi biti u penziji».
Na zdravlje još jedanput!
I tako, sjedim pred kompjuterom, brinem svoje i vaše brige, jer to je moj izbor, i smišljam što bih pametno napisao a da do sada nije napisano ili
Na ekranu imam jednog malog psa kome se iznad glave pojavi žaruljica, što našao si misao i dobro rješenje. I dalje zurim u ekran i smišljam mudrosti koje bih trebao napisati kako bi vi, mlijeka, jednom razvili hrvatsku proizvodnju mlijeka, ili je barem Taj mali pesek maše repom, a zatim se zadnjom nogom kao da mi pazi što pišeš. A onda mu se ponovno pojavi žaruljica, a ha smislio si opet nešto, o toj tvojoj travi i kravi. Jel' travu treba pokositi dok je mlada, zelena i s puno proteina i energije od koje krava može proizvesti puno mlijeka ili kad ostari i pretvori se u sijeno-slamu. Nikako da se pomakneš dalje od te tvoje trave i krave.
I tako, mi jedan stari «Ja pokosi ono porosi, ja prevrni ono pocrni». «Proda ti ja krave, a travu neka kosi i krave neka muze tko «Ostario ja, ostarilai baba, ostario i traktor, a penzija 450 kuna. I što da mu radiš, meni i babi za kafu, cukar i duvan dosta». A struju?»
Prošle godine bije te suša, ove godine kiša. Stari traktor i tupa kosa. Lijepo i vrijeme 3 do 4 dana, a ti ne gledaš prognozu vremena.
Mljekarski list 07/2004.
dan pokosiš, peti dan sušiš, a šesti dan okrene kiša.
«Ben ti poljoprivredu i takov posal. »
U našem govedarstvu i proizvodnji mlijeka ima puno mudrosti. Od strategije, uzgojnog programa, selekcije, pa do držanja krava vezanih lancem u zatvorenim i zagušljivim stajama i košenja livada po sistemu sijeno-slama.
Sve mi znamo i radimo baš onako kako treba, od struke do prakse. Opet ovaj moj pesek na ekranu nešto njuška, pa gleda, pa maše repom, pa gleda lijevo - desno kao da kaže: «A opet nemate dovoljno junica pa ih morate uvoziti kao i mlijeko. A imate li vi dovoljno eura za uvoz mlijeka i junica? Nemate! Pak bute morali te eure. A što eure, odnosno dižete kredite za uvoz junica i uvoz mlijeka zaduženost vaše lijepe Hrvatske, dakle državni dug. Mlijeko u Sloveniji, Austriji, a junice sve do Nizozemske i Finske ne možete kupovati za kune. Za to trebate eure. A znaš li ti da se euri ne štampaju u Hrvatskoj. Da bi došao do eura moraš proizvoditi i izvoziti svoje proizvode. Ta vaša oko klanja ženske teladi i tova junica koje ste nekada prodavali Talijanima, kao desert, hrvatski je proizvod hrvatske pameti, a vidiš dokle vas je dovela. Sve te eure koje ste zaradili na izvozu utovljenih junica potrošili ste na uvoz mlijeka i junica i još vam nije bilo dosta, nego se morate zaduživati kod MMF-a. Taj vražji MMF monetarni fond) nekako ovako: «Mi vama lovu, vi kupite naše mlijeko i naše junice za našu lovu, naša lova se vratila nama natrag, a vi ne samo da ste nam ostali dužni nego nam još morate vratiti toliko love, kredit i + kamate. Mi radimo, imamo dolare i eure, a imamo i mlijeka i junica za izvoz. A vi nemate ni mlijeka, ni junica, a bome ni eura.
da od poljoprivrede tako malo izvozite, možda biste mogli prodavati ideje i pamet ·kao, recimo, razvojne programe. Ideje, pamet i razvojni programi uvijek se u svijetu dobro prodaju.
Doduše, ne može se da i vi ne radite, samo vam je politika i nekako loša.
E, moj magister, sada se ti misli.»
I ode pesek s ekrana, nesta negdje u kompjuteru.
Uvoz junica i bikova, uvoz sperme, umjetno osjemenjivanje i selekcija 50 godina, aukcijske
prodaje junica, besplatno umjetno osjemenjivanje, krediti, premija, poticaji, uzgojni program, strategije i reforme i na kraju operativni program i - tu smo gdje smo.
I opet se na ekranu pojavi pesek : «A, travu još niste pokosili? Žensku telad još uvijek koljete?»
Mljekarski list broj 5 sam najmanje 3 ako ne i 5 puta. Stanje, preduvjeti, zahtjevi, perspektiva razvoja, promjena proizvodnih sustava - i nikako ne mogu kako u okviru EU proizvesti 423 000 000 litara mlijeka na 42 300 farmi sa 169 200 krava i proizvodnjom od 2 500 litara mlijeka godišnje po kravi. Koliko li ta krava ono daje mlijeka dnevno u vrhu laktacije?
Svi mlijeka: manji, srednji i koji uz krave drže i svinje, papir i olovku u ruke!
Da vidimo što kaže
1 prase od 100 kg sada možeš kupiti za 800 do 900kuna.
1 prase od 100 kg pojelo je najmanje 300 kg smjese, (kukuruz, posije, zob, soja, mineralno vitaminski dodaci).
Ako jedna krava pojede 300 kila smjese, od te smjese proizvesti najmanje 600 litara mlijeka.
600litaramlijekax2,7kuna = 1620kuna
Eto ti Treba li to još i nacrtati?
Ne brigaj brigu oko svinja. Tu brigu neka brinu svinjogojci.
Tvoja briga je kako podignuti proizvodnju mlijeka po kravi u vrhu laktacije za 2 do 3 litre, što godišnje po kravi nosi od 800 do 1000 litara mlijeka, a u kunama 2 160 do 2 700 kuna, pa puta 5 ili 10 krava.
Nema tu puno mudrosti ni nauke. Mljekarski list je zato da se pa ako ti nije dosta jednom, ga dva puta!
kvota - proizvodnje mlijeka svakim danom je sve bliže.
PROBUDITE SE, trka je Više nije 5 minuta prije 12, je 5 minuta poslije 12.
NEMOJTE POSLIJE - NISMO ZNALI. Gradite štale od dasaka, kupujte junice, krave, žensku telad. Sve raspoložive kredite sada treba uložiti u proizvodnju mlijeka.
I još jednom, okanite se svinja i tova junadi. Time neka se bave svinjogojci i I njima slijede kvote. :.J Mljekarski list 07/2004.
Piše:
Josip Haluška, dipl. ing.
Holstein pasmina krava uzgajana je prije rata uglavnom na velikim farmama bivših kombinata. Ratno stanje, privatizacija i vlasnitransfomacija bivših kombinata utjecali su na pad brojnog stanja holstein krava.
