Mlijeko i ja 2/2010 by Hrvatska mljekarska udruga

ISSN 1846-8268

broj 2 (10) â&#x20AC;˘ 1. lipnja 2010.

MEDIJSKI POKROVITELJ

svjets k dan i mlijek a

Hrvatska mljekarska udruga

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko i Ja

LJEKOVITA MOĆ MLIJEKA

Mlijeko i mliječni proizvodi u prevenciji osteoporoze Sastojci mlijeka i mliječnih proizvoda vrlo povoljno utječu na resorpciju kalcija ziku. Ovi podaci ne zaobilaze niti artritis). Dakako, pojavi i nastan- zapravo najvažnije preventivne Hrvatsku. Stoga naše čitateljice ku bolesti pridonosi i način života mjere. Jedna od njih je i pravili čitatelje treba što kvalitetnije in- i životne navike, kao što su pre- na prehrana, koja mora osigurasteoporoza je jedan od formirati i educirati o potrebi prekomjerna konzumacija alkohola, ti dovoljan unos kalcija i vitamina kave, duhanskog dima, nepravil- D. Osobito se to odnosi na ostevrlo teških javnozdrav- vencije ove bolesti. Kao najčešći rizični čimbenici na prehrana, nedovoljna tjelesna oporozu tipa II, kod koje je zbog stvenih problema vistarenja smanjena resorpcija kalsoko razvijenih zema- osteoporoze navode se nasljed- aktivnost i izloženost suncu. cija, dok je kod osteoporoze tipa lja suvremenog svijeta, a pre- ni ili konstitucijski (ženski spol, biI nastanak bolesti vezan uz mama aktualnim podacima različitih jela rasa, nježna tjelesna građa, Najvažnija je prevencija istraživanja danas u svijetu čak prerana menopauza), kao i boleLiječenje osteoporoze je du- njak estrogena. Pored ostalih namirnica važnih 10% populacije boluje od osteo- sti koje pogoduju njezinu nastan- gotrajno, a stupanj uspješnosti poroze. Od nje boluju i muškarci ku (atroja nadbubrežnih žlijezda, najčešće nepredvidiv. Zasniva u pravilnoj prehrani u prevenciji i žene, no žene su u postmeno- kronična opstruktivna bolest plu- se na upotrebi lijekova, od kojih osteoporoze, svojim sadržajem pauzi izložene mnogo većem ri- ća, bolesti štitnjače, reumatoidni su najučinkovitije novije genera- minerala i vitamina mlijeko i mlicije bifosfonata, koji sprječavaju ječni proizvodi zauzimaju veoma napredovanje osteoporoze i po- važno mjesto. Tako je prosječan Ugroženost osteoporozom uvjetovana većavaju koštanu masu, smanju- sadržaj glavnih mineralnih tvari u je i demografskom strukturom razvijenih jući rizik od prijeloma kralježnice mlijeku: kalcija 123 mg/100 mL, zemalja, koju karakterizira sve viši udjel starijeg i kuka. Osim lijekova, ili u kom- fosfora 95 mg/100 mL, kalija 141 stanovništva, a to ne zaobilazi niti Hrvatsku… binaciji s njima, u liječenju su mg/100 mL, natrija 39 mg/100 napisao

Mr. sc. Slavko Kirin

Mlijeko i Ja

mL te magnezija 12 mg/100 mL. Osobito je važna visoka bioraspoloživost kalcija iz mlijeka, odnosno njegova resorpcija. Njezinu razinu određuju sastojci mlijeka i mliječnih proizvoda - vitamin D, mliječna kiselina, limunska kiselina, kazeinatno-fosfatni peptidi, laktoza, fosfati, mliječne bjelančevine, natrij, kalij i magnezij. Vitamin D neposredno pospješuje enteralnu resorpciju kalcija. Dnevna preporučena količina (RDA) vitamina D iznosi od 200 do 400 jedinica, što je količina od 5 do 10 μg. Valja napomenuti kako mlijeko nije bogato sadržajem vitamina D, posebice tijekom zimskog razdoblja, kada se muzna stoka ne hrani zelenom krmom, bogatom provitaminima vitamina D. Mljekarski stručnjaci uspješno su otklonili ovaj nedostatak, te su tako razvijeni postupci obogaćivanja mlijeka vitaminom D i ostalim decitarnim vitaminima. Mliječna i limunska kiselina kao kelatni agensi povećavaju intestinalnu koncentraciju topljivog kalcija, a time i njegovu resorpciju. Kazeinatno-fosfatni peptidi utječu na topljivost kalcija u crijevima. Laktoza potiče pasivnu difuziju, odnosno resorpciju kalcija iz crijeva u krvotok. Poput kalcija, i fosfor pripada građevnim elementima kostiju. Prema novijim istraživanjima, previsok sadržaj fosfora sprječava crijevnu resorpciju kalcija pa su zato poželjne namirnice sa sadržajem kalcija višim od sadržaja fosfora, odnosno u pravilnoj prehrani treba paziti na omjer kalcija i fosfora. Upravo u mlijeku i mliječnim proizvodima taj je odnos vrlo povoljan. Mliječne bjelančevine, kao i neke bjelančevine biljnog podrijetla, povisuju renalni gubitak kalcija. Stoga je vrlo važan

MLJEKARSKA REVIJA

omjer između kalcija i bjelančevina, koji bi trebao biti od 15:1 do 19:1, što znači da na 1 g bjelančevina dolazi između 15 i 19 mg kalcija. Zapamtimo da je u mlijeku taj omjer vrlo povoljan. Natrij povećava renalno izlučivanje kalcija, a računa se da 1000 mg natrija unesenog hranom dovodi do gubitka od 20 do 40 mg kalcija preko bubrega. Kalij sprječava izlučivanje kalcija iz organizma, pa je vrlo važan omjer natrija i kalija u namirnicama. Magnezij djeluje kao aktivator hormona koji regulira razinu kalcija u kostima i krvi. Općenito se može reći da sastojci mlijeka i mliječnih proizvoda vrlo povoljno utječu na resorpciju kalcija, čija resorpcijska kvota iznosi 32%. Mliječni izvor kalcija

Dnevna potreba čovjekova organizma za kalcijem ovisi o spolu i o životnoj dobi. U mladosti ona iznosi oko 800 mg, dok se u starijoj životnoj dobi i kod osteoporoze preporuča dnevna doza od 1000 do 1500 g kalcija. To bi zapravo značilo da se sa 0,65 litre mlijeka u mladosti, odnosno sa 0,81 do 1,22 litre mlijeka u starijoj dobi i kod osteoporoze može podmiriti dnevna potreba organizma za kalcijem. Osim što je izvanredan izvor kalcija, mlijeko predstavlja kompletnu namirnicu koja sadrži sve bitne sastojke pravilne prehrane.

