I X Popunjeni obrazac s podatcima za mjesec SRPANJ dostaviti tijekom kolovoza o.g Za eventualna domljekari (litara): ..............................
datna objašnjenja izKlasa mlijeka:............................................................................ volite nazvati HrvatX Datum predaje obrasca i potpis:.
X sku mljekarsku ud: : rugu 01/4831-265. I 'O
Redakcijski kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Amelija Šipek, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorlca: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna Lektorica: Katarina-Zrinka prof., Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Upravai uredništvo:Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, CIJena: 5,00 kn, priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43000 primjeraka
Kod spremanja silaže osnovno je -a. da biljnu masu treba :.a I spremiti u što razdoblju.
... Q) ...c: ;:)
o i.i Cl Za ispunjavanje ovog potrebno je
• biljke treba pokositi i usitniti, ii.i
!~
• biljnu masu treba dopremiti u silos, o..
• biljnu masu treba dobro i temeljno nagaziti (sabiti),
• dobro sabijenu biljnu masu treba odmah pokriti
Ove radnje predstavljaju temeljne radove u organizaciji spremanja bilo koje vrste silaže. Da bi ove radnje uspješno obavili potrebno je raspolagati:
• siloprostorom,
• mehaniziranom linijom za spremanje silaže,
• dobrom organizacijom rada,
• osobama koji rade u procesu spremanja silaže,
• povoljnim vremenskim prilikama.
UBIRANJE I USITNJAVANJE BILJNE MASE
J o o o o o o o o
Usitnjavanje biljne mase za siliranje vrši se prilikom ubiranja na polju. proces usitnjavanja nazivamo kombajniranje zelene silaže. Za ovaj proces koriste se silažni kombajni izvedbi:
• samohodni s vlastitim motorom,
• s pogonom od pritraktora,
• s pogonom radnih organa od vlastitog motora. Treba izbiegavati kombaJ·- 5/ika 1: Tehnika siliranja J
niranje kukuruzne biljke za
vrijeme kišnih dana i po blatnjavom zemljištu, jer ono otežava kretanje mehanizacije a u silos se unosi nepotrebna vlaga. Linija za spremanje silaže je organizirana tako da se uz kombajn traktor s prikolicom u koji se stavlja usitnjena biljna masa i odmah prevozi u silos.
Visina košnje
je ta visina 10 do 15 cm od površine zemlje. iznad ovih vrijednosti radi poboljšanja kvalitete silaže nije profitabilna jer dobivena bolja rijetko kompenzira gubitak prinosa. Tako, visine pri košnji od 15 na oko 46 cm smanjuje prinos suhe tvari za više od 1 t po ha.
Dužinasitnjenja
preporuka za kukuruznu biljku košenu nekonvencionalnim kombajnom (bez na naknadnu preradu) je 0,95 cm teoretske dužine kukuruzne biljke, s variranjem od 0,63 do 1,27 cm, u zavisnosti od vlage biljke i zrna, hibrida i kombajna. Finije usitnjena silaža bolje se sabija u silo objektima, ali obroci s dosta silaže zahtijevaju dužinu radi stimuliranja sline u goveda. Pri sjeckanju na dužinu od 1,27 cm mogu se javiti u sabijanju u silosu kao i u ispravnom funkcioniranju silaže iz silo-tornjeva. Može do raslojavanja dijelova stabljike i dijelova oklaska u potpuno miješanim obrocima. Ako su noževi oštri, pn
Mljekarski list 08/2004.
teoretskoj dužini sjeckanja od 0,63 do 0,95 cm, je struktura isjeckane mase: 15 % dužine od 3,8 i više cm, 25 % od 1,90 do 3,80 cm, i 60 % od 0,31 do 1,90 cm.
TRANSPORT BILJNE MASE
Usitnjena biljna masa od kombajna do mjesta spremanja silaže može se transportirati raznim tipovima prikolica. Potrebno je da one imaju brzog istovara kipanjem ili transportnom trakom. Za transport su posebno prikladne samoutovarne prikolice koje imaju i mehanizam za istovar. Da bi što potpunije bio iskorišten rad kombajna, broj prikolica za prijevoz se prema udaljenosti od polja gdje se vrši kombajniranje do silosa. Na ovaj se osigurava kontinuitet kombajniranja i punjenja silosa.
GAŽENJE SILAŽNE MASE
Istovarenu zelenu biljnu masu u silosu odmah valja poravnati, a taj sloj ne smije biti deblji od 30 cm. Tako poravnan sloj odmah treba brzo i dobro nagaziti. Ne smije se da silos bude napunjen do jedne ili polovice da bi se potom gazilo jer u donjim dijelovima silosa biljna masa stvarati gnijezda ispunjena zrakom. Pri otvaranju i ulasku zraka u tim se gnijezdima naglo zagrijava i kvari silirana zelena masa. Gaženje mora biti temeljito da bi potpunije istisnuli zrak iz biljne mase kako bi se na taj stvorili anaerobni uvjeti. U
Slika 3: Gaženje silažne mase
Slika 2: Samohodnikrmni kombajn
horizontalnim silosima gaženje se obavlja težim traktorima (slika 3). Pri gaženju traktor se mora kretati unutar silosa da se preko ne bi navozila zemlja na zelenu masu a s njom unijeli štetni mikroorganizmi. Zbog toga, osobito za kišnog vremena, traktora koji dolazi na silos treba oprati. Gaženje zelene mase u silo - tornjevima manjih kapaciteta obavljaju ljudi specijalnih alatki (vibratora). U ovim tipovima silosa zelena masa se i sama sabije uslijed vlastite težine, pa ne treba puno truda.
PREKRIVANJE VODORAVNIH
SILOSA
prekrivanja vrlo je važan za uspjeh siliranja. U silos ne smije ulaziti zrak pomažemo bakterijama
kiseline, a i suzbijamo razvoj svega što šteti fermentaciji. Dobro prekrivanje ima dvostruku ulogu: prvo, da se ulazak zraka u silažu, i drugo da se zaštiti površinski sloj silaže od oborinskih voda. Te vode trebalo bi odmah odvesti od silosa da ne ulaze u silažnu masu i ne ugrožavaju trajnost silaže.
Na slici 4 se vidi pravilan sustav pokrivanja silosa napunjenog kukuruznom silažom. Obavlja se u fazama:
• prvo podvijemo obrubnu foliju (staru foliju) uz rub silosa na dubinu
najmanje lm i njome pokrijemo površinski sloj,
• silažnu masu pokrijemo folijom kojoj rubovi prelaze silos najmanje 50 cm,
• u posljednje vrijeme sve se više prakticira pokrivanje silofolije silo-dekom,
• na rub stranice silosa i silažne mase treba staviti s pijeskom. folije
Dodatno tj. folije
može se obavljati auto guma,
tanka silo-folija
obrubnafolija stara
folija)
Slika 5:
zašt. mreža debela silo-folija pijeska, nabacivanjem zemlje (gline) ili organskog materijala (slama, ostatci hrane i sl.). Najbolji su rezultati postignuti s vrepijeska (dimenzija 24x125 cm i dr.) presvuzaštitnom zelenom mrežom (slika 5.). Otporne su na ultra-violetne zrake, a nakon pražnjenja silosa treba ih spremiti u skladišta i za godinu.:.}
folije
Slika 4: Pokrivanjedobronapunjenogsilosa
MLIJEKA NA SEOSKIM GOSPODARSTVIMA!
SAMOSTALNO KONTROLIRAJTEHIGIJENSKU
· MLIJEKA SVOJIH KRAVA
SgmaTest®
MASTITIS TEST ZA OTKRIVANJE BROJA SOMATSKIH
STANICA U SVJEŽEM MLIJEKU
TROŠAK TESTIRANJA JE NEZNATAN, ALI JE ZNATNA
PRIHODA OD STADA:
JEDNO TESTIRANJE SVIH VIMENA
ZA MANJE OD 1 KUNE!
SG>maTesrpruža svakom mlijeka za:
• ostvarivanje više otkupne cijene za kvalitetno mlijeko
• ukupne godišnje izmuzenog mlijeka
• niže troškove i vimena
• kontrolu zdravstvenog stanja vimena pri kupnji nove krave
PRVO REGISTRIRANO HRVATSKO SREDSTVO ZA OTKRIVANJE PRIKRIVENIH
SQmaTest®komplet sadrži:
er INDIKATOR
2 x 500 mi (za više od 80 testiranja svih vimena)
er ZA DOZIRANJE
Cr DOZATOR
Cr za mlijeka na seoskim gospodarstvima
Cr UPUTE ZA KORIŠTENJE
I V 1 Narucujem: : D Soma Test® Komplet - Cijena: 79,80 kn+ troškovi poštarine t D Soma Test® Indikator (500ml) - Cijena: 24,90 kn+ troškovi poštarine ; Ime i prezime: _________________ _ (obvezno ispuniti štampanim slovima)
Adresa (ulica i kbr., mjesto): ____________________ (obvezno ispuniti)
Poštanski broj i mjesto: (obvezno ispuniti)
Telefon/mobite/: __________ Broj krava na mojem seoskom gospodarstvu: LJ i : Mlijeko dajem u otkup: O Da O Ne. Naziv mljekare: _____________ _
Za dodatne informacije i eventualne izvolite se obratiti direktno na broj tel: 042/207-990; mob: 091/5178-281; 098/288-659
Kupon za narudžbu pošaljite na adresu: FARM d.o.o., 24, Vrbanovec, 42232 Donji Martijanec 1 I_ - - )<:-
l'll.a.Pomena:
Vaši osobni podaci biti tretirani kao poslovna tajna, i se koristiti u druge svrhe, a korisnici Mljekarskog lista ostvaruju trajan popust od 150/o.
IIIINI OIIOCIMIINIHDAVA S
I Piše: dr. se. Stjepan Feld.hofer
Ako prošlogodišnja silaža nije dobro usitnjena, dobro ugažena i anaerobno zatvorena zbog toplijeg vremena se zagrjjava pa krmne obroke, namijenjene muznim kravama, valja nadopunjavati sjenažom i kukuruznom silažom.
--(NASTAVAK IZ BROJA 7.)-postotkom kvalitetnih i energetski sirovinama (prema Tablici 1 b).
Silaža mora uvijek biti ispravna i kvalitetna jer se u protivnom još više smanjuje ukupna hranidbena vrijednost krmnih obroka a može uzrokovati i zdravstvene U nedostatku kvalitetne zelene mase, u razdoblju vegetacije, je nužna ova nadopuna.
Krmni obroci sa sjenažom - sadrže oko
Tablica 5: Osnovni krmni obrocimuznih krava u kasniiem pašnom razdoblju (s kukuruznomsilažom)
Sirovine Sijeno kgTrava, paša kg Kukuruznasilaža kg
Osnovni krmni obroci s travom i kukuruznom silažom - sadrže zbog kukuruzne silaže, manje sirovih (oko 11,4 % sirovih u suhoj tvari i mnogo sirove vlaknine (oko 33 %). Lako probavljivi pretvorili su se u kiselinu sjenaže i ugradili u silažne bakterije. Energetska hranidbena vrijednost stoga je uvijek vrlo niska (oko 5,534 MJ NEL O,76 do 0,80 H.j./ kg suhe tvari) pa nema ni visoke muznosti. (Tablica 4). U krmne obroke zato treba dodavati krepka krmiva (kukuruzne prekrupe) i potpune krmne smjese s
Tablica 4: Osnovni krmni obrocimuznih krava u kasnijem pašnom razdoblju(sasjenažom)
Sirovine Ukupno sadrže
Sijeno kg 1,0 Suhe tvari 13 810 U suhoj tvari g
Trava, paša kg 35,0 Sirovih
Sjenaža kg 14,0 Sirove vlaknine
I TIAVOII I SIWOII
Ukupnosadrže
1,0 Suhe tvari g 13 710 U suhojtvari 35,0 Sirovih g 1351 9,85 % 15,0 Sirovevlaknine g 3 875 28,26% Kalcija g 61,70 0,45% Fosfora g 28,15 0,21 %
Magnezija g 22,15 0,16%
Energetskehranidbene vrijednosti MJNEL 79,65 5,810 MJ/kg H.i. 11,72 0,85 H.i./kg
10 % u suhoj tvari), sirove vlaknine (oko 28 % u suhoj tvari) i kalcija (oko 0,45 % u suhoj tvari), a energetska hranidbena vrijednost je viša negoli obroka sa sjenažom (oko 5,810 MJ NEL ili 0,85 H.j ./kg suhe tvari). (Tablica 5)
U svim navedenim osnovnim krmnim obrocima nema dovoljno fosfora (samo oko 0,19 - 0,21 % u suhoj tvari) i magnezija (0,15-0,18 % u suhoj tvari). Uz kukuruznu silažu može nedostajati i kalcija.
U voluminoznim krmivima nedostaju mikrominerali: bakar, željezo, kobalt, jod što može negativno utjecati na plodnost i reprodukciju krava, zbog krmne obroke treba dopuniti odgovaraju-
Prednosti s Lactoma:
Ciljevi Sano:
1. Sano želi, da Vi s kravama zaradite novac, jer
• Sano treba platno sposobne kupce
• Sano kupci moraju biti najbolji
• Sano i za 5 ili IO godina treha kupce
• Sarm želi zadovoljne. stalne kupce.
2. Kako s kravama zaraditi novac:
• velikom mlijeka
• svake godine za 500 litara
• puno proteina i masti u mlijeku
• svake godine jedno zdravo tele
• zdravo vime i papci
3. Što da bi se s kra,101111 zaradio nm·ac·:
• napajati telad sa Sano Milsan.
• po teletu trebate 40 kg = l'a .• 100 kn
• l litra Milsan stoji O, 94 kn.
• 1 litra prodaoog kravi.kg mli_jeka donosi ca 1.85 kn.
• mlijeko za tt!lad po litri swji 1.13kn
• uz 400 litara zamjene. to je 1.140 kn više za mlijeko.
• vaša dobit: 840 kn.
4. Svojoj kravi trebate da,·ati:
• puno zraka. i tijekom zime
• puno svjetla. i tijekom zime
• puno vode. i tijekom zime
Milk-maker za plodne, proizvodnosposobnekrave
Kompleks
1. mlijeka
2. Visok sadriaj proteina i masti u mlijeku
3. Poboljšava plodnost
4. Štiti od pojava deficita i gubitka težine
5. Redovna plodnost
5. Vaši troškovi za oko 4.5 kg Lactoma iznose oko 13,50 kn dnevno.
To donosi oko 10 litara nllijekadne,·no ,'8e = 28.,.~ kn!
To 15 kn ,iše po kr.tl'idnevno. a godišnje 4.575 lm dobiti puteni Lactomu.
6. Uz to:
• poboljšana plodnost
• bolje zdravlje
• više masti i proteina
Samoom po, proinodnje i u pjeh pohrduje s,·akodnerno na dese• cima gospodarsta, a.
I \'i možete biti medu njima!
Vaš Sano partner rado Vas satjetovati!
