Teškoje odoljeti slasnom izazovu!
S ponosomvam predstavljamoprvi sir ementalskogtipa - rezultat iskustvai rada našihsirarskih iz Bjelovara. Brižljivonjegovantijekomvišetjednogzrenja,BILOGORAC vaszavestisvojimblagoslatkastimokusomi mirisomkoji na mlade orahe. Bogatje kalcijem,a sadrži i vitamineA i B kompleksa.Sirnotijestoje meko, glatko i s poznatim i svojstvenimvelikimsirnim na prerezu.
SADRŽAJ
KRMNEKULTURE
Djetelinsko travne smjese
HRANIDBA
Posljedice suše u hranidbi muznih krava
Utjecaj hranidbe na sadržaj mlijeka ____
VETERINARSTVO
Bolesti puerperija (babinja) goveda ____ _
Dijagnostika i upala vimena
KAKOPROIZVESTIKVALITETNOMLIJEKO
Mikroorganizmi i "njihov" okoliš _
Kako kvalitetu mlijeka
Posjet ministra Hrvatskom savezu udruga mlijeka
RAZMIŠWANJETERENSKOGAGRONOMA
Uzgoj teladi - junadi na pašnjacima
OBITELJ
Aljmaška Gospa
Karlovca do Rijeke
6 prirodnih sredstava za smirenje i kako ih primijeniti?
DJETELINSKO TRAVNESMJESE
Piše: prof. dr. se. Zvonimir Štafa
Smjese sitnozrnih mahunarki (u širem smislu djetelina) i trava koje se koriste za ishranu stoke košnjom ili napasivanjem, odnosno kombinirano, nazivamo djetelinsko travne smjese (DTS). Smjese u kojima dio površine zauzimaju trave nazivamo travno djetelinske smjese (TDS). U novije vrijeme za intenzivno korištenje siju se smjese kultura (sorata) trava iste vrste ili više vrsta trava. Takve smjese nazivamo travnim smjesama (TS).
Smjese imaju niz prednosti u odnosu na kulture trava i djetelina
Smjese uglavnom daju prinose u odnosu na kulture djetelina. Smjese u odnosu na kulturu crvene djeteline daju 5-20% urode mase, u odnosu na bijelu djetelinu i smiljkitu roškastu i do 40%, a u odnosu na lucernu do 10%. Samo u vrlo povoljnim uvjetima lucerna može dati jednake ili urode mase.
Smjese daju sigurnije urode jer zbog vremenskih nepogoda (zima, poplave), bolesti, štetnici i korištenje nepovoljno na djeteline, zbog se mogu prorijediti, dok su trave na navedene uvjete manje osjetljive.
Smjese imaju uglavnom gusti sklop, kojim zasjenjuju tlo i odnosno zagušuju korove.
NASTAVAK NA STR. 2_
Redakcijski koleglj: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. S1jepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Ljiljana Husinec, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. An1un dipl. ing. Darko Uher, Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorlca: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna Lektorica: Ka1arina-Zrinka prof., Crteži: dipl. ing. Nikola Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica 31/111,1el.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-·349, e-mail: hmu@zg.h1net.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 4,50 kn, priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43.000 primjeraka
Smjese manje poliježu u odnosu na djeteline pa se lakše kose, a rez (otkos) je i bez ostataka biljne mase, koja rriože nepovoljno djelovati na djeteline (crvenu i lucernu).
Smjese se lakše suše. Bus trava u smjesi kontakt pokošene mase s tlom. Na taj je bolje strujanje zraka kroz pokošenu masu, tako da se pokošena masa ravnomjernije i brže suši, se smanjuje rizik pri sušenju, ali i gubitci.
Smjese se lakše siliraju jer trave u masi imaju znatno više potrebnog za procese ukiseljavanja u odnosu na djeteline, koje u masi sadrže više zbog kojih se djetelinama moraju dodavati konzervansi da bi se dobila kvalitetnija silaža. U se trave mogu ranije koristiti, a u jesen duže (ljuljevi i vlasulje), jer su manje osjetljive na dana i niske temperature. Na taj se dobije ravnomjernije i duže korištenje zelene krme u slijedu i ravnomjerniji raspored poslova na gospodarstvu. U smjesama je povoljniji omjer hranjiva, vina naspram energiji izraženoj u škrobnoj vrijednosti koji je u djetelinama uzak i iznosi 1:3,0-4,0, dok je za krave muzare optimalan 1:4,5-6,0 ovisno o pasmini, kategoriji i laktaciji.
Smjese imaju više vlakanaca, zbog je manja opasnost od nadimanja.
Nakon preoravanja smjese ostavljaju veliku masu korijena koji se tijekom 2-3 godine. Korjenovom masom poboljšavaju se osobine i plodnost tla, zbog su vrlo dobar predusjev za kultura, a za okopavine.
Sjetvom u smjesama proširuje se pod djetelinama jer se smjese siju i na manje pogodna tla za djeteline, jer trave imaju manje zahtjeve prema tlu u odnosu na lucernu i crvenu djetelinu (velike).
Smjese duže traju od djetelina pod uvjetom ako nisu sastavljene od jednogodišnjih vrsta trava (ljuljevi). Dužina trajanja ovisi i o izboru kultivara u smjesi, tlu i agrotehnici.
Smjese se mogu ranije vratiti na istu površinu za 1~2godine.
Djeteline, bijela i jagodasta, donekle crvena (livadne forme) te smiljkite podnose napasivanje. Ostale vrsta djetelina uglavnom ne podnose napasivanje. Smjese sastavljene i od trava dobro podnose napasivanje pa se mogu koristiti za
napasivanje odnosno kombinirano korištenje. Smjese imaju i nedostataka Troškovi nabave sjemena za neke smjese mogu biti u odnosu na troškove za sjeme kultura.
se ne može nabaviti sjeme vrsta ili kultivara potrebnih za sjetvu. Sjeme djetelina se sije odvojeno u odnosu na sjeme trava. Za vrijeme sjetve sjeme treba stalno miješati. Prema potrebama na krmi i uvjetima proizvodnje, te i intenzitetu korištenja podešava se agrotehnika a gnojidba. Smjese se sastavljaju po kriterijima
• korištenja - košnja, napasivanje, kombinirano korištenje (zelena krma, sijeno, siliranje)
• vrijeme trajanja (kratkotrajne, višegodišnje, dugotrajne)
• proizvedene krme
• urodi mase i prikladnost za korištenje
• ritam porasta i dužina trajanja tijekom vegetacije
• • prema uvjetima proizvodnje. i opremljenosti gospodarstva i educiranosti gospodara nabave sjemena vrsta i kultivara na tržištu
Obrada tla
Lucerna prodire korijenom u tlo i do nekoliko metara. Stoga obrada tla za lucernu mora biti što je dublja (više od 30 cm) kao i obrada tla za sjetvu smjese na osnovi lucerne. Za smjese na osnovi crvene djetelina ore se na dubinu oko 30 cm, dok se za ostale smjese tlo ore na dubinu 2530 cm. Za sjetvu u kasno ljeto treba izvršiti dva oranja, plitko i duboko, a za sjetvu u duboka zimska brazda.
Predsjetvena priprema tla treba biti vrlo dobra.
Sjetveni sloj do dubine 6 cm treba biti dobro usitnjen i vrlo dobro poravnan. Pripremu tla za sjetvu treba izvršiti ratilima s valjkom (rotodrljakoji osim što usitnjavaju, ravnaju i dijelom pritisnu sjetveni sloj.
Tlo se gnoji za DTS prije osnovne obrade tla s dvije osnovnih gnojiva a 1/3 daje se startno uz gnojiva.
Okvirna se daje:
- u gnojivima (30-50 kg/ha dušika
Mljekarski list 8/2003.
odnosno 20-30 kg/ki) - fosfora (P2 0 5 ) 80-120 kg/ha, 45-70 kg/kj - kalija (K2 0) 120-180 kg/ha, 70-105 kg/kj gnojiva ovisi o plodnosti tla, i uroda koji se želi potrebama na gospodarstvu i sastavu smjese.
Danas se uglavnom tlo gnoji kompleksnim gnojivima sastava i odnosa gnojiva kojima se moraju namiriti gore navedene norme.
Sjetve DTS-a
Smjese se siju u u istim rokovima (ožujak i travnja) kao i djeteline, odnosno u kasqo ljeto (kolovozrujna). U se smjese mogu sijati u nadusjev koji se koristi za krmu (zelena, siliranje), ali se bolji rezultati postižu sjetvom u golo tlo (na zimsku brazdu). Sjetva DTS-a u nadusjev ima niz nedostataka.
Sjeme se može sijati izravno, podešenom za sjetvu sitnozrnih kultura ili Sijati treba odvojeno sjeme djetelina i repka u jednom smjeru, a u drugom smjeru sjeme trava. Na taj se bolje pokrije tlo. Nakon sjetve sjeme treba plitko zagrnuti, a tlo povaljati u ljetnom roku sjetve. Sijati treba plitko na dubinu od 1-2 cm u proljetnoj sjetvi, a u ljetnoj sjetvi 2-3 cm.
Tablica1: djetelinskotravnesmjesejednu do dvijegodinetrajanja za košnjukorištenjemza zelenu krmu, sijeno,si/iranje.
Vrlo povoljno
Mljekarski liYt 8/2003.
Povoljno stanište I Manje povoljno
stanište za crvenu stanište za crv.
Vrsta djetelinu crv. djeteline djetelinu mokra
svježa tla
Crvena djetelina
Ljulj mnogocvjetni
svježa do vlažna tla vlažna do mokratla
Tablica 2: Višegodišnjesmjeseza košnju na osnovici/ucerne
Povolino stanište za lucemu Suha do vrlo tla Vrsta Svježa tla Svježa do suha tla Suha tla zalucemu suha tla kPlha ki>/Ki. k!r/ha klZ/Ki. k.l!/ha k<>/Ki. k<>/ha k<>ll<i.k11/ha k!1/Ki.
Tablica 3: Višegodišnjesmjeseza kombiniranopašno-košnokorištenje
Sviežaili vlažnatla obilnelietneoborine I Visokarelativnavlagazraka Težatla Tlazacrv. Vlažnado mokra dietelinu i poplavnatla kP/ha ke/Ki. kl!lha kl!IXi. ko/ha ko/l(i_ k2/ba kl!iKi. ke;ha kJ?/Ki.
Bijeladjet.sitnolisna
Bijeladjet.ladino
Smiljkitaroškasta
Ovdje su navedene samo tri grupe smjesa i to:
- kratkotrajne smjese 1-2 godine trajanja na osnovici crvene djeteline za V V V V teza vlazm1a tla za konšten1e kosn1om (zelena krma, s11eno,silaza)
- višegodišnje smjese za korištenje košnjom kao i prva grupa, na osnovi lucerne za sjetvu na najkvalitetnijim tlima, uglavnom u Slavoniji
- višegodišnje smjese za kombinirano pašno-košno korištenje u vlažnijim ili u brdskim uvjetima.
Navedene norme sjetve su okvirne i mogu se mijenjati pre~a uvjetima proizvodnje, potrebama i opremljenosti gospodarstva. O
[) OSLJEDICE SUŠE
lJu H~IDBI MUZNIH KRAVA dr.scF:!!J?of,:
Klimatske promjene djeluju neposredno na životinjski organizam preko osjetila i perifernog sustava, na vegetativni i hormonalni sustav, a s tim na i reprodukciju krava. Krave imaju veliku fiziološku sposobnost na vanjske klimatske promjene, a na neugodne podražaje dužeg trajanja ili intenziteta reagiraju smanjivanjem muznosti, promjenom kvalitete mlijeka i slabijom reprodukcijom.
Klimatske promjene su povezane s godišnjim dobima i vrlo na biljni rast, razvoj, i kvalitetu trave i zelenih krmiva, žitarica i drugih vrsta hrane, što posredno djeluje i na životinjski organizam.
Posebice su utjecaji topline (vrlo visoke i niske temperature), vlage i rasporeda padalina, vjetra i sl. Tako je da u mjesecima: ožujku, travnju i svibnja dolazi do kratkotrajnih ili zatopljenja, padalina i poplava, odnosno sušnih i vlažnih razdoblja, što na razvoj vegetacije, na ili manje prinose, kvalitetu trave i ratarskih kultura.
Nakon stabilizacije vremena u srpnju i kolovozu porastu dnevne temperature, se intenzitet i dolazi razdoblje ljetnih s malo padalina (sušno razdoblje). U to vrijeme su spremljene sijena i travne silaže, završena je žetva žitarica i uljane repice, a pri kraju je dozrijevanje i drugih uljarica (soje i suncokreta).
Ove godine je iznenadila suša i visoke dnevne temperature u vrijeme kada je tek trebala krenuti vegetacija. S tim je
zaustavljena ili usporena vegetacija, jer mlade biljke zbog suše ne dobivaju dovoljno vlage i hranjiva iz tla, brzo se suše, a lako probavljivi brzo se pretvaraju u celulozu. Dobiva se manja zelene mase koja je zbog nedostatka lošijeg okusa. Stoga je opravdano u godini nestašicu i lošu kvalitetu osobito voluminoznih krmiva, trave, sijena, travne i kukuruzne silaže. Voluminozna krmiva kvalitete preživanje i održavanje pravilnog mikrobiološkog sastava buragova sadržaja. Vrlo su u hranidbi i mora ih biti najmanje 50 do 60 % u krmnim obrocima krava jer su temeljna krmiva za proizvodnju mlijeka. Zbog suše se manji prinosi trave na livadama i pašnjacima, svih kultura, pa i žitarica, što da treba vrlo racionalna iskorištavati sva raspoloživa hranjiva upotrebljiva za hranidbu goveda. Osobito biti teško održavati pravilnu hranidbu krava visoke muznosti, jer krave moraju dobivati kvalitetnih voluminoznih i krmiva koja sigurno nedostajati u razdobljima. Za sada su neko vrijeme u prednosti koji raspolažu kukuruznom silažom i sjenažom iz prošle godine.(Tablica 1. i 2.)
Tablica 1: Osnovni krmni obrocimuznih krava u sušnompašnom razdoblju (s kukuruznom silažom)
Sirovine Ukupnosadrže
SijenoDTS kg 1,0 Suhetvari kg 13,71 U suhojtvari
Trava,paša kg 35,0 Sirovih g 1381 10,07%
Kukuruznasilaiakg 15,0 Sirovemasti g 372 2,71%
Sirovevlaknine g 3864 28,18%
Kalcija g· 60,40 0,44%
Fosfora g 30,30 0,22%
Magnezija g 22,00 0,16% Energetskehranidbene vrijednosti MJNEL 75,84 5,532MJ/kg
H.j. 11,68 0,85 H~
List 8/2003.