Neke farme su nestale, neke su privatizirane preko a dio velikih farmi je pred privatizacijom. da se posljednjih nekoliko godina, zbog vrlo dobrog ekonomskog položaja proizvodnje mlijeka, na obiteljskim gospodarstvima broj krava holstein pasmine, treba posvetiti pozornost uzgoj no-selekcijskom radu ove pasmine. Neki uzgajatelji holstein pasmine krava u RH, zbog proizvodnje mlijeka po kravi a time i dobitaka od mlijeka, zainteresirani su za što genetski potencijal krava i što brži genetski napredak ove pasmine. Hrvatski centar, Savjet programa za provedbu uzgojno selekcijskog rada u govedarstvu RH, uz podršku centara za reprodukciju i uzgajatelja krava holstein pasmine smatraju da treba obnoviti uzgojni program i za
RHje 17 velikih farmi krava holstein pasmine (po 412 krava), od kojih je šest farnii privatizirano. Proizvodni kapaciteti ove pasmine nedovoljno se koriste. Velike farme
imaju proizvodnju po kravi u odnosu na male obiteljske farme. Te farme imaju bolju tehnologiju proizvodnje, bolju hranidbu i bolji kadar u odnosu na male obiteljske farme koje bi trebale predstavljati model za proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj.
Brojno stanje. Prema podatcima Hrvatskog centra u 2003. godini bilo je ukupno 223 954 krava svih pasmina. U odnosu na 2002. godinu ukupni broj kravaje smanjen za 124 grla, dok je broj krava holstein pasmine za 3 624. U Republici Hrvatskoj u 2003. godi_ni bilo je 26 194 krava holstein pasmine smještene na 1 832 obiteljske farme i 1 7 velikih farmi. Od ukupnog broja krava pod kontrolom je 14 880 krava ili 57 % (8862 krava na OPG i 6018 krava na velikim farmama), a pod kontrolom rasploda 11314 krava. ovu pasminu.
Holstein pasmina je u svijetu najviše zastupljena pasmina goveda. To je ujedno i pas-r mina s genetskim kapacitetom iznad 10 000 kg mlijeka. U RH ova se pasmina
Tablica 1: Brojnostanje krava HF pasmine u razdoblju2000. do 2003. godine
Ukupanbroj
Godina kravasvih pasmina
2000. 214 666
2001. 219 782
2002. 224 078
2003, 223 954 sve više uzgaja, a s njom se ostvaruje dobit po kravi.
U RH u 2003. godini bilo je 690 uzgajatelja koji drže više od 15 krava (prosjek 22,86 krave), a od tog broja 120 je uzgajatelja holstein pasmine (prosjek 24,63 krave). Pored obiteljskih farmi u
Broj Pod Pod
Broj Razlika kravaHF kontrolom uzgajatelja brojagrla lndex pasmine kontrolom rasploda 18 606 13 211 5395 1 653 100 20 329 13 331 6 998 1 755 + 5116
I
Broj krava u RH u 2003. godini u odnosu na 2002. godinu bilježi blagi trend pada, a broj krava HF pasmine bilježi rast za 16 % ili 3.624 krave. Raste broj krava pod kontrolom sti i broj uzgajatelj a ove pasmine. U razdoblju od 1997. do 2003. godine u Hrvatsku je uvezeno
8 500 steonih junica iz Austrije, Nizozemske, i Švedske.
Tablica2: Broj krava pod kontrolom
Gospodarstvo Brojkrava Brojuzgajatelja - farmi
krava ili 50 % nalazi se u razredu s proizvodnjom mlijeka od 6 000 kg. je da u
Obiteljskefarme 8 862 594 14,91
Velikefarme 6 018 18 334,3
Ukupno 14 880 612 24,31
Tablica 3: Broj krava pod kontrolomrasploda
Gospodarstvo Brojkrava BrojuzQaiatelia - farmi
Obiteljskefarme 11 104 1238 8,97
Velikefarme 210 1 210,00
Ukupno 11 314 1239
Na obiteljskim farmama ukupno je 19 966 krava kod 1 832 uzgajatelja, a stadaje 10,90 krava. Na velikimfarmamaje 9,13
6 228 krava na 17 s farmi 366 krava. Od 26194 krave 11314 nije obuhvakontrolom (43 %). U pasminskoj strukturi krava pod selekcijskim obuhvatom holstein pasmina je zastupljena
s 18, 71 % , a od ukupnog broja krava u RH s 11,69 %. trajanje servisnog razdoblja iznosilo je 164 dana, a dob krava 4 godine.
Tablica4: Brojženskog rasplodnogpodmlatka
stada
Hrvatskoj postoji dobar genetski kapacitet holstein pasmine za visoku proizvodnju mlijeka. Uzgoj krava holstein pasmine u RH usmjerenje na ostvarenje visoke proizvodnje mlijeka formiranjem proizvodnih kapaciteta generacija životinja za takvo korištenje.
stada Planom razvoja govedarske proizvodnje u RH se znabroja krava holstein pasmine, a time se
aktivna uzgojna populacija i bržeg genetskog napretka ove pasmine
Tablica 6: Pregleduzgajate/ja brojakrava holstein
pasmine po tipu gospodarstavau 2003. godini.
Gospodarstvo do 1 godine preko1 godine Ukupno
Obiteljskefarme 8 171 5 243 13414
Velikefarme 3 257 3 530 6 787
Ukupno 11428 8 773 20 201
Tablica 5: laktacijska proizvodnja mlijeka krava pod selekcijskim obuhvatom u 2003.godini
Tip Ukupno Standardnalaktacija305dana gospodarstva Broj Mlijeka j MasliMasliProteina j Proteina laktacija laktacijakQ ko % kQ %
0biteliskefarme 5815 5279 6027I 243 4,04 196 3,25
Velikefarme 2320 2221 7018I 253 3,61 243 3,25
Ukupno 8135 7500 6320I 246 3,90 209 I 3,31 broj
U odnosu na 2002. godinu proizvodnja mlijeka holstein pasmine bilježi trend porasta u prosjeku za 1 % ili 39 kg po kravi. Preko 4 000
Oko 60 % krava nalazi se na malim farmama koje drže do 4 krave i adaptiranim farmama do l0krava.
Glavne karakteristike današnjeg govedarstva u Hrvatskoj su male, usitnjene, skupe i nefunkcionalne obiteljske farme, iako predstavljaju glavni izvor mlijeka. Bez obzira što su velike za proizvodnju, Hrvatska ne proizvodi dovoljno mlijeka i drugih proizvoda ni za vlastite potrebe. Hrvatska ima idealne prirodne uvjete za proizvodnju mlijeka. Proizvodnja mlijeka je jedna od najprofitabilnijih poljoprivrednih proizvodnji u Hrvatskoj. potrošnja mlijeka i proizvoda po stanovniku je mala. Male obiteljske farme ne mogu sve profile u koji bi trebali unaprijediti njihovu proizvodnju. Obiteljske farme ne koriste najbolje tehnologije
Red Županija- HSCslužba stada- brojkrava Ukupno .broj 15- 30 30-50 50-100 Višeod
Tablica7:Pregledspecijaliziranihfarmi po županijama;farmes više proizvodnje, a imaju problema i s hranidbom. Management obiteljskih farmi je loš i neorganiziran. Te farme je potrebno organizirati u interesna udruženja. Današnji sustav obrazovanja agronom a nije proizvodnje hrane na obiteljskim farmama. Model proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj trebala bi biti obiteljska farma koja sama proizvodi sva potrebna krmiva. Potrebno je držati visoko proizvodne krave, graditi jeftinije objekte i kapital ulagati u opremu i mehanizaciju. Obiteljske farme u Hrvatskoj su sirood 15 krava holsteinpasmine
8.
mašne i zemljištem i kapitalom. Projekcija proizvodnje i potrošnje mlijeka i proizvoda pokazuje da u Hrvatskoj postoje svi preduvjeti za uspješan razvoj proizvodnje mlijeka, i da se holstein pasmina i dalje širiti na obiteljskim farmama.