ZanimaV~ TMR miješalka?Suo ima dobre ponudeza prodajui najam.
Uputa za hranidbu:
mlijeka koju krava daje odje za primjene:
20 litara mlijeka = 3 kg Lactoma
2S litara mlijeka = 5 kg l.a.:tom:i
30 litara mlijeka = 7 kg Lacroma
35 litara mlijeka = 9 kg Lactoma
40 litara mtijeka = 11 kg Lactoma
umiješati u hranu kao potpuni obrok. Uz to dati Camisan. Profisan ili Topsan, i to lO g / litri mlijeka.
mineralno-vitaminskih premiksa ili s dopunskim krmnim smjesama.
S obzirom da su temperaturno - vlažni odnosi i klimatsko razdoblje do srpnja, a zatim u rujnu i listopadu, optimalni za plodnost i reprodukciju krava, treba iskoristiti sve moguda se jalove krave i krave s dužim telidbenim razdobljem oplode i ostanu steone. To da krave moraju dobivati dobro
HRANIDBA
izbalansirane krmne obroke sa svim hranjivim sastojcima potrebnima za i dobru plodnost krava.
Kravama visoke muznosti potrebno je i mnogo vode osobito u vrijeme toplih i sušnih klimatskih razdoblja. Stoga svježe pitke vode mora uvijek biti u dovoljnim u blizini hranilišta, izmuzišta i na mjestima zadržavanja krava. O
D
JE ATA ILAZ · TREB
PRI
Svježa zelena masa s pašnjaka, prirodnih i nadosjjavanih livada, sijanih travnjaka, djetelinsko travne smjese, smjese cijele biljke
žitarica i leguminoza, leguminoze, smjese ratarskih nusproizvoda (slame, kukuruzovine) i krmiva - mogu se konzervi-
bioloških dodataka koji su na tržištu dostupni. Na izbor pogodnog dodatka, zbog svrstavanja u kategorije, manje je kompliciran nego se (Tablica 1).
Dodatci jedne kategorije razlikuju se po svojstvima: pogodnost za pojedine kulture koje se siliraju te jednostavnost rukovanja i rati siliranjem.
Silirana krmiva u mnogim se zemljama Europe cijene kao visoko vrijedna hrana za
To je razlog što se u Nizozemskoj, i Danskoj više od 90% krme, proizvedene na privatnim gospodarstvima, sprema kao silaža. i u zemljama s dobrim vremenskim uvjetima za spremanje sijena, kao što su Francuska i Italija, približno se 50% krme silira. Da bi se spremila kvalitetna silaža potrebna je dobra mikrobiološka fermentacija. Uz dobar proces fermentacije, kvalitetna silaža ovisi i o vrsti i kvaliteti krmiva koje se silirati, te i tehnikama pripreme krme i procesa siliranja.
Dodatci (aditivi) silažama
U Europi i razvijenom svijetu u proteklih deset godina postalo je vrlo korištenje dodataka za poboljšanje prirodnog procesa siliranja. Izbor dodataka gotovo je ako se uzme u obzir veliki broj kemijskih i
Mije/carski list 08/2004.
primJene. Ovi zajedno s cijenom i dostupnosti pojedinog dodatka, utjecat na odabir najprikladnijih za silažu. Nedostatak pojedinih kemijskih dodataka je korozivno djelovanje na opremu i/ili opasnost pri rukovanju. Biološki dodatci su anti-korozivni i sigurni za rukovanje, no njihov nedostatak je cijena. Osim toga, njihova može biti manje pouzdana otkako se zasniva na aktivnosti živih organizama. Pravilno skladištenje tih bioloških dodataka (kod trgovaca i samih poljoprivrednika) od presudnog je
Usprkos tim nedostatcima, u Europi i Sjevernoj Americi bakterijski inokulanti postali su danas korišteni za kukuruz i trave, te leguminoze koje se prosušuju na oko 30 % suhe tvari (ST). Posljednjih su godina u Nizozemskoj i apsolutne i relativne vrijednosti silaža siliranih dodavanjem bakterijskih inokulanata u
*ili prikladna sol porastu. Prošle godine 13, 7 % svih travnih silaža
Nizozemske silirane su s dodatcima i to: 31 % siliranih inokulantima, 31 % melasom i 29 % inhibitorima fermentacije.
Dodatci koji pospješuju silažnu fermentaciju
Uz pretpostavku da imamo dobro krmiv?. i pravilan siliranja fermentacija siliranja ne mora biti optimalna. To može biti zbog nedovoljnog broja potrebnih kiselih bakterija (MKB) ili nedovoljne lako, u vodi topivih ugljikohidrata ili zbog oba razloga. lako topivih ugljikohidrata potrebna je da bi se postigla potreb~~ fermentacija, a ona ovisi o sadržaju suhe tvari 1 pufernom kapacitetu krmiva koje se silira. Weissbach i Honig (1996.) prikazali su odnose tih faktora fermentacije koeficijentom:
KF = ST (%) + 8 LTU/PK
KF = koeficijent fermen-tacije, ST = suha tvar,
LTU = lako topivi ugljikohidrati, PK = puferni kapacitet.
Krmiva s nedovoljnom fermentabilnog supstrata ili premalim sadržajem suhe tvari imaju KF < 35. U takvih krmiva potpuna fermentacija može se samo dodavanjem kiselina. Dodatci koji fermentaciju mogu smanjiti broj spora klostridia, dok se pad broja spora dodavanjem melase kao stimulatora fermentacije. Za rasta klostridija silažni dodatci su oni na osnovi mravlje kiseline, heksametilena i nitrita.
Dodatci - inhibitori aerobnog kvarenja silaže
Jasno je da se za sprjeaerobnog kvarenja, odnosno mikroorganizama kvarenja .osobito onih koji uzrokuju kvarenje (npr. kvasaca i octeno kiselih bakterij~) - mor~ njihova aktivnost i rast. Neki dodatci, koji su dokazani kao u tom pogledu, sadržavaju kemijske aditive bazirane na hlapljivim masnim kiselinama (prop~onska i octena kiselina) i biološke aditive bazirane na mikroorganizmima kao što su laktobacili i bacili. Nadalje, poznato je da i benzoje~a kiselina imaju jako fungicidno djelovanje. Nedavno je otkriveno da je Lactobacillus buchneri vrlo inhibitor aerobnog kvarenja. Ovo inhibitorno djelovanje i nje kvarenja rezultat je L. buchneri da anaerobna kiselinu do octene kiseline i 1,2-propandiola, koji uzrokuju smanjenje broja kvasaca. Ovo sma~jenje u broju kvasaca dokazuje da su hlaplJ1ve masne kiseline, kao što su propionska i octena kiselina, mnogo bolji inhibitori kvasaca, te da mješavina i propionske i/ili oc~ene kiseline ima inhibitorno dJelovanJe. Zapažanja u istraživanjima
objašnjavaju zbog biološki dodatci, koji pospješuju homofermentativnu kiselu fermentaciju, u broju ne poboljšavaju ili i smanjuju aerobnu stabilnost.
Dodatci koji se koriste kao nutrienti ili absorbensi
Neka krmiva deficitarna su osnovnim hranjivim tvarima za Hranjiva vrijednost tih krmiva može biti poboljšana dodavanjem nekih aditiva u vrijeme siliranja krme. Dodatci koji se koriste u svrhu sadržaja proteina silaže su amonijak i urea, te vapnenac i MgSO 4 , za sadržaja kalcija i fosfora. Ovi dodatci nemaju posebnih poboljšautjecaja na fermentativne procese, ali urea i amonijak mogu poboljšati aerobnu stabilnost silaže.
Absorbensi se koriste za krmiva niskog sadržaja ST da bi se veliki gubitci silažnih sokova nastalih njihovim otjecanjem. Dobri rezultati postignuti su sa sušenim repinim
U Mljekarskom listu broj 7 potkrala se tiskarska pogrješka. U rubrici Veterinarstvo, u «Dezinficijensi u mlijeku» na strani 18, krivojetiskano:
dezinficijensa su svjesni daje vrlo bitan utjecaj njihova proizvoda na zdravlje ljudi, životinja i okoliša paje sve više dezinficijensa je primjena neškodljiva ali imje, nažalost, cijena znatno viša.
Ispravno
dezinficijensa su svjesni daje danas vrlo bitan utjecaj proizvoda na zdravlje i okoliš pa se polako razvijaju i dezinficijensi. Primjena im je neškodljiva na zdravlje ljudi, životinja kao i na okoliš. Nažalost, još uvijek je njihova primjena u Hrvatskoj (nepotrebno) premala. Zna se da su ta sredstva podjednako ili bolje od dosadašnjih, a cijena im je znatno niža.
Molimo cijenjene te autora teksta da uvaže našu ispriku.
Uredništvo
rezancima i limunovom sušenom kašom. se mogu koristiti i slame, ali one negativno na hranjivu vrijednost silaža. Kombinirani dodatci dio aditiva, koji su na tržištu, sadrže više od jedne aktivne tvari, a sve radi i šireg primjene. Vrlo je popularan primjer kombinacije inokulanata koji homofermentativnu, fermentaciju zajedno s enzimima. Ili pak kombinacija kemikalija, inhibitora fermentacije i aerobnog kvarenja, kao što su mravlja kiselina, sulfitne soli i propionska kiselina. Novi, nedavno otkriveni, dodatci smanjuju negativan utjecaj homofermentativne, kisele fermentacije na aerobnu stabilnost. Oberezultati su dobiveni kombinacijom homofermentativne ili fakultativna heterofermentativne MKB s kemikalijama, amonijevim formatom i natrijevim benzoatom ili kombinacijom fakultativna heterof ermentativne MKB s obligatna heterofermentativnomL. buchneri. i..J
VIROVITICA•J.J. Štros~aje
• štednjaci na krutagoriva
• štednjacizacentralnogrijanJ
• nakrutagoriva
• kotlovizakamine,kalijevepe
• dijelovizazidane . dimnihizvoda i vodovodnih prema želji kupca.
I
NAPILJEVINUZA
CENTRALNOGRIJANJE
za grijanje prostorija, objekata I kompleksa stanovanja, plastenika, staklenika, fannl I prostora
list 08/2004.
suvremeni totalni herbicid svsrem
Piše:Boris dipl. inr,.
BORBA PROTIV KOROVA U KULTURAMA KOJE SIJATI
SLJEDECE GODINE ZAPOCINJE SADA
U okopavinskim kulturama, ali i u žitaricama, ekonomske i biološke probleme predstavljaju brojni korovi koji zakorovljuju kulture i konkurenti su uzgajanim biljkama za hraniva, svjetlost, vodu i prostor. Jednogodišnji travni i širokolisni korovi uspješno se suzbijaju herbicidima koji se primjenjuju nakon sjetve, a prije nicanja kultura (kukuruza, soje, repe, suncokreta, uljane repice, povrtnica ). suzbijanje višegodišnjih, a posebice širokolisnih korova (slak, osjak), vrlo je teško i zahtijeva dosta znanja o korovima, kulturi, te o sredstvima za zaštitu bilja koja se koriste. u nekim kulturama (suncokret, gotovo da i nema kemijskog suzbijanja višegodišnjih širokolisnih korova nakon nicanja kulture i korovskih konkurenata. Višegodišnji širokolisni korovi su se unatrag nekoliko godina znatno proširili na našim poljima, pa gotovo da i nema njive na kojoj nisu prisutni i to zbog nekoliko razloga: smanjenje ulaganja zbog neriješenog prava zemljišta, nerazminiranih površina i zapuštenih parcela koje su rasadnik korova, izostavljanja oranja kao osnovne obrade tla, a oblika reducirane obrade, izostavljanje ili nje suzbijanja korova, nepravilno korištenje sredstava za zaštitu bilja - stalna primjena samo zemljišnih herbicida i nisu djelotvorni na višegodišnje korove kao ni primjena <~eftinijih» herbicida uskog spektra djelovanja. Našim poljoprivrednicima najviše problema zadaju upravo rizomski korovi (pirika, sirak, osjak, slak i dr.), a njih je najbolje suzbijati dviju kultura-prskanjem po strništu. Za primjenu neselektivnih herbicida treba da korovi narastu i razviju dovoljno zelene mase koja usvojiti herbicid. To mora biti herbicid
koji se putem sokova u biljci korova premiješta u sve dijelove, pa i u korijen, te nakon 2-3 tjedna iza primjene dolazi do sušenja cijele biljke.
Zbog toga je najbolje rješenje novi i suvremeni totalni herbicid Ouragan System4.
lako se na tržištu prodaje veliki broj neselektivnih herbicida, nisu svi jednako kvalitetni, niti jednake otrovnosti i ekoloških karakteristika, brzine djelovanja, otpornosti prema ispiranju
Ouragan system 4 je 4 x bolji u odnosu na herbicide namjene jer je:
- totalni herbicid s najbržim djelovanjem i otpornosti prema ispiranju oborinama, - totalni herbicid s najboljim ekološkim kaina,
- najprikladniji za primjenu korisniku (bez neugodnog mirisa, pjenjenja),
- najjednostavniji za primjenu (nije potrebno dodavati može se miješati s drugim sredstvima za zaštitu bilja )
Prskanje Ouraganom Systemom 4 potrebno je obaviti u vrijeme intenzivnog rasta korova (15-25 cm) uz utrošak 150-200 1 vode / ha. Na površinama gdje je korovna masa vrlo bujna i gusta se vode na 3001/ha.
Doze Ouragana Systema 4 ovise o primjene i prisutnim korovskim vrstama.
U vinogradima, na strništima i nepoljoprivrednim površinama za suzbijanje jednogodišnjih korova se doza 2-3 1/ha. No, za suzbijanje višegodišnjih korova (ovisno o vrsti korova) doze su 2-8 1/ha (npr. divlji sirak i osjak5 l/ha, a slak i 7-81/ha).
Stogaje najbolji izbor herbicid kojije najmanje otrovan i najboljih ekoloških svojstava. ga bolje prirodu za sebe i naraštaje. O
P3
P3 Blu gard
SIIIIIANIIMIHANAFARMI
Govedarska farma je sredina za život i razmnožavanje muha zbog znatnih gnoja i mlijeka koje je za muhe supstrat.
Muhe su kozmopolitska vrsta i ima ih puno vrsta, no njihov najpoznatiji predstavnik je muha (Musca domestica). Osim nje u staji i njenom okruženju možemo i stajsku muhu (Muscina stabulans), muhu pecavku (Stomoxis calcitrans), muhu mesaru (Sarcophaga carnaria), zelenu zujaru (Lucilia ceasar) i dr. Muhe se razmnožavaju tako da jajašca polažu u organsku tvar u razgradnji (to može biti gnoj, ostatci hrane, i dr.). Ovisno o temperaturi i vlazi nakon 24 sata iz jajašca izlazi larva koja se hrani organskom tvari, nekoliko se puta i zakukulji. Stadij kukuljice traje nekoliko dana i nakon toga izlazi odrasla muha. Kompletan razvoj ljeti traje 8 do 11 dana. Živi dva do tjedna. U našim krajevima muhe imaju 10 do 12 generacija godišnje, dok je u toplim krajevima njihov razvoj permanentan.