Glavni sastojci mlijeka imaju veliku biološku vrijednost i nalaze se u vrlo povoljnom međusobnom omjeru, što omogućava njihovu odličnu apsorpciju u probavnom traktu. Tako se npr. jednom čašom mlijeka (2 dcL) podmiruje 30% kalcija, 10% vitamina D, 16% proteina, 11% kalija, 10% vitamina A, 33% vitamina B12, 25% vitamina B2, 10% vitamina B3 te 25% fosfora njihovih preporučenih dnevnih potreba. Osim visoke hranjive vrijednosti, mlijeko je važno i jer sprječava nastanak mnogih bolesti, a djeluje i sedativno i analgetično. Sadržaj kalcija i pojedinih minerala u siru ovisi o skupini kojoj pripada, odnosno o sadržaju suhe tvari sira. Što je viši sadržaj suhe tvari sira, tj. što je sir tvrđi, to je viši sadržaj minerala u njemu. Tako su granične prosječne vrijednosti bioraspoloživosti glavnih mineralnih tvari u siru sljedeće: kalcija 100-1300 mg/100 g, fosfora 200-900 mg/100 g, kalija 50-380 mg/100 g, natrija 301850 mg/100 g, te magnezija 10-70 mg/100 g sira. Treba istaknuti kako je sa 100150 g sira ementalera, primjerice, moguće podmiriti potrebe za preporučenom dnevnom količinom kalcija. Zapravo, zahvaljujući svom kemijskom sastavu i organoleptičkim svojstvima sir je izvanredno vrijedna namirnica kojom se vrlo lako podmiruju

Utvrđeno je da koštana masa stvorena u doba adolescencije određuje razinu rizika pojave osteoporoze u starijoj dobi sve potrebe organizma za energijom, bjelančevinama, mineralima, vitaminima i ostalim sastojcima u tragovima. Sir je i lako probavljiva i zasitna namirnica, a velika zasitnost temelji se na visokom energetskom potencijalu sira, koji organizam nastoji što potpunije iskoristiti, odnosno na njegovom razmjerno dugom zadržavanju u probavnom traktu što daje osjećaj sitosti. Kao opći zaključak, može se reći da su mlijeko i mliječni proizvodi bogati i biološki vrijedni izvori kalcija pa su prehrambeno nenadomjestive namirnice u prevenciji osteoporoze, kako u mladenačko doba kada prevencija ima svoju primarnu svrhu, tako i u starosti, kada osteoporozu treba liječiti, usporiti ili zaustaviti. Osim ovoga važnog svojstva, mlijeko i mliječni proizvodi imaju veliku hranjivu vrijednost i odlična organoleptička svojstva, te su neizostavni čimbenik pravilne i zdrave prehrane.

Količina (mg/100 g) Skupina i vrsta sira

Kalcij

Fosfor

Omjer Kalcij : Fosfor

Ekstra tvrdi - parmezan

1200

760

1,58:1

Tvrdi - ementaler, paški, livanjski

1100

700

1,57:1

Polutvrdi - edamac, gouda, trapist

800

550

1,45:1

Meki - camembert, mozzarella

400

300

1,34:1

Svježi sir

150

0,60:1

Tablica 1. Prosječni sadržaj i omjer kalcija i fosfora u 100 g pojedinih skupina i vrsta sireva

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

RIJEŠIMO SVAKODNEVNE NEDOUMICE

Zašto, kako, je li istina…? Mnoga znanstvena istraživanja dokazuju pozitivnu ulogu mlijeka u promociji zdravlja i prevenciji mnogih bolesti napisala Milna Tudor Kalit, dipl. ing

rvi lipnja obilježavamo Svjetski dan mlijeka, podsjećajući se na to kako mlijeko i mliječni proizvodi u piramidi prehrane zauzimaju vrlo važno mjesto. Konzumaciju mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i drugih vrsta namirnica, možemo izraziti jedinicama serviranja. Jedna jedinica serviranja mlijeka/mliječnih proizvoda je šalica mlijeka, ili šalica jogurta, ili dvije kriške sira (~40 grama), ili dvije šalice svježeg sira. Djeca ih trebaju uzimati u količini od dvije jedinice serviranja dnevno, dok su odraslima potrebne tri. Mnoga znanstvena istraživanja dokazuju pozitivnu ulogu mlijeka u promociji zdravlja i prevenciji mnogih bolesti. Najzanimljivije preventivno i terapeutsko djelovanje mlijeka iskazuje se kod kostiju, zubi, krvožilnog sustava, pretilosti, dijabetesa tipa 2

i tumora. Unatoč trudu za popularizacijom konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda u svijetu i kod nas (pa i mljekarska revija Mlijeko i ja proizašla je iz te želje), još uvijek postoje brojne nedoumice i pitanja vezana uz mlijeko i mliječne proizvode što uzrokuje i dalje nedovoljno uzimanje tih proizvoda, smatraju stručnjaci. Evo nekih nedoumica:

dok 100 mL punomasnog mlijeka sadrži prosječno 12 mg. Usporedbe radi, 20 g maslaca sadrži 59 mg kolesterola, 60 g jaja 270 mg, 100 g žumanca jajeta 1560 mg, 100 g životinjskih jetara 300 mg.

izvor esencijalnih masnih kiselina i vitamina topivih u masti, posebice E i A. S obzirom na to da je preporuka nutricionista kako bi 20-35% dnevnoga energetskog unosa trebalo potjecati od masti, maslac je odličan izbor za zadovoljenje dijela tih potreba.