WwillvlE1fillaJ@CIDm~UJIRC)[LlJJJ
(!J~
Piše: Darko Uher, dipl. ing.
Na Zavodu za specijalnu proizvodnju bilja kreirani su novi krmni grašci bijelog cvijeta i zrna (slatki) visokog tipa rasta.
02.06.2004. g. održana je radionica na pokušalištu Agronomskog fakulteta Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja. Prikazane su osobine i produktivnost novih kreacija ozimog krmnog graška. u polju prisustvovali su predstavnici Mljekarskih industrija:
- Lura d.d. iz i bjelovarske regije
- Predstavnici i farmeri Krapinsko-zagorske županije, županije
- Predstavnici HZPSS na s
Odjela za ratarstvo gospodinom dr. se. Ivanom
Danjekom
- Studenti Agronomskog fakulteta usmjerenja Ratarstvo, Mljekarstvo,
- Predstavnici HMU na s predsjednikom gospodinom Jurjem dipl. ing. i firme Floret d.d.
- Srednje poljoprivredne škole Zagreb je prisustvovalo više od 50 zainteresiranih farmera. Izostala je Hrvatska televizija pod izgovorom da im kiša ometa izvedbu snimanja, a bili su najavljeni.
Održana su zanimljiva predavanja o upotrebe graška u smjesama (s raži, tritikale, pšenicomna slici i zobi) za proizvodnju kvalitetne voluminozne krme tijekom od kraja travnja (smjese s raži) pa do sredine lipnja (smjese s zobi). Sve se smjese mogu koristiti kao zelena krma, a smjese graška s pšenicom i zobi mogu se i silirati, a u vrlo povoljnim uvjetima i sušiti za sijeno.
Farmerima su prvi puta predstavljeni novi proizvodi ozimog graška kreirani na Zavodu za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta (prof. dr. se. Zvonimir Štafa). sjetve je je prikazan i bakterizacije na grašku sojem Rhizobium leguminosarum bv. viciae selekcioniranom na Zavodu za mikrobiologiju Agronomskog fakulteta. Kako nove kreacije, omjeri sjetve i bakterizacija na urode mase prikazano je vaganjem u polju, što je izazvalo veliko zanimanje farmera. Osobito su zainteresirani za nabave sjemena i sojeva za bakterizaciju te tehnologiju proizvodnje krme u slijedu.
postavljena pitanja bila su: -kako, kada i na koji viškove proizvedene mase iskoristiti -kako i kada silirati tako proizvedenu masu -koliko se mase može proizvesti po jedinici površine je na poljskoj vagi). O
GOD~ wadJQDNIJELIJEPO,ALI
,--------~JE SRCUDRAGO
spominjane moje u Ml,jekarskom listu od 2000. godine, su vam u mnogo poznate. sam davne 1940. u prelijepom selu Ivanec, a živim u gradu Koprivnici koji je manje od 5 km udaljen od mojeg sela. idem u svoje selo gdje je "stara hiža" u kojoj živi moja mama, a na našem groblju pokopani su moji najmiliji.
dva svaki s jedne strane kako se to radilo onih 20tih godina prošlog Uz jedan zid dva a uz drugi dva velika visoka ormarašifunjeri. U sredini krevet prekriven vilanima na krevetu, i trokrilni jastuk brokat rad
'------------------------• s u sredini našlingana dva lako nije lijepa, na uglu - križanju - ulice, stoji stara hiža okružena šljiva, bresaka, oraha, tepka krušaka, nekoliko borova i još kojeg stabla. Zelena trava u dvorištu i u prozoru i oko dio toga prepušteno je volji prirode da raste kako želi i može. Tu, u tom okruženju, dio je i moje duše jer su i priroda vezani dušom život.
A život ima svoju ljepotu i darove.
Život svakome piše
Nije dvorište lijepo dotjerano ni ali je srcu drago, jer su po toj travi u tom dvorištu, pod tom kruškom,jabukom ili orahom, boravili, hodali ili sjedili i odmarali se moji djed i bake, otac, moja ija.
Pod krošnjama tog prekrasna je hladovina i uvijekje povjetarac za vrijeme ljetnih
Miris i sada Ima tu i drugog što je isto kao i prije, a to su moja koja u tom dvorištu i na tom ulica još žive.
U veliki broj poznatih stvari od najranijeg djetinjstva, potamnjele slike iz kojih me gledaju meni poznata i tako draga lica.
Svaka sveta slika ima neko Posljednja Sveta obitelj, Isus u krilu majke Marije, Raspelo kupljena navodno jako davno u Mariji Bistrici i dr. Tu je i stari namještaj, soba radom nekadašnjih majstora vješto iz drveta trešnje s prekrasno naglašenim prirodnim urezima godova drveta. Veliko ogledalo - psiha - s
a na sred kreveta sjedi lutka u tradicijkskoj narodnoj nošnji, rad vez". psihe i kreveta još je mjesta za mali ovalni i dva stolca, iz trešnjeva drva.
U drugoj sobi- hiži -namještaj mojega djeda još iz 1917. godine: ormar, krevet i kredenc s izrezbarenim: golubovima i cvjetnim motivima - prava djela ondašnjih majstora. Veliki stol od orahova drveta i stolci s kožnim umetcima - okovanim
Sa stropa visi velika lampa, a petrolejska lampa s cilindrom stoji na jednom dijelu ormara. Tu su i za posebne prilike, pa "singerica" moje bake, a na zidu u drvenom okviru vura na bate.
Iz hodnika se ide u kuhinju u kojoj još uvijek one nekadašnje mirise, posebno krvavica, kobasica, prezvuršta i drugog, za što je trebalo mnogo mirodija: šafran, najgverc, kumin... Tu je još ista velika zidana kuhinjski kredenc, veliki stol i štokrli (stolice bez naslona) sve od masivnog drveta kao i drveni pod. Sve je to svake subote i pred svetke (blagdane) ribano lužinom, ispirano toplom vodom zagrijanom na Tu su kuhinjska vaga, mlinci za orahe, mak, papar, pa i za crnu kavu, guseni avan, drveni mužar, razne cjediljke, sita, struganjke, zdjele, tiganji, ranje i lonci. Tu su i tanjuri, žlice i vilice, neke još od aluminija, i pokoji nož ili Pribor zajelo od porculana ili staklene mogli smo samo gledati u bakinom kredencu, a korištene su samo nekada u velikim prigodam, "da se ne potere".
Na zidovima kuhinje vise požutjele kuhinjske krpe, izvezeni rad na platnu, s raznim porukama: "Kuharice budi da se uvijek blista"ili "Kuharice manje zbori da ti ne prigori"
Pored kuhinje je špajza u kojoj je "stelaža" s policama. Na zidu visi "zdeljnjak" na kojem su zemljane zdele, tunjaki, pored je metalni na zidu na kojemu su poklopci za lonce i ranjgle, tu vise šefle i i druga pomagala u kuhinji. Tu su lodrice za mast i maslo, krušnjak za kruha, a ima i nešto suhog mesa i špeka kojeg je uvijek moralo biti pri ruci.