S obzirom na života i prehranu koja je vezana uz organsku tvar, tj. ljudi i životinja, muhe su opasne. Na svom tijelu i u probavnom traktu nose milijune mikroorganizama od kojih su mnogi patogeni. Tako može prenijeti: salmonele, šigele, jajašca crijevnih parazita, kolere, hepatitisa A i dr. Ako se muhe namnože u velikom broju uznemiravaju životinje, a dokazano je da muznim kravama mogu smanjiti mlijeka za 15 do 30%.
Suzbijanje treba na vrijeme i nikada se ne smije razmnožavanje velike populacije muha.
Kada govorimo o suzbijanju muha, mislimo na niz integralnih mjera koje je potrebno provesti da bi suzbijanje uspjelo. Uvijek treba
kombinirati mjere s kemijskom upotrebom insekticida i larvicida. Suzbijanje se odvija u nekoliko faza:
Sanitacija okoliša - treba odlaganje jajašca u gnoj i Muhe odlažu jajašca najviše u kokošji gnoj, zatim svinjski, konjski, a potom gnojišta na higijenskoj osnovi (ograda, pokrivanje, jama za osoku) razvoj muha. Na farmi ili obiteljskom gospodarstvu treba što uklanjati gnoj iz nastambi._
Korištenje piljevine kao stelje umjesto drugih materijala znatno smanjuje razvoj muha. Gnoj treba slagati u hrpe i prevrtati ga, jer muhe odlažu jajašca do 10 cm dubine. Dobro je gnoj prekriti crnom ceradom. Potrebno je redovito uklanjati ostatke hrane iz valova, te vlažnu stelju s poda. Okoliš objekta treba držati u redu, i ukloniti sav korov i žbunje u kojem se zadržavaju kukci.
Kemijsko suzbijanje - kemijskim preparatima (insekticidima) suzbijaju se odrasli oblici muha, a larvicidima se suzbijaju larvalni stadiji. Poznato je da muhe u staji rado borave na prozorima, vratima, gornjoj prostora i na prosojnoj strani staje ili Ta je mjesta potrebno tretirati rezidualnim insekticidima, najbolje premazivanjem ili prskanjem tih površina preparatima na osnovi organofosfata, karbamata, imidakloprida ili piretroida. Podove u staji, gnoj, gnoj ispod rešetkastog poda potrebno je tretirati larvicidima je djelatna tvar ciromazin, diflubenzuron i dr. Tek tada, kombinacijom sanitacije okoliša te primjene rezidualnih insekticida u kombinaciji s larvicidima, je smanjiti populaciju muha.
Važno je napomenuti da je potrebno gore navedene djelatne tvari izmjenjivati i koristiti u razmaku od tri do mjeseca kako bi rezistenciju (otpornost na otrovne tvari)
PRIPREMA KRAVA ZA IZLOZBE
rujna u Gudovcu pored Bjelovara održava se priredba u
Hrvatskoj. Na izložbi se prikazuju najkvalitetnija grla goveda, ovaca, koza, svinja i konja. U broju su izložena goveda, dok su mesne pasmine zastupljene s tek nekoliko grla.
Na sajmu se vrši i ocjenjivanje krava i Jumca; ocjenjuje se i vanjski izgled (konstitucija, životinja.
Iz godine u godinu pojedini izlažu goveda koja nisu pripremljena za izložbe. su izložene prljave i neuredne životinje, kojima je zbog nemara vlasnika vanjski izgled. Velik problem predstavlja balega na stražnjem dijelu životinje koju samo površno uklone, ili uslijed uklanjanja dlaku na nogama i bedrima pa životinja ružno izgleda.
Kravu treba pravovremeno pripremiti za izložbu
Osnovno je pravilo da životinje koje idu na izložbu treba pravovremeno pripremiti, a ne prije utovara na kamion ili na samoj izložbi. U da je krava ili junica uprljana balegom, životinju treba oprati, a ne strugati jer tada osim balege i dlaku. Ljeti, bez ikakvog straha za zdravlje, možemo uz crijeva i mlaza
vode temeljito oprati kravu, jer tako lakše ukloniti osušenu balegu koja omekša u kontaktu s vodom. Prilikom pranja možemo koristiti i šampon koji treba poslije nanošenja temeljito ukloniti. Osim pranJa, životinju je potrebno dobro istimariti
i kako bi uklonili dlaku i prljavštinu koja se nakupila na koži a nije uklonjena pranjem.
Životinju je poželjno prati izvan staje za dana, tako da se nakon pranja što prije osuši a tek ondaje smijemo vratiti u staju. Pored pokrova, nije potrebno napominjati, sva goveda na izložbi moraju imati papke.
Šišanje krava
Na izložbama goveda širom Europe Je krave ili Junice ošišati pnJe izlaganja. To rade posebno školovani frizeri za krave koji pored šišanja krave posebnim i prskaju dlaku sprejevima da bi ona bila što urednija i sjajnija.
Šišanjem se postiže ljepši izgled pokrova, a time i životinje dolazi do izražaja. Kravama se prije izložbe dlaka na cijelom tijelu škarama koje su debljini, dužini i dlaka. Dlake treba temeljito ukloniti i s vimena njegova i oblik dolaze do punog izražaja.
Pored vimena i trupa životinje, rep se šišanjem do se opere, skrati i
Krave je potrebno šetati
Prilikom ocjenjivanja kravu je potrebno izvesti pred komisiju ili u dvoranu za ocjenjivanje, pritom je nemirna pa vlasniku probleme.
Kako bi ih umirili, vlasnici nerijetko tuku kravu (pred gledateljstvom) po gubici ili po butovima gumene ili drvene štapove. To je za svaku osudu i takve treba s izložbe!
Vlasnik, krave ili junice na izložbu preuzima rizik da ona može biti nemirna što ne daje mora kako bi se umirila.
Izložba kakva god bila, neovisno o lokaciji, velik je stres za životinju. Godinama ta životinja boravi u miru staje ili pašnjaka, naviknutajedino na i onog tko je hrani. Izložba, osim
mruB[m~
I
Piše: mr. se. Antun
Višak ugljikohidrata u krmivima dovodi do tvorbe organskih kiselina u buragu (predželucu) se kiselost (pH) snižava s normalnih 6,2- 7 na 4-5 i niže.
I
promjene okoline, donosi cjelodnevnu buku i graju nepoznatih ljudi i za je da životinja može biti nervozna prilikom
Poseban problem su krave i junice koje nikada nisu bile izvan staje ili su cijeli život na vezu. Kako netko može da takva životinja biti mirna i poslušna kada treba hodati u novoj okolini punoj ljudi, buke i drugih životinja?
Svaki vlasnik osim «uljepšavanja» kravu mora 7-14 dana prije izložbe navikavati na hod na povodcu. Dovoljno ju je jednom dnevno prošetati nekoliko krugova po dvorištu je za povodac (štrik) ili za ular. Možemo da je mora izdresirati za izložbu kako bi tamo došla pripremljena. Bez obzira na neke životinje biti nemirne, ali ponavljamo, ne smiju ih vlasnici nikako nego uz malo znanja i strpljenja umiriti.
Na kraju podsjetiti da izgled krave govori, neovisno o proizvodnosti, o njezinom vlasniku i njegovoj brizi za blago. ;:J
ffill~
Kisela indigestija ili acidoza buraga posljedica je neuravnoteženog odnosa ugljikohidratnih i voluminoznih krmiva u obroku. Bolest sejavlja u krava, koza i ovaca.
POGODNOSTI ZA RAZVOJ BOLESTI. Jedan od glavnih uzroka je prevelika smjese bogate ugljikohidratima u obroku. Hranidba kukuruzom, pšenicom, pivskim tropom, krumpirom, jabukama ili proklijalim žitaricama može dovesti do naglog kiselosti buraga. Jedan od uzroka kisele indigestije je hranidba prekiselom silažom, kao i prenatrpavanje silažom uz nedovoljnu kvalitetnog sijena u obroku. griješe i u redoslijedu obroka, tj. kada prvo daju koncentrat, a tek potom sijeno i silažu. Koncentrat, uslijed razgradnje u buragu, dovodi do snižavanja kiselosti, a posljedicaje smanjenje razgradnje sirove vlaknine.
Mljekarski list 08/2004.
ZNAKOVI BOLESTI. U da se životinja naglo prejede krmivima bogatim ugljikohidratima ili kiselom krmom (npr. silažom), znakovi bolesti se razviju brzo. Životinja prestaje jesti ili ima slab apetit, prestane ili rijetko preživa, slini, praznim ustima i podriguje. Ako je burag prenatrpan, životinja je nemirna, trese glavom i udara nogama prema trbuhu. Trbuh je
Ako bolest potraje nekoliko dana, može i do težih upala sluznice predželudaca (ruminitis) i intoksikacije (otrovanja). Životinja je u tom potištena, ne jede, ne pije, i ne preživa. Javlja se proljev, mlijekaje znatno smanjeno (i do 75%).
Kod ovaca i koza bolest se razvija u kratkom vremenu i završava Posljedica prejedanja koncentratom (žitaricama) može biti i enterotoksemija koja u broju završava životinje.
DIJAGNOZA BOLESTI. Bolest dijagnosticiramo na temelju podataka o hranidbi, odnosno o redoslijedu, i kvaliteti krmiva, te na temelju znakova.
Pri sumnji na kiselu indigestiju prvo moramo smanjiti ili prestati hranidbu koncentratom, te životinju hraniti samo voluminoznom krmom (sijeno). U težim potrebno je pozvati veterinara koji dati sredstva za smanjenje kiselosti, a prema
potrebi i druge lijekove.
PREVENTIVA BOLESTI. Osnovni predutjet u kisele indigestije je izbalansiran obrok koji mora biti stadiju laktacije i Bitno je životinju, na laktacije, postupno privikavati na koncentrirane hrane i to tijekom desetak i više dana. Važno je da u obroku uvijek ima 20% sirove vlaknine u obliku kvalitetnog sijena ili slame.
Jedna od vrlo pogrješakaje i redoslijed obroka, jer velik broj prvo daje koncentrat ili silažu a potom sijeno koje životinje nerado jedu. Treba, dakle, obrnuto: najprije sijeno, a zatim silaža i/ili koncentrat. :.J
GOSPODARSTVO
''-' Isto tako, gotovo
dvije godine su protekle od prvih objavljenih u Mlje-
N '-' karskom listu u koji-
{"' ma sam u rubrici Go-
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva nedavno objavljen «Program razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj» potaknuoje dosta dobru raspravu koja se na pravi razvila i na stranicama „Mljekarskog lista". Na žalost, kako sam istaknuo, takva rasprava nije bila u vrijeme prve objave materijala u resornom ministarstvu prije dvije godine.
...; spodarstvo detaljno opisao i probleme,. te možebitne )~ i:i':: u ostvarenju ovoga Programa. Samo o Programu je u ovom našem koji se tiska u preko 40 primjeraka pisano 6 ili 7 Sve bez ikakva odjeka u javnosti. Tek poneki izravni komentar autoru, gdje bi se u pravilu usuglasio s - kolegom agronomom, veterinarom ili mlijeka. Komentari bi se ukratko mogli svesti na osnovne
potrebna nam je hitna promjena u organizaciji i funkcioniranju sustava proizvodnje mlijeka. Dalje se više ne može i ne smije ovako. Novac od potpore se ne smije više uludo trošiti, a da našu proizvodnju ne unaprijedimo tako da se
može oduprijeti razvijenoj proizvodnji europskog okruženja. Program je dobro zamišljen, ali ...
I sada, kao i u strategiji i operacionalizaciji svih naših projekata i programa u poljoprivredi, svodi se na „ali" koji ima i previše a nema da se bar na nekoj ne spotaknu naši Programi. Vrlo uz probleme, mi uspijevamo dodati „u hodu" još po koji rizika koji dodatno pokopati razvojni projekt. Koje su pretpostavke razvojnog programa proizvodnje mlijeka?
U proizvodnji mlijeka su temeljne pretpostavke razina proizvodnje od 1,2 milijarde litara mlijeka. Sve aktivnosti Programa trebaju se usmjeriti na tržnost od 75%, što se utjetovati modelima potpore (krediti i poticaji
M{jekarski li.st 08/2004.
Tablica 1: Broji struktura osnovnogstada u govedarstvu(u 000)
Telad i junad Junad Krave i do 1 od 1 do 2 steone Ukupno god. g. junice UKUPNO
1991. 757 222 54 473
1992. 590 159 43 383
1993. 589 152 63 370
1994. 519 136 32 347
1995. 494 103 51 335
1996. 461 98 48 311
1997. 451 93 51 304
1998. 443 112 28 300
1999. 438 101 39 296
2000. 427 93 45 287
2001. 438 104 52 280
2002. 417 90 47 278
2003. 444 102 61 280
Izvor: Godišnji ljetopis 2003.g
samo u uvjetima predaje mlijeka u otkup) ostvariti na ciljanom broju Tako se na kraju razdoblja Programa (2010.g) u otkupu oko 900 milijuna litara mlijeka, što zadovoljavati minimalnu potrošnju od 200 lita·ra po stanovniku. Stanovitu rezervu predstavljaju u naturalnoj potrošnji (300 milijuna litara, odnosno s gubicima i tehnološkim potrebama preko 200 milijuna litara).
Može li se kako je ova pretpostavka ne samo potreba nego i nužnost ako želimo konkurirati u ovoj vrlo profitabilnoj grani gospodarstva? Ne samo da možemo, nego baš i moramo.
S raspolažemo i tko su nositelji Programa na kojima se temelji proizvodnja?
Ciljane kategorije su sadašnjim stanjem u kojem preko 60% posjeduje stado do 3 muzna grla, a samo 200-tinjak ima više od 15 muznihgrla.
Da, to je to s raspolažemo. To je preko 77 To je u usporedbi s razvijenom Europom mizernih manje od 3 litara mlijeka po grlu, bez obzira na primjere s preko 8 litara. U proizvodnji a s obzirom na relativno visoku otkupnu cijenu u uvjetima
„debelih krava" oni s 3,5-4,5 litara mlijeka i 10-ak muznih krava lijepo žive od - te i takve - proizvodnje mlijeka. I takvi s 10-ak muznih krava ne razmišljaju još da ih s novim uvjetima samo „krv, znoj i suze" ako se brzo ne promijeni njihov proizvodnje. Prije toga se još brže mora promijeniti njihov razmišljanja, kad se govori o tehnologiji proizvodnje i proizvodnim rezultatima.
Tablica2: Brojgospodarstavas muznim kravama
Brojgospodarstava % Posjed 22 341 29 manjeod 3 ha 41 601 54 od 3 do 10 ha 13 097 17 preko10 ha 77039 100
Oko 77 i oko 280 muznih krava i steonih junica je naša realnost. Kad se procjenjuje ukupna prozvodnja na oko 700 milijuna litara mlijeka godišnje, da nam krava daje 2,5 litara mlijeka godišnje. I to je to! Uzalud nam o dobrom genetskom potencijalu, uzalud nam dobri primjeri, uzalud potpora fakulteta, instituta, savjetodavne i službe. sad koliko i državu i košta ova potpora, ali sigurno se radi o lijepom iznosu koji treba pridodati na oko 500 milijuna kuna godišnje potpore koliko se iz državnog izdvaja za govedarstvo.
