IZ ŽUPANIJE I. izložba sireva županije s ocjenjivanjem _______________________ 22
HRVATSKI CENTAR
Europski kriteriji rada Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Republici Hrvatskoj prema i hrvatskoj normi HRN EN ISO/IEC 17025:2000 __________ 23
GOSPODARSTVO
Proizvodni i ekonomski rezultati na farmama krava ________________ 27
OBAVIJESTI
"Zadruga - obitelj" prva hrvatska govedarska-mljekarska zadruga __________ 31
Prvo savjetovanje goveda u Republici Hrvatskoj ____________________ 35 na jedno razdoblje intenzivnog razvoja govedarstva u Slavoniji ____ 37
RAZMIŠWANJE TERENSKOG AGRONOMA
Mlijeko raste na polju, a muze u staji . ________ 39
OBITEW I DOM __________________________ 42
Ime i prezime
Adresa:
Broj krava:
mlijeka mljekari (litara):
ZLATNI ROG
Godišnja nagrada
Hrvatske mljekarske udruge
mlijeka za
štalski prosjek po kravi, proizvedenog za tržište
KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG ROGA»:
• mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog centra, Zagreb).
• Priložena potvrda o kolimlijeka mljekari
• mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog centra, Zagreb)
Podatke tijekom godine razmatrati i procijeniti Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada se godine.
Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Hica 31/III.
Napomena:
X Popunjeni obrazac s 1 podatcima za mjesec I KOLOVOZ dostaviti tijekom ruj'na o.g
Za eventualna do' datna objašnjenja izKlasa mlijeka:.............................................................................................. , volite nazvati HrvatX Datum predaje obrasca i potpis:
*sku mljekarsku ud: : rugu 01/4831-265.
kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Arnelija Šipek, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun dipl. ing. Darko Uher, Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorica: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna Lektorica: Katarina-Zrinka prof., Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica 31 /111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklade: 43000 primjeraka
Redakcijski
~00[1000
o.. :u
LOKACIJA SILOSA
Silosi su objekti za spremanje silirane hrane. Prema obliku u nas se koriste vodoravni silosi, a vrlo se rijetko grade okomiti silosi (silosni tornjevi) i silojame.
Pri izboru lokacije silosa treba~--------------------
(l) )V) i:C paziti na:
• pristup od silosa do staje,
• lak pristup do silosa i okretanja prikolica pri spremanju silaže,
• silos treba biti od podzemnih i površinskih voda,
• ne smije biti lociran ispod brežuljkastih terena da oborinske vode ne bi ulazile u silos,
• za gradnju okomitog silosa treba ispitati nosivost terena zbog statike objekta.
OKOMITI SILOSI (SILOSNI TORNJEVI)
se od betona, drveta ili metala, a u posljednje vrijeme i od mase. Proces punjenja i pražnjenja silosnih tornjeva može se mehanizirati. Za te silose potrebno je manje prostora u sklopu dvorišta i farme. U posljednje vrijeme rijetko se grade silosni tornjevi u europskim zemljama jer je skupa invensticija za pražnjenje, a izuzimanje sjenaže je težak posao.
Zbijanje silažne mase postiže se njezinim vlastitim pritiskom. Da bi se postigla zbijenost mase od 200 kg suhe tvari /m3, potrebno je da silos bude viši od 10 m.
Omjer promjera i visine silosa treba biti 1:3 do 1:4. Unutarnje zidove treba zaštititi da ih ne unište organske kiseline iz silaže ili sjenaže i to kiselootpornim premazima na bazi bitumena ili premaza. Svi okomiti silosi trebaju imati odvod silažnog soka u posebne spremnike ili u jamu za gnojovkujer je silažni sok biološki štetan za površinske i podzemne vode.
SILO-JAMA
Prvi silosi u nas su kao silojame, osobito u Podravini. Danas se taj tip silojama više ne pravi zbog pri silaže. Pri gradnji silo-jama treba voditi o visini podzemnih voda a oko silosa treba osigurati atmosferske vode, da se ne bi slijevala u silažu.
Silo-jama
SILO-HRPA
Ovaj tip silosa zahtijeva minimalna ulaganja jer se gradi samo betonska pista a postavlja se na ocjeditom zemljištu. Ovim siliranja mogu se pojaviti gubitci ako se površina silaže dobro i pravilno ne pokrije folijom.
• Složenu hrpu prekrijemo folijom tako da se ostavi po 50 cm sa svake strane ruba u ravnini tla.
• Rubove folije koji se nalaze na tlu opteretimo pijeska po cijeloj dužini ruba.
• Dobro razapetu foliju preko hrpe, opteretimo pijeska da bi se ona a postavljamo ih na svaka 3-4 m po dužini hrpe.
• U posljednje vrijeme u mnogim se zemljama
. koriste i silažne deke (pod nazivima) kojima se prekrivaju folije.
Silo-hrpa
VODORAVNI SILOS
Taj tip silosa ima pravokutnu osnovu s konusnim zidovima. Da bi se dobio taj konusni oblik, zid je u gornjem dijelu uži (15 - 20 cm) a pri dnu, kod betonske širi (20 - 25 cm). Taj konusni oblik da se silažna masa zbije pod pritiskom mase traktora s pneumaticima ili te da se postigne potpuni kontakt silažne mase i zidova silosa. Ako bi zidovi bili ravni, kakvi su u praksi, silažna se masa teže zbija uz stijenu silosa pa se kvariti. Širina je silosa od 4 od 10 m. Visina silosa trebala bi biti optimalna 1,5 m, ali ne više od 2,0 m. visinom zidova poskupljuje njegova gradnja. Dužina silosa ovisi o potrebnom kapacitetu. Ne treba praviti silose, je bolji «sustav baterija», tj. silos do silosa. Prilaz silosu treba biti ravan. Pod mora imati nagib od 1% od sredine silosa prema zidovima, ili ipak od zidova prema sredini, a treba završiti žlijebom kojim otjecati osoka. Zbog toga pod i dužinom silosa treba imati nagib od 0,5 %. Debljina betonskog sloja poda treba biti 10 - 15 cm. Ako gradimo krov, vodimo o tomu da iznad silažne mase bude dovoljno prostora za prolaz traktora. Visina od betonske do krova trebala bi biti najmanje 5 m. Unutarnja strana zida svake se druge godine treba premazati bitumenskom masom da se zaštiti od organskih kiselina iz silaže. Potrebno je istaknuti neke prednosti vodoravnih silosa u odnosu na okomite silose:
• jeftinija gradnja,
• kapacitet za spremanje silažne mase,
• jednostavnija i jeftinija mehanizacija pri punjenju i pražnjenju silosa,
• jednostavnije održavanje silosa,
• silažne mase, ne ovisi o visini sloja silažne mase.
Siliranje visoko vlažnog klipa i zrna kukuruza
U praksi se za ovu vrstu hrane koristi više naziva: visoko vlažni kukuruz, silaža kukuruznog zrna, silaža kukuruznog klipa i dr.
je visoko vlažni silirani kukruz. Siliranje visoko vlažnog kukuruza da usjev ranije beru, se njiva može na vrijeme pripremiti za sjetvu. Ranijim skidanjem klipa i zrna smanjuju se gubitci zbog glodavaca, a siliranjem se izbjegavaju troškovi sušenja. Cijeli proces berbe, prijevoza i siliranja može se u potpunosti mehanizirati pa nije potrebna brojna radna snaga. je, brige.
li kukuruz na vrijeme sazreti, jer ima godina kada se on mora brati i sa 40 % vlage. Ovako vlažan kukuruz, kada su u pitanju mala gospodarstva, se ne suši pa brzo dolazi do njegova kvarenja, tj. do pljesnivosti. Takav kukuruz u ishrani stoke, zbog sadržaja mikotoksina, izaziva zdravstvene probleme kao
što su slabljenje otpornosti organizma, gubljenje apetita, a u nekim dolazi i do Za uspješno siliranje visoko vlažnog kukuruza najvažniji uvjet je vlažnost zrna. Pored toga, neophodno je da se osigura potrebna oprema i prikladan silos kako bi se proces siliranja mogao odvijati u neprekidnom tijeku (berba, prijevoz, mljevenje, siliranje).
Mljeveni klip
je da klip kukuruza u tehnološkoj zrelosti ima znatno sadržaj vlage od zrna, što je posljedica visoke vlažnosti oklaska. ovisno o grupi zriobe hibrida kukuruza, sadržaj vlage zrna je varijabilniji od onog u oklasku. Mada se preporuke za siliranje klipa u granicama od 28 do 48 % vlage, to ovisiti i o tipu silosa. Mljeveni klip kukuruza u horizontalnim silosima treba silirati kada je vlažan 34-40 %, u silo-tornjevima od betonskih elemenata 32-38 %, a u silosima 28-34 %. U suštini bitno je daje vlažnost klipa pri siliranju negoli da je ispod 33 %. Berba kukuruznog klipa može se obavljati na više od do potpuno mehanizirane. za kukuruz može se uspješno koristiti za ubiranje visoko vlažnog klipa koji se prikolicama odvozi do postavljenog uz silos. Punjenje silosa može se vršiti elevatorom ili
Tipovi horizontalnih silosa od drveta i betona
MLIJEKA NA SEOSKIM GOSPODARSTVIMA!
SAMOSTALNO KONTROLIRAJTE HIGIJENSKU MLIJEKA SVOJIH KRAVA
SgmaTest®
MASTITIS TEST ZA OTKRIVANJE BROJA SOMATSKIH STANICA U SVJEŽEM MLIJEKU
TROŠAK TESTIRANJA JE NEZNATAN, ALI JE ZNATNA
PRIHODA OD STADA: JEDNO TESTIRANJE SVIH VIMENA
ZA MANJE OD 1 KUNE!
SG)maTest®pruža svakom mlijeka za:
• ostvarivanje više otkupne cijene za kvalitetno mlijeko
• ukupne godišnje izmuzenog mlijeka
• niže troškove i vimena
• kontrolu zdravstvenog stanja vimena pri kupnji nove krave
Vaši osobni podaci biti tretirani kao poslovna tajna, i se koristiti u druge svrhe, a korisnici Mljekarskog lista ostvaruju trajan popust od 15%.
za ubacivanje mljevene mase na samom Danas se koriste samohodni kombajni visoke propusne koji na njivi obavljaju branje, mljevenje kukuruznog klipa i utovar u prikolicu kojom se odvozi u silos. Da bi ovi kombajni bili što bolje iskorišteni, potrebno je osigurati dovoljan broj prikolica, kao i brzo i dobro gaženje unesene mase. Za visoko vlažni klip dovoljno je srednje ili grubo prekrupljivanje.
Maksimalna probavljivost bit ako je grubo prekrupljivanje umjereno, što da dijelovi oklaska ne bi trebali biti od zrna graška.
Mljeveno zrno
Berba kukuruznog zrna za siliranje je mehanizirana i obavlja se prvenstveno žitnim kombajnima sa hederom za kukuruz. Ovaj kombajn istovremeno bere i kruni klip, pri zrno ide u njegov bunker, a usitnjeni oklasak se rastura po njivi. Visoko vlažno zrno kukuruza se može bez prekrupljivanja odlagati u zatvorenim silosima. Ovakvo skladištenje visoko vlažnog kukuruznog zrna je jednostavnije, ali se prije korištenja za ishranu stoke zrno mora samljeti ili Meljava zrna pri branju zahtijeva više pogonske snage i opreme, i zbog toga se cijeli proces usporava. meljava zrna prije skladištenja ove kapacitete za oko 14 %, a ujedno smanjuje kvarenja zbog boljeg sabijanja samljevene mase. Sadržaj vlage od 35 % pri siliranju prekrupe zrna kukuruza smatra se optimalnim. Istraživanja su pokazala da niža vlaga zrna u cjelini dovodi do manje proizvodnje a više do stvaranja octene kiseline, i do vrijednosti pH silaže. Pri vlažnosti od 35 % slomljenog zrna u berbi iznosi više od 20 %. Pri vlažnosti zrna, u bunker kombajna odlazi zajedno sa zrnom i izmljevenog oklaska, osobito s vrha klipa, jer je on mekši i lakše se lomi. Dio hranjiva iz ovog oklaska, osobito u siliranom stanju, je u ishrani goveda i svinja. Ako je pak silirano mljeveno zrno namijenjena
ishrani goveda, pri radu kombajna treba broj okretaja bubnja kako bi što oklaska otišla sa zrnom u bunker, a lom zrna bio Ako se za siliranje koristi zrno koje sadrži ispod 25 % vode, ista mu se mora nadoknaditi dodavanjem vode. Voda se mora dodavati ukoliko zrno kukuruza sadrži manje od 24 % vode, a silira se u betonskom silosu, i manje od 22 % u silosu. Što se kukuruznog klipa, smatra se da bi vodu trebalo dodavati ako je vlaga ispod 22 % za betonski silos, a ispod 20 % za zatvoren silos. Da bi se sadržaj vode za 1 % na 100 kg kukuruza s manje od 25 % vlage, treba dodati 1,34 % vode, odnosno 1 kg vode vlažnost 100 kg zrna za 0,74 %. Primjer: zrno kukuruza sadrži 22 % vode, a želimo taj postotak na 25 %. Za vlage 100 kg zrna kukuruza od 3 % treba 4,02 kg vode. Kada se na 100 kg zrna doda 4,02 % vode, težina mase iznosi 104,03 kg, a ona sadrži 22 + 4,02=26,02 kg vode. 104,02:26,02= 100:X
X=2602:104,02=25 %.
Prema tome, dobivenaje masa za siliranje s 25 % vlage. Ako se pak 4,02 kg dodane vode pomnoži sa 0,74 %, dobit se 2,97 % (zaokružena 3 %) vlage koja nedostaje do 25 %, što se želi Voda se može dodavati mljevenom kukuruznom klipu i mljevenom ili prekrupljenom zrnu u puhalnik koji masu prebacuje u silos, dok cijelom zrnu kukuruza vodu treba dodavati dok se ono nalazi u prikolici. Tako se suvišna voda može ocijediti kako se ne bi nakupila na dnu silosa. Na taj se može vlažnost cijelog zrna za 2 %. Povoljna vlažnost mljevenog zrna može se procijeniti i jednostavnim testom, stiskanjem mase u ruci. Ako pri otvaranju šake mljeveni kukuruz ostane u grudi, smatra se da sadrži dovoljno vode za uspješno siliranje.
Zrno kukuruza kao visoko energetsko hranivo silira se vrlo uspješno bez ikakvih dodataka. istraživanja ukazuju da upotreba LAB osigurava povoljniji omjer i octene kiseline (smanjenjem sadržaja octene) i poboljšava proizvodne kara-
11/jek(]rski h,t 09':l00-1.
Prednosti s lactoma:
Ciljevi Sano:
1. Sano želi, da Vi ,s kravama zar~dite. novac,jer
• Sano treba platno sposobne kupce
• Sano kupci moraju biti najbolji
• Sano i za 5 ili 10 godina treba kupce
• Sano želi zadovoljne. stalne kupce.
2. Kako s kravama zaraditi noval.-:
• velikom ~lijeka
• svake godine za 500 litara
• puno proteina i masti u mlijeku
• svake godine jedno zdravo tele
• zdravo vime i papci
3. Što da hi se s kravama zaradio nonc'!
• napajati telad sa Sano :\c1il-sim.
• po teletu trebate ~O kg = ca .• ~()()kn
• 1 litra Milsan stoji O. kn.
• I litra prodanog kravljeg mlijd;.a donosi ca 2.85 kn.
• mli_jekoza tdad po litri stoji 1.13 kn
• uz -molitara-zamjene. to je l. l-10 kn više za mlijeko.
• ,·aša dobit: 840 kn.
4. S·rnjoj knni trebate davati:
• puno zraka. i tijekom zime
• puno s, je tla. i ti_jekom zime
• puno vode. i tijekom 1ime
Milk-maker za plodne, proizvodno sposobne krave
Kompleks
1. mlijeka
2. V~ok sadržaj proteina i masti u mlijeku
3. Poboljšava plodnost
4. Štiti od pojava deficita i gubitka težine
5. Redovna plodnost
5. Vaši troškovi za oko 4..:'i1kgLactoma iznose oko U.50 lm dnevno.
To donosi oko 10 litara mlijeka dnevno više = 28,50kn!
To 15 kn više po kravi dnevno. a godišnje_ 4.575 kn dobiti putem Lactoma.
6. Uz to:
• poboljšana plodnost
• bolj~ 7dravl_jt-
• "iš..•ml, ci i proteina
Suno on, poH:~an,je proizrndn.ic i uspjeh potvrdujc s,ukod11e1no na dt:Sl'• dma gospodarstava.
I Vi moictc hiti medu njima!
Vaš Sano partner rado Vas savjcto• vati!
Zanima Vas TMR miješalicu?Sano ima dobreponudeza prodajui najam.