Piše:
Sredstva za pranje I daz ntekc
(vimena, muzn1h mijekovoda, hladnjaka za mlleko i ostalog
P3 Aaapto N - alkalno sredstvo za autom o I praqe I dezlnfektju. • Pa kiselo sredstvo za automatsko I nxno pranie • P3 Duett - praškasto, kombi lfla10(al<ah> klaelo) sredstvo za automatsko I pn.mJe I dezinfekciju • P3 Unlsept - praškasto. kiselo sredstvo za automatsko I pranje ujutro I • Zlatol MR-F - praškasto, alkalno sredstvo za pranje i dezifekc§u • P3 Veloucld - emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfekciju vimena pnJe muznje • P3 lo-Shield - Zaštrtni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - Mastrtisprofilaksa
tCOLAB d.o.o.
~I.01 6321 600, IX. 01 6321 633, avrtnica 17, 10 000 Zagreb, rww.ecolab.com
HRANIDBA
Tablica 2. Osnovni krmni obrocimuznih krava u sušnom pašnom razdoblju(sa sjenažom)
Sirovine Ukupnosadrže
SijenoDTSkg 1,0 Suhetvari kg 13,80 Usuhojtvari
Trava,pašakg 35,0 Sirovih g 1515 10,98%
Sjenaža kg 14,0 Sirovemasti g 409 2,96%
Sirovevlaknine g 4525 32,79%
Kalcija g 75,70 0,55%
Fosfora g 32,30 0,23%
Magnezija g 23,00 0,16%
Energetskehranidbene
vrijednosti MJNEL 72,39 5,246MJ/kg H.j. 10,42 0,75 H.j./kg
Dobra silaža dodana travi u ovom razdoblju
može poboljšati ukusnost, uzimanje hrane i hranidbenu vrijednost krmnih obroka. Sijena je dovoljno 1 kg/dan jer krmni obroci sadrže dovoljno suhe tvari i sirove vlaknine.
Krmni obroci s travom prirodnih livada i pašnjaka u sušnom razdoblju nadopunjeni kukuruznom silažom sadrže malo sirovih (oko 10 % u suhoj tvari),
Zagreb,Žitnjakb.b.
Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503 fax (01) 2499 508
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem
Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u
Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovcima.
sirove vlaknine (oko 28 % u suhoj tvari) i kalcija (oko 0,44 % u suhoj tvari). Ovisno o kukuruza u kukuruznoj silaži krmni obroci sadrže višu energetsku hranidbenu vrijednost nego krmni obroci sa sjenažom (približno kao mlada trava oko 5,532 MJ NEL - 0,85 H.j./kg suhe tvari).
(Tablica 1.)
Krmne obroke s travom i kukuruznom silažom treba stoga za visoku muznost još dopunjavati drugim sirovinama koje sadrže više (pivskim tropom, sladnim klicama, posijama i sl.), kao i krmnim smjesama s postotkom bjelan(19 %) dobrog aminokiselinskog sastava. Krmni obroci s travom iz sušnog razdoblja, a dopunjeni sjenažom, sadrže oko 11 % sirovih u suhoj tvari i energetsku hranidbenu vrijednost oko 5,246 MJ NEL - 0,75 H.j./kg suhe tvari). Sadrže više sirove vlaknine (oko 33 %) jer su lako probavljive tvari pretvorene u strukturne ugljikohidrate i masne kiseline travne silaže (sjenaže). (Tablica 2.)
P.J.Vinkovci,KraljaZvonimira80
DTS LIVADA za košnju I lspašu
DTS TRAVNIK za košnju
DTS PAŠNIKza ispašu Sudanska trava "SuSu" grašak "Poneka" za zelenu masu grašak "Solara" za zrno mrkva "Ljubljanska žuta" repa "Brigadler" i "Eckendorf" Jara grahorica" Jaga" 1"Ebena"
Ozima grahorica "Popelsdorfer"
Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa"
Sve vrste djetelina i trava
Uz krmne obroke s travom i sjenažom treba dodavati sirovine koje sadrže energetske tvari, s više škroba i kao što su: sirovi repini rezanci, glave, i lom iz prerade repe, krumpir, žitarice i krmiva. Za višu muznost treba dodavati potpune krmne smjese s postotkom kvalitetnih dobrog aminokiselinskog i energetskog sastava.
U navedenim osnovnim krmnim obrocima nema dovoljno fosfora (samo oko 0,22 - 0,23 % u suhoj tvari) i magnezija (0,16 - 0,17 % u suhoj tvari), a uz kukuruznu silažu može nedostajati i kalcija. U obrocima s voluminoznom krmom nedostaju mikrominerali: bakar, željezo, kobalt, jod. Sve to treba i u našim primjerima dopuniti mineralnovitaminskih premiksa ili dopunskim krmnim smjesama.
Posebno treba naglasiti, da zbog suše i visokih temperatura krmivima manjkaju minerali, mikrominerali i vitamini, jer biljke ne mogu iz suhog tla svojim korijenjem upijati dovoljno minerala, a vitamini su u uništeni visokim dnevnim temperaturama.
Prema energetskoj hranidbenoj vrijednosti i sadržaju osnovni krmni obrocisilaža i trava - mogu uz manje dopune zadovoljiti potrebe krava muznosti oko 10 litara mlijeka na dan. Za višu muznost, dakle, krave moraju dobivati uz osnovna krmiva kolipotpunih krmnih smjesa, a se potpuna krmna smjesa s 19 % sirovih bjelan(Tablica 3.)
Tablica 3: Potpunakrmna smjesaza muzne krave uz travu i zelena krmiva ( 19 % sirovih
Sirovine % Sadrži %
Kukuruz 49,0 Suhetvari 86,00
Pšenica 4,5 Sirovih 19,19
Suhirepinirezanci 10,0 Sirovevlaknine 6,39
Sojina * 44% 19,5 Kalcija 0,71
Suncokretova 33% 12,0 Fosfora 0,81
Fosfonal18% 2,5 Magnezija 0,28
Vapnenac 1,5 Energetskehranidbene
Sol 0,5 vrijednostiu kg MJNEL7,273
Mineralnovitaminskipremiks 0,5 H.j. 1,13
Ukupno 100
*Potpuna krmna smjesa mora sadržavati oko 30 - 35 % u buragu stabilnih iz soj ine i suncokretove Mljekarski list V2003.
Potpunu krmnu smjesu treba davati kravama, ovisno o muznosti, u - do 15 litara mlijeka/dan - 1,0 do 2,0 kg /po kravi
20 litara mlijeka/dan - 3,0 do 4,0 kg /po kravi
25 litara mlijeka/dan - 4,0 do 5,0 kg /po kravi
30 litara mlijeka/dan - 6,0 do 7,0 kg /po kravi
Krepka krmiva (koncentrati) ovisno o muznosti, treba najviše do 8,0 kg /dan (40-45 % ukupne suhe tvari krmnih obroka). Dnevnu potpune krmne smjese za višu muznost treba kravama davati podijeljena na dva do tri manja obroka.
krepkih krmiva u krmnim obrocima krava smanjuje broj mikroorganizama u buragu, slabi iskorištavanje celuloze i potrošnju voluminoznih krmiva. Smanjuje se gospodarski interes i poskupljuje proizvodnja mlijeka, a nepovoljno može utjecati na metabolizam i zdravlje krava (kisele indigestije).
Za hranidbu krava treba, prema moguu prvom redu proizvesti što kvalitetnija osnovna voluminozna krmiva jer na taj trebati krepkih krmiva.
zbog ovogodišnje proljetne suše javljat se u jesenskoj i zimskoj hranidbi krava, osobito visoko muznih, jer nedostajati kvalitetnih voluminoznih i krmiva: trave, te travne a posebice kukuruzne silaže. Stoga treba u ovim prilikama maksimalno iskorištavati proizvodnje travne silaže (makar i nešto slabije hranidbene vrijednosti) i spremiti što kvalitetnijeg sijena, jer biti potrebne u zimskoj hranidbi krava.
Za potreba osnovne voluminozne krme treba i na pravilan spremiti izvjesnu zobene i slame te kukuruzovine, ali o tome govoriti, kao i o kukuruznoj silaži, kada za to vrijeme, tj. u brojevima «Mljekarskog lista li. Krmiva 2'.a energetske i hranidbene vrijednosti k nih obroka
U prikazima osnovnih krmnih obroka krava uzete su hranidbene vrijednosti sirovina koje su na granici optimalnih. Pojedine sirovine
Za brži oporavak krava nakon telenj a
Zahtjev:
Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti. Proces izvanredno je Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.
Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste mineralne vode.
Uzrok:
Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, zaležavanje, groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.
Rješenje:
BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.
Djelovanje:
Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže snaga, pivski kvasac kao fitnes komponenta i apetita u buragu. Dodatni izvori energije uslijed laktoze i dekstroze (groždani
Zašto:
Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,
klorid, itd.), je glavna regulacija prometa vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzen:io bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenJa. Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u ili manjoj mjeri.
Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.
Kako: Jedna BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U potrebe dati sondom.
Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.
Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane. Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo posteljice, dobrog zdravlJa krave.
Prednost: - zdrava krava - visok - optimalan start laktacije
Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., 10010 Zagreb, 98, Tel: 01 / 6609 - 851, Fax: 01 / 6609 - 728, e-mail: sano-zagreb@zg.tel.hr
mogu, biti vrlo kvalitete a odstupanja i nedostatci zbog suše, i uvjeta rasta, vrlo veliki, ponajviše u sadržaju energije i a osobito nekih minerala i vitamina.
Zbog nedostatka pojedinih hranjivih tvari u krmnim obrocima ne treba odmah dodavati potpune krmne smjese (koncentrata) jer takvo može izazvati u muznih krava druge izmjene tvari.
Treba raditi tako da se proizvedu što kvalitetnija osnovna krmiva i da se na taj smanje potrebe dodavanja koncentrata. Osnovna krmiva treba dopunjavati drugim voluminoznim sirovinama, a zatim dopunskim krmnim smjesama koje treba prilagoditi kvaliteti osnovnih krmiva i potrebama životinja.
U nedostatku energije krmnih obrokauz travu, travnu i kukuruznu silažu, sijena i - se, za visoku muznost krava, osim žitarica upotrebljavati sirove i suhe repine rezance, melasu, krmnu repu, krumpir i druga krmiva koja sadrže škroba i
Sirovi (svježi ili rezanci repe sadrže samo oko 10 - 15 % suhe tvari. Dobivaju se iz proizvodnje i sadrže kao glavnu hranjivu tvar. To su vodenasta krmiva koja sadrže malo (1,2 % uglavnom amidnog porijekla, NPN spojeve), 2,5 % sirove vlaknine, O,12 % kalcija i vrlo malo fosfora (0,02 %).
Svježi repini rezanci su vrlo ukusni i mogu se davati oko 15 do 20 kg po kravi na dan. Energetska hranidbena vrijednost sirovih repinih rezanaca iznosi oko 0,15 H.j./kg ili u suhoj tvari 1,16 H.j./kg (7,26 MJ NEL). Vrlo dobro djeluju na bolje uzimanje hrane i muznost krava.
Sirovi repini rezanci mogu se za kasniju upotrebu siliranjem i to, zbog visoke vlažnosti i smanjenja iscjetka iz silaže, najbolje izmiješane sa suhim krmivima kao što su sjeckana kukuruzovina, slama i
glave i lom iz prerade repe su sastava i hranidbene vrijednosti kao sirovi repini rezanci i mogu se na iskorištavati. Krupnije komade treba sasjeckati da ne prilikom hranjenja do jednjaka. Ostatci zemlje i pijeska ne smiju biti u krmivu.
Suhi rezanci secerne repe mogu se davati 3,0-3,5 kg po kravi/dan, ali ih treba prije davanja za hranu dobro nakvasiti (natopiti s 2 do 3 puta više vode), ili ih davati suho u sastavu krmnih smjesa (oko 10 %) kao što je navedeno u tablici 3. Suhi repini rezanci sadrže oko 80 % suhe tvari, 8,5 % sirovih 18 % sirove vlaknine, 0,85 % kalcija i O,1O % fosfora. Energetska vrijednost iznosi 1,1 H.j./kg ili 6,93 MJ NEL. Vrlo dobro mogu zamijeniti dio žitarica u krmnim smjesama.
Melasa i melasirani repini rezanci sadrže više ali i mnogo kalija koji uz trave i zelenih krmiva može. uzrokovati zdravstvene
Sirovi krumpir sadrži oko 20 % suhe tvari, 2,0 % sirovih dio su spojevi dušika - NPN spojevi 40 do 60 %) i 0,6 % sirove vlaknine. Mineralni sastav je vrlo nepovoljan jer sadrži 0,01 % kalcija i 0,05 % fosfora, i vrlo malo vitamina i mikrominerala. Kalija ima mnogo (0,4-0,5 %)
Krumpir sadrži veliku škroba, vrlo visoke je energetske hranidbene vrijednosti koja iznosi oko 0,28 H.j./kg ili u suhoj tvari 1,3 H.j./kg (8,1 MJ NEL).
Odraslim govedima može se davati, uz postupno privikavanje, oko 10 do 15 kg dnevno. U može do otrovanja zbog solanin glikozida (kuhanjem se uništava). Krumpir treba davati uvijek zreo, zdrav, bez zemlje i bez klica. Za hranjenje treba ga i usitniti zbog opasnosti jednjaka.
Osnovni krmni obroci s kukuruznom silažom, siliranim klipom ili zrnom kukuruza i krmivima, sadrže više energije. Tu treba bolje pripaziti na dopunsko dodavanje i minerala.
Za dobro je dodavati u osnovne krmne obroke svježi pivski (pivarski) trop ili krmne smjese s 19 % sirovih koje sadrže: posije, krmno brašno, osušeni pivski-trop (kom), sladne klice i Potpuna krmna smjesa mora sadržavati oko 30 - 35 % u buragu stabilnih iz sojine i suncokretove (Tablica 3.).
Svježi pivski trop je vrlo ukusno krmiva i poboljšava uzimanje drugih, manje ukusnih
Mijekarski li,st 8/2003.
krmiva. Sadrži oko 20 - 25 % suhe tvari, s oko 25% sirovih (35 - 40 % stabilnih u buragu), 12 % sirove vlaknine, 0,25 % kalcija i 0,60 % fosfora u suhoj tvari. Energetska hranidbena vrijednost pivskog tropa iznosi oko 0,23 H.j./kg ili u suhoj tvari 1,0 H.j./kg (6,7 MJ NEL).
Zbog postotka u buragu stabilnih pivski trop vrlo dobro dopunjava krmne obroke krava s kukuruznom i travnom silažom. Poboljšava okus i uzimanje hrane, što je osobito ako se daju, u suha voluminozna krmiva. Povoljno djeluje na konzistenciju balege (fecesa), smanjuje proljeve i na taj poboljšava održavanje krava, posebice higijene vimena.
Kravama se može davati oko 10 - 15 kg svježeg pivskog tropa na dan/ po kravi. Pivski trop ali smanjuje postotak masti u mlijeku. Dodavanjem 1 % sode bikarbone (natrijeva bikarbonata) može se popraviti mlijeka.
U može uzrokovati jalovost krava zbog nedostatka minerala, a posebice vitamina A, D i E, što treba ispravljati dodavanjem mineralno - vitaminskih premiksa i dopunskim krmnim smjesama.