Sve su to stari odstajali predmeti koji se godinama ne koriste; neki zubom vremena i nagriženi i prašinom i nisu više onako lijepi kao u doba moje mladosti, ali su još uvijek dragi jer mi na razne zgode i nezgode mojeg djetinjstva.
znam koji je predmet kada i u koje svrhe korišten. Tako su zemljana cjediljka i drveni tanjur trebali za spremanje slatkog sira za kukuruza. "Zemljani s poklopcom korišten je za guske ili race za blagdane U skrs, Svi sveti, Dušni dan, ili u nekim drugim prilikama kao što su krstitke i
Isto tako pamtim i neka jela koja je baka spremala za takve dane od kojih bi zamirisala
VAŠ VRT
cijela Za "kolinje," a to je bilo pod kraj studenoga oko J endraša, spremana su fina dinstanajetreca s komadima friške svinjetine na luku i paprom, paprikom, Obvezno je tada kuhana svinjetinafrišketina- i "kiselo zelje z lagva."
Meni je to bilo osobito dobro. Kada smo se mi djeca gladni iz škole, od ulice osjetili smo miris te fine hrane.
Crne punjene su hajdinskom kašom s mnogo mirodija: najgverc, papar, paprika i drugo, ili bijele punjene s kašom od bera najgvercom, paprom, paprikom i kuminom. Kobasice, prezvuršt, i hladetina, mirisava friško taljena svinjska mast. Posebni komadi svinjskog mesa stavljani su u "lodricu"i zalijevani tom masti za i ljeto. Ako je meso od više svinja, posao je potrajao i više dana jer se sve moralo uredno pripremiti za dugu zimu i dio i ljeta. Posebno su pripremane šunke, špek, vratina, bunceki koji su poslije "paca" dimljeni na tavanu ili u sušnici. Sve je to bio svojevrsni "obred" kojem smo se svi radovali, makar su se stari dobro naradili.
U toj još živi naša stara mama, jedina uspomena iz prošlosti koje prenosi na nas i na svoje unuke i praunuke.
Pravilno zalijevanje sigurno nue nauka, no mnogima predstavlja problem. Previše ili premalo je pri ovi ekstremi ne biljku "ubiti", ali sasvim sigurno biti lošijeg rasta i manje otporni na bolesti i štetnike.
GRJEŠKE U ZALIJEVANJU
zalijevamo dok površina zemlje naizgled ne potamni. Ovo je pogrješno, jer dragocjene vlage ispari i ne dospije do korijena. Zalijevanje za podnevne žege ima dodatnu po-
Piše:DarkoKantoct~dipl. ing.
sljedicu jer hladna voda negativno djeluje na biljku. To je isto kao da ste u ledeni potok. zalijevanje je bolje, ali ne i optimalno, osobito ako u vrtu imate puževe
JUTARNJE ZALIJEVANJE JE NAJPOGODNIJE
Ujutro su biljke i ne se "šokirati" od hladne vode. Biljke mogu dobro upiti vodu i kada sunce postane Vrtne biljke tijekom tjedna trebaju oko 200 mm/m 2 ili 200 1 vode. Nedostatak padalina u toj treba
nadoknaditi zalijevanjem. Treba znati da zemlja vlage nakon dobre kiše. Zlatno je pravilo da je bolje zalijevati i obilno, nego i samo površinski. Tko želi znati vode, može na istaknutom mjestu u vrtu postaviti širu posudu na kojoj obilježiti milimetre. Svaki milimetar taloga od padalina odgovara od l l/m 2 u vrtu. Tako možete mjeriti i vode za zalijevanje ako koristite neke
ISPARAVANJA
Okopavanjem se istovremeno popravlja rastresitost i kapilarno isparavanje iz tla. Djelotvorna zaštita od isparavanja vlage iz tla je Pokrivanjem gredica u vrtu
slamom, sijenom, pokošenom travom ili usitnjenom korom drveta se stvaranje pokorice ali i razvoj korova koji kultiviranim biljkama uzimaju potrebnu vlagu. se istovremeno stimulira razvoj zemljišnih mikroorganizama.
SAKUPLJANJE KIŠNICE
Vodovodna voda je skupa i ponekad je nema dovoljno pa za zalijevanje vrta treba sakupljati kišnicu. Kišnica je mekša od vodovodne vode i bolja za biljaka. Sakupljanje kišnice može tako da se postave ispod ili oko oluka. To, naravno, da više zalijevati kantom, no i biljkama treba za ljetne suše.O
LJETNI AVJ ETI ~'
Svaki, pa i najmanji vrt radilišteje u kojem radovi nikada ne prestaju. Svaka biljka živo
možete saditi i u povrtnjaku graha, krastavaca i Kadifica ne kukce ih tjera. kadifice rado jedu puževi. Da biste biljku obranili od puževa, najbolje je oko nje posuti piljevinu. je koje ovisi o našoj brizi i njezi, pa u danima nikako ih ne smijete zaboraviti.
Ruže
Vrtnim ružama potrebna je stalna pažnja i njega. Do kraja srpnja prihranjujte ih otopinom kakvog mineralnog gnojiva. Nakon toga nikakvo gnojenje nije dopušteno jer mladi izboji moraju prije zime dobro odrvenjeti i preživjeti zimu. Ocvale cvjetove redovito treba uklanjati prije no što latice same otpadati. Eventualne otpale latice treba pokupiti, jer je pojava pepelnice ugrožava ruže i godine.
Ako na ružama primijetite lisne uši, nemojte ih odmah tretirati kemijskim sredstvimajer ih možda uništiti ptice i korisne bubamare. Ptice osim toga, uništiti i druge štetne kukce pa im negdje u vrtu postavite pojilište. Kao preventivnu mjeru protiv ušiju, ruže posadite koju kadificu i dragoljub. dragoljuba sadrži tvar koja štetnike. Osim toga dragoljub
Od grane do grm.a Želite li od grane ruže uzgojiti novu biljku? Nije teško kao što se Od ruže koju želite uzgojiti uzmite cvijet sa stapkom dugom oko 20 cm i barem 3 para listova. Donji par uklonite i utaknite stapku u lonac napunjem finim supstratom. Prije toga reznicu možete u hormon koji pospješiti ukorjenjavanje. Reznicu pokrijte staklenkom ili folijom a sve skupa smjestite na kakvo sjenovito mjesto u vrtu. Supstrat u loncu stalno mora biti vlažan. Kada se pojave novi listovi, skinite zaštitni pokrov. U jesen mladu biljku možete presaditi na stalno mjesto u vrtu uz obvezno nagrtanje kako se ne bi smrzla.
Prijeputa
Prije no što spremite opremu za plažu, pregledajte vrt! Želite li da vas vrt, prije odlaska na ljetovanje morate mu
--P-iše_:_D_a,_k_oK_a_n_ro_ci,_d_ip_I._i_ng_. _
posvetiti jedan dan. Prije svega potrebno je oplijeviti korov. Nakon toga vrt treba dobro zaliti. Ukoliko imate tlo u vrtu dobro je prekriti slojem treseta pa zatim zaliti. ukrasnog grmlja i tijekom ljeta ispari mnogo vlage, zato ukrasnim grmovima i uklonite stare i prekobrojne izboje. trajnicama odrežite što više cvjetova. Rezanjem cvjetova se stvaranje nepotrebnog sjemena. trajnica stvarati sjeme, cvatnja znatno slabi.
