Teško je odoljeti slasnom izazovu!
S ponosomvam predstavljamoprvi sir ementalskogtipa - rezultat iskustvai rada našihsirarskih iz Bjelovara. Brižljivonjegovantijekom višetjednogzrenja,BILOGORAC vaszavestisvojimblagoslatkastimokusomi mirisomkoji na mlade orahe. Bogat je kalcijem, a sadrži i vitamine A i B kompleksa.Sirno tijesto je meko,glatko i s poznatim i svojstvenimvelikim sirnim na prerezu.
SADRŽAJ
AGROMETEOROLOGIJA
Treba nam topao i suh rujan __________________
KRMNE KULTURE
HRANIDBA
gnojidbe travnjaka u kasno ljeto· -
2
Krmiva i hranidba krava poslije sušnog razdoblja_ _ _ _ _ 4
Hranidba krava krmom slabe kvalitete _____ l l
VETERINARSTVO
Metiljavost _ _ _
GOSPODARSTVO
Ulaganja i ekonomika proizvodnje tipova farmi u razvitku obiteljskog gospodarstva_ _ _ 13
IZ MINISTARSTVA POWOPRIVREDE
Trendovi govedarske proizvodnje u Hrvatskoj ______ 16
KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO
Mikroorganizmi i mlijeko.
Prema podatcima iz Godišnjeg o stanju poljoprivrede u 2002. godini, popularnog Zelenog prošlu godinu obilježili su pozitivni trendovi u opširnijena str. 16
Piše: mr. se. Dražen agrometeorolog
19
Kako kvalitetu mlijeka ________ 25
INFORMACIJA
Certifiran Referentni laboratorij Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu _
RAZMIŠWANJE TERENSKOG AGRONOMA osvrt na stanje i hrvatskog agrara
OBlrBL.1 I DOM PUTOVANJE S DANICOM
Od Karlovca do Rijeke
Svetište Gospe
Melin - Paromlin - Meljava
DJECA NA SELU djeca - igre i poslovi
Kalendar radova za rujan
Mr. se. Marijan Ribak _________
Ovoga mjeseca kukuruz prelazi iz u voštanu zriobu. No, s obzirom da je zbog suše njegovo stanje vrlo neujedprelaženje iz u voštanu zriobu. Dakle, dogodit se da na jednoj njivi biti kukuruza u fazama dozrijevanja. Eto, to je razlog, zašto priželjkujemo toplu i suhu jesen. Hladan i kišovit rujan mogao bi ratarima donjeti još više dodatnih briga, jer se s pravom bojimo da kukuruz, i ostale ratarske kulture na vrijeme dozrijeti. Kakva biti jesen teško nam je predvidjeti, jer prognoza još uvijek nije velika. No, u meteorologiji nepoznati proricatelji nisu pa je takv pretkazivanja vremena na pretek. Primjerice, "Ako na Mateja (21. rujan) sunce sja, naskoro lijepa jesen zasja" ili "Mateja vedrina, lijepa tjedna
Redakcijski koleglj: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Ljiljana Husinec, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorlca: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna Lektorica: Katarina-Zrinka prof., Crteži: dipl. ing. Nikola Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 4,50 kn, priprema I tisak: •Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43.000 primjeraka
V ZNACENJEGNOJIDBETRAVNJAKA u
I l
a osobito napuštene površine, uglavnom su one površine na kojima je ratarska ili druga proizvodnja. Samo je mali dio površina korišten u pašno košnom sustavu, u prifarmskom plodoredu.
Naši se travnjaci nalaze uz vodotoke ili su u dolinama pa su plavljeni, ili
su na jako strmim i nagnutim površinama gdje je otežana ostala proizvodnja, ili u planinskom pojasu gdje druga proizvodnja nije
Travnjaci su prošireni, dakle na površinama s obzirom na konfiguraciju terena: na skeletnim, plitkim ili na vrlo dubokim tlima, na vrlo suhim ali i na tlima zatim na } vrlo kiselim (vriština) ili pak zaslanjenim tlima, te tlima koja su pod udarima bure (posolica) ili tlima kojima prijeti erozija vodom i vjetrom.
· Na tako staništima, pod utjecajem klime i intenziteta i djelovanja, razvile su se polifitne zajednice s mnoštvom vrsta, vrlo osobina, i prinosa uvjetima staništa. Pripadaju porodicama (visoke i niske trave, travolike, mahunarke i zeljanice).
Na jednom hektaru travnjaka nizinskog ima od 200 do 300 vrsta biljaka pa i više, uglavnom stalnih vrsta, za zajednicu. broj vrsta u zajednici su pratilice, a neke su zastupljene. Vrste za zajednicu u i sustavu gospodarenja mogu biti brojno zastupljene pa u pokrovno_sti, u masi, mogu ponekad i dominirati što ovisi dijelom i o proizvodnje i korištenja.
Ako su se te pratilice, pa i prisutne vrste proširile osjemenjivanjem, a i prinosom te korištenja uklapaju se u sustav proizvodnje, tim vrstama treba prilagoditi agrotehniku proizvodnje i korištenja kako bi se iskoristio njihov potencijal.
Od mnoštva vrsta na našim travnjacima samo su neke vrste visoke Neke vrste imaju visoku ali niske prinose, stoga u tratini - ako im se agrotehnikom ne može prinos, ekonomski nisu
Onim vrstama u tratini koje imaju visoku
KASNOUETO
Piše: Darko Uher, dipl. ing. J
površine u Hrvatskoj zauzimaju preko 50 % poljoprivrednih površina od su oko 13 % livade, a ostali dio su pašnjaci ili napuštene površine koje sukcesijom prelaze u travnjake, a dio u vlažnijem obrasta drvenastim vrstama i prelazi u šumu.
ali i veliku rodnost, podešava se agrotehnika proizvodnje i korištenja i te vrste treba forsirati u tratini gnojidbom kako bi se proširile i zauzele što je udio u masi i pokrovnosti. To osobito vrijedi za višegodišnje i trajne vrste iz porodice trava (visoke i niske) i mahunarki (djeteline).
Na našim travnjacima i ruderalnim staništima i površinama, kojih ima sve više, raste i preko 75 vrsta vrlo škodljivih biljaka od kojih su neke otrovne. Na nekim staništima te vrlo škodljive biljke (nekoliko vrlo otrovnih) trajne su vrste, šire se osjemenjivanjem, a imaju veliku sjemena. košnjom udio tih vrsta mogao bi biti smanjen u tratini ili sveden na zanemariv udio. neke vrste ni košnjom se iz tratine ne mogu eliminirati.
Ako se tratina kasno i neredovito koristi, šire se kratkotrajne ili jednootkosne vrste koje se erije kasne košnje osjemene i tako sve više šire. Cestom košnjom se uglavnom udio višegodišnjih i dugotrajnih trava i djetelina, osobito onih koje se šire podzemnim vriježama i busom. Treba im dati dovoljno hranjiva, kako bi u konkurentskim uvjetima s ostalim vrstama mogle proširiti svoj udio s dovoljno kvalitetne mase tijekom vegetacije u više otkosa.
U spontanoj flori naših travnjaka, prema istraživanjima niza autora, je da na trave (Poaceae) otpada od 22 do preko 65 % mase, ovisno o zajednici. U nekim zajednicama i lokacijama taj udio može znatno varirati ovisno o mikro uvjetima i agrotehnici proizvodnje i korištenja.
Udio mahunarki (Fabaceae) u masi tratine može znatno varirati ovisno o klimi, tlu, vremenu i intenzitetu korištenja, a osobito o gnojidbi oblik i vrijeme primijenjenih gnojiva). je da se od neznatnog udjela
mahunarki (djetelina) u tratini gnojidbom može njihov udio na 35 % u prosjeku, u masi tratine zajednice pahovke rane u prvom porastu (otkosu) a u drugom i porastu djeteline osiguravaju pretežni dio mase u tratini.
Na vlažnijim staništima, gdje je proširena zajednica krestaca, u prosjeku je manje mahunarki. ima staništa u kojima su mahunarke proširene u drugom otkosu i daju više od polovice ukupne mase (žuta, bijela i crvena djetelina te smiljkita roškasta i uskolisna) osobito ako se tlo gnoji fosfornim i kalijevim gnojivima.
Na vlažnim livadama busike oštre trave i travolike biljke daju pretežni dio mase vrlo loše Zeljanica (zeljaste biljke) može u masi tratine biti od 20 do preko 60 %. U tratini u kojoj je velik udio zeljastih biljki, prevladavaju višegodišnje pa i trajne vrste snažno razvijenog korijena velike usisne kojim osiguravaju hranjiva za formiranje velike nadzemne mase u obliku grma) i u sušno doba godine.
Tako razvijen korijenov sustav može crpsti vodu iz dubljih slojeva tla, a hranjiva i iz teže topivih oblika i dubljih slojeva tla. Stoga takve zeljanice dominiraju u tratini osobito u sušnom razdoblju u drugom otkosu {štavelj, pastrnak, mrkva, i dr.). Cesto su posljedica intenzivne gnojidbe gnojovkom.
Gnojidbom tla mijenja se sastav tratine, a time i proizvedene mase, ritam rasta i razvoja i se porast tratine potrebama i proizvedene mase. Usmjerena gnojidba na smanjenje broja vrsta, ali pokrovnost i tratine iste i narednih nekoliko godina jer se favoriziraju vrste ili grupe biljaka koje mogu dominirati u tratini, a rastu od ranog prodo kasne jeseni, se produžava vrijeme korištenja tratine sve do nastupa oborina i jesenskih
Vrlo je važno poznavanje sastava tratine i njene pokrovnosti da bi se postigao primjereni gnojidbe travnjaka, tj. visoka mase i prinosi. Moramo znati kako, kada i kojim gnojivima gnojiti travnjake, odnosno koje je vrijeme najpovoljnije za gnojidbu tratine sastava, koje kolii omjere hranjiva treba unijeti u tlo, da bi postigli neprekidan porast tratine tijekom vegetacije visokih uroda i te potpunu pokrovnost.
Gnojidba jednim hranjivom rast i razvoj jedne grupe, ili samo nekoliko vrsta biljaka
u tratini. Takvom gnojidbom se smanjuje broj vrsta u tratini, ali su zato visoki prinosi i Ako se takvom gnojidbom podesi ritam, i intenzitet korištenja, nepoželjne vrste se gotovo mogu eliminirati iz tratine. Ako se tlo gnoji dušika a koristi ekstenzivna, dio vrsta u tratini se, osobito u drugom porastu osjemeniti (mrkva, pastrnak, i dr. vrste).
Kasna košnja i gnojidba dušikom (KAN, UREA) mogu utjecati na razvoj koji se proširi toliko da zauzme 80 pa i 90 % površine, pa u masi na njega otpada 90 pa i više posto (utvrdio autor na više lokacija). Trave nabusavaju u kasno ljeto generativne i vegetativne pupove za porast tijekom naredne vegetacije. Stoga travnjake treba prihraniti dušikom u kasno ljeto kada padnu kiše, a osobito one s udjelom trava. Potrebna dušika kojom se travnjaci gnoje u kasno ljeto je 30 do 40 kg/ha.
dušika od navedene, ili ako se dodaje kasno (listopad), može isforsirati bujan rast mase i smanjiti udio suhe tvari, osobito u biljkama, a može smanjiti i otpornost na izmrzavanje. Ako se travnjak ne gnoji krajem ljeta dušikom ili ako se dio potrebne dušika ne osigura fiksacijom Rhizobium bakterija koje žive u simbiozi na korijenu mahunarki, porast naredne godine bi slabiji, s malim brojem izboja po busu. Tratina biti rijetka, dat malo mase, a obnavljanje nakon košnje bit sporo i dugo trajati. Takve tratine daju jedan otkos i pašu.
Sve mahunarke (pa i djeteline) za razvoj trebaju fosfora i kalija potrebnih za uspješno prezimljenje. Dovoljnom fosfora se udio djetelina u tratini, a krma sadrži potrebnu toga hranjiva. To se odraziti na proizvodnju i zdravstveno stanje stoke.
da je fosfor slabo pokretan u tlu, a kalij nešto pokretniji, za njihovo unošenje u dublje slojeve treba puno vode, a sam proces unošenja u tlo traje dugo. Stoga treba tratinu gnojiti fosfornim i kalijevim gnojivima u kasno ljeto na staništima gdje nema poplava, odnosno gdje ne prijeti opasnost odnošenja ovih hranjiva vodom.
PK gnojidbom tratine zajednice Pehovke rane, na staništu u Zagreba, Stafa i utvrdili su u masi tratine 56 % djetelina u drugoj godini, a u godini utvrdili su sa 17 na 36 %
Mljekarski Ust 9/2003.
djetelina u masi u tri otkosa. Djeteline (bijela, crvena, smiljkita i dr.) dominirale su u masi drugog i porasta. Ivanek je na Križevaca u više pokusa na livadama pahovke rane i krestaca, koje nisu bile plavljene, utvrdio djetelina u masi tratine PK gnojidbom (80+80kg/ha) sa 17,8 na 31,4 % u prosjeku. PK gnojidba ne djeluje samo na udjela mahunarki u tratini nego i na otpornosti tratine na izmrzavanje, ali osigurava i povoljniji odnos fosfora u krmi što se povoljno odražava na proizvodnju u Brojnim je analizama da naša sijena sadrže malo fosfora. Sijeno iz Posavine sadržavalo je 0,27 do 0,47 % fosfora u suhoj tvari, a sijeno iz Like i Carskog Kotara 0,17 do 0,40 % dok je sijeno s otoka sadržavalo svega 0,08 do 0,16 % fosfora što je premalo. Zbog toga su problemi s proizvodnjom, i s plodnosti i bržim
Smatra se, da je daljnja granica fosfora u sijenu 0,50 %. Prema podatcima sijeno bi trebalo sadržavati 1,6 % dušika, 0,65 % fosfora, 2,0 % kalija, 1,0 % kalcija, 0,4 % magnezija, i 0,25 % natrija u suhoj tvari. Takvo sijeno povoljno na proizvodnju, zdravlje i dužinu života životinja.
Naša sijena s negnojenih travnjaka sadrže znatno manje navedenih minerala, zbog se javlja niz kod životinja hranjenih samo sijenom. Kod životinja s visokom proizvodnjom ti su i intenzivniji. Da bi osigurali dovoljno kvalitetne
krme za namirenje potreba krava muzara visoke proizvodnje i zdravlje životinja travnjake treba gnojiti makro i mikro hranjivima radi optimalnog sadržaj minerala u sijenu.
hranjiva kojima se gnoji travnjak ovisi o opskrbljenosti tla hranjivima, ekološkim uvjetima, biljnoj zajednici, urodu i krme te potrebnoj i krme.
Nažalost, gnojidba travnjaka u nas velikim djelom ovisi o gospodarstva, ali i o opskrbi tržišta gnojivima, jer se na tržištu ne mogu uvijek nabaviti sva potrebita gnojiva i u dovoljnoj Sve travnjake (tipove, zajednice), travne smjese i travno djetelinske smjese ne treba gnojiti jednako prema sastavu, položaju i tipu tla, te opskrbljenosti hranjivima kao i potrebama gospodarstva (oblik, i krme).
