Prof.dr.sc. Dragan
Primorac:
Odgovorni smo svijet učiniti boljim mjestom za život
Broj 1 travanj 2024. Izlazi od 2008. Nije za prodaju
ISSN 1846-8268
Ovog Uskrsa neka za stolom bude obilje ljubavi, a na stolu taman onoliko hrane koliko treba.
NE BACAJ HRANU, BACI OKO NA
2 Mlijeko - ujutro za dobar dan, uvečer za dobar san
6 Razumijevanjem roka trajanja uvelike možemo smanjiti bacanje hrane!
8 Optimalan preventivan unos sira - oko 40 g/dan
10 Zanimljivosti
12 Kako ostati zdrav i vitak poslije četrdesete?
18 Noviteti iz Dukata
20 Razgovarajmo o pretilosti i zdravom mršavljenju
22 Noviteti iz Vindije
24 Punomasni mliječni proizvodi: što pokazuju najnovija istraživanja?
26 Najuzorniji i najperspektivniji proizvođači mlijeka u Hrvatskoj
28 Noviteti iz Belja
29 U posjetu obitelji Marić u idiličnom slavonskom selu Kruševici
30 Mliječni gastronomski kutak
Urednički odbor:
Irena Barukčić Jurina, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Nada Darapi, Dukat mliječna industrija d.d.
Krunoslav Ladić, Vindija d.d.
Katarina Lisak Jakopović, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Darija Kostelić Kuhar, Belje plus d.o.o.
Petra Košćak, Vindija d.d.
Mirela Lučan Čolić, Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Osijeku
Katarina Milković, Grad Zagreb
Nataša Pintić Pukec, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
INTERVJU: PROF.DR.SC
DRAGAN PRIMORAC:
Odgovorni smo svijet učiniti boljim mjestom za život
Darja Sokolić, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
Matija Spevec, Dukat mliječna industrija d.d. Marina Šimunek, Vindija d.d.
Milna Tudor Kalit, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ljiljana Vajda Mlinaček, Belje plus d.o.o.
Elena Wolsperger Dolezil, Dukat mliječna industrija d.d.
Glavna urednica: Eva Pavić
Urednik: Zoran Bašić
Foto: Istockphoto, Shutterstock, HMU
Lektorica: Jadranka Vrbnjak-Ferenčak
Oblikovanje: Divan
Tisak: Grafički zavod Hrvatske d.o.o.
ISSN 1846-8268
Izdavač i uredništvo: Hrvatska mljekarska udruga, Prolaz Fadila Hadžića 2, tel: 01 4833 349 e-mail: urednik@hmu.hr, www.hmu.hr
Za izdavača: Vera Volarić
web-site: https://hmu.hr/mlijeko-i-ja-casopis
https://www.facebook.com/mlijekoija
https://www.instagram.com/mlijeko_i_ja/
Poštovane čitateljice i čitatelji!
Kvalitetna prehrana temelj je našeg zdravlja - moto je koji često ponavljamo na stranicama ovog časopisa, koji već petnaest godina što veći krug stanovništva nastoji educirati o važnosti pravilne prehrane, a ona dakako uključuje i mlijeko i mliječne proizvode. Osobito smo pritom osjetljivi na prehranu naših najmlađih i zato u svakome broju objavljujemo i prigodni materijal kojim ističemo ovu temu.
Kao nova glavna i odgovorna urednica časopisa nastojat ću i dalje objektivno i na znanstveno utemeljenim podacima informirati javnost, odabirati teme koje će istovremeno biti i edukativne i informativne, u svakom slučaju korisne za što širi krug čitatelja. U suradnji sa stručnjacima, prije svega iz Uredničkog odbora ali i iz mnogih znanstvenih i stručnih institucija te dakako i privatnih tvrtki, nastojat ću inicirati nova istraživanja čije ćemo rezultate pratiti u nekom od novih izdanja našeg časopisa. Još bih puno mogla pisati o svojim idejama i planovima, ali je možda bolje da pustimo vremenu da pokaže rezultate…
U ovom broju donosimo niz važnih i aktualnih tema, koje zaista pokrivaju cijeli lanac “od polja do stola”, od naših vrijednih proizvođača mlijeka - pravih predstavnika hrvatskog sela, preko rezultata istraživanja naših vrsnih znanstvenika - prehrambenih tehnologa i nutricionista pa do liječnika, čiji je cilj pomoći nam - ne samo kada je zdravlje narušeno, nego i da preveniramo što više kroničnih nezaraznih bolesti. Ponosni smo i na intervju s profesorom Draganom Primorcem, našim poznatim liječnikom i znanstvenikom, koji ističe kako je uz genetiku, spol, tjelovježbu, životni stil, kvalitetu spavanja, dostupnost zdravstvene skrbi, neobično važna i prehrana - svi zajedno predstavljaju ključne čimbenike koji će odrediti duljinu našeg života. A koliko je mliječno zastupljeno u njegovu jelovniku, doznajte u našem zanimljivom razgovoru.
Dr. sc. Eva Pavić, glavna urednica
godinu
PIŠE:
KatarinaIzv.prof.dr.sc. Lisak Jakopović
SveučilišteuZagrebu Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Omlijeku se uvijek puno piše - kako u popularnoj literaturi tako je mlijeko i omiljena tema istraživanja znanstvenicima širom svijeta. To je sasvim opravdano jer je mlijeko jedina kompletna i savršeno izbalansirana hrana koja sadržava obilje mineralnih tvari, vitamina, visokovrijednih proteina i mliječnu mast. Mlijeko igra važnu ulogu u našim svakodnevnim prehrambenim navikama, jer nas prati od samog rođenja pa do starosti. Mlijeko je dio zdrave i uravnotežene prehrane zbog čitavog niza hranjivih tvari koje, zbog istovremene prisutnosti svih sastojaka, imaju bolju djelotvornost i veću iskoristivost.
MLIJEKO JE JEDINA PRIRODNA HRANA
KOJA SADRŽAVA SVE SASTOJKE ZA ZDRAVU I URAVNOTEŽENU PREHRANU
Dobro je poznato da prvi jutarnji obrok nosi posebnu važnost u danu. Ne čini nas samo sitima, već igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i vitalnosti. Jutarnji obrok služi za obnavljanje energije nakon noćnog posta, potiče metabolizam, pomaže u kontroli apetita tijekom dana te održava stabilnu razinu šećera u krvi. Odabir pravih namirnica za doručak ključan je za zdrav i energičan početak dana, a mlijeko je upravo takva namirnica. Bogato proteinima, kalcijem i vitaminima, mlijeko pruža idealnu kombinaciju hranjivih tvari za potpunu vitalnost. Proteini osiguravaju dugotrajnu sitost, kalcij
O MLIJEKU SE UVIJEK PUNO PIŠE - KAKO U POPULARNOJ LITERATURI TAKO JE MLIJEKO I OMILJENA TEMA ISTRAŽIVANJA ZNANSTVENICIMA
ŠIROM SVIJETA – I TO JE SASVIM OPRAVDANO JER JE MLIJEKO JEDINA KOMPLETNA I SAVRŠENO
IZBALANSIRANA HRANA KOJA SADRŽAVA OBILJE MINERALNIH TVARI, VITAMINA, VISOKOVRIJEDNIH PROTEINA I MLIJEČNU MAST
SLIKA PRIKAZUJE DNEVNE KOLIČINE RAZLIČITIH SASTOJAKA IZ MLIJEKA KOJI NUTRITIVNO OBOGAĆUJU NAŠ ORGANIZAM KONZUMIRANJEM SAMO JEDNE ČAŠE MLIJEKA DNEVNO
25% KALCIJA
pomaže u izgradnji i održavanju zdravih kostiju i zubi
20% FOSFORA jača kosti
35% RIBOFLAVINA
pomaže u rastu stanica i proizvodnji crvenih krvnih stanica
20%
VITAMINA B12
sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih stanica, održava zdravlje živčanog sustava
16% PROTEINA
sudjeluju u rastu i razvoju svih tjelesnih tkiva u stvaranju hormona, prijenosu kisika i dr.
15%
VITAMINA D pomaže u apsorpciji kalcija
MLIJEKO JE DIO ZDRAVE I URAVNOTEŽENE PREHRANE ZBOG ČITAVOG NIZA HRANJIVIH TVARI KOJE, ZBOG ISTOVREMENE
PRISUTNOSTI SVIH SASTOJAKA, IMAJU BOLJU DJELOTVORNOST I VEĆU ISKORISTIVOST
jača kosti i zube, dok vitamini dodatno podižu imunosni sustav. Uz to, mliječni šećer pomaže u održavanju stabilne razine šećera u krvi, što sprečava nagli pad energije tijekom jutra.
Još smo od naših baka naučili da čaša toplog mlijeka prije spavanja donosi bolji san. Naravno, bake nisu znale zašto je tome tako, a istraživanjima je to postalo poznato i potvrdilo njihove pretpostav-
ke. Naime, proteini mlijeka smatraju se najvrednijim proteinima koje ljudi konzumiraju. Razlog tome je što sadržavaju sve esencijalne aminokiseline koje su u potpunosti probavljive i iskoristive. Jedna od njih je aminokiselina triptofan koja sudjeluje u nastajanju serotonina iz kojeg nastaje melatonin u organizmu. Melatonin je hormon kojeg stvara epifiza, mala žlijezda u sredini mozga. Najvažnija mu je uloga u regulaciji dnevno-noćnog ritma te njegovo izlučivanje ovisi o izmjenjivanju dana i noći. Melato-
nin se luči tijekom noći i tame, što znači da mozak mora dobiti informaciju da je završio dan i započela noć kako bi se stvarao melatonin. Melatonin regulira brojne procese u organizmu te uklanja slobodne radikale i sprečava oštećenje stanica. Mlijeko je izvrstan izvor triptofana, a sadržava ga u jednoj šalici mlijeka i do 113 mg, što iznosi oko 30% dnevne preporučene količine za odrasle osobe. Upravo zbog toga šalica mlijeka prije spavanja u svakoj životnoj dobi donosi miran i lak san.