Svima nama na dušu pada ovaj rezultat od 2 500 litara mlijeka po grlu godišnje.
Tablica3: Dinamika izgradnjei opremanjafarmi do 2005. od 2006. do od 2001. 2010. do 2010.
Male o o o
Adaptira ne 4000 2 000 6000
Specijalizirane I. 750 450 1 200
Specijalizirane li. 17 3 20
Sustav krava tele 312 340 652
Programom je pretpostavljeno ulaganje u preko 42 malih farmi koje egzistiraju i se tijekom vremena Prograrr_:ia (nemaju preduvjete ni želje za poslovnim napredovanjem). Radi se o gospodarstvima s 4 muzna grla i minimalnom prodajom od 2,5 litara mlijeka po grlu. U tom bi se
Mljekarski li.st 08/2004.
sustavu potpore našio preko 169 grla s proizvodnjom oko 430 milijuna litara mlijeka.
Ova kategorija nalazi se u skupini s posjedom manjim od 3 ha, te gotovo polovici gospodarstava koja imaju od 3 do 10 ha zemlje, ali se ne namjeravaju intenzivnije baviti mljekarstvom. To nam je realnost. ulagati u sebe, ne treba i ni država ulagati u njih. Danas imaju 2,5 litara mlijeka po grlu. napredovati. Ako i tim bolje za njih i sve nas. Danas nema mehanizma koji bi ih natjerao da unaprijede svoju proizvodnju. Tko zna li ga biti sutra. Volio bih da se takvima uskrati potpora i preusmjeri nekome tko ima volje, znanja i imanja za proizvodnju iznad 4,5 mlijeka s grlima simentalske pasmine.
Kolega pita javno: Koja europska pasmina krava i po kojoj suvremenoj tehnologiji godišnje proizvoditi 2 500 litara mlijeka, da bi se za Republiku Hrvatsku proizvela i osigurala mlijeka od 423 milijuna litara ?
Mogu samo odgovoriti. Nema te pasmine koju navedena kategorija ne može ,,natjerati" da daje samo 2,5 litara mlijeka. Nadam se samo da ne može ispod toga. Tako imamo minimalno tih 423 milijuna litara. Tko je rekao da ti nešto zaraditi? Oni se ionako zavaravaju da vlastiti rad i amortizaciju ne treba Suvremenost njihove proizvodnje se ogleda samo u nekim manjim zahvatima u hranidbe i držanja goveda. No, jednako teško rade s malim proizvodnim rezultatima. Zato su tu gdje jesu, a djeca im bježe od poljoprivrede. Neka kukaju koliko i žale za prošlim vremenima kad se dobro živjelo uz kombinate. Nadam se da uskoro svoje krave i posjed prepustiti u koje valja ulagati. I nadam se da država prepoznati potrebu da ovima do 2,5 „zahvali" na dosadašnjem egzistiranju u sustavu tržne proizvodnje mlijeka. Ja se nadam. Bit to bolna sa socijalnog stajališta, ali neophodno je kad gledamo s gospodarskog stajališta. To nas vodi kategoriji
U sustavu adaptiranih farmi (temeljene na ulaganjima u "male farme") našla bi se oko 6 s 15 muznih
grla u stadu (minimum za potporu i sudjelovanje u Programu). Tako bi se poticalo minimalno oko 90 grla s ciljanom proizvodnjom od 4,5 litara mlijeka. U ovom obliku bi se osiguralo preko 400 milijuna litara mlijeka.
Evo nas na zahtjevnoj grupaciji
Ima ih preko 23 s posjedom od 3 ha, a da imaju neke preduvjete proizvodnje i posjeda. Na s lokalne razine županije) potpore je da ih „prepoznaju" i za razvitak. Po naputcima i propisanoj proceduri ulagalo bi se u njih da imaju barem 15 muznih grla. Prema rezultatima takve strukture u sadašnjim uvjetima je minimalna proizvodnja mlijeka od 4,5 litara po grlu. Svako grlo više od toga po jednom i svakih 100 litara više po muznom grlu bit dodatni plus u bilanci. Ovaj plus nije neizvediv s obzirom na potporu i spremnost ove kategorije na korištenje suvremene tehnologije proizvodnje mlijeka.
I moje pitanje. Treba li se suvremenom proizvodnjom mlijeka baviti i od države podupirati netko tko zna i može proizvesti manje od 4,5 litara mlijeka po grlu?
Ne podupiremo u atletici nekoga tko sporije od 12-13 sekundi na 100 metara, tko ne više od 1,95 metara uvis. Ne podupiremo, jer to su europske norme u atletici. Zašto bi onda podupirali nekoga tko je u mljekarstvu daleko ispod europske norme? I ne pokazuje želju za napredovanje.
U sustavu specijaliziranih "obiteljskih" farmi je 1 200 gospodarstava s 40 muznih grla. S proizvodnjom od 6 litara bi se u ovoj kategoriji poticala proizvodnja oko 290 milijuna litara mlijeka.
Da. Imamo li 1 200 gospodarstava koja posjeduju kapacitete, znanje i volju za minimalno 40 grla i razinu mlijeod 6 Takvi su prva grupacija s kojom donekle možemo konkurirati Europi. Možemo li ih Nadam se da možemo. U
Si1All 4x4
Biološki silažni inokulant
V STO JE SIL - ALL ?
...natura/ly
Sil -All je prirodni inokulant za silažu koji sadrži vrste bakterija koje proizvode kiselinu, te enzima. Njihovo djelovanje vrlo brzu i fermentaciji silaže, postižemo kvalitetu, stabilnost i trajnost silaže.
Sil -Allje jedini silažni dodatak koji bakteriju Lactobacillus salivarius, koja djeluje unuta velikog raspona temperature (5 - 40°C) i velikog raspona stupnja kiselosti svestranost pouzdanost, trajnost i stabilnost silirane mase.
PREDNOST UPORABE SILAŽE TRETIRANOM SIL -ALL -om
1. Brzo zakiseljavanje, usporena aktivnost biljnih enzima
2. Pomaže i osigurava da fermentacijom dominiraju bakterije koje proizvode samo kiselinu.
suprotnome, puno toga pada u vodu. A davno je prošlo vrijeme kad su voda i mlijeko išli zajedno.
Pitanje. Tko za ovu kategoriju ustrojiti odgovornost na razini služba-državne institucije? Danas nema odgovornosti i nema sustavnih uspjeha. Samo S pojedincima ne možemo naprijed na dulji rok.
U okviru sustava poticaja i kreditiranja nabavke muznih grla bez posebnog kreditiranja objekata i opreme (jer radi se o ulaganju, koje se kreditira iz drugih izvora) bi se našlo 40 do 100 farmi s 150 do 300 grla. je da se prema sadašnjem stanju i planiranom razvitku u ovom sustavu oko 12 grla koja bi s proizvodnjom od 7 litara mlijeka ostvarila ukupnu proizvodnju od 84 milijuna litara mlijeka.
Da. Hvalimo se primjerima. Nekoliko stotina s više od 30-40 muznih grla. Može li se iz one kategorije 13 gospodarstava koja imaju više od 10 ha dobiti preko 100 s posjedom od 200 ha za otprilike jednako toliko muznih grla? Zainteresiranih ima, samo predugo se zemljišno pitanje, a takve farme se ne mogu temeljiti na jednogodišnjem zakupu i nesigurnoj koncesiji.
Sveukupno bi se Programom razvitka poticalo oko 320 muznih grla bi se proizvodnjom od 3. 750 litara ostvarila ciljana ukupna godišnja proizvodnja od 1,2 milijarde litara mlijeka.
Da. To je zbroj i prosjek. ,,Koji to temelje razvitak govedarstva na manje od 4 litara mlijeka po grlu?" pita kolega uspjehe u odabiru gospodarstva, potpori i proizvodnim rezultatima u ,,njegovim" Županijama izuzetno cijenim.
No, govorio sam o odgovornosti. Nema je na sveukupnoj, državnoj razini. nisu obvezni slušati savjete
O tome im ne ovisi državna potpora. Daje se svima jednako po litri i grlu. Ne stimulira se grla i proizvodnje. Kao što nisu obvezni, nisu obvezni ni i
I tako. Svatko odradi svoje, svatko na svoj neko s više netko s manje uspjeha i onda svi zajedno gledamo u nebo, kao naši djedovi i pradjedovi, pa što Bog da i
Takva „politika" mljekarske proizvodnje nam daje tek to što je pokazao Manje od 4 litara po grlu bilo bi sa sadašnjim porast od 50%. Toliko u roku od samo nekoliko godina. Može li se i smije više s istim koji su u posljednjih 10 godina uspjeli smanjiti broj muznih grla s 370 na 280 a proizvodnju mlijeka sa 602 (1. 700 litara po grlu) na 650 milijuna litara mlijeka (2.500 litara po grlu). Dakle, za 5 godina punog poslovanja projekta minimalno isti trend porasta po grlu. A uvijek je teže porast sa sadašnje više razine na planiranu, nego što je to bilo u prethodnom razdoblju.
I da, zaboravio sam da se radi o ciljanom prosjeku. Zašto ne bi uspjeli ciljane norme? Da bar jednom kažemo da smo se potcijenili, a ne da stalno imamo velike planove i ispadamo u pretkolima ili prvom krugu kvalifikacija.
Da, kad smo kod nogometa. Još jednom smo u prvom kolu napustili veliko nogometnu predstavu Europsko nogometno prvenstvo u Portugalu. Kao i više puta do sada, pokazali smo da imamo nadarene pojedince, dobru tehniku, prave znalce, ali i ekipu zalutalih kojima nije mjesto u prvoj ligi. A i izbornici nam se baš ne snalaze u suvremenom guranju lopte. [.Judi s previše godina i iskustva ne daju tako lako naprijed novim idejama i rješenjima, a suvremeni nogomet nema razumijevanja za umiranjima u (jepoti bez I tako, zalud nam sve nade. Potopiše nas u grupi. Drugi odoše do kraja. Neki do nepoznati sad su na vrhu. Postigli su to velikim radom, disciplinom i odgovorTome su samo pridodali talent. Hm, opet se može dobro povezati nogomet i po(joprivreda, odnosno proizvodnja mlijeka. Dvije naše sporedne najvažnije stvari o kojima svi sve znaju, a mi i dalje tapkamo
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci
U JmŽlUII.Ja.lllOVOIIJlllrllf
ODRŽAVANJE STROJEVAZAMUŽNJU
Muzni je jedini stroj koji se upotrebljava na živom, osjetljivom organizmu koji na svaku nepravilnost u radu reagira u najboljem samo manjom proizvodnjom i kvalitetom mlijeka, ali i
Da bi muzni pravilno funkcionirao, mora biti pravilno izabran, montiran i redovno održavan. Izbor ovisi o tržištu i je prepušten mlijeka. Za montažu nije dovoljan samo alat i dobra volja. Osoba koja montira stroj za mužnju mora pored poznavanja principa montaže znati nešto i o fiziologiji i rutini mužnje, utjecaju muznog stroja na organizam, i uzdržavanju da bi koji koristi stroj za mužnju, mogao pružiti potrebne informacije. Muzni stroj treba redovno provjeravati i održavati, a osnovno održavanje može provoditi sam farmer.
SVAKODNEVNO:
Prije mužnje potrebno je provjeriti:
• Razinu ulja u rezervoaru vakuum crpke te protok ulja u crpku.
• Zategnutostklinastogremenja
• Visinu podtlaka u vakuumskom sustavu. treba provjeriti sve vakuumske i cijevi, da ne bi propuštale mlijeko.
Nakon mužnje i pri pranju:
• Otvorimo vakuumski rezervoar, ukoliko je u njemu mlijeko ili voda ispraznimo ga i te otkrijemo i uklonimo uzrok.
SVAKI TJEDAN:
• Provjerimo kolektora i sisnih guma
• Provjerimo stanje brtvi na poklopcu kolektora, prohodnost otpora na ventilu kolektora te stanje brtvi na poklopcu indikatora protoka mlijeka
SVAKI MJESEC:
Iz uljne vakuum crpke ispustimo ulje iz ispušnog lonca i provjerimo doziranje ulja.
• regulator pod tlaka
• Rastavimo i ventile
• Ako pulzator ima filter, ga
SVAKA TRI MJESECA:
• Rastavimo pulzator i sve dijelove mekom, suhom i krpom, operemo ih u toploj otopini deterdženta, isperemo i osušimo krpom. Pulzator sastavimo i na svaku osovinu kapnemo kapljicu ulja. poklopce ne otvaramo!
• Rastavimo i jedinicu (releaser ventil). Posebnu pozornost treba obratiti uljevu mlijeka. Rastavimo i i sanitarnu posudu.
DVA PUTA GODIŠNJE:
• Operemo vakuumski vod: toplu otopinu deterdženta kroz vakuumsku pipu usisavamo u vakuumski vod. Pazimo da odjednom ne više nego što stane u vakuumski rezervoar. Nakon pranja vakuumsku crpku ostavimo još neku vrijeme da se vakuumski vod osuši.
• plovak u vakuumskom rezervoaru i rezervoar. Zamijenimo membranu u indikatoru protoka mlijeka.
• Zamijenimo garnituru sisnih guma.
JEDNOM GODIŠNJE:
• Kod grafitne vakuumske crpke odvijemo ispušni lonac, kroz otvor u crpku ulijemo 1 dl gorivog špirita (ne benzina) i neko vrijeme rotor crpke. crpku da se osuši i ispušni lonac.
• Rastavimo i dozator ulja (uljna vakuumska crpka). dijelove ne benzinom.
• Rastavimo i podmažemo vakuumske pipe.
• Rastavimo i pipe na mljekovodu.
• Zamijenimo sve brtve: u vakuumskom rezervoaru, ventilima, kolektorima 1 indikatorima protoka mlijeka.
• Zamijenimo signalne pipce.
• Zamijenimo sve gumene cijevi.
Za svaki stroj servis!!!
Jednom godišnje svaki muzni mora pregledati ovlašteni serviser koji provjerava pravilnost funkcioniranja stroja (vakuumske crpke, regulatora vakuuma, vekuummetra, pulzatora) i mijenja pokvarene ili istrošene dijelove. Svaki pregled serviser treba potvrditi
InternationalCommitteeforAnimalRecording(ICAR)
Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 30. lipnja 2004. godine Hrvatski centar je uz prisustvo predstavnika MPŠVG-a gospodina Stjepana ministra, saborskih zastupnika, znanstvene i javnosti te predstavnika udruga održao povodom dobivanja Specijalnog I CAR-a.
International Committee for Animal Recording (ICAR) je organizacija za standardizaciju proizvodnosti (testiranja) i procjenu uzgojnih vrijednosti životinja.