Osušeni pivski trop je ukusno krmiva, dobrog dijetetskog djelovanja, posijama, osobito u hranidbi goveda. Sadrži mnogo sirove vlaknine (12-16 %) i sirovih bjelan(oko 22 %). Može se davati oko 4-5 kg/ po kravi/ dan, ali manje se upotrebljava zbog visokih troškova sušenja i slabije probavljivosti poslije sušen1a.
posije su kvalitetno i vrlo ukusno krmivo za hranidbu muznih krava. Povoljno na uzimanje hrane, muznost krava i kvalitetu mlijeka. Sadrže postotak sirove vlaknine (oko 11 %), rad buraga, poboljšavaju razvoj buragovih mikroorganizama i ispražnjavanje crijeva. Sadrže oko 15 % sirovih od kojih je oko 25 % stabilno u buragu. U usporedbi sa žitaricama sadrže više esencijalnih aminokiselina: lizina, metionina i cistina.
Energetska hranidbena vrijednost posija iznosi oko 0,75 H.j./kg (5,5 MJ NEL). da sadrže postotak fosfora (oko 1,0 %), je krmivo koje se dodaje krmnim obrocima s malo
fosfora ili u kojima prevladava kalcij (kao što su trava i travna silaža). Posije sadrže postotak magnezija (0,5 %), selena (0,7 mg/kg), vitamina E (10,8 mg/kg) i više vitamina B skupine. Sadrži samo 0,08 % kalcija.
S tim u vezi, posije su za dobru plodnost, muznost i kvalitetu mlijeka. Dobro ih je davati kravama odmah poslije telenja, prva dva do tri mjeseca muznosti poslije telenja, u vrijeme gonjenja (estrusa) i pripusta krava. Daje se oko 10 % posija u potpunim krmnim smjesama.
(krmno) brašno je proizvod dobiven u preradi žitarica. Za razliku od posija sadrži osim ljuske, klice i brašno žitarica. Kao i posije sadrže oko 15 % sirovih ali zbog sadržaja škroba i manje sirove vlaknine (oko 4 %) ima energetsku hranidbenu vrijednost koja iznosi oko 1,2 H.j./kg ili 7,7 MJ NEL. Od važnijih minerala sadrži oko O,11 % kalcija, 0,7 % fosfora, 0,35 % magnezija i mnogo selena 0,70 mg/kg. brašno je zbog sitne meljave kravama manje ukusno pa se daje u potpunim krmnim smjesama oko 10 %. U može izazvati vrlo intenzivno vrenje krmiva u buragu i uzrokovati probavne (nadimanja).
Ako se pokošena trava, silaža i druga vlažna ili samljevena krmiva daju u štalskoj hranidbi, treba ih davati svakodnevno i to uvijek svježa. Ne smiju se duže vrijeme držati na hrpi. Vlažna, kao i samljevena krepka krmiva, vrlo lako se zbog vrenja zagrijavaju, pljesnive i kvare. Vrenjem sagorijevaju energetske i druge hranjive tvari, smanjuje se hranidbena vrijednost krmiva i stvaraju tvari koje mogu uzrokovati teška oboljenja krava.
Zbog lakog kvarenja i stvaranja plijesni treba sve ostatke krmiva redovito uklanjati iz valova, a valove držati uvijek i urednim.
Za visoku muznost krave moraju dobivati veliku sa krmivima, ali i pored toga kravama je potrebna i pitka voda, osobito u toplim i sušnim klimatskim razdobljima bez obzira dobivaju li u suha krmiva. Pitke vode mora biti u dovoljnim u blizini hranilišta, izmuzišta i na mjestima zadržavanja krava . ._J
Mljekarski list 8/2003.
Piše: mr. se. Goran Kiš
Sastav mlijeka
sastav mlijeka pasmina goveda prikazan je u tablici 1. Ukupna mlijeka može biti podijeljena na
U Republici Hrvatskoj mlijeka se formule koja osnovnu cijenu mlijeka za potporu države i potpore Formula za osnovne cijene mlijeka kombinaciju sadržaja masti, i mikrobiološku mlijeka. Do sada je cijena mlijeka bila bazirana samo na sadržaju masti. Prema najnovijem 5 5% cijene, nosi postotak mlijeka. L__
nekoliko frakcija Prave mlijeka predstavljaju oko 95% mlijeka a to su: kazein, lakto-albumin i laktoglobulin. Kazein oko 76-80% ukupnih mlijeka. dobivenog sira, na bazi je sadržajem kazeina prisutnog u mlijeku. dušik (NPN) ne predstavlja dio pravih i oko 5% ukupnih mlijeka. Taj udio nije uvijek stalan i može varirati od 4 do 8% ukupnih
Tablica 1: sastav mlijeka pojedinih pasmina goveda
Pasmina Udio mast mast
Holstein 3,66 3,20 0,87
Simmental 372 3,49 0,94
BrownSwiss 4,06 3,57 0,88 .Jerm 4,69 3 75 O80
Razlike u sadržaju mlijeka
Grafikon 1. prikazuje razlike u sadržaju mlijeka holstein pasmine s tri izvora tri mljekarske udruge u SAD i EU).
Raspodjela stada po udjelu mlijeka je u sve tri udruge. Oko 46-50% stada ima sadržaj 3,2%. Stada s 3,1 i 3,3% predstavljaju 91 % ukupnog broja krava.
Sinteza mlijeka
mlijeka sintetiziraju se u žlijezdi iz prekursora koji dolaze s krvlju iz drugih organa, dok su neki albumini i imunoglobulini preneseni direktno iz krvi u žlijezdu. Aminokiseline su glavni prekursori korišteni u sintezi mlijeka, dok se
M(jekarski list 8/2003.
glukoza koristi kao izvor energije potrebne za pretvorbu aminokiselina u mlijeka.
koji djeluju na mlijeka Mnogo je koji na sastav i sadržaj mlijeka. Neki od njih msu povezani s hranidbom životinja. Oni su:
1. Pasmina (vidi Tablicu 1.)
2. Genetski potencijal - mlijeka svojstvo su se poboljšanje može u program selekcije. Heritabilitet za udio mlijeka iznosi 0,5 dok je on za mlijeka 0,2 do 0,3.
3. Dob - sadržaj mlijeka normalno opada kod starijih krava.
4. Stadij laktacije - sadržaj mlijeka visok je nakon teljenja i opada u ranoj laktaciji. Nakon pada u ranoj laktaciji njegov sadržaj opet rasti s trajanjem laktacije.
5. Godišnje doba - sadržaj mlijeka je u vrijeme jesenskih i zimskih mjeseci
6. Mastitis - ukupni sadržaj vrlo se malo mijenja u krava s mastitisom. U nekim pojavljuje se i mali porast ukupnih mlijeka tijekom mastitisa. Ipak, taj
Grafikon 1: Raspodjelasadržaja mlijeka u holsteinstadima krava
HRANIDBA
je porast više u NPN dijelu ukupnih nego u kazeinu. Promjene u proizvodnji mlijeka povezane s mastitisom važnije su nego bilo koja promjena udjela
Hranidbeni
Utjecaj hranidbe manje djeluje na sadržaj mlijeka nego na mast. Promjene u sadržaju mlijeka uzrokovane hranidbom mogu biti samo 0,1 do 0,2 jedinice. Na sadržaj mlijeka mogu utjecati hranidbeni
1. Sadržaj energije obroka - maksimiziranjem ukupne dnevne konzumacije energije je sadržaja mlijeka. Najje izvor energije, odnosno energetsko krmivo hranidba fermenta- ' bilnih ugljikohidrata. Oni daju energiju koju iskorištavaju mikroorganizmi buraga i proizvode mikrobne Mikrobne vine osiguravaju aminokiseline koje mogu biti iskorištene u sintezi mlijeka. Vrsta izvora ugljikohidrata, može biti vrlo važna. Neka istraživanja pokazuju da lako dostupni izvori ugljikohidrata, kao što je sirutka ili melasa, mogu sadržaj mlijeka. Obrok siromašan energijom može smanjiti za 0,1 do 0,3 jedinice.
2. Dodavanje masti - masti osiguravaju energiju potrebnu samoj životinji, ali ne i energiju za mikroorganizme buraga. U mnogim istraživanjima dodavanje uzrokovalo je opadanje sadržaja za O,1 do 0,3 jedinice. iz soje ili druge uljarice su problem, nego masti loja ili neke u buragu inertne Proizvodnja mlijeka se kada se u obrok dodaju masti. Na taj udio mlijeka može opasti, no ukupni sadržaj proizvedenog mlijeka je
3. Sadržaj u obroku - zbog ob_roka siromašnog bit smanJen i sadržaj mlijeka. Ipak, hranidba s više negoli je hranidbena potreba, ne povisuje mlijeka. Ravnoteža izu buragu razgradivih i nerazgradivih bjepotrebna je za optimalne bjelanmlijeka. Sadržaj mlijeka je; po nekim istraživa~ji~a, dod_atk_o~ aminokiselina, kao sto Je met10mn 1 lizin. Ovi podatci dokazuju da je potrebna pravilno uravnotežena aminokiselina u tankom crijevu da bi dobili optimalni sadržaj
mlijeka. Korištenje izvora u obroku izbalansiranosti potrebnih aminokiselina u tankom crijevu životinje.
4. Krmiva - sitno mljevena, isjeckana i peletirana krmiva mogu malo popraviti sadržaj bjelanmlijeka. Ipak, takva krmiva mogu smanjiti ukupnu proizvodnju mlijeka i sadržaj masti. Obrok bogat voluminoz~om krmom može smanjiti mh1eka smanjenjem fermentabilnih ugljikohidrata dostupnih u buragu. Neka istraživanja pokazuju da obrok bogat silažom _kukuruza lagano može mhJeka.
5. Tjelesna kondicija - krav~ ~oje izgube više tjelesne mase i tjelesne kond1c1Jesklone su smanjenju sadržaja mlijeka. To je osobito izražena u krava rane laktacije.
6. Dodatci - istraživani su mnogi dodatci da bi se utvrdio njihov utjecaj na mlijeka. Utjecaji pojedinih dodataka bili su, opvrlo varijabilni. U nekim istraživanjima kvasci su sadržaj mlijeka. Dodavanje niacina u obrok kojemu su prethodno dodane (npr. neke uljarice) u pojedinim je pokusima mlijeka.
Udio mlijeka u odnosu na odnosa udjela u mlijeku i proizvedenih mlijekom, osnovno je prilikom sastavlpnJa programa hranidbe i goved_arske farm~. u sastavljanju programa farmom Je cijena mlijeka i njegovih pojedinih sast~jaka. Današnji sistem mhJeka zasnovan Je na Mljekarski list 8/2003.
i na njihovom udjelu. proizvodnje mlijeka povese i ukupne a samim time i naši prihodi prodajom mlijeka
Preporuke
1. Izabrati roditeljska grla na temelju njihovih ukupnih proizvodnih karakteristika mlijeka, masti, 2. Kontrola mastitisa kao dio efikasnog programa farme.
3. hranjivih sastojaka krmiva kao osnove u sastavljanju uravnoteženog obroka koji podmiriti sve hranidbene i fiziološke potrebe krave.
4. konzumaciju ugljikohidratnih krmiva kao energetskog dijela obroka do minimalnih vlakana neophodnih životinji. Minimalni udio vlakana u obroku krava u ranoj laktaciji iznosi 18-20% kiselih detergent vlakana (KDV - celuloza, lignin) ili 27-30% neutralnih detergent vlakana (NDV - celuloza, hemiceluloza, lignin). Oko 75% ukupnih NDV trebalo bi biti iz voluminozne krme. To udio tvari koje 9-11 sati dnevnog žvakanja i aktivnosti buraga.
5. Obrok krava u ranoj laktaciji trebao bi sadržavati 35-40% netopljivih ugljikohidrata. Takav obrok buragu dostupne ugljikohidrate za stimuliranje sinteze mikrobnih
6. Uravnotežiti obrok kako za ukupne bjelantako .i za pojedine frakcije obroka. Za krave u ranoj laktaciji se 17-18% sirovih (SB). Oko 60-65% ukupnih trebale bi biti razgradive 35-40% nerazgradive i 30-35% topljive
7. Upotreba smjese proteina iz izvora u obroku. Takvo sastavljanje obroka smanjit pojave aminokiselinske neravnoteže.
8. Pažljivo razmotriti dodavanje u obrok. One mogu smanjiti udio mlijeka. Ipak, mogu ukupnu proizvodnju mlijeka i smanjiti negativnu energetsku ravnotežu. Promjene u proizvodnji mlijeka i tjelesnoj kondiciji su ekonomski važnije od potencijalnog smanjenja udjela mlijeka.
9. suhe tvari u obroku. To je osobito važno za krave u ranoj laktaciji koje treba dobro hraniti da bi se smanjilo opadanje tjelesne kondicije nakon teljenja.
10.Dati životinji neko krmiva prije žitarica da bi se smanjila kiselost (pH) buraga i promjene fermentacije u buragu. Prilikom hranjenja dati životinji energetsko krmiva prije ili u isto vrijeme kao i krmiva. To iskorištenje i stimulirati sintezu mikrobnih
11.Pratiti konzumaciju u stadu, odnosno koliko voluminozne krme i koncentrata krava zaista pojede. Zadovoljava li dnevna konzumacija hranjivih tvari potrebe životinje?
Teško je promijeniti udio mlijeka promjenom hranidbe nih krava. Dnevna proizvedenih mlijeka povezana je s ukupnom proizvodnjom mlijeka. ukupno proizvedenog mlijeka najbolji je proizvedenih bjelanmlijeka/ a time i zarade od proizvodnje mlijeka. O
VETERINARSTVO
BOLESTIPUERPERIJA(BABINJA)GOVEDA
Puerperij ili babinje je razdoblje u kojem se spolni organi krave u stanje prije graviditeta Izlaskom zadnjeg ploda puerperij. U goveda purperij traje od 4 do 6 tjedana. U tom razdoblju na spolnim organima se odvijaju brojne promjene zbog uspostave spolnog ciklusa odnosno koncepcije goveda.
M(jekarski L;.st8/2003.
Piše: mr. se. Antun
Bolesti koje se javljaju nakon poroda su: zaostajanje posteljice, uvrtanje i izvala maternice ili radnice, puerperalna sepsa i intoksikacija, puerperalna pareza i ležanje poslije poroda.
ZAOSTAJANJE POSTELJICE
Kod krava posteljica normalno izlazi
nakon poroda 6 do 12 sati, neki smatraju da je taj period duži, do 24 sata.