PIŠE: MilnaIzv.prof.dr.sc. Tudor Kalit SveučilišteuZagrebu Agronomskifakultet
Mlijeko je kao jedna od najpotpunijih namirnica po svom sastavu važan dio svakodnevne prehrane djece, s obzirom na to da sadržava brojne hranjive tvari potrebne za rast i razvoj mladog organizma. Kalcij, magnezij, kalij, fosfor, proteini sirutke, peptidi kazeina, masne kiseline te vitamin D i vitamini B skupine samo su dio bogate lepeze hranjivih tvari prisutnih u mlijeku koje u tome sudjeluju. S obzirom na sve češću prisutnost nepravilnih prehrambenih navika u djece i adolescenata, što dugoročno može izazvati negativne posljedice na njihovo zdravlje, Europska unija je 2017. godine pokrenula Program distribucije voća, povrća i mlijeka u školama. U skladu s navedenim EU-programom i Hrvatska uvodi Školsku shemu koja omogućuje djeci obrok voća, povrća i mliječnih proizvoda svaki dan tijekom boravka u školi. Koliko je konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda važna za zdravlje djece pokazuje i porast znanstvenih istraživanja u tom području posljednjih godina.
MLJEKARSKA ZNANOST NAM OPET POTVRĐUJEMLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI IGRAJU VAŽNU ULOGU U OČUVANJU ZDRAVLJA DJECE
Mlijeko i zdravlje djece - noviteti iz mljekarske znanosti
Zanimljivo istraživanje prehrambenih navika djece i adolescenata u Kini pokazalo je da je konzumacija mliječnih
proizvoda tijekom 2-5 dana u tjednu značajno povezana s manjom prisutnošću simptoma depresije i anksioznosti te može smanjiti negativno raspoloženje među djecom i adolescentima u odnosu na manje učestalu konzumaciju mlijeka i mliječnih proizvoda. Navedeni pozitivan utjecaj učestalije konzumacije mliječnih
DJECA ZAHTIJEVAJU POSEBNU BRIGU O PREHRANI, ŠTO UKLJUČUJE RAZNOLIKU I OSMIŠLJENU PREHRANU KOJA SADRŽAVA VISOKOVRIJEDNE NAMIRNICE POPUT MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA
proizvoda bio je izraženiji kod djece u odnosu na adolescente kao i kod onih ispitanika koji su u svojoj prehrani imali veću zastupljenost voća i povrća. Mliječna mast se u medijima često spominje kao negativan sastojak prehrane. No brojna istraživanja dokazala su suprotno - izvrstan primjer upravo je istraživanje Milky Way. Tako je istraživana povezanost konzumacije punomasnih mliječnih proizvoda s pretilošću i rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti u djece dobi 4-6 godina. Rezultati istraživanja pokazali su kako zamjena punomasnih mliječnih proizvoda onima sa smanjenim sadržajem mliječne masti ne utječe na smanjenje markera pretilosti ili rizika od kardiometaboličkih bolesti u zdrave djece.
Sve je veći interes potrošača za visokoproteinskim mliječnim proizvodima kao što su grčki jogurt i skyr. Mliječni proteini smatraju se visoko vrijednima jer sadržavaju u optimalnom omjeru sve esencijalne aminokiseline potrebne za građu tkiva, enzima i hormona u ljudskom organizmu. U tom je smjeru provedeno i jedno istraživanje u Danskoj, koje je pokazalo da djeca koja su unosila 260 g visokoproteinskog jogurta dnevno imaju manje tjelesne masti u odnosu na djecu koja su konzumirala jogurt uobičajenog sadržaja proteina.
VRLO SU ČESTE PREHRAMBENE GREŠKE U DJECE NEREDOVITI OBROCI I ČESTO KONZUMIRANJE PRERAĐENE HRANE KOJA SADRŽAVA VELIKE KOLIČINE DODANOG ŠEĆERA, SOLI ILI MASTI, KAO I NEDOVOLJNA KONZUMACIJA SVJEŽEG VOĆA, POVRĆA TE MLIJEČNIH PROIZVODA, ŠTO DUGOROČNO MOŽE UZROKOVATI ŠTETNE POSLJEDICE NA NJIHOVO ZDRAVLJE
Mlijeko - neiscrpan izvor znanstvenih istraživanja
Nema dvojbe - djecu svakodnevno trebamo učiti o iznimnoj važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u pravilnoj prehrani i tako im stvarati dobru naviku svakodnevne konzumacije ove visokovrijedne hrane, ne samo zbog bogatstva hranjivih tvari nužnih za rast i razvoj mladog organizma - već i u cilju prevencije brojnih bolesti i stanja u odrasloj dobi. A upravo nam mljekarska znanost rezultatima svojih istraživanja te činjenice i stalno iznova potvrđuje.
Globalnim pitanjima bacanja i gubitaka hrane intenzivno se bave sve zemlje EU-a pa tako i Hrvatska sa zajedničkom misijom nalaženja najučinkovitijih načina kojima bi se smanjili gubici hrane i troškovi koji nastaju zbog bacanja hrane. Na tu temu porazgovarali smo s ravnateljicom Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu doc.dr.sc. Darjom Sokolić.
Kakva je situacija u svijetu s bacanjem hrane?
Procjenjuje se, naime, da se oko trećina ukupne svjetske proizvodnje hrane baci ili na neki način izgubi na putu od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje, što izaziva ne samo veliki ekonomski teret, već uzrokuje i socijalni i okolišni učinak. Veća je posljedica i ta što gubici uvjetuju nedostatak i neravnomjernu raspodjelu hrane, koja se reflektira kroz pothranjenost, glad i siromaštvo u određenim dijelovima svijeta. Smanjenje otpada od hrane i gubitaka u lancu proizvodnje rezultira uštedama u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, boljom opskrbom hranom te očuvanjem okoliša i klime.
Kako gubici hrane nastaju duž cijelog proizvodnog lanca, prije svega treba razlučiti gubitke koje uzrokuju subjekti u poslovanju hranom na razini primarne proizvodnje, prerade, transporta/distribucije i skladištenja/čuvanja hrane, od bacanja hrane koje najčešće bilježimo u objektima za pripremu i služenje hrane, ali i u kućanstvima.
Odakle potječe najviše otpada od hrane?
Europskom Studijom o istraživanju tržišta o oznakama roka trajanja i ostalim informacijama na ambalaži u odnosu na sprečavanje otpada od hrane, koja je provedena u skladu s europskom strategijom Od polja do stola, odnosno Akcijskim planom o cirkularnoj ekonomiji, ustanovljeno je kako najviše otpada od hrane nastaje u
kategorijama hrane voće i povrće, pekarski proizvodi, meso - uključujući ribu i perad, te mliječni proizvodi. Studija je pokazala da se godišnje baci 4,7 milijuna tona mliječnih proizvoda. Jedan od važnih zaključaka istraživanja bio je i da je do 10% ukupnog otpada od hrane na godišnjoj razini u EU povezano upravo s datumom označavanja roka trajanja.
Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Smjernice Europske komisije za doniranje hrane koje bi pridonijele smanjenju količina otpada od hrane upućuju na izradu nacionalnih smjernica i uputa. Tako je Hrvatska agencija za hranu, današnja Hrvat-
ska agencija za poljoprivredu i hranu, još 2018. izradila nacionalnu Studiju o rokovima trajanja hrane u svrhu izrade Smjernica za doniranje hrane, a koje su namijenjene posrednicima u doniranju hrane. Cilj je smjernica olakšati poslovanje doniranom hranom, jer daju praktične primjere za rukovanje hranom kako bi ostala sigurna za konzumaciju, ali i kako bi se posljedično smanjio otpad. Smjernice su također korisne i za sve građane, jer opisuju razliku između navoda “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”.
Možete li nam pobliže objasniti razliku između navođenja rokova trajanja?
Najjednostavnije rečeno - “upotrijebiti do” je oznaka sigurnosti, a “najbolje upotrijebiti do” kvalitete proizvoda. Naime, označavanje roka trajanja hrane potrošačima pruža važne informacije o roku valjanosti hrane, odnosno njezinoj sigurnosti i kvaliteti. Određivanje roka trajanja hrane temelji se na čimbenicima kvalitete hrane i zdravstvenim ili sigurnosnim čimbenicima. Datum roka trajanja označava duljinu vremena do kojeg bi hrana trebala zadržati svoja karakteristična svojstva.
Subjekti u poslovanju s hranom, čiji su proizvodi označeni rokom trajanja “upotrijebiti do”, moraju jamčiti da hrana ispunjava zahtjeve propisa o hrani, odnosno da će u tom roku zadržati svoja karakteristična svojstva i biti sigurna za zdravlje potrošača. Nakon isteka datuma “upotrijebiti do” hrana nije sigurna za konzumaciju. Datum koji slijedi nakon navoda “najbolje upotrijebiti do” označava minimalni rok trajanja, nakon tog datuma može se očekivati da će hrana imati zadovoljavajuće parametre kvalitete, pod uvjetom da je pohranjena u skladu s navedenim uvjetima čuvanja i da ambalaža nije bila otvarana i/ ili oštećena. Parametri kvalitete uključuju boju, okus, teksturu i miris, ali i sve druge parametre specifične za pojedine kategorije hrane.
OZNAČAVANJE ROKA TRAJANJA
HRANE POTROŠAČIMA PRUŽA VAŽNE
INFORMACIJE O ROKU VALJANOSTI
HRANE, ODNOSNO NJEZINOJ
SIGURNOSTI I KVALITETI
Mlijeko i mliječni proizvodi su visoko na ljestvici bacanja hrane. Kako možemo smanjiti bacanje tih kategorija prehrambenih proizvoda?
Moramo imati na umu kako mlijeko i mliječni proizvodi predstavljaju pogodan medij za rast i razmnožavanje mikroorganizama, stoga treba obratiti pozornost na promjene do kojih dolazi sa stajališta mikrobioloških i fizikalno-kemijskih parametara, ali i promjena u senzorskim svojstvima tih proizvoda. Na njihovu održivost utječe kvaliteta polazne sirovine odnosno mlijeka, ali i sve faze proizvodnog lanca od proizvodnje, pakiranja, transporta, skladištenja i prodaje mliječnih proizvoda, te čuvanje u prodajnoj mreži.
Za “dulju trajnost” proizvoda svakako je osobito važna neoštećena ambalaža, kao i pridržavanje uputa za čuvanje proizvoda na niskim temperaturama kako bi se spriječio, ili barem usporio, rast mikroorganizama.
Međutim, na temelju rezultata dobivenih iz Studije o rokovima trajanja hrane zaključeno je kako se pojedine vrste mliječnih proizvoda mogu konzumirati i nakon isteka propisanog roka trajanja, primjerice mliječni namazi i fermentirani mliječni proizvodi (kiselo mlijeko, jogurt, kefir, voćni jogurti, probiotički fermentirani mliječni proizvodi…). Za druge vrste mliječnih proizvoda (posni sirevi, svježi sirevi, skuta, maslac i kajmak) ne preporučuje se konzumacija nakon isteka propisanog roka trajanja, jer nakon tog roka nisu zadovoljavali mikrobiološke kriterije propisane relevantnim nacionalnim i europskim propisima.
