Mlijeko i ja 1/2015 by Hrvatska mljekarska udruga

MLJEKARSKA REVIJA

Broj 1 (21) svibanj 2015. Nije za prodaju

MLIJEKO U FUNKCIJI ZDRAVLJA

ISSN 1846-8268

ČASOPIS O ZNAČAJU MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA U SVAKODNEVNOJ PREHRANI

Poštovane čitateljice i čitatelji, čast mi je što vas u ovom svibanjskom broju časopisa Mlijeko i ja mogu pozdraviti u ime Uredništva te zahvaliti našim stalnim suradnicima koji su i ovoga puta stručno i odgovorno predstavili najnovije spoznaje iz svijeta mlijeka. Naša dugogodišnja glavna urednica prof. dr. sc. Jasmina Havranek uvijek nas je učila kako je poštivanje struke i objektivno promišljanje na korist društvenoj zajednici od najvećeg značaja ako želimo doći do cilja - edukacije i podizanja razine znanja o značaju mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani. I na tome joj velika hvala! Na tragu toga, i u ovome vam broju donosimo mnoštvo zanimljivih i poučnih tema vezanih za nove spoznaje o mlijeku i mliječnim proizvodima. Tako je i tema o povezanosti i utjecaju mlijeka na zdravlje uvijek dobrodošla, pogotovo onima koji se pitaju što i u kojim količinama treba konzumirati. Naš je odgovor dakako - jedite mliječno kako biste (p)ostali zdravi. I zato, odgovorno kao i do sada, prenosimo najnovije rezultate znanstvenih istraživanja koja su ponovno potvrdila činjenice o blagotvornom djelovanju mlijeka na naše zdravlje. Tome u prilog govori i korištenje mlijeka u funkciji nutritivne terapije. Važna je informacija i da su naše hrvatske mljekare uspješno primijenile zakonski okvir koji propisuje navođenje prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji na hrani te tako pravovremeno i u skladu sa zakonskim odredbama informiraju potrošače. Mlijeko i mliječni proizvodi su, dakle, zdravstveno prihvatljivi i nutritivno vrijedni proizvodi dokaz je koji stoji na deklaraciji!

Kolege s Agronomskog, Prehrambenobiotehnološkog i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kontinuirano prate i obavještavaju nas koliko je važno isticati znanstveno potvrđene informacije, odnosno rezultate dugogodišnjih istraživanja. Tako nam još jednom potvrđuju kako konzumno mlijeko ne sadržava konzervanse i da njegova trajnost ovisi jedino o primijenjenim postupcima toplinske obrade. A sve je više istraživanja čiji rezultati dokazuju kako je konzumacija punomasnih mliječnih proizvoda povezana s boljom kontrolom tjelesne mase i smanjenim rizikom za razvoj nekih bolesti. Generalna je poruka - ne uskraćujmo si masti jer ćemo nesvjesno sigurno povećati potrošnju ugljikohidrata. Na to se odnosi i vijest da nam se maslac opet vratio u prehrambenu modu. Godinama je nepravedno zapostavljan, a zahvaljujući znanosti, koja potvrđuje njegov izrazito povoljan kemijski sastav i nutritivnu vrijednost, opet se vraća na stol, i opet ga svojoj djeci serviramo, kako su to činili naši roditelji te bake i djedovi prije puno godina. S porukom Jedite raznovrsno i promišljajte o kvaliteti prehrane, obratila nam se i naša vrhunska atletičarka te jedna od najboljih skakačica uvis u povijesti atletike Blanka Vlašić. U razgovoru nam otkriva koliko je pravilna prehrana važna u životu profesionalnog sportaša, a doznali smo i neke praktične preporuke koje možemo koristiti u svakodnevnoj prehrani. Jeste li znali da je sir najstariji prehrambeni proizvod, stariji čak i od kruha. A veliki doprinos u njegovoj pripravi, svojstvima i

kvaliteti pripada upravo čovjeku - siraru, koji svojim iskustvom, znanjem, umijećem, a nadasve ljubavlju udahnjuje sirevima svojstvenu dušu. Sve nam je to potvrdio Đuro Hehet, majstor sirar kojega posljednjih mjeseci možemo vidjeti u okviru promidžbene Sireline kampanje. Gopodin Hehet 41 je godinu svog radnog vijeka proveo njegujući sireve u Sireli, našoj najpoznatijoj tvornici sireva. U razgovoru smo tek djelomično dobili uvid u bogat i sadržajan profesionalni život jednog sirarskog majstora. Uvijek rado i s ponosom predstavljamo hrvatske proizvođače mlijeka koji vrijedno rade na svojim poljoprivrednim gospodarstvima. Ovi tradicionalni proizvođači držeći svoje blago - krave, ovce i koze, na jedan isto tako tradicionalni način, ne mare previše za nove trendove koji industrijaliziraju poljoprivrednu proizvodnju. Na plodnim oranicama i čistim livadama i dalje hrane svoje blago uvjeravajući nas kako je za njih vrijeme usporilo svoj brzi tempo te da sa svojim blagom uživaju u svakom trenutku. Uvijek rado promoviramo mlijeko hrvatskih farmi čiji prepoznatljiv znak možemo pronaći na ambalaži mlijeka i mliječnih proizvoda hrvatskih mljekara. Ističu ga kvaliteta i sigurnost u koju je ugrađena kvaliteta mlijeka s uzornih poljoprivrednih gospodarstava - naših susjeda, prijatelja i poznanika. Konačno, predstavljajući hrvatske farmere šaljemo jasnu poruku da kupuju kvalitetan i prepoznatljiv proizvod.

v.d. glavnog urednika

oblikovanje

Zoran Bašić

Kuna zlatica

izdavač i uredništvo

urednički odbor

tisak

Hrvatska mljekarska udruga Ilica 31/3, Zagreb tel: 01 4833 349 e-mail: urednik@hmu.hr www.hmu.hr

Ivančica Delaš, Slavko Kirin, Inga Kesner Koren, Darija Kostelić Kuhar, Petra Košćak Hopwood, Željko Ljubić, Jasenka Špika, Zvonimir Šatalić, Milna Tudor Kalit, Darija Vranešić Bender, Elena Wolsperger

Radin Print d.o.o.

za izdavača

Vera Volarić

foto

v.d. glavnog urednika Zoran Bašić

Izdavanju časopisa pripomogli su: Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Zagrebačka županija - Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo

Istockphoto, Shutterstock, HMU lektorica

Jadranka Vrbnjak-Ferenčak

Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 861

pripremila doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender KBC Zagreb - Centar za kliničku prehranu i Vitaminoteka Zagreb

Zanimljivosti iz svijeta mlijeka

MLIJEKO I ZDRAVLJE

Kada su ljudi počeli konzumirati mlijeko?

Konzumacija jogurta i rizik od dijabetesa

Zamjene za mlijeko i status vitamina D kod djece

Međunarodni tim stručnjaka iznio je u novom istraživanju čvrste dokaze da čovječanstvo konzumira mlijeko posljednjih 5000 godina. Do navedene spoznaje došli su analizom zubnih kamenaca s raznih iskopanih ostataka iz Europe i zapadne Azije koji datiraju od brončanog doba sve do novijih datuma. Analizom proteina zarobljenih u zubnom kamencu utvrđeno je da su drevne kulture konzumirale mlijeko goveda, ovaca i koza. Ovo je otkriće u suglasnosti s prijašnjim dokazima moguće konzumacije mlijeka koji su se temeljili na mliječnim mastima otkrivenima na ostatcima posuđa ranih poljoprivrednih zajednica. Autori su napomenuli kako će ovi rezultati pomoći u razumijevanju veze između promjena u ljudskoj prehrani i evolucijskih prilagodbi. Mlijeko i mliječni proizvodi novija su hrana čija konzumacija očito počinje tek od metalnog doba, a velik dio populacije nije sposoban probaviti laktozu (mliječni šećer) te često razvija simptome netolerancije laktoze. Otkriće proteina mlijeka u zubnom kamencu pomoći će znanstvenicima u proučavanju promjena u ljudskoj prehrani te u usporedbi genetskih obilježja i prehrambenog ponašanja kultura koje su živjele prije više tisuća godina.

U novom istraživanju objavljenom u časopisu BMC Medicine, i to na uzorku većem od 195.000 osoba, ispitana je povezanost unosa mliječnih proizvoda i rizika od razvoja dijabetesa tipa 2. Podatci o ispitanicima objedinjeni su iz triju velikih istraživanja, a analiza je pokazala da ukupni unos mliječnih proizvoda nije povezan s rizikom od dijabetesa. Međutim, ispitivanjem veze s pojedinim proizvodima, poput niskomasnog mlijeka, sira i jogurta, primijećeno je da je s nižim rizikom od ove metaboličke bolesti povezana učestala konzumacija jogurta. Potonja veza ostala je čvrsta i nakon što su u obzir uzeti drugi rizični čimbenici razvoja dijabetesa, poput indeksa tjelesne mase. U istom radu provedena je i metaanaliza u koju su, osim ovih rezultata, bili uključeni i rezultati drugih istraživanja koja su se bavila ovom temom. Metaanaliza je pokazala da je svakodnevna konzumacija jedne porcije jogurta od samo 28 g povezana s čak 18% nižim rizikom od dijabetesa. Uloga jogurta u prevenciji ove raširene bolesti trebala bi se ispitati i u interventnim studijama, no čini se da jogurt i te kako zaslužuje svoje mjesto u pravilnoj prehrani.

U istraživanju, provedenom u Torontu, kanadski znanstvenici ispitali su razlike u razini vitamina D u krvi povezane s konzumacijom kravljeg mlijeka i zamjena za kravlje mlijeko na uzorku od 2831 djeteta u dobi od jedne do šest godina. Među djecom koja su pila samo zamjene za mlijeko, poput rižinoga, bademovoga, sojinog napitka te kozjeg mlijeka, u njih 11% zabilježena je nedostatna razina vitamina D potrebnog za izgradnju zdravih kostiju. S druge strane, u skupini djece koja su konzumirala jedino kravlje mlijeko nedostatak ispitivanog vitamina primijećen je samo kod 4,7% ispitanika. Čak i djeca koja su konzumirala i mlijeko i njegove zamjene pokazala su nižu razinu vitamina D od onih koji su pili isključivo mlijeko. Rezultati ne iznenađuju budući da je u Kanadi obogaćivanje mlijeka vitaminom D propisano zakonom, dok je obogaćivanje zamjena za mlijeko prepušteno volji proizvođača. Stoga se prilikom kupnje zamjena za mlijeko preporučuje odabrati ona koja su obogaćena dovoljnom količinom navedenog vitamina (100 I. J. vitamina D u 250 mL napitka).

Izvor: Nature’s Scientific Reports

Izvor: Canadian Medical Association Journal

MLIJEKO I ZDRAVLJE

pišu dr. sc Lea Pollak, Hrvatski zavod za javno zdravstvo doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, KBC Zagreb - Centar za kliničku prehranu

U okviru zakona i interesa povjerenja potrošača Novi izazovi u navođenju prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji na mlijeku i mliječnim proizvodima hrvatskih proizvođača

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju usvojen je zakonski okvir koji propisuje navođenje prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji na hrani te osobitosti informiranja potrošača o hrani. Budući da se mlijeko i mliječni proizvodi tradicionalno pozicioniraju kao zdravstveno prihvatljivi i nutritivno vrijedni proizvodi, usklađivanje s novom zakonskom regulativom izazovno je za mljekarsku industriju. Novi su izazovi u zakonskoj regulativi prehrambene i zdravstvene tvrdnje.

Prehrambene tvrdnje su one kojima se izjavljuje, sugerira ili naznačuje da hrana ima određena prehrambena svojstva, te koje se ističu isključivo na temelju komparacije s referentnim proizvodom. Uvjetovane su energijom i hranjivom ili drugom tvari. Zdravstvene tvrdnje vezane su za aktivnu tvar u proizvodu, njezinu količinu i utjecaj na zdravlje. Njima se izjavljuje, sugerira ili naznačuje da postoji odnos između neke kategorije hrane, određene hrane ili jedne od njezinih

sastavnica i zdravlja. Uredbom o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama br. 1924/2006 regulirane su definicije prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji, te samo citati i uvjeti za navođenje prehrambenih tvrdnji. U nekim slučajevima čak i ime proizvoda (npr. Probiotik ili Antioksidans) označavano je kao zdravstvena tvrdnja jer je upućivalo na pozitivne tjelesne funkcije, kako je objašnjeno u uputama Vodiča EU iz 2007. godine.