U da posteljica ne u spomenutom vremenu govorimo o zaostajanju posteljice. Zaostala posteljica je mrtvo tkivo koje predstavlja idealnu sredinu za razvoj bakterija koje mogu dovesti do pojave drugih bolesti. Zaostajanje posteljice može biti posljedica maternice ili kad se grljak brzo zatvori nakon poroda, zatim ako se posteljica omota oko peteljke karunkula (dio stijenke gravidne maternice). može biti posljedica atonije (opuštenosti) maternice do koje dolazi nakon dugotrajnih i poroda, te nakon upotrebe narkoze ili sedativa. pri odljuštenju posteljice mogu biti uzrokovane zaraznim ili parazitarnim bolestima koje dovode do pojave placentitisa (upale posteljice). Alergijske reakcije na spoju posteljice i maternice mogu biti uzrokovane hranidbom krmivima pa mogu dovesti do pojave zaostajanja posteljice. Vrlo mali dio posteljice koji zaostane u maternici predstavlja žarište infekcije. Kad vlasnik primijeti da se krava "nije treba pozvati veterinara, a ne sam pokušavati izvaditi posteljicu što može biti pogubno za kravu.
UVRT ANJE I IZVALA MATERNICE
Izvala maternice je bolesno stanje u kojem se rog maternice u kojem je bio plod najprije uvrne u vlastitu šupljinu (uvrtanje), a potom cijela maternica kroz stidni otvor (izvala). U pravilu maternica se i izvaljuje prvih 6 do 12 sati nakon poroda. Uzrok je dugotrajni porod i ozljede nastale tijekom poroda. Životinja zbog bolova "tiskati", pa dolazi do izvale maternice. Ako životinja istisne maternicu, vlasnik treba uzeti plahtu, staviti ispod maternice da se ne po podu i razmaknuti susjedne životinje da ne gaze po istisnutoj maternici. Vlasnik treba žurno pozvati veterinara, a ne pokušavati vratiti maternicu u prvobitni položaj.
PUERPERALNA INFEKCIJA
Sadržaj koji zaostaje u maternici nakon poroda pruža povoljne uvjete za razvoj patogenih (štetnih) mikroorganizama, odnosno bakterija. Ako mikroorganizmi djeluju samo na spolne organe, govorimo o lokalnoj puerperalnoj infekciji, a ako se klice prošire po
organizmu govorimo o puerperalnoj infekciji. U oboljelih krava javlja se iscjedak iz spolnih organa neugodnog zadaha, stidnica može biti i zacrvenjena, dolazi do pada gubitka apetita, prestanka preživanja, povišene temperature, i proljeva. Kravu treba odmah a krajnji rezultat bolesti može biti jalovost, pa i
PUERPERALNA INTOKSIKACIJA
Osim klica, na spolne organe ili organizam krave, mogu djelovati i otrovi bakterija (toksini) koji se, nalaze u maternici. Djelovanje im je kao i kod puerperalne infekcije, pa može i do životinje.
PUERPERALNAPAREZA
U narodu se još naziva groznica", iako nema pojave groznice. Ova bolest se javlja u visoko krava dobro hranjenih, posebno krmivima koja sadrže puno Od puerperalne pareze obolijevaju krave koje su nedostatno i nesrazmjerno hranjene mineralima posebno kalcijem, fosforom i magnezijem. Oboljela krava prestane jesti, postane nemirna, daje manje mliLeka, ljulja se, legne ili nasloni glavu na jasle. Zivotinja je neosjetljiva u stražnjem dijelu tijela. Bolest ne prolazi spontano treba životinju odmah Preventiva se sastoji u pravovremenom zasušenju krave (2 mj. prije poroda) i davanju mineralnih dodataka (VAM, mineralni kamen ili cigla) posebno onim kravama koje su hranjene s puno u obroku.
LEŽANJE PRIJE I POSLIJE PORODA
Brojne bolesti muznih i zasušenih krava, kao i onih u puerperiju (babinju), manifestiraju se ležanjem životinje. Dugotrajno ležanje štetno Mljekarski list 8/2003.
djeluje na zdravlje životinje tako da ona nerijetko završi u klaonici zbog
Ležanje prije poroda
O ležanju prije poroda govorimo kada se gravidna životinja ne može ustati ili se nakon ustajanja (sa ili bez ne može održati na nogama. Krava može nekoliko dana ali i tjedana prije poroda. Prvo što se kod takvih životinja je da je krava «slaba» u stražnjem dijelu, pritom normalno reagira na okolinu, a apetit i preživanje su relativno normalni. Životinja se nerijetko digne ali samo na prednje noge.
Posljedica dugog ležanja može biti u funkciji probavnih organa (indigestija), zatim se mogu javiti rane na koštanim (dekubitusi) kao posljedica ležanja na tvrdom i nenasteljenom podu. Takve se rane mogu zagnojiti zbog može i do infekcije cijelog organizma (sepsa).
Ležanje prije poroda može biti posljedica nepravilne ishrane, odnosno nedostatka minerala (kalcija, fosfora, natrija i drugih). Bolesti su sklonije životinje stajski držane tj. one koje ne idu na pašu ili u ispuste. Ležanje krava prije poroda može biti i posljedica broja (dva, tri) plodova u maternici. Krava može ležati do poroda i u da u tom razdoblju nije došlo do komplikacija, ona se nakon poroda može normalno ustati.
U da krava legne nekoliko dana prije poroda, prognoza bolesti je povoljna.
u da legne nekoliko tjedana prije poroda, teško je procijeniti ishod
primijetimo da se životinja ne diže, potrebno je pozvati veterinara kako bi eventualno pokušao uzrok ležanju. Posebnih metoda nema. Kravu treba pokušati laveža psa u staji, nalijevanjem hladne vode u uho ili štapom.
U da se ne digne, kravi je potrebno osigurati dovoljno prostora koji biti dobro nasteljen (puno slame) kako bi se izbjegla pojava rana na koštanim Kravu je potrebno dva puta dnevno okretati s boka na bok ali nikako preko a pritom ne smijemo biti grubi.
Hranidba mora biti kvalitetna, mladim sijenom uz dodatak koncentriranog krmiva u kojemu obavezno mora biti vitaminsko mineralni
dodatak. Kravi moramo osigurati dovoljnu pitke vode.
Vlasnik mora s kravom postupati po uputama veterinara, jer rezultira ili životinje.
Ležanie nakon poroda
Ležanje poslije poroda je posljedica brojnih uzroka kao što su ozljede kostiju i zdjelice ili nogu, teške upale maternice, puerperalne sepse ili intoksikacije, upale vimena ili
zbog nedostatne ishrane (minerali).
U užem smislu o ležanju nakon poroda govorimo tek kada ne znamo pravi uzrok ležanja životinje. ovisi o nalazu veterinara, je utvrditi pravi uzrok
ležanja pa je potrebno životinju pokušati na opisan kod ležanja prije poroda. Važno je naglasiti, da se životinja nerijetko sama digne nekoliko dana nakon poroda.
Životinju je svakako potrebno držati na debelom sloju slame kako bi nastanak dekubitusa. Dva puta dnevno je potrebno okretati životinju s boka na bok. Hranidba mora biti kvalitetna i mora sadržavati mlado sijeno, zelenu krmu (ovisno o godišnjem dobu) i koncentrat s vitaminsko mineralnim dodatkom.
U da se ne diže nakon svih poduzetih mjera, kravu je potrebno ekonomski iskoristiti.
Preventiva ležanja prije i nakon poroda
Moramo naglasiti, da prave preventive nema. pravilnim zasušenjem (2 mj. prije poroda), smještajem i hranidbom, pojave ležanja prije poroda se smanjuje. Obroci životinja moraju bit izbalansirani pri posebnu pažnju (kao preventiva ležanju) moramo posvetiti davanju vitaminsko mineralnog dodataka u smjesi, a se i davanje kamena kojega životinja može koristiti po volji.
Jedna od kvalitetnih preventivnih mjera je i držanje životinja na pašnjacima ili ispustima o je pozitivnom na zdravlje puno puta pisano u Mljekarskom listu.
Naveli smo da su uzrok ležanju i ozljede nastale tijekom poroda, stoga je poželjno (ovisno o pozvati veterinara kako bi se porod obavio bez težih posljedica ili da one budu minimalne.
Mljekarski Hst 8/2003.
Piše: mr. se. Antun
Kao što je poznato, upale vimena možemo podijeliti na
Pravovremenim otkrivanjem upala vimena smanjujemo troškove i gubitke na mlijeku. mora prepoznati upalu vimena kako bi pravovremena pozvao veterinara.
akutne i ovisno o vremenskom periodu u kojem se razviju.
Akutna upala vimena
Ovaj oblik upale vimena razvija se u kratkom vremenskom periodu od svega nekoliko sati pa do nekoliko dana. Nije ju teško prepoznati jer je vime bolno, toplo, koža na vimenu je zacrvenjena. Iz takvog vimena se muze sekret koji može biti sluzav, vodenast, s primjesama ili ugrušcima krvi ili gnoja koji se izmuzuje u obliku rezanaca. Pregled mlijeka mora biti na crnoj podlozi!!!
Kod ovakvog oblika upale ne možemo da izmuzujemo mlijeko jer sekret nema osnovne karakteristike mlijeka.
Ako sumnjamo na akutni oblik vimena, npr. ako da je vime zacrvenjena, kravi moramo pristupiti oprezno a posebno kada prilazimo vimenu jer se kod ovakvog oblika upale javlja i bol pa životinja postaje izrazito nemirna i udara nogama. Temperaturu (toplinu) koja je kod upaljenog vimena povišena, provjeravamo nadlanicom zdravu sa sumnjivom.
Razlika temperature na koži pojedinih može nam potvrditi sumnju na upalu vimena.
Uz ovaj oblik se javlja zdravstvenog stanja životinje:
1. povišena temperatura
2. proljev
3. gubitak apetita
4. prestanak preživanja.
upala vimena upalu vimena teško možemo dijagnosticirati jer se razvija postupno i duži vremenski period, tjednima i mjesecima. Ovaj oblik upale vimena možemo sa dijagnosticirati :
1. pregledom mlijeka na crnoj podlozi
2. mastitis testom
3. brojanjem somatskih stanica
Svaki mlijeka imat uvid u zdravstveno stanje vimena u stadu na temelju
rezultata iz Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka. lako je Pravilnikom dopuštena gornja granica od 400.000 somatskih stanica brojnim istraživanjima je da je upala prisutna ako je broj somatskih stanica od 200.000.
upala vimena upala vimena provodi veterinar!!! Stoga je potrebno kod promjena na vimenu (crvenilo, bolnost, temperiranost) ili mlijeku (sluzavo, vodenasto, s primjesama krvi ili gnoja) odnosno kod pozitivnog mastitis testa pozvati odmah veterinara. Pravovremenim i smanjujemo rizik od gubitka ili cijelog vimena (životinje), pritom su troškovi niži, a manji su i gubitci na zaradi od mlijeka jer takvo mlijeko ne možemo predati.
Preventiva upala vimena
U Mljekarskom listu je puno pisano o preventivi upala vimena. Samo napomenuti osnove preventive:
- higijenski smještaj
- higijenska mužnja
- ispravna tehnika mužnje
- pravilna hranidba
- ispravan muzni
Svi navedeni podjednako su važni u suzbijanju upala vimena.
Je~inije nego
moraju znati da upale vimena i brojne druge bolesti nanose velike ekonomske štete u proizvodnji mlijeka. Stoga je jedino rješenje posvetiti punu pažnju preventivi bolesti. Pogrješna misle koji su nabavili lijekove (ilegalno u ili Sloveniji) i koji sami da su puno uštedjeli. Prvo nisu uštedjeli se pojavila upala vimena, drugo mogu samo pogoršati stanje bolesne životinje. Važnije je posvetiti punu pažnju svim mjerama koje je potrebno poduzeti kako ne bi došlo do pojave bolesti unutar stada nego da sami posežu za :J
Mljekarski list 8/2003.
Vrbovec, Eugena de Piennesa bh
to.o tel.: 01/2791-057, 2791-990, 2791-822 = fax: O1/2792-035. e-mail: jurval@zg.tel.hr
UNIVERZALNI DEZINFICIJENS
Koncentriran, trenutno dezinficira ,~-__.r vime, svu opremu i u mljekarstvu. pojavu mastitisa. Ne ispire se nakon korištenja. Nije otrovan, ne nagriza.
G;REDO~
DETERDŽENT ZA PRANJE - S PJENOM ILI BEZ PJENEPere vime, muzilice, izmuzišta, ruke. Uklanja i vodeni kamenac, ne nagriza vime i ruke, neotrovan je. Ispiranje nije potrebno.
NE DOPUSTITE DA VAM SMANJUJU CIJENU MLIJEKU~ UZVRATITE EKSTRA KVALITETOM MLIJEKA OXYLIREDOL
NOVO!!! Uskoro OXY- vlažne maramice za dezinfekciju vimena! AQUASTE(
Potražite u poljoprivrednim trgovinama, veterinarskim stanicama ili od nas. ZAGREB, 78, 01/3637 336
Središnji
laboratorij za , ~//&J kontrolu mlijeka - Križevci
MIKROORGANIZMI I 11NJIHOV 11
OKOLIŠ
Upoznajmo patogene mikroorganizme zaraznih bolesti) koji na mogu dospjeti u mlijeko
mikrobiologije vrlo je složeno i kompleksno. Ponekad je gotovo pojedine segmente prikazati jednostavnije nego što uspijevamo. No ipak, mikrobiologija je ušla u našu mljekarsku praksu, stoga svaki mlijeka i dobar uzgajatelj proizvodnih životinja nastoji maksimum glede mikrobiološke ispravnosti mlijeka. mlijeka sve se i s konkretnim nazivima pojedinih mikroorganizama, posebno pri proizvodnih životinja u mastitisa. Vrlo je potrebno uzeti uzorke mlijeka oboljele životinje i uputiti na mikrobiološku pretragu, ponekad samo iz jedne vimena. Dakle, nije dovoljno samo kontrolirati pojavu mastitisa, treba utvrditi da bi se mastitis mogao lijekom.
Prema tome upoznajmo neke i Stoga prije svega, na primjeru jednog od najopasnijih u nizu, saznajmo kako su mikroorganizmi dobili ime.
I u svijetu mikroorganizama postoji hijerarhijski red!
Tako su znanstvenici mikroorganizme odredili njihovu pripadnost u: - Nadcarstvo - Carstvo - Odjeljke - Razrede - Redove - Porodice - Rodove - Vrste (a postoje i podvrste te varijeteti)
Primjer
PORODICA: Micrococcaceae
ROD: Staphylococcus
VRST A: Staphylococcus aureus
Vrlo je patogena bakterija (za i životinje) poznata po stvaranju žutih kolonija na podlogama, vrlo otporna na uvjete okoliša, osim na visoke temperature (60 °C je uništava nakon gotovo 1 sat, a to da je mlijeko potrebno pasterizirati), otporna na antibiotike, dobro se drži u suhim uvjetima. Stvara niz endoenzima i egzoenzima te niz toksina. je gnojnih upala svih tkiva i organa u organizmu. Njegova grada ga tako otpornim i tako patogenim.
1. kao izvor patogenih
mikroorganizama
se prenose:
• Salmonella typhi i paratyphi
• Shigella
• Streptococcus pyogenes i drugi
• Staphylococcus aureus i drugi
• Corinebacterium diphterium
• M ycobacterium tuberculosis
Niz drugih patogenih mikroorganizama.