Travnjaci na ocjeditim tlima, na kojima ne stoji voda, odnosno gdje ne prijeti opasnost od odnošenja hranjiva treba u kasno ljeto gnojiti NPK hranjivima, a za · intenzivnu proizvodnju i mikrohranjivima. U kasno ljeto (kolovoz, rujna) nakon skidanja predzadnjeg otkosa, ovisno o biljnoj zajednici i sastavu tratini treba osigurati:
- 30 do 40 kg/ha dušika (N) 18 do 24 kg/kj
- 80 do 120 kg/ha fosfora (P2 0 5 ) 47 do 70 kg/kj
- 80 do 160 kg/ha kalija (~O) 47 do 93 kg/kj
Navedene norme mogu se namiriti kompleksnim gnojivima omjera hranjiva ..J
IVA I HRANIDBA
V
HRANIDBA
KRAVA
.• OSL E SUSNOG RAZDOBL
Dugotrajna ovogodišnja proljetna suša utjecati na smanjenje prinosa i kvalitetu krmiva. Trava, sijeno i druga biljna krmiva zbog nedostatka vlage i visokih dnevnih temperatura, sadržavat manje lako topljivih i probavljivih i energetskih tvari a više sirove vlaknine (celuloze). S obzirom na to, normalno je da krmiva biti niže hranidbene vrijednosti, manje ukusna i lakše pokvarljiva, što se slabijom muznosti krava, nižom kvalitetom mlijeka i zdravstvenim problemima.
Travna silaža (sjenaža)
Dobra travna silaža (sjenaža) dobiva se od trave koja mora sadržavati dovoljno jer se pod utjecajem bakterija kiselog vrenja, u anaerobnim uvjetima (bez prisutnosti zraka), pretvaraju u i druge kratkomasne kiseline, snižava se pH vrijednost silaže na 4,2 - 4,5 i na taj konzervira silaža. To se teško postizati u sadašnjim uvjetima poslije suše, jer u travi nema dovoljno a uz visoke dnevne temperature trava se brzo suši i pretvaraju u celulozu. Za je dakle,
9/2003.
Sredstva za pran a da (vimena. muznih mljekovoda,t-dadnjakaza rnljeko I ostalog
Pa N alkaho sredstvo za autoniatsko I pranje I dezlnfekclju. PS teku6e. kiselo sredStvo za automatsko i pranje• P3 Duett - praškasto, kOl,ibllnno (alkalno kt8alo. sredsM>za automatsko t pranje , dezinfekciju • P3 Unisept - praškasto, kiselo sredstvo za automalakO I ruenopr:.mje ujt.rtro I • Zlatol MR-F - praškasto. alkalno sredstvo za pran,e I dezifekcijU • Pa Yeloucld - emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfekciju vimena prije rnužnJe • P3 lo-Shield - Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - Mastitisprofilal<sa
COLAB d.o.o. ,1.01 6321 600, tX, 01 6321 633, avrtnica 17. 10 000 Zagreb, rww.ecolab.com
da se zbog nedostatka secera dobivati lošija travna silaža, manje ukusna i slabije hranidbene vrijednosti.
Prilikom siliranja trave u takvim uvjetima upotrebu sredstava za bolje siliranje koja sadrže bakterijekiselog vrenja, i obvezno, ili ugljikohidratne dodatke. Siliranje i kvaliteta silaže može biti, poboljšana dodavanjem melase, rezanaca repe, sirutke u prahu, mljevenih žitarica i krmnih sirovina koje sadrže škrob i
Pri siliranju ne smijemo zanemariti pravilnu tehnologiju i druge uvjete za dobro siliranje, kao što su: uredna i košnja, prethodno prosušivanje trave, dobro istiskivanje zraka i pokrivanje silaže (anaerobni uvjeti). U protivnom ne ni sredstva za bolje siliranje.
Kemijski sastav i hranidbena kvaliteta sjenaže
Kemijski sastav i kvaliteta travne silaže mnogo ovise o vrsti trave, tlu, gnojidbi, postotku suhe tvari i vremenu košnje. se, da sjenaža livadne trave, u sadašnjim uvjetima, sadrži oko 35 % suhe tvari, 4 - 5 % sirovih
(oko 3 % probavljivih sirovih 9-11 % sirove vlaknine, 0,2 % kalcija, 0,05 % fosfora i 0,03 % magnezija.
Energetska hranidbena vrijednost sjenaže livadne trave iznosi oko 0,27 H.j./kg (2,02 MJ NEL) ili u suhoj tvari oko 0,67 - 0,78 H.j./kg (5,5 - 5,8 MJ NEL).
I pored primijenjene dobre tehnologije siliranja, mora se s tim da sjenaža sadržavati slabiju energetsku hranidbenu vrijednost, jer zbog suše sadrži manje a ostatak se vrenjem pretvorio u hlapive masne kiseline i dijelom ugradio u mikrobne Travna silaža i sjenaža, stoga, ne može energetski zadovoljavati potrebe goveda za visoke priraste tjelesne mase, a visoka muznost krava može se postizati samo uz dodatak krepkih krmiva (žitarica).
Sjenaža sadrži dosta sirovih bjelan(oko 11-14 % u suhoj tvari), ali to su (70-90 %) lako topljive i u buragu lako razgradive s mnogo spojeva nebjelandušika (NPN spojeva). Dakle, bjelansjenaže kvalitetom ne zadovoljavaju potpuno potrebe visoko muznih krava, jer
Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503
fax (01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište
fax (01) 2499 509
PROIZVODIMO, IZVOZIMO I UVOZIMO
TEPRODAJEMONAVELIKO I ALOSJEME
RATARSKOGPOVRTNOG I INDUSTRIJSKOG BILJA
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem
Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u
Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovci ma.
P.J.Vinkovci,KraljaZvonimira80
Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589
DTS LIVADA za košnju i ispašu
DTS TRAVNIKza košnju
DTS PAŠNIK za ispašu
Sudanska trava "SuSu"
grašak "Poneka" za zelenu masu
grašak "Solara" za zrno
mrkva "Ljubljanska žuta" repa "Brigadier" i "Eckendorf"
Jara grahorica "Jaga" i "Ebena"
Ozima grahorica "Popelsdorfer"
Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa"
Sve vrste djetelina i trava
krave moraju za dobru dobivati kvalitetnije s esencijalnim aminokiselinama, od kojih oko 30 - 35 % teže probavljivih u buragu.
S obzirom na slabiju energetsku hranidbenu vrijednost sjenaže i lakše probavljivih u buragu, vrlo dobro je sjenažu dodavati krmnim obrocima s kukuruznom silažom, s kojom se po sastavu dobro upotpunjava.
Ako je krave puštati na pašu, hraniti svježom livadnom travom i krmivima, sjenaže može biti manje u krmnim obrocima za utrošene trave, a kukuruznu silažu treba po zamijeniti silažom kukuruznog klipa ili zrnja kukuruza, pa i drugim žitaricama.
Žitarice za hranu i žitarica poslije sušnog razdoblja ostaje otvoreno pitanje, a žitarice su temeljna energetska krmiva za hranu, posebice krava u visokoj proizvodnji mlijeka. Prinosi žitarica bit mnogo manji, ne uvijek jako ali sigurno nedostajati mnogim gospodarstvima.
može biti i u hranidbi krava žitaricama koje su poslije dugotrajne suše nastupom povoljnijih klimatskih prilika ubrzano i nepotpuno dozrijevale. Svježe zrnje može sadržavati nezrelih i s produktima izmjene tvari kao što su glikozidi, histamini, glukozamini i sl., pa uzrokovati probavne pojave, upale papaka (pododermatitis), slabiju plodnost, otekline vimena i sl.
Kukuruz sigurno najviše nedostajati kao energetsko krmiva. Kukuruz se može upotrebljavati za hranu kao zeleno krmiva u najranijem stadiju rasta, do cvjetanja i do zrelosti, a zatim tijekom dozrijevanja do pune zrelosti. Tako i sada treba pravovremeno da se, ovisno o klimatskim prilikama i stanju vegetacije u razdoblju, kukuruz iskorištava za hranu kao zeleno krmivo, za silažu ili zrno.
KUKURUZ - KAO ZELENO KRMIVO Kemijski sastav i hranidbena kvaliteta zelenog kukuruza
Zeleni kukuruz sadrži malo suhe tvari samo 15 20 %) i malo sirovih (1,4 1,7 % ili oko 1,1 % probavljivih sirovih Zbog sadržaja osobito u zelenoj stabljici, krave ga rado jedu i s tim muznost. Sadrži mnogo karotina i
vitamina B skupine što daje i posebnu kvalitetu proizvedenom mlijeku.
Gnojidba gnojivima sadržaj sirovih u zelenoj kukuruznoj biljci, a u nekim uvjetima može sadržavati nitrata i drugih spojeva koji s glukozom stvaraju otrovne spojeve (glikozide, glukozamine i sl.), te mogu uzrokovati otrovanja i nepovoljno utjecati na plodnost i nost krava.
Od ostalih sastojaka zeleni kukuruz sadrži 4, 1% . sirove vlaknine, 0,08 % kalcija, 0,05% fosfora i 0,03 % magnezija. Energetska hranidbena vrijednost iznosi oko 0,2 H.j./kg (1,14 MJ NEL) ili u suhoj tvari 0,97 H.j./kg ( 5,74 MJNEL).
Silaža zelenog kukuruza
Zeleni kukuruz se u ranom stadiju do mlijezrelosti može silirati, ali zbog visoke vlažnosti ( sadrži ispod 30 % suhe tvari) stvara se velika iscjetka (efluenta) s kojim se iz silaže gubi mnogo minerala i drugih hranjivih tvari. Uz to, lako provriju u octenu i kiselinu pa se dobiva jako kisela i loša silaža.
Zeleni kukuruz za hranu i silažu treba kositi najmanje 10 do 15 cm od tla jer su donji dijelovi stabljike uvijek zemljom što nepovoljno na silažno vrenje, pH vrijednost silaže, a može uzrokovati probavna i druga oboljenja. Masu zelenog kukuruza treba, zbog visoke vlažnosti i efluenta, silirati izmiješano sa suhim krmivima kao što su sjeckana slama, suha kukuruzovina, ljuske soje, suncokreta i sl.
Kukuruzna silaža zrelijeg kukuruza
Sa zrelosti kukuruza se suha tvar biljke, stabljika otvrdne, postaje teže probavljiva i slabije hranidbene vrijednosti. Smanjuju se tvari u kukuruznoj biljci, a škrob u zrnju kukuruza. Tako se sa zrelosti kukuruza ponovo poboljšava energetska hranidbena vrijednost kukuruzne biljke i, drži se, da je voštana zrelost optimalno razdoblje za siliranje kukuruza, sa sadržajem oko 30 - 35 % suhe tvari. Stabljika je još dovoljno zelena, može se dobro ugaziti i istisnuti zrak, i nije potrebno dodavati sredstva koja pospješuju siliranje. Kukuruznu biljku za siliranje treba na 1-3 cm.
Kukuruzna silaža pune zrelosti kukuruza može biti vrlo dobre hranidbene kvalitete, ali zbog stabljike
Mljekarski
Krave spremne za Startnakontelenja
Za brži oporavak krava nakon telenja
Zahtjev:
Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti. Proces izvanredno je Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.
Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste mineralne vode.
Uzrok:
Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, zaležavanje, groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.
Rješenje:
BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.
Djelovanje:
Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže snaga, pivski kvasac kao fitnes_~omp~menta i apetita u buragu. Dodatni 1zvon energije uslijed laktoze i dekstroze (groždani
Zašto:
Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,
klorid, itd.), je glavna regulacija prometa vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzeu:io bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenJa. Osim toga, telenje je povezana i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u ili manjoj mjeri.
Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.
Kako: Jedna BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U potrebe dati sondom.
Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.
Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane. _ Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mJestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo posteljice, dobrog zdravlJa krave.
Prednost: - zdrava krava - visok - optimalan start laktacije Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., 10010 Zagreb, 98, Tel: 01 / 6609 - 851, Fax: 01 / 6609 - 728, e-mail: sano-zagreb@zg.tel.hr
teže se ugazi, u silaži zaostaje više zraka, a zbog oksidacije se zagrijava ili ponovo provrije nakon otvaranja silosa, osobito nastupom ljetnih
To može biti i s kukuruznom biljkom koja se, zbog suše, rano osušila.
Suhlju silažnu masu treba sitnije (1 do 2 cm) i temeljito ugaziti, a dobro je ako se prilikom siliranja miješa s vlažnijim krmivima kao što su sirovi repini rezanci, glave i repe, pivski trop i
Nije dobro suhu silažnu masu prilikom siliranja polijevati vodom, što je nekad bilo
Voda se slijeva u dubinu silosa, zadržava u šupljinama silaže gdje se razvijaju plijesni, a silaža se zgruda i kvari.
Visina otkosa kukuruzne biljke ov1s1 o zrelosti i stabljike. se na visini oko 20 - 25 cm od tla. U sušnim godinama, ili s zrelosti kukuruza, stabljika je osušena pa je potrebno visinu otkosa. Na taj dobivaju se manji prinosi silažne mase, ali je stabljika mekša za silažu pa se lakše ugazi do anaerobnih uvjeta. S tim se poboljšava kvaliteta i hranidbena vrijednost silaže.
Kemijski sastav i hranidbena kvaliteta kukuruzne silaže
Kukuruzna silaža u kasnoj voštanoj zrelosti sadrži oko 32 % suhe tvari, 2,7 % sirovih bje(1,4 % probavljivih sirovih na), 6,5 % sirove vlakJ).ine, 0,11 % kalcija, 0,06 % fosfora i 0,04 % magnezija. sirovih u kukuruznoj silaži je mala, a može se pravilnom gnojidbom kukuruza. kukuruzne silaže su poslije voštane zrelosti oko 20 - 25 % stabilne od razgradnje u buragu.
Energetska hranidbena vrijednost kukuruzne silaže ovisi o i zrelosti zrna kukuruza i iznosi oko 0,33 H.j./kg (2,3 MJ NEL) ili u suhoj tvari oko 1,0 H.j./kg (6,55 MJ NEL). Zbog visoke energetske hranidbene vrijednosti, kukuruzna silaža se vrlo dobro uklapa u krmne obroke s travom, travnom silažom i sjenažom u kojima prevladavaju lako probavljive i razgradive
minerala u kukuruznoj silaži je vrlo mala i- nedovoljna za potrebe krava. Minerali ovise o gnojidbi, mineralnom sastavu i vlažnosti tla. Stoga treba uz hranidbu kukuruznom silažom dobivenom u uvjetima suše, nedostatke minerala pa je nužno potrebno u krmne obroke krava dodavati mineralno vitaminske premikse, i kravama niže muznosti.
Sijeno voluminozno krmivo u intenzivnoj proizvodnji krava
S obzirom da se zbog ovogodišnje suše kuju nedostatci krmiva, osobito u stajskom držanju tijekom jeseni, zime i ranog sve do nove pašne sezone, treba spremiti što više siliranih ili osušenih krmiva. Pri tome se ne smije zanemariti proizvodnja sijena, a za svaki treba izvjesnu kolizobene i slame, suhe kukuruzovine i drugih balastnih krmiva.
Sijeno je vrlo suho voluminozno krmiva koje treba davati i kravama visoke muznosti, jer održava povoljnu kiselost buragova sadržaja i i kvalitetu buragovih mikroorganizama, poboljšava preživanje i iskorištavanje krepkih krmiva.
Kemijski sastav livadnog sijena livadna sijeno sadrži oko 84-86 % suhe tvari, 7-10 % sirovih 25-30 % sirove vlaknine i energetsku hranidbenu vrijednost oko 0,45-55 H.j./kg (3,50 MJ NEL). Sadrži oko 0,60-0,65 % kalcija, a samo 0,1-0,2 % fosfora. Fosfora je, malo u svim vrstama sijena.
Velika hranjivih tvari gubi se lošim sušenjem i sijena, posebice fosfora, vitamina A (karotina), vitamina Di E.
Zbog suše i velikih sijeno vjerojatno sadržavati sirove vlaknine (celuloze) i lošiju hranidbenu kvalitetu.
i zobena slama, suha kukuruzovina, kao i druga suha voluminozna krmiva mogu biti u hranidbi krava visoke muznosti samo kao strukturna krmiva u manjim ma (1 do 2 kg/ dan). Osobito se dobro pokazala upotreba sojine i suncokretove ljuske koje poboljšavaju i kvalitetu mlijeka.