• Uzrokuju li mliječni • Deblja li maslac? proizvodi povećane razine Namirnice karakterizira energetkolesterola u krvi? Osobama koje su zdrave i nema- ska vrijednost, no, nijedna ne deju problema s razinom kolestero- blja sama po sebi. Važan je od• Je li mlijeko la u krvi uzimanje mliječnih proi- nos unesene i potrošene energimasna namirnica? Čak 80-90% mlijeka čini voda. zvoda ne može štetiti, pa čak ni je, što znači da unos energije ne Samo 3,2% mliječne masti sadr- punomasnih mliječnih proizvoda smije biti veći od potrošnje kako ži primjerice punomasno mlijeko, (dakako, u umjerenim količina- bismo spriječili debljanje. Ipak, ne što znači da 100 g mlijeka sadrži ma). Često se sir izbjegava upra- može se zanemariti da 10 g ma3,2 g masti (razmislite, pa zar je vo zbog toga, no istraživanja su slaca nosi 75 kcal, pa je važno to puno?). Ovaj podatak, prema pokazala da tek 3-4% ukupnoga voditi računa o količini pojedenog tome, mlijeko svrstava u skupinu dnevnog unosa kolesterola po- maslaca (nikako ga ne smijemo potpuno izbaciti iz prehrane!). tječe od sira. malomasnih proizvoda. • Treba li tijekom redukcijske • Sadrži li mlijeko kolesterol? • Je li maslac zdrav? Primjerice, 100 mL obranog mli- Mliječna mast sadrži 75% tva- dijete iz prehrane izbaciti jeka sadrži zanemarive količine ri koja ima veliko biološki aktiv- mliječne proizvode? kolesterola (gotovo jednake 0), no djelovanje. Maslac je odličan Istraživanja su pokazala da osobe

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

jeko je puno kvalitetniji odabir za zdravlje kostiju zbog boljeg odnosa kalcija i fosfora za iskorištenje i ugradnju u kosti. Osim toga, mnoge biljke koje sadrže određene tvari (poput okuzimaju tri jedinice salata i tata) koje mogu spriječiti serviranja mlijeka apsorpciju kalcija. Primjerice, koi mliječnih proizvoda ecijent apsorpcije kalcija iz mlijednevno brže gube na tjele- ka je 32,4 a iz špinata 5%. Dakasnoj težini od onih koje su iz svo- ko da se količina ne smije zaneje prehrane u potpunosti izbacile mariti. U odnosu na mlijeko biljke mlijeko i mliječne proizvode. Glav- sadrže puno manju količinu kalni razlog je prisutnost kalcija, pep- cija. Količina kalcija iz jedne čaše tida sirutke, fosfopeptida kazeina, mlijeka jednaka je količini u 2,4 kg razgranatih aminokiselina, laktoze graha, ili 1,4 kg špinata, ili 442 g i konjugirane linolne kiseline koji kelja, ili 369 g brokule. pomažu mehanizmu mršavljenja mijenjajući metabolizam masne • Sadrže li svi mliječni proistanice iz lipogeneze (formiranje zvodi istu količinu kalcija? masti) u lipolizu (razgradnja masti). Ne, i upravo je zato važna raznolika i uravnotežena prehrana. Tako primjerice oko 300 mg kalcija • Sadrži li obrano mlijeko možemo naći u 250 mL mlijeka, manje kalcija? Neovisno o količini masti, mlije- u 190 g jogurta, 30 g sira Emenko uvijek sadrži podjednaku ko- talera, 40 g sireva s plavim plijeličinu kalcija, oko 120 mg u 100 snima, 80 g Camemberta ili 380 g svježeg sira. mL mlijeka. • Može li kalcij iz voća i povrća zamijeniti kalcij iz mlijeka? Kalcij iz mlijeka ima neke karakteristike koje ga čine teško zamjenjivim. Prije svega to je kemijski oblik koji mu omogućuje bolju apsorpciju u crijevima, a time i iskorištenje u organizmu. Također, mli-

matriksa kojeg čine laktoza, fosfolipidi, fosfor i vitamin D za koje je poznato da potpomažu apsorpciju kalcija u crijevima i omogućuju ugradnju kalcija u kosti. Kalcij iz vode nema “pomagače” za njegovu apsorpciju.

Najzanimljivije preventivno i terapeutsko djelovanje mlijeka iskazuje se kod kostiju, zubi, krvožilnog sustava, pretilosti, dijabetesa tipa 2 i tumora

• Što može biti zamjena za mlijeko osobama koje pate od laktoza netolerancije? Osobe koje ne mogu razgraditi laktozu mogu u manjoj količini uzimati jogurt i sir jer oni sadrže Svježi sir sadrži manje kalcija ali manje laktoze – tijekom proizvodima i manje soli i ima veću nunje jogurta i zrenja sireva dio lak- tritivnu vrijednost s obzirom na sadržaj proteina. Pri proizvodnji toze prelazi u mliječnu kiselinu. svježeg sira mlijeko se pasterizira na 85 C. Pri toj temperaturi • Treba li sir izbjegavati zbog dolazi do denaturacije proteina količine soli? Prema preporukama nutricio- sirutke pa se oni vežu na glavnista, dnevno hranom smijemo ni protein mlijeka - kazein. Na taj unositi 2300 mg natrija (jedna žli- način proteini sirutke zadržavaju čica kuhinjske soli). Sir je u sva- se u siru a ne prelaze u sirutku. kodnevnoj prehrani u odnosu na Nutritivna vrijednost sira tako se druge namirnice mali izvor soli. povećava jer se proteini sirutke Istraživanja pokazuju da tek 5% smatraju nutritivno najvrjednijim dnevnog unosa soli potječe od proteinima, zbog njihova aminosira. No, osobe koje zbog zdrav- kiselinskog sastava koji je blizu stvenih razloga (povišeni krvni biološkog optimuma. Osim toga, tlak) moraju paziti na unos soli, svojim bioaktivnim djelovanjem • Je li kalcij iz vode isti kao i mogu birati sireve s manjim sa- pozitivno utječu i na zdravlje čokalcij iz mlijeka? Voda može sadržati od 150 do držajem soli, poput svježeg sira vjeka: antikancerogena i anti600 mg kalcija po litri. Apsorpcija (375 mg natrija/100 g) ili ementa- mikrobna aktivnost, pomoć u smanjenju povišenoga krvnog kalcija iz vode u crijevima gotovo lera (450 g/100 g). tlaka i kolesterola u krvi, smanjeje jednaka onoj iz mlijeka. No, tu nje teka i sprečavanje/smanjemože prestati svaka usporedba. • Je li svježi sir nutritivno manje alergijskih reakcija. Kalcij u mlijeku dio je složenog nje vrijedan od zrelih sireva?