Zadatak je da provedbe testiranja životinja i procjenu njihove vrijednosti kroz postavljanje standarda za ispitivanje svojstava od ekonomske važnosti.
U I CAR-a je 60 država sa svih kontinenata. je organizirano na dvije razine. ICAR-a mogu biti sve organizacije koje se bave poslovima vezanim za provedbu uzgojnih programa, testiranje te procjenu uzgojnih vrijednosti životinja. ICAR-a sudjeluju u radu svih izvršnih tijela ICAR-a. Sudjeluju u pripremanju preporuka i radnih uputa za provedbu svih poslova.
Drugi nivo organizacije koje poštuju sve norme i sve poslove rade prema standardima i preporukama I CAR-a. Temeljem izvršenog komisijskog pregleda, organizacije dobivaju pravo korištenja Posebnog I CAR-a. Pravo na poseban I CAR-a dokaz je da se svi poslovi u svakom segmentu provode prema ovim pravilima.
Na temelju pisane zamolbe u nadzoru rada Hrvatskog centra je od 14. do 16. travnja 2004 boravila komisija koju su dva Izvršnog odbora I CAR-a: dr. Andrea Rosa ti, generalni tajnik, te dr. Uffe Lauritsen, presjednik odbora za mjere i mjerne instrumente. Nakon pregleda ukupnog stanja poslova HSC-a sastavili su mišljenje za Glavni odbor.
Na Generalnoj skupštini održanoj 01. lipnja 2004. godine u Tunisu HSC dobio je pravo korištenja specijalnog I CAR-a. Time je da poslove iz domene proizvodnosti (testiranja) i procijene uzgojnih vrijednosti životinja obavlja po priznatim standardima.
Za naše poljoprivrednike, HSC i Hrvatsku ovo je vrlo važan koji nas pridružuje razvijenim poljoprivredama Europe i
IZLOŽBE
VII,IIIBUiUPANIJIDrro6ARsD
IZLOIIA•su,01111
06.06.2004. godine održana je VII. županijska izložba na kojoj su izlagale županije: baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Požeško- slavonska.
Izložena je pet kolekcija goveda s ukupno 39 grla. Izložba je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatske
Myekarski list 08/2004.
IPiše: Vesna dipl. ing. I
komore, a u organizaciji Hrvatskog centra i inih.
Sva izložbena grla nasu diplomom Hrvatskog centra · koje je ravnatelj dipl.ing. Krešimir Kuterovac, te brojnim i naturalnim nagradama sponzora.
su:
1. Marijan Glavaš, Bizovac, za junicu
simentalske pasmine, FINKA Žb. 14022304 oteljenu 03.03.'02., je majka u III. laktaciji proizvela 7 801 kg mlijeka,
2. Antun Zbjeg, za prvotelku simentalske pasmine, EGA Žb. 12021703, oteljenu 06.02.'02., koja je u prvoj kontroli proizvela 23 kg mlijeka,
4. Krunoslav S. Perkovci, za bikovsku majku simentalske pasmine MILKA Žb. 12015147, oteljenu 23.09.'99., koja je max. imala u drugoj laktaciji, tj. 6 230 kg mlijeka,
3. Mato Sikirevci, za kravu simentalske pasmine DRAGICA Žb. 12012001, oteljenu 11.07.'97 ., koja je u III laktaciji proizvela 6 936 kg mlijeka, ,"A·
5. Borislav Oštri vrh, za kravu holstein friesian pasmine, JOHA Žb 32001923, oteljenu 21.12.'99., koja je u prvoj laktaciji proizvela 8 926kg mlijeka.
Babina Greda, za šampionsko grlo izložbe KOŠUTA Žb.06023056, oteljena 02.04.'96., koja je max. imala u V. laktaciji, 7 044 kg mlijeka sa 4,4 % masti.
Predsjednik Austrijskog Saveza simentalske pasmine gosp. Richard Pihler je ispred Saveza zvono Matiji iz Oprisavaca za kravu simentalske pasmine, MILKA Žb. 12019396, oteljenu 29 .12. '00., koja je u prvoj laktaciji proizvela 6 082 kg mlijeka.
U sklopu izložbe, a u organizaciji Hrvatskog
Centra, održan je okrugli stol na temu "Sadržaj uree u mlijeku" koju je prezentirala dipl. ing. Sanja Balaž.
V.ZUPANIJE 2004.''
11.06.2004. godine održana je V. izložba županije.
Na izložbi je predstavljeno pet kolekci,ja goveda s ukupno 25 grla.
Sva izložbena grla nagrasu diplomom Hrvatskog centra te i naturalnim nagradama sponzora. su :
1. Vesna Totovec, za prvotelku simentalske pasmine LISA Žb. 13011398 oteljenu 23.01.'02., koja je u prvih 100 dana proizvela 1 710 kg mlijeka,
2. Spomenka Ivanovec, za kravu simentalske pasmine MARICA Žb.13005017, oteljenu 07.10.'98., je max. u prvoj laktaciji od 6.164 kg mlijeka,
3. Petar Novak, Prelog , za prvotelku holstein friesian pasmine ŠEKA Žb.33008373, oteljenu 01.04.'02., koja je u prvih 100 dana proizvela 2 550 kg mlijeka,
4. Milan Miklin, Preseka, za kravu holstein friesian pasmine OKICA Žb.33006263, oteljenu 14.09.'98., koja jeu laktaciji
list 0!'5/2004.
imala maksimalnu tj. 9 352 kg mlijeka.
Peta kolekcija predstavljena je kao obitelj po kravi Mariji Žb. 22000545 pasmine crveni holstein. Oteljena je 04.12. '96., a max. imala je u laktaciji od 8 826 kg mlijeka.
Ivanu Perko iz Preloga diploma i zvono Hrvatskog centra, za šampionsko grlo izložbe LINDA Žb.13006204. Krava je oteljena 30.05.'99., a max. imala je u drugoj laktaciji, 7 073 kg mlijeka.
Kvalitetne rasplodne steone junice iz
STEPHAN REISACHER agribusiness INTERBOVES GmbH Germany
Germany • d-87 452 altusried • diepolz 8
te/: 0049-83 73-9 30 64 • fax: 0049-83 73-9 30 65
IZVANREDNA STOKA ŠIROM SVIJETA GmbH Germany
Govorimo hrvatskijavite nam se radi individualne 1 ponude! "~
Iskoristite prednosti svjetske populacije goveda iz
Predsjednik Austrijskog Saveza simentalske pasmine gosp. Richard Pihler je ispred Saveza zvono Josipu za prvotelku simentalske pasmine PIKA Žb.13011610, kojajeuprvih sto danaproizvela2 170kgmlijeka.O
IV. IZLOŽBASTOKE I VI. IZLOŽBAKONJA
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
12.06.2004. godine održanaje Iv.
I Piše: Vesna dipl. ing. I izložba Krapinsko-zagorske županije pod pokroviteljstvom Ministarstva poljopri-
4. Branko G. Stubica , za junicu holstein friesian pasmine BORKA Žb.22000897, oteljenu 15.07.'0l., je majka u II. laktaciji proizvela 7 856kgmlijeka, vrede i šumarstva, a u organizaciji Hrvatskog centra i inih.
Na izložbi je predstavljeno pet kolekcija goveda s ukupno 22 grla, a ujedno je održana i aukcijska prodaja steonih junica. Prodano je devet junica s cijenom od 9 922,00 kn.
Sva izložbena grla nagrasu diplomom Hrvatskog centra te brojnim i naturalnim nagradama sponzora izložbe.
su :
1. Josip Fiket, Kumrovec, za junicu simentalske pasmine BRENDA Žb.02015816, oteljenu 25.06.'02., je majka u IV laktaciji proizvela 4 6 74kg mlijeka,
2. Branko G. Stubica, za prvotelku simentalske pasmine FRIDA Žb. 02011350, oteljenu 01.07 .'01., kojaje u prvoj kontroli proizvela 13,9 kg mlijeka,
3. Jelica Bresovec Oreh., za kravu simentalske pasmine CVETA Žb.02004032, oteljenu 18.08.'98., koja je max. imala u laktaciji, tj. 4 964 kg mlijeka, Mljekarski list 08/2004.
5. Branko G. Stubica, za prvotelku holstein - friesian pasmine TIKA Žb.22000889, oteljenu 28.04.'01., koja je u prvoj kontroli proizvela 21,3 kg mlijeka.
Vjekoslavu Prepolec iz je diploma i zvono Hrvatskog skog centra za šampionsko grlo izložbe BECA Žb.02010868. Krava je oteljena 16.01.'01., a max. imala je u I. laktaciji, tj. 4 670 kg mlijeka.
Sukladno 12. Zakona o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište (NN 48/04), pravne i osobe dužne su izvršiti popis zaliha pšenice, raži, kukuruza i brašna na dan 30. lipnja 2004., te isti dostaviti u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva te izvršiti obilježavanje zaliha brašna evidencijskim markicama.
Zbog razloga isporuka evidencijskih markica biti prije 15. srpnja 2004. godine. Stoga pravne i osobe mogu stavljati brašno na tržište bez evidencijskih markica u vremenu od 1. do 15.srpnja 2004. godine. U tom su obvezne voditi dnevnu evidenciju stanja zaliha pšenice, raži, kukuruza i brašna. 15. srpnja 2004. godine, pravne i osobe dužne su dostaviti u Ministarstvo novo stanje zaliha. Ta obveza odnosi se i na društva (maloprodaju i lance) koji drže zalihe brašna u vlastitim skladištima.
Od 15. srpnja 2004. godine sve vrste pakovina brašna, koje biti na tržištu, moraju imati evidencijske markice.
Ministarstvo je pripremilo tekst Pravilnika o obilježavanju brašna evidencijskim markicama, a isti je objavljen u «Narodnim novinama» broj 90., od 02. srpnja 2004. godine te se i na web stranici Ministarstva www.mps.hr.
Tiskanje evidencijskih markica Ministarstvo je povjerilo Agenciji za komercijalne djelatnosti d.o.o. (AKD ).
Sukladno navedenome donosimo vam objašnjenja:
1. Pravne i osobe evidencijske markice nakon objave Pravilnika o obilježavanju brašna evidencijskim markicama u NN, odnosno na web stranici Ministarstva na obrascu A-1 putem pošte na adresu: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ulica grada Vukovara br. 78/ II n/r. Sanje (tel. za informacije O1/ 6106 460).
2. Pristigle narudžbe od pravnih i osoba Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva objedinjuje i u Agenciju za komercijalne djelatnosti d.o.o. Zagreb, Savska cesta 31. Temeljem zaprimljenih narudžbi AKO ispostaviti svakom obvezniku.
UlifllilJ8
dipl. mg.
Obveznik je dužan platiti u roku od 3 dana, od datuma na na broj koji biti na
3. Vrsta i cijena markica: Ukupno biti tiskano 4 vrste evidencijskih markica i to:
a) markice za strojno apliciranje bez hologramske folije za pakiranja od 1kg i 2 kg, dimenzija 20x50 mm (sitno pakiranje)
cijena 0,0081 kn
PDV 0,0018 kn
Ukupno 0,0099 kn
b) markice za lijepljenje bez hologramske folije za pakiranja od 5 kg, 10 kg i za zbirna pakiranja bez težinskih oznaka, dimenzija 80x40 mm
cijena 0,037 kn
PDV 0,008 kn
Ukupno 0,045 kn
c) markice za lijepljenje s apliciranom hologramskom folijom za pakiranja od 25 kg, 40 kg, 45 kg, 50 kg, dimenzija 80x40 mm (krupno pakiranje)
4. Brašno bez evidencijskihmarkicana pakovini na policama u maloprodaji može se prodavati 90 dana od dana stupanja na snagu Pravilnika. Nakon tog roka brašno treba vratiti prodavatelju ili zatražiti evidencijske markice od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
Za sve informacije obratiti se na tel. 01/ 6106 624 i 01/ 6106 460.
\::!.)
LJW~l.( Morana dip. ing.
Interventni otkup odnosi se na žive životinje pa u tom smislu možemo dati težinu živih grla kako slijedi:
Utovljenajunad
Utovljena grla otkupljivana su po cijenama: svinje: 17 lipa po mesnoj
- Interventni otkup preko Ravnateljstva za robne zalihe: 1 600 tona; ukupno 2 542 komada prvi otkup 21,00 kuna za muška grla, za ženska grla po kg tople polovice
Sveukupnojunad 2 318 tona odnosno 3 742 komadajunadi
II. krug interventnog otkupa junadi obavilo je Ravnateljstvo za robne zalihe.
Ugovorom Ministarstva i otkupljije da se isplata mora obaviti najkasnije u roku od 30 dana od dana otkupa. Ovaj je uvjet gotovo u cijelosti poštivan; bilo je manjih s otkupom utovljenih grla od strane PIK-a Vrbovec i Mesne industrije «Sljeme», no taj je problem danas gotovo riješen. Može se da je osim ovih manjih isplata bila u ugovorenom roku.
Rezultat interventnog otkupa je postignuta stabilizacija tržišta; cijene su konsolidirane, u zadnje vrijeme su u porastu te je na taj ponovno uspostavljeno tržište stoke.
Ministarstvo i dalje pratiti stanje na tržištu i mjerama (otkup, poticaji, posebice poticaj otkupa teladi, provedba Programa razvitka govedarske proizvodnje u RH) osiguravati povoljan položaj govedarske proizvodnje.
razmjena roba dio je otvorenog svjetskog tržišta kojem i Hrvatska teži. To da ne postoje zatvaranja našega tržišta za proizvode drugih zemalja, u ovom stoke. Nema više zabrane uvoza, mjera je konkurentnost proizvodnje. Vjerujemo da proizvodnja u razdoblju višu razinu konkurentnosti te da se na taj nositi s konkurencijom drugih zemalja. MPŠVG sa svoje strane nizom mjera doprinositi odnosno konkurentnosti proizvodnje. O
Ml.fekarski list 08/2004. - otkup putem Ravnateljstva za robne zalihe: 20,00 kuna za muška odnosno 19,00 kuna za ženska grla po kg tople polovice
MLIJEKORASTE NA POLJU, (W
Naš moto za kolovoz: Nisu drugi pametniji niti sposobniji od nas. Sve što mogu oni, možemo i mi. Ovo je «Amerika», «Austrija», «Nizozemska», «Irska» ... Ne, ovoje Hrvatska, naša Hrvatska i naše
Stigle junice iz Austrije. Ispust drvenom ogradom. gradnja «lauf staje» za 30 krava.
Junice uzrasta u ispustu, od travnja do studenoga, i danju i i na kiši. Ograda - pastir.
OPG Nine Drnje. Svako žensko tele je mladajunica. Puno pažnje,jer su ljubimci. ---
OPG NedjeUka Grdak, Sokolovac.
OPG Ivice Kozarevac, Kloštar Podravski.