Uz sva navedena osnovna voluminozna krmiva kravama treba davati, ovisno o muznosti, i odkrepkih krmiva (koncentrata) 1 do 10 kg po kravi (650 kg tjelesne težine) podi-jeljeno na dva do obroka dnevno a najviše 40-50% od ukupne suhe tvari krmnih obroka.
Mineralno vitaminske premikse obvezno kravama davati i kravama niže muznosti koje dobivaju u voluminozna krmiva, ali ne i potpune krmne smjese (koncentrate) s dovoljno mineralno vitaminskih dodataka.
U broju "Mljekarskog lista,, te: "Optimalni krmni obroci krava muzara,,
Mljekarski list 9/2003.
Osnovni je problem, u hranidbi krava lošom krmom, konzumacija takve krme, osobito u ranoj laktaciji. Konzumacija voluminozne krme ovisi o sadržaju neutralnih detergent. vlakana (NDV) koja predstavljaju struktur-
Piše: mr. se. Goran Kiš
Nepovoljni vremenski uvjeti u vrijeme rasta, te u vrijeme košnje ili sušenja voluminozne krme mogu uzrokovati proizvodnju velikih osrednje i loše krme, odnosno, opskrbu krava visoko kvalitetnim krmivima.
nih vlakna (celuloza, hemiceluloza, lignin) odnosno biljne stijenke. Što je viši sadržaj NDV-a, životinje jedu manju krme, zbog s.e smanjuje proizvodnja mlijeka i pogoršava tjelesna kondicija krava. Preporuke kojih se trebamo pridržavati l<ada hranimo lošom krmom su:
1. žitarica,
2. koristiti žitarice hranidbenog sastava,
3. dodati masti,
4. upotrijebiti visoko vlaknaste nusproizvode kao zamjenu za škrob ili krmu, 5. udio silaže kukuruza u obroku, 6. dati krme prema njezinoj kvaliteti.
Hranidba žitaricama
Posljedica hranidbe krmom loše kvalitete može se ublažiti udjela žitarica u obroku. takvu hranidbu treba izbjegavati zbog pojave acidoze jer hrane krave s udjelom žitarica, a s premalo vlakana u obroku. Kada se udio NDV-a u obroku spusti ispod 25-26% suhe tvari (ST), ili je krma prekratko isjeckana, pojavit se problemi:
1. smanjenje preživanja krava, 2. smanjena proizvodnja sline, 3. buražne acidoze, 4. smanjenje sadržaja masti u mlijeku, 5. lamini tisi, 6. stalne oscilacije u konzumaciji hrane, 7. smanjena proizvodnja mlijeka, 8. mršave krave u vrijeme rane laktacije.
Da bi izbjegli navedene probleme, konzumaciju žitarica na 3 do 4 kg po hranjenju ili 50 do 60% ST obroka.
Kada hranimo krave obrokom s visokim udjelom žitarica, moramo razmotriti i dodavanje visoko vlaknastih i visoko energetskih nuspro-izvoda u smjesu žitarica, kao što su; kukuruzne posije, kukuruzni gluten, kukuruzna prekrupa, repini rezanci, ljuske soje. Ta krmiva smanjuju pojave acidoza i U tablici 1. prikazana je maksimalna konzumacija nekih vlaknastih nusproizvoda.
Tablica 1. Maksimalna* konzumacijavlaknastih . nusproizvoda
Krmivo
Sojineljuske
Kukuruznigluten
(kg/dan)
2,0- 3,0(dajese samo)
3,5- 4,5{dajese u izmješanomobroku)
4,5 - 9,0
Sladneklice 7,0
brašno
3,0-4,5
• u kombinacijama nusproizvoda u obroku njihova ukupna ne smije 25-30% ukupne ST obroka
Visoko vlaknasti nusproizvodi kao djelonadomjestak krmi
Mnogi nusproizvodi mogu biti nadomjestak voluminoznoj krmi u udjelu od 1520% ST obroka. To su sojine ljuske, nusproizvodi prel'.ade zobi, klip kukuruza i repini rezanci. Korištenjem ovih vlaknastih nusproizvoda, koji nadomještaju kvalitetnu krmu, moraju biti
zadovoljeni minimalni uvjeti koje takva krma treba imati:
• 19 - 21% kiselih detergent vlakana (KDV),
• 26 - 27% NDV,
• 67 - 75% od NDV-a treba biti gruba krma,
• 40 - 50% krme u ukupnoj ST obroka.
Hranidba s više kukuruzne silaže
Dvije do tri smjese krmiva, u obroku krava, može biti kukuruzna silaža. se 2 do 3 kg sijena ili sjenaže po kravi u obroku da bi spridebljanje krava koje nastaje usljed prekomjerne konzumacije kukuruzne silaže.
Hranidba kukuruznom silažom zahtijeva poveproteinskih dodataka, osobito iz soje ili nekih animalnih krmiva. Trebamo upotrebljavati
Tablica2. u hranidbimastima
Izvor
Voluminoznaknna i žitarice 3%odST
Prirodne 2-4% od sr
- punomasnazrnauljarica 0,5kg
- loj 0,5kg
masti
2% (0,5kg)
UKUPNO 7 - 8%od STobroka(MAKSIMALNO)
visoko vlaknaste, nisko škrobne nusproizvode za stimulaciju preživanja, odnosno, potencijalnih acidoza. Visoki udjel kukuruzne silaže, uz dodatak pufera i obroke, boljim proizvodnim rezultatima muzara.
Dodavanje masti u obrok
Pravilnim dodavanjem masti u obrok koji sadrži nisko kvalitetnu krmu, može potaknuti metabolizam energije a rizik od acidoza zbog prekomjerne hranidbe žitaricama. U tablici 2. prikazane su masti u obroku. maksimalni udjeli krmiva i izvora u obroku:
• cijelo zrno soje (punomasno) = 2,5 kg/dan,
• tostirana soja = 2,5-5,0 kg/dan,
• ekstrudirana soja = 1,5-2,0 kg/dan,
• suncokret, sjemenka 1,0-1,5 kg/dan (mljeveno); 2,0-2,5 kg/dan (cijelo).
namjena krme
Za uspješno gospodarenje treba znati kakve i koliko je krme potrebno teladi, junicama i kravama, kao i planirati košnju i nabavu kvalitetne krme tijekom godine. Ako se ipak dogodi da je kvalitetne krme tada lošiju krmu treba namijeniti kategorijama stoke i držati se navedenih preporuka.
Ned agro d.o.o., Mekušanskac. 62, Karlovac,047/654-292, 098/365-857 .lT~
Q\O,!J
• RANI FOLIJE ZA SJENAŽU I SILAŽU
• NOVATEX WINNER MREŽAZA OKRUGLE
• RANI FOLIJE ZA OKRUGLEBALE
• OPREMAZA STAJE NIZOZEMSKOG
BROUWERS:VEZOVI, TOPLI PODOVI, OGRADE,POJILICEPREKO300 ARTIKALA BALE
• ŠPAGAZA BALE
• POLOVNAPOLJOPRIVREDNA I MEHANIZACIJA
• FOLIJE
• HANGARI
Obratite nam se s povjerenjem!""
METILJAVOST
Od metiljavosti obolijevaju goveda, ovce i koze, a mogu još oboljeti bivol, svinja, konj, magarac, divlji a vjek.
Piše: mr. se. Antun
I Metiljavost je jedna od bolesti Javlja se I u cijeloj Hrvatskoj i nanosi velike gubitke zbog smanjene otpornosti organizma i proizvodnosti životinja, troškova i
BOLESTI. Metiljavost uzrokuje više vrsta parazita iz roda metilja. Kod goveda je na1cesc1 bolesti veliki metilj Fasciola hepatica, kod ovaca i koza je mali ili kopljasti metilj Dicroecelium dendriticum, dok bolest uzrokuje ruminalni metilj iz roda Paraphistomum.
RAZVOJ PARAZITA. U suzbijanju metiljavosti vrlo je važno poznavati na koji se razvija parazit. Spolno zreli metilj dnevno može 10.000-20.000 jajašaca. Ako se jajašce u vodi, iz njega se razvija za je daljnji razvoj potreban barski Nakon daljnje preobrazbe (cerkarija) napušta i prilijepi se na travu i Tako mladog metilja pojedu Mladi ·metilji buše stijenku crijeva, ulaze u trbušnu šupljinu i nakon 4-6 dana buše jetru, nasele se u gdje se razvijaju do odraslog stadija. Metilj u ovci npr. može živjeti do 11 godina.
Važno je napomenuti, da metilj dugo ostaje na sijenu sposoban za invaziju.
ZNAKOVI BOLESTI. Metilj šteti oraganizmu životinje na tri pojedine organe (crijeva, potrbušnica, jetra), zatim otrovima te stvaranjem uvjeta za sekundarne infekcije.
Znakovi bolesti ovise o broju parazita koji se nalaze u životinji. Smatra se, da 50 parazita u ovci dovodi do pojave znakova bolesti. Ako je broj parazita u životinji znakovi bolesti biti izraženiji.
Bolest može biti kratkog (akutnog) i dugog tijeka.
Brzi tijek bolesti je kod ovaca i koza pri dolazi do zaostajanja za stadom, slabiji je apetit i preživanje, otpada vuna, trbuh je i bolan.
Ako se bolest duže razvija tijek), njeni znakovi su iscrpljenost (kaheksija) i slabokrvnost (anemija) jer se odrasli metilji hrane krvlju Vuna je suha i lako otpada, životinje slabije jedu a može se javiti i proljev.
Gravidne životinje mogu pobaciti u akutnom i obliku bolesti.
DIJAGNOZA BOLESTI. Bolest u akutnom obliku prepoznajemo prema simptomima (znakovima), dok u tijeku na bolest možemo sumnjati zbog slabokrvnosti životinja (blijede ili blago žute sluznice) a je nalazom jajašaca u balegi životinja (koprološka pretraga). Bolest se može utvrditi kod klanja kada je jetra promijenjena i nalazom odraslih !Jletilja u i mjehuru.
LIJECENJE. Danas je na tržištu niz antiparazitika koji uspješno uništavaju metilje u organizmu životinje. Takvi preparati osim na metilje, djeluju i na druge vrste parazita (npr.trakavice i vlasce) tako da je tretiranje životinja antiparaziticima višestruko. Govedima se daju bolusi u kojima je lijek protiv metiljavostii pa se ubacuje u predželudac goveda.
PREVENTIVA BOLESTI. Prva i osnovna mjera u suzbijanju metiljavosti je tretiranje životinja lijekovima koji yklanjaju metilje iz organizma (antiparazitici). Zivotinje je potrebno tretirati u dva tjedna prije izlaska na pašu i u jesen prije smiještanja životinja u staje. Važno je naglasiti, da se pojedini preparati ne smiju davati u sezoni mrkanja (koze, ovce), stoga je potrebno upute o korištenju lijeka ili još bolje potražiti savjet veterinara.
Kako je napomenuto, najvažniju ulogu u razvoju parazita ima barski koji se javlja u naplavnim pa je jedna od najvažnijih mjera u suzbijanju metiljavosti pašnjaka odnosno melioracija u gdje se ta mjera može provesti. Nažalost, još uvijek se velik broj životinja, posebno ovaca i koza, napasuje na nepašnjacima pa su zbog toga stalno izložene invaziji parazita.
Ne smije se zaboraviti da se bolest s livade može sijenom «donijeti» u staju, stoga je melioracija i livada neophodno ako se uspješno želi riješiti problem metiljavosti. O
~(fJ[!Jjfi U@bro
@J/p@W@JXdJJJj@©XJflili
rg@~~@]
Piše: doc. dr. se. Zoran
Takav raspoloživog proizvodnog prostora bio je nedostatkom financijskih sredstava i potpore poljoprivrednicima, ali i tradicionalnim govedarske proizvodnje, kao i cjelokupne poljoprivredne proizvodnje u gospodarstvu. su gospodari pri proširenju kapaciteta razmišljali: mala ulaganja u adaptaciju ne opteretiti previše a donijet korist makar i ne bilo (više mlijeka po grlu, bolji prirast u tovu i Danas takvo razmišljanje treba promijeniti pa u poslovnim odlukama koristiti jednostavnu ekonomsku logiku. Obiteljske farme muznih krava danas se obnavljaju ili kao nove postavljaju prema rješenjima, gradnje i kapacitetima. Vrlo masivno zidane objekte. Takvi objekti, posebice oni manjeg kapaciteta, su prema zamislima i te raspoloživom prostoru u gospodarskom dvorištu. Nije rijedak da se tek nakon izgradnje objekta ustanovi kako nije u potpunosti koristiti novonabavljenu opremu (vezove, muzne i instalacije) koja svojim obilježjima zahtijeva radni prostor. Gospodari tada "žrtvuju" stajno mjesto za goveda ili na drugi prostor. Isto tako, za jedno grlo više u staji se prostora (hranidbeni hodnik, va_lov, kanali za izgnojavanje), zbog je potrebno više radne snage za objekta, te hranidbu i njegu stoke. Takvo postavljenje prema iskorištenju stajskog prostora nepotrebno narušava povoljna mikroklimat-
Ml/ekarski li.st 9/2003.
ska obilježja staja i loše djeluje na iskorištenje proizvodnog potencijala grla (mlijeko i prirast mesa).
Prije svakog ozbiljnijeg ulaganja u obnovu i proširenje kapaciteta u govedarskoj proizvodnji gospodari bi se, kao i prije svake poslovne odluke koja mijenja strukturu i velipoljoprivredne proizvodnje, trebali posavjetovati s djelatnicima službi za potporu obiteljskim gospodarstvima (savjeta-davna služba, veterinarske stanice, i županijski odjeli za poljoprivredu, službe pri mljekarama i
Zasnivanjem novih farmi treba poštivati suvremeni proizvodnje. U posljednje vrijeme je u svijetu jedan od najvažnijih zahtjeva potreba držanja grla na što prirodniji Zato grade jeftinije objekte, a dio sredstava za izgradnju i opremanje farmi se odnosi na opremu stajnih mjesta i mljekarnica uz stajski objekt. Unutarnje objekta je vrlo funkcionalno, pa je osiguran normalan tijek svih radnih postupaka bez "praznih hodova" i gubitaka rada. Pritom se ne ometa "prirodno" ponašanje životinja pa one nisu izložene nepotrebnim stresovima.
Tako se grade staje vanjske klime otvorenog ili poluotvorenog tipa koje nisu posebna novost govedarske prakse. I u nas ima primjera gradnje takvih i objekata krajem 70-tih i
80-ih godina. No, zbog razloga zbog nepovoljnih gospodarskih prilika i zadržavanja tradicionalnog uzgoja) takav je oblik uzgoja napušten ili zanemaren. Danas se na našim gospodarstvima u govedarski intenzivnijim još mogu objekti prvobitnog otvorenog i poluotvorenog držanja. obilježje takvih objekata je korištenje opeke ili betonskih blokova, te krovišta pokrivenog crijepom. Danas se zbog jednostavnosti i nižih troškova izgradnje, te zbog "prirodnosti" drvena ili željezna konstrukcija i drvo kao osnovni materijal.
Za sve tipove staja vanjske klime je da mikroklima u staji gotovo odgovara vanjskoj klimi. Klima u našem kontinentalnom se odlikuje maksimalnim temperaturnim promjenama od -20°C do +35°C. Razdoblja izrazito niskih i jako visokih temperatura· su u nas kratkotrajna, pa ne posebno za gradnju ovakvih staja. Naime, u uvjetima krave bez problema podnose temperature od -10°C do +30 °C. U ljetnim mjesecima grla treba zaštititi od izravnog djelovanja sunca, a zimi ih treba zaštiti od vjetra i osigurati im toplo i suho ležište.