Uputa za hranidbu:
mlijeka koju krava daje od· je za primjene:
20 litara mlijeka = 3 kg Lactoma
25 litaramlijeka = 5 kg Lactoma
30 litaramlijeka = 7 kg lactoma
35 litara mlijeka = 9 kg Lactoma
40 litara mlijeka = I 1 kg Lactoma umiješati u hranu kao potpuni ohrok. Uz to dati Camisan. Profisan ili Topsan. i to 10 g / litri mlijeka.
kteristike životinje. Prednosti siliranja visoko vlažnog kukuruza su - žetva ovog kukuruza se obavlja 2-3 tjedna ranije od berbe kukuruza za zrno; rana žetva manje gubitaka uslijed krunjenja zrna i oborenih stabljika, što može umanjiti gubitke od 300 do 900 kgpo hektaru; gubitci koje uzrokuju glodavci, kao i oni nastali uslijed vremenskih prilika, vrlo su mali jer se od 1 do 3 %;
- izbjegnuti su troškovi sušenja koji uvijek visoku stavku;
- troškovi držanja ovog kukuruza u silosu su manji od onih u koševima ili silosima za sušeni kukuruz;
- berba, siliranje i korištenje pri hranidbi mogu se u potpunosti mehanizirati, zbog se štedi u radnoj snazi, ovisno o stupnju mehaniziranosti pojedinih radnih operacija;
- neposredno po iz silosa može se koristiti za ishranu stoke, a po potrebi se miješa s drugim hranjivima.
Pri siliranju ove mase mora se voditi o sadržaju vode, kao i o potrebi da strojevi hudo dobro podešeni, jer u suprotnom gubitci mogu iznositi 3 do 8 %.
Pri korištenju ove silaže treba otkriti što manju površinu. Idealno bi bilo da se otkrije onoliko koliko toga dana trebati za ishranu. Jednom otvorenu silažu treba stalno koristiti jer uslijed kontakta sa zrakom, do kvarenja silirane mase. siliranog kukuruza, zbog velike podložnosti kvarenju, mora se utrošiti najduže za oko 12 sati. LJ
Visoka proizvodnja mlijeka i gospodarsko iskorištavanje krava uvjetovano je redovitim teljenjem i s plodnosti krava. U pravilu krave se gone (estrus) 30 do 60 dana poslije teljenja, i moraju se pripustiti (osjemeniti) da bi ostale ponovo steone najkasnije 3 do 4 mjeseca poslije teljenja tako da redovno daju svake godine tele .
Ako se gonjenje ne javlja 70 i više dana iza teljenja, ili ako oplodnja ne uspije poslije 110 i više dana, treba razmotriti pogrješke u
nove oplodnje i reprodukcije, odnosno u tijeku laktacije smanjenjem muznosti . Pri tom treba znati da postizanje dobre plodnosti, reprodukcije i visoke muznosti uvijek od zasušenja krava (suhostaje) prije teljenja.
SUHOSTAJA-OSNOVNE
MJERE ZA BOLJU PLODNOST KRAVA tehnologiji držanja i hranidbi krava. Na sve nedostatke i nepravilnosti držanja, ili iscrpljene zalihe hranjiva u organizmu, krave reagiraju
Suhostajaje prvo razdoblje o kojem ovisi plodnost i reprodukcija krava. U suhostaji krave moraju biti u dobroj rasplodnoj kondiciji, ni mršave ni suviše debele, i moraju se na vrijeme zasušiti (1,5 do 2 mjeseca prije teljenja). Ranije zasušene krave su suviše
Silirano zrno kukuruza
debele, a krave koje se duže muzu i kasnije zasušuju su mršave. Suviše debele ili mršave krave teže se tele i obolijevaju od posljedica teškog teljenja, hormonalnih i metaboli(bolesti izmjene tvari) što može uzrokovati slabiju plodnost pa i jalovost.
Hranidba krava u suhostaji od primarnog je Zbog intenzivnog rasta ploda tijekom zasušenja i nedostatka prostora za probavne organe u trbušnoj šupljini, krave uzimaju manju krmnih obroka (1,8 do 2,0 kg suhe tvari/ 100 kg tjelesne mase). Stoga treba hranu davati kravama u manjim više puta na dan. To moraju biti lakše probavljiva krmiva, bolje hranidbene vrijednosti i dobro uravnotežena sa svim hranjivim sastojcima koji zadovoljavaju potrebe krava i intenzivan rast ploda.
Hranidba krava u suhostaji mora:
- osigurati normalan razvoj fetusa i zdravog i vitalnog teleta, - popuniti zalihe minerala i vitamina u tijelu krava,
- održavati optimalno gojna stanje krava,
- osigurati potrebnu hranjivu i biološku vrijednost kolostruma,
- osigurati dobro zdravlje, i plodnost krava u laktaciji.
Posebno je prijelazno razdoblje (2 do 3 tjedna prije teljenja) u kojem krave moraju dobivati po sastavu i kvaliteti ista krmiva, kakva dobivati i poslije teljenja, samo u znatno manjoj Na taj se buragovi mikroorganizmi pripremiti da lakše i brže prihvate hranu s kojom krave bez
mršavljenja izdržati razdoblje pothranjenosti poslije teljenja (rumino-intestinalnu stazu).
Krmni obroci mogu posljednja 3 tjedna prije telenja sadržavati manje sirovih (13 15 %), a poslije teljenja se na 17 18 %. I energetska vrijednost krmnih obroka prije teljenja je nešto niža i iznosi 6, 76,8 MJ NEL (0,90 - 0,92 H.j./kg), a 3 tjedna poslije teljenja postupno se na 7,1- 8,6 MJNEL (1,15H.j./kg).
U praksi se da krmni obroci krava tijekom zasušenja moraju imati hranidbenu vrijednost u visini potreba za proizvodnju oko 7 do 10 litara mlijeka I dan ili u tjednima pred teljenje ukupno oko 74,1 MJ NEL (10, 7 HJ.) s oko 920 g probavljivih sirovih dnevno.
Posebno su minerali i vitamini u krmnim obrocima zasušenih krava. Kalcij u suhostaja u krmnim obrocima treba biti u manjem postotku (0,5 % u suhoj tvari) radi poticanja bolje resorpcije i njegovo bolje iskorištavanje u probavnom sustavu. U tjednu prije teljenja treba postotak kalcija na 1,0% da bi se dovršilo okoštavanje ploda i stvorile zalihe potrebne za metabolizam krava.
Poslije teljenja treba davati oko O,75% kalcija u suhoj tvari krmnih obroka pa je stoga vrlo dobro kravama u tim razdobljima dati sijeno djeteline ili djetelinsko travne smjese, koliko radi kalcija tako i radi magnezija, jer krmni obroci moraju sadržavati 0,45 % magnezija.
Krmni obroci krava moraju sadržavati fosfora oko 0,40-0,45 %. Fosfor nedostaje
u gotovo svim osnovnim krmivima za hranidbu krava i treba ga dodavati u dopunskim krmnim smjesama, jer je nedostatak fosfora uzrok slabijoj plodnosti krava. dodatak cinka, 50 do 60 mg /kg suhe tvari krmiva, povoljno djeluje na stanje sluznica, spolnu aktivnost i plodnost krava, kao i selena, 0,3 mg /kg suhe tvari krmiva, jer aktivnost vitamina E, djeluje na bolju plodnost i stanje
Sol natrijeva klorida treba smanjiti u krmnim obrocima prije teljenja tako da krmni obroci sadrže samo 0,1 do 0,15 % natrija. Manje natrija i kalija (najviše do 1,0 % kalija) u krmnim obrocima može da se smanje otekline i edemi vimena prije i poslije teljenja. Natrij bi mogli poslije teljenja, a u visokoj laktaciji, na 0,3 % u suhoj tvari krmnih obroka krava.
Vitamin A 75 000 - 120 000 l.j., vitamin D 10 000 - 20 000 I.j. i vitamin E 500 - 900 mg po kravi dnevno, povoljno djeluje na stanje sluznica reproduktivnih organa, hormonalni sustav, izmjenu tvari (metabolizam), plodnost i reprodukciju krava. Od vitamina B skupine
VIROVITICA•J.J. Štrosmaje
• štednjacina krutagoriva
• štednjacizacentralnogrijanJ
• nakrutagoriva
• kotlovizakamine,kalijevepe
• dijelovizazidane
dimnih izvoda i vodovodnih prema ~ikupca.
NAPILJEVINU'ZA
CENTRALNOGRIJANJE
za grijanje prostorija, objekata I kompleksa stanovanja, plastenika, staklenika, farmi i prostora Mljekarski li.st 09/2004.
dobro je davati kravama vitamine biotin (10 mg/dan) i niacin (1 g/dan) u krmnim smjesama ili mineralno vitaminskim dodatcima.
Visoko gravidnim kravama ne treba davati otpatke i sekundarne proizvode kao: džibru (šlempu), pivski trop, sirove repine rezance, ostatke iz prerade i i sl., jer su to krmiva koja rano nalijevanje vimena.
Silažu mogu dobivati ali u manjim (10 do 15 kg/dan), no mora biti vrlo dobre ne smije biti pljesniva, previše kisela i ne smije sadržavati kiselinu. Treba izbjegavati i i zelenih krmiva zbog nitrata i spojeva dušika, jer izazivaju proljeve, rano nalijevanje i edeme vimena.
Uz osnovna krmiva krave moraju 2 do 3 tjedna prije teljenja dobivati dnevno 1,5 do 2,0 kg potpunih krmnih smjesa (koje dobivati i poslije teljenja) s mineralno-vitaminskim dodatcima. Pritom treba pripaziti da ne do ranog nalijevanja vimena, jer tada treba obustaviti davanje krepkih krmiva.
PUERPERIJ - HRANIDBA POSLIJE TELJENJA I PLODNOST KRAVA
Pogrješke u hranidbi krava mogu biti uzrok slabe teladi i bolestima reproduktivnih organa. Javljaju se puerperalna oboljenja, katari i upale maternice, slabija i nepravilna funkcija jajnika, sporije sazrijevanje folikula i ciste na jajnicima, a s tim i slabija plodnost krava u laktacijskom razdoblju.
Životne funkcije krava u visokoj gravidnosti i zasušenju su usmjerene na rast i razvoj ploda i pripremu za vrijeme prije teljenja mijenjaju se hormonalni odnosi u organizmu krava, a krvotok se usmjerava u iz genitalnih organa prema vimenu, što uvjetuje i brzo organa u normalno stanje (involuciju maternice) poslije teljenja.
Uz dobru hranidbu i kondiciju krava, djelovanjem hormona hipofize se na jajnicima stvarati jajne stanice (folikuli) i to
28 do 30 dana prije teljenja. Dozrijevanje folikula traje oko 60 do 80 dana, a s tim se stvaranje i djelovanje estrogenih hormona. To da se prvo gonjenje kravaestrus ( «krava traži bika») može javljati 30 do 45 dana poslije teljenja. Ipak, zbog energetskog deficita prvo gonjenje krava se javlja nešto kasnije i to 56 do 60 dana (pa i više) poslije teljenja.
Ako su krave poslije teljenja više smršavile, folikuli na jajnicima kasnije dozrijevaju, a krave se prvi put gone tek 90 do 120 dana poslije teljenja. To je kod krava visoke muznosti, holstein- frizijske pasmine. Ako nije bilo komplikacija i kod teljenja, izostanak gonjenja i neuspjele oplodnje upozoravaju na neke propuste i nepravilnosti u hranidbi, sastavu i krmnih obroka prije ili poslije teljenja. ( ili funkcionalni sterilitet»)
Treba uvijek nastojati da se dobrom i pravilnom hranidbom poslije teljenja postigne brži i potpuniji oporavak krava, da se skrati razdoblje pothranjenosti, zaustavi mršavljenje krava i popuni nedostatak hranjiva zbog visokih potreba krava u uvodu za U tom su razdoblju najvažnija dobra i energetski jaka osnovna krmiva i potpune krmne smjese (50- 60 % od ukupne suhe tvari krmnih obroka) jer treba postupno, tijekom najviše 21 dana poslije teljenja, davati krmiva koja zadovoljavaju muznost oko 25 i više litara mlijeka.
Uz takvu hranidbu krave se nalaze u stanju acidoze (kisele indigestije) koja tijekom dužeg trajanja može uzrokovati (keratinizaciju) buragove sluznice, oboljenje jetre, papaka, vimena, sluznice maternice i reproduktivnih organa. Krave se zbog toga preganjaju i teže ostaju gravidne.
Stoga je dobro kravama u krmnim obrocima davati kvalitetno sijeno, a u krmne smjese dodavati 100 - 150 g sode bikarbone (Na-bikarbonata). Dnevnu krepkih krmiva treba podijeliti na više manjih obroka.
Dodavanjem krepkih krmiva poslije teljenja treba:
- sadržaj glukoze u krvi, - hipoglikemiju i brzo pražnjenje zaliha
glikogena iz jetre, - usporiti razgradnju tkivnih i masnog tkiva (mršavljenje), - brzo i visoku koncentraciju slobodnih masnih kiselina (acidemiju), ketonskih i acetonskih tvari u krvi (ketozu),
- masti i masna krmiva ne treba upotrebljavati kao energetski dodatak visoko gravidnim i svježe oteljenim kravama se opasnost od ketoze).
Za oplodnju i nidaciju zametka svakako je najvažnije kvalitetno i vitalno sjeme (sperma) i zdrava sluznica organa. Sluznica maternice mora biti bez upalnih promjena i hormonalno pripremljena za nidaciju i prehranu zametka.
Ranijim pripustima i oplodnjom se trajanje laktacije i bolje se iskorištava visoka muznost krava u prvoj polovici laktacije, što da se dobiva po kravi više mlijeka u laktaciji neko vrijeme poslije teljenja još nije stabilizirana sluznica maternice, a u pitanju je stanje i promjena vegetativno i hormonalnog sustava, kvaliteta folikula i jajne stanice, zbog može izostati i uspješna oplodnja.
Krave ostaju gravidne ako se gonjenja javljaju i krave pripuštaju (osjemene) 50 do 80 dana poslije teljenja. Treba nastojati da se postigne idealan razmak teljenja 380 do 400 dana i da se dostigne plodnost i teljenje stada oko 70 - 80 % krava godišnje. Slabija plodnost se dovodi u svezu s visokom muznosti krava. Tijekom i poslije teljenja mijenjaju se hormonalni odnosi u prilog proizvodnje i mlijeka, a zbog visoke dolazi do energetskog deficita u organizmu krava. Energetske zalihe glikogena i u organizmu vrlo su pa se u organizmu sustav iskorištavanje masti iz zaliha organizma.
U energetskog deficita u krvi se smanjuje sadržaj glukoze, a kao posljedica nepotpunog izgaranja masti se slobodnih masnih kiselina i ketonskih tijela (hidroksi kiseline, acetona i dr.). Javljaju se lakše ili teže bolesti izmjene tvari -ketoze.
• P3 Oxyfoam
• P3 lo shield (pakiranja 1 kg) = popust 10 %
• P3 Blu gard Ecolab
broj visokoproduktivnih krava tijekom prvih 5 do 6 tjedana laktacije kiselim indigestijama i ketozom oblika bez izraženijih simptoma) pri dolazi do jetre, slabljenja funkcije jajnika i kataralnih promjena na sluznicama genitalnih organa i maternice, što može utjecati na slabiju plodnost krava.
Vrlo je stoga, ponovo upozoriti na pravilnu i kvalitetnu prehranu krava u tom vremenskom razdoblju (prije i poslije teljenja krava), a u masovne pojave slabije plodnosti i sumnje na ketozu visokoproduktivnih krava, treba kravama davati 3 do 7 dana prije telenja i 2 do 3 tjedna poslije teljenja:
- 150 - 300 ml propilenglikola, -6-12 g niacina (vitaminanikotinskekiseline), - 8 - 10 g aminokiseline metionina.
Krmiva moraju biti bez plijesni i toksina, dobre hranidbene vrijednosti, s dovoljno vitamina i minerala. Za zdravlje sluznica, a uz to i za zadovoljavanje (u to vrijeme) visoke krmni obroci krava moraju sadržavati vitamina A, tj. dnevno 80 000 - 120 000 I.j. vitamina A. zbog gubitka kalcija nakon teljenja i obnove koštanog skeleta potrebno je davati oko 15 00050 000 I.j. vitamina D, a zatim oko 300 - 1000 mg vitamina E po kravi dnevno koji stimulativno djelovati na metabolizam i hormona hipofize, spolnih hormona, hormona i nadbubrežne žlijezde, i povoljno djelovati na gonjenje i plodnost krava. Dobro je davati još vitamine B skupine biotin: 20 mg i niacin 3 g dnevno.
Sve to treba davati s krmnim smjesama ili u mineralno vitaminskim dodatcima.