2. Izvor patogenih mikroorganizama
može biti ama pro odna životinja
se pojavljuju :
• Brucella abortus
• Brucella suis
• Brucella melitensis
• Mycobacterium tuberculossis
• Mycobacterium bovis
• Staphylococcus aureus
• Staphylococcus epidermidis
• Streptococcus pyogenes
• Streptococcus agalactiae
• Enterococcus faeca/is
• Esherichia coli (i druge enterobakterije)
• Leptospira
• Coxiella burnetii
• Corynebacterium bovis
• Patogene gljivice i plijesni te niz drugih mikroorganizama.
IZVORI I PUTE PATOGEI MIKROORGAN
Priprema životinja za mužnju
Zdrcmte
5. Zdravlje vimena mogu
Njihovo prisustvo ostavlja patološke prot samoj žlijezdi, a istovremeno mjenjajl svojstva mlijeka. I+- Kao bovinog mastitisa pojavljuju se: 1 f< li,, ·oli ne bak
OSPIJEVANJA I DRUGIH
VIA U MLIJEKO
lglJena ruku I prostora (staje)
igroziti mikroorganizmi
• Et,t roco c ,s (ll cmm
• ycopla ma bo,,
• L , t na r,10110<:ito c.11
• o ieJla b11metii
• o ardi a t roill
• or 11cbn t • itntt l,o •i
• I cobactcril,n, bovi
• B 11cdlt, al,ort11
• eratin mare u11
• Ba i/111c r u
• Jo tridimtt 11erfr111 t1
• patog n lj' ic i k a ci i niz dru ih patogenih mi ro rganiza
Mljelwrski li.st 8/2003.
3. VODA sadrži patogene mikroorganizme
• Ca.mpylobacter
• Salmonella typhi
• Salmonella typhinurium
• Esherichia coli (i druge koliformne bakterije)
• Proteus
• Clostridium perfringens
• Streptococcus faecalis
Mikrobiološka vode na pribora, opreme, pranje vimena i razinu
Stelja sadrži sve mikroorganizme
koji su zastupljeni i dospijevaju iz ostalih izvora.
4. HRANA (krmiva za proizvodne životinje) sadrži:
• Campylobacter
• Salmonella
• ]ersinia enterocolitica
• Listeria monocitogenes
• Bacillus anthracis
• Bacillus subtilis
• Bacillus cereus
• Clostridium botulinum
• Clostridium tetani
• Clostridium perfringens
• Clostridium difficile
• Pseudomonas aer11ginosa
• Druge mikroorganizme
Voda Hrana
Klasifikacija mikroorganizama nastala je na temelju niza znanstvenih istraživanja i bakterijama (tako u rod Staphylococcus svrstavamo i Staphylococcus epidermidis, te druge bakterije) temeljenih na:
Razlikovanju, odnosno po:
• i obliku
•
• fiziološkim osobinama
• njihovom odnosu prema okolišu
• pokretljivosti
• biokemijskoj aktivnosti razmnožavanja
• sposobnosti stvaranja spora
• stvaranju enzima i toksina
• njihove patogenosti
• osobinama
• te nizu drugih vrlo složenih osobina.
U shemi se može da pojedini mikroorganizmi mogu dospjeti u mlijeko iz više izvora
je glavni u svakodnevnom kontaktu sa životinjama i pri obavljanju poslova mužnji te brigom za životinje. Pri tome može utjecati na svih ostalih izvora opasnosti i puteva prenošenja zaraznih bolesti.
Briga o osiguranju kvalitetne krme i vode, udobnijeg i okoliša za životinje, te njihova svakodnevnog utjecaja glavni su zadaci svakog životinja.
PRAVILO DOBRE
PRAKSE
Životinja kao izvor patogenih mokroorganizama drugi je glavni ali u rukama
Vanjski dijelovi tijela životinje (egzogeni izvori), te vime kao endogeni izvor cjelinu kao izvor patogenih mikroorganizama, iz koje mnoštvo onih koji se mogu prenositi putem mlijeka. Osim što su zaraznih bolesti, oni su i promjena sastava i svojstava mlijeka.
Mnogi su mikroorganizmi stanovnici životinjske kože, dlake, papaka, stoga oni lako dospijevaju u mlijeko jer su redovito zastupljeni u staji i okolišu.
u stajama koje nisu ne mogu se ventilirati, u stajama s brojem životinja, slabo njegovanih i održavanih, u vlažnim prostorima posebno pogodnim za razvoj patogenih gljivica i plijesni te drugih mikroorganizama.
se tu nalaze mikroorganizmi dospjeli krmom, vodom, prašinom, ali ih prenose i glodavci i insekti.
Voda je jedan od glavnih u prenošenju zaraznih bolesti ali i drugih mikroorganizama štetnih za mlijeko.
Kako voda za i pripremu hrane u tako i voda za životinja, za pripremu obroka, pranje i održavanje životinja i opreme mora biti i mora zadovoljavati i mikrobiološke standarde
Stoga vodu u bunarima i vodu koju na druge crpimo iz dubine zemlje treba redovito kontrolirati.
Upotrebljavati se može samo kvalitetna voda!
Ukoliko gospodarstvo nije u osigurati dovoljne pitke vode za održavanje proizvodnje, proizvodnja mlijeka nema perspektive.
Krmiva - loše proizvedena hrana na livadama koja sadrži truležne bakterije i tla, je izvor bakterija iz roda Bacillus i Clostridium vrlo patogenih i štetnih za mlijeko.
Loše silaža i loše može biti izvor istih mikroorganizama. Loše žitarice (u skladištima gdje prevladavaju gljivice i plijesni) mogu biti tako da je neophodno ih iz obroka za životinje. Njihovi metaboliti mogu biti do te mjere da mogu uzrokovati i smrt životinje (konzumirani u i dužem razdoblju), a se mlijekom.
a) kvalitete mlijeka
za mast i
Za kvalitete mlijeka koriste se analize mlijeka (minimalno dvije) u toku mjeseca (1. - 30.).
vrijednost se kao sredina dvije (ili više) analize. Ako u toku mjeseca imamo više analiza, sve analize ulaze u kvalitete mlijeka za m.m. i
Primjeri: I)
Piše: Krešimir Kuterovac, dipl. ing.
%bjel. 3,23 3.48 3,35
vrijednost
se radi kao sredina 334~423;3,78
Primjer: 3)
Prim1er:2) ,-----
vrijednost
Ovdje imamo da je analiza %m.m. iznad 4,6. Premanaputku za
%m.m. 4,08
kvalitete mlijeka (MPŠ) vrijednosti iznad 4,6 % m.m. se uzimaju u kvalitete mlijeka kao 4,6 % m.m.
%bje!. 3,45 vrijednostije 4,6~356 =4,08
3,45;4,07 =3,76
%m.m. %bje!.
da je po Uredbi o ciljnoj cijeni mlijeka maksimalno 4% uvijek se ako je prosjek piše4%. vrijednost
% m.m.je od 4,6, pa se za koristi 4,6 % m.m.
Primjer: 4)
Kada nedostaje jedna analiza u se uzima zadnja analiza iz prethodnih mjeseci4,46 %
4.46 + 3,98 = 4,22 2
vrijednost 4,46%-zadnja analiza iz prethodnih mjeseci ulazi u prosjeka.
da je po Uredbi o ciljnoj cijeni mlijeka maksimalno m.m. 4,3 %, uvijek se ako je prosjek od 4,3 % piše 4,3 % m.m.
Nedostaje analiza i u se uzima zadnja analiza iz prethodnih mjeseci- 4,1
4,1 + 3.72 = 3 91 2 '
4,1 %- zadnja analiza iz prethodnih mjeseci ulazi u prosjeka.
Klasa Broj m1krrg./mi. E ~80.000~400.000 I.
Sredstva za pranje muznih laktofriza, bazena i mljekovoda
lužnato sredstvo pr
lužnato sredstvo s dodatkom klora
cauntS
kiselo sredstvo• prah teku 1 za ukJan1an1ckamenca
Sredstva za njegu vimena cawlit k1.mc.1:100 (n1ega vime a pn1e muž.n1e)
konc. na bazi glicenna 1: 1 (njega vimena poslije mužnje)
melk-creme-balzam za njegu vimena
Sve vrste filtera, krpa za pranje vimena, sapun za ruke, test, muholovac u traci 7 m dužine, biokill - ekološki insekticid SAMO VRHUNSKOM HIGIJENO V OD POCETKADO V POSTIZETE VISOKU
lolita@os.tel.hr
Primjer: 5) %m.m % bjel.
Kada nedostaju dvije analize _l--------J za prosjeka uzimaju se ~----; ______ dvije zadnje analizeiz prethodnih mjeseci
3,98 + 4,46 =_
3,98 i 4,46 su dvije zadnje analize iz prethodnih mjeseci
Primjer: 6)
Za analize % m.m. koje su od 6,8% piše oznaka nesukladan. Ovaj rezultat ispitivanja ne uzima se u vrijednosti nego se za koristi prethodna analiza za m.m. i za
3,72 i 4,1 su dvije zadnje I analize iz prethodnih mjeseci
Razlog nedostatku analiza je u broju promjena šifre prelazak na drugo sabimo mjesto, prelazak u drugu mljekaru ili se mijenja nositelj proizvodnje mlijeka ili u toku mjeseca nije bilo dovoljno uzoraka.
Ako je uzorak za % m.m. proglašen nedosukladnim onda se ni za ne uzima u vrijednosti
vrijednost
3,98 + 4,5 = 4 24 2 '
3,98% je posljednja analiza koja ulazi u prosjeka jer je 7 ,8 % m.m. proglašeno nesukladnim.
E3,96 3,72 + 4,2 = 3 96 2 '
3,72 % je zadnja analiza iz prethodnog mjeseca.
4,3 % Ako je vrijednost od 4,2 % ona se prema naputku MPŠ-a u uzima kao 4,2 %
Nesukladne analize su sve one kojima je% m.m. od 6,8%
Ove analize zbog velike greške u samom uzorkovanju ne ulaze u prosjeka, nego se analiza ponavlja ili se uzima prethodna analiza za prosjeka.
b) mlijeka
za broj somats½.ih stanica
Analiza broja somatskih stanica radi se minimalno jednom za mlijeka.
vrijednosti broja somatskih stanica radi se prema Pravilniku o svježeg sirovog mlijeka koji je u ovom dijelu sa direktivama EU. se radi kao geometrijska sredina posljednja tri (3) mjeseca.
To AxBxC = P korijen
A - broj somatskih stanica (jedan mjesec)
B - broj somatskih stanica (drugi mjesec)
C - broj somatskih stanica mjesec)
P - broj somatskih stanica
M(jekarski list 8/2003.
Primjer1)
broj s.s.
372.000 ------
Primjer2)
broj s.s.
280.000
Primjer3)
broj s.s.
350.000 331.159-
Ako su dvije analize 280.000 i 372.000, se ne može izvršti prosjeka broja somatskih stanica.
3 ~----------
372 000x280 000x350 000=331159
Za su potrebne tri analize i se geometrijska sredina za vrijednost somatskih stanica koja je u ovom 331.159.
Ako je samo jedna analiza i u ---..prethodnim mjesecima nije bilo analiza .... ne može se vrijednost.
Ako se ne može vrijednost u izvještaju (za ostaje prazno mjesto.
Ukoliko imaju kontinuiranu isporuku mlijeka svaki mjesec, te nije bilo promjene šifre kroz analiza broja somatskih stanica zadnja tri mjeseca ispitivanja utvrditi vrijednost broja somatskih stanica, (geometrijska sredina).
Ako je isporuka mlijeka neredovita ili nedostaje analiza broja somatskih stanica za jedan od prethodnih mjeseci, informaprogrami za koriste analize iz prethodnih mjeseci (do šest mjeseci starih za broj somatskih stanica).
Ako radimo za travanj, a nedostaje nam analiza u ožujku program vrijednost iz analiza (travanj,
c) kvalitete mlijeka za broj mikroorganizama (CFU. Direktiva EC 92/46)
Broj mikroorganizama izražava se kao broj kolonija mikroorganizama. Prema Pravilniku o kvaliteti mlijeka kvalitete mlijeka se kao geometrijska sredina analiza iz dva prethodna mjeseca. se za analizu broja mikroorganizama radi minimalno jedna analiza mje= p
1/drugi korijen
A - analiza (iedan mjesec)
B - analiza (drugi mjesec)
P - vrijednost analiza
Primjer 1)
broj m.o.
58.000
Primjer2)
broj m.o.
102.000
76.915
Ako je ovo jedina analiza onda se ne može vrijednost.
-V58 000 X 102 000 = 76 915 prosjeka radi se kao geometrijska sredina dva mjeseca minimalno jedna analiza
Ako se ne može vrijednost u izvještaju (za ostaje prazno mjesto. Ukoliko imaju kontinuiranu isporuku mlijeka svaki mjesec, te nije bilo promjene šifre kroz analize broja mikroorganizama zadnja dva ispitivanja utvrditi vrijednost broja mikroorganizama (geometrijska sredina).
Ako je isporuka mlijeka neredovita ili nedostaje analiza broja mikroorganizama za jedan od prethodnih mjeseci, programi za koriste analize iz prethodnih mjeseci (do šest mjeseci starih za broj mikroorganizama).
Ako radimo za travanj, a nedostaje nam analiza u ožujku program vrijednost iz analiza (travanj,
d) Svrstavanje mlijeka u klase
Mlijeko se svrstava u klase na osnovi Pravilnika o svježeg sirovog mlijeka kao i Uredbe o ciljnoj cijeni mlijeka. Svrstavanje u klase vrši se na osnovi broja mikroorganizama i broja somatskih stanica. Ukoliko bilo koji od ovih prosjeka nedostaje svrstavanje u klase ne može se obaviti, te rubrika za klasu ostaje prazna.
Mlijeko E klase je ono kojem je broj somatskih stanica manji od 400.000 i prosbroj mikroorganizama manji od 80.000.
Mlijeko I klase je ono kojem je broj somatskih stanica manji od 400.000 i prosbroj mikroorganizama 80.000 - 100.000.
Mlijeko II klase je ono kojem je broj somatskih stanica broj mikroorganizama
400.000 - 600.000 100.000 - 400.000
Mlijeko je u II klasi ako ima 50.000 mikroorganizama i 450.000 somatskih stanica i ako ima 250.000 somatskih stanica i 150.000 mikroorgamzama. M~ekarski list 8/2003.
Mlijeko III klase je ono kojem je broj somatskih stanica
bez obzira na bro · somatskih stanica
broj mikroorganizama
>400.000 > 600.000 bez obzira na bro · mikroor anizama
To da mlijeko koje ima > 400.000 m.o. bez obzira na broj somatskih stanica (koji može biti i 250.000) svrstava se u III klasu.
Isto tako ako je broj somatskih stanica > 600.000, a broj mikroorganizama može biti manji (50.000) mlijeko se svrstava u III klasu.