Nosiva konstrukcija ovakvih staja je drvena ili a betonska. Zidovi su drveni, a jedino izmuzišta u okviru staje treba graditi masivno; zidovi su drveni (daske debljine 2,5 cm). Uz ovakve staje masivno valja graditi samo izmuzišta u sklopu kojih se nalaze mljekarnice i rodilišta.
Posebni oblik ili tip objekta za držanje goveda predstavlja "Cuccette" koji se sastoji samo od hranidbenog stola i nadstrešnice iznad boksova za ležanje. Prema istraživanjima u - Bavarskoj krave ljeti radije borave u Cuccette-ma nego u otvorenom ili zatvorenom tipu staje. Zimi krave ne leže rado u prvom redu boksova jer je izložen vjetru i snijegu, pa se ovakav tip staja, pod uvjetom da se Cuccette zaštitna mreža štiti od vjetra i snijega. Ovakav tip objekta za muzne krave mogao bi se primijeniti u dijelu kontinentalne poljoprivredne regije u Hrvatskoj.
Kako je više puta spomenuto u
ove rubrike Mljekarskog lista, s ekonomskog stajališta je vrlo važno zasnivanje gospodarski proizvodnje mlijeka u obiteljskom gospodarstvu. Poslovanje obiteljske farme treba se temeljiti na ekonomskim Takve pretpostavke se ne mogu ostvariti s malim osnovnim stadom, te neodgoobjektima (staja, silosi, nadstrešnice i dr.) i (poljoprivredna mehanizacija i muzna oprema). Stoga je i u ovom radu napravljen odmak od naše govedarske prakse kako bi se pokazala opravdanost predloženog projekta. je da obiteljsko gospodarstvo posjeduje osnovnu poljoprivrednu mehanizaciju u ratarskoj proizvodnji, raspoloživo obradiva zemljište (15-20 ha oranica, te 12-15 ha livada i pašnjaka) i radnu snagu (2-3 radno aktivna Gospodarstvo proizvodi dio hrane za potrebe farme. Pritom koristi uglavnom rad vlastitih Za troškova proizvodnje korišteni su utrošci rada i materijala naših odabranih gospodarstava. ulaganja je obavijen prema cijenama opreme i usluga. Može se pretpostaviti ušteda pri izgradnji objekata korištenjem vlastitog materijala i rada.
Grafikon 1: Troškoviizgradnjei opremanja farme tipoviobjekta)
1.200.000
1.000.000
800.000 ., 5 600.000
400.000
200.000
o Cuccelle
Masimiobjekt Tip objekta
01\oreniobjekt
[o Objekts opremoml1lNabavkag1a(35) [
Ukupna ulaganja u farme, kapaciteta 35 muznih grla s podmlatkom su 856.500 kn, 1,022.000 kn i 1,155.000 kn. Od toga je 367 kuna za troškove nabave muznih grla. Radi se o vrlo visokim ulaganjima za naše uvjete, no pretpostavlja se visoki stupanj
iskorištenosti potencijala muznih grla posebice holstein pasmine.
U uvjetima proizvodnje, oko 6.000 kg mlijeka godišnje po kravi holstein pasmin~, su prihodi farme od oko 591 tikuna. Izdatci za materijal i usluge su oko 261 kuna, a ukupni troškovi s iznosima troškova amortizacije i troškova vlastitog rada su od 374 do 400 kuna. Proizvodnja je vrlo jer su pokazatelji od 1. Bruto dobitak gospodarstva je dostatan za sve izdatke koji ne moraju biti povezani s poljoprivrednom proizvodnjom u gospodarstvu. Clanovi dobivaju naknadu za svoj rad, a preostali iznos je dostatan za otplatu kredita pri zasnivanju farme. I u uvjetima kreditiranja u nas (kamata 7% rok otplate 8 godina) je ' . uspješno podmirivanje troškova kreditiran1a i dobro ekonomsko poslovanje farme.
Tablica 1: gospodarskihrezultata na farmama s grlima holsteinpasmine (u kunama)
Opis/Tipobjekta Masivnastaja Otvoreniobjekt Cuccette
Prihodi 590.940 590.940 590.940 Ukupnitroškovi
E,(prihodi/izdatci) 2,27 2,27 2,27
E,(prihodi/troškovi) 1,48 1,54 1,58
Napomena: pasmina- Holstein, 35 grla, 6.000 kg mlijeka/godina
Gotovo dvostruko manji dobitak obiteljskog gospodarstva je zabilježen pri proraproizvodnje 35 grla simentalske pasmine s proizvodnjom oko 4.500 kg mlijeka godišnje. Ukupni godišnji prihod je oko 462 kuna, izdatci oko 250 kuna, a ukupni troškovi od 365 do 392 kuna. Na ovoj razini proizvodnje poslovanje farme je
Tablica 2: gospodarskihrezultatana farmama s grlima simentalske pasmine (u kunama)
Opis I Tipobjekta MasivnastajaOtvoreniobjektCuccette Prihodi 462.315
i usluge)
Mljekarski li.st 9/2003.
E,(prihodi/izdatci) 1,85 I 1,851 1,85
Napomena: pasmina- S1mentalac, 35 grla, 4.500 kg mh1eka/godma
Vidljivo je da predloženi obujam proizvodnje dohodak i dobitak obiteljskim gospodarstvima. U suvremenoj proizv'?dnji mlijeka obilježja smještajnog prostora puno iskorištenje tehnološkog potencijala muznih grla, a razmještaj prostorija, te rješenja njege goveda i održavanja objekta smanjuju utroške napornog ljudskog rada, odnosno radne
Osnovni problem primjene ovih tehnirješenja u našim gospodarskim prilikama predstavlja mali broj telj skih gospodarstava organizacijsko-ekonomski sposobnih da u kratkom vremenu zasnuju farmu kapaciteta na kojoj bi u potpunosti bile iskorištene prednosti prepoprojekata. Obiteljsko gospodarstvo treba posjedovati obradive površine, poljoprivrednu mehanizaciju i kapital. Relativno visoka ulaganja u ovakve farme ne mogu biti opravdana u roku od 7-8 godin~. Ist~ tako, velika kolebanja cijena repromaten1ala 1 usluga, te prodajnih cijena mlijeka, teladi i tovne junadi osnovni su razlog dugoroplaniranja poslovanja obiteljskih govedarskih farmi.
No, treba da dio gospodara koji se namjerava baviti intenzivnom govedarskom proizvodnjom prije ulaganja u obnovu i kapaciteta razmotri tehnološke i ekonomske prednosti predloženih držanja goveda, te ih prilagodi stima vlastitog obiteljskog gospodarstva. _J
llliJ~~~wo@®filC0UJ]©m
CPm®O~®C0GM~ QD
Prema podatcima iz Godišnjeg o stanju poljoprivrede u 2002. godini, popularnog Zelenog prošlu godinu obilježili su pozitivni trendovi u Tako se navodi da je proizvodnja u 2002. godini, u odnosu na 2001. doživjela rast od 6,3 %. Rast je zabilježen i u prirastu goveda (21%), te u proizvodnji kravljeg mlijeka (15%).
Navedeni rezultati uvjetovani su nizom promjena. Jedan od najvažnijih je što se u Hrvatskoj postepeno uspostavljaju novi proizvodni sustavi, prvenstveno proizvodne jedinice, koje mogu razinu proizvodnje koja može biti konkurentna na otvorenom tržištu. Od izuzetnog je interesa, te se i dalje raditi na stvaranju pretpostavki za preobrazbu ske proizvodnje ulaganjem nih sredstava u uspostavu novih proizvodnih jedinica ili u valjanu adaptaciju danas kada su stvoreni objektivni uvjeti za brzi ulazak Republike Hrvatske u punopravno Europske unije.
Prema procjenama, u Hrvatskoj se govedarskom proizvodnjom bavi oko 100.000 obiteljskih gospodarstava pri je prosjestada nešto iznad 3 krave. Uz to postoji manji broj pravnih osoba, gdje je znatno broj krava na farmi.
Govedarska se proizvodnja temelji danas najdijelom na mješovitim proizvodnim jedinicama u kojima se proizvodi mlijeko i meso korise uglavnom kombiniranim pasminama goveda (simentalska i a manjim dijelom u specijaliziranim sustavima gdje se za proizvodnju mlijeka koristi holstein pasmina.
Govedarska proizvodnja u . malim proizvodnim jedinicama oblik proizvodnje), gdje se tehnološkom procesu proizvodnje pridaje manja briga, u ishrani koristi neznatne koncentriranih krmiva, što uvjetuje nisku razinu
Piše: Zdrav ko T ušek, dipl. ing.
proizvodnje mlijeka po kravi. Ona u prosjeku iznosi oko 2.500 litara što s koja se utroši za othranu teleta ukupno oko 3.100 litara mlijeka po kravi godišnje. Samo manji broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (farmi) orgamzuan je glede primijenjenog tehnološkog procesa i ostvarene razine proizvodnje na razini modernih farmi Europske unije. ·
lako govedarska proizvodnja predstavlja tradicionalnu proizvodnju u Republici Hrvatskoj ona do danas ne postiže razinu proizvodnje dostatnu za naše potrebe kada je o mlijeku i mesu. To je i razumljivo uzme Ii se u obzir niska razina proizvodnje kako mlijeka po kravi tako i mesa po proizvodnom grlu (utovljena grla kolju se kod nižih završnih težina). Tablica 1. prikazuje kretanje brojnog stanja goveda po kategorijama, u razdoblju od 1997.do 2002. godine.
Tablica 1: Brojnostanje govedau razdoblju! 1997.-2002.godine
• U 000.GRLA- 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.
GOVEDAUKUPNO 451 443 438 427 438 417
TELADI JUNADDO 1 93 112 101 93 104 90 GODINE
JUNADIZNAD1 GODINE 51 28 39 45 52 47 KRAVEI JUNICE 304 300 296 287 280 278
BIKOVIZA PRIPLODI 3 3 2 2 2 2 VOLOVI
Izvor: Državni zavod za statistiku
Obrada: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Iz tablice je razvidna da je u promatranom razdoblju gotovo u svim trend smanjenja broja goveda. Do smanjenja došlo je na Domovinskog rata kada je procijenjeno da je uništeno više od 100.000 krava. je i daljnje smanjenje uvjetovano prije svega neprimjerenim proizvodnim sustavima, dobnom strukturom vlasnika farme kao i uvjetima na tržištu izazvanim prije svega zdravstvenim
=~ur~ra1
Vrbovec, Eugena de Piennesa bb
d.o.o. tel.: 01/2791-822. 2791-057, 2791-990 = fax: 01/2792-035. e-mail: jurval@zg.tel.hr
NAJPOVOIJNin KREDm
KREDITNIHSRED~TAYAOO 1;%!!!
Prednji 1.asvetraktore!
Balitke
od8.999EUR • od15.999EUR-snomima
bala
od5.sGOEUR.slrafnjiIIIOW: od5.999lillR• llo&iutovar
NAPOMENA: Svecijenesuizraf.enc bezPDV-a.
problemima u proizvodnji koji u nas nisu bili ali su indirektno utjecali na taj trend zbog smanjenja potrošnje (slinavka i šap, BSE).
Valja uzeti u obzir da u zadnjem razdoblju postoji interes za izgradnju novih farmi i adaptaciju proizvodnih jedinica. Navedeno daje rezultate, te zasigurno još više utjecati na porast proizvodnje mlijeka i mesa, te dijelom doprinijeti broja goveda.
Na temelju podataka o proizvodnosti govedarstva može se da je zadnjih godina u Grafikon 1: Prirastgoveda 1998. - 2002.
Prirast goveda 1998. - 2002. (u tonama)
80.000 1-----------------,
75.000 l------------------1
70.000 l----------------------1
65.000 1----_/-:;;;:;aa;;;;;;;::--=------~.,,,,,;""--7
60.000 1----..,,,,,-L-----==-----........=--_/-~----t
55.000 1--~,::....._ ______ ~:,__------i
50.000 1----------------------1
45.000 1---------------1
40.000 l------,,---~-----,---""T'"-----1 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.
I-Goveda I
proizvodnji mesa došlo u gotovo svim razdobljima do
Prirast, tj.
z1ve težine stoke tijekom godine kao rezultat priploda, porasta i tova stoke, u 2000. godini je za 15,9% u odnosu na 1997. godinu, dok je 2001. godine pao za 10,4% u odnosu na 2000. godinu da bi u 2002. godini opet došlo do (68.402 tone) što predstavlja za 21,30 % u odnosu na 2001. godinu.
Na ove rezultate u mjeri upravo broj grla stavljen u tov. Uzme li se u obzir da je u 2001. godini došlo do smanjenja obujma tova zbog BSE krize razumljivo je da je u toj godini došlo i do opadanja ukupnog prirasta.
Proizvodnja mlijeka u razdoblju od 1998. do 2002. ima postupni trend porasta kako glede ukupne proizvodnje tako isto i promatrano po kravi. Uz to raste i otkup mlijeka kako po osnovi ukupne proizvodnje tako i po osnovi njegove tržnosti koja se danas približava vrijednosti od oko 65 %.
Proizvodnjamlijeka u RepubliciHrvatskoj ( 1998.-2002.}
Otkupljene mlijeka
Broj Ukupna (000 I) Godina muznih proizvodnja proizvodnja krava (000 I) po kravi (I) Ukupno Po kravi Tržnost % (000)
1998. 270.348 614.910 2.275 377.507 1396 1999. 268.284 602.292 2.245 368.845 1375 2000. 254.702 587.634 2.307 380.037 1492
Izvor: Državni zavod za statistiku, (* preliminaran podatak) Obrada: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva
Grafikon2: Proizvodnjai otkup mlijeka u Hrvatskoj ( 1998. - 2002.}
Proizvodnja i otkup mlijeka
1998. - 2002. (u 000 litara)
100.00.:;n,.....--------------------,
600.00o+---==---==-=---------i
500.ooo,..,_______________ ----j
400.000,t-----::::::=====:::::::;;;=-"""""=----
300.000..,_ __ -.------r-----r--""""T--1998. 1999. 2000. 2001. 2002.
j - Proizvodnja - Otkup j
Navedeni parametri porasta proizvodnje mlijeka u navedenom razdoblju ukazuju da postoji pozitivan trend razvoja govedarske proizvodnje, koji se dodatnim mjerama prije svega osiguranjem povoljnih kreditnih uvjeta za izgradnju novih i adapatciju postokapaciteta poticati u razvoju. Za vati je broj proizvodnih jedinica koje se svojom nositi na otvorenom tržištu.
Pri ovome se posebno sadašnja poticanja kapitalnih ulaganja, na da korisnik pri ulaganju u razvoj govedarske proizvodnje može ostvariti pravo na povrat do 25 % uloženih kreditnih sredstava. Ovakav ulaganja u razvoj govedarske proizvodnje od posebnog je interesa ako želimo da Republika Hrvatska ulaskom u Europsku uniju ostvari što je vrijednost kvote za proizvodnju mlijeka, te se na tome i dalje intenzivno raditi - stav je Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. O
_. o z 1w 1-_.
Središnji laboratorij za
kontrolu mlijeka - Križevci
MIKROORGANIZMI I MLIJEKO
U MNOŠTVU PATOGENIH MIKROORGANIZAMA NAJPOZNATIJI SU!