LAKTACIJA I OPLODNJA KRAVA
razdoblje za krave traje 2 do 3 mjeseca poslije teljenja. U tom razdoblju je najviša i treba zadovoljavati ne samo potrebe krava u oporavku poslije teljenja, nego i davati sve hranjive tvari potrebne za mlijeka, te pripremu krava za novu oplodnju i gravidnost. Krmni obroci krava sada sadrže raznolika krmiva, i daje se više osnovnih voluminoznih krmiva a manje
koncentrata (60: 40 % suhe tvari i manje).
Krmni obroci moraju sadržavati kvalitetna osnovna krmiva i moraju biti dobro uravnoteženi sa svim hranjivim tvarima, ovisno o muznosti krava, a osobito dovoljnim mineralno-vitaminskog dodatka. Na taj treba nastojati da se uz dobru plodnost održi što duže najviša muznost krava, iako je u to vrijeme krivulja laktacije u fiziološkom padu.
S obzirom na raznolikost krmnih obroka i potrebu da se postigne prvo gonjenje i dobra oplodnja (koncepcija) krava tijekom 50 do 80 dana poslije teljenja, odnosno da se postigne poželjni razmak teljenja 380 do 400 dana, treba pripaziti da krmni obroci ne sadrže preveliku dušika i amonijevih spojeva, alkaloida, pesticida, teških metala, mikotoksina i drugih tvari, jako kiselu silažu s mnogo octene i kiseline, loša, pokvarena i pljesniva krmiva.
Sve to na žlijezde s unutarnjom sekrecijom, hormonalni i sustav, uzrokuje bolesne promjene na genitalnim organima, ciste i u funkciji jajnika, slabiji postotak oplodnje, rano ploda (embrija), i druge organske i funkcionalne promjene.
Tijekom dozrijevanja folikula na jajnicima i ovulacije (gonjenja), a zatim u vrijeme pripusta krava (tijekom 3 do 4 mjeseca poslije teljenja) dobro je da krmni obroci muznih krava sadrže posije krmna brašno) - 10 do 15 % u krmnim smjesama. posije djeluju dijetetski u probavnom sustavu muznih krava, sadrže postotak fosfora (1 %), vitamina E (10,8 mg/kg) i mnoge vitamine B skupine (posebice vitamine B6 , B12), folnu kiselinu, niacin i kolin. Sve to povoljno djeluje na izmjenu tvari (ugljikohidrata, masti i a uz dobru muznost na sazrijevanje i razvoj folikula na jajnicima, pojavu gonjenja, dobru oplodnju i stanje sluznice maternice da prihvati (nidaciju) jajeta.
Na dobru plodnost i reprodukciju krava vrlo dobro djeluje kretanja krava, posebice na kvalitetnim pašnjacima, kao i umjereno
DICURANOM FORTE 80 WP
(
Pripremio: Boris dipl. ing.)
Brojni su uspješnog uzgoja žitarica. Dobro odabrana sorta, pravovremena sjetva te gnojidba, ali bez dobre zaštite od korova, bolesti pa i štetnika, samo priželjkivani urod. Nakon jesenske sjetve, prva briga svakog naprednijeg pšenice ili trebala bi biti zaštita od korova. Razvojem novih aktivnih tvari, odnosno preparata, je uspješna zaštita u jesen. Jedno od rješenja u nas je svakako primjena preparata Dicuran® forte 80 WPkojegproizvodi tvrtka SyngentaAgro. borba s korovima duga je koliko i proizvodnja bilja. Kako su korovi biljke koje rastu protiv volje razumljiva je stalna ljudska težnja da im se stane na kraj. Sve do dvadesetih godina ovog korove se u usjevima moglo uništavatijedino - ili strojno, da bi se tek od tada s postupnim korištenjem kemijskih spojeva. No tek od 1960-tih godina dolazi do širenja primjene herbicida u mnogim poljoprivrednim kulturama pa i žitaricama. Javljaju se herbicidi koji mogu uspješno suzbiti kako širokolisne tako i uskolisne travne korove.
Korovi se s glavnim kulturama za svjetlo, vodu i hraniva, što na uzgajane biljke može vrlo loše utjecati. Postoje brojne procjene koliko korovi mogu oštetiti ili smanjiti urod pojedine kulture. N eprijeporno je da te štete mogu biti zaista velike. Tako se ukupne štete od svih (korovi, bolesti, štetnici) procjenjuju za Europu na 28 %, a u nas na_29,2 % ili gotovo jednu ukupne poljoprivredne proizvodnje. Kod žitarica, primjenom herbicida mogu se urodi od 2 pa i do 10 mtc/ha. To svakako ukazuje na ozbiljnost pristupa zaštiti usjeva od korova.
Zadnjih godina, pojavom novih herbicida za suzbijanje korova u žitaricama, je ozime usjeve zaštititi u jesen. Taj primjene herbicida sve više je u uporabi korisnika, jer daje nekoliko prednosti pred proljetnom primjenom;
• viši urodi radi ranog suzbijanja korova,
• usjev bez korova bolje prezimi,
• manja ovisnost o vremenu, nema opasnosti od zakašnjenja s prskanjem u
• njive s nepovoljnim osobinama tla u nisu prohodne,
• prskanjem prije nicanja traktora nanijeti štetu usjevu,
• nema opasnosti od zanošenja škropiva na susjedne osjetljive kulture.
Dicuran® forte 80 u nas herbicid za suzbijanje širokolisnih i uskolisnih korova u ozimim žitaricama sastavu od dviju aktivnih tvari i dva na koji uništava korovske biljke. Sredstvo korovi upijaju preko korijena ali i preko Zbog toga se Dicuran forte može primijeniti prije nicanja, ali i nakon njega sve do busanja žitarica. Može se primijeniti u jesen, ali i u Dakle, dovoljno je vremena za odabir najpovoljnijeg roka za prskanje. treba prskati samo nakon nicanja. Treba imati u vidu da u vrijeme prskanja korovi ne smiju imati više od 6 listova. Suho vrijeme nakon prskanja može privremeno zaustaviti, ali ne i smanjiti djelovanje Dicurana forte. Djelovanje preparata gotovo ne ovisi o temperaturi. Temperature malo iznad O °C i mrazevi prije ili nakon prskanja ne ometaju njegovo djelovanje. Ne smije se primjenjivati kada dnevne temperature padnu ispod0°C.
Dicuran forte suzbija slakoperku, korov u žitaricama, koji se dobro vidi pred žetvu kada preraste usjev. Od uskolisnih korova suzbija još repak, proljetnu rosulju te ljuljeve. Od širokolisnih korova dobro suzbija sve korove koji se javljaju u žitaricama. Slabije mu je djelovanje na višegodišnje korove kao što su osjak i slak te gavez.
Preparat ima vrlo dugo djelovanje, no ipak se aktivna tvar razgradi još tijekom iste vegetacije. Nakon žetve žitarica može se još u istoj godini sijati uljana repica, silažni kukuruz i ozime žitarice. može se sijati kukuruz, i repa, suncokret, soja, krumpir i grašak. Svakako je za duboko oranje prije sjetve narednih kultura.
Dicuran forte koristi se u dozi 2,0 kg/ha ili 1,1 kg na jutro prije nicanja usjeva, a poslije nicanja dozaje 1,5 kg/haili85 dagpojutru.
trbmec. Eugena de Picnnesa hb 1•1.:012791-lC2.279l-057.2 91-Q<l()
BELARUS-1523 (155KS)
(81 KS)
(81KS)
Procjena fecesa jednostavan je nacin u procjeni hranidbe krava. Ukoliko u stadu nema bolesti, promjeTJ,e na fecesu, odnosno njegovoj i u njemu, pokazatelj su obroka kojim hranimo životinje, te pravilnosti rada cjelokupnog probavnog trakta.
Što gledati u fecesu?
Da li je feces pjenušav s mjehuzraka u sebi?
Pjenušav ili vrlo rijedak feces pretpostavlja da burag životinje ne radi dobro, odnosno, da bi životinja mogla biti u acidoznom stanju, te se sve više hrane fermentira u debelom crijevu. Crijevne bakterije iz debelog crijeva proizvode plin koji je sadržan u fecesu, te mu daje pjenušavu strukturu.
Da lije feces vrlo rijedak (proljev)?
Kiseline koju proizvode crijevne bakterije mogu biti jedan od uzroka proljeva, dok proljevi teladi mogu biti uzrokovani konzumacijom pokvarenih ili pljesnivih krmiva u obroku. Vrlo feces može biti i od krava koje su na paši ili zelenoj krmi pa dobivaju velike proteina ili kojima se dodaje magnezij oksida u obrok. Takve životinje pokazivati neke druge znakove bolesti.
Imaju li životinje unutar iste hranidbene grupe konzistenciju fecesa?
Ukoliko konzistencija fecesa varira u istoj grupi životinja, tada životinje vjerojatno izabiru krmiva iz obroku i/ili samo pojedine životinje iz grupe dobivaju i jedu pokvarena krmiva
Imamo li u fecesu sluzi?
Ova sluz predstavlja dijelove mucina ili fibrina sluznice crijeva. Ona približno izgleda kao ovoj kobasica, u dužini od kratkih dugih jedva centimetar do cjevastih dugih do metar i više. Ukoliko je ovojnica crijeva ova sluz se u vrijeme crijeva. Mucin ili fibrin preuzimaju svoju ulogu u crijevu i naposljetku se u fecesu van. Uzrok ovakvog odbacivanja i sluzi može biti
Mljekarski list 09/2004.
kiselosti u debelom crijevu, odnosno prekomjerna fermentacija u debelom crijevu.
Vidi li se cijelo ili mljeveno zrnjevlje u f ecesu?
U fecesu se
može vidjeti cijelo zrnjevlje žitarica koje nije propisno usitnjeno prije davanja životinjama u obroku. Ukoliko vanjska ljuska zrna nije prilikom mljevenja ili žvakanja,
Slika 1: Dijelovi sluzniceu fecesu
probavne je bakterije i enzimi ne mogu dobro probaviti, te se ono pojaviti u fecesu. Ako se pak znatna mljevenog zrna pojavi u fecesu, uzrok može biti prebrzo napuštanje zrnjevlja iz buraga. Feces visoko proizvodnih krava može sadržavati nešto više mljevenog zrnjevlja jer krave konzumiraju vrlo veliku krmiva, a im je pasaž (brži prolaz hrane) kroz probavni trakt, te kod njih "nešto" zrnjevlja u fecesu ne predstavlja problem.
Jeli fecesvrlosuhikrut?
Takav feces možemo samo od krava u suhostaju, a ne i krava koje su u laktaciji i dobro proizvode. Uzrok ovakve konzistencije fecesa može biti zbog hranidbe s premalo proteina ili u buragu razgradivih proteina u obroku.
Slika 2: zrnjevlja u fecesukrava
Kako procijeniti u fecesu?
vlakana u fecesu kazuju kako su dobro i probavljena, no njih je teško vidjeti, osim ako se isperu od ostatka fecesa i tako postanu vidljive.
• Za svaku grupu krava treba uzeti do pet uzoraka fecesa iz pojedinih hrpica fecesa. Treba pokušati odabrati feces po izgledu tako da predstavljaju svaku pojedinu grupu krava. Moramo paziti da uzorak fecesa nije hranom koju krave jedu. Za uzorak je najbolje koristiti posudu od 2,5 dl s poklopcem. •Na punimo posudu do vrha fecesom i zatvorimo. Stavimo je u i nosimo da mjesta procjenjivanja.
• Uzmemo mrežu ili cjedilo otvora 1 do 1,5 mm. Ovo je kvalitativno procjenjivanje na farmi, tako da velika preciznost u dimenzijama mreže nije presudna. Cjedilo bi trebalo biti promjera oko 20 cm i dubine oko 10 cm.
• Prenesemo uzorak fecesa u cjedilo, mlaz vode da bi prenijeli sav feces iz posude u cjedilo. Ispiremo uzorak pažljivo sve dotle dok voda kroz cjedilo. Istisnemo svu vodu iz ispranog uzorka i prenesemo ga natrag u posudu da bi kasnije sve uzorke mogli s drugim.
Jesu li vlakna koja su ostala u uzorku gruba (duga više od 1 cm, cijeli dijelovi slame ili sijena)?
Ima li mnogo cijelog zrnjevlja u uzorku? Mnogo mljevenog zrnjevlja? Odgovori na sva ova pitanja ukazuju radi li burag dobro ili ne. Odnosno, pozitivni odgovori na postavljena pitanja ukazuju na loš rad buraga jer hrana izlazi, u fecesu, van iz životinje prije nego je bila dobro probavljena. Sami trebamo procijeniti pojavljuju li se previše ili u gruba vlakna i neprobavljeno zrnjevlje u fecesu. Uzorci predstavljati svako pojedino grlo iz našeg stada pa tako i s interpretacijom rezultata procjenjivanja moramo biti pažljivi ili izvršiti procjenu za pojedino grlo, ukoliko nam se feces sumnjiv na neku anomaliju. Ovakav procjene fecesa pokazatelj je ispravnosti i hranidbe, odnosno pravilnog izbora krmiva u obroku krava, te pokazatelj nekih probavnih prije ostalih znakova bolesti. O
Bro wers oprema za staje: Vezovi, topli podovi, ograde krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice sve vrste spojnica
Folije i mreže: Folije za okrugle bale Rani, folije za silažu Rani, mreže za bale Novatex Polovno: Mehanizacija, hangari Instalacija: Izmuzišta, stajske opreme Partner:
Surge
Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, ,!__ Tel./fax: 047/654-292, a Or:!J GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hi htnet hr
Slika: Mary Beth Hall, University of Florida
Bolest plavog jezika je zarazna bolest od koje obolijevaju uglavnom ovce, a mogu oboljeti i drugi i divlji
mljackanja životinje. Iz nosa se u cijedi sluz, a kasnije se pojavljuje gnoj ili krv. Usne i jezik ;:i
uz pojavu krvarenja .
Prema podatcima
ureda za epizootije, koji prati pojave zaraznih i parazitarnih bolesti u svijetu, bolest plavog jezika je u proteklom razdoblju dijagnosticirana u: Argentini, Brazilu, Bugarskoj, Makedoniji, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Tunisu, Turskoj, Srbiji i Crnoj Gori, a nažalost i u južnoj Hrvatskoj. Smatra se da ljudi ne obolijevaju od te bolesti.
BOLESTI. bolesti je virus koji može duže vrijeme preživjeti u vanjskoj sredini. Temperatura od 50°C uništava ga za 3 sata. Niska temperatura pogoduje dugom preživljavanju virusa u okolini.
ŠIRENJE BOLESTI. Primarni izvor bolesti su zaražene ovce, kliconoše mogu biti koze, goveda i divlji Zarazu prenose komarci i drugi insekti koji se hrane krvlju, npr. obadi. Bolest se može prenijeti sa inficirane na zdravu životinju krvlju ali i prilikom pripusta (spermom). Bolest je sezonskog karaktera, javlja se u vlažnim godišnjim dobima u nizinskim krajevima i dolinama.
ZNAKOVI BOLESTI. Vrijeme od ulaska virusa do pojave prvih znakova bolesti (inkubacija) u prosjeku traje 7 dana, odnosno od 5-20 dana. Prvi znak bolesti je povišena tjelesna temperatura od 41 °C do 42°C, odnosno groznica koja traje 7 dana.
dan od groznice javlja se punokrvnost usni i nosne sluznice, zatim slinjenje i pjena iz usta zbog
U težim jezik je visi iz usta i može biti tamnoplav. Sluznica u usnoj šupljini se ljušti uz pojavu krvarenja i neugodnog mirisa. Iscjedak iz nosa može se osušiti što otežava disanje životinje. Promjene se mogu javiti na krunskom zglobu nogu, a papci mogu biti topli i bolni na dodir. Bol u papcima prisiljava životinju da dugo leži ili hoda na koljenima.
U lakšim životinja ozdravi, a u težim dolazi do
Ozdravljenje ponajprije ovisi o promjenama na ustima i ostalim organima. je da ugiba 2-30% oboljelih životinja.
Znakovi bolesti goveda i ovaca su
DIJAGNOZA BOLESTI. Promjene na gubici, a kasnije i šepanje ukazuju na bolest koja se može precizno utvrditi pretragom krvi i krvnog seruma.
Bolesti plavog jezika mogu biti slinavka i šap, zarazna šepavost, boginje ovaca, zarazni ektim i bolest sluznica goveda.
Poboljšani uvjeti hranidbe i držanja životinje pozitivno djeluju na ozdravljenje.
PREVENTIVA BOLESTI. Prva i osnovna mjera je stroga zabrana uvoza ovaca, goveda i duboko smrznutog sjemena iz zemalja u kojima je prisutna bolest. Ovce i koze treba kupovati iz stada koja su pod veterinarskim nadzorom. Uništavanjem komaraca i drugih insekata koji se hrane krvlju smanjuje se infekcije životinja. Jedna od preventivnih mjera je i vakcinacija životinja.