Navođenje zdravstvenih tvrdnji Evaluacijama zdravstvenih tvrdnji nutrijenata kako općenito tako i u slučaju mlijeka i mliječnih proizvoda, prirodno prisutnih i onih koji se dodaju u procesu proizvodnje, bavi se European Food Safety Authority (EFSA). Njezina znanstvena povjerenstva razmatraju povoljan učinak brojnih aktivnih tvari, njihove preporučene doze i djelovanja. Tako se do citata i uvjeta za navođenje zdravstvenih tvrdnji te uspostavu popisa dopuštenih zdravstvenih tvrdnji na hrani čekao izlazak Uredbe 432/2012, kao i novijih uredaba koje se ne odnose na smanjenje rizika od neke bolesti i na razvoj i zdravlje djece. Posebnim uredbama odobrene su tvrdnje koje se odnose na utjecaj pojedinih nutrijenata na razvoj i zdravlje djece. Nutrijenti mlijeka i mliječnih proizvoda na koje se mogu vezati prehrambene i zdravstvene tvrdnje su kalcij, vitamin D, proteini, jogurtne kulture, ali i neke aktivne tvari koje se dodaju u takve proizvode poput različitih vrsta vlakana, fitosterola i omega-3 masnih kiselina.

ima ulogu u regulaciji dijeljenja i diferencijacije stanica, Kalcij doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije, Kalcij doprinosi normalnom zgrušavanju krvi. Mlijeko je jedna od rijetkih namirnica koja prirodno sadrži vitamin D. Stoga se i tvrdnje o sadržaju i funkciji vitamina D mogu navoditi na deklaraciji ako je vitamin D prisutan u dostatnoj količini. Sadržaj vitamina D kao prehrambena tvrdnja može se navoditi kao “Izvor” ili “Sadrži” vitamin D, uz uvjet količine od najmanje 15% PU (preporučenoga dnevnog unosa). To znači da je od 5 µg, koliko iznosi 100% PU, potreban sadržaj od 0,75 µg vitamina D (15% PU) za navođenje tvrdnje. Za navod “Bogato vitaminom D” potrebno je 30% PU, odnosno 1,5 µg. Odobrene su zdravstvene tvrdnje vezane za vitamin D, te uz uvjet “Izvor”, tj. samo 15% PU: Vitamin D doprinosi normalnoj apsorpciji/iskorištenju kalcija i fosfora, Vitamin D doprinosi normalnoj razini kalcija u krvi, Vitamin D ima ulogu u procesu dijeljenja stanica, Vitamin D doprinosi normalnoj funkciji imunosnog sustava, Vitamin D doprinosi održavanju normalne funkcije mišića, Vitamin D doprinosi održavanju normalnih kostiju, Vitamin D doprinosi održavanju normalnih zubi.

Prirodan izvor kalcija i vitamina D

Bitan izvor bjelančevina

Kalcij je prirodno prisutan u mlijeku. No, ako se želi isticati kao tvrdnja na deklaraciji moguće je i u obliku prehrambene i u obliku zdravstvene tvrdnje. Kalcij kao prehrambena tvrdnja može se navesti kao “Izvor ili Sadrži kalcij”, uz uvjet količine od najmanje 15% PU (preporučenoga dnevnog unosa). To znači da je od 800 mg, koliko iznosi 100% PU, 15% 120 mg. Za navod “Bogato kalcijem” potrebno je 30% PU, odnosno 240 mg. Brojne su odobrene zdravstvene tvrdnje vezane za kalcij, te uz uvjet “Izvor”, tj. samo 15% PU mogu se navoditi: Kalcij doprinosi normalnoj funkciji mišića, Kalcij doprinosi normalnom živčanom prijenosu, Kalcij doprinosi normalnoj funkciji probavnih enzima, Kalcij je potreban za održavanje normalnih kostiju, Kalcij je potreban za održavanje normalnih zubi, Kalcij

Mlijeko i mliječni proizvodi smatraju se bitnim izvorom bjelančevina/proteina u prehrani. Zbog prirodnog sadržaja bjelančevina moguće je navođenje prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji na mlijeku i mliječnim proizvodima. Uvjet je za navođenje prehrambene tvrdnje “Izvor bjelančevina” da mlijeko ili mliječni proizvod sadrži najmanje 12% energetske vrijednosti iz bjelančevina. Uvjet je za navođenje prehrambene tvrdnje “Bogato bjelančevinama” da mlijeko ili mliječni proizvod sadrži najmanje 20% energetske vrijednosti iz bjelančevina. Zdravstvene tvrdnje koje se odnose na bjelančevine mogu se navoditi ako mlijeko ili mliječni proizvodi zadovoljavaju uvjet za navođenje tvrdnje “Izvor bjelančevina”, a odobrene su: Bjelančevine doprinose održavanju normalnih kostiju,

Hrvatski su proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda pozitivno odgovorili na nove izazove deklariranja Bjelančevine doprinose održavanju mišićne mase, Bjelančevine doprinose rastu mišićne mase.

Uspješna prilagodba novim zakonima Posebni uvjeti deklariranja, obvezne informacije, nutritivne deklaracije i navodi sukladno Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća broj 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani moraju se u potpunosti uskladiti do određenih propisanih rokova. Usklađenje s novim zakonodavstvom vezanim za prehrambene i zdravstvene tvrdnje donio je nove vrste proizvoda, budući da je došlo do reformulacija. Uvidom i ocjenom usklađenosti s novim zakonodavnim okvirima, možemo primijetiti da je većina proizvoda mlijeka i mliječnih proizvoda hrvatskih proizvođača prilagođena i odgovorila je pozitivno na nove izazove deklariranja.

Posebnim uredbama odobrene su tvrdnje koje se odnose na utjecaj pojedinih nutrijenata na razvoj i zdravlje djece

MALA ŠKOLA PREHRANE

piše dr. sc. Irena Barukčić Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Zašto se svježe mlijeko brzo zakiseli, a trajno mlijeko traje? Mlijeko i mliječni proizvodi sadržavaju niz vrijednih nutrijenata čiji je pozitivni učinak na prehrambeni status i zdravlje čovjeka znanstveno istražen i potkrijepljen. Mlijeko je biološka tekućina pa je promjenjiva sastava i svojstava. Sadržava prirodno prisutne mikroorganizme, i to uglavnom bakterije mliječne kiseline koje laktozu previru u mliječnu kiselinu po čemu su i nazvane. Stoga, ako se svježe mlijeko ostavi na sobnoj temperaturi ono će se vrlo brzo zakiseliti zbog djelovanja ovih bakterija. U svrhu produljivanja trajnosti mlijeko se već desetljećima konzervira postupcima toplinske obrade koje se načelno dijele u dvije osnovne skupine - pasterizaciju, tj. toplinsku obradu temperaturama do 100 °C, i sterilizaciju koja podrazumijeva temperature više od 100 °C.

Važno je zapamtiti da konzumno mlijeko ne sadržava nikakve konzervanse i da njegova trajnost ovisi isključivo o primijenjenim postupcima toplinske obrade!

U čemu je razlika? Pasterizacija ciljano inaktivira potencijalno štetne mikroorganizme, no određena količina onih neštetnih ipak ostaje. Prosječan je rok trajanja takva mlijeka između 10 i 20 dana, a kako ipak sadržava određenu količinu mikroorganizama treba ga čuvati na niskim temperaturama, tj. u hladnjaku. S druge strane, u proizvodnji trajnog (UHT - Ultra High Temperature) mlijeka primjenjuje se sterilizacija na otprilike 135-140 °C kroz nekoliko sekundi. Pri tako visokim temperaturama uništava se apsolutno sva prisutna mikroflora kao i eventualno prisutne bakterijske spore. Stoga se trajno mlijeko unutar propisanog roka trajanja (obično oko 4 mjeseca) bez problema može čuvati na sobnoj temperaturi sve dok se ne otvori. Kako su mikroorganizmi u potpunosti inaktivirani, pravilno sterilizirano trajno mlijeko ne može se “skiseliti”. S nutrititvnog aspekta, vrijednost trajnog mlijeko neznatno je manja, i to zbog promjena koje se zbog izloženosti visokim temperaturama dešavaju na dijelu prisutnih proteina, točnije na proteinima sirutke. Međutim, navedene promjene prvenstveno se odnose na neka funkcionalna svojstva, poput sposobnosti zgrušavanja, vezanja vode ili topljivosti pa se stoga UHT trajno mlijeko ne može koristiti primjerice za kućnu proizvodnju sira. Najveći gubitci dešavaju se u sadržaju termolabilnih vitamina, poput vitamina C i B1. Zbog toga se u pravilu provodi obogaćivanje UHT trajnog mlijeka tim vitaminima, što je u potpunosti dopušteno i opravdano, a obvezno se i deklarira.

idealan komPromis U posljednje se vrijeme na tržištu javlja i tzv. mlijeko produžene trajnosti koje se najčešće proizvodi primjenom temperatura blizu ili neznatno višima od 100 °C tijekom nekoliko sekundi. Time se produžuje trajnost mlijeka na prosječnih 20 dana, a promjene u sastojcima znatno su manje u odnosu na UHT postupak. Ova je kategorija mlijeka stoga vrlo dobro kompromisno rješenje između tradicionalno pasteriziranog i UHT sterilnog mlijeka. Dakle, važno je zapamtiti da konzumno mlijeko ne sadržava nikakve konzervanse i da njegova trajnost ovisi isključivo o primijenjenim postupcima toplinske obrade.

lije trajno m

mlijeko - namirnica kojU se ne smije zaBoraviti Još od vrtića zna se da je mlijeko potrebno za zdravlje zubi i kostiju, i to zbog minerala kalcija i vitamina D kojima obiluje. No, nešto je manje poznato kako mlijeko sadržava i druge vrijedne sastojke kao što su vitamin B2, važan za zdrave nokte i kožu, proteini potrebni za izgradnju mišića, te mliječni šećer i mliječna mast koji daju energiju potrebnu za tjelesnu aktivnost i dobru koncentraciju. Mlijeko je i odličan izvor tekućine pa lako utažava žeđ. Upravo je zato mlijeko izvrsna namirnica jer sadržava vrijedne hranjive sastojke, i to u dovoljnim količinama i u obliku koji naš organizam lako koristi. Izbjegavanje mlijeka i mliječnih proizvoda može uzrokovati ozbiljne posljedice kao što su niski rast i lomljive kosti u odrasloj dobi, ili prekomjerna tjelesna težina. Kako bi se to izbjegnulo, potrebno je svaki dan popiti čašu mlijeka, jedan jogurt i pojesti 2-3 kriške sira. Ako niste ljubitelj mlijeka, izbor mliječnih proizvoda je velik - od jogurta, sira, sirnog namaza do svima omiljenog sladoleda. Zato se potrudite svaki dan naći mjesta za ove vrijedne proizvode u svojim obrocima, jer tako stvarate zdrave prehrambene navike i zadovoljavate potrebu svog organizma za hranom, energijom i tekućinom, i to na ispravan način.

Namijenjeno svima i lako probavljivo!

Izvor omega 3 masnih kiselina!

INTERVJU

razgovarao mr. sc. Slavko Kirin

Moj život sa sirom Svi su mi naši Sirela sirevi prirasli srcu, posebice oni originalni, koji su djelo naših majstora sirara i tehnologa

Sir je najstariji prehrambeni proizvod, stariji i od kruha. Njegov postanak, raznolikost vrsta i svojstava vezani su uz vjekovna iskustva, tradiciju i lokalne uvjete proizvodnje. No veliki doprinos u njegovoj pripravi, svojstvima i kvaliteti pripada i čovjeku, odnosno siraru, koji svojim iskustvom, znanjem, umijećem a nadasve ljubavlju udahnjuje sirevima svojstvenu dušu. Posebice se to prepoznaje kod autorskih sireva. Stoga se uspješna sirarska proizvodnja ne može zamisliti bez vrijednih, sposobnih,

ambicioznih i stručnih majstora sirara. Ova činjenica davno je prihvaćena i u razvoju tadašnje bjelovarske Tvornice sireva Sirele, koja je istodobno s tehnološkim i poslovnim napretkom ulagala i u obrazovanje više od stotinu mljekarskih, odnosno sirarskih majstora i tehničara, koji su kasnije postali nositelji njezina uspješnog razvoja. Jedan je od takvih uspješnih sirara i Đuro Hehet, poznat i kao Jurica, koji je 41 godinu svoga radnog vijeka proveo uz sireve, upoznao im dušu, svojstva ali i ćud, koju je često

trebalo krotiti i njome vladati, koji su donosili velike radosti, ponos, nagrade, ali i mnoge brige i strepnje. Jurica danas uspješno medijski prezentira i popularizira Sirela sireve. Posjetili smo ga u rodnom Hrsovu, idiličnom mjestu nedaleko od Sv. Ivana Žabna, na cesti prema Bjelovaru, u skladno uređenom obiteljskom domu okruženom iskonskom prirodom, zelenilom i cvijećem, posebnim ponosom supruge Vesne. Svoj sirarski životni put rado je iznio u ovom razgovoru.