Što se sobnog bilja najbolje bi bilo zamoliti prijatelja ili susjeda da pripazi na njih. Ako nemate osobu, morate se
Piše: Darko Kantocr~ dipl. ing
U POLJU
Žetvu treba obaviti u što roku zbog i kvalitete priroda kao i glavnog posla godine. Obradu, gnojidbu i tla valja obaviti "dokjejoš kombajn na njivi" radi dragocjene vlage i razgradnje žetvenih ostataka, klijanja, nicanja i uništavanja korova navedenom obradom.
U isto vrijeme sijati postrne kulture vegetacije za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu kao: kukuruz FAO grupe 100, sirak, suncokret, soju, heljdu, repu i rauolu. Srpanj je mjesec kanalske i putne mreže, drenaže, ravnanja, podrivanja, kalcizacije, lumizacije i drugih i agromelioracijskih zahvata na površinama tla. Nakon žetve treba uzeti uzorke tla za kemijsku analizu za potrebe jesenske sjetve. Obaviti se prve pripreme za sjetvu uljane repice.
Biljke složite na hrpu na sjenovitom dijelu balkona ili u najsvježijoj prostoriji u stanu. Pogodna je svijetla kupaonica, ako nije okrenuta prema suncu. Takvu prostoriju blago zasjenite pa ispariti manje vlage. Ili, lonce s ukrasnim biljem stavite u kadu, odvod a kadu napunite manjom vode. je lonce s biljkama ukopati u lonac napunjen tresetom i dobro zaliti. Na dno lonca stavite sloj šljunka debljine 5 do 10 cm, na koji dolazi manji lonac pa se tek tada puni tresetom. U lonce možete postaviti preokrenutu bocu s rupom na kroz koju provuci te vrpcu
U VINOGRADU
Stalna zaštita prema uputama antiperonosporne službe. Vezati mladice, a krajem mjeseca obaviti i zelenu rezidbu. Tlo prekopati uglavnom plitko da se isparavanje i vlaga. Njegovati cjepove i uklanjati brandus.
U Berba ljetnih vrsta zatim i okuliranje i nekih vrsta. I dalje obavljati zelenu rezidbu.
U POVRTNJAKU
je "žedno", treba ga sve vise zalijevati. Pripremiti tlo za sjetvu i sadnju zaštititi prema stanju i napadima nametnika. Prekopati tlo nakon obranih kultura. Okopavati, plijeviti i prihranjivati nakon zalijevanja ili kiše. Sijati: ciklu, grah-mahunar, mrkvu, peršin, kupus, kelj, salatu, endiviju, poriluk, podzemnu korabu, rotkvu i korabicu. Saditi: kelj, kupus, kelj brokulu.
U VRTU
Najvažniji je posao razbijanje pokorice. Ruže je potrebno gnojiti i okulirati. bilje je sazrela, pa lukovice izvaditi iz zemlje.
l1{jekarski list O"::lOU4.
Kneza Mislava je oko godine 845. naslijedio knez Trpimir no nije poznato je li s njim bio u srodstvu. Naslijedio je kneževinu u mirnom stanju pa nisu zabilježeni napadi Hrvata ili drugih Slavena s obale Jadrana na brodove .
)~ 0-:: Hrvatske plovidbe bile su bizantski car
KONSTANTIN VII. PORFIROGENET (905.-959. ) iznosio je tvrdnju o mirotvornosti Hrvata. Zabilježena je doduše na Trpimirova vladanja jedna njegova pobjeda nad bizantskim namjesnikom u Zadru, nakon su uslijedili dobri odnosi s bizantskim gradovima, a osobito sa Splitom.
Kako smo spomenuli, je knez Mislav širio granice kneževine na današnje Bosne i stigao do same Drine i time zadobio granicu s Bugarskom. Tu je vladao knez BORIS koji je, svladavši srpske knezove, namjeravao proširiti državu do jadranskih obala. Oko godine 853. g došlo je do hrvatskobugarskog sukoba u kojem su Hrvati pa su Bugari Trpimiru ponudili mir poslavši mu darove. Trpimir je darove primio, i uzvratio što je rezultiralo mirom i prijateljstvom.
Izgradnja države
Nastavak razdoblja mira je Trpimiru unutarnje kneževine po uzoru na carstvo kojemu je samo formalno priznavao vrhovništva. Suvremeni hrvatski Ivo GOLDSTEIN u svojoj knjizi «Hrvatski rani srednji vijek» (Zagreb, 1995.) naziva ovo Trpimirova vladanje PRVI VRHUNAC HRVATSKE DRŽAVE. Ova tvrdnja, ostalog, ima i svoju pisanu dokumentaciju u Trpimirovoj povelji od 4. ožujka 852. kojom splitskoj nadbiskupiji
U IX. KNEZTRPIMIR845.-864.
Mislavove darovnice i daje nove posjede u Putalju. U toj povelji sebe naziva « s Božjom knez Hrvata « i to je prvi spomen
hrvatskog imena u povijesnim spomenicima.
Svoju zemlju naziva «regnum chroatorum» gdje «regnum» ne kraljevstvo nego državu. Takvom razvoju pogodovalo je ubrzano pokrštavanje i osnivanja gradova na morskoj obali kao što su: Biograd, Skradin, Karin, Drniš i utvrda sv. Ane kod Šibenika.
Po uzoru na dvor Trpimir se okružio županima, organizirao dvorsku pisarnicu te imao dvorskog kapelana Martina.
Sve to Ivo Goldstein ocjenjuje tvrdnjom se afirmirati hrvatski državni identitet» i pobožni knez Trpimirovu naobraženost dokazuje njegovo benediktinca GOTTSCHAL-a , jednog od redovnika u tadašnjoj Europi, pa je dao sagraditi samostan s crkvom
Natpis kneza Trpimira
odakle su benediktinci širili prosvjetu i napredno gospodarstvo. Samostan je podignut u RIŽINICAMA, nedaleko Klisa, a maslinama, vinovom lozom i smokvama. Od te crkvice dio kamenog zabata na kojem se i danas «Pro duce Trepim.» što «za vrijeme kneza Trpimira»
Svoju pobožnost pokazao je knez Trpimir sa svojom. suprugom i sinom. Petrom u današnji grad Cividale gdje je bilo sjedište Akvilejskogpatrijarhata. Tu se
kojega je po pobožnoj predaji napisao sam sv. Marko. Na priloženim folijama zapisivani su ugledni pa se njima nalazi i ime našega kneza Trpimira. Potkraj njegova vladanja pojavio se
Carigrada i Rima crkvenog raskola kojega posljedice i danas traju. Nosioci oštrih ideoloških borbi i bili su u Rimu papa Nikola I. a u Carigradu patrijarh Fotije. Sve je to imalo nepovoljan utjecaj upravo u kneževini Hrvatskoj i susjednim bizantskim gradovima gdje su se posebno ukrštavali rimskocarigradski interesi. do raskola došlo je tek 1054. godine.