LAŽNEKRAVLJEBOGINJE
Lažne krav(je boginje se manjim ili promjenama na koži sisa. U se bolest naziva kvržice» a se na rukama Bolest se može javiti kod teladi oko usana, nosnica ili na nepcu. Zbog promjena na koži sisa mužnjaje otežana, a može i do sekundarnih infekcija na promijenjenim mjestima pa bolest može biti puno teža.
Važno je napomenuti da je prilikom mužnje potrebno biti oprezan jer su oboljele životinje nemirne i teže puštaju mlijeko. U stado bolest unose kupljene životinje.
BOLESTI. bolesti je virus koji se prenosi ili strojnom mužnjom. Virus u organizam ulazi preko manjih ogrebotina ili sitnih ozljeda kože sisa. Muhe mogu prenositi virus te tako širiti infekciju unutar stada. Bolest se javlja zimi i u kada je stelja vlažnija se stvaraju preduvjeti za ozljede sisa kroz koje virus ulazi u organizam.
Životinje koje su ozdravile nisu otporne (imune) na ponovnu infekciju.
ZNAKOVI BOLESTI. Bolest oteklinom i crvenilom na mjestu infekcije sisa. Nakon par dana razvijaju se kvržice koje postupno tamne, a može se javiti crvenilo i krvarenje. Kvržice postupno nestaju, a na njihovom mjestu razvijaju se kraste.
Bolest prolazi za 3-6 tjedana, ozljede na promijenjenim mjestima (npr. gruba mužnja) mogu bolest produžiti i do 6mjeseci.
S obzirom da bolest spontano prolazi terapija mora biti usmjerena na infekcije i na oboljelim mjestima kože sisa. Na oboljelim dijelovima sisa potrebno je primijeniti antibiotik (dermosprej ili mast), mast, 70% alkohol ili jodnu tinkturu. Kraste je potrebno skinuti i spaliti.
Piše:mr. se.Antun
PREVENTIVA
BOLESTI. U pojave bolesti u stadu oboljele životinje treba odvojiti od zdravih i musti posljednje. Stroj za mužnju potrebno je dezinficirati nakon mužnje
svake krave uranjanjem sisnih u dezinficijens. Pod u staji potrebno je svakodnevno i dezinficirati. Prilikom mužnje oboljelih životinja moraju imati gumene rukavice. S tim rukavicama ne smiju musti zdrave životinje. Rukavice je potrebno dezinficirati nakon svake mužnje. Prilikom kupnje novih životinja kožu na sisama treba temeljito pregledati kako bi unos bolesti u stado.
BOLEST U se zarazi mužnjom oboljelih životinja. Bolesti pogoduju sitne rane na koži ruku (prsti). Prvo se javljaju kvržice koje postupno rastu do 1-2 cm Kvržice pucaju i na njihovom mjestu stvara se krasta. se pojavi jedna do dvije kvržice. Promijenjena mjesta na koži potrebno je premazati ili poprskati jodnom tinkturom kako bi sekundarnu infekciju. Nakon ozdravljenja ne ostaju nikakvi ožiljci.
I.IZLOZBASIREVAZAGREBACKEZUPANIJE
Grad Sv. Ivan Zelina u suradnji s Udrugom
koza i ovaca županije i Udrugom vinske ceste županije a pod pokroviteljstvom Poglavarstva županije organizirao je "I. izložbu sireva županije s ocje-
SOCJENJIVANJEM
Ukupno je dodijeljeno 19 10 zlatnih, 7 srebrenih i 2 Šampionom je proglašen suhi dimljeni sir Euro-milk d.o.o. iz
Bedenice . njivanjem"._
Ocjenjivanje je održano 18. lipnja 2004. godine, a sireve je ocjenjivala povjerenstvo na sa prof. dr. se. Jasminom Havranek koja je ujedno i predsjednica povjerenstva.
Ocjenjena je 27 proizvoda:
Od kravljeg mlijeka bilo je 15 proizvoda (u kategoriji svježeg sira 9 proizvoda, polutvrdi sir 2 proizvoda i polutvrdidimljeni sir 4 proizvoda).
Od kozjeg mlijeka bilo je 11 proizvoda (u kategoriji svježeg sira 1 proizvod, polutvrdi sir 7 proizvoda i polutvrdi dimljeni sir 3 proizvoda). · je bio i jedan polutvrdi sir od miješanog kozjeg i kravljeg mlijeka.
G AD RIŽEVCI
Zlatna osvojili su: obiteljsko gospodarstvo iz Bedenice za polutvrdi kuhani sir od kravljeg mlijeka, Željko Tašler iz
Brckovljana za polutvrdi kuhani sir od kozjeg mlijeka, Vjekoslav Podoljnjak iz za polutvrdi kuhani sir od kozjeg mlijeka, Željko iz Gradeca za polutvrdi kuhani sir od kozjeg mlijeka, Božica iz Hrebinca polu tvrdi sir od kozjeg mlijeka, Šimun milk d.o.o. iz Luke, Štefica iz Luke za polutvrdi dimljeni sir od kravljeg mlijeka ..
Prva izložba ocijenjenih sireva održana je 23. lipnja 2004. godine u Vinskom domu u Sv. I van Zelini. Uz sireve
županije održana je i degustacija vina Kraljevina
Zelina - marke vina
HRVATSKI CENTAR
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci
Barop1klkriterijiradaSredllnje1laboratorija
11 kontrolamlijekaa RepubliciBnatabj
prema i hrvatskoj normi HRN EN 1SO/IEC 17025:2000
S namjerom da u svakodnevni rad unesemo «kvaliteta» pisali smo o kvaliteti još u 12. mjesecu 2002. godine, dakle od samog rada Laboratorija. Od tada pa do danas
Središnji laboratorij intenzivno je radio na kvaliteti svojega rada i gradio sustav upravljanja kvalitetom, kako bi danas ušao u red europskih akreditiranih laboratorija.
Kvalitetu prepoznajemo u svakodnevnom radu i svakodnevno je ocjenjujemo. Kvaliteta se u obavljanju svakodnevnih zadataka, ocjenjuje se njezina razina i kontinuiranost. Kvalitetu pratimo kroz ,u- cjelokupni proces rada i rezultate laboratorijskog rada s ciljem da bi isti bili na najvišoj razini, uvijekjednako dobri tj. usluga našim korisnicima onakva kakvu korisnici pa i više od toga.
Zašto je to važno ?
Globalizacija trgovine utjecala je na niz promjena, a i na nacionalnih ispitnih i mjeriteljskih laboratorija s ciljem olakšanja trgovine. Pri otvaranju jedinstvenog europskog tržišta akreditirani laboratoriji imaju veliku ulogu i sudjeluju u formiranju vrijednosti proizvoda te rješavanju niza prepreka u procesu trgovine unutar jedinstvenog tržišta EU. EU je usvojila i globalni koncept ocjenjivanja sukladnosti industrijskih proizvoda, definirala politiku O kvalitete u EU ali i uspostavilajedinstvene kriterije za rad laboratorija.
STOG~ NE~ SUMNJE DA NA TRŽIŠTU ROBA I USLUGA POJEDINCI BITI --:, ONIKOJICEMOCIIZNATIOSIGURAVATIKVALITETU. :::J
Temeljni cilj je uspostava povjerenja u kvalitetu rada laboratorija, tj. kvaliteta rez~tata labora~orijskih ispitivanja koja mora biti sukladna normi.
STO TO ZNACI?
o---------------------
z tSVI LABORATORIJI U EUROPI TREBALI BI RADITI PO ISTIM KRITERIJIMA, ONI KOJI TO BITI PRIZNATI U EUROPI.
w -------------------------------------
1- Da bi laboratorij dokazao da radi prema jedinstvenim europskim kriterijima mora biti :::Jakreditiran prema normi HRN EN ISO/IEC 17025:2000.
Štojeakreditacija?
Akreditacijaje postupak kojim mjerodavno tijelo (akreditacijska daje laboratorij _ sposoban obavljati svoju djelatnost, tj. da ima uspostavljen sustav upravljanja kvalitetom sukladno t- normi HRN EN ISO/IEC 17025:2000.
cn Svrha i korist akreditacije!
N
• povjerenja u vjerodostojnost rezultata laboratorijskih ispitivanja
• Neutralna potvrda o implementaciji sustava upravljanja kvalitetom, o njegovoj djelotvornosti i O funkcioniranju
C:::• Nepristranost laboratorija i osiguranje neutralnosti
a_
O
<(
• osposobljenost laboratorija na zahtijevanoj razini
• Kadrovska osposobljenost laboratorija na zahtijevanoj razini
• Ispunjeni zahtjevi za upravljanje laboratorijem
• Osiguranje sljedivosti referencijskih tvari u laboratorijskim ispitivanjima ::=-=:: • nadzor i nadzor nacionalne akreditacijske
HRVATSKI CENTAR
Kako pripreme za akreditaciju!
Potrebno je poznavati norrrie, a kada govorimo o radu laboratorija prvenstveno mislimo na HRN EN 1S0/IEC 17025:2000
To je norma koja propisuje zahtjeve za mjerodavnost ispitnih i mjeriteljskih laboratorija.
1. Uprava HSC-a upoznala se s temeljnim akreditacije te postupkom dokazivanja kriterija za dobivanje akreditacije.
2. Upoznavali smo odrednice norme HRN EN 1SO/IEC 17025:2000 i niz drugih europskih normi.
3. Gradili smo projektni pristup cijelom postupku implementacije sustava upravljanja kvalitetom i donesenaje odluka uprave za pokretanje postupka akreditacije.
4. Odabran je voditelj kreiranja i implementacije sustava upravljanja kvalitetom.
5. Odabranje suradnik i tim za stvaranje i implementaciju sustava upravljanja kvalitetom.
6. Izvršena je edukacija suradnika na organiziranim-vanjskim za «ustrojstvo laboratorija prema normi HRN EN 1SO/IEC 17025:2000».
7. Obavljana je edukacija svih zaposlenika o važnosti uspos~ave sustava upravljanja kvalitetom - interna edukacija.
8. Osigurani su potrebni i drugi uvjeti u laboratoriju koje zahtijeva norma.
9. Snimljeno je stanje i ocjena razine dokumentacije, osposobljenosti osoblja, snimljena oprema laboratorija, postupci i cjelokupni proces.
10. je terminski plan projekta za edukaciju i kreiranje dokumentacije i implementacije cjelokupnog sustava upravljanja kvalitetom.
11. Uprava HSC-a se za cjelokupnu strategiju rada laboratorija, definirala politiku kvalitete, postavila matricu odgovornosti i ovlaštenja, definirala shemu ustrojstva laboratorija i njegov položaj u organizaciji te opise poslova.
12. Definirane su upute o kreiranja (interni i nastajanja dokumentacije SUK-a, izgledu dokumentacije, sadržaju dokumenata i njihovu primjenu.
13. Napisanje poslovnik kvalitete laboratorija.
14. su procedure koje prikazuju sve postupke u laboratoriju i njihov tijek.
15. Napisane su radne upute koje detaljeno opisuju sve radnje koje je potrebno za svaku pojedinu proceduralnu f~zu.
16. Kreiranje i oblikovanje obrazaca - zapisa koji govore i na rezultate rada, dokumentiraju kvalitetu postupaka, služe kao dokaz daje svaka procesna faza i svaka radnja obavljena u skladu sa specifikacijama i preporukom, te u skladu sa politikom koja proizlazi iz poslovnika, a sukladno normi HRN EN 1SO/IEC 17025:2000.
17. Obavljena je izobrazba svih zaposlenika i upoznavanje s dokumentacijom, te izobrazba internih ocjenitelj a sustava kvalitete.
18. Distribuirana je dokumentacija na sva mjesta unutar laboratorija i osigurana njezina dostupnost izvršiteljima svih poslova.
19. Provedene su unutrašnje neovisne ocjene SUK-a ( sustava upravljanja kvalitetom).
20. Donesene su ocjene uprave o razini implementacije SUK-a i njegovoj djelotvornosti, te uspješnosti rada SLKM-a.
Intenzivan rad na sustavu upravljanja kvalitetom i njegovoj implementaciji je u listopadu 2003: godine kada je Uprava ocijenila da su zaposlenici spremni, dovoljno educirani, te da su osigurani svi tehnološki i drugi resursi potrebni za zadovoljavanje kriterija akreditacije i da se oni mogu uspješno dokumentirati.
To je upravo i razlika akreditiranih i neakreditiranih laboratorija, tj. neakreditirani laboratoriji ne moraju imati nadzirani sustav upravljanja kvalitetom i ne
°;· Pl O e i::, er a. o NCD "1 Z 8-: C: 9. .!. ':;;,I <"t- o .... = .,._ N< ' i::.-,.,, z ~- -;·"~ [/). . i:: • ,-__ CD O i::, u., o 1-j tl>-
N< 0- (JQ ?J Pl O :::s :::s 8-:
o Pl :::S
s :::S CD N~C ?J o 'o
o :::s 1-j
O- <"t- ?J i:: O Pl
N ,-,.; Pl ...., :::s::,;-"[/).
o o o 1-j s S '"C Pl i,,,,,,i• ...- o N CD C"l
Pl e-t- c!:l:
C"l :::S CD c!:l: Pl t::! i:: O- E.: ..,. o Pl s ::,;-"'--'· "-'· i:: CD
Pl < o o !::..rll< < ,_..CD pj" <"t- .E. rll< CD n, o ., ::rs PJ
Pl '"C ::r' .E. 1-j d': CD CD CD .._, O- < • Pl Pl i:::l N Pl Pl
KAKO GRADIMO SUSTAV
UPRAVLJANJA KVALITETOM U SLKM-a
PRIMJENA
DISTRIBUCIJA
HSC-SLKM
POSLOVODSTVO I TIM ZA KVALITETU
HSC - SLK,Jf
POSLOVODSTVO VODITELJI, SURADNICI TIM ZA KVALITETU
HSC-SLKtf
IZVRŠITELJI
OPERATIVNIH
POSLOVA
HSC-SLKJlf
IZVRŠITELJI
OPERATIVNIH
POSLOJ-:4
DOKUMENTACIJA
PRISTUP HSC-SLKM-A USMJEREN NA KVALITETU, TEMELJEN NA AKTIVNOSTIMA SVIH ZAPOSLENIKA I USMJEREN NA USPJEH, TE ZADOVOLJAVANJE ZAHTJEVA KORISNIKA, ZAPOSLENIKA SLKM-A,TE UKUPNE ORGANIZACIJE HSC-A I ŠIRE.
POSLOVNIK JE TEMELJNI DOKUMENT SUSTAVA KVALITETE, TE OSIGURANJA I UPRAVLJANJA KVALITETOM PROCESA I USLUGA SLKM-A. DEFINIRA STRATEŠKE CILJEVE, POLITIKU KVALITETE, USTROJ SLKM-A, POSTUPKE, METODE, SURADNJU S KORISNICIMA, INTERLABORATORIJSKU KONTROLU I DRUGE ZAHTJEVE NORME.
PROCEDURE SLKM-A DETALJNO INFORMIRAJU O KRETANJU I ODVIJANJU POJEDINIH PROCESA ILI NJIHOVIH FAZA, KONTROLU TOG TIJEKA DOKUMENTACIJU TE OVLASTI ZA SVAKI POJEDINI KORAK U PROCESU RADA.
RADNE UPUTE DETALJNO INFORMIRAJU I PROPISUJU NA KOJI SE IZVODE POJEDINE RADNJE ILI POSTUPCI DA BI POSTIGLI UVJETE DOBRE PRAKSE U OBAVLJANJU SVIH PROCEDURALNIH KORAKA.
ZAPISI NA REZULTATE RADA, DOKUMENTIRAJU KVALITETU POSTUPKA I DOKAZUJU DA JE SVAKA RADNJA OBAVLJENA U SKLADU SA SPECIFIRANIM ZAHTJEVIMA, POLITIKOM, TE ODREDNICAMA NORME.
DOBRA PRAKSA U OSIGURAVA DA SE POSAO, PROCES, FUNKCIJA, NADLEŽNOST OBAVLJA UVIJEK NA ISTI UVIJEK JEDNAKO DOBRO.
HRVATSKI CENTAR
DZNM - NSO odredili su ocjenitelja ispred NSO, te osigurali vanjske ocjenitelje sustava upravljanja kvalitetom i ocjenitelj a.
Izvršena je ocjena dokumentacije tj. ocijenjen je poslovnik za kvalitetu, ocijenjene su procedure i ostala dokumentacija te datum ocjene na licu mjesta tj. u prostorima laboratorija. Ocjenjivanje u laboratoiju je dio postupka akreditacije tijekom kojeg se osposobljenost laboratorija za dobivanje ovlaštenja akreditacije.