STAFILOKOKI (rod Staphylococcus)
U predstavnike ovoga roda spadaju:
1. Staphylococcus aureus (izrazito patogen) s nekoliko sojeva
2. Staphylococcus pyogenes (uvjetno patogeni)
3. Staphylococcus epidermidis (uvjetno patogeni)
4. Staphylococcus saprophyticus (uvjetno patogeni) Staphylococcus aureus
IZGLED I
STAFILOKOKA
UVJETI RASTA I
RAZVOJA
BAKTERIJSKE
STANICE
STAFILOKOKA
Stafilokoki su okruglog oblika i do 1 mikron. Pojavljuju se u obliku grozdastih nakupina. Stafilokokine bakterijske stanice nisu pokretne (nemaju flagele, za kretanje). Ne stvaraju spore, ali poneki imaju kapsulu koja ih štiti od vanjskih utjecaja.
Na hranjivim podlogama stvaraju kolonije grozdastog oblika, ali dobro rastu i u hranjivim podlogama. Mogu se razmnožavati i rasti u prisutstvu kisika i bez kisika, tj. u anaerobnim i aerobnim uvjetima (fakultativni anaerobi). Bakterijske stanice stafilokoka stvaraju uglavnom zlatno-žuti pigment, (poneke stvaraju bijeli ili limunasto-žuti pigment) tako da je kolonija zlatno-žute boje 2-3 milimetra i vidljiva prostim okom. Vrlo dobro podnose suhe uvjete, te visoku koncentraciju i soli što im dobar rast i razvoj u slanoj i slatkoj hrani. Kao takvi vrlo su uzrok tzv. alimentarnim intoksikacijama (trovanje hranom). Temperatura od 60°C može ih uništiti tek nakon 1 sat, a neki sojevi izdrže i 80°C. Zato mlijeko treba pasterizirati na 80-85°C, tj. obraditi.
OTPORNOST
STAFILOKOKA
vrlo složenoj bakterijske stanice, posebno opne, a kod nekih i zaštitne kapsule, stafilokoki su vrlo otporni na vanjske uvjete, te na kemijske i fizikalne Imaju veliku otpornost prema antibioticima i dezinficijensima. Ta otpornost stafilokokima je osigurana, a mehanizam tzv. višestruke otpornosti vrlo je složen.
PATOGENOST
IZVORI ZARAZE
Vrlo složena bakterijske stanice omogucu1e stafilokokima sposobnost stvaranja enzima. toksina. te drugih aktivnih supstanci koje njihovu patogenost i otpornost prema okolini. Njihovi komplicirani procesi im stvaranje i enzima. To im izrazitu patogenost. Enzimi se nagomilavaju u organizmu ili životinje i tako postaju uzrokom bolesti. Stafilokoki stvaraju enzime koji ugljikohidrate, i masti. su bovinog mastitisa - mastitisa krava tj. gnojne upale žlijezde koja trajno ostavlja patološke promjene i dalje remeti funkciju i sintetske procese u žlijezdi. U mlijeku mijenjaju sastav i osobine mlijeka do te mjere da mlijeko krava oboljelih od upale žlijezde uzrokovane stafilokokima nije za upotrebu u ljudskoj prehrani. '
da se stafilokoki nalaze svuda oko nas, i na koži zdravih ljudi i životinja lako mogu postati bolesti. Vrlo je važan kontakt s pojedinim izvorom zaraze. Izvor zaraze može biti životinja, hrana, voda i predmeti koje upotrebljavamo. Hrana koja je (kontaminirana) posebno onim stafilokokima koji stvaraju tzv. enterotoksine uzrok su akutnih trovanja hranom (alimentarne intoksikacije). Valja posebno naglasiti opasnost od i sladoleda posebno u ljetnom periodu. Hranu kontaminiranu ovim toksinima i enzimima ne spašava ponovno kuhanje i jer su toksini otporni na temperaturu, a postupak kuhanja izdrže i više od 30 minuta. Hrana je toliko promijenjena da nije za konzumiranje.
KAKO SE MANIFESTIRA BOLEST?
KAKO BOLEST?
Stafilokoki mogu biti stanovnici i dio normalne fiziološke flore. nastanjuju kožu, sluznicu nosa i ždrijela. Ukoliko stafilokoki brojno prevladaju unutar pojedinih tjelesnih regija ili kada otpornost pojedinih dijelova tijela oslabi postoji širenja dalje unutar organizma. Stafilokoki mogu uzrokovati gnojne upale unutarnjih organa u organizmu (kosti, zglobovi, svi unutarnji organi). U organizmu se šire putem krvi i limfe. Stafilokoki su vrlo uzrok infekcijama.
Za spr1ecavanje stafilokokoza potrebno je prije svega provoditi temeljite higijenske mjere. Na prvom je mjestu osobna higijena, higijena hrane, prostora, i svih predmeta koje upotrebljavamo. U kožnih infekcija stafilokokima se upotreba raznih dezinfekcijskih sredstava, primjena krema i antiseptika, se širenje zaraze i prodiranje stafilokoka unutar organizma i njihovo širenje po tijelu. se dezinfekcija zraka i prostora, redovno pranje pribora i koje se koristi u pripremi hrane. Pravilan pripreme
KAKO
BOLEST?
hrane vrlo je važan. Hranu je u potrebno kuhati i a u industrijskoj proizvodnji postupcima obradili (u mljekarama se obavlja sterilizacija ili pasterizacija mlijeka u cilju osiguranja zdravstvene ispravnosti proizvoda). Pripremljenu hranu treba u rashladnim ormarima ili ledenicama. Iz kontakta s hranom nužno je oboljelu osobu, posebno ako osoba ima vidljive gnojne promjene na koži. Sumnjivu hranu koja je kontaminirana stafilokokima bolje je ne konzumirati. U oboljenja ili životinje vrlo je važno primijeniti antibiotik ili kombinaciju antibiotika ovisno o kojoj vrsti ili kojem soju stafilokoka se radi. Zbog sposobnosti stafilokoka njihove višestruke otpornosti na antibiotike preporucuie se u mast1t1sa krava obaviti mikrobiološku pretragu i utvrditi mastitisa. Tek tada se može primijeniti terapija, a pokušaj bez prethodnog pogrešan je i štetan.
STREPTOKOKI (Rod Streptococcus)
Predstavnici streptokoka su:
1. Streptococcus pyogenes
2. Streptococcus agalactiae
3. Streptococcus uberis
4. Streptococcus dysgalactiae
5. Streptococcus viridans
6. Streptococcus equinus
7. i drugi
IZGLED I STREPTOKOKA
UVJETI RASTA I RAZVOJA
OTPORNOST STREPTOKOKA
Streptococcus agalactiae
To su bakterije dugoljastih i loptastih okruglih oblika promjera do jedan mikron. Nemaju za kretanje, ne stvaraju spore, a poneki imaju kratke fimbrije (nitaste tvorevine na stjenci) koje im služe za na podlozi.
Streptokoci rastu pri 35-37°C kao fakultativni anaerobi (sa ili bez atmosferskog kisika). Na hranjivim podlogama stvaraju kolonije oblika i koje mogu imati izgled i konzistenciju ovisno o kojem streptokoku se radi. Rastu vrlo dobro na kao i podlogama.
Ove bakterije vrlo dobro podnose suhe uvjete, a neke se mogu razmnožavati na 45°C i više. Osjetljive su na antibiotike, ali zbog njihove složene otpornosti je potrebno primijeniti kombinirane preparate. niz aktivnih supstanci, enzima i toksina koji njihovu otpornost na antibiotike, ali i na druge koji se u okolišu pojavljuju. Zbog stvaranja niza takvih supstanci sposobni su dobro koristiti hranjive sastojke, pa su stoga i kvarenja hrane.
PATOGENOST
IZVORI ZARAZE
Veliki broj enzima i toksina uvjetuje i njihovu patogenost. Kao takovi su bolesti kod i životinja, a zovemo ih streptokokoze. Neki streptokoki kao Sc.pyogenes, Sc.agalactiae,Sc.uberis i Sc.dysgalactiae mogu biti vrlo teških upala žlijezde u muznih krava mastitisa).
Streptokoki se nalaze svuda oko nas u okolišu. i životinje oboljeli od streptokokoze mogu biti izvor zaraze ovim bakterijama. Bolest se može prenositi izravnim kontaktom, putem zraka, respiratornim (dišnim koje nastaju kihanjem ili kašljanjem). Stoga su streptokoki uzrok grupnih infekcija u školama i obiteljima. Izvor zaraze može biti kontaminirana hrana što da izvor zaraze može biti i mlijeko ukoliko nije a dobiveno je od životinja oboljelih od mastitisa su streptokoki.
BOLESTI
KOJE
UZROKUJU STREPTOKOKI:
Patogeni streptokoki su vrsta bolesti, a jedan od najpoznatijih gnojnih upala na svim tkivima i organima je Streptococcus pyogenes. Nakon preboljenih streptokoza uzrokovanih ovim javljaju se naknadne razne komplikacije kao posljedica streptokokne infekcije (reumatska groznica, upala bubrega, šarlah i druge komplikacije).
Streptococcusagalactiae može biti sepse u Streptococcusuberis i equinus su poznatih bakterijemija. Streptococcus pneumonie je gnojnog mening1t1sa i upale Streptococcus faecalis je upale organa i upale potrbušnice.
KAKO BOLEST?
Kao i kod drugih infekcija važno je put širenja zaraze streptokokima. Neophodno je provoditi higijenske norme, koristiti pri tome dezinficijense i druge antiseptike. Potrebno je uredno i dobro održavati prostore i dezinficirati podove. Maksimalna higijena neophodna je u postupku pripreme hrane i održavanju pribora i posuda koje se koriste. Pranje ruku, i vrlo je važno.
U proizvodnji mlijeka važno je prije muzn1e odstraniti prve mlazove mlijeka, dobro oprati vime i redovno obaviti dezinfekciju. Higijena ruku i pribora važan je faktor u infekcije i prenošenja Posude i pribor za mlijeko potrebno je dobro održavati, redovno prati i dezinficirati.
AGRONOMSKIFAKULTET UZAGREBU FACULTYOFAGRICULTUREUNIVERSITYOFZAGREB
ZAVODZA MLJEKARSTVO Jl~ DEPARTMENTOF DIARYSCIENCE
REFERENTNILABORATORIJil~REFERENCELABORATORY
Referentni laboratorij Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu od 17. srpnja 2003. godine certificiran je prema normi ISO 9001 :2000 za Sustav upravljanja kvalitetom. Ocjenu cjelokupnog sustava obavila je nezavisna certifikacijska Det Norske Veritas (DNV). Time smo se još više približili cilju postizanja visoke kvalitete u svim fazama poslovnog sustava i zadovoljenju zahtjeva korisnika naših usluga.
Zavod za mljekarstvo
Svetošimunska 25, I 0000 Zagreb, Hrvatska Te!: +385 I 2393 942, Fax: +385 I 2393 988, E-mail:rim@agr.hr,www.agr.hr/zavodi/mljekarstvo
VETERINARSTVO
jednjaka je koji nastaje zbog zaostajanja hrane ili stranog predmeta u jednjaku se smanjuje ili prekida njegova prohodnost. Bolest se javlja u goveda, te može dovesti do životinje.
Do jednjaka dolazi zbog gutanja prevelikog, nedovoljno sažvakanog i ovlaženog zalogaja hrane. Bolesti su posebno podložne životinje koje pohlepno jedu.
Zalogaj hrane može zastati u vratnom dijelu jednjaka neposredno iza ždrijela, zatim na ulasku jednjaka u prsnu šupljinu i na mjestu gdje jednjak prolazi kroz ošit (dijafragmu). Vrlo dolazi do neposredno iza ždrijela. jednjaka nastaje uslijed gutanja klipa kukuruza, krumpira, jabuke, komada repe, komada bundeve, kupusa ili kelja.
Govedo može do navedenih krmiva u staji, u dvorištu obiteljskog gospodarstva ili na pašnjaku.
Znakovi bolesti. Znakovi se jave iznenada, prilikom ili neposredno nakon hranjenja. Kada zalogaj zaostane, dolazi do jednjaka, govedo se uznemiri izbaciti ili progutati hranu ispruža vrat, spušta glavu, davi se i slini. Govedo ispruži jezik iz usta i ima napade kašlja koji se mogu sve do gušenja. Važno je napomenuti da zbog jednjaka ne dolazi do izbacivnja pli-na iz buraga, te se plin brzo nakuplja u buragu nadam, odnosno volumena buraga, a tome dolazi do pritiska na M{jekarski
9/2003.
srce i goveda. Uslijed pritiska na srce i dolazi do otežanog disanja i otežane cirkulacije krvi u srcu i
Važno je napomenuti, da u pojedinim zalogaj koji zaostane u jednjaku može vršiti pritisak na dušnik i na taj otežavati disanje.
Zbog pritiska zalogaja na stijenku dolazi do upale sluznice jednjaka, a kasnije i dubljih slojeva koji zbog pritiska odumiru (nekroza). Navedene promjene mogu završiti perforacijom, odnosno stijenka jednjaka može biti probijena zbog nastalih promjena, te se u tom životinja mora ekonomski iskoristiti (zaklati).
je spomenuto da je uslijed jednjaka izbacivanje plina iz buraga, pa tome dolazi do nadma koji ugrožava život goveda. Zbog nestrumože do teških ozljeda (jednjaka, ždrijela, buraga) koje završavaju pogubno. Stoga je potrebno odmah pozvati veterinara, koji odabrati lije-
Preventiva. Hrana uvijek mora biti dovoljno usitnjena. Potrebno je izbjegavati hra-nidbu cijelim ili nedovoljno usitnjenim klipovima kukuruza. Posebno treba paziti prilikom pripreme hrane za goveda koja hlapljivo jedu, jer su zbog toga podložnija jednjaka.O
Klasa Broj 8oj
lllJKroorg. / ml.somat.stan.
E ~80.000š400.000
Sredstva za pranje muznih laktofriza, bazena i mljekovoda
luznato sredstvo
ca1• l.l
lui.nato red t o s dodatkom klora -
calgonH s
kiselo sredstvo - za uklan1an1e kamenca
Sredstva za njegu vimena o~ EIITERREIN
konc. 1.100 (n1egavunena pnJt: muž.nje·
oalgodip
konc. na bazi glicerina 1:10 (njega vimena poslije mužnje)
melk-creme-balzam za njegu vimena
OSTALO
Sve vrste filtera, krpa za pranje vimena, sapun za ruke, test, muholovac u traci 7 m dužine, biokill - ekološki insekticid SAl'IO VRHUNSKOM HIGIJENO
OD POCETKA DO KRAJA
ft( li ) 'J ) J_tL(OJ,tltJCUJJtJiJ
cijenu1nfijekn i hnospoiporeta
/ J J '4
1. 2003. godine se primjenjivati novi cijene mlijeka i potpore za mlijeko.
Osnovna cijena mlijeka se prema Uredbi o ciljnoj cijemi mlijeka (N.N: br. 156/2002), a prema kvaliteti mlijeka od strane HRVATSKOG CENTRA.
CIJENU MLIJEKA
MLJEKARE - OTKUPLJIV MLIJEKA
KOJI SU PRI TOM DUŽNI POŠTOVATI
UREDBU I ANALIZE SREDIŠNJEG LABORATORIJ A U KRIŽEVCIMA.
U odnosu na dosadašnji cijene mlijeka kada je težinu i utjecaj na cijenu mlijeka imala mast (koja je ujedno i najvarijabilniji dio mlijeka što se proizvo-dnje, ali i uzorkovanja mlijeka), Uredba potpuno formiranje cijene mlijeka.
težinu prilikom cijene mlijeka ima % u mlijeku (55%), a % masti ima 45% udijela u formiranju cijene mlijeka. Osim ovih parametera na cijenu
Iznosi korekcija za klasu mlijeka - - -
l Klasa I E I I Iznos korekcije u Kn I + 0,2697 I
o
Piše: Krešimir Kuterovac, dipl. ing.
mlijeka i broj bakterija kao i broj somatskih stanica u mlijeku jer· se na osnovu ovih parametera klasa mlijeka za
Ciljna cijena mlijeka iznosi 1,798 Kn/lit. za mlijeko standardne 3,7% m.m., 3,2% < 400 000 somatskih stanica i < 100 000 bakterija u 1 ml. mlijeka.