Prilikom svrstavanja u klase uvijek se uzima prosjek (bilo m.m. ili s.s.), tako da uvjet za klasu mora biti i broj somatskih stanica i broj mikroorganizama.
rezultata analize mlijeka za
HRVATSKI:STOCARSKOSELEKCUSKICENTAR
Lstancn'a 1a poslove- ~elekci,it- u !'itut:arst, u i poljoprivredi l1r.1C!II / \(';~.F.R. IL1r· 1 •1 .: 111.1il.k,.-c,u 1.1-:.lunt·l.hr 'i.lR() K~l.'l ;-..::!~IW01,-1 IU004',1,U)J •'.Sfl
Podaci o Ime i prezime
Adresa staoovanja
111IIH
Zagwlb, 07.06.2003. Šifra 00100030001 Sablmo mjesto: ANTUNOVAC 2- CUL.AK M\'Oktnl:WRA
Rezultati analize mlijeka za 05. mjesec (svibanj) 2003. godine ___.. KVALITETAMLIJEKA
Datum Dal\Jm ' ' 6 waza lsr,Jtivanja ....'lo•JJun Napomena
01.05.2003 03.05.2003 10.CO'.l
01.05.2003 04.05.2003 4,,0 3,23 8,65 29,000 10.05.2003 13.05.2003 ~17 3,37 8 78
~~~:a..,i.,tu 4,28 3,30 •.12 127.2~ 7.071 E POTPORE za proizvedfflo mlijeko u mjlilHC TRAVAHJ 2003.god. Prolzved•OII kolftln1 U lltmnli PodrutJa 5124 Tat.i uvjetigospodarenje lm
o obuetm b'oikova illpllJ\l'anja 1Milttitt9 mlljt,ka po l"KW"lhna doepfeUh owYRII ~\lffl: 07.06.2003. Cu:mikoveotivaze: Po DI o.tuµlk ftnoM 25,00 kJJ Za ISPLATU rarma1: 6.AoC6,61kn
billlmC«la unitonskomro'-uoa rafun kori5nb. bfOj: 068150013955(ERSTE & STEJERMARKBANK.tirotlJtt.H'I; Napomona: Sve eventualne nMOa10Stipodafaka (to!itn• mlijeka, podrufje, brntune I benkl), moftmo prijavi!& pisano na rill6u adnt&u,Zagreb, lllca 101.
R-1 brof: 03001&4908
lapltlv8nje kvaHletem11,5kaZli lYibanj 2003.
SkJYin:~iu. Poz:v119t,,q: 1)1.1))()018C90l!I 09.n. 20.49
PODACI SU NA ELEKTRONICKOM SU BEZ 2:IGA I POTPISA
JMBG/MB: 1901964317209 Datum: 07.06.2003.
UKUPNO: 20,49 kn Poraz:22,00%: 4.51 lu1
UKUPNO ZA PLA Trn: 25,00 kn Ravnetoij: Krešlmir Kut&rovac,dipUng.
potpore za drugi prethodni mjesec
Ukoliko ovi podaci nedostaju (o potpore), da mljekara nije na vrijeme, do štampanja obrazaca, dostavila ispravne podatke o mlijeka za te zbog toga potpore nije bilo odštampati. biti napravljen po dostavi ovih podataka.
M(jeka.rskili.st 8/2003.
Rezultati analize za protekli mjesec
Napomena ukoliko je uzorak proglašen nesukladnim ili postoji druga primjedba o kvaliteti mlijeka
klasa da li se objekt za proizvodnju nalazi na težih uvjeta gospodarenja iznos potpore) ili pod ostalo (nije iznos potpore).
Izvještaj o obustavi troškova ispitivanja, te iznosu potpore za isplatu. Ispod izvještaja se nalaze podaci i o broju nazivu banke i korisniku poticaja na ime biti novac.
R - 1 za izvršenu uslugu ispitivanja kvalitete mlijeka za protekli mjesec
U toku proteklog perioda rada SLKM se pojavio veliki broj problema sa:
• distribucijom izvještaja;
• promjenom šifri
• nedostatnom bazom podataka za isplatu potpora.
Da bi poboljšali rad i rješili navedene probleme Hrvatski centar je pokrenuo vanje baze podataka, te JLB-a, (jedinstvenog laboratorijskog broja) za mlijeka.
JLB (jedinstveni laboratorijski broj) za (gospodarstvo)
JLB biti jedinstven za i pratit ga tokom isporuke mlijeka bez obzira na promjene mlijeka.
Podatke u bazi arhivira i SLKM. Svaku promjenu u podacima i mljekara dužni su dostaviti SLKM koji navedenu promjenu ažurira. Svi su dobili ispis iz baze sa zamolbom da ukoliko nisu ispravno
odštampani podaci izvrše ispravku istih, te da ispravne podatke vrate u SLKM.
Druga promjena je u distribuciji bar kod naljepnica
Svaki dobit bar kod naljepnicu zajedno sa iskaznicom mlijeka na adresu. su dužni prilikom isporuke mlijeka sa sobom imati iskaznicu sa bar kod naljepnicom kako bi kada se uzimaju uzorci za SLKM dali bar kod naljepnicu osobi koja uzima uzorke mlijeka te obilježili uzorak mlijeka
Sve ove promjene idu u cilju poboljšanja sustava i sigurnosti identifikacije uzoraka za SLKM, boljoj i razmjeni podataka SLKM i mljekara kao i u cilju brže i jednostavnije isplate državne potpore za mlijeko.
U broju Mljekarskog lista detaljno objasniti cijene mlijeka na osnovu kvalitete i klase mlijeka. O
Posjetministra Hrvatskomsavezuudruga mlijeka
Piše:Damjan tajnik
U Karlovcu je 10. lipnja 2003. g. održan sastanak Izvršnog odbora HSUPM na imanju g. Kao gosti pozvani su ministar g. Pažur, g. Kuterovac i g. Sastanak je održan zato da se, uz probleme, s ministrom Božidarom rješavati problemi istaknuti na sastanku Izvršnog odbora 25. svibnja 2003. Tada su istaknuti ovi problemi: plavo gorivo-nekvalitetna i problemi sa zemljištem, ne poštuju rezultate kontrolnih mjerenja kvalitete mlijeka, problemi oko uvoza junica, kapitalna ulaganja - zašto se teško ostvaruju prava?
Problem sa zemljištem prvi je istaknut, a odgovarao je g. Pažur. Pohvalio je Savez za suradnju s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva, zatim je iznosio podatke o zemljištu u Hrvatskoj. Naglasio je kako se program relativno dobro ostvaruje, ali brzina primjene ovisi o i
Drugi problemi nastaju u katastru i gruntovnici koji nisu direktno pod
njihovom U procesu je premjeravanje 50.000 na razini države. Najviše, što se raspodjele zemlje, napravila je županija. Kod zakupa se javlja problem jer se postižu vrlo visoke cijene za zakup, a ima problema i s povratom zemljišta. Druga tema je bila program o kapitalnim ulaganjima i kako bi ga poljoprivrednici mogli iskoristiti. Ministar rekao je da se program odnosi samo na tržišna gospodarstva kojima je odobren kredit u komercijalnim bankama. je pojasnio da u tim kreditima ne smije biti drugih oblika poticaja. Za detalje nas je uputio na Pravilnik o kapitalnim ulaganjima. Nadalje je govorio, kako u biti promijenjen sustav poticaja, te se direktno poticati poljoprivredni proizvodi. Za neke daljnje planove rekao je kako postoji za agro-banku.
Na problem Plavog goriva ministar je kratko odgovorio da tražiti te da se razmatra da svaki dobije INA karticu preko koje se dobivati gorivo.
Naš gost g. pitao je ostalog centrom. ministra kako kroz 5 godina riješiti pitanje U pogledali smo zajedno s nedostatka mlijeka, te može li se zapuštena gostima farmu g. Na farmi je 30 muznih zemlja dati besplatno. Ministar mu je odgovorio krava holštajn pasmine i 20 junica. U da aktivnostima nastoje riješiti te namjerava držati 50 krava za što je izgradio probleme. objekat.
Ministar je rekao da, što se uvoza junica, Ministar je rekao kako podržava moramo svoju zemlju od bolesti ovakve sastanke u kojima sudjeluje više udruga kako bi bili konkurentni. koje nastaju jer je tako bolje rješavati probleme. moraju se riješiti boljim organiziranjem i Na kraju sastanka smo da treba više udruživanjem je rekao, da ovakvih susreta usmjerenih na sudjelovanje u se kontrolna testiranja mlijeka i priznavanje procesu donošenja odluka, a ne ispravljanje rezultata moraju riješiti u suradnji sa Hrvatskim odluka koje su donesene. O
RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA
"Piše: Nikola dipl. ing.
Junice dozrele za pripust i mlade krave možemo uzgojiti u štali ali i puštati na pašnjak. Takav sustav othrane teladi se tamo gdje ima uvjeta ili gdje se uvjeti mogu osigurati tj. dovoljna
L:vršina kultiviranog pašnjaka. Uzgoj teladi na paši je jeftiniji.
Ispašom su osigurani vitamini, i minerali potrebni životinjama.
Trava sušenjem gubi do 30% svoje vrijednosti; suha tvar se 16-24%, a smanjuju se do 4% sirove Pokošena zelena trava gubi dio svoje vrijednosti ako nije na pašnjaku.
Zbog visoke hranjive vrijednosti slatkih trava, pravilnim iskorištavanjem, se razvija i otpornija je na oboljenja.
Kretanje na suncu i svježem zraku pozitivno djeluje na razvoj srca, kosti, a osobito na ispravan razvoj nogu i papaka.
Telad stara 5 mjeseci može na dobrom pašnjaku 0,5-0,6 kg dnevnog prirasta bez prehrane, a grla stara 12 mjeseci, ovisno o pasmini; mogu 1 kg, pa i više, dnevnog prirasta.
Ispaša i dobro držanje junadi tijekom zime osigu-
Mljekarski list 8/2008.
ravaju uzgoj junica, odnosno mladih krava za pripust.
U priloženoj tablici prikazane su hrane i prihrane iz se vidi da telad stara 2-4 mjeseca može na paši 0,6 kg uz dodatak mlijeka i koncentrata, a do 5 mjeseci samo uz dodatak koncentrata bez mlijeka. Teladi-junadi staroj od 6 mjeseci na više dovoljna je samo dobra ispaša pa da postignu dnevni prirast 0,6 kg.
Starijoj junadi dnevne su potrebe paše do 30 kg i više, ovisno o kvaliteti paše i individualnim osobinama grla.
Za telad je mjesec života jer ne dobiva više mlijeko kao prihranu uz pašu. U toj dobi valja obvezno obroku dodavati koncentrat.
Ako bi se u toj starosti (2-3 mj.) izostavilo davanje mlijeka i koncentrata, dnevni prirast bio bi tek oko 0,3 kg. U petom mjesecu starosti telad može pojesti toliko trave da je prirast 0,6 kg pa i više dnevno.
Tablica 1: hrane i prihrane teladi stare od 1. do 22. mjeseca
Starost u mjesecima
težina
dnevni pri kraju prirast perioda porasta GRAMA ki!
Potrebna dnevna hrane po grlu kg
Puno Koncentrat Paša mliieko
_2:.!2mi. 12-15 mi. 18-22 mi.
Teladi, odnosno junadi, dolaskom u štalu (pred zimu) uglavnom se smanjuje prirast što se može popraviti proljetnom ispašom, ako to smanjenje nije bilo prevelika.
Princip je da mlada stoka pase zasebno od stare, ako su na istom pašnjaku. No najbolje je da mlada grla imaju svoj odvojeni pašnjak.
Pašni uzgoja teladi se osobito obiteljskim gospodarstvima koja imaju d~voli:no velik kultivirani pašnjak bogat travnod1etelmskom smjesom, a da je, po uz nastambu - farmu i da se može primijeniti pregonsko napasivanje.
Ako je pašnjak udaljeniji od darske farme, onda treba osigurati nadstrešnicu,
«stanište» da se osobito telad od nepogoda: kiše, vjetra i žege. Telad ne treba izvoditi na pašnjak rano u Na pašnjaku, sustavom pašno_g uzgoj_a'. treba osigurati vodu iz bunara, cisterne ih izvora. Pristup vodi, vodopoju, mora biti dobar bez blata i gnoja, s tvrdom podlogom .
Ako pristup vodi nije slobodan, blago valja napajati 4 puta dnevno.
Dobro je da prije izgona teladi veterinar prekontrolira opskrbljenost pašnjaka, ~ig_ijenu,_ tj . da nije zaražen parazitima, jer obol1en1a toliko iscrpljuju telad da je visok postotak
Oboljenja se suzbijaju smjenom pregona. Pregom se koriste redom, a broj pregona se na osnovu i kvalitete pašnjaka, te broja i uzrasta podmlatka koji pase.
Podmladak ostaje u jednom pregonu 3-5 dana, tj. dok nova tratina poraste a to je 30-40 dana ovisno o oborinama, gnojidbi i sastavu trave.
Ako svu travu blago ne popase za 5 dana, ona postaje grublja pa je treba pokositi za sijeno.
Na kraju, želimo istaknuti da je u Posavini na prirodnim pašnjacima, bez ograda i prego~a i na ekstenzivniji tijekom niza godma uzgojena teladi, junadi i mladih krava i to vrlo jeftino. Telad je s materama na ispaši od ranog do kasne jeseni.
Taj se iz objektivnih i subje~tivni~ razloga napušta, a uvodi se sve više uzgoj teladi na kvalitetnim pašnjacima, ili u štalama, odnosno kombinacijom, stajsko-pašno držanje i uzgoj . ..J
OPREMAZA STAJE NIZOZEMSKOG
BROUWERS:VEZOVI, TOPLIPODOVI, OGRADE,POJILICEPREKO300 ARTIKALA BALE · RANI FOLIJEZA OKRUGLEBALE
ŠPAGAZA BALE
POLOVNAPOLJOPRIVREDNA I MEHANIZACIJA
FOLIJE
HANGARI
Obratite nam se s povjerenjem!
ALJMAŠKAGOSPAOD
Priredio i napisao: Stjepan dipl. ing.
U dijelu hrvatske ravnice, tamo gdje se gotovo pod pravim kutem milenijima tiho Drava i Dunav, smjestilo se ušoreno selo Aljmaš, 25 km udaljeno od Osijeka. Zemlja je tu za ratare plodna, ali i za vinogradare aljmaških brežuljaka što se blago dižu iznad desne obale Dunava koji svoju silu tu ne gubi. U spisima Aljmaš se prvi puta spominje 1338., a njegovo ime možda od "alma,, što na tom jeziku «jabuka,,. Povijesne podatke o Aljmašu i njegovu Gospinu svetištu objavljujemo prema knjizi ))Slavonija i Baranja - Sakralno pisca ]urja iz 1985.