ODREĐIVANJE ROKA TRAJANJA HRANE TEMELJI SE NA ČIMBENICIMA KVALITETE
HRANE I ZDRAVSTVENIM ILI SIGURNOSNIM ČIMBENICIMA
PIŠE:
ZvonimirProf.dr.sc.Šatalić SveučilišteuZagrebu
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Savršenstvo općenito ne postoji pa tako ne postoji niti savršena hrana. Međutim, hranu koju svakodnevno jedemo ipak rado svrstavamo u skupine koje je poželjno jesti češće i više, odnosno rjeđe i u manjoj količini. Sir spada u ovu prvu kategoriju, sir je poželjno uklopiti u svakodnevnu prehranu. Sadržava korisne hranjive tvari, ali i korisne bioaktivne tvari. Njegovo nesavršenstvo proizlazi iz sadržaja zasićenih masti i natrija, ali kad se u odnos stave ‘’+’’ i ‘’-’’ komponente, zaključujemo da je sir poželjna hrana.
Raspolažemo podacima nedavnog iznimno opsežnog i vrlo kvalitetnog pregleda literature i dosadašnjih istraživanja o povezanosti konzumiranja sira i brojnih zdravstvenih ishoda, poput rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Dakle, konzumiranje sira ima neutralan do umjereno pozitivan učinak na ljudsko zdravlje. O učincima koje količine je riječ? Oko 40 g ili više na dan. U ovom pregledu literature nije uočen negativan utjecaj na ishode poput hipertenzije ili razvoja karcinoma prostate.
JESTE LI ZNALI DA KONZUMIRANJE SIRA IMA NEUTRALAN DO UMJERENO POZITIVAN UČINAK
NA LJUDSKO ZDRAVLJE?!
Količina od navedenih barem 40 g odnosi se na povezanost s prevencijom kroničnih bolesti, a količina kojom se ostvaruju koristi u ostvarivanju hipertrofije mišića kod rekreativaca i sportaša u
razdoblju nakon treninga je oko 100 g sira kako bi se unijelo oko 30 g potpunih mliječnih proteina.
Izvori: Advances in Nutrition (2023) 14: 1170; J Nutr (2022) 152: 1022
HRANU KOJU SVAKODNEVNO JEDEMO RADO SVRSTAVAMO U SKUPINE KOJE JE POŽELJNO JESTI ČEŠĆE I VIŠE, ODNOSNO RJEĐE I U MANJOJ KOLIČINI, A SIR SPADA U OVU PRVU KATEGORIJU I
Kupnjom mlijeka i mliječnih proizvoda domaćih robnih marki podržavamo naše proizvođače mlijeka i mliječnu industriju. Tako na naše stolove dolaze kvalitetni domaći proizvodi spravljeni od mlijeka hrvatskih farmi.
Naziv sirovo mlijeko koristi se za mlijeko koje je nakon mužnje odmah ohlađeno na temperaturu do 8 °C, tj. to je mlijeko koje nije termički obrađeno.
Ako je u prodaji sirovo mlijeko ili bilo koji proizvod od sirovog mlijeka to na ambalaži mora biti naznačeno.
• Ako su mlijeko ili mliječni proizvod dobiveni od kravljeg mlijeka to na deklaraciji ne treba posebno isticati.
• Za mlijeko i proizvode dobivene od mlijeka drugih životinja u nazivu proizvoda mora biti navedeno npr. ovčje, kozje, bivolje itd.
• Svježe mlijeko - termički je obrađeno mlijeko procesom pasterizacije.
• U takvu mlijeku uništeni su svi po zdravlje štetni mikroorganizmi.
• Svježe mlijeko i prije otvaranja i nakon otvaranja treba čuvati na temperaturi do 8 °C.
Trajna mlijeka - sterilizirana su mlijeka u kojima su uništeni svi mikroorganizmi i njihove spore.
Pakira se u sterilnim uvjetima u steriliziranu ambalažu. Do otvaranja može se čuvati na sobnoj temperaturi. Nakon otvaranja treba ga čuvati u hladnjaku i konzumirati u što kraćem vremenu.
Prije odlaganja u odgovarajuće spremnike ambalažu mlijeka i mliječnih proizvoda treba dobro isprati.
PIŠE:
ValentinaDoc.dr.sc.Rahelić
Službazaprehranuidijetetiku KBCZagreb
Hormonalne promjene u perimenopauzi povećavaju sklonost nakupljanju masnog tkiva u području abdomena, a poznato je da je takva redistribucija masti povezana s povećanim rizikom od razvoja brojnih kroničnih nezaraznih bolesti. Poznato je da se žene ubrajaju u rizičniju skupinu u odnosu na muškarce za razvoj kardiovaskularnih bolesti, pogotovo u zreloj životnoj dobi.
života
Četrdesete su godine kada u žena nastupa višegodišnji period perimenopauze, razdoblje koje prethodi menopauzi, a tijekom njega zbog hormonske neravnoteže dolazi do različitih promjena u organizmu. U sastavu tijela javljaju se neželjene promjenepovećava se udio masnog tkiva, a smanjuje udio mišićne mase te dolazi do usporavanja rada metabolizma. Zbog smanjenja razine estrogena, dolazi do porasta koncentracije LDL kolesterola, a pada koncentracije HDL kolesterola, što dovodi do povećanog rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, smanjenjem estrogena dolazi i do smanjenja koncentracije kalcija u kostima što povećava rizik za razvoj osteoporoze te rizik od padova i lomova kosti. Ostali simptomi perimenopauze, uz porast na tjelesnoj masi mogu uključivati primjerice i promjene u ponašanju, kao što su razdražljivost, manjak koncentracije, noćno znojenje te valovi vrućine. Promjena životnih navika može ublažiti navedene simptome te olakšati nošenje s njima. Svakodnevni izbori o tome koju
UBRZANI NAČIN ŽIVOTA I IZLOŽENOST STRESU, NEPRAVILNE PREHRAMBENE NAVIKE I NEDOVOLJAN UNOS TEKUĆINE, NEREDOVITOST OBROKA, SJEDILAČKI NAČIN ŽIVOTA, NEDOSTATAK SNA, SVE SU TO ČIMBENICI KOJI ZAJEDNIČKI PRIDONOSE UBRZANIJEM STARENJU TE VEĆEM RIZIKU OD RAZVOJA BROJNIH KRONIČNIH NEZARAZNIH BOLESTI…
hranu konzumirati te općenito kako živjeti mogu olakšati simptome te time utjecati i na kvalitetu života, ali i na dugoročno zdravlje. Pravilna i uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost koja uključuje više kretanja, manje sjedenja s minimalno 150 minuta tjedne tjelesne aktivnosti, duljina i kvaliteta sna, ograničena konzumacija alkohola te prestanak pušenja, neke su od osnovnih odrednica koje mogu utjecati na zdravlje i dugovječnost. Općenito u odnosu na ukupan dnevni energijski unos savjetuje se ograničiti unos dodanog šećera na manje od 10% ukupnoga dnevnoga energijskog unosa, zasićenih masnih kiselina na manje od 10% ukupnoga dnevnoga energijskog unosa, natrija na 2,3 mg odnosno 1 ravna žličica soli, ali i povećati unos hrane koja je izvor kalcija, kalija, vlakana, vitamina C, esencijalnih masnih kiselina, visokokvalitetnih proteina te ostalih hranjivih nutrijenata.
U SVAKODNEVNU
PREHRANU SAVJETUJE SE UKLJUČITI IZMEĐU 2 I 3
SERVIRANJA HRANE KOJA JE IZVOR KALCIJA, ALI I
VITAMINA D KAO ŠTO SU
PRIMJERICE MLIJEKO I
FERMENTIRANI MLIJEČNI
PROIZVODI, ZRNATI
ODNOSNO SVJEŽI SIREVI, SITNA RIBA S KOSTIMA
Ograničen unos određene hrane znanstveno dokazano može pomoći u smanjenju nekih simptoma povezanih s menopauzom, kao što su dobivanje na tjelesnoj masi, valovi vrućine, problemi sa spavanjem. Savjetuje se iz prehrane po mogućnosti potpuno izbaciti industrijski procesiranu hranu, energijski bogatu, a nutritivno siromašnu hranu kao što su primjerice pekarski i konditorski proizvodi, mesne prerađevine, bezalkoholni gazirani napitci. Ujedno je takva hrana najčešće i izvor zasićenih masnih kiselina, trans masnih kiselina, fruktozno-glukoznog sirupa, soli te dodanog šećera. Alkohol i kofein također se savjetuje ograničiti, jer kod nekih žena mogu dodatno poticati valove vrućine i noćno znojenje. Pridržavanje preporuka o tome koju hranu treba
PRAVILNA I URAVNOTEŽENA PREHRANA, REDOVITA TJELESNA AKTIVNOST KOJA UKLJUČUJE VIŠE KRETANJA, MANJE
SJEDENJA S MINIMALNO 150 MINUTA TJEDNE TJELESNE AKTIVNOSTI, DULJINA I KVALITETA SNA, OGRANIČENA KONZUMACIJA ALKOHOLA TE PRESTANAK PUŠENJA, NEKE SU OD OSNOVNIH ODREDNICA KOJE MOGU UTJECATI NA ZDRAVLJE I DUGOVJEČNOST
izbjegavati može podjednako pozitivno utjecati na zdravlje kao i konzumacija hrane koja pruža blagotvoran utjecaj.
Mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi
Nakon 35. godine života dolazi do postupnog smanjenja gustoće kostiju, što dodatno postaje izraženije smanjenjem razine estrogena kao rezultatom perimenopauze. Fermentirani mliječni proizvodi osim što su izvor kalcija, vitamina D te visokokvalitetnih proteina, izvor su i probiotičkih mikroorganizama, uglavnom iz roda Lactobacillus i Bifidobacterium, za koje je znanstveno dokazano da mogu pridonijeti smanjenju kroničnoga proupalnog statusa i drugih patologija koje se povezuju sa starenjem. Pregledni rad objavljen u Advances of Nutrition iz 2023. godine ističe važnost konzumacije mliječnih proizvoda kao izvora aminokiseline triptofana, koja može potaknuti san te utjecati na njegovu kvalitetu. Poznato je da vitamin D igra važnu ulogu u apsorpciji i iskoristivosti kalcija te da
općenito pridonosi održavanju gustoće kostiju. Hrana koja je izvor ovog vitamina eventualno su masnija riba, riblje ulje te obogaćeni proizvodi, dok najveće količine sintetiziramo kroz umjereno izlaganje suncu, od 10 do 15 minuta na dan, uz napomenu da se u ljetnom razdoblju savjetuje ne izlagati između 11 i 16 sati. Istraživanje objavljeno u The American Journal of Clinical nutrition iz 2017. godine pokazalo je da su žene s najvećim unosom kalcija (oko 1200 mg) i vitamina D (oko 520 IU) imale 17% manji rizik od rane menopauze. Stoga se u svakodnevnu prehranu savjetuje uključiti između 2 i 3 serviranja hrane koja je izvor kalcija, ali i vitamina D kao što su primjerice mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi, zrnati odnosno svježi sirevi, sitna riba s kostima.