Nova lauf staja za 52 krave u laktaciji. U karanteni 40 junica simentalki uvezenih iz Austrije. Genetski potencijal od 6 000 do 9 000 litara godišnje ili u vrhu laktacije od 27 do 35 litara dnevno.
Planirana proizvodnja od 6 000 dO 7 000 litara po kravi godišnje. proizvodnju ne forsirati. U staroj staji još je
Mljekarski list 08/2004.
35 krava+ 6 junica+ 16 mladih junica iz vlastitog uzgoja što simentalki što holštajnki. Iz uzgoja bit sve drugotelke ispod 6 000 i sve prvotelke ispod 5 000 litara ili 27 i 23 litre u vrhu laktacije.
Poljoprivredna savjetodavna služba i hrvatski mlijeka farmeri samo i europske normative prilagonašim uvjetima i Sve ide pod selekciju: genetski potencijal, tehnologija, loša praksa i struka.
proizvodnja po kravi 2 500 litara ! Ma nemojte!
O Vi to Koja je to primitivna pasmina i primitivna
ŠIMUN-MILKd.o.o.
Preradamlijeka i proizvodnja
Luka. 3
Tel.: (01) 3392-222, Fax: (01) 3394-115
tehnologija dvadeset i prvog Koliko je to dnevno litara u vrhu laktacije?
S time te slabo prosperirati u Europskoj uniji. A to da 42 300 farmera, s takvom postavkom, za potrebe Republike Hrvatske proizvesti 423milijunalitaramlijeka ... ? «Mnogo» lijepa tih farmera! Možda bi o tom pitanju bilo dobro konzultirati iz Slovenije, Austrije, Nizozemske, Irske, ako u naše sumnjate!
Po tehnologiji ekonomske nepismenosti i tehnologijom proizvodnje mlijeka iz vremena Matije Gupca 42 300 hrvatskih farmera s po 4 krave i proizvodnjom od 2 500 litara mlijeka po kravi, unutar Europske unije nešto mali osobni
Obavještavamo cijenjena da je Mljekara «Šimun-Milk», od 04. 2004. godine certificirana prema normi ISO 9001 :2000 za sustav upravljanja kvalitetom i normom BVC 22000:2003 (HACCP).
Ocjenu cjelokupnog sustava obavila je nezavisna BUREAU VERITAS (BVQI). Time se Mljekara «Šimun-Milk» još više približila cilju postizanja visoke kvalitete u svim fazama proizvodnog sustava i zadovoljenju zahtjeva svojih kupaca.
Šimun-Milk
Prerada mlijeka i proizvodnja d.o.o. i
Brouwers oprema za stale: Vezovi, topli podovi, ograde krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice sve vrste spojnica
Folije i m r-eže: Folije za okrugle bale Rani, folije za silažu Rani, mreže za bale Novatex Polovno-L Mehanizacija, hangari I.D1i__ml~ Izmuzišta, stajske opreme
pisao sam u Mljekarskom listu još prije 2 godine, kako slijedi u priloženoj tablici
Izdvojio sam pitanja koja se mogu ili bi se mogla odnositi na mene i moj doprinos sastavljanju
Studije «Program razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj».
Tablica: Popis iz Mljekarskog lista iz godine 2002. i 2003.
Broilista Naslov
4/2002. O stanju i razvitkuproizvodnjemlijekau gospodarstvu
sredstava za poticaje, zamoljen sam za izradu "ekonomske proizvodnje.
Stranice 15-19
6/2002. Opotrebi i pretpostavkamarazvitkagovedarskeproizvodnje u 18-20
Hrvatskoj
8/2002. O programurazvitkagovedarskeproizvodnje u Hrvatskoj 17-20 11/2002. O programurazvitkagovedarskeproizvodnjedo201O. 16-19 12/2002. 1 O programurazvitkagovedarskeproizvodnjedo2010. 22-25 1/2003. Financijskapodlogaprogramarazvitkagovedarstva u Hrvatskoj13-16
U jednom od se na da je program krajem 2001. godine, da je na prvom skupu u resornom ministarstvu bila dobra rasprava broja dok na "obrani" Studije u prvom dijelu 2002. godine nije ni približno bila takva bila i komentari napisanog.
Zašto se toliko dugo s realizacijom projekta?
Pitanje koje zanima cjelokupnu javnost i Zašto se desetak godina neumitna? Da u trci nemaju što tražiti s malim brojem grla i lošom proizvodnjom. Da ne mogu jednake poticaje po grlu i litri mlijeka _dobivati i dobri i loši. I da ne može biti toliko neodgovornosti u rasipanju 2 do 2,5 milijardi kuna godišnje, a da nema vidljivih pomaka. Svoje mišljenje o tim propustima u našem govedarstvu, odnosno proizvodnji mlijeka dao sam u Mljekarskom listu br. 5, strana 34 (iako je to i drugo ponavljano više puta u rubrici gospodarstvo, Mljekarskog lista) . Mišljenje o operativnom planu provedbe dao sam uML br.6. stranica20-21.
S obzirom na pretpostavljeno smanjenje cijene mlijeka, te
vl(jekarski l,~-.tUV:!00..J.
Nemam sa žaruljom kao u programskom paketu "MS Office", ali imam ideju na kojoj razini muznosti po grlu takve farme biti isplative kad spustimo otkupnu cijenu na 0,22 eura.
Dakle, koliko se litara mlijeka po jednoj kravi mora u stadu s najmanje 15, pa onda s 40 grla proizvesti, da bi gospodarstvo bilo na nuli.
POUOPRIYREDNICI
KREDITI
CIJENA KNJIGE IZNOSI
250,00 KN
CIJENA KNJIGE IZNOSI
180,00 KN
1•7 n
prof. dr. se. Jasmina Havranek i prof. dr. se. Vlatko
Autorski pristup i raznolikost tema svrstavaju ovo vrijedno djelo u izvrstan studentski udžbenik i nezamjenjivu literaturu za u praksi. Knjiga je vrlo dobar izvor u organiziranju edukativnih i radnih seminara za sve mlijeka. U opisu pojedinih tema autori se koriste najnovijim referentnim padacima i vrlo dobro odabranim fotografijama te vrhunskim crtežima. Knjiga se sastoji od ali povezanih 14 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih podpoglavlja, u kojima su tematske jedinice, na jednostavan i opisane te se mogu kao zasebne cjeline, što je i odlika svake dobro napisane knjige.
Prof. dr. se. Boro i prof. dr. se. Vesna
Posjedovanje ove vrijedne knjige zasigurno upotpuniti i osuvremeniti Vaše znanje s najvažnijim informacijama o kozarstvu, kao jednoj od grana u Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice ovo djelo još preglednijim. Kroz 16, slijedom poredanih poglavlja, je relativno brzo usvajanje znanja iz kozarstva.
Djelo je namijenjena prvenstveno
Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, a može biti od velike koristi u praksi, nastavnicima srednjim gospodarskim školama, kao 1 našim vrijednim koza.
i u izuzetno štivo
CIJENA KNJIGE IZNOSI
150,00 KN
CIJENA KNJIGE IZNOSI
80,00 KN
MLIJEKO - TEHNOLOGIJA, BIOKEMIJA I MIKROBIOLOGIJA
prof. dr.sc. Ljubica Tratnik
Cjelovita je to djelo, napisana prvenstveno u svojstvu udžbenika, a poglavlja: mlijeko, i fermentirani proizvodi, sirarstvo i sirutka. Ove teme tehnologiju, biokemiju i mikrobiologiju, te njihov utjecaj na prehrambenu vrijednost i zdravstvenu ispravnost proizvoda.
U prvom poglavlju opširno je opisano sirovo mlijeko i glavni sastojci mlijeka, promjene koje se zbivaju na putu od mužnje do gotovih proizvoda. Svako poglavlje prvo uvodi u tematiku koja se tada postupno razmatra i objašnjava, što olakšava bitnih procesa u mlijeku i proizvodima od mlijeka pod utjecajem
KONTROLA I OCJENJIVANJE
MLIJEKA I PROIZVODA
prof. dr. se. Dimitrije Sabadoš
Ovo dopunjeno II. udžbenikkorisno je štivo, kako za one koji vrše kontrolu mlijeka i proizvoda, tako i za one koji ih proizvode. Jedinstvena je to djelo u našoj mljekarskoj literaturi i svakako zaslužuje pozornost Stoga bi trebalo mjesto u svakoj biblioteci, pa ga svesrdno svima koji se bave proizvodnjom, preradom i kontrolom mlijeka ili se namjeravaju tom proizvodnjom baviti.
Dopunjeno izdanje pripremili su: prof.dr.sc. Jasmina Havranek i mr.sc. Slavko Kirin, koji su djelo dopunili opisom metoda kontrole mlijeka i proizvoda, koje se nalaze u izvorniku, a sve u skladu s dostignutim stupnjem razvoja laboratorijske tehnike i standardizacije metoda ..
GODIŠNJIPREGLEDCENTRAZAREPRODUKCIJU@
OD
Preko 200 uzvanika: agronoma, veterinara iz niza institucija i organizacija, gotovo iz svih dijelova Hrvatske i susjednih zemalja, predstavnika organizacija i vlasti pozdravio je direktor Centra dr. se. Pero
O r::awv 8~ .Križevci, o4.npnja,2004:god,
Piše: Stjepan Brlek, dipl. ing
Tijekom svibnja ove godine promovirano je i Godišnje o radu HSC na selekciji u Nakon agresije na našu
Uzvanicima je katalogom predstavljena 37 domovinu i mirne reintegracije 1995. g. kada je bikova, i to 35 iz uzgoja (stanica uništeno naše gospodarstvo svedena na samo VARAŽDIN) od bikovskih majki naših a samo dva bika podrijetlom iz
povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstava i vodnog gospodarstva izvršilo je ocjenjivanje, i to: 5 bikova II. klasom, 21 bika I. klasom, 10 bikova I.A klasom i 1 bika Elitom.
Osam starijih bikova testirana je na meso a tri bika na meso i mlijeko. Bik Rhone, oteljen 1994. g. ima 137 koje su u standardnoj laktaciji proizvele 5 646 kg mlijeka s 3,87% masti. bikova oteljena je 2000./2003. godine, a samo jedan 1994.g., jedan 1996.g., jedan 1997.g., dva 1998.g. i pet 1999.g. Obitelj BASREK iz sada ima bikovske majke, što je najviše u RH.
278 24 7 plotkinja, umjetnim osjemenjivanjem je 204 295 plotkinja ili 74%; 46 360 plotkinja (ili 2%) sjemenom 54 bika poznatog podrijetla, a 69 316 ili 24% sjemenom bikova nepoznatog podrijetla.
Prije 30 god. (1974.) od 578 515 plotkinja umjetnim osjemenjivanjem obuje 320 679 plotkinja ili 55% sjemenom bikova poznatog podrijetla, 96 976 plotkinja ili 17% sa 821 sjemenom bikova nepoznatoga podrijetla, nekontrolirana su osjemljene 160 864 plotkinje ili 28%.
2003.g. od 269 824 plotkinje, umjetnim osjemenjivanjem je 211 499 plotkinja ili 78,53% sjemenom bikova poznatog podrijetla, 7 021 plotkinja ili 2,58% sjemenom bikova nepoznatog podrijetla, a nekontrolirana 51 304 plotkinje ili 18,89%. ;.:J
O,BVIJ s oSUBVE,NCIJAMAuPOLJORIV1RE '
ŠUMARrv I OVTV Z Ž 'I'E
županija donijela je Odluku o
subvencijama u poljoprivredi, šumarstvu i lovstvu na županije.
IPiše:lvanka dipl. ing. j rasplodnoj i 800,00 kuna po rasplodnom i licenciranom nerastu
- Subvencija za U.O. krava plot-
Subvencije u proizvodnji odnose se kinja provodi se putem gradova i u na: županiji u iznosu od 50,00 kuna po - Uzgoj i držanje zajednica, suh- osjemenjenoj kravi plotkinji. vencija se dodjeljuje u iznosu od 20,00 kn po Sviiznosisubvencijazapojedinuproizvod-nju zajednici. Minimalna poticajna u poljoprivrednom gospodarstvu koje ima sjedište, je 35 zajednica. odnosno prebivalište na Žumberka Uzgoj i držanje rasplodnih ovca, ovnova, se za 50%. Odlukom su propisana koza ijaraca, subvencija se dodjeljuje u iznosu naselja sa Žumberka na koja se odnosi od 60,00 kn po jednim rasplodnom grlu. Minimalna poticajna je 20 rasplodnih Rok za podnošenje zahtjeva za grla. proizvodnju bio je propisan do 30. lipnja 2004. Uzgoj i držanje autohtonih pasmina konja _ godine. Izmjenom i dopunom Odluke rok za hrvatski posavac i hrvatski hladno- podnošenje zahtjeva za subvencije u krvnjak i turopoljske pasmine svinja, skoj proizvodnji je pomaknut do 31. kolosubvencija se dodjeljuje u iznosu od 300,00 kuna voza 2004. godine. po rasplodnoj kobili, 1.000 kuna po rasplodnom Za sve ostale informacije obratite se na tel: i licenciranom pastuhu, a 500,00 kuna po 6009-427; 6009-426 :...J [!].-n rrrmmf
Pod pokroviteljstvom
županije, Udruga koza i ovaca
županije organizirala je PRVO ŽUPANIJSKO NATJECANJE U ŠIŠANJU OVACA.
'--------------------..1
Tri natjecatelja s najboljim vremenom šišanja ušli su u drugi krug natjecanja.
U dugom krugu mjerilo se vrijeme šišanja tri ovce. Prvo mjesto osvojio je Mihael Vuk s vremenom od 10,19 minuta; drugo mjesto osvojio je Mario Natjecanje je održano 5. lipnja 2004. u jj ekološkom netaknute Žumbes::l prirode na obiteljskom gospodarstvu Zvonka u Goljaku, koji je 2:; jedan od ovaca na županije.
U prvom krugu natjecalo se 9 natjecatelja: Mihael Vuk i Mario Blažek iz Bjelovarskobilogorske županije; Mario Šlogar, Robert Tkalec, Tomislav Žeželj i Zvonko iz županije; I van iz Brdskoposavske županije; Danijel i Josip iz Vukovarska-srijemske županije.
Mljekarski li_st 08/2004.
Šlogar s vremenom od 11,05 minuta, a Robert Tkalec, s vremenom od 12,16 minuta. Posebna nagrada za najljepše ošišanu ovcu pripala je Zvonku
Obzirom da sve više raste zanimanje za ovom proizvodnjom, ovaca javljaju se i problemi vezani za zbrinjavanje vune. Stoga je predsjednik U druge ovaca i koza županije u svom izlaganju naglasio da je ovakva manifestacija vrlo korisna, i predložio da ona postane tradicionalna, te se održava svake godine u mjesecu svibnju, u Žumberku.