Trpimir je imao tri sina: Petra, Zdeslava i Mutimira, ali ga nijedan nije naslijedio, nego na kneževsko prijestolje dolazi DOMAGOJ neke druge obitelji koja je držala posjede oko Knina. Ipak se kneza Trpimira smatra praocem dinastije koja je, uz neke izuzetke, vladala do pred kraj 11.
LIPA SVETODRVOSTARIHSLAVENA
Prema staroslavenskoj legendi lipa je zaštitnica doma. U praksi, ovo je drvo mirisno, stvara ugodnu sjenu, medonosno je i ljekovito.
Lipa je sveto drvo starih Slavena prema je vjerovanju zaštitnica praga i vatre. Koristili su je za obnavljanje vatre i kao lijek za mnoge bolesti. Velik broj topografskih imena izvedenih iz naziva ovoga drva (Lipik, Lipovljani...) pokazuje da je nekada na našim prostorima lipe bilo znatno više i daje poštovanje prema njoj bilo vrlo izraženo.
Cvatnja lipe (Tilia sp.) krajem prve dekade svibnja i traje sve do srpnja. Prvi cvatu hibridi iz kompleksa Tilia intermedia, a srpnja cvate japanska crna lipa (Tilia japonica). Ovako dug period cvatnje nema nijedan rod šumskog Cvijet svih vrsta lipe je medonosan i ljekovit.
Lipe su vrste i dosežu zavidne dimenzije i duboku starost. Na mnogim mjestima u nas mogu se stabla rane i bijele
lipe stare preko 300 godina. U drvoredima naselja ovo je drvo, zbog svoje otpornosti i brzine rasta, lijepe i sjenovite krošnje. Dobro podnosi rezidbu i ima ugodan m1ns.
od cvijeta lipe djeluje na cijeli organizam znojenje i krv od raznih otrova. se kao svakodnevni napitak nervoznim osobama sklonima stresu i onim koje nesanica. Kao preventivni napitak lipov s lipovim medom, povoljno djeluje u arterioskleroze, upale vena, angine pektoris i infarkta.
Lipov cvijet treba brati sa stabala koja rastu na rubu šume, dalje od naselja i prometnica. Nikako ga ne treba koristiti sa stabala u gradskim drvoredima, jer ni to ne ptice i kukci dobar su putokaz s kojeg se drveta može koristiti list ili cvijet za pripremu
Smatra se, da je najdjelotvorniji od rane ili krupnolisne lipe koja cvate u drugoj polovini svibnja. Lipov med je od davnina poznat kao lijek. Izvjesno je da su naši stari od lipovog meda pravili medovinu.
rn00
Odebljala stabljika zapravo je
:_: spremište u kojem biljka tijekom .& dugog sušnog razdoblja vodu. kaktusa ima bodlje koje služe -2 za skupljanje rose, ali ujedno štite
.: biljku od raznih štetnika. ,S
Kaktusi su porijeklom iz pustinjskih krajeva Srednje i Južne Amerike, a to nam govori da ih je najbolje uzgajati na položaju. oblici kaktusa najmanjq, su transpiratorna površina za volumen vode.
Mnogobrojne vrste kaktusa nam razne kombinacije uzgoja. Kako ove biljke relativno sporo rastu, godinama ih možete uzgajati u malim
Zbirku kaktusa smjestite na mjesto, najbolje ono okrenuto prema jugu. Možete ih držati na prozorskoj dasci, balkonu, terasi ili vrtu.
Za uzgoj kaktusa najbolja je mješavina jednog dijela vrtne zemlje, jednog dijela i dva dijela pijeska. Na tržištu su i specijalne mješavine zemlje baš za kaktuse. Po potrebi kaktuse treba a najbolje vrijeme za je rano Prije poprskajte kaktus vodom jer tako omekšati bodlje i manje se oštetiti. Zbog bodlji kaktus je teško držati rukom, pa za njegovo pridržavanje koristite veliku pincetu ili papirnatu traku. je mišljenje da kaktusima ne treba
puno vode, što je samo Pravilnim uzgojem kaktusa dobro napredovati i vrlo dekorativno cvjetati. Ovisno o vremenskim prilikama, kaktuse iznesite na otvoreno, na navedena mjesta. Kada su temperature umjerene, do 25° C, zalijevajte kaktuse jednom tjedno. Ukoliko se na njima pojave cvjetni pupovi, zalijevajte ih dva do tri puta tjedno, uz prihranjivanje jednom u dva tjedna. Za vrijeme ljetnih kaktuse treba zalijevati svakodnevno, a prihranjivati jednom tjedno, sve do kraja kolovoza, i to specijalnim mineralnim gnojivom za kaktuse. Krajem kolovoza.-----_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_~ se i zalijevanje koje se krajem listopada sasvim obustavlja. Ovisno o vremenskim prilikama, krajem listopada ili studenog, kaktuse smjestite u zatvorenu i svjetlu prostoriju gdje prezimiti na temperaturi 5 do 8° C. Zalijevanje nije potrebno. O
CPB00 l3 @~@m
Dobili smo tog maleckog kao stisnuta šaka od škrtog i zlog postolara koji je od kravlje kože cipele. Štene nam je dao samo da ga ne mora hraniti, a bojao se, poslije nam je priznao, da bi moglo biti opasno kao njegova majka kojoj
se ni On_Jl,ije
Dobro je zapamtila batine koje je primila od njega pa nikada nisu jedno drugom vjerovali. Štene nazvasmo Bumbar jer bijaše debelo a maleno, kao bumbar, rekli bismo. Bio nam je i nikada ga nismo vezali na lanac. Toliko sam ga voljela da bih ga i u krevet ponijela da sa mnom spava samo daje majka dopuštala. I kad je odrastao, ostao je veseo i zaigran kao štene. Sva seoska djeca su se vješala po njemu, jahala ga, natezala za uši gurala mu ruke u zube, a onje sve strpljivo podnosio i nikada nije ni zalajao. Postolar nije mogao vjerovati da tako mirnog psa rodi opasna majka, aja mislim da ni majka nije bila opasna nego juje takvom postolareva šiba.
Kad bi tko od odraslih uzeo dijete u ruke, Bumbar bi ga natezao zubima za nogavicu ili suknju kao da je ljubomoran što se još netko igra s djetetom ili kao da dijete. Na Bumbara se nije smjelo vikati. Tako bi se naljutio da se nekoliko dana nije htio igrati. Imao je
Djed Gaša je hodao se o štap. Bumbar se uputio da ga upozna njuhom, da ga onjuši, a djed se prepao i štapom udario psa. Od tada je Gaša postao jedina osoba na koju je Bumbar lajao. Nikada mu nije oprostio i njih nasta nepovjerenje.
Primijetili smo da se blizu našeg dvorišta pojavljuje kuja škotskog Nitko nije znao je jer ne bijaše iz našeg sela. Otkrili smo da spava u napuštenoj kolibi i vidjeli da joj naš Bumbar odnosi svoju hranu. Zato smo i njoj ostavljati hranu pa kad se uvjerila da joj ne prijeti nikakva opasnost, osmjeli se, u dvorište i leže do Bumbara. Odmah primijetimo da je skotna. Nikada nismo saznali otkuda ju je Bumbar doveo. Svi seljani se
M(jekarski li.st 07/2004.
ljubavi i govorili da se Bumbar oženio. U skoro i devetoro na svijet, jedno ljepše od drugoga koje razdijelismo po selu.