Povrće i voće bogat su izvor različitih vitamina i minerala, ali i drugih nutrijenata. Mnoge vrste povrća, primjerice bundeva, mrkva, izvor su karotenoida (likopena i β-karotena) za koja su istraživanja pokazala da mogu imati zaštitnu ulogu tako da štite od štetnih UV zraka te time sprečavaju moguća oštećenja kože što dugoročno može dovesti i do razvoja karcinoma. Rajčica, paprika, zeleno lisnato povrće, ujed-
no su izvor kalija i vitamina C koji osim što djeluje kao antioksidans ima i ulogu u proizvodnji kolagena za koji je poznato da se njegova sinteza starenjem smanjuje. Brojna klinička istraživanja utvrdila su da fitokemikalije poput antocijanina, kvercetina i katehina iz bobičastog voća mogu imati neuroprotektivni učinak tako da smanjuju rizik od neurodegenerativnih bolesti povezanih sa starenjem te poboljšavaju moždanu funkciju.
S obzirom na raznovrsne nutrijente čiji su izvor povrće i voće, savjetuje se svakodnevno konzumirati raznoliko, sezonsko te lokalno uzgojeno povrće i voće u najmanje 5 serviranja.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje osim jednostruko nezasićenim masnim kiselinama, bogato je i antioksidansima poput β-karotena i tokoferola, kao i fenolnim spojevima koji također imaju protuupalna svojstva, štite od slobodnih radikala te mogu pridonijeti usporavanju starenja kože. Brojna do danas provedena istraživanja potvrdila su da ima snažna protuupalna svojstva koja mogu utjecati na prevenciju razvoja brojnih kroničnih nezaraznih bolesti povezanih sa starenjem kao što je metabolički sindrom, šećerna bolest tipa 2, kardiovaskularne bolesti te određene vrste karcinoma. Stoga s obzirom na brojne pozitivne zdravstvene učinke preporuke su implementirati ga u svakodnevnu prehranu kao osnovni izvor masti.
Znanstveno je dokazano da esencijalne masne kiseline, pogotovo eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA), mogu pozitivno utjecati u prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti. Jedan je od najboljih izvora ovih masnih kiselina plava morska riba, pogotovo srdela, skuša, tuna te losos iz hladnih mora. Osim što
su izvor esencijalnih masnih kiselina, izvor su i visokovrijednih proteina neophodnih za sintezu kolagena i elastina, selena koji ima antioksidativno djelovanje, astaksantina za kojeg su provedena istraživanja utvrdila da u sinergiji s kolagenom može pridonijeti hidraciji i elastičnosti kože. S obzirom na brojne pozitivne učinke na zdravlje, preporuke su brojnih stručnih društva da bi se riba trebala konzumirati barem dvaput tjedno, barem jednom to bi trebala biti plava riba.
Zeleni čaj osim što je izvor polifenola, epigalokatehin galata (EGCG), galne kiseline i katehina, antioksidansa čije djelovanje može smanjiti rizik od razvoja neuroloških bolesti te kardiovaskularnih bolesti ima i anti-aging učinak tako da štiti kožu od vanjskih čimbenika koji mogu utjecati na starenje, kao što primjerice onečišćenje okoliša te sunčeve zrake. Ujedno su brojna istraživanja potvrdila da može pozitivno djelovati u regulaciji tjelesne mase. Istraživanje iz 2023. godine objavljeno u Nutrients pokazalo je da konzumacija zelenog čaja može smanjiti rizik od razvoja depresije u žena u postmenopauzi tako da smanjuje upalu i povećava razinu estradiola. Stoga se s obzirom na zdravstvenu dobrobit savjetuje na dan popiti jednu šalicu zelenog čaja.
Tamna čokolada je bogat izvor polifenola flavanola, antioksidansa za koji je znanstveno dokazano da smanjuje rizik od razvoja brojnih degenerativnih bolesti. Ujedno su brojna istraživanja dokazala da ova vrsta polifenola može pomoći u zaštiti kože od štetnih UV zraka te time usporiti proces starenja Osim toga, flavanoli antagoniziraju enzim koji pretvara angiotenzin (engl. angiotensin converting enzyme, ACE) i aktiviraju dušik-oksid sintazu, što rezultira povećanom sintezom dušikovog oksida. Poznato je da je njegova povećana sinteza povezana
FERMENTIRANI MLIJEČNI PROIZVODI OSIM ŠTO SU IZVOR KALCIJA, VITAMINA D TE VISOKOKVALITETNIH PROTEINA, IZVOR SU I PROBIOTIČKIH MIKROORGANIZAMA, UGLAVNOM IZ RODA LACTOBACILLUS I BIFIDOBACTERIUM, ZA KOJE JE ZNANSTVENO DOKAZANO DA MOGU PRIDONIJETI SMANJENJU KRONIČNOGA PROUPALNOG STATUSA I DRUGIH PATOLOGIJA KOJE SE POVEZUJU SA STARENJEM
s vazodilatacijom i smanjenjem arterijskog tlaka. Dakle, konzumacija tamne čokolade (s najmanje 70% udjela kakaa) kao izvora flavanola, uz raznovrsnu prehranu, može pružiti pozitivne zdravstvene učinke.
Danas je u suvremeno doba zdravo starenje postalo imperativ te je jedno od najčešćih pitanja s kojim se susrećemo kako pobijediti vrijeme i ostati što dulje vitak i zdrav. Nažalost, ubrzani način života te izloženost stresu, nepravilne prehrambene navike i nedovoljan unos tekućine, neredovitost obroka, sjedilački način života, nedostatak sna, sve su čimbenici koji zajednički pridonose ubrzanijem starenju te većem riziku od razvoja brojnih kroničnih nezaraznih bolesti. Pregledni rad iz 2021. godine objavljen u časopisu Climacteric utvrdio je da žene koje primjenjuju veći unos neprerađene hrane, povrća i cjelovitih žitarica imaju manje
izražene simptome menopauze u odnosu na one s manjim unosom takve hrane. Upravo je takav način prehrane glavna karakteristika mediteranske prehrane, a do danas su brojna retrospektivna istraživanja dokazala da je općenito pridržavanje ovog načela prehrane, ali i stila života povezano s nižom stopom smrtnosti kao posljedicom kroničnih nezaraznih bolesti. Neke su od glavnih karakteristika ove dijete visok unos hrane biljnog podrijetla, što uključuje povrće i voće, orašaste plodove, mahunarke i cjelovite žitarice te fermentirane mliječne proizvode, ribu i maslinovo ulje. Upravo je takva hrana izvor nutrijenata koji između ostalog djeluju antioksidativno i protuupalno te pružaju mnoga druga pozitivna biološka svojstva za koja je dokazano da mogu djelovati na usporavanje samog procesa starenja. Stoga možemo zaključiti da je mediteranska prehrana zahvaljujući svojim različitim blagotvornim učincima bioaktivnih nutrijenata jedan od koraka na putu za zdrav i vitak život nakon četrdesete godine života kako za žene, tako i za muškarce.
ČETRDESETE SU GODINE KADA U ŽENA NASTUPA
VIŠEGODIŠNJI PERIOD PERIMENOPAUZE, RAZDOBLJE KOJE PRETHODI MENOPAUZI, A TIJEKOM NJEGA ZBOG HORMONSKE NERAVNOTEŽE DOLAZI DO RAZLIČITIH PROMJENA U ORGANIZMU
RAZGOVARALA:
Prof.dr.sc. Dragan Primorac poznati je hrvatski liječnik i znanstvenik, pedijatar, subspecijalist medicinske genetike, ekspert iz forenzične genetike, te bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta RH. Na popisu je 2% svjetskih znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti, kako u karijeri tako i za 2023. godinu. Prvi je nositelj titule “Global Penn State Ambassador” u povijesti tog Sveučilišta osnovanog 1855. godine. Predsjednik je “International Society of Applied Biological Science”, jednog od najuglednijih međunarodnih znanstvenih organizacija iz područja kliničke i forenzičke genetike u čijem radu sudjeluje i petero dobitnika Nobelove nagrade. Uz to predsjednik je Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina, Hrvatskog društva za humanu genetiku i Hrvatskog društva za personaliziranu medicinu Istraživanje dugovječnosti, uz interdisciplinarni pristup, postalo je jedan od prioriteta moderne biomedicinske znanosti. Genetika, spol, prehrana, tjelovježba, životni stil, kvaliteta spavanja, dostupnost zdravstvene skrbi, neki su od ključnih čimbenika koji će odrediti duljinu našeg života. Prof. Primorac nedavno je objavio detaljan vodič za dug i zdrav život, a koliki je utjecaj pravilne prehrane doznajemo u razgovoru.
Profesore Primorac, što Vas je u životu motiviralo za sva dosadašnja postignuća u profesionalnoj karijeri?
Duboko vjerujem da smo svi odgovorni svijet učiniti boljim mjestom za život. Nikad se nisam mirio s postojećim. Rano sam došao do zaključka da su znanost i medicina prave struke za nove iskorake s primarnim ciljem pomoći potrebitima.
PROF. DR. SC. DRAGAN PRIMORAC: MEDICINA
JE ODUVIJEK BILA MOJA LJUBAV, NO ZNANOST MI JE BILA I OSTALA TRAJNA INSPIRACIJA U TRAŽENJU NOVIH ZNANJA I NOVIH ISTINA
Znanstvenik, liječnik, sudski vještak, sportaš, političar, sve u jednoj osobi?
Medicina je oduvijek bila moja ljubav, no znanost mi je bila i ostala trajna inspiracija u traženju novih znanja, novih istina. Oboje sam objedinio putem translacijske medicine, koja mi je trenutno najveća inspiracija s ciljem integracije najnovijih znanstvenih spoznaja u kliničku praksu. Nisam ostajao vezan okovima postojećih znanja, nisam se bojao riskirati u traženju
istine, a konstantno traženje novoga, put je kojim kročim više od 30-ak godina. S druge strane, sport je uz medicinu i znanost nedjeljiv dio moga života. Kroz sport sam se naučio padati i podizati se, poštivati suparnika ali ga nikada ne potcijeniti. Prijateljstva kroz sport koja sam stekao u najranijoj mladosti traju do danas. A, sportom sam se počeo baviti rano i već s osam godina u Splitu počeo trenirati borilačke sportove, nastavio s atletikom, trenirao u HNK-u Hajduk i drugim klubovima, te 1987. godine osnovao prvi WT taekwondo klub u južnoj Hrvatskoj.