Gospa donosi slavu Aljmašu
Uzroci slave bili su teški. su naime progonom otaca isusovaca iz Baranje koja je tada bila u ugarskom dijelu austrijske monarhije gdje je dio visokog plemstva širio protestantizam, odnosno njegovu frakciju kalvinizam, oštrog protivnika crkve. Tako su isusovci godine 1704. morali iz Baranje, ali su ponijeli i svoj Gospin kip. Došavši u Aljmaš pitali su narod: »Gospa kod vas traži - da li je primate?» Narod oduševljeno odgovori da ju prima, a isusovci im odvratiše: »Kad joj dajete tada ju nazivajte - GOSPOM OD
Seljaci prionuše na posao i 1715. bila je završena crkva Gospi u Župa se u Aljmašu spominje od 1807. pod nazivom Marijina. To je mala župa ali živi jakim vjerskim životom, a su dolaziti u prvoj polovici 19.
stigla su nova iskušenja pa je 1846. selo zahvatio požar u kojem je izgorjela crkva, Gospin kip i vrijedni zavjetni darovi. Novi kip u koji se i danas darovao je 1875. veliki dobrotvor nadležni biskup Josip Juraj STROSSMA YER. Tijekom godina broj Mljekarski list 8/2003.
nika se na oko 12.000 pa su za njih izgranadstrešnice, desetak soba - ispovjedaonica, kapelica. Dovedena je pitka voda, pored tri stara zvona uvedeno je još pet elektronskih da veselo pozdravljaju Gospu i njene umorne ali sretne koji su stizali od Bijele nedjelje pa sve do zadnje nedjelje u rujnu. Dolazili su iz Vojvodine, Bosne, Baranje i cijele Slavonije. Tu su dobivali duhovne snage za življenje u našoj sv. vjeri u kojoj nam je jedini spas.
Gospa prognanica
Sretni dani oko nastanka slobodne Republike Hrvatske devedesetih godina 20. bili su Podunavskim Hrvatima agresijom zbog koje su Aljmašani morali šleperom, 1. kolovoza 1991. pod smrtnom ostaviti rodno selo i u Osijek. No, to nije bilo sve! Prastara mržnja i zavist na sve lijepo što je stvorio hrvatski narod navelo je neprijatelja da do temelja sruši 1992. crkvu u Aljmašu od koje je ostao samo dio desnog zida. Nepokolebivi narod nije zapao u i nije taj ostatak zida nazvao «zid nego «zid nade», što se za sedam godina pokazalo opravdanim.
Pod ruševinama crkve kip Gospe od je spašen i tek malo okrnjen. Hrabri vjernici odnijeli su ga u Osijek gdje je Gospa prognanica dobila za sebe u Domu sv. Vinka u ulici J.J. Strossmayera br. 69. Prognani Aljmašani tamo su je redovno i molili se za svoj sretan povratak u su i bili uslišani.
Slavni povratak pobjeda dobra i pravde je neminovna. Istog dana, tj. 1. kolovoza kad su Aljmašani u suzama plovili Dunavom u progonstvo, toga dana 1998. istim su šleperom Aljmašani
vratili svoju Gospu u njeno staro u Aljmaš. Na novim temeljima, bliže Dunavu, upravo završavaju novu crkvu koje je gradnja 23. srpnja 2001. na površini od 450 m 2 • Radove izvodi tvrtka «Gradnja)). U Glasu koncila br. 26/2003. piše da je arhitektonsko rješenje župna-pastoralne crkve u Aljmašu »ori~inalno sakralna monumentalno i c1·elovito».To Je / / djelo mladih arhitekata: Maje FurlanZimmermann, Ive Gajšek i Mirka Vrhunsku slavu doživio je Gospin kip od zaogrnut plaštem nebesko plave boje s djetešcem Isusom u kada ih je zlatnim krunama okrunio naš Sv. Otac lvan Pavao II. u Osijeku na dan 7. lipnja 2003. U svim teškim i radosnim danima i godinama brižno prati Aljmašku Gospu nfen odani i mudri župnik gosp. Ante MARKIC i to od 1973. godine. Rodom je iz Hercegovine gdje je osnažen patništvom i svoje rodne grude, a plemenitim bogatstvom plodne Slavonije dao sve od sebe za svoje župljane i kojih, oko 25.000, potpuno pripremljen za ovogodišnj~ Veliku Gospojinu. Njihov broj se još u svim nedjeljama kolovoza i rujna, a osobito na Malu Gospu i Ime Marijina. U novije doba dolaze vjernici iz svih krajeva mile nam Hrvatske: Dalmacije, Hrv. Primorja, Istre, Carskog Kotara, Zagorja, i sva sila od davnina vjernih Slavonaca i Baranjaca. gosp. župniku na velikoj stoji Bratstvo Isusovih malih sestara Charlesa Foucolda koje su «pravi ukras aljmaškog prošteništa)) kako to piše na Internetu. da se naš hrvatski puk najbolje moli kada pjeva, ispjevao je A. - Tuca ovu dragu pjesmicu stihove mi je gosp. A. najspremnije izdiktirao telefonom:
Gosponaša od Aljmaša
Gdje se spaja Dunav i Drava Tu je rodnoselomoje, Tu se slavi Gospa naša Gospa od Aljmaša!
Vratismose rodni dome starom, svome, Vratili smo Gospu našu Gospu našu u A/j mašu.
Zavjet svojja Tebi dajem
Zaštitnice svih Hrvata
Hvala Tebi,Majka naša, Gosponaša od Aljmaša!
(J83rJEJll Jl O
pranje,rofanje i pegfanjeveša
Piše: Zlata
Mnogi su i navike još od davnine.
vam kako su nekada naše mame, bake i prabake održavale red i posteljine, stolnjaka i U mojem rodnom selu, Ivancu, i okolnim mjestima našega kraja u Podravini, nekada nije bilo niti se znalo za deterdžente koj~h se vrl~ brzo i l~ko 1 skida prljavština s rublja. Da 61 se odrzala osnovna higijena u se snalazilo na razne i s puno truda i muke održavala neophodna Osnovno sredstvo koje su koristile za pranje i bio je "pepel" od drveta iz kojeg se pravila lužina ("lug"). Treba znati da je i u prošlom drveni pepeo mnogo u pa je pomna spreman u a onda u drvene sanduke i za I • • kuhanje "luga" (lužine) potrebnog za pran1e 1 bijeljenje rublja i platna - "belilo".
Manje robe, "flake" i kuhinjske krpe iskuhavane su u loncu, u lugu.
«Veliki veš», je stavljan u veliku drvenu s malim otvorom pri dnu.
Plahte od lanenog i kudjeljnog platna, krevetnina i stolnjaci, stolnice, nastavakna slr. 34.
Otkrit Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!
Moj vlasnik za održavanje muzilica, mljekarskih kanti i ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi: Uvjerite se i vi u njegovu
KAKO? Ukratko vam objasniti:
- predfsplranje: poslije svake mužnje provesti ispiranje potapanjem muznih Jedinica po u mlaku vodu; odstraniti grublJe nakupine Napomena· ispiranje ne provoditi vodom da ne do koagulacije kazeina, te da se lakše isplahne emulzija.
- pranje i dezinfekcija: u 1O litara tople vode otopiti 100 do 150 g
BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnih žlica ili 3/4 U pripremljenu otopinu potopiti muzne jedinice i po potrebi odstraniti nakupine
KETIHGAINDUSTRIJ
31• 513 • 513; fale: 031 · 513
PRODAJA
, • 513-577,111!1·031-513
SAPONIA .,...._.... , ,.......,..d.dOoljet. 0upca2.'1-
muška i ženska i sav bijeli «veš», prethodno je u vodi, a zatim stavljen u tu drvenu pa prekrio «kudelašnom plahtom» preko koje je nalivena lužina. Ta plahta je služila kao 11filter" da pepeo ne na rublje nego samo vrela lužina. su opet prekrile drugom plahtom i gunjom, šatorom, kako bi se što duže zadržala toplina unutar da se što bolje "dunsta", a u stvari skida prljavština i dezinficira.
Nakon nekog vremena, kada je roba ohlana onaj otvor ispustili bi lužinu i ponovo po nekoliko puta ulijevali lužinu u na složeni veš za pranje. To pranje 11dunstanje 11 trajalo je nekada i po dva tri dana, a zatim smo išli prati "belilo".
Mali su veš žene prale u dvorištu pored zdenca, ili na obližnjoj grabi. To su iskopane male grabe u koje se slijevala kišnica u vrtu ili na 11bereku 11 , na zemljištu, jako podvodnom, i nije se koristilo za druge potrebe sela. Za pranje veša dio grabe je bio pletenim plotom od ("pleterom"), a ulaz je imao male stepenice 11prutima 11 da se ne bi zemlja urušavala i mutila voda.
Kad je moja baka išla na grabu, nosila je na glavi drveno korito s vešom a u rukama 11pralku", drvenu napravu kojom je po vešu lupala. Iako još mala, išla sam s njom i ispod ruke nosila malu struganjku i dve tri krpice 11veša." To me jako veselilo jer sam smjela gacati po vodi i travi pored te grabe gdje je baka prala.
Kada se pak pralo 11belilo 11 bilo je posebno veselje osobito ljeti kada je bilo toplo i lijepo vrijeme. Išli smo na potok Gliboki, pritok rijeke Drave, i to na jedno mjesto kod mosta koje smo zvali 11kod Ungerovog melina".
Za nas djecu, to je bila posebna radost.
Ujutro, poslije kada je sunce malo zagrijalo i vidjelo se da dan biti pravi, tata je upregnuo konje, a na kola su naša mama, bake i još po koja žena nametale veš iz belila - i gore stavile korita, struganjke i drvenu klupu za pranje.
Ta je klupa bila jer je imala dvije noge a dvije duge i to zato jer su se stavljale u vodu, a dulje su bile na dijelu obalesprudu.
Na tim klupicama se "pralkom" lupalo po vešu. Tako se veš prao i ispirao. Druge su žene prale na koritu koje su okomito držale naslonjeno na sebe i uronjeno u vodu, a veš bi lupale na udubljenom dijelu korita u vodi. Kako je potok Gliboki tada bio bistra voda, vidjelo se kako prljavština s lugom odlazi, a voda lijepo ispire veš.
Nakon pranja taj su veš rasprostirale po okolnom grmlju, malom pa i livadi da se ocijedi, a neki bi se komad, prije odlaska djelimice osušio.
Svježinu veša i platna opranog u bistroj vodi, izloženog blagom povjetarcu i toplom suncu kraj livade i i danas.
Djeca su se kupala i u u toj i toploj vodi, na pijesku i šljunku ili pak po livadama, brala i bezbrižno se igrala.
Oko podne, iako još belilo nije bilo gotovo, mi smo sjeli na travu, baka je rasprostrla stolnicu, a iz košare izvadila hranu, koja je svojim mirisom vabila na jelo. To je bio picek, sir s vrhnjem ili prgice, kuhani buncek i kuhana jaja, kruh u krušnoj 11trepana" mladi luk, možda i paradajz ili kiseli krastavci, dakle ono što je bilo u to doba godine, a nama je baš sve išlo u slast.
Kobile su pasle travu ili jele sijeno zavezane za kola.
Tata je otišao prijatelju u mlin ili kumovimaa u obližnje selo na ugodni razgovor.
Znalo se dogoditi da i žene iz drugih sela na pranje velikog veša, pa nas je znalo biti mnogo. su razne novosti, smijale se i sa zadovoljstvom radile taj ne baš lagan posao.
Za nas djecu to je bio cjelodnevni izlet.
Na isti se izbjeljivala i 11predivo"pai kudelašno i laneno platno.
To je, bilo mnogo teže jer se radilo zimi. Ta se i platno pralo na grabi koja je bila prekrivena ledom. Muški su sjekirama razbijali led da bi žene mogle prati, a žene bi uz sebe imale lonac tople vode, kojom su svako malo zagrijavale promrzle ruke. Kod tog izbjeljivanja velika je bila zima, smrzavica. i platno su u vodi i stavile da promrzne i na taj se izbijelilo. nastavaknastr.37 lvf!jekarski list 8/2003.
Vitaminsko-makromineralni premiks namiienien izradi krmnih smiesa za krave u suhostaiu
Svakodnevnom primienom u 100 - 200 grama po kravi osigurava se:
Vaša su goveda na paši?
SCHAUMANN Leckmasse
Prednosti Leckmasse
• Laka primjena
• Otporna na kišu
• Vrlo ukusna
• Vitamini
• Mikroelementi
Za daljnje informacije nazovite generalnog uvoznika:
marcoo d.o.o.
Marof, 65
42000 Varaždin te!: 042 / 642 210
ili predstavnika:
Ljiljana Pomper 16, Zagreb mob: 098 / 350 463
''POLJOSTR{}J" a.o.o.j I
za proizvodnju i usluge, unutarnju i vanjsku trgovinu Vukšinac D. 21, 10342 DUBRAVA HRVATSKA
tel.: 01 2725 622; 01 2726 229 tel./fax: 01 2726 186 e-mail: poljostroj@zg.hinet.hr
NAŠA ZA
VAŠ TOPAO I UGODAN DOM
IZ PROIZVODNOG PROGRAMA IZDVAJAMO:
- rotacijske od 170 cm - 300 cm
- rezervne dijelove za poljoprivredne strojeve
- raonici za plugove
- usluge strojne obrade i obrade lima
- kuhinjske na kruta goriva U HRVATSKOJ•
- za jednoetažno centralno grijanje
- kamini, i za ugradnju
Nakon pranja i sušenja, platno i plahte i sav veš se "rolao''.
Komad po komad su namatale na okrugli drveni a na njega su stavile korito u kojem je nekada bilo dijete ili teži kamen pa je mama ili baka korito rolala.
Kasnije su u koje su stavile žar od drvenog ugljena. Bilo je i pegli u koje su stavljale posebni, u užareni, umetak od gusa i tako Tako je to bilo nekad, kad nije bilo struje, vodovoda, veš mašine (perilice), centrifuge, sušilice, deterdženata svih vrsta.- Bilo je to doba "pepela i luga", i izvorske vode, potoka i kišnice, ali puno vremena za i susrete, razgovore, smijeh i veselje, je sada, nažalost, sve manje. .(\-...-<~~
ODKARLOVCADORIJEK(II
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing
Mrežnicu s obje strane opasuju niski zeleni humovi ispresijecani dolinama, a tek se tu i tamo javlja tamnocrvena, slabo·rodna zemlja. Od Sv. Petra kraj se pomalo mijenja. Posred slabih travnjaka i guste stelje izviri svijetlo sivi vapnenac, a što dalje, sve ga više ima. Umjesto lijepih pravilnih dolina, javljaju se oble ponikve. Željeznica se sve više diže. Trebalo je na mnogim mjestima kamenu goru, da bi pruga imala ravan put. Mrežnica je ovdje tamnomodra; zarovala se u duboku jarugu okomitih crvenih i sivih stijena. Uz Jozefinsku cestu stari je frankopanski grad: Malo po malo se pruga od Mrežnice, a kod Generalskog stola je ostavlja. Od te postaje lijepa cesta vodi do toplog kupališta To je kupalište dao urediti maršal Nugent koji je stanovao u Bosiljevu nedaleko Iza Generalskog stola prelaze vrlo visokim, dugim mostom preko potoka Globornice, pa ulaze u postaju Tounj. Tu se pokazuje prva kamena glava goleme planine Kleka. Nedaleko postaje diže se stara tounjska s tornjevima i starinskom kapelom. Žitelji tounjski i okolišnih sela poznati su kao "žicari", jer na željeznici ili u brzojavnoj službi, vrlo su vješti u namiještanju žica. Iza T ounjskog grada, podno samog nasipa, jedno je jezerce iz kojega izvire jedan krak rijeke Mrežnice. To nije pravo vrelo, tu Mrežnica po put izvire, da velikim dijelom podzemnim spiljama kojih baš u ovom kraju ima dosta i zbog kojih je bilo vrlo teško graditi prugu od Karlovca prema Rijeci. Željeznica obilazi dalje 400 m visoko brdo Krpel, prelazi preko sedla i dubokim se kamenim prosjecima bliži postaji
Košare ili Josipdol, odakle se dolazi u ravno Ogulinska polje, nad koi im se diže 1182 m visoki Klek.