Gospodine Hehet, kako se osjećate danas, nakon 41 godine svoga svakodnevnog druženja sa sirom i sirarstvom?

Spomenuli ste svoje školovanje u mljekarskoj školi u Kranju. Možete li pobliže iznijeti svoja iskustva, dojmove i uspomene iz tih đačkih dana?

Vremenski gledano te godine predstavljaju dugo životno razdoblje i mogli bi se očekivati zasićenje i umor. No mene još uvijek drži osjećaj kao da sam na početku. Sirarstvo predstavlja široko područje stručnih ali i osobnih izazova i dokazivanja. Ono još uvijek potiče moju znatiželju i ostavlja otvorena vrata proučavanja i novih spoznaja o ovoj plemenitoj namirnici.

Mlekarska šola Kranj, slijednica mljekarskih školi u Vrhnici i Škofjoj Loki, pored takvih škola u Pirotu i kratkotrajno u Bjelovaru, bila je najstarija (od 1907.) i najpoznatija mljekarska škola u tadašnjoj državi. Stoga su se u njoj školovali mljekari iz svih njezinih dijelova, a nastava, praksa i odgoj bili su skladno ustrojeni. Naime, škola je prema europskom uzoru bila vezana uz mljekaru kao mjesto prakse i vlastiti učenički dom. Na taj su se način budući mljekari i mljekarice već u najranije doba uključivali i privikavali na specifičan način mljekarskog života i rada. Imali smo vrsne i poznate profesore i mljekarske stručnjake (S. Šabec, A. Lasič, F. Forstnerič, Š. Oštir i dr.), koji su nas osim stručno i životno usmjeravali i odgajali. Život u školi i domu, u zajednici, zanemarujući početne jezične barijere bio je bogat uobičajenim đačkim pustolovinama, nestašlucima, sportskim natjecanjima pa i prvim ljubavima. Osim toga, naši profesori i odgajatelji trudili su se da upoznamo i slovenske krajeve, mjesta i njihove prirodne i povijesno-kulturne znamenitosti kako bismo se kroz izlete (posebice planinarske), posjete izložbama, muzejima i priredbama i duhovno obogatili i razvili. Bio je to zaista lijep dio života!

Svaki početak počinje prvim korakom. Kako se to dogodilo Vama? Iako rijetko, sirarsko zanimanje u mom rodnom kraju bilo je odavno poznato i brojno. Naime, prije objedinjavanja u središnji sirarski pogon u Bjelovaru, tada poznatu Sirelu, na širokom području oko moga rodnog mjesta postojale su i djelovale brojne male mljekare i sirane (Gradec, Dubrava, Sv. Ivan Žabno, Cirkvena, Rovišće), u kojima su radili mnogi moji mještani i prijatelji. U ovom mljekarskom i stočarskom kraju to su bila gotovo i jedina mjesta mogućeg zaposlenja. Stoga sam se i ja opredijelio za taj posao i zaposlio se 1970. kao pomoćni radnik u tadašnjoj Tvornici za proizvodnju sira u Bjelovaru. Bjelovarska sirana, tada u sastavu Zagrebačke mljekare, bila je u svom snažnom poslovnom usponu. Stoga su joj trebali operativni kadrovi koji će biti nositelji tog razvoja. S tom svrhom odabirala je dobre osmoškolce i dijelila stipendije za školovanje u Mlekarskoj šoli Kranj. Među njima sam 1972. godine bio i ja.

Sirarstvo još uvijek potiče moju znatiželju i ostavlja otvorena vrata proučavanja i novih spoznaja o ovoj plemenitoj namirnici

Vaše je prvo zaposlenje bilo i 41 godinu ostalo vezano uz našu najveću siranu, u Bjelovaru, koja je danas u Dukatovu sastavu. Kako se razvijao i tekao Vaš profesionalni razvoj od početnika do uspješnog stručnjaka? Nakon završenog školovanja moje prvo zaposlenje bilo je mjesto sirara u sirani. Pružila mi se prilika da ono što sam naučio u školi primijenim u sirarskoj praksi. Nakon odsluženja vojnog roka raspoređen sam na radno mjesto u zrionici sira i tu ostao ostatak radnog vijeka. Najprije kao voditelj posla, a potom kao dugogodišnji rukovoditelj. Pružila mi se prilika da upišem i Tehničku mljekarsku školu u Kranju. Kroz stručnu literaturu, časopise - posebice Mljekarstvo, seminare, stručne skupove, usavršavao sam svoja znanja, osobito iz područja zrenja, njege opreme i finalizacije sireva. To mi je pomoglo da dublje upoznam dušu i ćud sireva, njihovo ponašanje tijekom zrenja i sva ona iznenađenja koja oni čovjeku mogu prirediti. Naravno, i ona radosna. Sirarstvo je vrhunsko umijeće prerade mlijeka. Kvaliteta sireva ovisi o mnogim čimbenicima. Koje smatrate najvažnijima? Sirarstvo je najkompleksniji i najzahtjevniji dio mljekarstva jer u svojoj domeni objedinjuje mnogobrojne čimbenike, može se reći - “od polja do stola”. Stoga ih je teško rangirati. Ja bih ih svrstao u tri kvalitativne skupine - mlijeko, tehnologija, zrenje sira. Međutim, povrh svega nalazi se vrstan majstor sirar u proizvodnji, zrenju i njezi

sira. Naravno da je cijeli proces nezamisliv bez visoke higijene i stroge kontrole i ocjene kvalitete. Kako ocjenjujete suradnju i doprinos mljekarske struke i znanosti u razvoju tehnologije i kvalitete Sirelinih sireva? Imao sam sreću raditi u mljekari koja je uvijek bila otvorena struci i mljekarskoj znanosti i što je u njoj radio znatan broj priznatih mljekarskih majstora i tehnologa koji su se stalno obrazovali i stručno usavršavali. Oni su bili nositelji svih inovacija, od asortimana, tehnologije do opće razine kvalitete i ugleda Sirelinih sireva. Rezultat su tog razvoja i rada i danas glavni i poznati originalni Sirelini sirevi stvoreni sedamdesetih godina prošlog stoljeća u bjelovarskoj sirani, i to marom i radom naših sirarskih majstora i tehnologa. Koji projekt smatrate najvećim doprinosom tehnološkom napretku i razvoju proizvodnje i kvalitete sira u bjelovarskoj sirani? Jedan od prvih značajnijih projekata, još sedamdesetih godina prošlog stoljeća, bila je rekonstrukcija bjelovarskog pogona u pravcu sirarske proizvodnje. Sastojala se od mehanizacije i djelomične automatizacije proizvodnje sireva uvođenjem linije tada modernih zgotovljača sireva, novih postupaka prešanja i soljenja te zrenja sireva, odnosno hladnog zrenja u foliji i proizvodnje sireva bez kore. Drugi važni projekti realizirani su u posljednje vrijeme. Prvenstveno tu mislim na potpunu

mehanizaciju i automatizaciju proizvodne linije polutvrdih sireva, rekonstrukcija linije svježeg sira, uvođenje u proizvodnju membranske tehnike, izgradnju i opremu modernih zrionica sireva i pogona prerade sirutke. Veliku važnost pridajem i uvođenju sustava upravljanja kvalitetom. Asortiman Sirelinih sireva vrlo je bogat i atraktivan. No, možemo li saznati naziv Vašeg sira favorita? Teško mi je reći koji sir više cijenim. Osobno volim sve sireve. Za mene nema loših sireva nego samo karakterističnih za svoju vrstu i tip. Ostalo je stvar izbora i ukusa. Svi su mi naši Sirelini sirevi prirasli srcu, posebice oni originalni, koji su djelo naših majstora sirara i tehnologa. Između ostalih izdvojio bih sireve Podravec, Dimsi, Trapist, noviji Zagrebački sir, a posebice naš sir Ribanac, jedinstveni hrvatski tvrdi sir, koji se već više od 60 godina proizvodi u bjelovarskim siranama prema čuvenoj talijanskoj parmezanskoj recepturi. Zbog načina i majstorstva proizvodnje, dugog zrenja i njege (najmanje godinu dana), organoleptičkih svojstava i općenite plemenitosti, izdvojio bih sir Ribanac kao osobnog favorita. Tijekom Vašeg radnog vijeka bilo je radosnih ali i manje veselih događaja. Možete li se sjetiti nekih od njih? Očekivao sam takvo pitanje i teško mi ih je sve nabrojiti. Takvih događaja ima u svakom zanimanju i poslu. Globalno govoreći radost mi je uvijek predstavljao dobar

poslovni uspjeh i stalni napredak tvrtke. Pojedinačno su me uvijek veselile uspjele inovacije i poboljšanja u proizvodnji, zrenju i kvaliteti sireva, u čijim sam realizacijama i sam sudjelovao, kao i postignuti uspjesi i nagrade na brojnim ocjenjivanjima kvalitete naših sireva. Naravno, žalostio me i poneki neuspjeh ili nesporazum prouzročen bilo objektivnim, a češće subjektivnim razlozima. Kada biste ponovno birali zvanje, biste li ponovno bili sirar? Obično svi hvale svoje zanimanje i govore o njegovu ponovnom izboru. Ja sam sav svoj radni vijek proveo samo u jednom od njih, u sirarstvu, i teško mi je govoriti o nekom drugom izboru jer nemam iskustva drugih zanimanja pa ih ne mogu uspoređivati, razlikovati i opredjeljivati se. No, zasigurno mogu prihvatiti uzrečicu starih sirara, koja tvrdi da tko se jednom umoči u sirarski kotao taj se nikada više ne odvaja od sireva, sirara i sirarskih priča i dogodovština. A njih je bezbroj i sve su lijepe. Završavajući ovaj razgovor, zahvaljujem gospodinu Hehetu na tek djelomično pruženom uvidu u bogat i sadržajan profesionalni život jednoga sirarskog majstora, zanimanja koje je koliko rijetko i manje poznato, toliko i specifično. Iziskuje veliku ljubav i predanost poslu, optimizam i želju za stalnim usavršavanjem. Njegove uspjehe ali i neuspjehe procjenjuju potrošači. Zadovoljstvo potrošača istinska je nagrada svakom pravom siraru. Sigurno bi se s time složio i gospodin Hehet.

MLIJEKO I ZDRAVLJE

piše Diana Vukman, mag. ing. Odjel prehrane i dijetetike, Klinika za dječje bolesti Zagreb

Mlijeko u funkciji nutritivne terapije

Redovita konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda povezana je s nizom povoljnih zdravstvenih učinaka na ljudski organizam pa je važan čimbenik uravnotežene prehrane

Pothranjenost bolesnika u bolnicama čimbenik je rizika za nepovoljan ishod liječenja, odnosno produljen boravak u bolnici i duži oporavak. Dnevni prehrambeni unos vrlo velikog dijela bolesnika u bolnicama je nedovoljan i ne zadovoljava njihove dnevne nutritivne potrebe. Istraživanja su pokazala da je upravo u ovih bolesnika povećana učestalost komplikacija kao što su bolničke infekcije, loše respiratorne funkcije i dugotrajno mirovanje. Budući da su nutritivne potrebe djece povećane, i to zbog ograničenih tjelesnih pričuva te zbog rasta i razvojnih procesa, pothranjenost u ranoj dobi može biti uzrokom niskog rasta, usporenoga kognitivnog razvoja i smanjenog imuniteta. Učestalost pothranjenosti u hospitaliziranih je bolesnika značajna, a na njezino smanjenje može se utjecati poboljšanjem nutritivne terapije tijekom boravka u bolnici. Jedan od načina je i primjeren ali i unaprijeđen oblik serviranja namirnica iz skupine mlijeka i mliječnih proizvoda, osobito u pedijatrijskih bolesnika kod kojih je upravo ova skupina namirnica jedna od najzastupljenijih.

nUtrition daY

što možemo naPraviti

Ovo istraživanje nadovezuje se na Međunarodni dan prehrane u bolnicama - Nutrition Day, a cilj je provesti precizan pregled prevalencije pothranjenosti i smanjenoga nutritivnog unosa s obzirom na čimbenike rizika, medicinsku specijalnost, organizacijsku strukturu i zemlje sudionice te povećati svijest bolesnika, njegovatelja i bolničkih upravitelja/voditelja za kliničku prehranu. U ovom istraživanju, u svrhu prikupljanja informacija koristili su se standardizirani upitnici Nutrition day istraživanja (upitnici s općim podatcima o pacijentu, jednodnevni dnevnik prehrane), upitnik za provedbu 24-satnog prisjećanja konzumiranja hrane te upitnik o učestalosti konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda (FFQ- mlijeko).