Od 2003. do 2009. bili ste ministar znanosti, obrazovanja i sporta RH i svojevremeno ocijenjeni kao najuspješniji ministar u tadašnjoj Vladi. Što neke političare čini uspješnijim od drugih? Ako ste slobodan čovjek koji nema obveze prema nikome i ako znate kojim putevima treba koračati kako biste radili za dobrobit građana i što snažnije pozicioniranje Hrvatske, a u mom konkretnom slučaju to je bilo stvaranje „društva znanja“, imate dobru startnu poziciju. Uz to, važno je imati sposobnost slušanja drugih, okružiti se najboljima, biti spreman na kritiku, imati interdisciplinarna znanja iz područja za koje ste zaduženi, ne biti isključiv, ali istodobno vjerovati u ono što radite, i onda imate solidne temelje da napravite promjene na bolje te da kao političar ostavite trag nakon svoga mandata.
Vi ste među liječnicima koji su pioniri koncepta personalizirane medicine. U Specijalnoj bolnici Sv. Katarina razvili ste poseban nutrigenomski test kojim se omogućuje personalizirana prehrana prilagođena genetičkom profilu
pacijenta. Kako biste opisali koncept personalizirane medicine i koja je veza s personaliziranom prehranom? Snaga je Specijalne bolnice Sv. Katarina interdisciplinarnost, pa je to tako i u slučaju personalizacije prehrane. Sukladno tome, razvili smo poseban nutrigenomski test (sastavni dio Genome4All testa) kojim omogućujemo optimizaciju prehrane prilagođenu genetičkom profilu pacijenta. Naime, nutrigenomika, kao grana genetike, proučava utjecaj genskih varijacija na prehrambeni odgovor te nam omogućava da personaliziranu prehranu prilagodimo funkciji naših gena, odnosno razradimo poseban plan prehrane koji pojedincu omogućuje unos potrebnih hranjivih tvari, čime se postiže optimizacija zdravstvenog stanja pojedinca, prvenstveno temeljeno na genetičkim rezultatima. Ovom analizom možemo utvrditi koje hranjive tvari unesene hranom ili suplementacijom metaboliziramo normalno, a koje hranjive tvari ne metaboliziramo ili pak postoji deficit u metabolizmu. Uz to, nutrigenetika proučava kako promjene u genima mogu izazvati štetan i nepoželjan učinak unosom pojedinih prehrambenih supstancija u naš organizam i time dovesti do oštećenja brojnih tkiva i organa te izazvati upalu i bolesti poput nasljedne hiperkolesterolemije, šećerne bolesti, fenilketonurije, celijakije, pretilosti i karcinoma.
Kao liječnik sigurno se susrećete s različitim svakodnevnim navikama odnosno pogreškama u prehrani kako odraslih, tako i djece. Što je po Vama ključno, u čemu najviše griješimo?
Tri su stvari, vezano uz pogreške u prehrani, kojima često svjedočim, a to su nedo-
GENSKIH VARIJACIJA NA PREHRAMBENI ODGOVOR TE NAM OMOGUĆAVA DA PERSONALIZIRANU PREHRANU PRILAGODIMO FUNKCIJI NAŠIH GENA, ODNOSNO RAZRADIMO POSEBAN PLAN PREHRANE KOJI POJEDINCU OMOGUĆUJE UNOS POTREBNIH HRANJIVIH TVARI, ČIME SE POSTIŽE OPTIMIZACIJA ZDRAVSTVENOG STANJA POJEDINCA, PRVENSTVENO TEMELJENO NA GENETIČKIM REZULTATIMA
voljno unošenje vode, prehrana s visokim sadržajem šećera i nažalost s lošim masnoćama. Kao liječnik, ali i kao sportaš posebno me brine mali postotak ljudi koji se kontinuirano bave tjelesnim aktivnostima.
Kako uspostaviti učinkovit sustav edukacije o pravilnoj prehrani i očuvanju zdravlja općenito?
Edukacija o pravilnoj prehrani treba krenuti od najranije životne dobi, točnije iz obitelji. S druge strane sustav edukacije o pravilnoj prehrani mora biti integriran na svim razinama obrazovanja, počevši s osnovnom školom. Ključna je konstantna suradnja Ministarstva zdravstva i Ministarstva obrazovanja i znanosti, a što je dovelo i do dva važna dokumenta: Normativa za prehranu učenika u osnovnoj školi i Nacionalnih smjernica za prehranu učenika u osnovnim školama. S druge strane, mišljenja sam da svakom djetetu, naravno sukladno njegovim mogućnostima, treba omogućiti bavljenje nekim sportom. Sretan sam da sam kao ministar uspio uvesti “Program univerzalne sportske škole” koja se provodi kontinuirano od 2007. godine, a o važnosti ovog programa najbolje govori podatak da je samo u 2023./2024. školskoj godini više od 25.000 učenica i učenika nižih razreda osnovnih škola u svim županijama Republike Hrvatske uključeno u ovaj Program.
Koji bi bio Vaš najvažniji savjet mladima?
Mladima konstantno poručujem da njihova budućnost ovisi o tome što rade
danas. Pozivam ih da “sanjaju veliko” i da se ne boje u životu riskirati. Zapravo je najveći rizik ne usuditi se riskirati. Poručujem im da nikada ne prihvate prosjek kao standard. Istodobno, tijekom naših susreta, potičem ih da budu okruženi s najboljima i da se nikada ne smiju snovima drugih ljudi. Za svega tri mjeseca tijekom kongresa koji Specijalna bolnica Sv. Katarina i Međunarodno društvo primijenjenih bioloških znanosti organiziraju u suradnji s vodećom američkom bolnicom Mayo Clinic okupit ću 50-ak najizvrsnijih hrvatskih srednjoškolaca i studenta te im omogućiti druženje s četiri dobitnika Nobelove nagrade kao i s vodećim svjetskim znanstvenicima. Cilj je samo jedan: uvjeriti ih da i oni jednoga dana mogu dotaknuti svjetske vrhove znanosti i medicine ako rade marljivo i shvate da u njihovu životu “Nema mjesta za male snove”.
Koje su Vaše prehrambene navike što se tiče mlijeka i mliječnih proizvoda - jogurt, kefir (fermentirani proizvodi) dobri su za probavu, sirevi bogat izvor kalcija - koje proizvode preferirate? Konzumirate li ih svakodnevno i u koje doba dana?
Od svih prehrambenih navika koje sam godinama stvarao i modificirao, jedina su prava konstanta u mojoj prehrani mliječni proizvodi. Jogurt, mladi sir i mlijeko nezaobilazni su dio moga života. Od mladosti mliječne proizvode najradije uzimam kroz jutro, a ta navika traje i danas.
OD SVIH PREHRAMBENIH NAVIKA KOJE SAM GODINAMA STVARAO I MODIFICIRAO, JEDINA SU PRAVA KONSTANTA U MOJOJ PREHRANI MLIJEČNI PROIZVODI
Nema više brige oko pronalaženja savršenog napitka za mališane!
Dukat Junior mlijeko classic i Dukat Junior čokoladno mlijeko najnoviji su mali članovi Dukat Junior obitelji! Obogaćeni vitaminom D i kalcijem, ključnima za normalan rast i razvoj kostiju kod djece, dolaze u pakiranju od 0,2 l sa slamkom, idealnom za školsku torbu, na putu ili pak kao
zdravo osvježenje u bilo koje doba dana. Dukat Junior mlijeko classic savršen je napitak za svaki dan, dok neodoljiva kombinacija mlijeka najbolje kvalitete i najfinijeg kakaa Dukat Junior čokoladno mlijeko pretvara u omiljeni dječji čokoladni napitak kojemu će teško odoljeti i odrasli.
Svakog dana posvećen sretnom rastu vašeg djeteta
President na vaš stol donosi polutvrdi miješani sir s tartufima koji je savršen izbor za sve one koji uživaju u sirevima intenzivnog okusa s dodacima. Mješavina mlijeka od koje je napravljen daje ovom siru savršene odlike: kremoznost kravljeg, intenzivne nijanse ovčjeg i svježi dodir kozjeg mlijeka pružaju široku lepezu osjetilnih iskustava. President sir s tartufima karakterizira istančan miris i intenzivan okus tartufa, a njegova prošarana tekstura poput mramora čini ga originalnim i elegantnim za svaku priliku i sirnu platu. Dostupan je u pakiranju od 200 grama.
Posvećen buđenju kuhara u vama
Kiselo vrhnje neizostavan je sastojak svake kuhinje, a Bakino kiselo vrhnje još je posebnije! Dukat Brzo & Fino obitelj od sada je bogatija za još jednog člana – ekstra kremasto vrhnje koje svoju konzistenciju duguje tradicionalnom načinu pripreme u kojem je miješanje vrhnja ključno za njegov prepoznatljiv, bogat okus i ekstra kremoznost. Bakino kiselo vrhnje savršen je dodatak jelima ‘na žlicu’ poput variva, pečenim jelima i finim domaćim štruklima, a odlično je i za pripremu različitih umaka. Njegova glatkoća i svilenkasta tekstura ipak najbolje dolazi do izražaja u kombinaciji sa svježim sirom, tradicionalnim obrokom koji su spremale naše bake. Sadrži 25 posto mliječne masti i dolazi u pakiranju od 300 grama.
Kao što sam naziv govori, Dukat Soft puding pruža neodoljivu nježnost i mekoću koje će osvojiti i najzahtjevnija nepca! Savršena harmonija bogatog okusa čokoladnog pudinga i lagano pjenaste, kremaste teksture donosi novu dimenziju užitka za sve uzraste. Dukat Soft puding idealan je kao desert nakon ručka ili večera, ali i kao međuobrok koji zadovoljava želju za slatkim i ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Dolazi u čašici od 150 grama.
Svakog dana posvećen vašim malim zadovoljstvima
Svake se godine 4. ožujka obilježava Svjetski dan pretilosti, bolesti koja uzima sve više maha u dječjoj, adolescentskoj i odrasloj populaciji. Specifičnom temom želi se dotaknuti još jedan, važan aspekt pretilosti koji može izlaziti izvan granica medicine i javnog zdravstva te prodirati u socijalne, edukativne, komunikativne te druge, razne sfere života čovjeka u koje se pretilost upliće. Podijeliti znanje, udružiti se u poticanju promjena te sagledati pretilost iz druge perspektive, odnosno “Razgovarajmo o pretilosti i...” tema je ovogodišnjeg dana pretilosti koja poziva na promišljanje.
pretilosti?