Ciljna cijena mlijeka je osnovica za cijene mlijeka.
1) cijene mlijeka
Ukupnu cijenu mlijeka cijena mlijeka + premija mljekare
Cijena mlijeka se na
CM= OCM + iznos za klasu mlijeka
OCM = (MxVl) + (BxV2)
CM = cijena mlijeka
OCM = osnovna cijena mlijeka
M masti
B = %
Vl = vrijednost masne jedinice u Kn= 0,236
V2 = vrijednost jedinice u Kn = 0,289II III - 0,0899 - 0,1798 -
Iznosi za klasu ne ovise o ¾m.m. i % nego su fiksni za klasu.
Tablicabr. 1: cijenemlijeka u Kn
Osnovna cijena mlijeka (Kn) =
r Primjer1.
Mlijeko sa 3,8% m.m. i 3,3% ima OCM = 1,85 Kn
Primjer2.
Mlijeko sa 3,8% m.m. i 3,3%
E klase ima OCM = 1,85 Kn.
OCM + dodatak za klasu (E klasa =0,2697)
CM= 1,85 + 0,2697 = 2,11 Kn/lit.
Primjer3.
Mlijeko sa 4,0% m.m. i 3,4%
II klaseima OCM = 1,93 Kn.
PREMIJAMLJEKARE
cijeni mlijeka mljekare dodaju iznose premija koje ovise o dogovoru sa mlijeka i poslovnom interesu svake pojedine mljekarske
2). državnog poticaja za mlijeko
Potpore za mlijeko se prema Zakonu o državnoj potpori u poljoprivrednoj proizvodnji i prema Pravilniku o i uvjetima provedbe poticanja proizvodnje.
Potpore za svakog Hrvatski centar.
OCM + odbitak za klasu (II klasa = - 0,0899)
CM = 1,93 - 0,0899 = 1,84 kn/lit.
Primjer4.
Mlijeko sa 3,2% m.m. i 3,0% I klase ima CM = 1,62 Kn/lit. CM = 1,62 Kn (iz tablice) + O (dodatak za I klasu) = 1,62 Kn/lit / Mlijeku koje ima manje od 3,4% m.m. i 3, 1% c11ena se umanjuje za 0,1798 Kn/lit.(Uredba o ciljnoj cijeni mlijeka), tako da je cijena ovog mlijeka , CM= 1,62Kn - 0,1798 =1,44 Kn/lit.
Tablica1.
U tablici 1. je orjentaciona osnovna cijena mlijeka.
Tablica se koristi na da za Vašu kvalitetu mlijeka osnovnu cijenu mlijeka. To je broj koji je na sjecištu kolone %m.m. i reda -=
Da bi se potpora mogla moraju biti ispunjena dva uvjeta:
• mlijeko treba biti analizirana u Središnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka u Križevcima;
• mljekara treba za dostaviti podatke o otkupljenim mlijeka.
Na osnovi kvalitete mlijeka i za protekli mjesec Hrvatski centar iznos potpore za mlijeko, te elektronskim putem dostavlja u Ministarstvo polja-privrede i šumarstva RH koje prema dinamici vrši ovog poticaja mlije-ka direktno na njihove U komunikaciji mljekare i
Središnjeg laobratorija za kontrolu mlijeka su pogreške koje koje kasnije mogu imati utjecaj na pravovremena poticaja. Ukoliko ne dobiva redovno poticaj ili ga nije dobio za pojedini mjesec treba pismeno uputiti dopis u Središnji laboratorij koji pokušati rješiti problem.
Tablicabr. 2 osnovnogiznosapotporeza mlijekoza nizinska
Osnovni iznos potpore za mlijeka (Kn) = % m.m. x V1 + % x V2
Klasa E
Iznos za korekci'u + 0,097
Dodatak za ne ovisi o %m.m. i u mlijeku.
a) potpore za mlijeko za nizinska
Tablicabr. 2
U tablici br, 2 je orjentacioni osnovni
r Primjer1.
Mlijeko sa 3,8% m.m. i 3,3% ima OIP = 0,67 Kn (tablica br. 2.)
Potpora je po formuli:
OIP = %m.m. x 0,0853 + x 0,1045
IP= OIP + dodatak na
OIP = osnovni znos poticaja
IP= iznos potpore za mlijeko
D?<fatak za mlijeka
Primjer2. iznosa potpore za mlijeko sa 3,8%m.m., 3,3% E klase
OIP = 0,67
IP = 0,67 + 0,097 (dodatak na za E klasu)
IP =0,767 Kn/lit.
I o
iznos potpore za mlijeko za nizinska Iz tablice se koristi broj koji je na križanju %m.m. i % Vašeg mlijeka i to je osnovni iznos poticaja.
Primjer3. iznosa potpore za mlijeko sa 4,0 %m.m., II klase
OIP = 0,70
IP = 0,70 - 0,032 (dodatak na za II klasu)
IP = 0,668 Kn/lit.
Primjer4. iznosa potpore za mlijeko sa 3,2%m.m., 3,0% I klase
OIP =0,59
IP = 0,59 + O(iznos korekcije)
IP =0.59 Kn/lit.
Iznos potpore se ne smanjuje za mlijeko koje je ispod 3,4%m.m. i 3,1% vina kao što je kod cijene mlijeka.
Tablicabr. 3 osnovnogiznosapotporeza mlijekoza posebna
IOsnovni iznos potpore za mlijeka (Kn) =
Klasa E
Iznosza korekciju + 0,157
Dodatak na za potpore za posebna b) potpore za mlijeko za posebna ( iznos potpore)
Tablicabr. 3
U tablici br. 3 je orjentacioni iznos
Primjer1.
m.m. i 3,3%
iznosa potpore za mlijeko sa 3,8%
OIP = IP se kao na prethodnom
OIP =%m.m. x 0,1378 + x 0,1688
IP= OIP + dodatak na
Primjer2. iznosa potpore za mlijeko sa 3,8%m.m. i 3,3% E klase
OIP = 1,08
IP= 1,08 + 0,157 (dodatak za mlijeka E klase)
IP = 1,237 Kn/lit.
'-
Državne potpore za mlijeko se i Ukoliko je došlo do greške u mlijeka bilo zbog krive mlijeka ili molimo Vas da pismeno napišete
potpore za mlijeko na posebnim
Podaci u tablici koriste se kao kod prethodnog potpore.
Primjer3. iznosa potpore za mlijeko sa 4,0% m.m., 3,4% II klase
OIP = 1,13
IP = 1,13 - 0,052 (odbitak na za II klasu)
IP = 1,078 Kn/lit.
Primjer4. iznosa potpore za mlijeko sa 3,2% m.m., I klase
OIP = 0,95
IP= 0,95 + O (iznos korekcije za I klasu)
IP = 0,95 Kn/lit.
r Iznos potpore se ne smanjuje za mlijeko koje ima manje od 3,4%m.m. i kao
što je sa cijene mlijeka. '-
primjedbu i probleme te ih proslijedite u Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima poštom, faxom ili na e-mail: ravnatelj@hssc.hr. O
Piše: Josip Haluška, dipl. ing.
Srednja obiteljska gospodarstva imati do 50 ha zemlje i držati 20-30 krava ili ukupno, s dijelom rasplodnog podmlatka, 30-50 grla. Na ovim gospodarstvima glavna proizvodnja biti a biljna proizvodnja bit joj tj. u funkciji stoproizvodnje. ska proizvodnja se specijalizirati za proizvodnju mlijeka, proizvodnju mesa ili proizvodnju rasplodnog podmlatka. Ovakav oblik orga-
. . , na stan1e , mogucnost
hrvatskog
agrara
Osnovno pitanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) je kako urediti svoje imanje i koji je najdjelotvorniji model I obiteljskog gospodarstva u našim uvjetima. obiteljskih 1 gospodarstava u RH ovisi o pojedinim predjelima. U kontinentalnim gdje je intezivna biljna proizvodnja, postoje dobri uvjeti za razvoj velikih obiteljskih gospodarastava koja imati preko 100 ha zemljišta i ako se baviti ratarskom proizvodnjom, prvenstveno proizvodnjom žitarica i industrijskog bilja za tržište i izvoz. Ta obiteljska gospodarstva trebala bi, s obzirom na i uvjete proizvodnje, biti konkuretna mnogim farmerima na jedinstvenom tržišnom prostoru Europske unije. Takvih gospodarstava mogli bi imati pretežito u Slavoniji. Prema nekim krupnih OPG, s više od 50 ha, ·moglo bi biti oko 10.000.
niziranosti obiteljskog gospodarstva (mješovito s gospodarskog gledišta je najdjelotvorniji i model organizacije gospodarstva. Radi boljeg korištenja zemljišta i komplementarnosti biljne i proizvodnje, bolje plodnosti zemljišta, boljeg korištenja rada i strojeva i dobiti, biljna i proizvodnja organski su tijesno povezane i sukladne.
Mala obiteljska gospodarstva, koja imaju manje od 10 ha zemlje i manje od 5 krava, morat se orijentirati na alternativno radno-intezivne i dopunske proizvodnje (povrtlarstvo, i Ova gospodarstava se ne održati bez države. Osim tri osnovna modela obiteljskih gospodarstava, bit i takvih gdje jedna proizvodnja predstavljati 50% proizvodnje gosp<??arstva, a ostalih 50 % više sitnih proizvodn11.
U brdsko-planinskim (ekstezivnim) ma, kao i u primorsko-mediteranskim radi zemljišnih površina, imat manja obiteljska gospodarstva s manjim brojem krava koja više koristiti pašni sustav držanja goveda.
Okrupnjivanje obiteljskih gospodarstava naš je strateški cilj. Hrvatska mora što prije napuštati tip proizvodnje i na stvaranje farmerskog tipa. Svaštarska gospodarstva treba zamijeniti specijaliziranim koja su unosnija.
Obiteljska gospodarstva koja se baviti samo ratarskom proizvodnjom moraju imati 100150 ha zemljišta.
Naša obiteljska gospodarstva trebaju težiti modelu srednjih i velikih obiteljskih gospodarstava kakva su u europskih zemalja. Govedarska proizvodnja u zemljama EU sastoji se od malih i srednjih obiteljskih farmi od 42 grla ili 21 krave. Male farme 9d 10 krava imaju Italija, Portugal i Spanjolska. farme nalaze se u Engleskoj (100-200 krava) i Nizozemskoj (80 krava). Srednje farme od 30-40 grla imaju Austrija, Svicarska, Danska i ostale zemlje Europske unije. stada krava je relativna. OPG može držati broj krava koliko ima ha zemljišta (1 ha = jedna krava). Bolje je držati 10 krava s proizvodnjom od 6.000 litara godišnje po kravi (60.000 lit.), 20 krava s proizvodnjom od 3.000 lit. U zemljama EU posjeda iznosi 18,50 ha, stada 23 krave, a godišnja proizvodnja mlijeka po kravi 5.600 litara. U RH posjeda iznosi oko 3 ha i 0,5 krava po poljoprivrednom a proizvodnja mlijeka u zemaljskom uzgoju iznosi oko 2. 700 litara po kravi godišnje. Proizvodnja mlijeka po OPG iznosi oko 1.200 litara, proizvodnja pov ha obradivog zemljišta iznosi 440 litara, a u Svedskoj 4.000 litara. Broj krava po OPG iznosi 0,41 a po ha obradivog zemljišta 0,16.
Okrupnjavanje obiteljskih gospodarstava bit dugotrajan i težak proces koji trajati više desetina godina. O tom prijelazu ne
seljak niz okolnosti ukojima se ta proizvodnja odvija. Za brži razvoj poljoprivrede mora postojati snažno unutarnje tržište i velika kupovna Kod nas još jako dugo biti svih modela i obiteljskih gospodarstava. Za okrupnjavanje, opremanje i obiteljskih gospodarstava mora biti dovoljno zemljišnih površina, mora se riješiti pitanje vlastite proizvodnje hrane, opremljenosti i povoljnih kredita.
Obiteljska gospodarstva moraju više pažnje posvetiti ekonomici i tehnološkom proizvodnje, organizacije i marketinga svojih proizvoda. Program razvoja obiteljskih gospodarstava treba stvarati ekonomski i racionalna gospodarstva s visokom proizvodnjom i visokim profitom.
Hrvatska se mora orijentirati na proizvodnju - proizvodnju mlijeka, mesa i drugih proizvoda za vlastite potrebe i za izvoz. Imamo dobre uvjete za poljoprivredne proizvodnje, pogotovo za 2-3 puta, i mogli bi proizvoditi hranu za 5-6 puta broj stanovnika nego što nas ima. Umjesto viška imamo veliki manjak poljoprivrednih proizvoda i hranti uvozimo.
Iskorištavanje zemljišta
U uvjetima intenzivne biljne proizvodnje iz gospodarskih razloga najbolje je iskorištavati zemljište proizvodnjom ratarskih i krmnih kultura.
Proizvodnja krme s oranica ostvaruje proizvodnju hran.e za 3 do 4 puta, a proizvodnjom mlijeka i mesa ostvaruje dohodak za 3-5 puta.
Pasmine predstavljaju zapravo sredstva za postizanje proizvodnih ciljeva, a provode se putem uzgojnih programa. Simentalska pasmina je pasmina dvojnih proizvodnih osobina (mlijeka i mesa). Uzgojna simentalca pokriva cijeli kontinentalni dio Hrvatske.
Na velikim farmama zastupljena je holstein pasmina, koja se afirmirala kao najmljegovedo u svijetu, koja zahtijeva poseban tretman i velike koncentrirane hrane. U RH ima preko 60 krupnijih obiteljskih gospodarstava koja drže hol-štajn pasminu krava, stada- 20 do l-80 grla. pasmina je afirmirana alpska pasmina dvojnih proizvodnih osobina.
Više je držanja krava a svaki ima svojih prednosti i nedostataka u odnosu na kravu, radnika i mlijeko. Kod slobodnog držanja krave se muzu u izmuzištu, a kod vezanog pomomljekovoda. Obiteljska gospodarstva koja imaju više od 20 krava mogu na slobodni sustav držanja i mala izmuzišta.
Govedarska proizvodnja proizvodnja mlijeka predstavlja profitabilnu proizvodnju u
obiteljskim gospodarstvima. Posebno je prihvatljiva zbog povoljne dinamike što gospodarstva koriste za podmirenje troškova. Brojno stanje krava iz godine u godinu pada. U 2001. godini u RH bilo je ukupno 219.782 krava. U odnosu na 2000. godinu broj krava u 2001. godini se za 5188. Prije rata (1989. g.) imali smo 383.000 krava. Brojno stanje goveda u RH više od 30 godina opada po stopi od 5% godišnje. U ratu smo izgubili preko 120.000 plotkinja. Od ukupnog broja krava, uzgojna-selekcijskim radom, pod kontrolom je 42.092 krave, a pod rasplodnom 56.749 krave.
Ukupna godišnja proizvodnja mlijeka u RH iznosi oko 620 mil. litara, a 1988. godine proizvodili smo preko milijardu litara. Prosjeproizvodnja mlijeka u zemaljskom uzgoju iznosi oko 2.670 litara po kravi godišnje a laktacijska proizvodnja mlijeka krava pod selek-cijom na obiteljskim gospodarstvima iznosi 4-457 kg s 3,94% masti. Kod simentalske pasmine prosjek iznosi 4.173 kg, a kod holštajn pasmine 5.660 kg po kravi. proizvodnja mlijeka za oba tipa gospodarstva kod simentalske pasmine iznosi 4.175 kg s 3,91% masti a kod holstein pasmine 6.002 kg s 3,74% masti. Ukupna proizvodnja mlijeka, za sve krave u RH koje se nalaze pod selekcijskim obuhvatom, iznosi 4.685 kg s 3,86 % i proteina 3,33 %. trajanje servisnog razdoblja. u 2001. godini kod simentalske pasmine iznosilo je 118 dana, a kod holstein pasmine 156 dana.