Ocjenjivani su : •upravljanje laboratorijem • postupci nabave opreme i materijala uvjeti i radni uvjeti u laboratoriju • radni postupci i mjeriteljski utjeti • kontrola• sljedivost referencijskih materijala (mjerna sljedivost) • osposobljenost zaposlenika • kvalificiranost zaposlenika • ukupna i osposobljenost • osiguranje zaštitnih radnji • popravne radnje • donošenje unutrašnjih neovisnih ocjena • donošenje upravnih ocjena • uvjeti smještaja i okoliša • metode ispitivanja i umjeravanja • validacija metoda (vrednovanje) • procjena mjerne nesigurnosti • osiguranje ispravnosti opreme • upravljanje dokumentima • rješavanje pritužbi • upravljanje nesukladnim radom • osiguranje rezultata ispitivanja i prikazivanje rezultata • ispitna • osiguranje uzoraka mlijeka i njihovo te rukovanje uzorcima • te niz drugih relevantih pokazatelja
Nakon obavljenog ocjenjivanja održanje završni sastanak na kojem je skupina ocjenitelj a informirala laboratorij i naše rukovodstvo o rezultatima ocjenjivanja i u pisanom obliku se o eventualnim nesukladnostima u radu laboratorija.
S ocjenom smo bili izuzetno zadovoljni, a ujedno primili i pohvale.
dokumenta o akreditaciji nadamo se do 9. mjeseca.
Nakon javnog proglašenja laboratorija akreditiranim, ostajemo pod nadzorom DZNM - NSO i europskih ocjenitelj a s ciljem osiguranja stalnog zadovoljenja propisanih zahtjeva za obavljanje poslova za koje smo ovlaštenje dobili.
Redovni nadzorni pregledi provode se u pravilu jednom godišnje svakih 12 mjeseci što DZNM-NSO.
Ponovni pregledi i nadzor ne razlikuje se bitno od postupka prvog ocjenjivanja te elemenata ocjenjivanja. Ocjenjuje se uglavnom tzv. sveobuhvatnim vertiklanim ocjenjivanjem svih aspekata pojedine aktivnosti iz ovlaštenja.
Postupkom horizontalnog ocjenjivanja provodi se sveobuhvatna ocjena aspekta u cijelom ovlaštenja.
Ocjenjuje se stanje ispitne ili mjerne opreme glede njezine umjerenosti, sljedivosti referencijske tvari, sudjelovanje o poredbenim ispitivanjima, osposobljenost za provedbu postupaka validacije, sustavna osposobljavanja kadrova te niz drugih
Zahtjev za akreditaciju SLKM podnio je za ona ispitivanja koja je prema Pravilniku o svježeg sirovog mlijeka dužan obavljati.
U broju Mljekarskog lista dat detaljniju informaciju o kriterijima koje je laboratorij morao zadovoljiti.
~D~@IillJDO
I
Piše:doc. dr. se. Zoran
I-europska mjerila i naša proizvodnja
Isto tako, napominju da su u tim zemljama i ukupni poticaji po grlu, litri mlijeka i gospodarstvu nego u nas. Mljekarska indu-
Uvijek govorimo kako zaostajemo po proizvodnim rezultatima i financijskim za europskim se žale da dobivaju malo za proizvedeno mlijeko, a ulazni troškovi su iznad onih u strija i resorno ministarstvo razvijenim zemljama. uvjeravaju kako je naša
proizvodnja 20-30% skuplja od inozemne, relativno visokim poticajima i da je razlog lošeg položaja u odnosu na europske najviše slaba odnosno muznost po grlu. Jasno, za malu proizvodnju mlijeka ,,prokazuju" slabu tehnologiju proizvodnje, hranidbe u našim obiteljskim gospodarstvima. Kao i uvijek, istina je negdje odnosno ovisno o broju kojima opravdavamo stanje u proizvodnji.
Osobno, uvijek se zalažem da najprije unaprijede na koje sami mogu djelovati, a tek onda „ traže pravicu" izvan svog gospodarstva. unaprijedi
vlastitu tehnologiju proizvodnje na farmi, ostvari neki primjereni prosjek s dobrom organizacijom i
vrijeme moramo natjecati u postizanju dohotka od proizvodnje mlijeka. Oštra konkurencija, zar ne? A državne mjere koje danas štite dobar dio bit manje. Koliko ih nastaviti s normalnim poslovanjem i ostvarenjem dohotka? Relativno malo. Vjerojatno imati neki naš „Top 10". Oko 10% za koje nema bojazni. Svi drugi morati na pripreme za bolje rezultate.
Tablica 1: proizvodnipodatci na farmama zemalja EU-15*
OPIS
Proizvodnja mlijeka po grlu 7229 5 701
Proizvodnja mlijeka iz krme, kg po grlu
Koncentrati po grlu, kg
Koncentrati po litri mlijeka, kg
cijenom vlastite hrane, a tada si * radi se o podatcima,a ne o rezultatimana jednoj farmi vjerojatno u „top"skupini koja morati „na ulici tražiti pravicu" oko prodane litre mlijeka. Svi poticaji koji „od države" tada su dobitak.
Što je to s se mislimo i trebamo u poslovanju mjekarskih farmi može se vidjeti u nekim podatcima o europskim farmama koji slijede.
Prema podatcima u tablici 1 se može kako se radi o rezultatima koji su u proizvodnji mlijeka iznad našeg prosjeka. Prema dostupnim podatcima i nekim procjenama, o broju grla i proizvodnji mlijeka, tek manje od 0,5% naših mlijeka nalazi se po nekim rezultatima u granicama prikazanim u ovoj tablici.
Neki podatci o europskim farmama i njihovi proizvodni rezultati Tablica2: Brojgrla po jedinicipovršine i proizvodnostrada
Za usporedbu proizvodnih rezultata su proizvodni podatci o «prvih» i «zadnjih» 10% farmi u EU-15. Dakle, to su parametri s kojima se u skorije
hst 09/2004.
OPIS
Broj grla po hektaru
Proizvodnost rada (tona mlijeka/radnik)
Proizvodnost rada (litara mlijeka/sat)
Top 10% Zadnjih 10% 2,7 1,6
Kvalitetne rasplodne steone junice iz
Govorimo hrvatskijavite nam se radi individualne ponude!
Još je problem razvitak proizvodnje mlijeka - pokazatelj intenzivnosti i proizvodnosti na farmama zemalja EU. Vidljiva je gotovo trostruko manja površina po muznom grlu i trostruko proizvodnost rada na farmama razvijenih zemalja.
Približavanje što broja naših po proizvodnim rezultatima, jer je sigurno da se teško brojem proizvomožemo osnovnog stada približiti zapadnoeuropskim farmama.
Kakvi su prihodi govedarskih farmi u EU. Prema podatcima IFCN-a (slobodni prijevod: mreža usporedbe farmi) za 2002. godinu prihodi govedarskih farmi temelje se na 0,59 eura po litri proizvedenog mlijeka u „boljih 10% farmi" i 0,47 eura po litri mlijeka u „lošijih 10% farmi". U tih 0,59, odnoso 0,47 eura su osim cijene mlijeka (oko 0,31 euro) i svi ostali poticaji po grlu.
proizvodnja koja u nekoliko godina ostane na razini ispod 6 litara po grlu.
Tablica 4: dobiti/gubitka po litri EU farmi
Financijske obveze
Ukupno ostali troškovi 0,21 0,27
Ukupni troškovi 0,41 O 53
Dobitak/Gubitak
Eh, mora se priznati, visoko podignuta letvica našim ako se želimo, a moramo, s ovim primjerima.
Tablica 3: Prihod( varijabilni troškovii doprinos po litri
Top Zadnjih
10%
Prihod 0,59
Varijabilni troškovi (hrana) 0,21
Gross Marqin (prihod-variiabilni trošak) 0,38
Isto tako, valja istaknuti kako se ekonomska za EU farme temelji na osnovnom stadu od 55 do 90 muznih grla. Dakle, manje osnovno stado u pravilu i slabije ekonomske rezultate (dobitak po litri) možebitnim dobrim proizvodnim rezultatima (muznost po grlu). (u eurima)
Prema prikazanim proizvodnim rezultatima proizlazi kako najboljih 10% farmi ostvaruje prihod od 4.265,11 eura po muznom grlu, a zadnjih 10% ima prihod od 2.679,47 eura po grlu. samo troškove hrane najboljima ostaje oko 2. 772,32 eura po grlu, a lošijima 1.205, 76 eura po grlu.
sveukupne troškove proizvodnje u koje su i udjeli, profit vlasnika farme, što je kod nas potpuno
Proizvodni i ekonomski rezultati na našim farmama i obiteljskim gospodarstvima
Kako to izgleda u našim primjerima. U zeli smo podatke skupljene od obiteljskih gospodarstava sa 7 do 15 muznih grla i prodanim od 2 500 do 6 000 litara mlijeka po grlu. U zeli smo tu najnižu proizvodnju radi slikovitog prikaza što se u praksi ostvaruje s proizvodnjom mlijeka u nas. „nepoznato", odnosno vrlo se rijetko primjenjuje u kalkulacijama) po grlu se ostvaruju dobici od 0,18 eura po litri mlijeka ili 1.279,53 eura po grlu u top 10% farmi. Na farmama iz skupine „zadnjih 10%" dobiju se gubitci od 0,06 eura po litri ili 321,54 eura po grlu. ugrubo u EU je danas ekonomski neprihvatljiva
Tablica 5: Struktura prihoda po litri mlijeka našim (u eurima)
Opis / Razina Proizvodnje
500 4 500
000 Osnovna cijena mlijeka
Poticaj MŠVG
Poticaj mljekare
Poticaj za ostavlieno orio (0,45 Junica oo kravi}
Ukupno prihod POlitri
Ostali poticaji po Qrlu u litrama 015 O 08 O 06
Sveukupno po litri mlijeka
Ukupno se za razine proizvodnje u nas ostvaruje prihod od 0,43 do 0,55 eura po litri mlijeka, što je približno na razini EU primjera. Valja istaknuti kako imamo jedan ekonomski apsurd da prihod po litri mlijeka ostvaruju s manjom razinom proizvodnje, za razliku od zemalja EU.
O se radi? sam u nekoliko navrata isticao neprimjerene mjere poticaja, koje u stvari ne stimuliraju male na napredak - broja grla i muznosti. Tako u manje proizvodnje, podijeljeni poticaj za mlijeko i ostavljena žensko grlo daje prihod po litri mlijeka. da se ekonomska zakonitost dohotka u stadima s pokazuje u strukturi prihoda po grlu, jer bi u suprotnom ovakvu pojavu u nas bilo vrlo teško racionalna objasniti.
Gledano po prihodu za jedno muzno grlo, ostvareni su prihodi od 1.365, 77 do 2.231,88 eura. Pritom smo samo na najvišoj razini proizvodnje usporedivi s primjerima iz EU, i to s ,,lošijom" skupinom
Po litri proizvedenog mlijeka u nas1m se gospodarstvima ostvaruje od 0,27 do 0,38 eura doprinosa Opet smo u situaciji ravnopravnog s primjerima EU. Na žalost, ponovo nam niža proizvodnja daje bruto maržu. Što je tome uzrok? Naravno da nije bolja proizvodnja, nego lošija hranidba, odnosno nedovoljno dobra proizvodnja vlastite hrane.
Naša gospodarstva ostvaruju po litri mlijeka dobitak od 0,02 eura do 0,10 eura. Ovi ekonomski rezultati su ispod u EU primjerima boljih
Tablica 8: dobiti/gubitka na našim farmama
i strojevi
troškovi
ostali troškovi
troškovi
Tablica 9: Prihod,varijabilnitroškovii doprinos po grlu (u eurima)
(prihod-varijabilni trošak)
Po grlu se ostvaruje bruto marža od 990, 77 do 1.871,88 eura, što ukazuje na usporedivost farmi tek s lošijim primjerima u EU.
Dobitci po muznom grlu u našim uvjetima su od 40, 77 eura za najnižu razinu proizvodnje, do 623,88 eura za najvišu razinu proizvodnje mlijeka. Vidljivo je da su ekonomski proizvodnje mlijeka u nas dvostruko niži od EU primjera.
Tablica 10: dobiti i gubitka po muznomgrlu 2 500 4 500 6 000
troškovi {hrana)
(nadnice)
Energija i strojevi
Dobitak/Gubitak
Kad se tome pridoda nesrazmjer u osnovnog stada u našim farmama, jasno je koliko manje akumulaciju i razvojnu sposobnost imaju naša obiteljska gospodarstva.
I treba još jednom prema prikazanim kalkulacijama u EU se proizvodnja od 5 700 litara po grlu smatra ekonomski vrlo upitnom. Koliko naših ima takvu razinu proizvodnje. U našim prilikama ona je „san snova" i i savjetodavca i ekonomskog :l OBAVIJESTI
Sadašnje stanje poljoprivrede unija novoprimljenim i U odnosu na razvijene zemlje Hrvatska zaostaje u mnogim procesima tranzicije i razvoja a posebno u poljoprivredne proizvodnje. Jedna od karakteristika poljoprivrede je u tome što je ona pretežna djelatnost i zanimanje obiteljskog gospodarstva.
Razvojem tržišta i poljoprivreda mora poslovati na tržišnim principima i izložiti se i konkurenciji. Procesi modernizacije, razvoja, proizvodnih kapaciteta i cjenovne konkurencije mjere su svake agrarne politike kroz koju sada prolaze i naši poljoprivrednici. Hrvatska poljoprivreda je nerazvijena, malih proizvodnih kapaciteta, tehnološki zaostala, niske produktivnosti te nekonkurentna u odnosu na cijene i kvalitetu agrarnih proizvoda. U ovim promjenama se smanjuje broj poljoprivrednih koja nemaju preduvjete za razvoj (zemljište, poljoprivrednu mehanizaciju, proizvodne kapacitete, fond, kapital) i prijelaz iz nekomercijalnih malih u komercijalne tržne
Kada je Hrvatska postala kandidat za u Europsku uniju, mora izvršavati veoma složene i teške obveze prilagodbe i promjene u gospodarstvu i drugim kroz koje su prolazile i sadašnje Unije. Poljoprivreda je u ovim integracijskim procesima posebno osjetljivo i Europska
Mljekarski li,st 09/2004.
uvjetuje modele strukturnih promjena u agraru prema svojim iskustvima i mjerama agrarne politike. Postavljeni kriteriji vrlo su zahtjevni i temelje se na velikim proizvodnim
kapacitetima farmera koji ostvaruju visoku produktivnost i profit na tržištu sa udjelom godišnjih prihoda od subvencija.
U procesu ovih složenih promjena u uvjetima tržišta, poljoprivredni veoma teško mogu ostvariti svoje razvojne programe, pa je jedno od rješenja i osnivanje specijaliziranih poljoprivrednih zadruga.
Zadrugarstvo
Zadrugarstvo u svijetu a posebno u Europi ima dugu tradiciju. Zadruge su osnivane da bi organizirani zadrugari ostvarili ili prava pri povoljnoj nabavi proizvoda zadruge), izgradnji stanova i (stambene zadruge), iz financiranja (štednokreditne zadruge) te zadruge proizvodnih djelatnosti i obrta kojima su i poljoprivredne zadruge. U Hrvatskoj poljoprivredno zadrugarstvo u prošlosti nije imalo ulogu u agraru što je uvjetovano povijesnim i razlozima prema poljoprivredi privatnog sektora. Iz navedenih razloga naš sustav zadruga nije se razvijao kao u zemlja-
ma tržišnog gospodarstva. U odnosu na druge zemlje Hrvatska zaostaje u razvoju zadrugarstva kao i društvenoj podršci zadrugama. Osnovi razlog osnivanja zadruga je u tome što je poljoprivrednik, odnosno gospodarstvo malen poslovni subjekt da bi mogao uspješno poslovati, jeftinije nabavljati repromaterijale, prodavati na tržištu svoje proizvode, osiguravati financijska sredstva te pratiti i u proizvodnji primjenjivati najefikasnija tehnološka rješenja. U zadrugu se ulazi dobrovoljno i zadrugari u njoj ostvaruju svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, i upravljaju poslovima i u zadruzi su proporcionalni vlasnici dijela imovine. ovdje se radi o zadrugama a ne o kao društvima kapitala kojima je osnovni interes rast dobiti koja pripada vlasniku.
poljoprivredne zadruge samo u jednom dijelu funkcioniraju na principu izvornog zadrugarstva i to uglavnom kroz opskrbu repomaterijala i dijelom kroz kreditne odnose. Poljoprivredna proizvodnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda zadrugara nije organizirana na zadružnim principima su to kooperantski odnosi pa razvoj zadrugara nije dovoljno zastupljen. Ove zadruge su oblik društava kojih zadrugari nisu
U proizvodnji nemamo organiziranih zadruga kao što je to u Europi. Pred pedest i više godina u Nizozemskoj, Danskoj, Italiji, Francuskoj i dr. udruživali su se svinja te mesa i mlijeka u specijalizirane zadruge koje su, kroz razvoj svojih stalno zadružni kapital te kupnjom postali vlasnicima pogona, klaonica i mljekara. I sada, iako u manjoj mjeri, prisutno je u mljekarskoj i industriji i zadružno vlasništvo koje se postepeno prodaje i transformira u privatno vlasništvo.