Živimo u modernome i užurbanom vremenu, punom inovacija i dostignuća na svim životnim područjima. Oduvijek su ljudi primjenjivali razne dijete, odnosno prehrambeno restriktivna ponašanja koja
ŠTO SVAKODNEVNO MOŽEMO UČINITI ZA
ZDRAVLJE NAŠE CRIJEVNE MIKROBIOTE?
SVAKAKO KONZUMIRATI DOVOLJNO VLAKANA
TE KROZ PRIRODNO FERMENTIRANU HRANU, POPUT FERMENTIRANIH MLIJEČNIH PROIZVODA, PRIDONOSITI UNOSU PROBIOTIČKIH KULTURA
su kratkotrajno davala željene rezultate, ali dugoročno moguće ostavila trajne posljedice za metabolizam. Danas je i pomoću farmakoterapije moguće liječiti pretilost, što je način na koji se odlučuje sve više osoba u želji da što brže i bezbolnije dođu do željenih rezultata. Sve se više ljudi s morbidnom pretilošću odlučuje i za operativno liječenje pretilosti (barijatrijska kirurgija) prilikom kojega se preinakama u probavnom sustavu postiže nemogućnost konzumacije hrane i posljedična redukcija tjelesne mase.
Kada govorimo o temeljnim načinima liječenja pretilosti, oni podrazumijevaju promjenu načina života, odnosno promjenu prehrambenih navika i povećanje razine tjelesne aktivnosti te su, ono što je najvažnije istaknuti, zajednički nazivnik svih “modernih” načina liječenja pretilosti.
Može li se zdravo mršavjeti?
Zdravo mršavljenje bit će dugotrajan proces, a promjene koje se uvode trebaju
VEĆ JE DULJI NIZ GODINA MEDITERANSKI NAČIN
PREHRANE DOKAZANO NAJZDRAVIJI NAČIN
PREHRANE - KARAKTERIZIRAN JE VISOKIM UNOSOM VLAKANA, ANTIOKSIDANSA, VITAMINA, MINERALNIH TVARI, POLIFENOLA, JEDNOSTRUKO I VIŠESTRUKO
NEZASIĆENIH MASNIH KISELINA - NUTRIJENATA
PRISUTNIH U POVRĆU, VOĆU, ŽITARICAMA, MAHUNARKAMA I ORAŠASTIM PLODOVIMA, UZ UMJEREN UNOS MLIJEČNIH PROIZVODA, RIBE, PERADI I CRNOG VINA
biti dugoročno održive. Kada govorimo o načinu prehrane, već je dulji niz godina mediteranski način prehrane dokazano najzdraviji. Karakteriziran je visokim unosom vlakana, antioksidansa, vitamina, mineralnih tvari, polifenola, jednostruko i višestruko nezasićenih masnih kiselina - nutrijenata prisutnih u povrću, voću, žitaricama, mahunarkama i orašastim plodovima, uz umjeren unos mliječnih proizvoda, ribe, peradi i crnog vina.
Preporučuje se nizak unos soli, rafiniranog šećera i zasićenih masnih kiselina karakterističnih za industrijski procesiranu hranu, brzu hranu, pekarske proizvode, slatkiše, sokove. Količina hrane, odnosno ukupan energijski unos, prilagođava se potrebama pojedinca i ovisit će o spolu, dobi, sastavu tijela i razini tjelesne aktivnosti, a u svrhu postupne redukcije tjelesne mase preporučuje se smanjiti ga za oko 500 kcal od procijenjenih energijskih potreba za trenutno stanje te mjesečno gubiti 2-4 kilograma.
S obzirom na porast sjedilačkog načina života, dnevna potrošnja energije tjelesnom aktivnošću među općom populacijom nije visoka, osim kod ljudi koji rade fizičke poslove ili se aktivno (ili profesionalno) bave sportom. Zdravo mršavljenje, ne samo iz perspektive povećanja energijske potrošnje, već i promjene sastava tijela, rijetko kada je moguće bez uvođenja više kretanja u svakodnevicu, bilo kroz dnevne obveze ili provođenje organizirane sportske aktivnosti.
Crijevna mikrobiota i mediteranska prehrana
Važno je istaknuti da će u zdravom mršavljenju ulogu igrati i geni te sastav bakterija
u crijevima (crijevna mikrobiota), a oba područja mogu biti modulirana prehrambenim navikama. Nutrigenetika je grana genetike koja se bavi vezom između gena i prehrane te opisuje kako genetski profil osobe utječe na apsorpciju, metabolizam i mjesto djelovanja bioaktivnih komponenata hrane. Do danas su istraživanja identificirala niz gena povezanih s pretilošću i metabolizmom masti (lipida), vitamina, bjelančevina (proteina) i šećera (ugljikohidrata), ali je i dokazano da vanjski čimbenici poput prehrane mogu promijeniti ekspresiju gena kako bi modulirali ljudsko zdravlje (epigenetika).
Pozitivni učinci na genom pripisuju se spojevima poput flavonoida i drugih polifenolnih spojeva prirodno prisutnih u hrani biljnog podrijetla, bogato zastupljenih u mediteranskoj prehrani i odgovornih za njezin pozitivan utjecaj na zdravlje. Znanstvena istraživanja otkrivaju gene i genske varijante koje igraju nevjerojatno važnu ulogu u složenom mozaiku pretilosti, otvarajući put prema boljem razumijevanju ove epidemije i razvoju personaliziranih pristupa prevenciji i liječenju.
Brojni vanjski čimbenici također utječu i na crijevnu mikrobiotu koja sudjeluje u više metaboličkih procesa u tijelu. Užurban i stresan način života bez dovoljno sna i odmora, korištenje lijekova te loše prehrambene navike narušavaju sastav crijevne mikrobiote čovjeka. Znanstveno je dokazano da osobe s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću imaju različit sastav crijevne mikrobiote u odnosu na ljude s normalnom tjelesnom masomviši je udio bakterija roda Firmicutes (koje iskorištavaju energiju i iz neprobavljivih ostataka hrane te ju pohranjuju) u odnosu na bakterije iz roda Bacteroidetes (koje potiču izlučivanje neprobavljenih ostataka hrane stolicom).
Izolirani su specifični bakterijski sojevi i koncipirani u posebne probiotičke pripravke koji se preporučuju pretilim osobama upravo u svrhu optimizacije crijevne mikrobiote ili smanjenja apetita te posljedične redukcije tjelesne mase. Ono što svakodnevno možemo učiniti za zdravlje naše crijevne mikrobiote jest konzumirati dovoljno vlakana (djeluju prebiotički, a sastavni su dio hrane biljnog podrijetla) te kroz prirodno fermentiranu hranu, poput fermentiranih mliječnih proizvoda, pridonositi unosu probiotičkih kultura.
MirelaIzv.prof.dr.sc. Lučan Čolić, Martina Antunović, mag.ing.techn.aliment.
Mlijeko i mliječni proizvodi nerijetko su predmet rasprava, a osobito kada je u pitanju njihov utjecaj na ljudsko zdravlje. Nedvojbeno je da konzumacija istih pozitivno djeluje na organizam, a ponajviše zbog toga jer se mlijeko smatra najsavršenijom prirodnom hranom. Naime, mlijeko i mliječni proizvodi bogati su esencijalnim hranjivim tvarima potrebnima za pravilan rast i razvoj organizma, a tome u prilog ide i činjenica da su upravo ovi proizvodi istaknuti kao neizostavna skupina namirnica u smjernicama o pravilnoj i zdravoj prehrani.
Osim visokovrijednim bjelančevinama, vitaminima i mineralnim tvarima, mlijeko je bogato i zasićenim masnim kiselinama, koje su u prošlosti bile okarakterizirane kao mogući uzročnici bolesti
JESTE LI ZNALI
SU POSLJEDNJA ISTRAŽIVANJA
KAKO
PUNOMASNOG MLIJEKA POVEZAN SA SMANJENOM RAZINOM PRETILOSTI U DJECE, U ODNOSU NA DJECU KOJA SU KONZUMIRALA OBRANO MLIJEKO?!
srca i krvožilnog sustava zbog utjecaja na povećanje razine tzv. LDL, odnosno lošeg kolesterola. Iako punomasni mliječni proizvodi nikada nisu bili povezani s nastankom bolesti, dulji je niz godina
znanstveno neutemeljeno sugerirano izbjegavanje punomasnog, a konzumiranje obranog mlijeka.
Provođenje opsežnijih istraživanja na većem broju ispitanika dovelo je do novih spoznaja, i to da punomasno mlijeko i mliječni proizvodi ne samo da nemaju negativan utjecaj na ljudsko zdravlje, već mogu pomoći u prevenciji različitih bolesti.
Stoga, razbijmo mitove!
Posljedice nekonzumiranja punomasnog mlijeka i mliječnih proizvoda
Jedan je od osnovnih nedostataka koji se javlja ako se izbjegava konzumacija punomasnog mlijeka i mliječnih proizvoda to da se na taj način smanjuje i unos omega-3 masnih kiselina te vitamina topljivih u mastima, kao što su vitamini
UNOS PUNOMASNIH MLIJEČNIH PROIZVODA
POZITIVNO JE POVEZAN S KARDIOVASKULARNIM
ZDRAVLJEM I SMANJENIM RIZIKOM OD
POVIŠENOGA KRVNOG TLAKA I INZULINSKE
REZISTENCIJE
SAVJETOVATI
PREVENTIVNO
IZBACIVANJE PUNOMASNIH
MLIJEČNIH
PROIZVODA
IZ PREHRANE
ZBOG SADRŽAJA
ZASIĆENIH MASNIH
KISELINA BILO BI
NETOČNO, JER IH
NE KONZUMIRAMO
KAO IZOLIRANE
NUTRIJENTE
D i K. Ipak, prehrambene industrije ovom su problemu doskočile pa mlijeko obogaćuju, odnosno dodaju vitamine. Osim toga, istraživanja su pokazala da reduciranje zasićenih masnih kiselina iz prehrane, odnosno prelazak s punomasnih na obrane mliječne proizvode ne smanjuje ukupan unos kalorija već vodi povećanju unosa rafiniranih ugljikohidrata iz visoko prerađenih proizvoda, što svakako može uzrokovati bolesti srca i krvnih žila.
