Mlijeko i ja 3/2009 by Hrvatska mljekarska udruga

ISSN 1846-8268

broj 3 (7) • 30. rujna 2009.

Učite djecu piti mlijeko GLAVNI POKROVITELJ

MEDIJSKI POKROVITELJ

svjets k dan i škols k mlijek og a

Hrvatska mljekarska udruga

Riječ urednice

Prof. dr. sc. Jasmina Havranek glavna urednica

Dragi naši čitatelji,

vo nas opet u danima školskog mlijeka! Ovaj projekt započeo je prije desetak godina i danas je zaživio u većini svjetskih zemalja. Pritom je važno napomenuti da taj program nije samo za “siromašnu djecu u siromašnim zemljama”! U najbogatijim i najrazvijenijim zemljama to je važan čimbenik u dnevnoj prehrani djece. Naime, sve više djece dolazi u jutarnjim satima u školu bez za prehranu tako važnog doručka. Projekt školskog mlijeka objedinio je FAO (Organizacija za poljoprivredu i hranu), a cilj je bio povezati lokalne vlasti s prerađivačima i proizvođačima mlijeka kako bi promovirali važnost mlijeka kao dijela

izbalansirane prehrane i kako bi osigurali da sva djeca mogu dobiti svoju čašu mlijeka. Kako se slavi Svjetski dan školskog mlijeka? Veoma raznovrsno - ali sa zajedničkim ciljem da se djecu svih uzrasta upozna s važnošću konzumiranja mlijeka. Slavlje može biti na regionalnoj, lokalnoj i nacionalnoj razini. Proslave u svijetu sve su bogatije različitim sadržajima, a na veliku radost djece. Republika Hrvatska postala je dio te velike obitelji slavljenika, a zahvaljujući tom projektu lokalna zajednica omogućila je da djeca dobiju čašu mlijeka u obroku. Veselimo se kad su naša djeca sretna i zdrava! Proslavimo Svjetski dan školskog mlijeka! pozdravlja vas vaša mljekoljupka

Draga djeco, na vašu veliku radost i ove će se godine 30. rujna, povodom Svjetskog dana školskog mlijeka, na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu pojaviti Kravica Šara i dostojanstveno vam se predstaviti. Njezin vlasnik Josip Kalaj iz Odranskog Obreža nedaleko od Zagreba javio nam je da je u proteklih godinu dana, otkad ju nismo vidjeli, proizvela mnogo, mnogo mlijeka, a njezino tele, koje je prošle godine bilo s nama na Trgu, jako je naraslo, u što ne sumnjamo jer je i ono popilo mnogo zdravog mlijeka. Pripremite svoju mliječnu temu i dođite sa svojim roditeljima, odgajateljima i učiteljima na glavni zagrebački trg, jer vas ondje točno u podne čeka pravo mliječno slavlje, ali i puno pjesme, igrokaza i literarnih radova na temu mlijeka. Naravno, bit će i puno mliječnih poslastica, pa što tko voli - nek’ izvoli!! Neka nam je sretan Svjetski dan školskog mlijeka!!!

IMPRESSUM Mlijeko i Ja Prvi hrvatski časopis za edukaciju potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda Izdavač i Uredništvo Hrvatska mljekarska udruga Ilica 31/3, Zagreb Vera Volarić, predsjednica tel: 01 4833 349 e-mail: urednik@hmu.hr www.hmu.hr Glavna urednica Jasmina Havranek Izvršni urednik Zoran Bašić Urednički odbor Irena Colić Barić, Ana Dakić, Jelena Đugum, Željko Ljubić, Branka Magdalenić, Božica Marković, Ruža Meker, Lea Pollak, Jasenka Špika, Elena Wolsperger Koordinator projekta Željko Kučko Marketing Nada Rašpica Grafičko oblikovanje Dizajn studio TOM Foto Shutterstock, HMU Lektorica Jadranka Vrbnjak-Ferenčak Tisak Hlad – plus d.o.o. Izdavanju časopisa pripomogli su: Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba i Gradski ured za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba

Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 861 MOTIV NA NASLOVNICI:

Mlade Iločanke Lea i Nives Habenšus odličan su primjer kako obitelj i struka mogu pozitivno utjecati na stvaranje zdravih prehrambenih navika

Odlukom Vlade Republike Hrvatske iz veljače ove godine Hrvatski stočarski centar preimenovan je u Hrvatsku poljoprivrednu agenciju (HPA). U svjetlu sve većeg približavanja Republike Hrvatske punopravnom članstvu u EU jasno je da osim prilagodbe zakonskim okvirima koji su na snazi u zemljama EU-a postoji snažna potreba i za jačanjem institucija koje će spomenute zakone provoditi, te i na taj način našim poljoprivrednim proizvođačima pomoći u ostvarivanju njihovih prava. U tom smislu treba sagledavati i definiranje djelatnosti Hrvatske poljoprivredne agencije, koja je i pravno i djelatno sljednica Hrvatskoga stočarskog centra. Spomenutom uredbom značajno je istaknuta uloga HPA u vođenju ili ažuriranju više registara. Naime, HPA u ovom trenutku skrbi o elektronskim registrima stoke po pojedinim vrstama, a Vladinom uredbom u nadležnost djelatnosti HPA spada i ažuriranje baze podataka iz Sustava identifikacije zemljišnih čestica na lokalnoj razini kao i ažuriranje Upisnika poljoprivrednih gospodarstava na lokalnoj razini. Svi spomenuti registri u idućim godinama bit će temelj za podnošenje, isplatu i kontrolu sustava isplate novčanih potpora u poljoprivredi.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

NOVIM ZNAKOM DO PREPOZNATLJIVOSTI DOMAĆEG PROIZVODA

Uvodimo znak “MLIJEKO HRVATSKIH FARMI” Zajednički do veće potrošnje mlijeka proizvedenog na hrvatskim farmama napisao Mr. sc. Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije

Republici Hrvatskoj godišnje se od proizvođača otkupi oko 660 milijuna litara mlijeka, a gotovo devedeset posto otkupljenih količina već je danas, prema standardima EU-a, mlijeko ekstra kvalitete. Nažalost, u posljednje vrijeme, opterećeni negativnim učincima globalne financijske krize i recesije koji su se prelili i na hrvatski sektor mljekarstva, premalo vremena i pozornosti pridajemo isticanju kvalitete koju postižemo i proizvodimo, a koju i dalje želimo zadržati. Kvaliteta koju postižemo u proizvodnji mlijeka a koju prerađivači dodatno oplemenjuju paletom proizvoda, nije nastala preko noći i plod je dugogodišnjega mukotrpnog rada proizvođača i prerađivača mlijeka pa joj svakako treba posvetiti posebnu pozornost, omogućavajući i potrošačima njezinu jasnu prepoznatljivost. Hrvatska poljoprivredna agencija, institucija je koja godinama

djeluje upravo na razvoju sektora mljekarstva u našoj zemlji, a uz potporu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, odnosno Savjeta za praćenje stanja u sektoru mljekarstva koji djeluje pri ministarstvu, nakon niza razgovora i konzultacija s proizvođačima, prerađivačima i stručnjacima upućenima u naše stočarsko mljekarske prilike, odnedavno je pokrenula niz aktivnosti za uvođenje znaka “MLIJEKO HRVATSKIH FARMI” na ambalaži mlijeka s hrvatskih farmi kao i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi. Jamstvo hrvatske kvalitete

Održano je više sastanaka s predstavnicima proizvođača i prerađivača koji su pružili snažnu potporu ovom projektu, tako da se može očekivati skoro pojavljivanje ovog znaka na ambalaži mlijeka i mliječnih proizvoda. U Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji držimo kako daljnji razvoj sektora mljekarstva u našoj državi ponajprije ovisi o još jačoj povezanosti proizvođača mlijeka, prerađivačke industrije i potrošača, a stvaranjem pre-