Mlijeko i Ja

INTERVJU

RAZGOVOR SA SONJOM NJUNJIĆ,

Normalna tjele razgovarala

Vera Volarić, dipl. ing.

vojim predanim radom Sonja Njunjić pridonijela je unaprjeđenju zdravlja mnogih koji su slijedili njezin osobni primjer i učili od nje, a mnogima je pomogla i da spoznaju koliko je važno čuvati zdravlje. U razgovoru smo saznali što misli o brizi društva ali i nas samih o zdravlju, prehrani i sve većem problemu pretilosti svih dobnih skupina • Jesmo li kao nacija svjesni da pretilost može izazvati teške zdravstvene posljedice? Nije nam svima poznato da je normalna tjelesna težina temelj optimalnoga psihozičkog zdravlja, jer da se više educiramo i da više promišljamo kako nas prekomjerna težina i debljina sprječavaju u svakodnevnim aktivnostima, sigurno bismo to više držali pod kontrolom i nastojali promijeniti životne navike koje su nas dovele do teških zdravstvenih posljedica koje uzrokuje debljina. Koliko god ja željela kroz sve svoje aktivnosti i trud osvijestiti osobe s problemom debljine, to se teško prihvaća i još često tumači samo kao estetski problem. Svatko od nas zna “da je ljepota u oku onoga tko nas gleda” i da je debljina isključivo zdravstveni problem. • Kakvo je stanje danas kada ga usporedite s onim od prije dvadesetak godina, jesmo li generalno deblja nacija?

Danas je u Hrvatskoj debljina poprimila epidemijske razmjere i spadamo među 5-6 najdebljih nacija u Europi. Razlog je tome, dakako, to što se više jede industrijski pripravljena hrana, manje se kreće, čovjek sve više koristi tehnička dostignuća, i u kući i u prirodi pa se zički ne aktivira dovoljno, a ponuda namirnica i “fast fooda” koje se brzo pretvaraju u masne stanice u vrlo je velikom porastu. Običaji pripravljanja obroka u kući, dijeljenje užitka zajedničkih obroka polako nestaju, a s druge strane u porastu su mjesta brze hrane, pekarnice s iznimno lošim proizvodima. Sve je to smješteno blizu škola, tvrtki i slično. Nestali su mali “zdravljaci” gdje sam ja pod velikim odmorom mogla kupiti kvalitetno pecivo od polubijelog brašna i mlijeko ili jogurt. Osobito želim istaknuti kako ja vidim odgovornost za odgoj naše djece. Roditelji moraju poticati razvijanje individualnosti svoje djece, a prvo treba naučiti “biti drugačiji od mase”, pa kada svi kupuju “smrdljive hot-dogove, hamburgere”- kupiti “graham pecivo i jogurt” i s ponosom to jesti. Poruka je - JA ZNAM I IZBOR JE MOJ! • Što kaže statistika, koja je najčešća dobna granica debljine i je li više pretilih žena ili muškaraca? Nema stroge dobne granice, prije je ona bila u četrdesetima ili pedesetima. Razmišljalo se otprilike ovako: “Rodila su se djeca, smirio se život, želja je manje, pa hajde da više jedemo i štošta slavimo ali uz piće i iće”. A danas je porast broja debe-

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

PREDSJEDNICOM UDRUGE ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE

esna težina temelj je zdravlja le djece pa tako i adolescenata, ali i onih oko tridesete godine nažalost u porastu, međutim, to prate i različite bolesti koje su se prije povezivale samo sa starijim dobom. U Hrvatskoj je oko 2,100.000 prekomjerno teških ljudi, a kada bismo ozbiljno počeli primjenjivati prevenciju, još uvijek bismo mogli spriječiti nastanak debljine koji uvjetuje bolesti kao što su dijabetes tipa II, kardiovaskularne tegobe, pojavu nekih malignih bolesti, razaranje lokomotornog sustava i sve više i više gastrointestinalnih tegoba. Od ovog broja čak je 600.000 debelih, a oko 60.000 morbidno debelih. Sve su to statistike koje nalažu, i to odmah, hitan pristup debljini kao bolesti i poduzimanje svih mjera kako bi se ona spriječila i liječila. • A što je s djecom? Nažalost, sve je više prekomjerno teške djece (do 18 godina), tako da se približavamo brojki od 100.000, a od toga je oko 6% pretile djece. Tužno je to što se sve češće rađaju debela djeca, i to zbog neodgovarajuće prehrane trudnica, a svako debelo dijete koje do desete, odnosno dvanaeste godine ne postigne optimalnu težinu za njegov uzrast i konstrukciju, kasnije postaje debela osoba koja će imati ne samo probleme socijalne uključenosti, nego i sve psihozičke probleme koji prate debljinu. Dr. Željko Metelko, cijenjeni dijabetolog, istaknuo je žalosnu činjenicu - ‘’ako se djeca ovim tempom nastave debljati, roditelji će po-

kapati svoju djecu’’. Dr. Mirko Koršić, renomirani endokrinolog i predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, ističe pak kako u vrijeme kada je on počeo raditi nije bilo djece dijabetičara tipa 2, dok je danas njihov broj u zabrinjavajućem porastu. To su ozbiljni razlozi da se zabrinemo svi zajedno i svatko u svojoj domeni djelovanja pridonese rješavanju problema debljine. • Na koji način šira društvena zajednica može djelovati na promjenu životnih stavova? Da bi se djelovalo na debljinu kao bolest, potrebna je aktivna edukacija - od trudnoće, ranog djetinjstva, vrtića, zdravstvenih voditelja, osoblja koje je odgovorno za prehranu, kontrola prehrane u studentskim restoranima i kantinama tvrtki, pojačana zička aktivnost od djetinjstva do kasnije životne dobi, znači sve zajedno edukacija, edukacija i edukacija. Najvažnije institucije koje se pritom moraju uključiti svakako su Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa kao i cjelokupna prehrambena industrija, to znači vrhunska kontrola onoga što nam se nudi na policama. Društvo - ja, mi, vi - privatni i javni sektor - treba preuzeti svoju odgovornost i zanemariti osobne interese. Najodgovorniji su mediji svih prola, ne samo da nas radi vlastita prota bombardiraju reklamama “zabluda i prijevara, protiv zdravlja,“, nego šalju i poruke nerealnog izgleda i ljepote koji dodatno