Najnovija znanstvena istraživanja upućuju na to da konzumiranje fermentiranih mliječnih proizvoda kao što su jogurti i sirevi
može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Također, unos punomasnih mliječnih proizvoda pozitivno je povezan s kardiovaskularnim zdravljem i smanjenim rizikom od povišenoga krvnog tlaka i inzulinske rezistencije. Rezultati desetogodišnje studije provedene na 135.335 ispitanika diljem 18 zemalja pomoću prehrambenih upitnika izvješćuje kako unos svih vrsta masti (zasićenih, monozasićenih i polinezasićenih) smanjuje rizik od smrtnosti svih uzroka, te da unos zasićenih masnih kiselina smanjuje rizik od moždanog udara. Štoviše, posljednjim istraživanjima unos punomasnog mlijeka povezan je sa smanjenom razinom pretilosti u djece, u odnosu na
djecu koja su konzumirala obrano mlijeko. Neizostavno je spomenuti da su namirnice kompleksni sustavi čiji kemijski sastav i način prerade utječe na bioaktivna svojstva nutrijenata. Dakle, iako je mlijeko bogato zasićenim mastima, ono sadržava i vitamin D, kalij, fosfor i kalcij koji mogu neutralizirati potencijalne negativne efekte zasićenih masnih kiselina.
Stoga bi savjetovati preventivno izbacivanje punomasnih mliječnih proizvoda iz prehrane zbog sadržaja zasićenih masnih kiselina bilo netočno, jer ih ne konzumiramo kao izolirane nutrijente. A najnovije preporuke govore da djeca, osobito ona predškolske dobi, u svoju prehranu svakako trebaju uključiti punomasno mlijeko.
PIŠE: Zoran Bašić Hrvatskamljekarska udruga
Stručno povjerenstvo, u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge i stručnog časopisa - Mljekarski list, odlučilo je nagraditi najbolje. Tako je “Farmom godine” proglašena mliječna farma Emine Burek iz Mostara s područja Zagrebačke županije, a titula “Najperspektivnijega mladog proizvođača mlijeka” pripala je Krunoslavu Srbljinoviću iz Gorice u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Čestitamo Emini i Krunoslavu, uz poruku osobito mladim ljudima koji su u dvojbi što u životu raditi a imaju sve potrebne uvjete za bavljenje ovim poslom - da budu odlučni i bez straha hrabro krenu u proizvodnju mlijeka, od koje mogu zadovoljno i uspješno živjeti!
Predstavljamo dobitnicu nagrade
“Mliječna farma godine”
PREMA OCJENI STRUKE, SVRSTAVA SE U RED NAJUZORNIJIH PROIZVOĐAČA MLIJEKA U REPUBLICI HRVATSKOJ
“Uvijek sam bila sretna i ponosna što radim u struci i bavim se poslom koji volim. Obrazovanje mi je omogućilo lakše snalaženje u novim situacijama i rješavanju problema, međutim, čovjek uči dok je živ i samo kontinuiranim učenjem možemo pratiti razvoj novih tehnologija”, ističe Emina Burek, dobitnica nagrade “Mliječna farma godine”.
“Proizvodnja mlijeka u našoj je obitelji posao koji se prenosi s generacije na
generaciju. Moji se roditelji Zlata i Josip cijeli svoj život bave ovom proizvodnjom, a 2002. godine donijeli smo odluku osuvremeniti proizvodnju mlijeka i pripremiti kvalitetan temelj za sve ovo što imamo danas - pomno smo planirali razvoj - od izgradnje nove staje, kupovine poljoprivrednog zemljišta, ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju, uvođenja novih ratarskih i krmnih kultura, pa do posljednjeg ulaganja u kupovinu robota
za mužnju”, u predstavljanju svoje farme kazala nam je Emina Burek, diplomirana inženjerka agronomije, koja svoja stečena znanja s fakulteta svakodnevno primjenjuje u poslu na obiteljskoj farmi. “Danas je nemoguće funkcionirati bez računala i prateće elektronike, mi na farmi već neko vrijeme koristimo softver za praćenje stada naših krava - od reprodukcije do proizvodnje, a trenutno instaliramo dva robota za mužnju, koji će još više unaprijediti posao na farmi. Zadovoljna sam našom proizvodnjom, jer svakim danom idemo korak dalje. Vodimo računa i da našim kravama osiguramo kvalitetnu hranu, ali vodimo računa i
o genetici, koja je veoma važna u visokoj proizvodnji mlijeka”. Na farmi je danas više od 500 grla različitih kategorija goveda, od čega je 200 krava simentalske pasmine, čija je prosječna proizvodnja 9402 kg mlijeka u laktaciji sa 4,2% mliječne masti i 3,6% proteina. Mlijeko predaju mljekari Dukat s kojom dugi niz godina imaju uspješnu suradnju. Obrađuju 200 ha poljoprivrednog zemljišta, na kojem proizvode voluminoznu krmu za svoje visokomliječne krave.
BAŠ KAO I MNOGE VRIJEDNE OBITELJI DILJEM NAŠE DOMOVINE KOJE SE BAVE PROIZVODNJOM MLIJEKA, I SRBLJINOVIĆI ISTIČU VAŽNOST SLOGE U OBITELJI KAO KLJUČ USPJEŠNOG POSLOVANJA
Krunoslav Srbljinović naslijedio je obiteljski posao proizvodnje mlijeka od roditelja Žakline i Darka, a prema mišljenju struke proglašen je “Najperspektivnijim mladim proizvođačem mlijeka”. Obitelj Srbljinović iz Gorice kod Rasinje u Koprivničko-križevačkoj županiji spada u sam vrh hvale vrijednih obitelji, u kojima se obiteljska tradicija proizvodnje mlijeka uspješno prenosi s generacije na generaciju. Tako se roditelji Žaklina i Darko cijeli svoj život bave stočarstvom pa je i njihov tridesetdvogodišnji sin Krunoslav po završetku Srednje škole u Koprivnici - smjer Prehrambeni tehničar, odlučio svoje stečeno znanje primijeniti na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. A rezultati danas govore u prilog tome da je Krunoslav donio ispravnu odluku i nastavio s obiteljskom proizvodnjom mlijeka.
“Proizvodnjom mlijeka bavili su se i moji baka i djed, a baka Ana je i dan danas posvećena uzgoju teladi, i time se zaista jako ponosimo i cijenimo njezin trud. Mama i tata oduvijek su bili posvećeni ovome poslu pa su tako i meni usadili poštovanje prema poslu od kojega živi cijela obitelj. Nekada se držalo samo pet krava, stado je postupno raslo, danas imamo 60 krava holstein i simentalske pasmine s prosječnom proizvodnjom većom od osam tisuća litara mlijeka po
kravi, koje godinama otkupljuje mljekara Vindija s kojom tradicionalno održavamo dobre partnerske odnose”. Krunoslav je kao mladi poljoprivrednik prije pet godina krenuo i u svoje prvo veliko ulaganje u proizvodnju mlijeka koristeći mjere iz Programa ruralnog razvoja i time olakšao posao na farmi, a naročito nabavkom robota za mužnju krava. “Robotskom mužnjom omogućeno nam je svakodnevno praćenje najvažnijih parametara
proizvodnje mlijeka”, zaključuje Kruno i dodaje kako je još puno planova, ali se trudi biti razuman i racionalan, u čemu ga svakako podržavaju i roditelji. Našem dobitniku Plakete za “Najperspektivnijega mladog proizvođača mlijeka” Krunoslavu od srca želimo da i dalje optimistično gleda u budućnost, jer su upravo ovakvi mladi poljoprivrednici kvalitetan temelj za uspješnu budućnost hrvatske poljoprivrede.
Best Buy Award priznanje dodjeljuje se proizvodima koje odaberu potrošači, i to u skladu sa strogim međunarodnim normama. Fokus odabira potrošača najbolji je omjer cijene i kvalitete proizvoda pa je oznaka Best Buy i preporuka za kupovinu odabranih proizvoda. Belje je ove godine osvojilo potrošače i dobilo Best BuyAward oznaku za tri svoja proizvoda - Premium graševinu Vina Belje, Baranjski kulen i liniju ABC svježih krem sireva. Jurica Belle, direktor prodaje i marketinga Belja, smatra da potrošači danas naj-
češće biraju proizvode s najboljim omjerom cijene i kvalitete te ističe: “Za sva tri proizvoda ovo su nova velika priznanja koja ponajprije potvrđuju kontinuitet kvalitete i posvećenost potrošačima. Naša Premium graševina samo u prošloj godini osvojila je osam zlatnih medalja za kvalitetu na eminentnim domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima vina. Bez obzira na velike nagrade ovo je vino i dalje među cjenovno najprihvatljivijima u svojoj kategoriji, jer mi na taj način stvaramo svoj krug vjernih potrošača koji su sigurni da kupovinom Vina Belje dobivaju pravu vrijednost za novac u svakoj boci. Ista je priča i s Baranjskim kulenom, koji je jedan od prvih domaćih proizvoda sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla u Europskoj uniji, koji je široko
dostupan na tržištu u izvrsnom pakiranju koje čuva svježinu i kvalitetu proizvoda. S obzirom na to da je svaki Baranjski kulen ručni rad naših majstora kulenara, smatram da apsolutno zaslužuje Best Buy Award, baš kao i ABC svježi krem sir, koji je jedan od najpoznatijih domaćih mliječnih proizvoda. Linija ABC svježih krem sireva i svi okusi kreirani su u skladu s preferencijama potrošača, što potvrđuje i ova nagrada.”
ABC svježi krem sir poznat je po svojoj jednostavnosti i bogatom okusu za koji je zaslužno ekstra kvalitetno mlijeko s vlastitih farmi i farmi kooperanata. Zahvaljujući sljedivosti proizvodnje od oranica i farmi, Belje svojim potrošačima jamči najbolje sastojke i vrhunsku kvalitetu svih proizvoda iz linije ABC sireva.
Slavonsku ravnicu od davnina krase beskrajna žitna polja, drevne hrastove šume, dukati, konji vrani i narodne nošnje, a najveći su ponos njezini vrijedni žitelji, koji svaku stopu plodne ravnice svojom bogatom dušom i vrijednim rukama svakodnevno oplemenjuju i proizvode ono najbolje što nam svima treba - hranu. Zato smo se uputili u Kruševicu na lijepo uređeno i organizirano gospodarstvo, gdje nas je dočekala šesteročlana obitelj Marić.
U svakom je poslu od velike važnosti podrška obitelji, a Sanja i Ivan zaista je imaju. U proizvodnju je uključeno i njihovih četvero djece - Antonija (25), Ivka (23), Anto (19) i Ivano (12) - svi odreda rado i bez imalo zadrške na obiteljskoj farmi odrađuju poslove, dakako kada im njihove obveze to dopuste.