Model udruživanja "Zadruge -Obitelj"
Zadruga je osnovana aktom
suda u Zagrebu 31. X. 2002. god. «ZadrugaObitelj" je poljoprivredna zadruga specijalizirana za govedarsku proizvodnju i to primarno za proizvodnju kravljeg mlijeka. Koncept poslovne funkcije "Zadruge-Obitelj" temelji se na tržišnim kriterijima poslovanja na interesnom udruživanju koji udruženi ostvaruju svoja prava i interese. Zadrugari su i dalje vlasnici svoje zemlje i druge imovine, ne unose je u zadrugu ali preko zadruge proizvode i ostvaruju razvoj.
Uz navedenu osnovnu djelatnost Zadruga obavlja i druge aktivnosti koje su u funkciji proizvodnje mlijeka i od interesa su zadrugara (primarna poljoprivredna proizvodnja, djelatnost, pružanje raznih usluga - poslovna i suradnja). Sve aktivnosti usmjerene su na realizaciju razvojnih investicijskih programa izgradnje novih farmi i kapaciteta objekata za proizvodnju kravljeg mlijeka. Uz proizvodnju mlijeka organiziraju i druge proizvodne programe: uzgoj teladi, proizvodnju mesa i tov junadi, ugoj junica i program proizvodnje krmnog bilja za hranu.
U lipnju 2004. godine "Zadruga-Obitelj" ima ukupno 94 a krajem godine bit 150 obiteljskih gospodarstava na podSlavonije i Baranje te Brodsko-posavske županije. Kandidati za moraju biti u statusu komercijalnih obiteljskih gospodarstava i ostvarivati državne poticaje.
Uvjeti za su: posjedovanje poljoprivredne infrastrukture (zemljište, mehanizacija i dr.), proizvodnja mlijeka sa cca 7 krava, te orijentacija na specijalizaciju i konkurentnu proizvodnju kravljeg mlijeka. U razvojnoj orijenatciji postizanja proizvodnih kapaciteta farmi je: jedan laktofrizjedan zadrugar.
Financiranje
«Zadruga-Obitelj" osigurala je preko "Partner banke" Zagreb povoljne kreditne linije i kredita za razvojne
zavisokuproizvodnju. muea ;dobrozarav~ekrava
programe zadrugara. Za kredite zadrugarima procedura zaduženja je pojednostavljena, jer je "Zadruga-Obitelj" nosilac kredita i jamac "Partner banci".
kreditiranje zadrugara
Za potrebe zadrugara se kreditira i organizira nabava repromaterijala po povoljnijim uvjetima od aktualnih tržnih cijena (sjeme, mineralna gnojiva, zaštitna sredstava i hrana). Povrat sredstava pozajmica obavlja se kroz mlijeka.
Nabava-uvoz
Hrvatska je zbog opasnosti širenja kravljeg ludila nekoliko godina imala zabranu uvoza mesa i mesnih te živih goveda i rasplodnih junica. Ova nepovoljno je utjecala na ostvarivanje uvoza planiranog broja junica a time i na otkup mlijeka. Ukupno su do sada uvezene 254 kvalitetne junice a do kraja godine bit
POUOPRIVREDNICI
KREDITI
STATUSNI FARMER H B O R KOOPERANTI LURE
BEZNAKNADE I KAMATA POSLOVNICENTARZAPOI.JOPAIVREDNUPOžEGA 272922
241222 OSIJEk 200160 CAKOVEC313345
VARAžnt 403429kOPRIVNICA621478
IVANEC 784535 VIAOYITICA725541
VINKOVCI 331622SISAK 524432
osigurana nabava daljnjih 630 junica pretežno holsteiri friesian pasmine. Da bi popunili nove farme u 2005. god. planira se uvoz od 2 534 junica.
Izgradnja farmi
Za proizvodnju mlijeka potrebna je izgradnja farmi tipskog modela a to "otvorena klima" te kapacitet od 40 i više krava. Realizacija projekata novih farmi temelji se na principu u ruke". Izgradnja traje dva mjeseca od dana ugovaranja i dobivanja potrebnih suglasnosti i dozvola. Do sada je štala kapaciteta 150 krava, a do kraja godine bit pet farmi kapaciteta 50 krava ijedna kapaciteta 100 krava.
Proizvodnja i otkup mlijeka
U Europi i u zemljama našeg okruženja mljekarska industrija uglavnom ne kupuje direktno mlijeko od farmera preko društava ili organizacija - zadruga mlijeka. Ovo je sistem specijalizirane djelatnosti jer se mljekare bave preradom i proizvodnjom proizvoda. mlijeka efikasnije ostvaruju svoj interes kroz manje organizacije. Planirana je nabava pedeset laktofriza, a broj zadrugara sada posjeduje svoj laktofriz.
U sustavu otkupa mlijeka poslovni partner je IPK-MIA d.o.o. mljekarska industrija Osijek koja preuzima mlijeko od zadrugara i ga na temelju propisane kvalitete i kriterija o formiranju ciljane cijene mlijeka. Godina 2004. je prva godina organiziranja otkupa i prodaje kravljeg mlijeka. Važno je napomenuti, da zadrugar plasmanom mlijeka preko "Zadruga-Obitelj" ostvaruje jednaku cijenu mlijeka za mjesec kao što je ostvarivao dok je imao direktno ugovorne odnose o otkupu sa mljekarom.
Sada se dnevno otkupljuje i do 5 000 litara mlijeka. U kvartalu u otkup se još nekoliko velikih mlijeka pa bi otkup iznosio 10 000 lit. mlijeka/dan. Krajem ove godine od zadrugara se otkupljivat 2 320 000 litara mlijeka.
U 2005. godini bit broj zadruge, a kroz procese razvoja i ulaganja u proizvodnju mlijeka bit proizvodni kapaciteti 11 krava/zadrugar).
Otkup bi iznosio 7 573 500 litara ili 50 490 litara mlijeka po jednom zadrugaru.
U našim uvjetima veoma je složeno i teško organizirati novu specijaliziranu poljoprivrednu zadrugu a posebno iz
odnosno govedarstva i proizvodnje kravljeg mlijeka. Poljoprivrednici još uvijek nemaju povjerenja prema ovakvom organi-
ziranju zbog negativnih iskustava iz ranijih vremena, a u Hrvatskoj nema tradicije udruživanja i poslovanja. U novije vrijeme društvena podrška za osnivanje zadruga za sada je formalna pa novoosnovanih zadruga više ne djeluje. U praksi je teško novim zadrugama poslovne aranžmane, posebno na financijska sredstva. Primjer "Zadruge-Obitelj" ipak govori da se uz izuzetnu aktivnost i upornost postignutim pozitivnim rezultatima na konkretnim programima mogu motivirati poljoprivrednici da pristupe zadrugama.
PIVOSAIITOVANIIIIIAIIVMAIOIIDA
U
IIPIILICIIIVATSIOJ15.116.STUDENI1004.GODINE
U organizaciji Hrvatskog
centra 25. i 26. studenog 2004.
-. godine u toplicama održat .$
se I. savjetovanje
goveda u Republici Hrvatskoj s temom "Prilagodba hrvatskog govedarstva uvjetima Europske unije". na Savjetovanju bit istaknuti iz poljoprivrede Republike Hrvatske i zemalja Europske unije.
Osnovni cilj i želja je upoznati s trendovima razvoja govedarstva u zemljama Europske unije, a unutar glavne teme bit predavanja:
1. Iskustva susjednih država iz govedarstva pri ulasku u Europsku uniju
2. kvote
3. Uvjeti registracije farmi za proizvodnju mlijeka
4. poticaji u govedarstvu u Europskoj uniji
5. Dobrobit životinja
6. Zakonska regulativa, promjene i potrebe 7.Menagement i tehnologija proizvodnje mlijeka i mesa, te genetska goveda.
U sklopu savjetovanja održat se i dva okrugla stola s temama:
• Provedba uzgoja i uzgojnih programa, te uloga udruga u procesu približavanja Europskoj uniji
• Iskustva susjednih država u govedarstvu pri ulasku u Europsku uniju
Molimo sve zainteresirane za Savjetovanje da nam se jave kako bismo im uputili sve dodatne obavijesti (uvjeti smještaja, kotizacija) na adresu:
Hrvatski centar Odjel za uzgoj, selekciju i razvoj govedarstva i konjogojstva llica 101, Zagreb
Tel. 01/3903 128, 3903 124, 3903 139 ili na broj fax: 01/3903 192
MLIJEKO • ..._ 11o
prof. dr. se. Jasmina Havranek i prof. dr. se. Vlatko
Autorski pristup i raznolikost tema svrstavaju ovo vrijedno djelo u izvrstan studentski udžbenik i nezamjenjivu literaturu za u praksi. Knjiga je vrlo dobar izvor u organiziranju edukativnih i radnih seminara za sve mlijeka. U opisu pojedinih tema autori se koriste najnovijim referentnim padacima i vrlo dobro odabranim fotografijama te vrhunskim crtežima.
Knjiga se sastoji od ali povezanih 14 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih podpoglavlja, u kojima su tematske jedinice, najednostavan i opisane te se mogu kao zasebne cjeline, što je i odlika svake dobro napisane knjige.
CIJENA KNJIGE IZNOSI: 250,00 KN
prof. dr. se. Boro i prof. dr. se. Vesna
Posjedovanje ove vrijedne knjige zasigurno upotpuniti i osuvremeniti Vaše znanje s najvažnijim informacijama o kozarstvu, kao jednoj od grana u Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice ovo djelo još preglednijim. Kroz 16, slijedom poredanih poglavlja, relativno brzo usvajanje znanja iz kozarstva. Djelo je namijenjeno prvenstveno Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, a može biti od velike koristi u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, kao i izuzetno štivo našim vrijednim koza.
CIJENA KNJIGE IZNOSI: 180,00 KN
MLIJEKO
TEHNOLOGIJA, BIOKEMIJA I MIKROBIOLOGIJA
prof. dr. se. Ljubica Tratnik
Cjelovito je to djelo, napisano prvenstveno u svojstvu udžbenika, a poglavlja: mlijeko, i fermentirani proizvodi, sirarstvo i sirutka. Ove teme tehnologiju, biokemiju i mikrobiologiju, te njihov utjecaj na prehrambenu vrijednost i zdravstvenu ispravnost proizvoda.
U prvom poglavlju opširno je opisano sirovo mlijeko i glavni sastojci mlijeka, promjene koje se zbivaju na putu od mužnje do gotovih proizvoda. Svako poglavlje prvo uvodi u tematiku koja se tada postupno razmatra i objašnjava, što olakšava bitnih procesa u mlijeku i proizvodima od mlijeka pod utjecajem
CIJENA KNJIGE IZNOSI: 150,00 KN
KONTROLA I OCJENJIVANJE MLIJEKA I PROIZVODA
prof. dr. se. Dimitrije Sabadoš Ovo dopunjeno II. udžbenik-korisno je štivo, kako za one koji vrše kontrolu mlijeka i proizvoda, tako i za one koji ih proizvode. Jedinstveno je to djelo u našoj mljekarskoj literaturi i svakako zaslužuje pozornost Stoga bi trebalo mjesto u svakoj biblioteci, pa ga svesrdno svima koji se bave proizvodnjom, preradom i kontrolom mlijeka ili se namjeravaju tom proizvodnjom baviti. Dopunjeno izdanje pripremili su: prof.dr.sc. Jasmina Havranek i mr.sc. Slavko Kirin, koji su djelo dopunili opisom metoda kontrole mlijeka i proizvoda, koje se nalaze u izvorniku, a sve u skladu s dostignutim stupnjem razvoja laboratorijske tehnike i .;tandardizacije metoda
CIJENA KNJIGE IZNOSI: 80,00 KN
B
(Prigodom 50. godišnjice umjetnog osjemenjivanja u ._____ ___.
Govedarstvo Slavonije bilo je u razdoblju 1950./1960. godine u vrlo teškom stanju, za razliku od zapadnih dijelova Hrvatske gdje su od 1894. godine organizirane marvogojske udruge uzgaji(simentalskih i pincgavskih) pasmina goveda, a od 1916. i m(jekarske udruge.
Piše:dr. se. Stjepan Feldhofer _, pašnjake, hranjene kvalitetnijim sijeno:i,n i drugim, pa i krepkim, krmivima (žitaricama)). Krave su pripuštane pod kontrolirane, licencirane bikove simen-talske U Slavoniji goveda su držana vrlo ekstenzivno i hranjena pašarenjem po šumama i zapuštenim seoskim pašnjacima.
šuma, komasacijom i preoravanjem seoskih pašnjaka postupno je nestajalo i te skromne hrana,za seoske (stada) goveda primitivnih pasmina buše, podolca, i njihovih križanaca.
Nestajanjem seoskih pašnjaka i ukidanjem seoskih nastaju novi uvjeti za s prehranom krava i dalje su naglašene, ali je bilo kontrolirati pripuste krava i uvoditi više reda u reprodukciji. Propisan je pripust krava samo pod licencirane bikove simentalske pasmine, nabavljane iz Podravine a nešto i iz inozemstva. službe mogle su tako bolje nadzirati i suzbijati spolne bolesti, jer je jalovost krava bila vrlo raširena, a na nekim 40 do 50% od ukupnog broja krava.
Uz slabu prehranu krave su davale i vrlo malo mlijeka, jedva dovoljno da se prehrani obitelj gospodara i da koja litra preostane za prodaju. Osobito je bila vrlo teška prehrana krava zimi kada su hranjene samo kukuruzovinom, slamom, repom i nešto malo sijenom, pa se tako uzrok jalovosti mogao pripisivati i «gladnom sterilitetu».
je bila situacija na farmama muznih krava u vlasni-štvu Biskupskog vlastelinstva u Da.kovu. Krave su uredno držane u stajama, puštane na posebno odabrane
MljekaJ"Skili,st 09/2004.
pasmine, nabavljane iz inozemstva.
Farme Biskupskog vlastelinstva preuzeo je kasnije PIK Dakovo koji je nastavio voditi i postizao je dobre rezultate u plodnosti krava i proizvodnji mlijeka. Pod kontrolom bile su i farme poljoprivrednih zadruga jer su to bile društvene organizacije koje su mogle djelovati na tržištu poljoprivredne i proizvodnje.
Slavonija, a posebice Dakovština, bila je po tradiciji poznata kao konjogojsko i svinjogojsko poznata po uzgoju konja lipicanske pasmine i svinja bijele mangulice i crne slavonske pasmine (Pfeiferice). Na tom su se temeljili i razvijali glavni ekonomski i ekološki interesi u proizvodnji.
Za široki uzgoj govedarstva nije bilo inicijative ni interesa da se intenzivira, jer nisu postojale navike i nije bilo razvijeno tržište za mlijeko i iako je ranije u postojala lokalna «Stubina mljekara» (Prva hrvatsko-slavonska maslarna, Pavao Stubbe u Da.kovu - osnovana 1926. godine). Goveda su tako u Dakovštini i dalje držana dijelom ekstenzivno, bez ulaganja, samo za lokalnu proizvodnju i potrošnju mlijeka, za proizvodnjujeftinog mesa i prirodnog gnoja za ratarsku proizvodnju.
Pa i u takvim uvjetima uvodi se u Veterinarskoj stanici u umjetno osjemenjivanje krava. 24. rujna 1954. godine osjeme-
OBAVIJESTI
njena je u prva krava, koja je odmah ostala gravidna, a do kraja 1954. godine osjemenjeno je ukupno 116 krava. U 1955. godini osjemenjene su 483 krave i junice. Osjemenjivanje je obavljana stacionarno jer je za terenski rad nedostajalo brzo i sigurno prijevozno sredstvo.
Mnogim umjetno osjemenjivanje bilo je potpuno nova i još nejasna metoda a napredniji su ga brzo prihvatili jer je neplodnost krava bila vrlo raširena. U tu svrhu organizirani su masovni besplatni pregledi krava na jalovost po svim selima
Ustanovljeno je da svako selo ima problematiku od gladnog steriliteta do bolesti genitalnih organa, upala maternice i oboljenja jajnika, a ovisilo je o lokalnim i ekološkim uvjetima, pripusta krava, zdravlju i kvaliteti bikova i obrazovanju Trebalo je mnogo o higijeni držanja krava, posebice pri teljenju, zatim proizvodnji krmiva i hranidbi krava. U nekim selima javljale su se i spolne zaraze. Rad na edukaciji morale su odobravati i ondašnje društveno zajednice.