stvaraju skupinu bolesnih mladih ljudi “anoreksija, bulimija”, a debele guraju u još veću debljinu jer je za redukciju debljine potreban veliki trud, to je dugotrajan proces, a medijska obećanja su “sada i odmah uz neku tableticu”. • Postoji li strategija za liječenje i prevenciju debljine? Da, postoji strategija. Upravo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi radi na Akcijskom planu za prevenciju i liječenje debljine i prekomjerne težine, u koji je uključena struka (liječničko i medicinsko osoblje, nutricionisti…), udruge, škole, vrtići. Smatram da će ovaj Akcijski plan koji će se provoditi od 2010. do 2014. pridonijeti da se debljina stavi na pravo mjesto u Ministarstvu zdravstva i da svaki čovjek može biti zdravstveno zbrinut. Moj je stav pokrenuti pedijatre i obiteljske liječnike, osigurati im sve mogućnosti da s takvim pacijentima mogu raditi. • Kada ste osnovali Udrugu za prevenciju prekomjerne težine i s kojim ciljem? Udruga je osnovana 2002. godine. Nezin je osnovni cilj bio da osobama koje su prekomjerno teške i debele osiguramo jedno mjesto izvan institucija, kamo mogu doći, gdje se mogu educirati i gdje se mogu istinski suočiti sa svojim problemom, bez ikakve stigmatizacije koje društvo nameće debelim osobama. U tome smo uspjeli 90%, jer se danas vrlo otvoreno i iskreno go-

Porazna statistika nam nalaže hitan pristup debljini kao bolesti i poduzimanje svih mjera kako bi se ona spriječila i liječila vori o debljini kao problemu, to jest bolesti. • Koliko je važna kvalitetna informiranost stanovništva o prevenciji i liječenju pretilosti? Smatram da je od iznimne važnosti. Prema dr. Mirku Koršiću, najprije svi moramo shvatiti da je debljina bolest za koju ni u kom slučaju nije kriva oboljela osoba. To znači da prvenstveno struka na vrijeme mora dijagnosticirati koliko je problem debljine dubok, od psiholoških do organskih uzroka. Želim kazati da se sve više otvaraju ambulante za debljinu, i privatne i državne. Prva je bila na KBC-u Zagreb. Najvažnije je educirati pacijenta da znanost može pomoći, ali bez dvosmjerne komunikacije, tj. odluke koju donosi sama osoba i prihvaćanja da je to cjeloživotni proces - sve pada u vodu. • Možemo li reći da je pravilna prehrana preduvjet dobroga zdravlja? Možemo reći da je pravilna prehrana preduvjet, ali za to cijelo društvo treba ponuditi bolji izbor namirnica, jer je inače uzaludno promovirati pravilnu prehranu. S druge stra-

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

PODRŠKA OBITELJI TEMELJ JE USPJEHA

Mliječna priča obitelji Pavić u srcu Slavonije U organizaciji i raspodjeli poslova na farmi uvažavaju se osobni aniteti i razina stečenih znanja, što je svakako dodatan motiv pri svakodnevnom izvršavanju radnih obaveza napisao

Zoran Bašić, dipl. ing.

lavonsku ravnicu krase beskrajna žitna polja i drevne hrastove šume, kruh i vino, kulen i rakija, dukati, konji vrani i narodne nošnje, a ponos su joj njezini vrijedni žitelji, koji svojom bogatom dušom i vrijednim rukama

Složna obitelj, ljubav prema životinjama i dobra proizvođačka praksa prednosti su ove obitelji, koja dostojno predstavlja vrijednoga hrvatskog seljaka

stoljećima odolijevaju svim nedaćama koje su ih sustizale. U Kuševcu, idiličnom slavonskom mjestu, na udaljenosti s koje se još uvijek dobro naziru zvonici đakovačke katedrale, uz sva prirodna bogatstva i ljepotu Slavonije, krije se još jedno bogatstvo - farma mliječnih krava šesteročlane obitelji Pavić, koja nas je u mirno i toplo nedjeljno popodne srdačno ugostila na svome imanju. Gospođa Lidija Pavić dočekala nas je s iskrenim osmijehom dobrodošlice, ničim ne pokazujući da ćemo joj ipak uzeti dio obiteljskoga nedjeljnog popodneva. Dapače, uz svoje tri prekrasne već odrasle kćeri djeluje gotovo poistovjećeno s njihovom mladošću. Prvi je to dojam koji smo dobili već ulaskom

u cvijećem okićeno dvorište, a miroljubivi kućni ljubimci dali su dodatan šarm ovoj po mnogo čemu iznimnoj obitelji. A da nas prvi dojam nije prevario uvjerili smo se vrlo brzo, i to dolaskom na njihovu jednako tako impresivnu farmu nekoliko stotina metara udaljenu od obiteljske kuće. Povod našega dolaska na farmu obitelji Pavić je ljubav Lidije i njezinog supruga Franje prema selu i proizvodnji mlijeka, u koju su ugradili mnogo truda i znanja, a sve s ciljem da svojoj obitelji osiguraju sigurnu budućnost na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. S proizvodnjom mlijeka započeli su prije četiri godine sa stotinjak mliječnih krava simentalske i holstein pasmine. Bili su svje-

sni da se upuštaju u proizvodnju koja traži dobroga gospodara i vrijednoga i savjesnog slugu, jer da bi životinje optimalno proizvodile a mlijeko bilo visoke kvalitete, nužno je osigurati dobre uvjete smještaja, hranidbe, higijene, pri čemu se svakako mora voditi računa i o dobrobiti životinja na farmi. Volimo svoj posao

Vrijeme je prolazilo a Lidija i Franjo ulagali su sve više vremena, rada i što je najvažnije ljubavi u proizvodnju mlijeka, učili i prihvaćali nova znanja i vještine, primjenjivali suvremenu tehnologiju i otvarali vrata svoje farme stručnjacima koji su im htjeli pomoći i pridonijeti unapređenju proizvodnje. Danas je proizvodnja na ra-