Iz drugog sela došao Markan Ciglarev pa kako mu divlje svinje štetu na mladom kukuruzu jer je polje tik do šume. Došao zamoliti za
Imamo dva psa pa neka mu posudimo Bumbara. Vezat ga uz drvenu pa svinje bježati od kukuruza. Ali kako Bumbar podnijeti lanac kad nikada nije vezan, zapitkivali smo se i nerado neka pokuša. sam mislila kako je psu samom na polju svezanom pred divljim svinjama. sam daje tako psa vepar potrgao, ali me tješilo da je Bumbar pametan i snažan pa se nekakao a snašao se prve
Ujutro Bumbara pred pragom. Veselo maše repom i mazi se sretan što nas vidi. Izvukao glavu iz kožne ogrlice i pobjegao
Markan opet došao se kako se pas mogao osloboditi. Majka dopustila da ga opet odvede, a mi negodovali. Tješila sam se da se opet osloboditi. Markan stegnuo ogrlicu a Bumbar potezao lanac i prekinuo žicu koja je zamjenjivala jedan kolut pa opet došao Onda ga majka više nije dala jer kao daje da bude kod
A jednom je bio i ukraden. Nije ga teško ukrasti kad je bio miran. Poslije smo saznali daje bio u dvadesetak kilometara udaljenom selu. Prvi put kad se oslobodio lanca pobjegao je i tražio put ali nije znao pa se vratio novom gospodaru kradljivcu. Mislili lopovi daje pas prihvatio da mora kod njih živjeti pa ga više nisu a Bumbar svakodnevno istraživao putove na sve strane svijeta. Odlazio sve dalje dok nije otkrio pravi put i nakon dva mjeseca stigao Svi se pomiriše da ga nikada vidjeti samo sam ja vjerovala u Bumbara i svake se molila da uspije. Našoj nije bilo kraja kad se pojavio. Bumbar je dugo poživio i nismo nikada više imali tako vjernu odanu životinju kao što bijaše Bumbar.
Osmoškolci razmišljaju o izboru zanimanja i se pronalaze tamo gdje je vršnjaka. Zajedništvo doživljavaju na višednevnom izletu, «maturalcu», pa doživljeno
''-l S djecom je lakše i .... strpljivije razgovarati, jer su iskustvo poprima prve crte «ozbiljnosti». razgovori sadržajniji. se._ ______________________ _
i:!
,~ vjera osmoškolca u obitelj, njezinu dobronamjernost i dijete veliku
'<..:.. brigu roditelja za njegovu e Roditelji na selu mogu više utjecati na ,~ razvoj djetetovih radnih navika jer je i:i:: opseg poslova na selu puno Isto tako rad na selu iskustvo stapanja s prirodom a time se strpljivost, temeljitost i druge ljudske vrijednosti. kolege sjetih se o osmoškolcu koji je kasnio na prve popodnevne sate u školi. Nije bio malo svoj, bistar. Zabrinutost bivala je sve jer nije znao razloge izostajanja. Kada je znanje postavio pitanje:«Reci mi gdje sve možemo primijeniti elektromotor?» - odgovori: - «Gotovo svugdje, samo ne kod mog tate na traktoru, jer tjedan dana pokušavamo pokrenuti na kabini traktora, a kako stalno nešto pada ne možemo se odvesti u polje». Naravno, je pomaocu u poslu kasnio u školu. Iskustvo koje je stekao na stroju nemjerljivoje. Roditelji su izostanak djeteta, a im je darovao neke sitne dijelove (stopice) koji su pokrenuli motor i
Pobijedila je vjera u obitelj. je imao povjerenja, Život je iznjedrio probleme koje je sloga uspješno riješila.
Drugi primjer govori o zaljubljenoj osmoškolki koja je
vikend provesti s srednjoškolcem. Slagavši roditeljima da ide u drugo selo, je cijeli dan ne u školu. Na informacijama, nekoliko dana poslije, roditelji su saznali za cjelodnevni izostanak. Sva u suzama osmoškolka priznaje ispad. Roditelji su u Povjerenje je Majka skuplja hrabrost i iskreno razgovara sa Otac se pokušava pribrati i nadljudskim naporom kontrolira svoj bijes. Uz molitvu postavlja si pitanje: Gdje smo to pogriješili?
Obiteljske spone nisu popucale. Vjera ih je vratila u svakodnevnicu ispunjenu brojnim problemima i novim životnim situacijama. Djeca su pokušala pokazati svoje promišljanje o životu, možda pomalo naivno i nezrelo, iskustva i obitelj na kušnju. Ozbiljnost koja dolazi odrasle ljude. ::J
I ,;Užjj3jpio1
Piše: m-r.se. ;ra;en ~grometeorolog
Srpanj je najtopliji mjesec u godini. prestaju, tj. biljke venu. Rast, tj. život takvih Primjerice, srpanj je od lipnja u Zagrebu topliji biljaka više se ne može nastaviti. Eto, to je za 1.7 °C. Maksimalna temperatura zraka u odgovor poljodjelcima u Dalmaciji, pa i u dijelu srpnju u 0sijeku može narasti i do 40.3 °C Slavonije, kad tijekom ovog mjeseca njihove (1950. godina). I višegodišnje oranice postanu suhe pa biljke venu 1 vrijednosti oborina u srpnju su najmanje. odjednom cijeli trud oko sadnje 1 svih Primjerice, u 0sijeku padne 23 mm manje zahvata postane uzaludan. No, oborina nego tijekom lipnja. tako je to u poljoprivredi za koju se s pravom I tako, dok promatramo jadne biljke kako govori daje tvornica pod vedrim nebom. provode dane ljetne žege, mi I tako o vodi, odjednom shvatimo potražiti spas u hladovini. Vode nam kako je samo ona u našim svakodnevnim nedostajati. A biljkama? Koliko je biljkama promjenama ostala stalna. Naime, njeno stvarno potrebno vode teško je napisati, jer kruženje u obliku kapljica ili vodene pare od vode za stvaranje 1 kg suhe tvari nije oblaka do mora i jezera i ponovno do oblaka ista za sve biljke. Primjerice, kukuruzu je neprekidno traje. Za i biljku voda je tijekom vegetacije potrebno 3601, pšenici 490 1, nešto sveto. No, nažalost to shvatimo tek kad je krumpiru 500 1, a lucerni 850 1 vode. No, nema dovoljno. Njeno prisustvo u tlu nam iako je voda biljci potrebna za cijelo vrijeme se tako jednostavnim, a nije jer se u tlu voda trajanja vegetacije, ipak postoji jedno razdoblje nalazi u oblicima. Prisjetimo se kad njen manjak u tlu najviše na visinu vode u tlu u obliku vodene pare, prisjetimo se i prinosa. Kukuruzu, krumpiru pa 1 kako voda u tlo ulazi zajedno sa zrakom iz je razdoblje u vrijeme cvatnje. atmosfere i se upravo u smjeru strujanja Tlo ovog mjeseca vrlo biti suho. No, zraka kroz tlo.O to biljci ništa ne jer ona u svakom ~==================::, trenutku sebi traži sadržaj vode. IZLAZAKI ZALAZAK SUNCA
Biljci je samo takozvana kapilarna I O.07. 20. 07. 31.07. voda, a to je voda koja se nalazi u kapilarnim I ' porama tla. Kad u tlu nestane kapilarne vode, OSIJEK5.05 20.35 5.15 20.275.27 20.15 odnosno kad se sadržaj vode u tlu spusti tako I nisko da se voda za tla drži silama od 15 ZAGREB5.14 20.485.24 20.405.37 do 30 atmosfera, fizioološke aktivnosti biljaka 20.27
HRVATSKI NAZIVI MJESECA
Piše: '---'"~- Milan Paun, pro(
Srpanj misec od srpa i žetve zove se
J. S.
Mjesec srpanj nazvan je po srpu, svinutom oštrom kojim se žanje žito ili trava. Srpanj je mjesec žetve ljetine na poljima: žita, raži, zobi i sl., a se želo srpom.
list 07/2004.