Predstavljajući svoje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, ponosni domaćini prisjećaju se vremena kada su odlučili da proizvodnja mlijeka i uzgoj mliječnih krava postane njihov životni poziv. “Poljoprivreda je u našem kraju oduvijek bila tradicionalna djelatnost, i naši su se stari bavili njome, ali na neki drugačiji način, danas bismo to kazali ekstenzivno ili da se svaštarilo, a bilo je od svega pomalo. Točno prije dvadeset godina stigla je i prva krava na naše gospodarstvo, a mi smo postupno i vrlo oprezno uz potporu i preporuke struke gradili sve što imamo danas na svom gospodarstvu”, kažu nam ovi vrijedni Slavonci koji imaju samo riječi hvale i za svoju lokalnu i županijsku vlast koja sustavno unapređuje poljoprivredu na svom području.
Poznato je da prvi dojam obično ne vara, a ovdje je riječ o vrlo dobro organiziranom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu na kojem se zna tko, kada i što radi
Anto Marić, student Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kaže kako se poljoprivredom bavi od malih nogu i da je upisivanje Agronomije bio logičan slijed u njegovu obrazovanju. “Želio bih nastaviti s obiteljskom proizvodnjom mlijeka i proširiti djelatnost, a jedva čekam da svoja znanja stečena na fakultetu krenem primjenjivati na svojoj farmi. Ono što su mene naučili moji roditelji jest da uz ljubav prema poslu kojim se bavim, jedino složna obitelj može uspješno odolijevati svim izazovima s kojima se susreću vrijedni hrvatski seljaci”, poručuje ovaj mladi Slavonac
“Danas na gospodarstvu imamo sto dvadeset krava s prosječnom dnevnom proizvodnjom od dvadeset pet litara mlijeka. Od početka bavljenja ovim poslom važna nam je kvaliteta mlijeka kako bi našoj mljekari Belje osigurali kvalitetnu sirovinu, jer će jedino tako moći na tržištu potrošačima ponuditi i vrhunske mliječne proizvode. Mi se i dalje trudimo kontinuirano učiti i ulagati u ovu proizvodnju od koje živimo, a koliko god da ste sigurni u svoje znanje i ono što svakodnevno radite na farmi - ipak slušajući savjete stručnjaka, pohađajući predavanja i čitajući stručne časopise - čovjek nauči nešto novo, što mu može pomoći u proizvod-
nji”, ističu Sanja i Ivan i nastavljaju: “Ponosni smo što je i naš sin Anto student Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a koji već svoja stečena znanja polako primjenjuje na našoj farmi. Mi smo odmalena svojoj djeci govorili kako je važno školovati se, jer će jedino tako moći ići ukorak bilo čime se bavili u životu”.
ŠTO SU NAM OTVORENA
SRCA POKAZALI KAKO JE PROIZVODNJA MLIJEKA, IAKO ČESTO PUNA NEIZVJESNOSTI, POSAO OD KOJEG MOŽE ŽIVJETI CIJELA OBITELJ
ŠPAROGE I MLADI LUK MEĐU PRVIM SU GLASNICIMA PROLJEĆA NA NAŠIM TANJURIMA. U KOMBINACIJI SA ZAGREBAČKIM SIROM U SLASNOM QUICHEU POSTAJU PRAVA PROLJETNA GOZBA.
Za tijesto
• 250 g glatkog brašna
• 50 g pirovog brašna
• 1 žličica soli
• 150 g Dukat maslaca
• 1 žumanjak
• 4-5 žlica ledene vode
Za nadjev
• 1 vezica mladog luka
• 250 g vrtnih šparoga
• 1 žlica maslinovog ulja
• 1 žličica Dukat maslaca
• prostohvat soli
• 375 g President Zagrebačkog sira
• 2 jaja
• 1 žlica dijon senfa
• 20 g naribanog sira Galbani Grana Padano
• Po ukusu sol i papar
• Tijesto omotajte prozirnom folijom i odložite u hladnjak na pola sata.
Za nadjev:
• Dok se tijesto hladi, pripremite nadjev tako da nasjeckate mladi luk i šparoge na kolutiće.
• U velikoj tavi zagrijte maslinovo ulje i maslac.
• Dodajte mladi luk i šparoge pa sve pirjajte nekoliko minuta dok povrće ne omekša. Posolite i maknite s vatre.
• Razvaljano tijesto pažljivo prebacite u kalup za quiche promjera oko 22 cm. Prstima ga nježno utisnite u nabore na kalupu pa ga izbodite vilicom.
• Tijesto prekrijte papirom za pečenje, opteretite suhim grahoricama i pecite “na slijepo” 15 minuta u pećnici zagrijanoj na 200 stupnjeva.
Za tijesto:
• U zdjeli miksera pomiješajte glatko brašno, pirovo brašno i sol.
• Dodajte hladni maslac narezan na listiće pa sve miksajte spiralnim nastavcima dok ne dobijete mrvičastu smjesu.
• Zatim dodajte žumanjak i 4-5 žlica hladne vode pa nastavite miksati dok se sastojci ne povežu.
• Smjesu prebacite na radnu površinu i brzo je rukama zamijesite u tijesto.
• Zagrebački sir prebacite u posudu za miksanje pa ga razradite mikserom kako bi postao kremast.
• Dodajte jaja, senf, ribani sir Galbani Grana Padano, sol i papar pa sve još jednom dobro izmiksajte u homogenu smjesu.
Slaganje quichea:
• Ohlađeno tijesto prebacite na list papira za pečenje pa ga razvaljajte u veliki krug promjera oko 30 cm.
• Nakon toga maknite papir za pečenje i grahorice, smanjite temperaturu pećnice na 180 stupnjeva i pecite tijesto još desetak minuta ili dok ne postane lagano rumeno i hrskavo.
• Tek tada ga izvadite iz pećnice pa po njemu rasporedite pirjane šparoge i mladi luk. Prelijte sve mješavinom sira i jaja, a po želji po vrhu rasporedite još koju šparogu i mladi luk.
• Vratite sve u pećnicu i pecite još 30 minuta na 180 stupnjeva ili dok se quiche lijepo ne zarumeni.
• Pečeni quiche ostavite da se ohladi na sobnu temperaturu pa ga zatim poslužite.
Sastojci za tijesto:
• 400 g oštrog brašna
• 1,5 dl jogurta ‘z bregov
• 1,5 dl mlijeka ‘z bregov
• 100 g omekšanog maslaca ‘z bregov
• 1 čajna žličica soli
• 1 čajna žličica šećera
• 1 paketić praška za pecivo
• 1 paketić instant kvasca (suhog)
Ostali sastojci:
• malo ulja
• jaje za premazivanje
• Vivis krem sir za punjenje (po željinatur, s povrćem, sa šunkom…)
• grančice peršina za ukras SASTOJCI PRIPREMA
• Svi sastojci za tijesto neka budu sobne temperature (ne iz hladnjaka). Pomiješajte prvo tekuće sastojke, dodajte kvasac i šećer, malo razmutite, zatim umiješajte sve suhe sastojke. Zamijesite meko elastično tijesto. Neka odstoji desetak minuta. Zatim ga razvaljajte na debljinu oko trećine centimetra. Narežite na trake široke oko 2 cm. Omotajte po jednu ili dvije trake oko uljem premazanih kalupića za šaumrole ili oko tuljčića od aluminijske folije (neka bude malo deblje presavijena da bude čvrsto). Poredajte ih na lim za pečenje obložen papirom za pečenje i pecite u pećnici na 185 °C oko 15 minuta ili do željene boje. Pečeno tijesto ohladite. Napunite “mrkvice” Vivis krem sirom i ukrasite grančicama peršina.
TORTA S MEDENIM KORAMA
I NAJFINIJOM KREMOM OD SIRNOG NAMAZA ULJEPŠAT ĆE
SVAKI USKRSNI STOL. OBLIK ZECA DODATNO JOJ DAJE NA ŠARMU.
Tijesto
• 1 jaje
• 150 g šećera
• 60 ml mlijeka
• 30 g meda
• 60 g maslaca
• 450 g glatkog brašna
• 7 g sode bikarbone (jedna žličica) Krema od sirnog namaza
• 800 g ABC sirnog namaza, sobne temperature
• 180 g šećera u prahu
• 400 ml vrhnja za šlag Dodatno
• macaronsi za ukrašavanje
• jagode za ukrašavanje
• cvijeće za ukrašavanje
• Jaje i šećer izradite mikserom, prebacite u lonac s debljim dnom pa dodajte mlijeko, med i maslac. Zagrijte na laganoj vatri dok se maslac ne otopi.
• Ugrijanoj smjesi dodajte brašno te sodu bikarbonu.
• Kuhačom miješajte sastojke nekoliko minuta, odnosno dok se tijesto ne formira u ljepljivu kuglu. Kada se tijesto povezalo i formiralo u kuglu maknite ga s vatre i ostavite po strani nekoliko minuta.
Za koliko osoba: 10 Težina pripreme: 3, srednje zahtjevno
Vrijeme pripreme: 40 minuta
Proizvod: ABC CLASSIC Kategorije: ljeto, zima, proljeće, ljeto, Uskrs, srednje vremenski zahtjevno, slatko
Keywords: krema od sirnog namaza, uskrsni recept, uskrsna torta, alphabet cake, svečano
• Pobrašnite radnu podlogu pa prebacite tijesto. Podijelite ga na tri jednaka dijela.
• Pećnicu zagrijte na 180 stupnjeva.
• Razvaljajte prvi komad tijesta na debljinu oko 3 milimetra. Razvaljano tijesto prebacite na papir za pečenje, ovako ćete ga lakše kasnije prebaciti na lim.
• Postavite oblik zeca (glava i uši) koji ste izrezali od papira na tijesto pa pomoću noža izrežite tijesto. Tijesto u obliku zeca prebacite s papirom za pečenje na lim. Tijesto probodite vilicom na više mjesta.
• Prvu koru stavite u pećnicu te pecite oko 5 minuta. Kada vidite da je poprimila rumenu boju, tada je gotova.
• Isto napravite s preostale dvije kore.
• Mikserom izradite sirni namaz (sobne temperature) sa šećerom u prahu. Dodajte vrhnje za šlag te mikserom izradite dok krema ne postane dovoljno čvrsta.
• Kremu prebacite u slastičarsku vrećicu s okruglim nastavkom.
• Na pladanj ili stalak za torte stavite prvu koru. Pomoću vrećice postavite kremu.
• Sada stavite drugu koru te ponovno kremu.
• Postavite treću koru te i nju ukrasite preostalom kremom.
• Tortu ukrasite macaronsima, cvijećem i jagodama.
• Ohladite dva sata u hladnjaku prije posluživanja.