Na temelju rezultata istraživanja možemo zaključiti da je svakako potrebno povećati unos mlijeka i mliječnih proizvoda u hospitalizirane djece. Jedan je od načina da se u standardnu bolničku prehranu uvede šira paleta dostupnih proizvoda koje djeca najčešće konzumiraju kod kuće. Također, u recepture jela treba uvesti nutritivno bogatije vrste mliječnih proizvoda koje bi obogatile jelovnik. Umjesto klasičnog jogurta trebalo bi ponuditi probiotičko fermentirano mlijeko, i to zbog njegovih funkcionalnih svojstava. Dio slatkih mliječnih proizvoda (puding, kakao, čokoladno mlijeko, sladoled) treba zamijeniti voćnim jogurtima i desertima u samostalnoj pripremi od sezonskog voća i fermentiranih mliječnih proizvoda bez dodatka šećera. Svakako je bitno povećati brojnost nutricionista/dijetetičara, čime bi se omogućio individualni i holistički pristup djetetu i njegovim prehrambenim potrebama kroz mlijeko i mliječne proizvode. Naime, primjerena nutritivna njega i bolja informiranost o mogućnostima korištenja mlijeka i mliječnih proizvoda može smanjiti prevalenciju bolničke malnutricije i sniziti troškove liječenja.

Zbog svoje nutritivne vrijednosti i složenog sastava, mlijeko pripada kategoriji funkcionalne hrane koja ima ulogu u prevenciji i očuvanju zdravlja

mlijeko U Prehrani Mlijeko i mliječni proizvodi jedna su od osnovnih skupina namirnica u ljudskoj prehrani. Majčino mlijeko ili, u slučaju kad to nije moguće, dojenački mliječni pripravak prva je hrana koju dojenče konzumira. Konzumacija mlijeka u raznim oblicima nastavlja se i nakon dojenačke dobi, zbog čega je ova namirnica, odnosno skupina namirnica često predmet mnogih istraživanja, uz koju se vežu mnoge povoljne zdravstvene tvrdnje. Upravo zbog toga krovne su institucije, među njima i Svjetska zdravstvena organizacija [World Health Organization (WHO)], dale preporuke o redovnoj konzumaciji mlijeka i mliječnih proizvoda. Cilj istraživanja bio je procijeniti zastupljenost mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani hospitalizirane djece te na temelju dobivenih rezultata dati preporuke za poboljšanje prehrane djece u bolnici.

rezUltati istraživanja Rezultati su pokazali da je 10% hospitalizirane djece pothranjeno. Gotovo 30% djece nema odgovarajući dnevni unos potrebne energije i polovica njih ne unosi dovoljno mlijeka i mliječnih proizvoda, samim time i nedovoljno kalcija, u skladu s preporukama. Analiza upitnika o učestalosti konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnom životu pokazala je da se konzumno mlijeko najviše koristi od svih ponuđenih mliječnih namirnica, sljedeći su najviše konzumirani mliječni proizvodi fermentirana mlijeka (jogurt, kefir, acidofil), čokoladno mlijeko i kakao te puding i mliječni deserti.

Dokazano je da mlijeko sadržava cijeli niz bioaktivnih peptida, antioksidansa, kalcija te drugih biološki aktivnih komponenti čiji je unos poželjan tijekom cijelog života, a u djetinjstvu čak i nužan

MALA ŠKOLA PREHRANE

piše prof. dr. sc. Ivančica Delaš Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Što je važnije količina ili kvaliteta? Sama prehrana suviše je kompleksna da bi se samo jednom sastojku mogla pripisati odlučujuća uloga

Kontinuirani porast broja osoba s povećanom tjelesnom masom koja vodi u razvoj cijelog niza poremećaja, poput metaboličkog sindroma, bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa i drugih, rezultirao je uvjerenjem kako su masnoće glavni čimbenik rizika za razvoj ovih bolesti. Zdravstvene organizacije, međutim, i dalje javljaju o zabrinjavajućem trendu koji nije zaustavljen unatoč činjenici da je drastično smanjen unos masnoća hranom i velika većina potrošača bira proizvode sa smanjenim udjelom ili u potpunosti bez masnoća. Pod pritiskom tržišta i mliječna je industrija razvila tzv. light proizvode iz kojih je dio mliječne masti uklonjen i sveden na manje od 1%. Danas sve više stručnjaka postavlja pitanje koliko je opravdana preporuka za konzumiranje mliječnih proizvoda u kojima je količina mliječne masti reducirana i često svedena na najmanju mogući mjeru, i argumentirano preporučuje konzumaciju mlijeka i mliječnih proizvoda čiji je sastav najbliži prirodnom.

Što kažu istraživanja?

Pozitivna strana mliječne masti

Sve je više studija čiji rezultati opovrgavaju pretpostavku kako bezmasna prehrana osigurava zdraviji život, pridonosi smanjenju tjelesne mase i smanjuje rizik za razvoj dislipidemija, ateroskleroze i uz njih vezanih bolesti. Rezultati istraživanja s ispitanicima koji su konzumirali mliječne proizvode od punomasnoga ili obranog mlijeka upravo punomasne proizvode povezuju s boljom kontrolom tjelesne mase i smanjenim rizikom za razvoj bolesti. Što je tome uzrok još uvijek nije moguće jednoznačno odgovoriti. Poznato je, naime, da na povišenje masnoća u krvi utječe velik broj čimbenika, uključujući genetsko nasljeđe, prehranu, način života i utjecaj okoline. Sama prehrana suviše je kompleksna da bi se samo jednom sastojku mogla pripisati odlučujuća uloga.

Govoreći o mastima, posebice mastima mlijeka, ostaje činjenica da svojim kompleksnim sastavom osiguravaju ne samo energiju već i cijeli niz esencijalnih mikronutrijenata čiji se pozitivni učinci na zdravlje svakodnevno potvrđuju. Tako se mlijeko smatra jednim od primarnih izvora kalcija. Iako se uklanjanjem masnoća količina kalcija ne smanjuje znatno, smanjuje se količina vitamina topljivih mastima, među kojima je i vitamin D odgovoran za resorpciju kalcija. Nema sumnje da će u takvim uvjetima resorpcija kalcija biti smanjena.

Rezultati istraživanja s ispitanicima koji su konzumirali mliječne proizvode od punomasnoga ili obranog mlijeka upravo punomasne proizvode povezuju s boljom kontrolom tjelesne mase i smanjenim rizikom za razvoj bolesti

Govoreći o mastima mlijeka ostaje činjenica da svojim kompleksnim sastavom osiguravaju ne samo energiju, već i cijeli niz esencijalnih mikronutrijenata čiji se pozitivni učinci na zdravlje svakodnevno potvrđuju

Ne uskraćujmo si masti Kontinuirano se zanemaruje činjenica da organizam mora hranom zadovoljiti svoje potrebe za energijom i svim nutrijentima. Ako mu uskratimo masti povećat će se (nesvjesna) potrošnja ugljikohidrata. Poznato je da masti daju osjećaj sitosti, dakle potrebna je daleko manja količina punomasnog proizvoda kako bi se umirio osjećaj gladi. Nasuprot tome, osjećaj “sigurnosti” da su proizvodi bez masti “zdravi”, koji je godinama usađivan u našu podsvijest, u konačnici rezultira konzumacijom većih količina nego što je objektivno potrebno da bi se namirile nutritivne potrebe. Posljedica je zapravo povećani energetski unos u obliku šećera (laktoze), čija količina ostaje nepromijenjena u nemasnom mlijeku, uz smanjeni unos drugih vrijednih sastojaka. Valjalo bi dakle težiti konzumiranju mlijeka i mliječnih proizvoda čiji je sastav najbliži prirodnom, a ekstenzivnim uzgojem krava, koza i ovaca (za što imamo dovoljno uvjeta!) utjecati na bolju kvalitetu osnovne sirovine - mlijeka.

razgovarao Zoran Bašić

petar glebov / pixsell

Jedite raznovrsno i promišljajte o kvaliteti prehrane

INTERVJU

MLJEKARSKA REVIJA

Blanka Vlašić naša je vrhunska atletičarka i jedna od najboljih skakačica uvis u povijesti atletike. Dvostruka je svjetska prvakinja i olimpijska doprvakinja iz Pekinga 2008. Preko dva metra dosad je letjela čak 164 puta, a njezinih 208 centimetara preskočenih na Hanžekovićevom memorijalu u Zagrebu 2009. drugi je rezultat u povijesti skoka uvis. Blanka je šest puta izabrana za najbolju sportašicu Hrvatske, dvaput za najbolju sportašicu Europe, a 2010. bila je i najbolja sportašica svijeta. U razgovoru doznajemo koliko je pravilna prehrana važna u životu profesionalnog sportaša, koliko je njezina sportska obitelj utjecala na razvijanje njezinih sportskih ali i prehrambenih navika, a pomnim promišljanjem o utjecaju prehrane na zdravlje dala nam je i neke praktične preporuke koje možemo koristiti u svakodnevnoj prehrani.

nije problem jer zapravo jako volim kuhati, to me opušta, nisam od onih koji vole jesti po restoranima. Nakon ručka volim odspavati, a potom slijedi popodnevni trening nakon kojega volim prošetati uz more, okupati se, zapravo malo regenerirati, ili pak idem na terapiju. Ako ostane vremena slijedi druženje s prijateljima ili volim čitati. Trudim se kad god mogu otići na misu, a dakako, ne zaboravljam niti određeno vrijeme provesti s obitelji. Moj je način života zapravo sportsko promišljanje tijekom 24 sata na dan, to me niti danas ne umara, dapače, i dalje me motivira i predstavlja mi veliki gušt. Svaki dan je moj novi sportski izazov.

Kada ste se počeli baviti atletikom i koji Vam je najdraži dosadašnji rezultat?

Doručak je obvezan, tako čim otvorim oči moram i jesti. Najprije popijem čašu mlake vode s limunom, a potom slijedi doručak koji uvijek uključuje voće, i to nekoliko vrsta voća koje jako volim. Uz to si napravim ili zobenu kašu ili nešto sa cjelovitim žitaricama. Od mliječnih proizvoda za doručak volim kefir, a katkad i običan jogurt. Kako sam ljubitelj voća, često pripravljam voćni sok ili smoothie, koji se radi od voća i povrća uz dodatke drugih namirnica, čijom konzumacijom unesem dovoljno prirodnih nutrijenata. Nastojim u svoj organizam unositi što manje dodataka prehrani, pa izbjegavam tablete i multivitaminske pripravke. Smatram da bih tako opteretila svoj organizam što nikako ne želim. Mišljenja sam da čovjek hranom može unijeti potrebne nutrijente u svoj organizam. Tako koristeći dostupne supernamirnice, poput goji bobica ili chia i konopljinih sjemenki, svoj obrok obogaćujem namirnicama bogatim esencijalnim masnim kiselinama i mineralima.

Atletikom se bavim od djetinjstva, a skokom uvis intenzivno od svoje petnaeste godine. Što se tiče najdražih rezultata to su zasigurno dva svjetska zlata, i to iz Osake 2007. i Berlina 2009., te moj osobni rekord 2,08 koji sam skočila na Hanžeku 2009. godine. Uspjeh je to veći što sam taj rezultat postignula pred domaćom publikom i to je za mene bilo posebno drago natjecanje. Zapravo, svaki sportaš najviše pamti natjecanja na kojima se osjeća kao da je sve sjelo na svoje mjesto. Često čujemo da je za vrhunski rezultat potrebno puno odricanja. Kako izgleda jedan dan vrhunskog sportaša, kako usklađujete svoje obveze i ostaje li dovoljno vremena za odmor? Ja sam inače ranoranilac, budim se između 6 i 7 sati, a ovisno o broju treninga drugačiji je i dnevni raspored. Ako imam jedan trening stavljam ga popodne, a ako su dva treninga onda prvi počinje ujutro u osam sati i traje do ručka. Kako sama sebi kuham, onda si uvijek ostavim dovoljno vremena za nabavu namirnica. To mi

Koliko je za uspjeh u sportu važna prehrana? Naše će čitatelje zasigurno zanimati kako se hranite, kako izgleda jedan Vaš dnevni obrok i je li doručak obvezan?