Nakon miroljubivog kneza Trpimira na hrvatskom kneževskom
,__,. prijestolju je borbeni i hrabri
] Domagoj, koji nije iz obitelji kod Pirana, nastali su ponovni ratovi koji su trajali do Domagojeve smrti. s:: i..________________ _. Njegovi su strijelci navaljivali i na obalne
Na bizantskom prijestolju u Carigradu je gradove s romanskim stanovništvom koje ga je vS poduzetni BAZILIJE I. koji je sve tužilo Papi NANU VIII. nazvavši Domagoja ,~ slavenske zemlje na Balkanskom »Sclavorum pessimus dux» što «najgori
O::: poluotoku kao i uz jadransku knez Slavena». Papa uputi pismo Domagoju s obalu držati u svojoj vlasti, a u naslovom»Slavnom knezu Domagoju» vjerskom pogledu u pokornosti prema ali ga dalje opominje da bijesne carigradskom patrijarhu Ignatiju. gusarske napade na gradove, te mu na da je Venecija (Mleci) bila odana kraju pisma i ovo kaže:» Tko grijehe i ako Bizantu, je bila cilj Domagojevih pomor- ih može, sam ne ispravi i ne kriv je kao skih napada na gradove u Istri. Zbog toga je dužd URSO PATRICIJAK sku- Ovo je pismo slabo koristilo jer su hrvatske pio znatno brodovlje i krenuo prema Bijeloj posade sa svojih brodova opet opustošile Hrvatskoj. Domagoj, uvidjevši grada a 30 brodova su Hrvate tako neprijatelja, ponudi mir i taoce, koje dužd pri- razbili da se «nitko od njih nije svom domu hvati, i tako nastane privremeni mir. povratio. su, naime zarobljenike prodali zapisali su Domagoj se ni milom ni u kao robove. silom nije htio pokoriti Bizantskom Carstvu. Papa I van VIII. poslao je Domagoju još jedno Ponovne borbe sa Saracenima pismo ga da urotnike koji su mu o glavi Knez Domagoj je priznavao vrhovništvo radili ne kazni nego izgonom iz zemlje. Iz carstva te je na poziv cara toga proizlazi daje u Domagojevoj kneževini bila LUDOVIKA II. sudjelovao sa svojim borcima u skupina nezadovoljnika poticana iz Carigrada, grada Barija. Njegove, kao i jer je bilo da Domagoj stoji uz Rimi neretljanske borce, dovezli su pod Barij Zapad. Uz nezadovoljnike su, iz osobnog brodovi. Tom poduhvatu pridružio interesa, pristajali i prognani sinovi kneza se i Bazilije I. te su snagama 2. Trpimira. Unutrašnje borbe su izgleda trajale 871., nakon što je 30 godina bio u vlasti više godina na kopnu i moru jer je tijekom borbi Saracena, oslobodili Barij. Domagoj umro 876. Naslijedio gaje, prema samo Tim uspjehom nisu prestale borbe sa nekim sin INOSLAV kojega je Saracenima i drugim arapskim plemenima koji vrlo brzo s bizantskom zbacio s su u ožujku 8 72. s otoka Krete došli u J adran prijestolja ZDESLAV potomak Trpimirov. i poharali mnoge hrvatske gradove, napose otok Ferdo smatra da je a mnoge zarobljene poveli sa Domagoj bio krepak vladar koji je umio snažno sobom. Bazilije je, spretno iskoristio zahvatiti u tadašnju svjetsku politiku na objema prisustvo svojih snaga u Jadranu i podvrgao obalama Jadranskog mora. To su priznale i Neretljane svom vrhovnom gospodstvu. suvremene generacije Hrvata podignuvši Najgori knez Slavena Domagoju monumentalni spomenik u mjestu Zbog sukoba jedne Domagojeve i jedne Vid nedaleko .J
tradicija
prodaj<-'steonih junica rr1ljekarama i trgot?cinwdiljPm .';rijPta.
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO
u sustavu selekcije
Odaberite
u našoj karanteni steone
junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJE,
i posred, ,ike> kupite junire direkt1tood
<.Buditekorak ispred!
L,r,P.stirajtl: u bolju bit.ducnost!
KraljaTomislava22,HR-48260Križevci
Telefon:048681393,fax:.048681394
Mobiteli:0916170696,0916170636
SREDNJOi ZAIIRU
'<:.) ..... Strukovne škole nude ;:;, -l:11 put do samostalnosti u budur:; poslu. Sadržaji koji
Život srednjoškolaca nakon upisne groznice Izbor zanimanja djece sa sela ovisi o obitelji. Sav trud roditelja
kroz osnovnu školu u pokušaju pronalaženja interesa i razvoja radnih navika može oplemeniti pravilan izbor zanimanja. · ,~ njuju struku u najsitnije detalje._
!:'. se tijekom tro- ili t:==============================================::::::
obrazovnoga razdobf: lja i traže djetetovu zainteresiranost.
Posljednje godine školovanja primjena ima veliki Ti praktikumi podrazumijevaju nost škole s cjelokupnim poduzetništvom ( malo, srednje, veliko), pa škola dobiva potvrdu svoga rada s djecom, a poduzetnici uvid u radnika. Stare navade veza, i sl. brzo padaju pod naletom potreba posla pa je i srednjoškolcima jasno da tržište rada ne trpi površnosti.
Selo je prirodno okrenuto potrebama prehrambene industrije i kroz nju prolaze struke.
Mljekarska škola u Križevcima educira srednjoškolce za zanimanja u mljekarskoj djelatnosti: od priprave u proizvodnji mlijeka, organizacije sakupljanja i predaje mlijeka, do prerade u industriji. Najtraženije zanimanje je mljekarski
U poljoprivrednoj školi je nekoliko trogodišnjih ili usmjerenja (ovisno o struci): ratarstvo, i dr. Prehrambena-tehnološka škola ima nekoliko zanimanja usmjerenja:
• prehrambeni osposobljava se za poslova primanja, i uskladištavanja sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda. Organizira i vodi cijele proizvodne linije u tehnologijama prerade mlijeka i proizvoda, prerade mesa, ribe, i mlinarstva, konditorskih proizvoda, ulja i masti, alkohola, kvasca i sl. Zapošljavaju se u prehrambenoj industriji i obrtništvu;
• mlinar, radi na preuzimanju sirovina za mlinarsku preradu, sirovina, sušenju sirovina, crnom i bijelom Pripremaju i rade na mljevenju, razvrstavaju gotove proizvode, pakiraju ih i uskladištavaju. U tehnološkom procesu mljevenja rukuju strojevima i
• pekar radi na preuzimanju brašna i drugih materijala za proizvodnju pekarskih proizvoda. Obavljaju strojno i miješanje i oblikovanje tijesta, kontroliraju tijesto, pripremaju za peku pekarske proizvode. Pripremaju otpremu proizvoda do Pekari u radu koriste strojeve i
• mesar radi na poslovima od preuzimanja stoke za klanje pa sve do obrade pojedinih dijelova i razvrstavanja mesa. Proizvode kobasice i ostale suhomesnate proizvode, te pripremaju za skladištenje i otpremu iz skladišta;
• rukovatelj prehrambenim strojevima radi samostalno na pojedinim i strojevima u tehnološkom procesu prehrambene industrije, obavlja poslove prihvata i manipulacije sirovina u skladištima, industrijskim pogonima i
• veterinarski radi na uzgoju i zdravlja životinja, vanju širenja bolesti, životinja u veterinarskim ustanovama ili na gospodarstvima.
Djeca na selu struku doživljavaju u skladu s i ponudom posla. Seoska gospodarstva trebaju mlade iz
Zanimanja kojih ima na pretek zaživljavaju onoga trenutka kada tržište .llljekorski list OV200-1.
pokaže interes za proizvod sa sela. Kako u poplavi uvoza osigurati proizvodnju?
Kvalitetnim i osmišljenim poticajima, objedinjavanju i prirodnom proizvodnjom.
Roditelji mogu djeci u odabiru zanimanja, a na djetetu je da svoje odrastanje zaokruži pravilnim izborom zanimanja i za struku dovede do novih životnih
BAKEANICE======================
Bila je rana jesen. Djeca pošla u školu. Imala sam šest godina i govorila kako godine i ja biti Pa ako nisam išla u školu, mogla sam se igrati škole. Znate djeco tu igru, svi je igrate. Nacrtaš školu kredom, ili u pijesku ili na zemlji pa kroz nju tepeš kakvu kutijicu ili crijepa na jednoj nozi.
Tako smo se igrali dok su ovce pasle u pašnjaku dolu koji je bio dosta daleko od sela pa smo tamo tjerali ovce tek u jesen kad nigdje bliže nije više bilo trave. Bijaše to lijepa zelena dolina s tri strane okružena hrastovom šumom. Na rubu šume izvirala hladna zdrava voda, ljeti hladna kao led, a zimi topla da je mogla trava rasti oko nje. Izvor smo zvali
Mlada vodica.
Našu igru prekinuše uzbunjene ovce. Gledam kako kroz stado lijevo - desno sivo stvorenje. Pomislila sam daje divlja svinja jer još nikada ne vidjeh ni vuka ni svinju. ovcama, a vuk ugrabio mlado janje, rekli bismo šilježe. Zgrabio ga zubima za vrat i nosi prema šumi. Janje Sustignem vuka i udri ga štapom.
- Pusti moga lopove divlji, svinjo prokleta!
Zbunio se vuk, ali preko kamene ograde a janje ne pušta. Zbunim se i ja se kako svinja može skakati preko zida. To još nisam ija, opet ih stignem i udri pa udri. Ne može vuk brzo bježati s janjetom u ustima, umorio se pa odustao. Pustio janje i pobjegao u šumu. Jadni se sav tresao od straha, privio se uz mene i drhti. Pregledam ga i vidim da nije nigdje
Ni kapi krvi. Nosila ga zvijer pažljivo kao svoje Ponesem sretnajanje stadu i
111/(jekarskiLi,t 08/2004.
zovem drugu djecu kad njih nigdje nema. Zovem, zovem, ali nitko se ne odaziva. Mislim da se zezaju, ali dosta vremena a ja sama. Osjetim neku nelagodu, neki se strah u mene pa pozovem stado i zaputim se s ovcama Nasred puta ugledam djecu i nekoliko seljaka kako mi ususret.
- Živa si, sunce moje! - majka.
- Zašto ne bih bila seja.
Tek onda od djece saznah da sam jurila za vukom a ne divljom svinjom. Stanem kao ukopana, noge mi klecaju, srce divlje udara. Seljaci mi prilaze, zagledavaju da nemam ni ogrebotine. Tapšaju me po ramenima i hvale moju hrabrost. Ma kakva hrabrost? Pobjegla bih kao i drugi da sam znala da je vuk. Mislila sam da je vuk puno i da je crn kad tako grozne o vuku a on nije od psa, skoro da ga i ne vidiš od ovaca. Kad sam se malo smirila, stanem se smijati kao luda, smijati se svojoj ludosti i neznanju koje je spasila janjetu život.
00 ~@ [DO[1D[3
Gotovo da ne postoji park u kojem ne raste poneki grm. Ukrasno grmlje je u velikim vrtovima, a idealno pristaje u male vrtove i terase: zimzeleno i listopadno, visoko i nisko, i sa dekorativnim listovima.
Kada kupujete ukrasno grmlje izaberite zdrave i ne previše stare sadnice. Najprikladnije su one dvogodišnje i trogodišnje. Zamolite osoblje rasadnika da vam biljke prirede za sadnju, što da biljke moraj_u biti balirane, a listopadnim vrstama potrebno Je podrezati nadzemni dio i korijenje. Osim toga, potrebno je znati grma, jer ponekad nije dovoljno odabrati vrstu, važna je i sorta. je mnogobrojne sorte patuljastog rasta koje su prikladne za sadnju na kamenjaru ili u na terasama.
Prije sadnje grma, iskopanu jamu treba ostaviti neko vrijeme da se provjetri. jame ovisi o dimenzijama sadnica, a uglavnom je
Piše: Dar/w Kantoci, dipl. ing.
50 x 50 x 50 cm. Prilikom sadnje pognojite biljku lopatom stajskog gnoja. Nakon sadnje biljku dobro zalijte. Ako su sadnice kontejnirane mogu se saditi cijele godine, a ako nisu, sadnja se obavlja u kasnu jesen ili rano
MNOGOBROJNEVRSTE
Od zaista velikog broja vrsta spomenut one uzgajane.
Aucuba ili zlatna naraste do 3 m visoko. Osjetljiva je na paje valja saditi na položaju. Ne podnosi mjesta rano obasjana suncem. su sorte sa žutim listovima. Vrlo je prikladna za gradske vrtove a najviše joj odgovara kiselo tlo bogato humusom.
Berberis ili žutika više od 200 vrsta i sorti. Ima ih zimzelenih i listopadnih vrsta. se uzgaja Berberis thumbergii. Sve su vrste berberisa trnovite, a otrov trnja izaziva upalu kože.
Buxus ili šimšir zimzeleni je grm koji se rezidbom može oblikovati. Bez šišanja može narasti 5 m visoko. Razmnožava se reznicama, no ukorijenjavanje traje nekoliko godina.
Calycanthus, kalikantus grm tamnocrvenih cvjetova koji mirišu na ananas. Naraste do 2,5 m visoko. Sorta "Purpureus" ima ljepše listove i bogatije cvate.
Chaenomeles ili japanska dunja ima cvjetove cvjetovima jabuke u narani crvenoj boji. Plodovi su jabukama, i žute, žutozelene ili zelene boje. Ovisno o sorti, visina im iznosi od 50 cm do 2 m.
Cotonoaster, dunjarica ili patuljasta zimzelena i listopadna mušmula, jedan je od najpopularnijih grmova, ali je podložna napadu plameSve sorte imaju bijele i crvene bobice. Visina ovisi o sorti, a se od 15 cm do 2,5 m. Zimzelene sorte osjetljive su na mraz pa ih je potrebno saditi na mjestima.
Euonymus ili kurika vrlo vrste grmova. Najljepši je E. alatus, grm koji naraste do 2 m. E. sachaliensis ima velike, upadljive crvene plodove, a naraste do 4 m. Sve vrste u jesen dobivaju prekrasne boje.
Ukrasnogrmlje Berberis(žutika)
Forsythia ili forzicija grm je koji vrlo rano cvate, a rascvjetane grane mogu poslužiti kao za vazu. cvate nakon mraza, a u godinama kada krajem zime nema mraza cvatnja može izostati. Najraskošnije cvate Forsythia intermedia "Lynwood".
Hippophae ili pasji trn grm je koji naraste do 3 m, a idealan je za mediteranska jer podnosi jake vjetrove. Raste na svakom tlu a može podnijeti i sušu. Za uspješan uzgoj potrebno je posaditi mušku i žensku biljku.
Prunus laurocerasus ili lovor višnja zimzeleni je grm kožastih listova i bijelih grozdastih cvatova. Brzo raste na svakom tlu, a podnosi sjenovite i položaje, što ovu biljku najskromnijim grmom. Ovisno o sorti, naraste od 1 do 4 m visoko.