Otkup mlijeka po kravi u RH iznosi 1.500 litara godišnje. U strukturi poljoprivrednog uvoza RH, mlijeko i proizvodi 70%. Samodostatnost mlijeka iznosi 65 - 70%. Da bi RH zadovoljila potrebe na mlijeku, trebala bi proizvodnju po kravi za 1.000 litara i broj krava za 100.000. Broj krava po ha obradivog zemljišta iznosi 0,16, a broj krava po obiteljskom gospodarstvu iznosi 0,41. Proizvodnja mlijeka po obiteljskom gospodarstvu iznosi 1.190 litara. Proizvodnja mlijeka vpo ha obradivog zemljišta iznosi 440 litara (a u Svedskoj 4.000 litara).
Poticaji u poljoprivredi gotovo sve proizvodnje. Kod nas nije problem u visini poticaja u visokim troškovima proizvodnje. Poticaje su dobivali i oni uzgajatelji koji nisu ispotržištu ni litru mlijeka. To se odnosi na poticaje za proizvodnju osnovnog stada (jedna krava, koza ili ovca), a težimo okrupnjavanju obiteljskih gospodarstava. Poticaji za proizvodnju mlijeka i proizvodnju rasplodnog podmlatka su dobri, a ipak brojno stanje krava iz godine u godinu pada u RH.
Poticaji ne položaj obiteljskih gospodarstava pomažu preživljavanju sitnih gospodarstava koja kad-tad nestati jer izdržati konkuretnost na tržištu. Poticaje treba davati za strateške i deficitame proizvodnje, a za rasplodnu proizvodnju u poticaje.
Sadašnji sustav poticaja, koji je u zadnje dvije godine egzistirao i znatno poboljšao ekonomski položaj obiteljskih gospodarstava, trebao bi doživjeti promjene. Država i dalje mora podržavati poljoprivredu državnim intervencijama iz
Kreditiranje poljoprivredne proizvodnje od strane banaka nikada nije bilo atraktivno. Obrt kapitala u poljoprivredi je dug, a proizvodnja nesigurna. Krediti su nužno zlo. Proizvodnja kreditima je skuplja. Poljoprivredna proizvodnja ne može izdržati visoke kamate (preko 10%). RH banke i nisu zainteresirane kreditirati poljoprivrednu proizvodnju, pogotovo po nekoj nižoj cijeni kapitala. Krediti koje je do sada davala Vlada RH preko Ministarstva poljoprivrede i šumarstva bili su vrlo povoljni (3-5%), pogotovo za od posebne državne skrbi. Biljna proizvodnja ne može podnijeti kamate od 3%, a proizvodnja do 6%. Dosadašnjim davanjem poticaja i kredita širokom broju korisnika nije ostvarena razvojna komponenta u obnovi i okrupnjivanju obiteljskih gospodarstava u RH. Smatram da bi trebalo osnovati jednu specijaliziranu financijsku ustanovu za poljoprivredu.
cijene i paritetni odnosi
cijene mlijeka u RH niz godina iznose od 0,28 do 0,33 eura po litri. U tim cijenama je 28% poticaja. Bez obzira što su subvencije po poljoprivrednom gospodarstvu u RH ·manje nego u EU, cijene mlijeka su na razini nekih od tih zemalja i Austrija).
. Paritetni odnosi cijena hrane i skih proizvoda unazad par godina bili su povoljni, bez obzira što su cijene bile nestabilne. Cijena jednog kg koncentrata je manja od 50o/oprodajne cijene mlijeka, što je vrlo povoljno. Sto se cijene kukuruza i mlijeka nekada su ti odnosi bili 1:1,2 u korist kukuruza, a sada se za litru mlijeka može kupiti 3-3,5 kg kukuruza.
Prema tome, teško se složiti s tvrdnjama proda su kod nas niske cijene, je problem u sitnoj, niskoj i skupoj proizvodnji. Krupniji su zadovoljni cijenama u proizvodnji, što više spremni su proizvoditi po nižim ali stabilnim cijenama.
RAZMIŠLJANJETERENSKOGAGRONOMA
Uvozni deficit
Ulazak RH u WTO, ima za sada negativne na hrvatsku poljoprivredu. Nije došlo do snižavanja cijena kako se Vrijednost uvoza hrane u 2001. godini je za 24% i napravljen je veliki deficit. je uvoz mlijeka. Vrijednost uvoza mlijeka iznosila je 48,4 mil. dolara, a vanjsko-trgovinski deficit na mlijeku iznosio je 29,5 mil. USA dolara. Sve zemlje EU imaju višak mlijeka, a mi ne možemo zadovoljiti vlastite potrebe.
Prilikom ulaza u WTO je da se carine morati smanjiti, a neke ukinuti bez skih pri uvozu i izvozu, odnosno do potpune liberalizacije uvoza i izvoza. Problem je što carine (postepeno) smanjivane za one prehrambene proizvode koje najviše uvozimo (meso, mlijeko i njihove uljarice i sjemensku robu).
Drugi problem oko WTO-a je taj što u razdoblju prilagodbe nismo imali program kako bi poljoprivreda što bezbolnije amortizi-rala prijem u WTO. Država i dalje biti važan u potpori obiteljskim gospodarstvima. Negativni ublažuje se poticajima. Upravo je 2002. g. donesen režim slobodne trgovine za poljoprivrednih proizvoda, što da do uvoza i pada cijena na našem tržištu što pogoditi proizvodnju.
Izvoz poljoprivrednih proizvoda u RH je mali. Pokrivenost uvoza izvozom u poljoprivredi. iznosi 59%. U ukupnom izvozu hrvatska poljoprivreda s 11,5% a u uvozu 14,4%. U strukturi poljoprivrednog izvoza najviše su zastupljeni prehrambeni proizvodi. Mi jednostavno nemamo što izvoziti jer ne proizvodimo ni za vlastite potrebe. Potrebno je koncipirati izvoz-nu strategiju u RH s tim da prvenstveno ukupnu poljoprivrednu proizvodnju.
Organizatori poljoprivredne proizvodnje na selu
Potrebno je razvijati poljoprivredne zadruge kao glavne organizatore poljoprivredne proizvodnje na selu, kao i poljoprivredne udruge obiteljskih gospodarstava po granama proiz-vodnje.
Potrebno je poticati udruživanje proizkako bi racionalnije koristili mehanizaciju, lakše i jeftinije nabavljali repromaterijal, prodavali svoje proizvode, zajedninastupali na tržištu i sl. Pojedine linije mehanizacije obiteljska gospodarstva mogu nabavljati zajedno i koristiti zajedno ako se udruže.Treba osposobiti zadruge kako bi u ime seljaka ugovarale proizvodnju umjesto države.O
Mljekarski list 9/2003.
ODKARLOVCADORIJEKE(m.r:f:x:z~~~
Piše: Darko .Kantoci, dipl. ing -~ --q__----11,_,, ..:
Kod Komorskih Moravica prava planinska željeznica. Jedan veliki stroj pot~ž: vlak na visinu od gotovo 900 m. T racmce JOS uvijek slijede dolinu Do~re, a njih pr~ti Lujzinska cesta. Iza posta1e Brod Morav~ce prema sjeveru krasna je dolina Kupe; granica Hrvatske i Kranjske. Nešto podalje, iza visoke postaje Skrad, opet dolina Kupe i lijepo mjesto Brod na Kupi_ Podno postaje skradske zadrle su duboko u goru dvije tri doline, s vrlo strmim stranama, znamenitim poradi krasote i slapova potoka Kupice.
Za se vlak gubi u gustoj šumi Jela 1 omorika. Pruga vodi uzbrdo sve do 1.220 m tunela Kupjak. V!ak prolazi g~_sto~ šumom i kroz dva mania tunela Sus1cu 1 Resnjak pa se hvata ravnog polja. su od kamena a pokrivene drvenim Nad poljem vise tamnozeleni vrhovi Veliki i Mali Drgomalj i Veliki Tumac_ Vlak se uspinje još više. Zrak je svjež, hladan, a posvuda se širi miris gorskog bilja. Tu se zimi teško živi. Snježni je plašt vrlo visok, pa se da vlak ne može dalje.
Iza tamne šume puca prekrasan pogled na duguljasJu dolinu, a u nj~zin?m sr~u nalaze se Lokve. postaja visoko Je na brd~. Silina brda smjestila se na sjever, a sve nad':1su1e Risnjak svojim golim vrhom od 1.5~8 m_ ~eljepruga ostavlja Lokve pratec1 u velikim
Piše: Stjepan dipl. ing.
U srcu Slavonije, ispod šumovitog Papuka s južne strane te sa sjeveroistoka, smjestilo se selo Vocm ko1eg i krasi Njegova prošlost seže u 12. što ?o~c;1zuje ruševina tvrdog grada na brezul1ku, a 1494. gradnja bazilike Blažene I Djevice Marije od Pohoda. U to vrijeme bi;i su i samostani franjevaca i sestara Klansa.
zavojima Karolinsku cestu. U jelovim šumama ovoga kraja najviša je željeznice, u prodoru zvanom Sleme, na v1sm1 od 836 m. Vlak se spušta prema Fužinskom polju. Na šumovitim stranama lijepe d~;ine kojom nalaze se Fuzme. J od Fužina puca pogled na ravno polje. Nestaje pomalo krasne šume,. a mjesto jela eto izlokanog vapnenca. Nestaju drvene a zamjenjuju ih kamene. Pruga prolazi kroz kamene ponikve i silne prosjeke, i za pred nama osvane Kvarner. Gotovo 1.400 m visoka kao da se diže iz plavoga mora. Pogled se pruža na tamnomodri Bakar~ki zaljev nasuprot kojemu je Kralje_vica s~ st~n~ Frankopanskim gradom. Danas Je tu Jezuitski samostan. Nešto niže mrke su razvaline grada Hreljina. Južno i zeleni Krk i strmi, dugi Cres. _ Vlak ulazi u tunel Kobiljak. Od postaje Plasa, koja je preko 600 m nad morem pa sve do Rijeke, spušta se pruga nizbrdicom. Silna je bura bacila nekoliko puta vlak u duboku ponikvu. Prošavši Meju vlak dolazi do visoke bakarske postaje. Dolje na moru stisnuo se Bakar, a na suprotnoj strani zaljeva je Bakarne, lijepo mjestance znamenito po tunolovu. _Yla~ ulazi u prekrasnu dolinu Drage, onda u~ l1etmkovce na Sušaku, ispod Trsata, ulazi preko mosta na pa do postaje Rijeka. O SVETIŠTE
Gradenje ljepote
U doba gradnje Marijine bazilike vladao je Hrvatskom kralj VLADISLAV II. iz poljske dinastije Jagelona koji je iz svoje prijestolnice u Pragu širio graditeljstvo sve do naše Slavonije. Gradnju tog bisera hrvatskog kontinentalnog sakralnog graditeljstva, kako navodi Juraj podupirao je naobraženi i vrlo bogat hrvatski herceg odnosno ban Ivan
Otkrit Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!
Moj vlasnik za održavanje muzilica mljekarskih kanti i ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:
Uvjerite se i vi u njegovu
KAKO? Ukratko vam objasniti:
- predispiranje: poslije svake muznJe provesti 1Spiran1epotapan1em muznih jedinica po u mlaku vodu; odstranih grublje nakupine Napomena: 1spiranJene provoditi vodom da ne do koagulac11ekazeina, te da se lakše isplahne emulzija.
- pranje i dezinfekcija: u 10 litara tople vode otop1t1100 do 150 g
BIS-a C 5330 (5 - 8 1ušn1hžlica Ili 3/4 U pripremtJenu otopinu potopiti muzne Jedinice I po potrebi odstraniti nakupme
SVETIŠTE GOSPE
Korvin. Dakle, prije 500 godina pripadali smo srednje europskom kulturnom krugu, a danas nas trpaju u novoizmišljeni Zapadni Balkan. Crkva je bila jednobrodna duga 34,65 m s izduženim svetištem mnogokutnog oblika, ukrašenog rebrima poput biljnih povijuša. Uz svetište bio je zvonik 27 metara visok, a pod njim sakristija. Uz južni bok bile su tri kapelice nepovezane. Prozori visoki, blago zašiljeni, a ukrašeni biljnim i geometrijskim ornamentima. Izvana su bili kameni podpornjaci koji su pridržavali svod. Bila je to i najljepša crkva u Slavoniji, ali i na mnogo širem
Tu je cvao bujan vjerski život sve do provale Turaka 1543., kada se stanovništvo raselila, crkva i samostani opustjeli, a doseljavalo se srpsko stanovništvo.
Spomenuta opustjelost trajala do 1687. kada je Slavonija, od Turaka, postepeno po1 bansku vlast. Otac isusovac Ante KATALINIC napisao je u svojoj knjizi «Marijavelika nada Hrvata» (1998.) kako su prva 18. kada j~ župom upravljao franjevac o. Andrija POPOVIC koji je u nabavio lijep Gospin kip i stavio ga na glavni oltar. velika su oko 1884. kada je dobra vjernica Marija ozdravila po zagovoru Majke Božje i iz zahvalnosti kupila u Parizu kip Majke Božje Lurdske, a župnik ga stavio u srednju kapelicu. Prva velika procesija došla je 1886. iz Požeške doline i Posavine. Na ime Marijina dolazili su posebnim vlakovima Gutmannove željeznice iz Valpova i Donjeg Miholjca.
Rušenje i obnove
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, 1944. prilikom jedinica iz crkva je spaljena ostavši bez krova, ali je Gospin kip spašen i odnesen u Slatinu. Tek 1963., za vrijeme župnikovanja g. Franje BOSNARA, uz veliku biskupa LASZLA, dekana S. Horvatha i majstora postavljena je krovna konstrukcija i eternit za pokrov. su opet živnula, a osobito školske djece iz Požege 1971. godine.
«A onda je nastupila velika tragedija. Dana 14. prosinca 1991. crkva je eksplozivom dignuta u zrak. Tada je uništen veliki broj ubijeno 45 žitelja i niz naselja ostao bez stanovništva« - opisuje o. A.
materijalno uništenje svetišta nije srušilo njegovu duhovnu vrijednost i pobožnost vjernika prema Blaženoj Djevici Mariji i nije nestalo pod ruševinama. Godine 1999. na dan 21. kolovoza požeški su vratili u staru sliku Gospe koja je bila, pohranjena u Dijecezanskom muzeju u Zagrebu. Ogromno mnoštvo vjernika iz Požeške biskupije (oko 25.000) skupilo se oko svoje Gospe od 24. rujna 2000. Sveta Misa slavljena je na otvorenom pokraj srušene crkve.
Obnova crkve je 2002. godine odlukom Požeške biskupije i Ministarstva kulture, a po projektu prof. dr. Vladimira BEDENKA, a bit obnovljena u svom izvornom obliku sloga. Duhovnu i materijalnu obnovu slavnog svetišta vodi od 1999. današnji župnik g. Zeljko STRNAK, rodom iz nedalekog Vetova. Zahvaljujemo mu na poslanom prospektu iz kojega smo koristili podatke za ovaj
Neka njega, njegove župljane i desetke vjernih i štiti Majka Božja
Vitaminsko-makromineralni premiks namiienien izradi krmnih smiesa za krave u suhostaiu
Svakodnevnom primienom u 100 - 200 grama po kravi osigurava se:
SILAŽE KUKURUZA
dodaci ua bazi
bakterija vrenja
BONSILAGE Mais:
• za cijelu kukuruznu biljku . .. .