Mnogo se toga može prevenirati pravilnom prehranom, i ne samo to - pravilno se hraneći čovjek se i osjeća bolje

INTERVJU

Dakle, možemo zaključiti kako je pravilna prehrana preduvjet dobroga zdravlja?

Koristite li preporuke struke i koliko nutricionisti mogu općenito pomoći u unapređenju kvalitete prehrane?

Apsolutno. Jednostavno rečeno - toliko se toga može prevenirati pravilnom prehranom, i ne samo to - pravilno se hraneći čovjek se i osjeća bolje. Mislim da je minimalna doza edukacije u tom smislu potrebna svakome od nas. Primjerice, kad shvatite da vaš organizam iz fast fooda koji je pripravljen s puno ulja i umjetnih sastojaka ne može dobiti ono što mu treba, onda se na neki način i želja za tim smanjuje. Ja sam uvijek kretala s tog stajališta, a još kada sam se i educirala onda mi je bilo puno lakše zavoljeti zdravu hranu.

U želji da unaprijedim kvalitetu prehrane potražila sam i stručnu pomoć nutricionistice Dragane Sekulić, kojoj idem na tjedna mjerenja tjelesne težine, potkožnog masnog tkiva i još nekih važnih parametara na temelju kojih sastavljamo jelovnike. Zapravo dobivam i savjete koje namirnice i kada ih trebam jesti - prije, tijekom ili nakon treninga. Jedno je sigurno, uz malo kreativnosti i volje zdrava hrana može biti ukusna. Može se jesti ono što čovjek voli i što mu odgovara. Inače, meni je ova naša mediteranska “spiza” odlična, a smatram da mi u Hrvatskoj imamo dostupne mnoge zdrave i kvalitetne namirnice koje možemo uključiti u svakodnevnu prehranu, poput svježe ribe, voća i povrća. Kada god mogu, pokušavam nabaviti organski proizvedenu hranu, međutim, svjesna sam da ne mogu uvijek nabaviti neprskano voće i povrće i u tome nisam neki opsesivac. Tijekom cijele karijere uz mene je i Mimi Vurdelja, nutricionistica Hrvatskog olimpijskog odbora, koja me redovito savjetuje i opskrbljuje svime što je potrebno.

Kada i kako ste spoznali važnost prehrane i tko je najviše utjecao na Vaš prehrambeni odgoj? S obzirom na sport kojim se bavim, jedan je od preduvjeta za uspjeh da istovremeno moram biti i “lagana” i jaka. Uvijek sam morala paziti da nemam viška masnoće, a opet da unosim dovoljno energije. Skok uvis specifičan je sport kod kojega se određen broj kilograma mora “prebaciti”, a svaki kilogram koji nije mišić dodatan je problem. Kao dijete nisam imala dobre prehrambene navike, jela sam nezdravu hranu i nisam jela ono što je skuhano doma već sam svoje obroke kompenzirala „glupostima“ sa strane. Nakon puberteta shvatila sam - sve što sam pojela to se i vidjelo na mojem tijelu. Onda su krenule promjene, iz prehrane sam izbacila kruh i slatko, a malim koracima išla sam k svom cilju - pravilnoj i uravnoteženoj prehrani. I otac mi je puno pomogao u tome, a kako sam dosta rano počela živjeti sama i sama sebi kuhati, pomalo sam se educirala.

Od mliječnih proizvoda za doručak volim kefir, a katkad i običan jogurt

Što biste preporučili mladima koji razmišljaju o profesionalnom bavljenju sportom, kako uspješno povezati sport, zdravlje i prehranu? Prije svega da se dobro educiraju i savjetuju s nutricionistima. Profesionalni sport oduzima puno vremena i tu si treba olakšati, a to je moguće uz podršku nutricionista koji daje preporuke temeljene na znanstvenim spoznajama. Jednom profesionalnom sportašu velika je obveza svakodnevno si kuhati i pripremati zdrave obroke, a znamo koliko je važno imati kvalitetne obroke. Tako da baš ako mama nema vremena, onda bi bilo dobro pronaći alternativu. Poručila bih da prehranom puno toga možemo olakšati organizmu, poboljšati performanse na treningu i natjecanjima. Mislim da je svatko tko ulazi u profesionalni sport svjestan kako je to neodvojivo. Jako malo sportaša može sebi priuštiti da jede bilo što a da se to ne vidi

na njihovu tijelu, ili da ne utječe na njihove performanse. Zaključila bih da kvalitetna prehrana može biti veoma jednostavna, ono što je važno jest da treba jesti raznovrsno jer ne postoji jedna vrsta prehrane koja nam odgovara. I na kraju, koja je Vaša poruka našim čitateljima... S obzirom na to da osim što educirate o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani dajete i izvrsne primjere kako općenito unaprijediti kvalitetu prehrane, rekla bih kako je ključ uspjeha raznovrsna prehrana, u što sam se i sama uvjerila. Ne treba bježati ni od jedne namirnice, primjerice mesa, samo treba korigirati način pripreme - ne pržiti u ulju ili pohati ili marinirati u ulju, ali sigurno je da jedan stejk može biti odličan izvor proteina ako se kvalitetno pripremi. Sve je zapravo do navika, koje se mogu promijeniti, a sve s ciljem dugoročnog promišljanja o zdravlju i dakako uživanje u zdravoj prehrani.

Kao dijete nisam imala dobre prehrambene navike, a onda sam malim koracima, i uz puno edukacije, došla do cilja - pravilne i uravnotežene prehrane

MALA ŠKOLA PREHRANE

piše dr. sc. Milna Tudor Kalit Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Zašto se maslac opet vratio u prehrambenu modu?

Pojava maslaca seže daleko u povijest. Njegova proizvodnja započela je još prije Krista. Pretpostavlja se da je kao i mnogi drugi mliječni proizvodi nastao sasvim slučajno - nomadi su konjima prenosili vrhnje zavezano u vrećici te nakon nekog vremena uočili da je zbog treskanja/bućkanja vrhnja u vrećicama nastala gruda izvrsnog okusa, fine teksture i žute boje. U to rano doba

otkrića maslac se koristio u razne svrhe: kao lijek, za uljepšavanje (tretmani za kosu, brisanje bora), te zamislite kao visoko vrijedna namirnica, čak i kao sredstvo za kupovinu žena! Maslac je zbog svoga kemijskog sastava, a tu se misli na sadržaj zasićenih masti i kolesterola, često nepravedno stavljen na negativnu listu namirnica one koje treba izbjegavati u prehrani.

Tako je nastala i umjetna tvorevina margarin, koja je promicana kao jeftinija i “zdravija” zamjena za maslac. Ipak, znanstvenici nakon dugogodišnjih istraživanja javljaju da se maslac vraća na naše tanjure a njegova umjerena konzumacija, kao dio pravilno izbalansirane prehrane, odličan je izbor te nije opravdano njegovo izbjegavanje, odnosno zamjena margarinom.

Kemijski sastav i nutritivna vrijednost Maslac je prirodni mliječni proizvod koji se proizvodi izdvajanjem mliječne masti iz mlijeka. Udio od 80 do 90% mliječne masti u sastavu maslaca čini ga visokoenergetskom namirnicom. Energetska je vrijednost 100 g maslaca 700 kcal. Triacilgliceroli čine 97-98% mliječne masti te imaju vrlo karakterističan sastav masnih kiselina, jer u odnosu na ostale masti i ulja imaju relativno visok udio masnih kiselina kratkog i srednjeg lanca. Mliječnu mast čini oko 65% zasićenih masnih kiselina i upravo je to razlog što se maslac godinama smatrao nepoželjnom namirnicom u prehrani. Iako zasićene masne kiseline utječu na povećanje razine LDL kolesterola u krvi, što može dovesti do srčano-krvožilnih bolesti, istraživanja su pokazala da je utjecaj samo jednog čimbenika prejednostavan pristup, te da je dosad identificirano više od 270 čimbenika koji mogu utjecati na razinu LDL kolesterola u krvi. S druge strane, maslac sadržava u posljednje vrijeme često spominjanu konjugiranu linolnu kiselinu (CLA) koja pokazuje pozitivan učinak na razinu lipida u krvi, a time i antihipertenzivni učinak. Jednako tako, masne kiseline kratkog lanca kojima obiluje maslac sudjeluju i u sniženju razine triacilglicerola i kolesterola u krvi i jetrima. Maslac sadržava i brojne druge tvari, kao što su beta-sitosterol i lecitin, koje sudjeluju u metabolizmu kolesterola te pridonose sniženju njegove razine u krvi. Spomenute kratkolančane masne kiseline (posebice maslačna kiselina) te polinezasićena CLA djeluju antikancerogeno. Dokazan je njihov preventivni učinak u razvoju tumora debelog crijeva. Maslac je namirnica bogata kolesterolom. Nutricionisti preporučuju ograničiti unos kolesterola na do 200 mg dnevno. Međutim, iako sadržava dosta kolesterola, umjerena konzumacija maslaca neće dovesti do njegova prekomjernog unosa a time i do negativnog utjecaja na njegov metabolizam u krvi, jer jedna žlica

maslaca sadržava oko 30 mg kolesterola. Maslac je odličan izvor vitamina topljivih u masti (A, D, E, K) te β-karotena koji maslacu upravo i daje žutu boju. Navedeni vitamini važni su za zdravlje očiju, kože, kostiju, krvožilnog sustava, održavanje imunosnog sustava te djeluju antioksidativno i antikancerogeno.

Maslac vs. margarin Margarin je umjetno proizvedena namirnica koja se dobiva procesom biohidrogenacije biljnih ulja. S obzirom na to da je biljnog podrijetla, ne sadržava kolesterol što mu je prednost u odnosu na maslac. Međutim, tijekom procesa proizvodnje nastaju transmasne kiseline koje uzrokuju jači negativan učinak na zdravlje krvožilnog sustava od zasićenih masnih kiselina (iako se razvojem prehrambene tehnologije danas na tržištu mogu naći margarini s vrlo malim udjelom tih kiselina). Margarin je bogat i polinezasićenim omega-6 masnim kiselinama. Karakteristika je prehrane današnjeg čovjeka preveliki unos tih masnih kiselina a premali unos omega-3 masnih kiselina, što dovodi do narušavanja omjera tih dviju kiselina, što pak predstavlja rizični čimbenik za srčano-krvožilne bolesti. Također, količina vitamina topljivih u masti povećava se u margarinu obogaćivanjem tijekom procesa proizvodnje, dakle nije prirodno prisutna u biljnim uljima u jednakoj količini kao u maslacu. Osim toga, mnoge kritike na margarin odnose se na veliku kemijsku tretiranost tijekom procesa proizvodnje, pa mnogi smatraju da se takva namirnica ne bi smjela promicati kao zdravija. Čak se smatra da margarin, koji se primjerice konzumira za doručak, nema toliko negativan utjecaj jer je to količina koja je prihvatljiva, ali opasnost po zdravlje predstavlja pretjerana konzumacija čokolada, keksa i brojnih drugih pekarskih proizvoda koji u svom sastavu sadržavaju margarin.

Transmasne kiseline iz mliječne masti strukturno su različite od transmasnih kiselina koje nastaju kao nusprodukti tijekom industrijske prerade (biohidrogenacija). Vakcenska kiselina najzastupljenija je transmasna kiselina u sastavu mliječne masti, a njezina je karakteristika mogućnost djelomične pretvorbe u konjugiranu linolnu kiselinu (CLA) u ljudskom organizmu, masnu kiselinu brojnih dokazanih benefita za zdravlje čovjeka. Upravo u cilju iskorištenja potencijalnih pozitivnih učinaka CLA na zdravlje čovjeka, brojne studije istražuju nove mogućnosti povećanja sadržaja vakcenske kiseline u mliječnoj masti.