Mlijeko i Ja

zini od koje se može živjeti, a osim obitelji koja radi na farmi zapošljavaju i petnaest radnika, koji plaću redovito primaju što je osobito važno danas u vrijeme teške gospodarske krize. U svakom poslu od velikog je značaja podrška obitelji, a Lidija i Franjo zaista su je imali. U proizvodnju su od samoga početka uključene njihove kćeri Tatjana, Matea i Tena, ali i najmlađi član obitelji dvanaestogodišnji sin Ivan. Djeci nikada nije bilo teško pomoći i odraditi poneki posao na farmi, dakako, u skladu s njihovim dnevnim obavezama u školi. Dobar nam je primjer pružio Ivan, kojega smo zatekli u traktoru u vrijeme hranidbe krava, a poput pravoga domaćina rado nam je objasnio kako i čime valja hraniti krave te među stotinjak krava pokazao i svoju miljenicu. Da se ljubav prema kravama i poslovima na farmi stječe u najranijoj životnoj dobi, izvrstan je primjer upravo Ivan koji svaki slobodan trenutak provodi na farmi radeći vrlo konkretne poslove. Danas je na farmi 241 mliječna krava, 61 steona junica i 88 grla ženske teladi, čija kvalitet-

MLJEKARSKA REVIJA

na genetika, visoki tehnološki standardi hranidbe, smještaja i dobrobiti općenito jamče visoku proizvodnju mlijeka. Pravilno vođena selekcija, u suradnji sa stručnim institucijama, kao i briga o hranidbi i zdravlju krava, donijela je obitelji Pavić brojna priznanja s izložbi i natjecanja, a osvojili su čak šest šampionskih zvona, koja potvrđuju visoku kvalitetu njihovih mliječnih krava. Zadovoljni rezultatima

“Svaki dan naučimo nešto novo i koliko god da smo sigurni u svoje znanje, pohađajući stručna predavanja i čitajući stručne časopise naučimo nešto novo, što odmah primijenimo na svojoj farmi”, ističe Lidija i nastavlja: “Naše krave prosječno proizvode 23 litre mlijeka na dan, a prošle smo godine Vindiji predali 1,800.000 litara mlijeka prvog razreda kvalitete. Trudimo se da našim kravicama ništa ne nedostaje, vodimo računa o njihovoj dobrobiti, pa smo im uredili travnjak na koji svakodnevno izlaze i pasu mladu travu”. Nema sumnje, ovo je zaista velika količina mlijeka koja zasigurno ne bi bila ostvarena bez velikog uloga - truda i znanja. U

organizaciji i raspodjeli poslova uvažavaju se osobni aniteti i razina stečenih znanja, što je svakako dodatan motiv i zadovoljstvo. Tako se Lidija brine o hranidbi krava i teladi, selekciji, reprodukciji i mužnji, dok je Franjo zadužen za proizvodnju hrane za krave. Na stotinjak hektara oranica proizvode žitarice, trave za sjenažu i sijeno i lucernu za sijeno, a sva proizvodnja odvija se prema načelima dobre proizvođačke prakse. “Nama je vrlo važno da kvaliteta proizvedenog mlijeka, kako kemijska tako i higijenska, bude na razini koja će potrošačima mlijeka jamčiti siguran, kvalitetan i dakako ukusan proizvod, koji osim svih svojih hranjivih vrijednosti pozitivno utječe i na zdravlje”, zaključuje Lidija. Dobra proizvođačka praksa

Planiraju povećati stado na 350 muznih krava tijekom cijele godine a odabir budućih mliječnih krava temeljiti na teladi oteljenoj na farmi, dok će dio mladih krava uzgajati za prodaju drugim farmama. Ne trebamo sumnjati, iskustvo i dobra proizvođačka praksa jamče dobre

rezultate, a svakako i visoku kvalitetu mlijeka proizvedenog na ovoj slavonskoj farmi. Obitelji Pavić zahvalni smo što nam je otvorena srca pokazala kako je proizvodnja mlijeka, iako ponekad puna neizvjesnosti, posao koji donosi mnoga zadovoljstva, a jedno od njih je zasigurno i spoznaja da u njihovu proizvodu, kojega najbolje prezentira njegova kvaliteta, diljem Lijepe naše uživaju generacije onih najmlađih, ali i onih malo starijih. Zadovoljni što smo vam ispričali jednu lijepu mliječnu priču i što nam je još jedna obitelj pokazala kako vrijedi ostati na selu i budućnost graditi u proizvodnji mlijeka, krenuli smo dalje svojim putem u nastojanju da mlijeko proizvedeno na hrvatskim farmama dostojno predstavimo kao kvalitetan proizvod koji donosi mnoge blagodati čovjekovu zdravlju.

Mladi Ivan Pavić izvrstan je primjer da se ljubav prema životu na selu i poslovima na farmi stječe u najranijoj životnoj dobi

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

1. LIPNJA - SVJETSKI DAN MLIJEKA

Mlijeko na svjetskom jelovniku Vlade mnogih svjetskih zemalja shvatile su važnost mlijeka u svakodnevnoj prehrani djece te značajnim sredstvima potiču njegovu konzumaciju napisala

Maja Volarić

animljiv je način na koji se u različitim zemljama potiče školsku djecu da konzumiraju mlijeko. U mnogim zemljama diljem svijeta djeca u školi piju mlijeko besplatno. Takav sistem savršeno funk-

Budući da pozitivno utječu na rast i razvoj, nutricionisti preporučuju da bi djeca u tri obroka dnevno trebala konzumirati mlijeko i mliječne proizvode

cionira u Finskoj i Švedskoj, gdje je mlijeko besplatno za svu djecu do završetka srednje škole. U zemljama kao što su Argentina, Moldavija i Južna Afrika mlijeko se poklanja djeci iz siromašnih obitelji. Mlijeko za svu djecu