• za manJe zagnJavanJa
• za visoku ješnost
• za bolji proces vrenja
BONSILAGE CCM:
• za vlažno zrno kukuruza . .
• za manJe zagnJavanJa
• za manje gubitaka
• za visoku ukusnost
Za daljnje informacije nazovite generalnog uvoznika: marcon d.o.o. Marof, 65 42000 Varaždin te!: 042 / 642 210 ili predstavnika:
''POLJOSTROf' a.o.o.j 1
Ljiljana Pomper 16, Zagreb mob: 098 / 350 463 za proizvodnju i usluge, unutarnju i vanjsku trgovinu Vukšinac D. 21, 10342 DUBRAVA HRVATSKA
tel.: 01 2725 622; 01 2726 229 tel./fax: 01 2726186 e-mail: poljostroj@zg.hinet.hr
NAŠA ZA VAŠ TOPAO I UGODAN DOM IZ PROIZVODNOG PROGRAMA IZDVAJAMO:
- rotacijske od 170 cm - 300 cm
- rezervne dijelove za poljoprivredne strojeve
- raonici za plugove
- usluge strojne obrade i obrade lima
- kuhinjske na kruta goriva
- za jednoetažno centralno grijanje
- kamini, i za ugradnju
:,~slije :raka i vode, najvažnija za održavanje ztvota Je hrana. Na selu je osnovna hrana bio "kruh naš svagdanji" kojem se, kako sam . pisala, poklanjala velika pažnja. Koliko se samo pa i uz blagoslov polja brinu~o o sjetvi, žetvi, spremanju žitnog zrna, od ko1eg se spravljao kruh, i drugo jelo od brašna i tjestenine.
Kada je žito ovršena (o žetvi i vršidbi sam pisala) poseban je posao i briga spremanje i žita.
v• ~šenicu je poslije vršidbe, trebalo dobro pro~us1t1na suncu, i to na velikim ponjavama, zatim Je spremana u pometene drvene škrinje na suho i mjesto na tavanu ili u "hambar". Hambar je drvena u dvorištu na prozramjestu u kojem su bile drvene škrinje za spremanje zrna žita, pšenice, raži, prosa, zobi, zrna kukuruza, graha, razno sjeme i drugo što se do upotrebe, bilo za hranu ili za sijanje. Tu se dakle spremala sve ono što je trebalo od vlage, nametnika svih vrsta, jer je svako zrno u to vrijeme bilo dragocjeno i od velike važnosti kako za prehranu obitelji, tako i za sjetvu godine. ~elika pažnja se daljnjoj preradi žitanca u razne vrste brašna: bijelo fino brašno (nule_~),krušno brašno, brašno na "flo"- to je najvredlllJe, zatim brašno koje nije fino prosijavano (bilo ga je najviše), a korištena je za kruha.
Od raženog brašna su pekli fini raženi kruh a od fino mljevenog kukuruznog brašna pomiješa~ nag s raženim pravljenje "smesni" kruh.
Od svih su žitarica, a posebno od raži, meljavom su dobivene "posije" kojima su na razne hranjene životinje.
Mljevenje žitarica obavljana je u mlinovima kojih je bilo na potoku Gliboki u svim selima kuda taj potok
Jedan od tih je na - i "hatara". Bio je to zidani mlin s dva para kamena, drvenom branom a negdje poslije rata, 1945., je i kamen "kašar" za "omilanje" ljuštenje, raznih kaša od
Mljekarski /i,st 9/2003.
PišecZ!ata~
prosa, heljde ili Taj mlin prestao je raditi negdje oko 1955.-1960. kada je regulacijom potoka glavnina vodenog toka zaobišla mlin. Sve su to bili mali privatni mlinovi. Neki su uz mlin imali i pilane koje je pokretala snaga vode.
Tih se ranih poslijeratnih godina zaprežnim kolima, s konjima ili kravicama, vozilo po nekoliko žita u mlinove i to u velike mlinove Koprivnice ili Peteranec koji su bili na pogon pare - "paromlini", a kasnije na struju.
Manje nosili su u "culu" (male oko 10-15 kg), ponekad u drvenoj struganji, i to u najbliži melin koji je bio i u našem selu. Usluge mljevljenja nisu novcem, su mlinari uzimali "ušur" i to u od 8 do 1O % dovezenog žita.
. Odla_zak u melin na "pajtlin" zahtjevao je i velike pripreme. Nagrabili 'bi žito u lijepe tkane s utkanom ukrasnom partom. Muškarci, ali i žene,_~a tu bi priliku obukli malo ruho, spremih nešto jela i i rano ujutro krenuli u mlin udaljen samo 4 - 5 km ali su u koloni cijeli dan. Na kolima bi jeli i pili, a s prijateljima i poznanicima iz drugih sela o novostima. Tako im je vrijeme brže prošlo. Moglo se vidjeti tko je kakav gazda: kakva kola ima, konje, koliko je žita na kolima dovezao i u kakvim je žito. Siromašnijima su g~z~e prevozile žito u mlin a naknada za uslugu 610 Je Jedan dan rada u polju. Sirotinjski kruh je, dakle, uvijek bio s još više.kora jer se uvijek morao odraditi nekoliko puta.
U mlinu na potoku, uglavnom je mljeven kukuruz za kukuruzno brašno od kojega je kruh u krušnoj ili pravljeni žganci i razne c1cvare.
V Evo nekoliko recepata iz kukuruznog brasna: Kukuruzne
V • 1 kg kukuruznog brašna, 1 litra mlijeka, 1 ~lica papra, 1 žlica soli, 1 žlica 2 jaja, Jed~n duboki tanjur 1- 2 žlice glatkog brasna.
Kukuruzno brašno preliti mlijekom, zatim umiješati glatko brašno, sol, papar, samljevene i jaja. Zamijesite u finu prhku smjesu, oblikujte složite ih na namazani lim i ispecite na vrlo jakoj vatri (pecite kratko u jer na laganoj vatri pucaju).
Trepakukuruzno brašno, mast, 1kg jabuka, 10 dkg malo cimeta, 3 dcl vrhnja, 3 dcl ulja. Lim dobro namažite naspite ravan sloj kukuznog brašna prst debelo, ogulite i naribaj te jabuke i stavite ravnomjerno na onaj sloj brašna, ih i pospite cimetom. Zalijte obilato vrhnjem i uljem. Pecite na laganoj vatri da korica dobije zlato-žutu boju.
Cicvara
7 dcl kukuruznog brašna, 7 dcl sv1ezeg kravljeg sira, 7 dcl mlijeka, 3 jaja, 2 dcl vrhnja malo soli, masti za kalup, i vanilin za posipanje.
Pomiješajte brašno sa sirom, zalijte mlijekom, dodajte sol i jaja, dobro promiješajte. Kalup namažite ulijte mješavinu, odozgo premažite vrhnjem i ispecite. pospite pomiješanim s vanil
Kukuruzna pita sa sirom
1/2 kg kukuruznog brašna, 3 dcl mlijeka, malo soli, 10 dkg 1 kvasac,
Nadjev: 1/2 kg svježeg kravljeg sira, 25 dkg 3 jaja, 2 žlice bijelog brašna; šaka ( 5-1Odkg ), vanilin
Brašno preliti mlijekom, dodati sol a naposljetku zapjenjeni kvasac. Zamijesiti i da se uzdigne. U miješajte žutanjke sa dodajte usitnjeni sir i brašno i na kraju i bjelanjke. U dobro namašteni lim stavite polovicu tijesta od kukuruznog brašna, nadjev od sira pa preostalu polovicu tijesta. Ispecite na srednje jakoj vatri.
Umjesto nekadašnjeg žrvnja, danas seoska imaju mlinove ili mlinove s kamenom na pogon. Melju uglavnom žitarice za hranu, a potrebe za krušnim brašnom podmiruju zamjenom pšenice u industrijskim mlinovima.
Razvojem moderne prehrambene industrije, izgradnjom velikih i jakih mlinova, mali su mlinovi, prestali s radom i nestaju. Ali i od "industrijskog" brašna, bit dobri stari O
MOJE
MLADOSTI
O, kako je nekad U Lanjskom polju bilo, trava se zelenila, šaš vijorio na Gatama travu kosci kosili rakiju pili i pjevali.
Njihove žene i naše vodu i hranu im nosile, konje u polje na pašu dovele nisu imale ni srebra ni zlata ulare stavile sebi oko vrata!
Iz svakog kraja, zvono konja I glas svinjara se Lanjskim poljem odjeknuo, a roda je marljivo za koscima zmije i žabe tražila i na stari trijem na gnijezdo ih stavila!
Sunce je visoko, velika ajmo preko Krnjice u na pivo kod Tamo je tek lijepo bilo, pivo i vino se pilo u Trebežu kupalo, a svaki kosac svoju snašu u debeli hlad odveo!
I ja sam tamo mlada snaša bila, mislila na kosca i mladog pastira! Marica
Piše: Dražen prof.
Prve korake djeca rado u društvu svojih najmilijih, se skupa s obitelji koja je rastrzana u svojim obvezama. Seoska obitelj goto-, vo i nema slobodno vremena. Pronalazi ga u tre_nutcima svojih poslova hranjenja, nja, pospremanja, ukratko svaštarenja, - ··-Majke nase1uoi seiialf pokušali pomagati oko djece, a bi se zabrinuli ako bi majke njima za petama pokušavale u poslovima malene bakama i djedovima. Situacije su danas i podložne dogovorima unutar obitelji, a selo onda pravu
Djeca su prohodala i što sad? Nema više «dudica u kinderbetu», za petama vam je sve brže dijete, nespretno i znatiželjno. Vježbajte nadglasavanje, dijelite upute, pazite na krive korake i ne razmišljajte kako dijete usmjeriti u ljepote sela.
Ljetni i jesenski dani idealni su da dijete usavrši koracanje uz kokice i uhvati kakav kai baci prema njima, te uz to vježba vlastiti govor. Možda vikati iz straha da ne zapne u ali pustite ga i granice dopuštenog.
Imate neodgodiv posao, spremanje Radit koliko možete s oka na djetetu, a dijete vas pratiti. Dodajte mu prikladnu igrapuno mu i usmjeravajte u ono što vi morate napraviti. Ako to dijete vam to znati vratiti, Budite vedri jer loše raspoloženje prenijeti i na dijete.
Morate poslom izvan Nije vam jasno kako s djetetom. Ponesite sve što treba da bi dijete imalo svoj na otvorenom, jer kod djeteta razviti za kretanje i prirodu. Djeca te dobi vole istraživati.
Seoski poslovi ranojutarnjim aktivnostima hranjenja stoke, pripravljanja alata i strojeva za dnevne poslove. U trenutcima dva posla pogledati dijete i onome tko je gotovo- stalno s djetetom te dobi, pogriješiti ako produžite hranjenje, primjerice krava i s djetetom na slobodnoj ruci. Tako odmah odagnati strah od životinje.
Razdoblje socijalizacije idealno je u seoskom okružju gdje dijete može prirodnije razviti odnose s odraslima. Obitelj je mnogobrojnija (nekoliko generacija) te dijete prati odrasle u njihovim poslovima. Vrlo rado oponaša roditelja istoga spola što, naravno, treba iskoristiti.
Dobro je curice upoznati vizualno sa svojim poslovima u kuhinji. Djeca rado
Mljekarski li,st 9/2003.
ECA-IGREIPOSLOVI
istražuju tijesto, modlice. To su novi oblici koji zamjenjuju kupovne
Otac je na selu rastrgan oko poslova na polju i u štali pa mu ostaju kratki trenutci bavljenja djetetom. Neovisno o griješi se kada se dijete jednome roditelju jer drugi navodno nema vremena. Obiteljski odlazak u polje može obitelj i kod djeteta razviti razvijanje identifikacije i oponašanja. Od roditelja se prirodnost komunikacije, uvažavanja i duhovitosti.Na prostirci dijete biti a poslovi na zemlji koji se odvijaju alatima (vile, motike, srpovi ) ostat kao nešto pozitivno.
Priroda seoskog okružja olakšava djetetu razvoj bioloških funkcija jer dijete ima prilike gledati obavljanje nužde životinja i prihvatiti to kao prirodnost. Uz roditelja uživati u blagodatima osobne higijene. Ti rituali se mogu organizirati za toplijih dana na otvorenom, travnatom dijelu seoskog uz igru i puno pozitivne
Vrlo brzo dijete te dobi oponašati svoje te tako stvoriti temelje još povezanosti obitelji. Tko se više bavi djetetom toga uvijek oponašati. Bitno je da u obitelji ima što manje uvredljivih i posesivnih Ako se primjerice dijete dohvati drvene to ne mora da majka dobro kuha, može da primjerice dobro prijeti. Ako se dijete dohvati kliješta vjerojatno želi pokazati ono što je otac tijekom dana. Zgrabiti svakako ne da tati» novine kao masku za lice.
Primjera djece koja prelaze u samohodne male, živahne, zainteresirane individue postoji bezbroj, a seosko okružje idealno je za prirodnost. Nemjerljiv je prostor, životne navike i bogatstvo sadržaja. To svakako treba iskoristiti. -
KALENDARRADOVAZA RUJAN
-a. :.S U polju se nastavlja sjetva uljane repice, djeteline, lucerne, trava i travnatodjetelinskih smjesa. Krajnji rok za ovu sjetvu je prva dekada rujna. U drugoj dekadi sjetva ozime grahorice i ozimog graška, a krajem rujna ozime pše·o o .... s:: J nice i ozimog U drugoj polovici mjeseca jesenska-zimska obrada tla za proljetnu sjetvu. Berba ranih hibrida c.. kukuruza, sirka, suncokreta i soje. Vrijeme je za krumpira i repe te pripreme z;a sjetvu ozime pšenice, raži i zobi, a nastavit berbom jarih kultura.
U vinogradu pregledati utvrditi kosladora kako bi se mogao odrediti berbe. Vinograd treba biti kako bi berbu 1 što lakše obavili, a preradu što brže.
U je berba u punom intenzitetu. Provodimo jesensku obradu tla, kopat jame za jesensku ili proljetnu sadnju.
Povrtnjak po potrebi zalijevati i '1:rema potrebi obaviti zaštitu. Prekopati tlo za
sadnju novih kultura, a sijati mrkvu, peršin, salatu, špinat i matovilac. Saditi salatu, endiviju, poriluk, luk srebrenac, kozjak i ljutiku.
U vrtu saditi lukovice koje cvate krajem zime i a zasadit i dvogodišnje biljke treba zalijevati. O
IN MEMORIAM
je 25. ožujka 1929. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Upisuje studij na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu 1948/49. godine.
Diplomirao je na odsjeku 1954. godine. za vrijeme studija opredijelio se za proizvodnje i prerade mlijeka. Godine 1959.-1960. kao stipendista ICA boravi na Univerzitetu Madison-u, Wiskonsin, gdje usavršava znanje iz mljekarske struke. 1978. upisuje poslije-diplomski studij na temu "Kretanje potrošnje mlijeka u Zagrebu". znanje rado je i podijelio s kolegama mljekare", "Agruma" Gruda, mljekari i još nekim kao rukovoditelj i kao konzultant.
Od 1981. do 1986. radio je u Zavodu za mljekarstvo Agronomskog fakulteta kao predstojnik Zavoda, a nakon tog razdoblja se u "Dukat"d.d. Mljekara Zagreb. Struradovima pridonio je sadržaju i kvaliteti u izdanju Hrvatske mljekarske udruge je vjeran bio od 1961. godine.
Pored svog bogatog znanja i iskustva bio je pomalo samozatajan. Bio je dobar i povjerljiv prijatelj.
Za sve što je za razvoj i mljekarske struke hvala gospodinu Marjanu Ribak.
Uredništvo
(CIO·