Naši susreti sa bili su prigoda da im objasnimo neke nepravilnosti tradicionalnog uzgoja i držanja krava, a smo ih pravilnom držanju, hranidbi i ostalim mjerama potrebnim za bolju plodnost i iskorištavanje krava u proizvodnji mlijeka.
Trebalo je dokazivati i pobijati mnoge predrasude, a povjerenje smo dobili tako što je osjemenjivanje pri prvom pripustu a je kasnije besplatan pregled krave na gravidnost. U preganjivanja vlasnik je imao pravo na osjemenjivanje krave bez naplate sve dok ne ostane gravidna. Naravno, eventualno krave zbog jalovosti je.
Na taj preuzimana je s vlasnikom briga i odgovornost za uspjeh osjemenjivanja i dobru reprodukciju krava. Za takav rad imali smo na razumijevanje, podršku i
materijalnu organizacija i tadašnjih poljoprivrednih zadruga, Jer je cijena umjetnog osjemenjivanja morala biti na razini, ili samo malo viša, od prirodnog pripusta bika.
1956. godine umjetno osjemenjivanje je prihvatio i PIK kao i sve zadružne farme u zbog ekonomskih razloga jer je umjetnim osjemenjivanjem dobivana kvalitetnija telad, s prirastom tjelesne težine i tovnim sposobnostima za proizvodnju kvalitetnog mesa, kao i kvalitetnija reprodukcija krava s teladi boljih genetskih sposobnosti za visoku proizvodnju mlijeka.
Sada je trebalo nabaviti vozilo za brzi obilazak terena, pa je 1963. godine osjemenjeno 2 765 krava privatnih gospodara i 1 594 krava društvenog sektora, ukupno 4 351 plotkinja. To je iznosilo oko 80 % ukupnog broja krava na
Na brzi porast broja osjemenjenih krava privatnih gospodara utjecala je i organizacija osjemenjivanja. Osjemenjivanje krava obavljana je stacionarno svaki dan ujutro i u Veterinarskoj stanici i ambulantama Gorjani, Orenje, Semeljci, Levanska Varoš. Uz to je svaki dan u vrijeme obavljana posjeta punktovima u pojedinim selima, gdje su vlasnici s kravama koje su bile u gonjenju. Osjemenjivane su i u štali na poziv pojedinih gospodara.
Prvih petnaest godina od umjetnog osjemenjivanja krava bilo je razdoblje vrlo intenzivnog preobražaja govedarstva ne. Umjetno osjemenjivanje u tom razdoblju zamijenilo je oko 40 bikova, tako da su u kratkom vremenu brojne krave dobivale sjeme bikova visokovrijednih proizvodnih i pasminskih osobina. Brzo je dobiven broj kvalitetnog podmlatka, izmijenjena genetska struktura brojnih krava, stvorena predispozicija za visoku produktivnost u proizvodnji mesa i mlijeka, i interes za intenzivniju proizvodnju koja se danas, u suvremenim uvjetima, može obilno iskorištavati.i..J
MLIJEKORASTENAPOLJU, !A (1[J@tf~O
PRAKSA I ISKUSTVA RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI
Naš moto za rujan:
Nisu drugi pametniji niti sposobniji od nas. Sve što mogu oni možemo i mi!
kvota - proizvodnje mlijeka svakim danom je sve bliže, a sa kvotom i manja cijena mlijeka.
SUVREMENA TEHNOLOGIJA
«Opet ti o toj tvojoj suvremenoj tehnologiji.
Pa dokle ti to tako misliš?»
- Sve dok Hrvatska uvozi i zadnju litru mlijeka.
Što da radim? Da tražim drugi posao, a jedino se razumijem u krave i trave. Zato slušaj mene jer onima koji su me do sada poslušali i ne ide baš tako loše. Nešto moramo raditi i od moramo živjeti.
Da se manemo krava i hapimo nekoga drugoga posla, a za svaku uvezenu litru mlijeka treba izdvojiti eure ili dolare.
KRAVE - SUNCE, D VITAMIN, HORMONI, CISTE, OSJEMENJIVANJE, TELJENJE, - ZRAK, KISIK I STVARANJE MLIJEKA U KRVI.
Dakle, potreban je ispust za krave zbog proizvodnje mlijeka.
Mljekarski Li.st 09/2004.
OPG Damira
Sokolovac
Stara staja? Ma nemoj mi o tome! U staju krave dolaze samo na mužnju. Od travnja do studenoga krave su vani i danju i i na kiši. Što se staje, valja planirati lauf staju za 40 krava.
A proizvodnja mlijeka?
Dnevno u vrhu laktacije od 30 do 40 litara, a zasušiti ih moram kada daju 12 do 15 litara. Kako koja.
Tehnologija?
Svjetska! Do lipnja sam 3 puta kosio ljulj i raste 4. otkos.
- Od mlade trave proizvest najviše mlijeka. I ostala mlada zelena krma je «prva liga». Samo nemojte primjenjivati tehnologiju sijeno-slama», KASNO KOŠENE LIVADE - OKLASALE
TRAVE! To nije ni za magarce.
-A ispust?
-Mislite na sunce? O, da! Puno D vitamina, pa hormoni, spolni ciklus u redu, nema
OPG Radiša, Veliki Rasinja.
Hudovljani,
cista, osjemenjivanje uspješno, teljenje lako, a telad se dobro razvija.
-A svježi zrak?
-Mislite na kisik? Treba puno zraka s puno kisika da bi krave dnevno proizvele 30, 40 do 50 litara mlijeka. Zato treba puno kisika, puno svježega zraka. U zagušljivoj staji, ni uz najbolju krmu, to nije Znate kako
Nizozemac: svježi zrak je najjeftinija krma za veliku proizvodnju mlijeka».
OPG Radiše
Veliki Rasinja, krave kao da govore:
- Tko veli ·da simentalke i '---------------------------' holštajnke ne mogu zajedno? Na europskom nogometnom prvenstvu igraju zajedno i bijeli i crni, samo moraju biti dobri Oni na travnjacima naganjaju loptu za novac, a mi na travnjacima proizvodimo mlijeko za novac. I to za dobre novce! Ti vaši nogometaši imaju 1 selektora, a mi vaše kravice koje dajemo od 25 do 30 pa i do 40 litara mlijeka dnevno u vrhu laktacije imamo 2 selektora. Prvi je naš gazda, a onaj drugi, onaj poljoprivredni savjetnik koji kadgod veli da sve krave ispod 20 ili ispod 25 litara moraju van iz staje. To mu iz prve lige u drugu ili u ligu. Ponekad je i pa veli da neke krave zbog male proizvodnje moraju na klanje. Pod hitno morate ustrojiti ligu po sistemu krava -tele. Šteta je zaklati svaku mladu kravu ako nema mlijeka koliko bi htjela ta vaša Poljoprivredno savjetodavna služba. Krava može godišnje dati tele za tov i proizvodnju mesa».
OPG Krune Novoselca, Ivanec
Opet zajedno simentalke i holštajnke. -0, baš je taj naš kravlji život lijep vani na suncu i zraku. U zagušljivoj staji lanac oko vrata, odurne muhe, ne možeš ni lijevo ni desno.
stupovi za ograde ispusta i pregonske pašnjake su od drvenih. Tehnologija ide dalje. u
Knez ZDESLA V (878. - 879.) pristao je sasvim uz bizantskog cara
Maruše. To je prvi zapis imena jedne hrvatske vladarice.
Bazilija i patrijarha FOTIJA, velikog neprijatelja papinstva. U biskupiju u Ninu došao je biskup TEODOZIJE koji kasnije postaje splitski
nadbiskup koji s Branimirom piše papi Ivanu VIII. O tom novom opredjeljenju Hrvata prema te izjavljuje svoju odanost papi s cijelim narodom. Istoku pisao je kasnije car Konstantin
Obradovan time papa je na dan Porfirogenet kako je knez Zdeslav uputio Gospodinova 21. svibnja 879. za vrijeme sv. mise na ,~ Baziliju molbu da mu pošalje koji oltaru sv. Petra blagoslovio «slavnog» kneza ii:: bi pokrstili Neretljane odane svom starom Branimira i cijeli hrvatski narod, a svojom poganstvu. Za uzvrat car Bazilije odobri poslanicom od 1. lipnja zanosno ga pohvalio. To je Zdeslavu ponovno sastajanje narodnog priznanje i podizanje Hrvatske na stupanj sabora na Duvanjskom polju, i što je još važnije, neovisne kneževine, tj. utemeljenje odredio je da priobalni gradovi s romanskim priznate države, a to je s državnopravnog gledišta žiteljima danak hrvatskom knezu. Ti su jedan od najvažnijih nadnevaka u dotadašnjoj gradovi ostali bez vlasništva na svojim kopnenim povijesti zemlje Hrvatske. posjedima te su tako mogli zemlju i Car Teodozije bio je nezadovoljan promjenama pobirati plodove, doduše uz danka (Split u Hrvatskoj te je još više nastojao držati 200, Zadar 110, a Osor, Rab, Krk i Trogir po 100 obalnih gradova u vjernosti svom patrijarhu Fotiju. dukata)• Suprotno tome, biskup Teodozije Rimu Zaokret u hrvatskoj vanjskoj politici nastojao je svoju jurisdikciju protegnuti na nedvojbeno je teško pogodio papu IVANA VIII. koji splitske nadbiskupije. Dakle, za je nastojao bugarskog kneza BORISA I. - (852.- unutrašnjesukobebilojedovoljnorazloga. 889.) pridobiti za rimsku crkvu. Papin poslanik na Izgleda da Branimir nije ratovao s Venecijom, putu za Bugarsku morao je prolaziti preko za razliku od Neretljana koji su u rujnu 887. kod hrvatske kneževine. Da poslaniku osigura Makarske svladali posadu na 12 brodova miran prolaz, Papa piše 879. pismo a u bitci je pao i dužd PETAR I. Od vanjsko«Dragom sinu Zdeslavu slavnom knezu Hrvata» vrijedno je spomenuti da su se (iako nije bio s njim ni u kakvoj vezi): »Molim te, pod kraj Branimirovogvladanja u Panonskoj nizini da za ljubav božju, dadeš njemu. sve što mu je pojavili i ubrzo napadati susjedne potrebita da se prehrani i Cini to, premili narode. sinko, pa nagradu života.» U vjerskom pogledu za Bijelu Hrvatsku je Što se dalje zbivalo u Bijeloj Hrvatskoj važan dolazak mnogih «popova» nema izvora, no prema daljnjim može protjeranih iz Moravske, koji su se u liturgiji služili se da je bilo nezadovoljnika staroslavenskim jezikom, što je kasnije uzrokovalo banovima i županima zbog Zdeslavove nove razmirice s Rimom i biskupima u priobalnim politike. Povezani s papinskim poslanikom digli su dalmatinskim gradovima. možda pobunu pod vodstvom župana Branimira Za vrijeme Branimirovo su mnogi koji je poslije Zdeslavova umorstva došao na crkveni objekti. su kamena natpisa kneževsko prijestolje. s njegovim imenom a na jednom je upisano «knez Knez Branimir (879. - 892.) Hrvata» (dux Croatorum) što je rijedak i u Nakon kratkog opredjeljenja Bizantu, za europskim razmjerima. vladavine kneza Branimira Bijela Hrvatska Trpimir MACAN (1971.) smatra pristaje uz Rimi Zapad. Nije poznato da je Branimir prvi Hrvatske neovipotomak bio knez Branirpir, jedino je znano da mu snosti jer se oslobodio Bizanta, a rimski papa sesuprugazvalaMARUSA. priznao ga je knezom. Branimira nije naslijedio u u (Cividale) uz neki od njegovih sinova nego knez MUTIMIR, koji • J.e bio iz nJ·egove obitelJ'i, naJ· sin Trpimirov. Branimirovo ime upisano je i ime njegove zene
1/(jekarski li.st 091:!004.
Tulipan je podrijetlom iz planinskih krajeva Male Azije, no raste i u s umjerenom klimomom, a za vegetativno razmnožavenje služi lukovica.
Za su vrste tulipana:
Tulipa clusiana poznata je u Sredozemlju. Uzgoj oko 1607. god. Stabljika je visoka oko 40 cm. Unutarnja strana latica je bijelorua vanjska bijela ili tamnocrvena. Cvate u travnju.
Tulipa fosteriana ima velike plamenocrvene cvjetove na stabljici visokoj oko 20 cm. Služi kao roditelj za dobivanje novih vrsta hibrida skupine "Darwin".
Tuli pa greigii širokog je i ovorenog cvijeta kojega promjer može biti i 12 cm. je boje s malim crnim pjegama na unutrašnjoj strani latica. Na listovima su tamne mrlje. Stabljika je visoka oko 25 cm.
Tulipa kaufmaniana je vrsta koja cvate u ožujku na samo 10 cm visokim stabljikama. Cvjetovi su po obliku i boji cvjetovima lokvanj a.
Tulipa praestans ima 3 - 5 stabljika visine do 25 cm i 3 - 5 širokih cvjetova boje.
Tulipa turkestanica je patuljasta vrsta visoka 10-15 cm s više stabljika, a svaka stabljika nosi 6-7 cvjetovazvjezdastogoblika. Bijele je boje sa žutim mrljama. Cvate u ožujku.
Tulipa tubergeniana cvate u drugoj polovici travnja. Cvjetovi su crveni s crnim I pJegama.
Danas postoji više od 5 000 sorti tulipana zbog ih je teško klasificirati i sve opisati. Osnovni za klasifikaciju je vrijeme cvatnje. Rane sorte cvatu do 15. travnja, srednje 15. i 30. travnja a kasne cvatu u svibnju.
Za vrijeme jednogodišnjeg rasta tulipana razlikujemo dvije važne etape: vegetaciju i mirovanje. vegetacije nastu-
pa u jesen, 20 - 30 dana nakon sadnje lukovice. Kraj vegetacije sušenjem listova 30 dana nakon cvatnje. Kod tulipana razlikujemo i dva usporedna procesa: razvoj nadzemnih i razvoj podzemnih organa. Tulipan se razvija u pet etapa. Prva se naziva ljetno mirovanje i 30 dana nakon cvatnje a završava lukovice, od 1. do 15. listopada. Druga etapa je vrijeme od lukovice do izbijanja lisnog vrška iznad površine tla u ožujku. etapa traje od pojave lisnog vrška do izbijanja cvjetnog pupoljka krajem ožujka. etapa izdvajanjem cvjetnog pupoljka iz lisnog i završava u doba cvatnje. Peta etapa traje od cvatnje do sušenja listova.
Za rast i razvoj tulipana važna je temperatura. Najpovoljnija temperatura za oživljavanje lukovice je 5 - 7°C, a 13°C predstavlja maksimum. odstupanja uzrokuju anomalije na korijenu. Lisni vršak izbija kad je temperatura tla na dubini 5 - 10 cm 3 - 4 °C. Najpovoljnija temperatura za rast i razvoj nadzemnih dijelova biljke iznosl 12 - 16 °C. Idealna temperatura za visoki prinos lukovica je 15 - 17 °C. Uz temperaturu i vlaga je važan rasta i razvoja. Tulipani zahtijevaju veliku vode u kada se razvijaju listovi i u doba cvatnje. Nedostatak vode dovodi do slabog rasta i slabog razvijanja lukovice. Potrebe za vodom prestaju kada se listovi sušiti. daje tulipanima tijekom rasta potrebna i vlaga, se i zalijevanje umjetnom kišom. Tulipani traže i mnogo svjetla. Ako nema dovoljno svjetla, biljke gube svježinu i te kasnije cvatu. Tlo na kojem se uzgajaju tulipani mora biti lako, rastresi to, plodno i toplo. Najbolja su pjeskovita i pjeskovito-glinasta tla.
Ukoliko se netko za uzgoj tulipana, najbolje rezultate na ravnom tlu. Zemlja mora biti propusna, neutralne do slabo lužnate reakcije. Zemlju valja krajem kolovoza poorati do 30 cm dubine. U rujnu je potrebno tlo obraditi i Prije sadnje lukovica, zemlji se dodaje mineralno gnojivo, i to 300 kg/ha superfosfata i 100 kg/ha kalijeva fosfata. Na površinama od 1 ha tulipane valja saditi u redove. Razmak redova iznosi 20 cm, a razmak svakoga reda 50 cm. Razmak u redu lukovica je 10 - 12 cm. Na manjim površinama se uzgoj na gredicama širine 120 cm, a razmak gredica od 30 - 40 cm. Dubina sadnje lukovica je 8 - 12 cm. Lukovice moraju biti 3 i više centimetara promjera, zdrave, cijele i Prije sadnje lukovice treba uroniti u fungicidne otopine, i to: ORTOCID 50 0,5% 45 min, BENLATE 0,06% 30 min, ENOVIT M 0,05% 30 min.