Do kraja 19. stoljeća proizvodnja maslaca bila je karakteristična za mala obiteljska gospodarstva te se proizvodio udaranjem vrhnja drvenim štapom u drvenoj bućkalici. Industrijska proizvodnja maslaca započinje 1878. godine nakon otkrića separatora (uređaja za odvajanje mliječne masti od mlijeka). Nusproizvod bućkanja je mlaćenica ili stepka izvrsne nutritivne vrijednosti.

piše Zoran Bašić

Ovčje mlijeko s čistih slavonskih pašnjaka

KVALITETA HRVATSKOG MLIJEKA

Na pašnjacima hrvatskih Nomadski život poljoprivrednika i dalje se na - Starije generacije prisjetit će se vremetradicionalan način uzgajaju na kada su bosanski čobani nomadskim ovce, dakle u čistom okruženju načinom života prevaljivali i nekoliko stoi u skladu s načelima dobre tina kilometara ne bi li svoje ovce doveli do najboljih pašnjaka. To je bio naš stil života poljoprivredne prakse, što je za - kaže nam Bare i nastavlja: - I danas se Vindiju od posebnog značaja sjećam 1983. godine kada sam zajedno s s obzirom da njezini kvalitetni još dvojicom svojih sumještana sa svojim ovaca krenuo s Vlašića pa preko ovčji sirevi svakim danom stadom cijele Bosne i Hrvatske došao do Slovenije. privlače sve više potrošača Od kuće do virovitičkog kraja stigli smo za

Naše su ovce cijelu godinu na pašnjacima kojih imamo pedesetak hektara, a samo zimi i to tijekom janjenja sklanjamo ih u torove gdje borave dok janjad ne ojača Ovčarstvo i proizvodnja ovčjeg mlijeka njihova je obiteljska djelatnost, ljubav i tradicija koju su donijeli iz svojega rodnog kraja. Krenuli su samo s trima ovcama, a danas ih imaju čak 700. Na gospodarstvu obitelji Itijane i Bare Poplašena iz Lončarice kod Grubišnog Polja sve je iskonski lijepo, pitomo i optimistično. Život ih nije mazio, iz svog Pougarja kod Travnika u Bosni i Hercegovini početkom devedesetih poput mnogih izbjeglih dolaze u Hrvatsku u virovitički kraj u kojemu pronalaze novi dom. Devet su se puta selili, radili kao nadničari, a nov i stalan dom pronašli su u Lončarici, gdje malo pomalo grade svoju kuću, svoje poljoprivredno gospodarstvo, podižu svoje vlastito stado ovaca i djeci Jeleni, Ivanu, Mati i Marku daju u naslijeđe dostojno zanimanje od kojega će i oni pošteno živjeti. Život zna ispričati razne priče, a ova je zaista jedinstvena.

osam dana, a tada nisam niti sanjao da ću jednom ovdje živjeti. Svaki od nas imao je petstotinjak ovaca i svaki je znao koja je čija ovca. Ljude zanima kako čoban prepoznaje svoje ovce i kako zna koje mu nedostaju. Postoji jedna narodna - da čoban klekne i prebroji noge a onda koliko je nogu podijeli s četiri i dobije broj ovaca - kroz smijeh nam kazuje Bare. A da pravi čoban neće niti jednu drugu pasminu nego pramenku, za koju je generacijama vezan narod u jugoistočnom dijelu Europe, svjedoči nam i ovaj optimističan poljoprivrednik. I zaista, ljepota runa i elegancija ove ovce, koja je mirno pasla na pašnjaku, niti nas posjetitelje nije ostavila ravnodušnima. Na samo jedan zvižduk svoga gazde cijelo je stado iz daljine krenulo prema njemu radoznalo dolazeći i prateći svaki njegov korak, o čemu svjedoči i fotografija.

Hrvatski uzgoj pramenke Zanimljiva je informacija da su stanovnici iz travničkog područja sa sobom donijeli i tradiciju bavljenja uzgojem ovaca, i to travničke pramenke koja je u Republici Hrvatskoj priznata kao autohtona pasmina. Nastala je i najviše se uzgaja na širem travničkom području u središnjoj Bosni, osobito na području planine Vlašić, na nadmorskoj visini od 800 do 1200 m. Značajniji dolazak travničke pramenke u Hrvatsku zbio se tijekom 1992./93. godine razbuktavanjem rata u središnjoj Bosni. Procjenjuje se da je tada u Hrvatsku došlo oko 10.000 ovaca, i to najviše na područje zapadne Slavonije - u Voćin, Daruvar,

Đulovac, Podravsku Slatinu - i u Liku Vrhovine, Otočac, Udbinu i Korenicu. U Hrvatskoj se danas uzgaja oko 15.000 travničkih pramenki. Runo im je najčešće bijelo, iako se mogu sresti i potpuno crna ili sivo-crna grla. - Naše su ovce cijelu godinu na pašnjacima kojih imamo pedesetak hektara, a samo zimi i to tijekom janjenja sklanjamo ih u torove gdje borave dok janjad ne ojača. Kada su na ispaši nikada ih ne ostavljamo same, jer se držimo stare narodne poslovice koja kaže da ovca “hoće stojana”, a to znači da ovce traže da njihov gospodar stoji pored nje i da ju čuva.

Vindija nas je podignula Ovce su držali i naši roditelji ali i generacije prije njih, a supruga i ja i naša djeca održali smo tu tradiciju. Postati dobar čoban teško je, to je teška škola i težak zanat, a ima i još jedan preduvjet - ljubav prema selu i poljoprivredi i dakako prema uzgoju ovaca. Mi smo naše gospodarstvo postupno razvijali, bili smo bez ičega, a pomalo smo kupovali ovcu po ovcu i jutro po jutro zemlje. Moram biti iskren i naglasiti da od početka imamo dobru suradnju s Vindijom kojoj isporučujemo mlijeko. Inače, Vindija je jedina mljekara u Hrvatskoj koja organizirano otkupljuje kravlje, kozje i ovčje mlijeko i koja inzistira na vrhunskoj kvaliteti ulazne sirovine kako bi potrošačima ponudila visoko kvalitetne proizvode. Toga smo i mi kao proizvođači veoma svjesni, jer je naš interes da potrošač bude zadovoljan. Cijenimo to ali i činjenicu što našu proizvodnju prepoznaje i nagrađuje tvorničkim premijama. Siguran sam da sam prvi po količini proizvedenog mlijeka po ovci, a to je plod rada moje cijele obitelji, mi vodimo računa da naše ovce imaju dobru pašu. Uspjeh je to veći jer na pašnjacima nema intenzivne poljoprivredne proizvodnje, nema primjene pesticida i mineralnih gnojiva, naši su pašnjaci prirodni s različitim biljnim vrstama koje utječu na visoku kvalitetu mlijeka naših ovaca. Vindijini tehnolozi često govore da je naše mlijeko proizvedeno u ekološkim uvjetima, u čistom okolišu i od životinja koje žive u prirodnom okruženju.

Svakodnevni poslovi

Jelena i Davor

Od 700 ovaca danas muzemo njih 460, i to ručno dvaput dnevno. Mužnju obavljamo supruga, dva sina i ja. Ujutro ustajemo u pet i dok sve pripremimo posao kreće u šest sati, a tako je i navečer. Držimo se preporuka struke da ovce treba musti svakih 12 sati, i to uvijek u isto vrijeme. Mi živimo od mlijeka i sve druge obaveze moramo uskladiti s time. Dakle, nema tu ni svetka ni petka. I za dobru kvalitetu i za količinu zaslužna je dobra paša, i ne samo to - činjenica je da ako ovce borave na paši tijekom cijele godine, bit će zdrave i imat će zdravo vime u kojemu se stvara kvalitetno mlijeko. Ovce su se ojanjile u drugoj polovini siječnja a janjad je sisala sve do Uskrsa, dakle mi vodimo računa o dobrobiti i humanosti, da janje uz majku provede vrijeme potrebno do osamostaljenja i hranidbe travom i sijenom. I od početka travnja pa sve do sredine rujna traje laktacija, odnosno vrijeme proizvodnje mlijeka. Nakon toga slijedi parenje ovaca i zasušenje, odnosno prestanak proizvodnje mlijeka, odmor i priprema za novo janjenje. To vam je vrlo jednostavna tehnologija koja podrazumijeva samo jedno - dobru organizaciju cijele obitelji.

Da je sloga u obitelji ključ uspjeha dokaz je i dvadesetsedmogodišnja kći Jelena, koja sa suprugom Davorom ima svoje poljoprivredno gospodarstvo. - Nakon završene prehrambeno-tehnološke škole znala sam da ću i ja jednoga dana, poput mojih roditelja, imati svoje stado ovaca i da ću živjeti od poljoprivrede i ovčarstva. Prije pet godina, kada smo suprug i ja zasnovali svoje gospodarstvo, logično je bilo da se san i ostvari. Roditelji su nam darovali nešto poljoprivrednog zemljišta i dvadeset ovaca i tako smo startali, s ciljem da jednoga dana i mi postanemo proizvođači mlijeka za tržište. Danas imamo dvjesto ovaca i četrdeset jutara zemlje i jedni smo od najmlađih Vindijinih proizvođača mlijeka. Često slušamo kako mladi ljudi u našoj domovini nemaju posla, pa se pitamo je li posao uzgajivača ovaca nedostojan ili možda je sramota baviti se poljoprivredom. Sigurna sam da svojim primjerom možemo dokazati suprotno, i ne samo to, i mi imamo iste želje kao i naši roditelji da se i naša djeca Tea i Ante nastave baviti ovim poslom - s ponosom je istaknula Jelena Lucić. I na kraju, treba reći kako prehrambeni lanac od polja do stola izvrsno funkcionira, jer je nepobitna činjenica kako na zelenim i

KVALITETA HRVATSKOG MLIJEKA

zdravim slavonskim pašnjacima ovce proizvode mlijeko izvrsne kvalitete koje Vindija prerađuje u izvrsne delicije, poput robnih marki mladoga ovčjeg sira - Ovis Fete, Ovidura ili pak Ovi skute, a pod sloganom “Kvaliteta Vindija” svojim kupcima jamči kvalitetu u koju je ugrađena tradicija prehrambene proizvodnje na najvišoj razini.

Travnička pramenka nastala je i najviše se uzgaja na širem travničkom području u središnjoj Bosni, osobito na području planine Vlašić, a značajniji dolazak u Hrvatsku zbio se početkom devedesetih godina razbuktavanjem rata

Novosti iz svijeta mlijeka VINDIJA ‘z bregov Efekt - mlijeka s dodatnim vrijednostima ‘z bregov Efekt mlijeko + OMEGA 3

‘z bregov Efekt mlijeko bez laktoze

FRESKA TEKUĆI VOĆNI JOGURTI

Za uravnoteženu prehranu i dobro funkcioniranje organizma nužan je uravnotežen unos masnih kiselina. Osobito važnu ulogu imaju omega 3 nezasićene masne kiseline, najviše zastupljene u plavoj ribi. Efekt trajno mlijeko ‘z bregov sa 1,5 % m.m. obogaćeno je dodatkom omega 3 masnih kiselina iz ribljeg ulja. Ovaj visoko vrijedan proizvod preporučuje se svim skupinama potrošača, a osobito trudnicama i dojiljama te djeci predškolske dobi. ‘z bregov Efekt trajno mlijeko + OMEGA 3 sadržava 40 mg omega 3 masnih kiselina (EPA + DHA) na 100 grama proizvoda te stoga predstavlja izvor omega 3 masnih kiselina.

Efekt mlijeko bez laktoze sa 2,8% mliječne masti namijenjeno je svima koji imaju tegobe kod probave laktoze. Proizvodi se uz dodatak enzima laktaze, koji mliječni šećer laktozu rastavlja na jednostavne šećere. Proizvod je slatkastog okusa te je idealan za kombinaciju sa žitaricama kao ukusan doručak ili međuobrok, a može se koristiti i za pripremu slatkih jela jer smanjuje potrebno dodavanje šećera. Kao i mlijeko obogaćeno dodatkom omega 3 masnih kiselina, ‘z bregov Efekt trajno mlijeko bez laktoze dolazi u praktičnoj kartonskoj ambalaži od jedne litre sa čepom.

Skupini FRESKA voćnih jogurta prehrambena industrija Vindija pridružila je tri voćne kombinacije koje dolaze u atraktivno dizajniranim PET bočicama od 330 grama. Tako od sada ljubitelji ove skupine mliječnih proizvoda mogu uživati u trima finim okusima: Freska breskvi i banani, malini i kupini te jagodi i vaniliji. Freska tekući voćni jogurti dobiveni su od od svježeg jogurta ‘z bregov sa 2,5% mliječne masti, kojima je dodana pomno odabrana kombinacija voćnih sokova.