NJEGA GRMLJA
grmlje ne traži mnogo njege, ali ga nemojte ostaviti da raste bez ikakve kontrole i povremenih intervencija. Prilikom uzgoja grmlja trebat vam škare kako bi ih održavali urednim. Dobro im i povremeno okopavanje i prihranjivanje, osobito u doba cvatnje. Ljeti je potrebno povremeno zalijevanje. Svakih nekoliko godina grmlje prorijedite tako da u sredini porežete stare grane.~
BAKE ANICE
'-+.:..
Djed Pavao Mikin bijaše seoski knez, danas bismo rekli kao neki predsjednik .::' ::s sela. Nije baš imao neku vlast, nego je to bila više neka Ipak, kad bi se kakva
J dogodila, policja je prvo njega pitala o mještanima ili kad bi tko _8 nepoznat došao u selo, upu]ivali smo ga r knezu. Nitko ga nije ni zvao imena nego t_ mu titula postade nadimak.
J: Imao je najljepše konje u okolici, _ Gardijana i bijelu lipicanku Gizdu. Kad bi se knez nedjeljom vozao u novim žuto obojanim zaprežnim drvenim kolima, konji su tako ponosno kaskali uzdignutih glava kao da su znali da su ukrašeni ormom. Njihova pamet nije nimalo zaostajala za izgledom što su puno put dokazali.
Kneza i njegove konje znali su i u udaljenim selima jer je druge knezove, a odlazio je i u daleke gradove na sajmove kupovati i prodavati stoku. Volio je društvo i veselje. Dok se u ili gostionici šalio s prijateljima, konji su upregnuti u kola strpljivo stajali na putu s naramkom sijena ispred sebe. Katkad bi ga i satima bi znao tek kad je mrak pao, a bilo bi i nekoliko sati vožnje do našeg sela.
Popne se knez na kola, namjesti sebi ležaj na ostaku sijena, uzde zaveže za sjedište 1
- Gardijane, Gizda, djeco moja! Idemo I konji mirno krenu sami kolima. To drugi konji ne bi umjeli. Knez legne i pjeva, isprva glasno pa sve tiše dok ne zaspi. Onda u mraku samo zvuk konjskih kopita i klepetanje metalnih na drvenim a vidiš siluete i vatrene iskrice koje sijevnu kad potkova udari kamen. konji na križanjima i ne pogriješe cestu. Kad do rijeke, stanu ispred skele. Skelar da nikada nisu ušli u vodu. Zaržu i udaraju kopitima o kamenje da probude skelara, a ovaj ih povede na skelu i preveze preko rijeke a da kneza ni ne probude. Još nekoliko kilometara u brdo i stignu ispred svoje
Kneževa žena uvijek budna muža. Ne zahtijeva to knez, nego je ona bila tako odgojena da poštuje muža, da ga uvijek mora ispratiti i Jedne gaje tople ljetne dogo na pragu dok je s lovcim dijelio ulovljenog divljeg vepra. pa zaspala. Kad je knez našao usnulu ženu na vratima, tiho juje i u mraku legao na krevet. Dugo je budan dok se žena nije probudila i ušla u sobu vidjeti koliko je sati, a onda se grubo našalio je da nije kod nego lunja po selu. Nije zamjerila mužu jer je znala kakav je veseljak.
izdaleka prepozna žena konjski hod, otvori drvenu ljesu i konji dovezu svog usnulog gospodara ravno u dvorište. Mirna žena odveže znojne konje, odvede ih u staju i napoji pa tek onda probudi muža i povede ga u Mnogi su htjeli kupiti Gardijana i Gizdu, htjeli imati tako rasne i pametne konje. Nudili knezu silne novce, ali ovaj ni nije htio o prodaji. Ta kakvim se novcem može naplatiti odanost vjerne životinje?
list 08/2004.
Piše: Darko Kantoci/ dipl. ing
UPOLJU
N astavlja se tla. Obavlja se plitko oranje prethodno prašenih strništa, kosi djetelina za sjemensku proizvodnju i vade ranije sorte krumpira koje probrati i skladištiti za sjeme. Sijat uljanu repicu, travne i travno-djetelinske smjese kao i travu ili djetelinu. Kraj kolovoza zadnji je rok za košenje otava.
UVINOGRADU
Zaštita u vinogradu svodi se na obranu od pepelnice i sive plijesni. Potkraj mjeseca treba obaviti mladica. Ranozrele stolne sorte se odlistavaju pa bi ih bilo dobro mrežama zaštititi od ptica i kukaca. Prema
Tl'('(rr-1 (NIrvrpn
Piše: J.!..l~\J\J..l..llMilan Paun, pro{
Kolovozu otuda je ime zato što se svaka 'rana s polja vozi do svojega stana.
J. S.
U srpnju je ljetina na njivama požnjevena i složena u stošce, krstace, križake da se osuši, a u kolovozu je valja dovesti s polja dok je još suho i toplo. Potom se i gaženjem odvajalo zrnje od slame, a na vjetru je pljeva iz zrnja. Tako je kolovoz dobio ime po kolima koja dovoze ljetinu, a tako mu naziv i pjesnik "Tu kolovoz vozi žito, slamu, sina."
Kolovoz kao naziv mjeseca zapisan je još u 13. st. Složen je od dviju kola i voziti. Kola su zaprežno vozilo koje su vukli konji, volovi ili krave. Kola su vozilo koje ima a se zvao kolo ili koleso. Kolo i krug, kružni
Berba ljetnih vrsta Provodi se zelena rezidba i cijepljenje na pup. Ako nema kiše, je potrebno zaliti.
UPOVRTNJAKU
je napad nametnika pa je potrebna redovita zaštita. Sve više se tlo suši i sve više treba zalijevati. Poslije berbe kultura prekopati tlo. Sijati: blitvu, mrkvu, peršin grah-mahunar, salatu, endiviju, špinat, poriluk, luk srebrenac, matovilac, kineski kupus a sadi: kupus, kelj, kelj brokula, salata, endivija, raštika, korabica, poriluk i ljutika.
UVRTU
Obrezati živicu. saditi i Ocvale trajnice razmnožavati dijeljenjem. Zimsko saditi na otvorenom. O
HRVATSKI NAZIVI MJESECA
oblik. Tako i danas znamo za izraz kolo Prijedlozi oko, okolo nastali su od izraza o kali (oko kola) u kretanja u krug. je nastala i imenica okrugla slastica, u obliku kola. Imenica je iz hrvatskogajezika prešla i u rumunjski, albanski i turski jezik. su povezane i imenice okolica, okolina (okruženje) i okoliš (priroda).
U narodu je poznat izraz vilino kolo za vrtlog koji na tlu stvara vjetar. Vjerovalo se da to vile plešu kolo i da bi odnijele sa sobom koji bi stao u taj krug. Za Velikog i Malog medvjeda postoje i nazivi Velika kola i Mala kola. Složene nastale kao kolovozkolodvor, kolotura, kolovrat, kolosijek, kolotrag, ...
Ostali zabilježeni nazivi za kolovozagušt naziv august od naziva August (uzvišeni, sjajni) za rimskoga cara Oktavijana, a tako je nazivan šesti mjesec rimskog kalendara. :.J
Obrana od ove se godine provoditi samo Naime, svi radarski centri rade kao i proteklih godina, ali ove godine se provoditi zasijavanje oblaka raketama, samo prizemnim generatorima. Rakete su skupe, nepouzdane, neefikasne itd. O uzrocima svega navedenog o raketama nema smisla više raspravljati. Narod bi rekao: "Nekad bilo sad se samo spominjalo".
Dakle, i ove godine biti. Negdje više ili manje, a ponegdje i ništa. Kad je tome tako, prisjetimo se što je to i kako ona nastaje. oborina sastavljena od kuglica ili nepravilnih komada leda. Polumjer im može biti od 2 do 25 mm ili i a pada iz oblaka koji zovemo Cumulonimbus. Navedeni oblaci se razvijaju na visinama od 2 km, a mogu narasti do visine od 10-tak kilometara. Boja im je olovna. Gornja strana tih oblaka je uvijek plosnata, glatka i se širi u obliku nakovnja. tla i oblaka
pojavljuju se iskidani koji u izazivaju strah. U ostalom pa kako i ne bi kad njihovom pojavom dolazi do pojave jakog vjetra, sijevanja i grmljavine. No, da bi došlo do pojave uzlazne i silazne struje moraju u Cumulonimbusu biti izrazito velike, temperatura na vrhu oblaka mora biti ispod O Celzijusovih stupnjeva a zrno mora po više puta kružiti od baze do vrha oblaka. Dakle, zrno prelazi po više puta svoj put dug i po nekoliko desetaka kilometara. U kad zrna ne narastu do prevelike opadanjem se tope i eto nam pojave pljuskova kiše.
Oduvijek su poljodjelci razmišljali kako zaštiti usjeve od i što da ne do nje. Uostalom, još i danas stariji ljudi kako su, kad bi ugledali oblak, pucali iz mužara ili zvonili crkvenim zvonima da tako otjerati teške i crne oblake. Možemo li vjerovati da su uspjeli?
·~~Kako·su:raketebranilenašapolja,vinograde i li
Obrana od a korištenjem raketa provodila se u Hrvatskoj unazad više godina. Kako se ove godine takav sistem obrane više provoditi, vrijedno je opisati sistem djelovanja protugradnih raketa. Možda se jednog dana netko s nostalgijom prisjetiti 70tih, 80-tih i 2000-tih godina kad su protugradne rakete branile naša polja, vinograde i
Dakle, krenimo redom. Rakete su se usmjeravale prema oblacima u kojima su nastajale jezgre leda, a to su vidjeli samo djelatnici zaposleni na radarima. Prema naredbama s radarskog centra rakete su se usmjeravale i ispaljivale u oblak gdje je nastajala Raketa je osim pogonskog
Mljekarski li.st 08/2004.
goriva u sebi nosila i prašinu srebrnog jodida. Dolaskom u oblak ta je rekata isijavala srebrnog jodida oko kojih su se stvarale jezgre leda. Kako je tih bilo jako mnogo, zrna leda su postala mala pa su se padanjem do tla otopila i dolazilo je do pojave na tlu ne više pljuska kiše. Dakle, raketama se nije razbijao oblak, se njima donosilo u oblak mnoštvo sitnih prašine navedenog reagensa. O
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 08. 20. 08. 31. 08.
19.28
WD~ lOO@fb11-®Jffi®ffi UJ
Piše:dr.IvoBelan
I mt)~\~~
Danas je pouzdano poznato da duboka vjera ima medicinski Dr. Harold Koening, profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu Duke pionir je znanstvenog ispitivanja vjere u procesu ozdravljenja.
On i njegovi tim su Amerikanaca u zadnjih dvadesetak godina i skupili snažne dokaze da vjera ne samo zdravlje, nego pomaže oporavak i ozdravljenje od ozbiljnih oboljenja.
Dr. Koening kaže: se Bogu religiozni pacijenti postižu indirektni oblik kontrole nad svojom Oni vjeruju da nisu sami u svojoj borbi i da je Bog osobno zainteresiran za njih. To ih štiti od psihološke izolacije koju toliko mnogo oboljelih od neke teške bolesti.»
U jednom ispitivanju koje je dr. Koening proveo na 455 starijih pacijenata je da su oni koji su odlazili u crkvu više odjednom tjedno boravili u bolnici na u dana. Oni pak koji nisu nikada ili su rijetko odlazili u crkvu bili su hospitalizirani oko 10 do 12 dana.
Od nedavno su i drugi znanstvenici
o nalazima. Rezultat toga je da sve više bolesnika ulogu koju vjera ima u procesu
U studiji provedenoj na Medicinskom fakultetu u Dartmouthu je 14 puta vjerojatnost da bolesnici umrijeti nakon kirurškog zahvata ako se nisu u grupne aktivnosti i ako nisu našli utjehu i olakšanja u religiji.
u lzraelu obavili su ispitivanje na 3 900 ljudi koji su živjeli šesnaest godina u kibucima i utvrdili da je smrtnost (od žilnih bolesti i raka) religioznih ljudi za 40 posto
manja nego njihovih svjetovnih
Na Yale su 2 812 starijih ljudi i utvrdili da je dvostruko broj moždanih udara u onih koji nisu nikad ili su rijetko išli na misu negoli onih koji su tjedno odlazili u crkvu.
Profesor Hervert Benson s harvarskog
medicinskog fakulteta iznio je novo razumijevanje filozofije koja vjeru u proces On tvrdi da je 60 do 90 posto posjeta zbog nekog oboljenja povezanog sa stresom. Tu su krvni tlak, neplodnost, nesanica i bolesti. Benskon je pokazao, da opušten na stanja uz molitvu i meditaciju smanjuju utjecaj streshormona kao što su noradrenalin i adrenalin. On kaže, da ponavljanje molitve usporava ritam otkucaja i disanja, smanjuje krvnih tlak i usporava moždane valove, sve bez lijekova i kirurškog zahvata.
Stres imunološki obrambeni sustav, da producira upalni agens nazvan interleukin - 6 povezan s pojavom bolesti, dijabetesa, raka i oboljenja. Dr. Koening je našao visoke koncentracije interleukina - 6 u krvi ljudi koji rijetko odlaze u crkvu. Oni pak koji su redovno odlazili na mise imali su znatno manje razine interleukina - 6 u krvi. To da se oni bolje nose sa svakodnevnim stresovima, što je objašnjeno njihovim imunološkim sustavom.
Doktorica Iris Keys, internista u državnoj bolnici u Baltimoru, kaže da je tijekom niza godina svojeg rada uvidjela da se religiozni pacijenti uglavnom striktno pridržavaju propisane terapije, prehrane i tjelovježbe, ako medicinsku znanosti kombinraju s molitvom koja bodri i istovremeno pruža utjehu pacijentima.
Jedan filozof je rekao: «Ljudski život je jedan od Božjih i Bog kroz LJ
list 08/2004.
PIONEER®1189
PIONEER®1189• za boljusjenažu i silažu
PIONEER®1189 je naravni biološki dodatak za siliranje vlažnog mljevenog klipa i zrna kukuruza.Sadržijedan soj bakterija kiselog vrenja, koji je upravo za brzo fermentiranjevlažnogmljevenog klipa i vlažnogzrna kukuruza.
Upotrebomlnokulanta1189 postižese:
• znatnobrževrenje,(iakose višeenergije i hranjiva)
• vlažnisiliranišrotostajesvjež i kvalitetanduževrijeme(pogotovo) utoplijimmjesecima)
• smanjujese zagrijavanja i kvarenjamase
• uzimanjehraneodstraneživotinja
• prirast
Viša aerobna stabilnost siliranog zrna
• PIONEER.1189 kontrola
l9petp'UU! ~ipcmwdJi!
PRVI U HRVATSKOJ I SVIJETU
Najnoviji proizvodi u Vindijinom asortimanu su VIVIS jogurti u atraktivno dizajniranoj mirisnoj PET boci od pola litre.
Svakodnevnom konzumacijom fermentiranih proizvoda ljudski organizam dobiva visokokvalitetne nutriente poput kalcija, proteina i sl., prijeko potrebne za zdravlje. t'tnblja