Nakon tretiranja lukovice valja osušiti i saditi. Najpogodnije vrijeme za sadnju je razdoblje 10. rujna i 20. listopada. Važno je da od sadnje do prvih mrazeva barem mjesec dana, za to se vrijeme lukovice dobro ožiliti. Nakon sadnje dobro je obaviti 1 - 2 zalijevanja. Pri kraju studenog je
parcelu pokriti slamom, ili folijom. U tijekom ožujka, skida se zaštitni Od ostalih radova spomenimo plijevljenje korova, zalijevanje i umjetna kiša te prihranjivanje mineralnim gnojivima.
Cvjetovi se beru kada pupoljci dosegnu maksimalnu dobro su zatvoreni i imaju svojstvenu boju. Brati ih valja samo ujutro ali ostaviti 2 - 3 lista kako bi lukovica mogla nastaviti rast. Cvjetovi se klasiraju po dužini drška i cvijeta. Nakon klasiranja vežu se u bukete i do prodaje drže u kutijama na temperaturi 4 - 6 °C. S 1 ha možemo ubrati 380 000 - 400 000 cvjetova.
Kada se listovi osuše i požute, potrebno je vaditi lukovice. lukovice suše se 2 - 3 tjedna, nakon toga ih treba i klasificirati. lukovice se u kartonskim kutijama na temperaturi od 20°C do 20. kolovoza, a od tada pa do vremena sadnje treba ih držati na temperaturi od 9°C. Nije dobro ostavljati lukovice ~--_,--,;-c-=-,....-~---------, u zemiji jer biljke izrasle iz takvih lukovica gube na
Spomeni mo na kraju da tulipane možemo uzgajati u plasteniku, stakleniku ili na toplim gredicama. Možemo ih isto tako uzgajati i u stanu kao sobnu biljku. !_J
Tulipa Fosteriana
Krajem pa i u pedesetim i šezdesetim godinama prošlog sa svim poljoprivrednim proizvodima i životinjama išlo se na pijacu grad Koprivnicu.
Veliki pijac, mali pijac, pijac za marhu - baždarska vaga -
žitni pijac, ženski pijac, stara krama, samo su neki poznati nazivi za mjesta gdje se što toga dana i gdje se što ,~ moglo prodati ili kupiti. ii; prema godišnjem kalendaru a na temelju duge tradicije i nekadašnjih "dozvola", znalo se kada je "veliki pijac" kada je "mali pijac" jer je to bilo u dane i datume u mjesecu svake godine.
Koprivnica, kao stari "slobodni kraljevski grad", imala je još od srednjeg vijeka šest poznatih godišnjih sajmova, od kojih su bili najpoznatiji: na Blaževo 3. 4. svibnjadan sv. Florijana, 5. listopada na Simunovo, i 7. prosinca, odnosno prvi radni dan poslije sv. Nikole.
No, u moje vrijeme "veliki pijac" bio je svakog prvog ponedjeljka u mjesecu, tjedno "mali pijac" svakog ponedjeljka, a gradska "tržnica" svakog radnog dana.
Na dane kada je bio veliki pijac, prodavalo_ se sve i svašta prema lokaciji ranije mjesta. Na sajmištu je prodavana i kupovana stoka: konji, krave, svinje, ovce, koze i druge životinje. "Sajmište" je ranije bilo na prostoru "pod Pikom" gdje je bila najstarija "baždarska vaga" za stoku, vozove sijena, slame i druge proizvode koje je trebalo vagati. No još 1908. godine na tom dijelu grada je prva zgrada Gimnazije, a ispred nje lijepi novi park. Iako je sajam preseljen na novo "sajmište", ostala je stara baždarska vaga, sve dok na novom sajmištu nije nova velika "baždarska" vaga.
Na malom pijacu, prodavana je žito i drugi poljoprivredni proizvodi, zatim i proizvodi, jaja itd. Posebno je mjesto bilo za prodaju peradi, pa i živih golubova.
Na dijelu zvanom "stara krama" prodavane su rabljene stvari: namještaj, i alati
Mljekarski list 09/2004.
i drugo, ali je tu bilo i predmeta od drva, metala i ostalih materijala pa je svatko mogao kupiti nešto za svoje
Meni su bili najljepši predmeti majstora lonci, zdjelice, tiganji, tanjuri, kuglovi, za mlijeko, putre za vino i vodu, maslenke, teglice za raznih Mnogi su predmeti bili prelijepo ukrašeni šarama boja, ornamentima ili cvjetnim ukrasima.
Za odlazak na pijac ili sajam pripremalo se kao daje Trebalo je dobro izabrati sve što tamo buti na prodaju.
Neke su pripreme trajale i nekoliko dana,jer je za prodaju životinja, posebno konja, krava ili svinja, trebalo u izvaditi "pasoš" bez kojega se nije moglo na pijac. su opremljena zaprežna kola, konji, sicevi na kolima, gajbe, "fršloki" za životinje. Za kola bi privezali konja ili kravicu namijenjene za prodaju.
Za tu su se priliku i malo obukli.
Oni siromašniji koji nisu imali konjsku ili kravsku zapregu išli su na pijac pješice i za sobom vodili kravicu ili konja.
Žene koje su išle pješice nosile su na glavi veliku košaru, ili u ruci manju košaru, kantu ili na bijelu torbu sašitu od platna. Neke su pod rukom nosile kokoš, gusku ili racu zavezanih krila i nogu da im putem ne pobjegnu.
Kroz moje selo, Ivanec, prolazili su mještanih iz nekoliko daljih sela na pijac u grad Koprivnicu. Neki su ljudi iz daljnih sela, Legrada ili iz Donje Dubrave, došli dan prije pijaca i u našem selu prespavali kako bi odmoreni rano došli u Koprivnicu.
Mi djeca, gledali smo kroz prozore rano ujutro, što sve ljudi voze na kolima ili nose u rukama na "pijac."
Posebno smo povratak iz pijaca. U školi iza ograda, za vrijeme odmora, smo svoje mame, bake, kume i da nam dodaju po neku sitnicu koju su nam kupili na pijacu. To su bili 1-2 bombona "šule" ili 2-3 licitarskih medenjaka, nekada i medeno srce, a nekad samo mali onog što je mama ponijela sebi, pa nije pojela.
Neki su se doma neraspoloženi, tužni, umorni i gladni i žedni, jer su vodili doma svoju neprodanu stoku. Isto tako tužne i nesretne bile su žene sa svojim kokošima, guskama i drugom
Piše: Darko Kantoc( dipl. ing
U I DVORIŠTU
Zbog obilja radova u polju ne ostaje mnogo vremena za radove oko i u Potrebno je paziti da se ne upali tek spremljeno žito.
UU je mnogo posla. Dozrijeva rano jesensko Potrebno ga je pažljivo brati i stabla od ozljeda. Ako niste obavili cijepljenje na pup, možete obaviti u ovom mjesecu.
U POVRTNJAKU
Krumpir slažemo u trapove, a ostalo beremo u koju odmah možemo potrošiti. Presadit presadnice kupusa, kelja i sijati salatu, peršin, mrkvu, špinat i blitvu. Ako je dozorio luk i treba ih izvaditi. Jagode presaditi.
U POLJU
Slobodno vrijeme treba iskoristiti za odvoz stajskog gnojiva na polje. Vrijeme je sjetve pšenice, raži i berba kukuruza, repe i krumpira.
U LIVADI
Tko nije pokosio otavu, neka to što
peradi ako ih nisu mogle prodati. Zimi je bilo da se nekima ta živad od i smrznula pa suje takvu nosile doma. Drugi su se doma veseli zbog dobrog utrška pa su si priuštili nešto za pojesti i malo više popiti. Kupljenu robu stavili bi na vidljivo mjesto, da se vidi su se ponovili i kako su bogato prodali svoju robu. Nažalost, bilo je i takvih, koji su došli i bez svoje stoke i bez nove robe i bez novaca. Došli bi doma prazne ruke ali pijane glave bez pameti, o su do drugoga "pijaca" . ._]
prije. Svako kašnjenje s košnjom djeteline može uzrokovati pri spremanju. Nakon obavljene kosidbe, livadu treba podrljati i pognojiti.
U VINOGRADU
Potrebno je prirediti vinsko i Berbu treba kada dozori jer što je zrelije, vino biti bolje. Za proizvodnju vina koristit samo zrelo, zdravo
NARODNE ZA RUJAN
Ako ne odu lastavice do Miholja, onda bitijake zime.
Rujanska kiša zlato je za njive a otrov za vinograde.
Grmljavina o Jeronimu predskazuje toplu godinu.
Kakav je rujnu takav muje i svršetak.
Ako je rujan hladan bit mnogo bolesti.
Kakvo vrijeme na Malu Gospu, ostat tako više tjedana.
Kakav rujan onakav biti i ožujak.;:]
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 09. 20. 09. 30. 09.
OSIJEK5,15 18,09 5,27 17,49 5,39 17,311
ZAGREB5,25 18,21 5,37 18,01 S.SO17,42
agrometeorologija
Sunce
Kako se redovito u Mljekarskom listu objavljuje tablica izlaska i zalaska sunca, vjerujemo da mnogi ne znaju da se svakodnevno na meteorološkim postajama bilježi u satima i trajanje sijanja Sunca. A kako se spomenuto trajanje bilježi i što ono za biljke, odgovor je u nekoliko redaka.
Do tih podataka dolazimo instrumenta zvanog heliograf. Pomalo je instrument, sastavljen od kuglaste promjera 10 cm, papirnate trake i metalnog plašta. Prolaskom zraka kroz zrake se sastaju na papirnatoj traci propaljeni trag. No, tragova paljenja na traci biti ako se Sunce pojavi iza oblaka ili ako je ispod horizonta. Kako su na traci oznake vremena, lako doznajemo vrijeme izlaska i zalaska Sunca, te koliko je, tijekom dana, ukupno bilo njegovo trajanje.
Život biljaka itekako ovisi o trajanju sijanja
Sunca. Ono im je potrebno da bi biljke prošle sve faze razvoja. No, biljkamaje potrebno trajanje sijanja. Tijekom evolucije mnoge su se biljke prilagodile nom trajanju sijanja Sunca, stoga su nam poznate biljke "kratkog" i biljke "dugog" dana. Biljke "dugog" dana cvast ako je trajanje sijanja Sunca 12 do 14 sati na dan, a biljke "kratkog"dana ako sijanje traje manje od 12 sati. Biljka "dugog" dana je, na primjer, vinova loza. Ako biljku "kratkog" dana prebacimo u krajeve s "dugim" danom, rast biljne mase se produžiti, cvatnja kasniti ili je biti. Te su promjene ponekad i korisne ako ponekoj biljci želimo veliku biljnu masu. Porijeklo kratkodnevnih biljaka su tropski i suptropski krajevi, a dugodnevnih biljaka krajevi geografskih širina. O
HRVATSKI NAZIVI MJESECA~=================~
Piše: Milan Paun, prof
Ljudi misle da je mjesec rujan dobio naziv po boji vina, rujnom vinu opjevanom u narodnim pjesmama. No u rujnu tek zrije, a na mlado vino treba do Martinja u studenom. Drugi tvrde da je rujan dobio ime po rujnoj, crvenoj boji dozreloga ali malo je u rujnu baš takve boje. Više je crvena u lipnju, primjerice trešanja, višanja, ribizla, jagoda ... Porijeklo naziva rujna trebamo tražiti u danas zaboravljenom glagolu rujati koji glasanje, riku jelena. U rujnu se jeleni pare s košutama, rujaju, šumama
ženke radi parenja i tjeraju mužjake suparnike. Tu jelenju riku oponašati lovci pa trube u rogove od kore drveta. Tako prevareni jeleni košute ravno na lovce. Narod je deveti mjesec znao kao mjesec
Mljekarski [i,st 09/2004.
kada se pare jeleni i tako mu dao naziv. Rujan je mjesec jelenje rike, rujanja. Glagol rujati od vrlo staroga indoeuropskog korijena ru od koga su nastali i glagoli rikati, revati (glasanje magaraca) i (glasanje goveda, vikanje U Lici se i danas govori rujati u se, galamiti. U Hercegovini postoji planina Rujan, a postoje i ženska imena Ruja i Rujana te prezime Rujan.
Rujan je vrlo stari hrvatski naziv mjeseca zabilježen još u srednjem vijeku. U staroslavenskom jeziku se zvao rjujin, u starobugarskom rui, a u jeziku rijen, ali tamo je to deseti mjesec. Evo još nekih naših naziva: ruj, rujen, run, malomešnjak, september, septembar, setembar, setembre, šetembar. Naziv septembar, koji se ustalio u mnogim jezicima, iz latinskog jezika od broja sedam jer je rujan u rimskom kalendaru bio sedmi mjesec ..J
Depres;Ja je jedan od zdravstvenih problema. Mil;Juni Uudi patit povremeno od depres;Je. Njezina u populac;Ji stalno raste. Simptomi se mogu kretati od nesanice, umora, nedostatka koncentracije pa sve do emocionalne paralize i suicidnih misli.
Eksperti upozoravaju da depresija» koja može biti vrlo ozbiljna, zahtijeva nadzor ili psihologa specijaliziranih za takvih oboljenja.
Ako vaše potišteno, tužno, depresivno raspoloženje perzistira danima, tjednima ili nesumnjivo poprima tamnije tonove, svakako se posavjetujte sa svojim koji vam prepisati jedan od niza lijekova, a najdjelotvornijih je paroksetin. vi možete i sami sebi. Navodimo šest postupaka koje autoriteti.
1. nešto konstruktivno. Depresija se hrani inercijom, a aktivnost je njezin prirodni neprijatelj. Akcija puta mora krenuti prije motivacije. To da ne smijete volju za pokretom, jer sve dokje deprimiran nema nikakvu želju za Mora poduzeti makar i mali prvi korak, ako osoba i nije u takvom raspoloženju.
2. Pružite ruku. Altruizam, kažu mnogi doktori, dobar je da sami sebi pomognete. Dobrovoljni rad u nekom društvu ili klubu, pružanje raznih usluga lokalnoj zajednici, pružanje starijem i susjedu (npr. u kupovinu umjesto njega) sve to može imati terapeutski Vi sebi kažete: «Mogu djelovati, nisam bezvrijedan».» Štoviše, da izoliranje od ljudi uzrokuje depresiju, ljudski kontakti pomažu u
3. Planirajte zabavne akcije. Mnogi deprimirani ljudi odustaju od raznih zabava u kojima najviše uživaju, a to situaciju samo još više pogoršava. Stoga takvim osobama da u svakodnevni život razne vedre, žive, aktivnosti.
Piše: dr. Ivo Belan je sastajati se s prijateljima, se u razne projekte u kojima se osjetiti kompletan, kao na primjer svladavanje neke nove vještine ili jednostavno se u neke ugodne
primjerice van na ili u kino. I smijeh je lijek! Opsežna istraživanja pokazuju da naše ponašanje oblikuje emocije. Ako se tužno, nemojte se po cesti hodajte žustro. Nemojte sjediti mlitavo, uspravite se. Nemojte biti mrgodni smiješite se. sam izražaj lica, držanje tijela, kretnje mogu da se osjetite sretnima.
4. Redovno tjelesno vježbajte. Znanstvenici smatraju da tjelovježba kao što je hodanje, rekreativna (jogging), plivanje i vožnja bicikla može samopouzdanje, poboljšati zadovoljstva i napetost i tjeskobu, dakle stanja koja pridonose depresiji.
5. Neka vam dani budu doslovce svijetli. Poznata je sezonska depresija, tj. promjene ponašanja koje se podudaraju s tamnim zimskim mjesecima. Istraživanja su pokazala da izlaganje svjetlu bilo ili umjetnog izvora može u olakšavanju sezonske depresije. Osoba može uvesti više svjetla u svoju tako da kreira svjetliju unutrašnjost stana. I izborom dnevnih aktivnosti, kao što je hodanje ilijogging, si može osigurati više dnevnog svjetla.
6. o depresiji. Ispitivanja su pokazala da popularnog štiva o depresiji (knjige, brošure) deprimiranim osobama pomaže u blažih do umjerenih oblika bolesti.
Razumije se, prije nego se upustite u bilo koji ·oblik onoga što sumnjate da je blaga depresija, obvezno ·se konzultirajte sa svojim
Svakako uzmite u obzir ohrabrenje dr. Davida Burnsa, psihijatra u Prezbiterijanskom medicinskom centru u Philadelphiji: «Odluka da sami sebi pomognete je za bolje LJ
l9petpwi! i pomi,tiJi!
PRVIU HRVATSKOJ I SVljETU
Najnoviji proizvodi u Vind1jinom asortimanu su VIVIS Jogurti Liatraktivno dizajniranoj mirisnoj PET boci od pola litre.
Svakodnevnom ·konzumacijom fermentiranih prolz• voda ljudski organizam dobiva visokokvalitetne nutriente poput kalcija, proteina i sl., prijeko potrebne za zdravlje.