Kvaliteta koju postižemo u proizvodnji mlijeka a koju prerađivači dodatno oplemenjuju paletom proizvoda, nije nastala preko noći i plod je dugogodišnjega mukotrpnog rada proizvođača i prerađivača mlijeka

poznatljive oznake “MLIJEKO HRVATSKIH FARMI” na ambalaži mlijeka i mliječnih proizvoda svi subjekti uključeni u mliječni sektor ostvaruju određene prednosti. Glavni je cilj ovog projekta promotivnom kampanjom domaće proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka na hrvatskim farmama postići povećanje potrošnje tih proizvoda uz istovremeno povećanje proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama, za što su zainteresirani proizvođači. Držimo kako stavljanjem znaka “MLIJEKO HRVATSKIH FARMI” proizvod na velikom mliječnom tržištu postaje izdvojenim i prepoznatljivim po hrvatskoj kvaliteti, što je poseban interes mljekarske industrije. Potrošačima želimo pružiti mogućnost da kupnjom proizvoda označenih znakom “MLIJEKO HRVATSKIH FARMI” dobiju kvalitetan, prepoznatljiv i cijenom konkurentan proizvod proizveden u Hrvatskoj, te da i na taj način podrže razvoj hrvatske proizvodnje mlijeka. Prema modelu zemalja EU

Jedinstvena i prepoznatljiva oznaka kojom se označavaju domaći poljoprivredni proizvodi, a s ciljem povećavanja i potrošnje i proizvodnje istih, česta je pojava u zemljama Europske

Daljnji razvoj sektora mljekarstva ponajprije ovisi o još jačoj povezanosti proizvođača mlijeka, prerađivačke industrije i potrošača, a stvaranjem prepoznatljive oznake “MLIJEKO HRVATSKIH FARMI” na ambalaži mlijeka i mliječnih proizvoda svi subjekti uključeni u mliječni sektor ostvaruju određene prednosti unije. Cjelokupnu organizaciju oko pravilnog korištenja znaka obično preuzima neka od institucija zadužena za kontrolu kvalitete tih proizvoda. Stoga je logično da ovlaštenje za korištenje znaka “MLIJEKO HRVATSKIH FARMI” kao i kontrolu korištenja obavlja Hrvatska poljoprivredna agencija, kao institucija koja kontrolira kvalitetu ukupno otkupljenog mlijeka u Republici Hrvatskoj, raspolaže točnim podacima o otkupljenim količinama mlijeka i od svih mljekara prikuplja proizvodne mjesečne bilance.

Mlijeko i Ja

TEMA BROJA

NOVI I ZDRAVIJI JELOVNICI ZA DJECU U VRTIĆIMA I OSNOVNIM ŠKOLAMA

Pravilnom prehranom do velikog napretka u brizi za dječje zdravlje Sve je veće zanimanje roditelja ali i cjelokupne javnosti o pravilnoj prehrani djece koja je osobito važna kako bi se spriječili razni poremećaji i pojava bolesti u zreloj životnoj dobi napisao Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba

uvremeni i izrazito dinamičan način života utječe na njegovu kvalitetu pa tako i na način prehrane. Zbog nedostatka vremena, ubrzanog načina života

i sve veće zaposlenosti roditelja, djeca i mladi sve češće jedu obroke bogate ugljikohidratima i mastima koji ne sadržavaju dovoljnu količinu zaštitnih tvari, vitamina i minerala. Navedeni trendovi, uz smanjenu tjelesnu aktivnost, negativno utječu na prehrambeno i zdravstveno stanje djece, pogoduju nastanku pretilosti i drugih čimbenika

Niti jedna namirnica pojedinačno ne sadrži sve prehrambene i zaštitne tvari potrebne organizmu i zbog toga ih treba kombinirati

rizičnih za razvoj nekih kroničnih nezaraznih bolesti u odrasloj dobi. Važnost doručka