U većini tih slučajeva mlijeko je subvencionirano od vlada i lokalne samouprave. U Danskoj i Portugalu to je u potpunosti decentralizirano te pojedine mljekare imaju dogovor s određenim školama kojima redovito dostavljaju mlijeko. Tamo gdje školsko mlijeko nije u potpunosti besplatno, kao što je slučaj u Austriji, na Islandu i u Njemačkoj, vodi se računa da je ono mnogo jeftinije i pristupačni-

je djeci. Slovačka, Kina i Saudijska Arabija zemlje su koje potiču djecu da nose mlijeko sa sobom u školu kao dio školskog obroka. Važno je istaknuti da školsko mlijeko u pojedinim zemljama zauzima velik udio u cjelokupnoj konzumaciji mlijeka (na Tajlandu je taj udio 25%, u Japanu 9%, u Finskoj 5%, u Švedskoj i Norveškoj 4%). Većoj konzumaciji mlijeka u školama pripomogla je i različitija ponuda i ambalaža (mlijeko raznih okusa i boja te privlačna neuobičajena pakiranja). Također, mlijeko je u velikoj mjeri djeci zamijenilo slatke sokove i nezdrava gazirana pića. Nažalost, iz financijskih razloga i nedostatka prilagođenih programa, u nekim slučajevima

bilježimo i drugačija iskustva. Kenija je u samo 8 godina smanjila potrošnju mlijeka u školi, koje je bilo subvencionirano od strane vlade, sa 44 milijuna litara na samo 3 milijuna litara mlijeka godišnje. Da bi se takvi slučajevi spriječili a ne liječili, potrebna je još veća fokusiranost i angažman nacionalne, i naročito lokalne razine vlasti, u provođenju programa koji promoviraju konzumaciju mlijeka i zdrave prehrane kod školske djece. Odličan, ali ne i dovoljan primjer je Svjetskoga dana školskog mlijeka koji se obilježava u mnogim zemljama svijeta posljednje srijede u mjesecu rujnu, simbolizirajući zdrav i uspješan početak školske godine.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

MALA ŠKOLA PREHRANE

Trebamo li dodatne vitamine u našoj prehrani? Većina ljudi sigurno bi boljom prehranom svom organizmu osigurala veće doze vitamina i minerala napisao

Dr. Ivo Belan

osta ljudi smatra kako zbog uzimanja dodataka prehrani bez problema mogu jesti nezdravu, brzu hranu a ipak biti zdravi. Danas milijuni svakodnevno pohlepno gutaju vitaminske tablete, jer se promiče kako su one nabijene antioksidansima, korisnim tvarima u zaštiti protiv bolesti, pa će nadomjestiti potrošene pričuve hranjivih tvari u organizmu, usporiti starenje, uravnotežiti hormone i pripremiti tijelo za trudnoću. Međutim, ispunjavaju li tablete u potpunosti obećanja koja ih prate? Vitaminski dodaci

Vitamini A, C i E, biljne molekule i mnogi minerali zaista imaju antioksidacijska svojstva. Međutim, jesu li toliko djelotvorni kako pretpostavljamo? Većina ljudi sigurno bi boljom prehranom svom organizmu osigurala veće doze vitamina i minerala. Ne samo da mnogi od nas ne jedu dovoljno svježu, gotovu

Sadržaj vitamina koji se masovno prodaju na neodgovarajućim prodajnim mjestima znatno se razlikuje od vitamina u hrani ili biljkama

hranu, nego i stres sagorijeva i “uništava” komplekse vitamina B i vitamin C dvostruko brže nego ako je organizam u relaksirajućem stanju. Kad se govori o vitaminskim dodacima, neki znanstvenici kažu da smo ozbiljno zakinuti. Bez obzira na rasprave o antioksidansima, tvrde da su hranjive tvari u mnogim tabletama u takvom obliku da ne mogu biti lako odnosno prirodno resorbirane. Dobro je znati, ako se neki vitamin uzima kao dodatak, bez hrane, teško da će organizam imati neke koristi od njega. Ispitivanja su pokazala da žitarice “pojačane” sa svega 30 internacionalnih jedinica vitamina E, razine tog vitamina u krvi povećaju 15 posto. Međutim, ako se tablete vitamina E čak i 10 puta veće jačine uzimaju bez hrane, koncentracija tog vitamina u krvi poveća se samo tri posto. Kvaliteta - ne kvantiteta

Postoje dokazi kako se neke tvari koje sadrži jedna tableta međusobno “bore” da budu resorbirane. Primjerice, ako se u istom proizvodu vitamin E uzima zajedno sa željezom, jedan će blokirati resorpciju drugog. Ovi nalazi dovode u pitanje djelotvornost mnogih dodataka ponuđenih na tržištu. Čini se da je ključni problem u tome što se sadržaj mnogih vitamina koji se masovno prodaju na najrazličitijim neodgovarajućim prodajnim

mjestima znatno razlikuje od vitamina u hrani ili biljkama. Isto vrijedi i za minerale. Normalno čovjek unosi minerale kao što su selen i bakar iz biljaka. Znači da li to da dodatke hrani možemo zaboraviti i zanemariti? Ne obavezno. Čak i ako se zdravo hranimo, u nekim slučajevima odluka o uzimanju dodatka može biti korisna, jer je teško permanentno jesti stvarno dobro. Čak kad to i činimo, mnoge namirnice nisu više toliko bogate hranjivim tvarima kao što su bile nekada. Potrebe za hranjivim tvarima razlikuju se od osobe do osobe, ovisno o dobi, spolu i razini zičke aktivnosti. Ženama koje planiraju trudnoću, mladim majkama, starijim osobama s kroničnim bolestima mogu koristiti dodatni vitamini i minerali. Liječnik će možda preporučiti i dodatno željezo ako je osoba anemična ili ako žena pati od jakih menstruacija. Međutim, neki vitamini, osobito oni topivi u mastima koji se skladište u jetrima, mogu biti štetni ako se uzimaju u prekomjernim količinama. Primjerice, uzimanje prevelikih količina vitamina A može izazvati glavobolje, promjene na koži i oštećenje jetara. Kad god ste u dvojbi oko uzimanja dodataka prehrani (vitamina, minerala i ostalog), obavezno se posavjetujte sa svojim liječnikom ili nekim nutricionistom.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

DUKAT

b.Aktiv LGG - veliki obiteljski zaštitnik Ljubitelji b.Aktiva LGG-a i svi oni koji se brinu o svome zdravlju došli su na svoje - Dukat je lansirao b.Aktiv LGG natur, u maksi pakiranju od 1 kilograma. Da Dukat misli na svoje potrošače potvrđuje i najnovije BestBuy priznanje dodijeljeno upravo b.Aktivu LGG-u, kao funkcionalnom proizvodu koji potrošaču nudi najbolji omjer cijene i kvalitete. LGG je danas najistraživaniji probiotik u svijetu, s više od 450 kliničkih i znanstvenih radova koji potvrđuju njegovo blagotvorno djelovanje na zdravlje i jačanje imuniteta.