Uz redizajn pakiranja za mlijeko koje sadržava omega 3 masne kiseline, Vindija je lansirala i mlijeko bez laktoze

Vilikis grčki tip jogurta – novo pakiranje i okus

PET NOVIH VINDINO PROIZVODA Svoj poznati brend mliječnih proizvoda pod nazivom Vindino, Vindija je proširila potpuno novim izdanjima. Uz nove voćne okuse kao što su tekući voćni jogurt jagoda i voćni jogurt jagoda-banana i breskva-keks, Vindino asortiman bogatiji je i za dvije natur varijante (tekući jogurt u PET boci od 200 ml te zbirno pakiranje od četiri čašice po 100 grama) koje predstavljaju jedinstven proizvod na tržištu.

Za sve sladokusce Vindija je pripremila i Vindino čokoladno mlijeko koje dolazi u bočici od 200 ml. Samo jedna bočica osigurat će 30% preporučenog dnevnog unosa kalcija! Svi spomenuti proizvodi dolaze u prepoznatljivim atraktivno dizajniranim pakiranjima koje krasi lik malog dinosaura Vindina. Kad narastem hoću biti velik… a VINDINO hoću sad!

Pod svojim cijenjenim brandom ‘z bregov Vindija predstavlja grčki tip jogurta Vilikis za koji donosi dvije izvrsne vijesti – novi okus, ali i pakiranje ovog ukusnog proizvoda. Tako od sada uz natur varijantu Vilikis dolazi i u jedinstvenoj voćnoj kombinaciji višnja – nar. Novo izdanje grčkog tipa jogurta odlikuje se svim poznatim svojstvima kao što su karakteristična kiselkasta nota te gusta kremasta struktura koja mu daje punoću okusa specifičnu za tu vrstu proizvoda. Dodatak komadića višanja i soka od nara taj novitet u ponudi Vindijinih jogurta čine izvrsnim osvježenjem za nadolazeće ljetne dane. Osim po pitanju okusa, Vilikis je osvježenje dobio i u vidu nove ambalaže. Iako težina samog pakiranja Vilikisa nije promijenjena te iznosi 150 grama, čašica u kojoj Vindijin grčki tip dolazi sada je šira, što čini konzumaciju namirnice još praktičnijom.

KVALITETA HRVATSKOG MLIJEKA

piše Darija Kostelić Kuhar, dipl. ing., Belje d.d.

Jedinstvenost u jednostavnosti Abeceda ABC sira: samo mlijeko, vrhnje i morska sol

Jedinstven okus za mnoštvo kombinacija

U tri stoljeća dugoj tradiciji poljoprivredne proizvodnje na kojoj je izgrađeno današnje Belje jedan od proizvoda koji se ističe svojom jedinstvenošću svakako je ABC svježi krem sir. Njegova je jedinstvenost u jednostavnosti. ABC svježi krem sir sadržava samo tri sastojka i već 35 godina osvaja potrošače svih uzrasta u cijeloj regiji. Priča o ABC siru počela je 1980. godine, kada je Belje kupilo prvu liniju za proizvodnju krem sireva od vrhnja. Proces proizvodnje i danas je isti, ali smo povećali kapacitete proizvodnje i modernizirali liniju za punjenje i pakiranje. Povećao se i broj krava od kojih dobivamo mlijeko za ABC sir pa danas svakodnevno stiže mlijeko od više od 4000 krava s naših farmi. Tajna uspjeha ABC sira i nije tajna, jer sve što je doista dobro zapravo je jednostavno. ABC svježi krem sir sastoji se samo od mlijeka, vrhnja i malo morske soli. Jedinstvenost njegova okusa izvire iz kvalitete sastojaka, a kad je o kvaliteti riječ u Belju nema kompromisa. Stalnost kvalitete osigurava se vlastitom proizvodnjom u cijelom ciklusu od farme do pakiranja gotovog proizvoda u ambalažu.

ABC sir je i namaz i sir, a ne sadržava konzervanse niti bilo kakve umjetne dodatke. U osnovi je tehnološki svježi sir koji se proizvodi od tipiziranog vrhnja, odnosno mješavine punomasnog mlijeka i vrhnja. Tipizirano vrhnje nakon inokulacije mliječno-kiselinskih bakterija postaje blag kremast gruš. Kombinacijom kiselinske i zatim toplinske koagulacije dobije se sir koji se odvaja od sirutke, potom pasterizira i na kraju homogenizira. Tako dobiva specifičnu konzistenciju sira - zrnatu i mrvičastu, ali i kremastu zbog mliječne masti - te svježi, mliječno-kiseli okus tipičan za svježe sireve. Okus ABC svježeg krem sira pogodan je za mnoštvo kreativnih kombinacija. Iz bogatog asortimana možete izabrati brojne okuse ABC sira obogaćene pravim sastojcima - komadićima šunke, rezanim vlascem, usitnjenim maslinama i kiselim krastavcima, finom kombinacijom povrća, svježim hrenom i komadićima kulena. U širokom rasponu od peciva i torti do tjestenina i složenaca, od slatkog preko slanog do kiselog, ABC svježi krem sir odličan je izbor u brojnim receptima od kojih vam posebno ističemo Cheesecake s ABC sirom.

piše Antonio Maltar, dr. vet. med., Belje d.d.

Tehnolozi Belja intenzivno rade na istraživanju utjecaja različitih sastava obroka mliječnih krava na sadržaj konjugirane linolne kiseline u mlijeku i mliječnim proizvodima sa svrhom poboljšanja zdravlja i kvalitete života potrošača Nedostatci moderne prehrane predstavljaju problem kod ljudi te je potrebno stalno činiti određene pomake kako bismo poboljšali zdravlje i kvalitetu života.

U tu svrhu hranidbom mliječnih krava na farmama Belja na poseban prirodan način, s primjenom različitih voluminoznih i koncentriranih krmiva bez negativnih

posljedica na zdravlje životinja, ciljano smo pratili sadržaj konjugirane linolne kiseline (CLA) najprije u mlijeku naših krava a onda i u našem tradicijskom mliječnom proizvodu ABC siru, kao potencijalu za proizvodnju funkcionalne hrane, odnosno hrane visoke nutritivne vrijednosti u ljudskoj prehrani. Konjugirana linolna kiselina višestruko je nezasićena masna kiselina i ima izrazito povoljne učinke na zdravlje ljudi - vrlo je snažan antioksidans i antikancerogen, stabilizira razinu glukoze u krvi, vrlo je moćan regulator imunosnog sustava, ima povoljan učinak na smanjenje masnog tkiva - regulaciju tjelesne težine, a pozitivno je i njezino djelovanje u prevenciji srčanih bolesti. Obično ju sadržava hrana poput mesa i mliječnih proizvoda preživača, jer jedino kod njih iz linolne kiseline nastaje konjugirana linolna kiselina pod utjecajem mikrobne populacije buraga. Tim stručnjaka tehnologa Belja proveo je istraživanje u kojem smo na našim proizvodnim farmama krave hranili prilagođenim obrokom. Posebna je pažnja posvećena ujednačenosti proizvodnje mlijeka, kvaliteti mlijeka, starosti krava, danima u laktaciji i pasminskom sastavu. U izradu obroka bila su uključena krmiva u različitim udjelima, i to na bazi kukuruzne silaže, silaže lucerne, dehidriranog sijena lucerne, krmnih smjesa s većim i manjim udjelima kukuruza, tostirane soje, pogače uljane repice, te drugim biološki aktivnim tvarima bez dodataka biljnih ulja. Uz osnovno praćenje proizvodnih rezultata u ukupnoj količini proizvedenog mlijeka po grlu i kvaliteti mlijeka - mliječna mast i mliječni protein, pratili smo i udio linolne kiseline u krmivima te mlijeku i ABC siru (kao g CLA/100 g masti i mg CLA/100 g uzorka). Na temelju dobivenih rezultata u gotovom proizvodu primijećena je značajna razlika u uzorku svježeg mlijeka (33 mg CLA/100 g do 53,6 mg CLA/100 g) i značajna količina u uzorku ABC sira (269,7 mg CLA/100 g do 272,8 mg CLA/100 g), s time da je kod većeg sadržaja konjugirane linolne kiseline i proizvodnja mlijeka bila nešto veća. Na temelju dobivenih rezultata i daljnjim poboljšanjem u kvalitativnim svojstvima mlijeka s naših farmi želimo postići ujednačen proizvod visoke nutritivne vrijednosti.

KVALITETA HRVATSKOG MLIJEKA

piše Zoran Bašić

Kvalitetna sirovina za vrhunske proizvode

Hrana naših krava zdrava je i prirodna, a proizvedeno mlijeko visoke kvalitete - poručuju vrijedni Mohovljani

Jasenka Špika iz Megglea s obitelji Mićić ima izvrsnu suradnju, a naročito po pitanju vrhunske kvalitete mlijeka proizvedenog na njihovom gospodarstvu o kojem se brinu čak tri generacije

Kvaliteta sirovine prva je i najvažnija karika u lancu od polja do stola, a proizvođači mlijeka, poput obitelji Jovanović i Mićić iz Mohova kod Iloka u Vukovarskosrijemskoj županiji, koje već desetljećima proizvode mlijeko za mljekaru Meggle iz Osijeka, izvrsni su partneri koje uvijek posebno ističemo kada govorimo o kvaliteti naših mliječnih proizvoda - kaže Jasenka Špika, voditeljica sirovinske službe. Ističe kako je za njezinu mljekaru od posebnog značaja to što otkupljuje mlijeko od domaćih proizvođača. A na ova dva poljoprivredna gospodarstva posebno je ponosna jer je na njima naišla na motiv iz nedavne Meggleove promidžbene kampanje - zdrave simentalske krave koje proizvode kvalitetno mlijeko baš poput kravice Jagode iz televizijske reklame koja je Meggleu osigurala titulu oglašivača godine s najboljom cjelovitom kampanjom Želite li biti sigurni da jedete domaće? - Kada gledam ovu prekrasnu seosku idilu sa zelenim pašnjacima na kojima bezbrižno pasu zadovoljne krave, teško ostajem ravnodušna. Zaista možemo biti ponosni na ove proizvođače mlijeka, ali i njima slične, koji su po mnogočemu uzorni. Kod ova dva gospodarstva specifično je da krave drže na tradicionalan način, na ispustu i pašnjaku, na zraku, u humanim uvjetima, a sve se događa pod nadzorom savjesnih gospodara - zaključuje J. Špika.

Najbolje iz srca Slavonije i Srijema Na poljoprivrednim gospodarstvima obitelji Jovanović i Mićić sve je nekako idilično i pomalo arhaično, baš kao sa slika iz albuma naših baka i djedova koji su držali krave i uvijek ponosno isticali svoju ljubav prema selu i poljoprivredi. Te motive ne smijemo zaboraviti jer i danas postoje marljivi i vrijedni gospodari na našim selima, koji unatoč teškoj gospodarskoj krizi, pošteno žive od svog rada uvjereni kako je sada, možda i više nego prije, važno ostati marljiv gospodar svome blagu, racionalno koristiti resurse kojima raspolažu, i dakako proizvoditi sirovinu najbolje kvalitete - i to je ključ uspjeha života na selu. Područje zapadnog Srijema tradicionalno je poljoprivredni kraj, oranice su oduvijek osiguravale bogate prinose žitarica, a srijemska vinogorja vina izvrsne kvalitete. Ipak, nedovoljno se isticalo kako je i proizvodnja mlijeka tradicija kojom se bavi lokalno stanovništvo. - Naši su stari oduvijek držali krave na pašnjacima pa se u našem selu i danas zadržala ta tradicija kažu nam Siniša Jovanović i Stojan Mićić iz Mohova, čijeg smo oca zatekli točno u podne s petnaestak krava na obližnjem seoskom pašnjaku pored ribnjaka koji danas nažalost više nije u funkciji. Siniša pak

svoje stado tijekom cijele godine drži na velikom ispustu na koji se nastavljaju pašnjaci bogati mladom proljetnom travom u jednom od mnogih dunavskih ritova. Zato, ako i kažemo da je Jovanovićevo imanje pravi salaš u malom ritu, nećemo pogriješiti jer na velikom i uredno organiziranom dvorištu drže ovce, svinje i sve vrste peradi, a tu je i pet pulina, hrvatskih ovčara koji čuvaju blago na paši, okreću ga u željenom smjeru i spremno čekaju svaki sljedeći zadatak čuvara stada. I Jovanovići i Mićići vrlo dobro znaju da je za njihove krave najbolje da su cijeli dan na paši jer su tada sigurni da će proizvedeno mlijeko biti vrhunske kvalitete. A upravo to cijeni i njihova mljekara Meggle koja vodi brigu da potrošačima ponudi izvrsne mliječne delicije za koje je dakako potrebna i kvalitetna sirovina. A sasvim je neupitno da se ovdje proizvodi mlijeko vrhunske kvalitete, upravo onako kako to nalaže struka i zahtijevaju potrošači i ljubitelji Meggleovih mliječnih proizvoda prepoznatljive i ujednačene kvalitete. Nemamo dovoljno mjesta napisati sve ono čemu se čovjek divi kada dođe u ovaj pitomi kraj, u najistočniji dio naše države u kojemu su povijest, kultura, rijeka Dunav, specifični krajolik okićen vinogradima, ali i ono najvažnije - vrijedni ljudi, kreirali jedinstvenu, veoma osobitu i nadaleku prepoznatu cjelinu.