Ogulin je vrlo lijepo i uredno mjesto u ravnici. Nekada je Ogulin bio sijelo Ogu-
linske regimen- • te, a danas je sjedište Zupanije modruškoDvije su znamenitosti Ogulina: starinski grad u kojem je danas tamnica, i silni ponor ili Dobre. Ta je rijeka sebi tu zadrla duboko korito, a baš u sredini mjesta Ogulina ne nalazi više puta na polju, nego podzemnom dalje. Rijeka se vere stijena visokih i do 60 m. U vrijeme suše voda se sasma smanji. Od Ogulina se željeznica u usku dolinu Dobre, pa je dalje prati sve do Komorskih Moravica rijeku preko mosta, a na mjesta valjalo je tunel. Dobra se od 600 do 700 m visokim planinama obraštenim visokim bukvama. Tu se javlja i prva crnogorica.
Na postaji, Vrbovskom, križaju se dvije ceste: Lujzinska i Karolinska, nazvana po Karlu VI. U dubokoj kotlini, oko koje je po vrhovima rastepena Vrbovska, nalazi se tvornica drvenih (tavoleta).
Još kratak prati željeznica Dobru se sve više, pa napokon dolazi do velike postaje Komorskih Moravica koje leže 420 m nad Jadranskim morem. O
Mljekarski list 8/2003.
o.o .s o. ;.a
KALENDAR RADOVA ZA KOLOVOZ
U polju - plitko oranje prethodno prašenih strništa. Djetelinu za sjemensku proizvodnju valja kositi. Ranije sorte krumpira možemo vaditi, probirati i spremati za sjeme. Zasijati uljanu repicu, travne i travno-djetelinske smjese kao i trave ili djeteline. Kraj mjesecakrajnje je vrijeme košenja otave.
Vinograd zaštititi od pepelnice i sive plijesni. Krajem mjeseca mladice. Ranozrele stolne sorte sada odlistavaju pa bi ih trebalo mrežama zaštititi od ptica i kukaca .. Prema potrebi vezati mladice, plijeviti korov kako bi vinograd bio uredan.
a; U brati ljetne sorte Otvoriti )(/) i:s::; zelenu rezidbu, zatim cijepiti na pup. Ako if .. "-~ je vrijeme suho, treba zalijevati. -,,_(~ I •
Povrtnjak zaštititi od bolesti i štetnika. Ako je vrijeme suho, treba zalijevati. Nakon berbe tlo prekopati. Sijati: blitvu, mrkvu, peršin, mahune, salatu, endiviju, špinat, poriluk, luk srebrenac i matovilac. Saditi: kupus, kelj, kelj brokulu, salatu, endiviju, raštiku, korabicu, poriluk i ljutiku.
U vrtu obrezati živicu. sada valja saditi i Ocvale trajnice I razmnožavaju se dijeljenjem. Zimsko saditi na ~tvoreno.o
agrometeorologija
Utjecaj ovogodišnje suše na stanje livada pa i ratarskih kultura, dugo se pamtiti. Urod kukuruza, soje, suncokreta, a pogotovo repe u Slavoniji i Baranji bit umanjen za polovicu od No, i izgled livada tijekom lipnja nije otkose jer je njihova boja bila svijetlo zelena, a ponegdje i žuta. Uostalom, pa kako i ne bi kada je ovaj mjesec bio najtopliji u posljednjih 40 godina. I tako, o štetama od ovogodišnje suše moramo istaknuti, da je pojave suše bilo i ranijih godina, ali tako rana njena pojava i tako dugo njeno trajanje, kao ove godine u Hrvatskoj se ne pamti.
Suša je ove godine u drugoj dekadi kada je na meteorološkim postajama u Zagrebu pa i u Osijeku izmjeren samo 1 mm oborine. Vrijedno je istaknuti, kako je u posljednje 43 godine u Zagrebu tijekom ožujka samo jednom, a u Osi jeku ni jednom, nije izmjerena manje oborine nego ove godine. No, i tijekom travnja u Osijeku - posljednje 43 godine - nije
izmjerena manje oborine od ove godine. Dakle, iz mjeseca u mjesec sadržaj vode u tlu bivao je sve manji, odnosno njene su u cijeloj Hrvatskoj u slojevima tla, odnosno na dubini tla zasijanog sjemena ratarskih kultura, bile vrlo blizu donje granice fiziološki aktivne vode u tlu. Podsjetimo se, donja granica fiziološki aktivne vode u tlu je vlažnost odnosno to je vlažnost tla pri kojoj biljke više nemaju na raspolaganju lako pristupavodu. Zbog toga, koriste vodu koja se silama drži za tla pa je rast biljki usporen. Potrebu natapanja ratarskih kultura u Hrvatskoj su mnogi poljodjelci ozbiljno
Do ove godine manjak vode u tlu tijekom proljetnih mjeseci nije zabilježen u tlu pa i zapadnih krajeva Hrvatske. Primjerice, na Glavnoj agrometeorološkoj postaji u Križevcima, i to u praškastoj 15. svibnja ove godine na 10 cm dubine do poljskog vodnog kapaciteta nedostajalo je 24 1, a na 50 cm dubine 119 I vode na metru.
Sada je trenutak da se razmišlja o natapanju, ali ne na da se natapanje koristi samo u ponovne pojave suše, nego da se kontinuiranim
Mljekarski li.<;t8/2003.
Piše: mr. se. Dražen agrometeorolog
korištenjem sistema za natapanje prekine s takozvanom poljoprivredom "suhog ratarenja".
Naše su želje da nam poljoprivreda bude intenzivna, suvremena a njeni proizvodi što jeftiniji. Pomalo je sramotno da u Albaniji natapaju 54% a u Hrvatskoj samo 0,1% obradivih površina. U svijetu se danas natapa 18% obradivih površina. No, na spomenutim se površinama proizvodi više od 33% hrane u svijetu.
Moramo, ipak, sami sebi priznati da do sada problem nazvan "suša" nismo ozbiljno
No, na brojnim znanstvenim· skupovima posljednih 10 godina agronomi, šumari, biolozi pa i meteorolozi upozoravali su na pojavu i
AGROMETEOROLOGIJA
posljedice suše u Hrvatskoj. Prisjetimo se, Hrvatsko hidrološka društvo organiziralo je 1993. godine okrugli stol samo o suši, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 1998. godine organizirala je znanstveni skup: "Prilagodba poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim promjenama". Izgleda da je sve to ostalo samo mrtvo slovo na papiru. Suše biti i u godinama koje dolaze, pa zato iskoristimo sve do sada napisana a brojnim projektima i znanstveno dokazana. Objedinimo znanje agronoma, šumara, biologa i meteorologa pa pokušajmo u godinama koje dolaze ublažiti posljedice pojave suše.
VAŠ
PRIRODNIHSREDSTAVAZASMIRENJE
Piše: dr. Ivo Belan
Ovdje je navedeno šest takvih prirodnih sredstava koja su se pokazala najboljima tijekom znanstvenih ispitivanja. Neka od njih bila su ispitivana u usporedbi s diazepamom (Normabel, Apaurin), jednim od lijekova za smirenje, i pokazali su se djelotvornima. Upamtite, ovo su prirodna sredstva koja brzo olakšavaju napetost i koja pomažu u svladavanju stresova. ako vaš nemir i tjeskoba i pored toga ne prestaju ili postaju pretjerani, potrebno se konzultirati s - «napušite» stres. Ako se ne želite slomiti pod stresom, pokušajte nešto potpuno suprotno, to jest pokušajte na neki na primjer, prasnuti u smijeh. krepak smijeh se smatra jednim od najboljih neutraliziranja stresa. se teško prisiliti na smijeh u nekoj napetoj situaciji. Ipak, eksperti su izmislili tehniku koja pomaže u bilo koje vrijeme, na bilo kojem mjestu. Da bi olakšali napetost, situaciju «napušite» nesrazmjerno do apsurdnosti i To može potaknuti smijeh i olakšati neugodnu situaciju. Evo kako to izgleda na jednom primjeru. Recimo da ste zapeli u prometnom krkljancu, u dugoj koloni automobila. Umjesto da u sebi bjesnite, psiholozi da na glas opisujete najstrašniji scenarij koji možete zamisliti, a koji bi vam se mogao dogoditi. «Ovdje biti zaglavljen satima. Ovi se automobili n i k a d a pomaknuti. Službene osobe morat zatvoriti auto-put i putem odvoziti nas. Naravno, Ml_jekarskili.si 8/2003.
i kako ih primijeniti ?
je da ne možemo stresne situacije. Naša najbolja obrana je olakšati napetost što je brže i to ne lijekovima ili nekim žestokim nego nekim prirodnim «trankvilizantom» (sredstvo za smirenje). Dakle, sredstvom koje smiriti nerve ali istovremeno smiriti i umrtviti životnu energiju ili vas nizom neželjenih nuspojava.
om ce vjerojatno upotrijebiti helikopter za odvoženje svih ovih automobila. Dok oni stignu do mene, moja djeca odrasti, oženiti se i imati svoju djecu. Nitko više ni znati tko sam ja». Dr. Elkin Allen, za pitanja stresa kaže: pretjerivanjem situacije do besmislenosti, se smijati sami sabi. To pomaže da postavite situaciju u perspektivu». A perspektiva je prirodno smirenje, jer stres nije uzrokovan situacijom, nego kako mi vidimo situaciju.
Smirenje uz glazbe. Istraživanja na ovom još nisu završena, ali nekoliko znanstvenika smatra da sviranje tihe, glazbe u kirurškim salama može smanjiti opseg potrebne anestezije u pacijenata. Isto tako, glazba može umiriti pacijente u zubnim ambulantama. eksperata kaže da glazba mora biti spora, tiha i instrumentalna, jer tekst pjesme može negativno utjecati na raspoloženje. nemojte ako vam je Bach dosadan. Dr. Cherly Maranto, predsjednik ameudruženja za terapiju glazbom kaže da dvi-
je najvažnije karakteristike glazbe mogu biti poznavanje takve glazbe i posebna sklonost prema njoj. Eksperimentiranjem što na vas najbolje djeluje. Pokušajte mirno sjedite zatvorenih polako <lišite (dok brojite do udišite i istim tempom izdahnite) i slušajte glazbu. Zamislite kako nate teku preko vas vodopadu, napetost i ostavljavas s osvježenja. izmaknite se napetosti. Pred 15ak godina je da 15 minuta hodanja smiruje bolje nego meprobamat, lijek za smirenje. otkrivati u kolikoj vas mjeri jedno kratkotrajno hodanje može osloboditi zabrinutosti i tjeskobe.
Profesor psihologije Robert Thayer s kalifornijskog u Long Beachu, obavio je nekoliko ispitivanja 10-minutnog žustrog hoda. On je izvijestio da su se njegovi ispitanici nakon hodanja manje napeti a krepkiji.
U jednoj studiji, svaka je od osamnaest osoba pojela po jedan komad a nakon 30, 60, i 120 minuta opisivali su kako se Zatim su te iste osobe žustro, brzo hodale i opet nakon istih vremenskih razmaka od njih je zatraženo da opišu koliko se napeto ili opušteno. Ispitanici su primijetili da nakon hodanja imaju više energije i da su manje napeti nego nakon konzumiranja A i je trajao oko 2 sata.
Dr. Thayer je ustanovio da su ispitanici, koji su hodali na pokretnom sagu u kabinetu za ispitivanje, govorili o smanjenju napetosti koje je bilo otprilike isto kao i onih koji su hodali u nekom slikovitom okolišu. On smatra cla su za smanjenje napetosti odgovorne kemijske supstance koje se otpuštaju u mozgu za vrijeme hodanja.
povjeravajte se. Jeste li nervozni i napeti zato što morati održati neki govor?
Kažite nekom o tom svom problemu. Jeste li uskoro pred rastavom braka? Podijelite s nekim taj svoj nemir i zabrinutost. Bojite li se da dobiti otkaz na poslu? Povjerite se nekom. svoj strah vi ga definirate i locirate. Katkada, onaj koji sluša takvu ispovijest (a posebno onaj koji je doživio isti problem), može odstraniti izolacije koja pogoršava emocionalni stres. «Ono što uzrokuje stres . i napetost mi zadržavamo u sebi. nekoga u svom životu s kim možete razgovarati kad zabrinutost»kaže dr. Jerilyn Ross, direktor psihijatrijskog centra u Alexandriji (Virginia).
Ako se ovdje je nekoliko
smjernica za to ispovijedanje, otvaranje prema drugom. Otvorite se samo onome tko stvarno vodi brigu o vašim interesima, razgovarajte s onim tko stvarno sluša. Ako osjetite da je slušatelju dosadno ili je dekoncentriran, on je vjerojatno upravo takav. Pripazite na nagle, iznenadne porive da govorite: ako se ispovijedati, jedan sat i vidite li se još uvijek isto.
«Isperite» iz sebe zabrinutost. Kupka koja najbolje relaksira je ona s temperaturom vode od 37,5-38,5 stupnjeva. Za razliku od toga, mnogo toplija voda «šokira» nervni sustav, da se stisnu. umjereno topla voda smiruje krvnu cirkulaciju i smatraju da zagrijavanje tijela može uzrokovati biokemijske promjene u organizmu koje induciraju, ostalog i dublji, san.
Regulirajte ritam disanja. Kad nastupi zabrinutost, srce ubrzava rad, disanje postaje površno i ubrzano. obrnuvši simptome stresa tj. polagano i duboko može vam uspjeti umiriti se gotovo trenutno.
Dubokim disanjem tijelo otpušta hormone endorfine. Tehnika je jednostavna. Polako udahnite kroz nos ugodno trbušnu stijenku a nakon toga grudni koš. Tada otpuštajte dah opet kroz nos (sporije nego što ste udisali) i tiho izgovarajte: »Opusti se.» Odredite, npr., neke situacije u kojima duboko disati jednu ili dvije minute tijekom dana.
Kada prakticirajte 10-minutnu tehniku dubokog disanja. Nakon nekoliko mjeseci, možda i tjedana, automatski disati sporo i duboko kad god ste napeti ili tjeskobni. :.J