Mascarpone Za vrhunske kuhare ili pak strastvene kulinarske amatere, koji kod pripravljanja jela i slastica ne prihvaćaju kompromisna rješenja, donosimo dobru vijest. Na tržištu je od sada moguće pronaći Galbani mascarpone, svježi meki sir izvorne talijanske recepture. Mascarpone je osnovni sastojak brojnih vrhunskih talijanskih deserata, poput tiramisua, zabaglionea i različitih krema. U Italiji se često koristi i u slanim namazima, odnosno uz dodatak inćuna ili slanih srdela, senfa i začinskog bilja.

Dukat svježi sirevi - nezaobilazni sirni užitak Zagrebački, posni, zrnati… dakako, riječ je o Dukatovim svježim sirevima. Pridružimo li im sir i vrhnje, svježi sir za kolače i salakis fetu, zaokružili smo obitelj Dukatovih vrhunskih svježih bijelih sireva. Zagrebački je sir nositelj znaka “Izvorno hrvatsko”, a njegova je posebnost lisnata struktura kao kod tradicionalnih zagrebačkih sireva s tržnice. Posni je sir najčešći izbor sportaša i svih onih koji paze na unos masnoća u organizam, baš kao i zrnati sir. Salakis feta oduševljava blagim i lagano slanim oku-

som, ugodnim mirisom i izrazito bijelom bojom. Samostalno ili kao kulinarska inspiracija, salakis feta danas je jedna od nezaobilaznih namirnica najvećeg broja kućanstava. Posljednje sirno iznenađenje iz Dukata je svježi sir za kolače u praktičnom pakiranju od 700 g, koje odgovara najvećem broju vaših omiljenih recepata. Na vama je da odaberete svježi sir po vašem ukusu i uživate u zdravom i ukusnom obroku.

BELJE

Buco i ABCela - nova iznenađenja iz Belja

Nakon savršenog Abc svježeg krem sira pripremljenog od samo tri zdrava sastojka mlijeka s vlastitih farmi, vrhnja i malo soli, Belje Vam ponosno predstavlja ABCelu (čita se Abecela). ABCela mliječni namaz spravljen je također od mlijeka ekstra kvalitete s beljskih farmi, a posebnost ABCele je njezin bogat mliječni okus, izuzetna mazivost i pronjena glatka struktura. Dobro poznati Buco topljeni sir dobio je novo praktično pakiranje, ali i dva nova okusa. Topljeni sir Buco dobio je novo ruho te dolazi u obliku trokutića u okrugloj kutijici, a novost je i easy-open trakica za lakše otvaranje Buco trokutića. Osim Buco Classica, predstavljamo Vam i dva nova okusa - Bucu s okusom pikant paprike koji sadrži komadiće ljute feferone, te Bucu s okusom kobasice koji sadrži komadiće baranjske kobasice.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

VINDIJA

Dašak mediterana na vašem stolu Svježi sir od kozjeg mlijeka tradicio- blaga aroma podsjećaju na okuse i nalan je domaći proizvod, iznimno ci- mirise tipičnoga mediteranskog stojenjen zbog svojih visokih bioloških i la. Osim gastronomskih kvaliteta, ovaj nutritivnih vrijednosti. Nezaobilazan je proizvod obuhvaća sve zdravstvene sastojak brojnih gastronomskih kre- vrijednosti kozjeg mlijeka, od kojeg je acija, a njegova izrazito bijela boja i u potpunosti sadržan.

KOZJE MLIJEKO

- proizvod neprocjenjive zdravstvene vrijednosti Vindija s kozjim mlijekom ‘z bregov nastavlja priču o ovoj iznimno zdravoj namirnici, koja zbog sezonskog karaktera proizvodnje čini svega dva posto svjetske proizvodnje mlijeka. Ipak, ovaj izniman dar prirode posljednjih godina dobiva na važnosti, zahvaljujući pozitivnim učincima na zdravlje ljudi. Kozje se mlijeko preporuča u prehrani novorođenčadi, zbog pozitivnog utjecaja na rast mozga te visokog udjela glicerol etera, sastojka bitnog za razvoj djece i mladih, a zahvaljujući lakoj probavljivosti i jačanju cjelokupnog imuniteta, ima vidljive učinke i na prehranu starijih osoba.

KISELO VRHNJE ‘Z BREGOV - užitak za cijelu obitelj Kiselo vrhnje ‘z bregov, neizostavna namirnica bilo kojeg kućanstva, dostupna je u novom pakiranju od 900 grama. Sa svega 12% m.m., ovaj proizvod pruža pravo osvježenje, uz nepromijenjenu kvalitetu i punoću okusa. Pakirano u simpatičnoj, novo dizajniranoj kantici, Vindijino kiselo vrhnje kao stvoreno je za upotrebu u krugu obitelji. Smanjeni udio masnoće jamči zdrav užitak u ovom tradicionalno izvrsnom Vindijinom proizvodu, a njegovo praktično pakiranje omogućuje jednostavnu konzumaciju.

MEGGLE

Mlijeko na kvadrat - NOVO MEGGLE trajno mlijeko ističe se na tr- hladnjaku te čuva idealnu svježinu mlijeka žištu po praktičnosti pakiranja s navojnim koju svi vole. Od sada nema straha polečepom koji dodatno osigurava zaštitu sa- gnuti vaše MEGGLE mlijeko u hladnjaku! mog proizvoda. Od sada vaše omiljeno mli- Ovisno o potrebama i željama, nudimo vam jeko možete pronaći u novom, još praktični- novu obogaćenu i proširenu paletu trajnog jem pakiranju s tzv. one-open-step čepom. mlijeka sa 0,9%, 2,5%, 2,8%, 3,2% i 3,8% Lako se otvara i zatvara, štedi prostor u mliječne masti.