Milka Jovanović odličan je primjer mlade i uzorne seoske žene koja rame uz rame sa suprugom Sinišom vodi brigu o stadu s pedeset goveda. Oni su mladi i uzorni poljoprivrednici koji svojom marljivošću uspješno nadograđuju tradiciju proizvodnje mlijeka na svom gospodarstvu. Iako poslovima na selu nikada nema kraja, Milka ističe kako je za njezinu sreću i zadovoljstvo, uz dobro zdravlje obitelji, zaslužna i kvalitetna organizacija poslova na gospodarstvu

NOVITETI

Novosti iz svijeta mlijeka Belje cheesEcake Priprema: Izmrvite kekse, dodajte šećer i rastopljeni margarin te pomiješajte sve zajedno i utisnite u kalup promjera 26 cm. Stavite peći (u ugrijanu pećnicu) na 200 °C - 5 minuta. Dok je podloga u pećnici pripremite kremu od sira. Odvojite žumanjke od bjelanjaka te izradite bjelanjke u čvrst snijeg. Polagano dodajte šećer, vanilin šećer (stalno miksajući) i na kraju žumanjke. Nakon dodavanja žumanjaka nemojte dugo miksati, samo kratko promiješajte, pa dodajte sir, limunov sok, naribanu limunovu koricu i opet kratko promiješajte. Nakon 5 minuta izvadite podlogu iz pećnice a temperaturu smanjite na 170 °C. Kremu od sira izlijte na podlogu i vratite sve u pećnicu još 20 minuta. Kad je torta gotovo pečena pripremite kremu od vrhnja. Pomiješajte vrhnje i šećer. Nakon 20

minuta pečenja tortu izvadite iz pećnice i premažite kremom od vrhnja. Tortu vratite u ugašenu pećnicu još 5 minuta. Dobro ju ohladite prije posluživanja. Sastojci: Podloga: ›› 125 g margarina ›› 250 g petit keksa Krema od sira: ›› 6 žlica šećera ›› 2 vanilin šećera ›› sok od pola limuna ›› malo limunove korice ›› 500 g ABC sira ›› 4 jaja Krema od vrhnja: ›› 400 mL kiselog vrhnja (sa 20% masti) ›› 2 vanilin šećera ›› 3 žlice šećera

Meggle …. Iz srca Slavonije Proteini u savršenu okusu Meggle svježih sireva Ljudsko tijelo ne može bez proteina. Osim što nas grade, zaslužni su i za mnoge korisne procese u našem tijelu. Proteine je najbolje konzumirati kroz uravnoteženu prehranu. Svježi sir odličan je izvor proteina, a Meggle nam nudi svježe sireve koji osim proteina nude i raznolik izbor okusa. Oni koji vole uživati u originalnom okusu svježeg sira pronaći će se u Meggle svježem siru ili Meggle posnom siru. No katkad od sira želimo nešto više. U tom slučaju preporučujemo vam da potražite Meggle sir s vrhnjem koji će blagim i punim okusom oduševiti sve ljubitelje ove bezvremenske, tradicionalne kombinacije okusa. Ako volite sir s malo jačom aromom potražite Meggle svježi sir s paprikom. Riječ je o malo pikantnijem siru koji će vas lako oduševiti svojstvenom kombinacijom laganoga i blagog okusa svježeg sira i notom

crvene paprike. Vlasac je također omiljen začin u našim krajevima te izvrsno paše uz okus svježeg sira. U to se možete uvjeriti i sami ako kušate Meggle svježi sir s vlascem. Aromatični vlasac začinit će svježi sir taman toliko da svaki običan doručak pretvori u gozbu i praznik finih okusa. Meggle svježe sireve možete pronaći u raznim pakiranjima koja odgovaraju svim vašim potrebama. Svježi sir dolazi u pakiranju od jednog kilograma i od 500 grama. Svježi sir s vrhnjem možete pronaći u pakiranjima od 200 i 500 grama, a svježi sirevi s paprikom, vlascem i posni sir dolaze u pakiranjima od 200 grama. Uz ovakav odabir pakiranja i okusa još vam samo preostaje potražiti svježi sir po svome guštu te da u njemu uživate. Najbolje u društvu cijele obitelji jer proteini trebaju svakome od nas, zar ne?

Novosti iz svijeta mlijeka Dukat Dukat mliječni klasici - Prirodni. Jednostavni. Tradicionalni.

President Mladi kajmak sada i u novom pakiranju!

Ovog proljeća u novo ruho ne odijeva se samo priroda! Dukat Acidofil, Kiselo mlijeko i Kefir u novom izdanju donose prirodno osvježenje i prepoznatljive okuse zbog kojih ih volimo već desetljećima. Dukatov Acidofil, zahvaljujući okusu i acidofilnoj kulturi koja se dodaje svježem mlijeku, jedan je od ukusnijih načina da učinite nešto dobro za sebe svaki dan. U prirodnoj blagosti okusa uživajte više i praktičnije, uz Dukat Acidofilno mlijeko u 330-gramskoj bočici. Dukat Kiselo mlijeko ima dugu tradiciju, a zbog blage kiselosti mliječnog okusa pravo je prirodno osvježenje u svakoj prilici. Sada ga prvi put potražite u bočici od 330 grama! Dukatov Kefir, zahvaljujući autentičnoj kefirnoj kulturi, krasi lagana pjenušavost i jedinstven reski okus koji dodaje svježinu svakom obroku.

Zlatno žute boje, mekane i mazive teksture koja se topi u ustima, President Mladi kajmak osvaja gurmane željne sočnih užitaka. Izvornoga i nježnog okusa, namazan na topli kruh, preko vrućeg krumpira ili uz komad omiljenog mesa nezamjenjiv je dio gastronomskih uživanja! Sada ga uz klasično pakiranje od 250 grama potražite i u novom praktičnom pakiranju od 100 grama.

b.Aktiv LGG Krem užitak na zdravim temeljima! Zdravlje se temelji na dobrom imunitetu, a užitak? Na neodoljivo kremastoj teksturi i najfinijim komadićima voća! b.Aktiv LGG Krem potpuno je novi doživljaj funkcionalnog jogurta u kojem možete bezbrižno uživati jer i dalje sadržava

mljekarsku kulturu LGG, vitamin B6 koji pridonosi normalnoj funkciji imuniteta te antioksidant, vitamin E. Kremasti jogurt za one koji se brinu o imunitetu dolazi u trima okusima: natur te jabuka ili crveno voće.

Galbani Mozzarella di Bufala - kraljica mediteranske kuhinje Talijanska mozzarella Galbani Mozzarella di Bufala proizvedena je od 100 posto bivoljeg mlijeka, a cijenjena je zbog svoje elastičnosti, blago slankastog okusa i ukusne, kremaste unutrašnjosti. Autentičan okus bivoljeg mlijeka i kremasta unutrašnjost upletena u tanku opnu punomasnog sira razlikuju je od svih ostalih vrsta sireva, pa tako i mozzarelle od kravljeg mlijeka. Mozzarellu di Bufala iz Galbanija, broj 1 mozzarellu od bivoljeg mlijeka u Italiji, potražite u pakiranju od 125 grama. A sada uz autentične talijanske sireve iz Galbanija uživajte i u Galbani Ricotti, vrhunskom talijanskom krem siru.

HRANA S PRAVIM DOMAĆIM OKUSOM

piše Anđelka Pejaković, dipl. ing. Savjetodavna služba

Tradicionalna proizvodnja na moderan način “Zagrebački friški kravlji sir ZG Sirek” robna je marka tradicionalnoga domaćega svježeg sira koji godinama kupujemo na zagrebačkim tržnicama, a u čiju je proizvodnju od samog početka uključeno i gospodarstvo obitelji Šmida iz Brčevca

U blizini Vrbovca, u selu Brčevcu, smjestilo se Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Šmida koje se proizvodnjom mlijeka i sira bavi već 30 godina, počevši od bakinog pa poslije maminoga svježeg sira iz kuhinje do današnje palete različitih sireva u moderno opremljenom prostoru ali prema tradicionalnoj recepturi kao i nekada. Proizvodnja je započela s pet krava, a danas se na farmi u Vrbovcu nalazi 50-ak krava simentalske pasmine, za koje se proizvodi vlastita hrana na 55 ha zemljišta.

Kad se vrijedne ruke slože!

Po čemu je Sirek jedinstven?

Na ovom gospodarstvu rade četiri člana obitelji - mama Jasna koja je glavna majstorica proizvodnje sireva, što dokazuje i Uvjerenjem o osposobljenosti za mljekara/sirara koje je zaslužila nakon odslušanoga i položenog teoretskog i praktičnog tečaja, tata Milenko, nositelj gospodarstva i glavni u proizvodnji hrane za krave i poslove u štali, brat Nikola, po struci mehaničar, zadužen prvenstveno za brigu i rad na strojevima, a glavni je za prodaju sireva Matija, najmlađi član gospodarstva, koji se izvrsno snalazi na zagrebačkim tržnicama iako su mu tek 22 godine. Matija je završio ugostiteljsku školu, smjer konobar, što mu pomaže u promociji i prodaji sireva kao i u komunikaciji s mušterijama. Dnevno se na ovoj farmi proizvodi oko 800 litara mlijeka, dio se isporučuje mljekari a oko 200 litara prerađuje u vlastitoj moderno opremljenoj mini sirani. Osim proizvodnje svježeg sira označenog robnom markom “Zagrebački friški kravlji sir ZG Sirek”, u čiju se proizvodnju gospodarstvo uključilo na samom početku, proizvode se i kiselo vrhnje, sirutka, domaći putar te kuhani sirevi s raznim začinima kao i dimljeni sirevi.

Zaštita imena i postupka proizvodnje svježeg sira pod nazivom “Zagrebački friški kravlji sir ZG Sirek” ljubiteljima ovoga tradicionalnog specijaliteta osiguravaju se određena svojstva proizvoda, sigurni uvjeti proizvodnje i dokazana zdravstvena ispravnost zbog pojačanog nadzora nad ovim proizvodom. Zadovoljstvo kupaca, tradicija i ljubav prema ovom poslu ovo gospodarstvo motiviraju da njihov ZG Sirek kao i ostali sirevi i proizvodi budu sve bolji i bolji. Svoje proizvode svakodnevno prodaju na tržnici Utrina i Dubrava, a odnedavno se četvrtkom sirevi s ovoga gospodarstva mogu kupiti i na tržnici Dolac. Svoje proizvode kupcima dostavljaju i na kućni prag, što je dio njih prepoznao kao dobar i jednostavan način kupovine u današnje vrijeme sveopćeg nedostatka vremena za odlazak na tržnicu. Živimo u vremenu kada se sve više prodaje na daljinu, internetom, putem društvenih mreža, pa se u posljednje vrijeme puno ulaže u promidžbu i oglašavanje čime se želi pomoći ovom i drugim sličnim gospodarstvima da budu prisutni u raznim medijima i na internetu kako bi kupci lakše došli do njih kao i oni do kupaca.

BAS BAS NAJBOLJI

Može netko reći da „svatko svoju kravu hvali“, no svatko tko je upoznao Dragu, uvjerio se da je ona nešto posebno. Inspirirana zelenim baranjskim pašnjacima i beskonačnim plavim nebom, Draga svakog dana s lakoćom daje i do 32 litre iznimno kvalitetnog mlijeka. Tom mlijeku mi dodajemo naše najfinije vrhnje, malo probrane soli i tako nastaje ABC svježi krem sir, jedan od najomiljenijih mliječnih proizvoda na ovim prostorima.

facebook.com/abc.sir

JEDNOSTAVNO NAJBOLJI

Zrelost dolazi s vremenom

Caprilo kozji sir s plemenitom bĳelom plĳesni

Pola stoljeća sirarskog umijeća.