Žeteoci lijevom rukom uhvate nekoliko klasova žita, a desnom srpom odrežu stabljike. Skupina odrezanih biljaka je snop i vezan je konopcem, raženim. Žetva je seljacima najvazmJI u godini. O njoj je ovisilo bogatstvo obitelji, li ili biti gladi.
Srpanj je nekada nazivan i veliki srpanj, a mali srpanj je bio lipanj jer u našim krajevima žetva u lipnju. Srpanj je ponegdje bio naziv i za mjesec kolovoz, a tako se i
HRVATSKI NAZIVI MJESECA
danas naziva kolovoz u slovenskom i jeziku. U na sjeveru, žetva u kolovozu. Za srpanj je korišten i naziv po svecu J akovu koji se slavi u srpnju.
Vinogradari upotreblajvaju kosir, alatku vrlo srpu, da bi njome vinovu lozu. Srpac ili srpec su nazivi za srp. Srpak ili srpacje i ime za biljku žute boje.
Ostali zabilježeni nazivi - veliki srpanj, srpan, srpenj, srpen, serpen, srpanj žetvaj,
Za toplijeg vremena su trovanja hranom. Ponegdje oboli i broj (judi istovremeno.
Proljev ili dijareja je pojava jedne ili više vodenastih ili kašastih stolica dnevno i može biti simptom raznih patoloških stanja.
Ljetni proljevi, koji su pojava, uglavnom su uzrokovani bakterijama ili njihovim toksinima u hrani.
je to meso, mlijeko, sladoled, voda, itd. Od bakterijskih su salmonele, šigele, ešerihija koli, stafilokoki i streptokoki. Patogeni organizmi mogu biti i virusi, paraziti i gljivice. U akutnoj fazi bolesnik može nekada izgubiti velike i elektrolita, što dovodi do isušenja organizma (suha koža, smanjena mokrenje, u listovima). Ovo se stanje zove gastroenterokolitis. Pored proljeva, javlja se i i u trbuhu. U stolici se mogu krv, sluz ili gnoj. U težim obilan proljev je povišenom temperaturom i groznicom.
U ljetnim mjesecima ima najviše muha i one mogu vrlo lako prenijeti zarazu na hranu, osobito na nekuhanu.
Ako se jak proljev i pojavi u djeteta, onda se to stanje mora shvatiti posebno
lulj, jul, julij, julije ...
naziv jul (juli) nastao je u Rimskom Carstvu kao naziv petog mjeseca tadašnjega kalendara prema imenu slavnog cara Gaja Julija Cezara koji je u tom mjesecu. Prema Gaju Juliju nazvan je ijulijanski kalendar uveden 46. g. pr. Krista, a danas je još u uporabi u Rusiji i Srbiji. Za našim gregorijanskim kalendarom kasni dva tjedna. ::.J
Piše: dr. Ivo Belan
ozbiljno. Nagli gubitak iz organizma dovodi do dehidracije koja kod male djece nastupa vrlo brzo i zahtijeva u bolnici.
Proljevi nisu rijetka pojava turistima koji ljetuju u kraju ili kampu niskog higijenskog standarda sanitarnih
Svakako, proljev može nastati i zbog niza drugih faktora. Tako se na primjer, neurogeni ili emocionalni proljev javlja zbog velike napetosti (npr. ispiti). Proljev prati i bolest debelog crijeva - ulcerozni kolitis, zatim funkcionalni debelog crijeva iritabilni kolan itd. U svakom pravi uzrok i propisati Nemojte sami sebi lijekove. Ako ima više proljeva u vašoj okolini, svakako obavijestite
dijareje je medikamentozno i dijetetski. Svrha dijete je nadoknada elektrolita, vitamina i hranjivih tvari koje nedostaju. Dobra osobna higijena, osobito pranje ruku poslije nužde, izuzetno je važna preventivna mjera. i valja uvijek prati, a ljeti posebno. Hranu treba propisno i, jasno, izbjegavati onu za koju mislimo daje
Sve ovo dobro je držati na umu, jer proljev nije nimalo bezazlen. Na koncu, zašto bi iz položaja gledali vrata nužnika. :.J
PIONEER®1188
PIONEER®1188
• za boljusjenažu i silažu ,~~~-.......,---=-~
PIONEER®1188 je naravni biološki dodatakza spravljanjesjenažei siliranje (lucerna, DTS,trave, kukuruz), koji sadrži 6 posebno izabranih naravnih sojeva bakterija kiselog vrenja, koji smanjuju gubitke u procesu spravljanja sjenaže silaže, a prije svega poboljšavaju krmnu vrijednost sjenaže i silaže.
Pripremakvalitetnesilažeposljedicaje planiranja, izbora hibridate dobretehnikesiliranja,a nikako nesmijebiti prepuštena ili silažnogdodatka PIONEER'"1188 vrlo lako dobru silažu još boljom. Višegodišnjimpokusima,znanjemi ulaganjemu razvojrazvili smo najboljisilažnidodatakza Vas.
• PIONEER®1188je prikladanza svevrstekrmekojese lako siliraju:travnasilaža(1.do 4. otkos),kukuruznasilaža,lucerna, siliranikukuruzniklip,siliranokukuruznozrno.
• Pridobrojtehnicisiliranja i pravilnomdoziranjuPIONEER®1188 daje trajnu silažute poboljšavakrmnuvrijednostvašesilaže.
• Podrazumijevase dobrosabijanjeovisnoo vrstikrmei suhe tvari kao i pravilni ostali postupci u procesu siliranja.
• dokazanevišu i prirastte tako optimalanuspjeh gospodarstva
Pokusiprof.dr. RobertaZimmeraprovedenina "Belju"tijekom2001/2002.godinedokazalisu da je upotrebom Pioneerinokulanta1188proizvodnjamlijekaporaslaza 9,4%,a mastza2,9%.
Najnoviji proizvodi u Vindijinom asortimanu su VIVIS jogurti u atraktivno dizajniranoj mirisnoj PET boci od pola litre.
Svakodnevnom konzumacijom fermentiranih proizvoda ljudski organizam dobiva visokokvalitetne nutriente poput kalcija, proteina I sl., prijeko potrebne za zdravlje.