Dječja prehrana treba osigurati dovoljno energije te hranjivih i zaštitnih tvari. Mnoga su istraživanja dokazala da je upravo doručak najvažniji obrok jer daje energiju, pridonosi dobrom raspoloženju, a preporuka je da ga treba temeljiti na žitaricama koje obiluju složenim ugljikohidratima i ne uzrokuju naglo podizanje glukoze u krvi, već organizmu daju energiju za dulje razdo-

blje. Stoga je veoma bitno kod djeteta stvoriti naviku doručkovanja, i to već u najmlađoj životnoj dobi, kako bi ona ostala kroz cijeli život. Dijete se budi s manjkom energije pa je stoga potrebno ujutro obavezno unijeti hranu kako bi se omogućilo odvijanje dnevnih aktivnosti. Odavno je poznata činjenica da je pravilna prehrana djece osobito važna kako bi se spriječila pojava bolesti u zreloj životnoj dobi, te stoga i ne treba čuditi sve veće zanimanje roditelja ali i cjelokupne javnosti upravo za ovu temu.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Obrok

Djeci predškolske dobi potrebno je osigurati tri glavna obroka dnevno i dva manja međuobroka. Međuobrok bi se trebao sastojati od voća, povrća, proizvoda od cjelovitog zrna žitarica ili mliječnih proizvoda, a ne grickalica (smoki, čips, keksi), koje daju osjećaj sitosti, bogate su energijom, siromašne hranjivim tvarima, a mogu uzrokovati karijes i pretilost. Jelovnici u vrtićima prilagođavaju se svim dobnim skupinama, kao i djeci s posebnim potrebama u prehrani (alergije, dijabetes i dr.). Ovdje treba napomenuti da niti jedna namirnica pojedinačno ne sadrži sve prehrambene i zaštitne tvari potrebne organizmu i zbog toga ih treba kombinirati.

Doručak/ mliječni obrok

Ručak

Užina

% dnevnih potreba

Preporučene vrste namirnica za pojedine obroke

20 - 25%

Mlijeko i mliječni proizvodi, svježe pripremljeni mliječni napitci, žitne pahuljice ili kruh od cjelovitog zrna, orašasti plodovi i sjemenke, sir, maslac, marmelada, med, mliječni namazi, svježe pripremljeni namazi od ribe ili povrća, mesne prerađevine (naresci), jaja, sezonsko voće i povrće.

30 - 35%

Juhe, kuhano povrće ili miješana variva od povrća, krumpira, mahunarki i žitarica, složena jela od mesa s povrćem, krumpirom i proizvodima od žitarica, meso, perad, riba, jaja, salate od svježeg povrća i voće

10 - 15%

Novi zagrebački jelovnici

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba pretprošle je godine inicirao uvođenje pravilnije i zdravije prehrane za vrtićku i školsku djecu, a koja se temelji na novim znanstvenim spoznajama o važnom utjecaju prehrambenih namirnica na naše zdravlje. Radna skupina za izradu jelovnika za zdravu prehranu učenika osnovnih škola Grada Zagreba, kao radno tijelo Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, izradila je preporuke za školske jelovnike koji su već početkom

Mliječni napitci (jogurt i drugi fermentirani mliječni proizvodi), mlijeko sa žitnim pahuljicama, kruh od cjelovitog zrna, namaz, okruglice, štrukle, pite, voće, prirodni voćni sok, slastice.

Preporučene vrste namirnica po obrocima u osnovnim školama Grada Zagreba

2008. godine pristigli u osnovne škole. Tako su izradom prehrambenih smjernica, temeljenih na znanstvenim spoznajama i međunarodnim smjernicama, osmišljeni jelovnici zdrave prehrane koji daju prednost voću i povrću, kvalitetnom izvoru ugljikohidrata (žitarice i integralno brašno), bjelančevina (mlijeko i mliječni proizvodi s manje masnoća, krto meso i riba) te masti

(maslinovo ulje). U dječje jelovnike uvedeni su sezonsko voće, mahunarke, integralna peciva, žitarice te određene vrste mesa i mliječnih proizvoda koji su svojim sastavom prilagođeni upravo djeci. Novost je i da se u vrtićima rade namazi od svježega kravljeg sira s dodacima povrća, a važno je napomenuti da se u predškolskim i školskim ustanovama svakodnevno priprema

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba pretprošle je godine inicirao uvođenje pravilnije i zdravije prehrane za vrtićku i školsku djecu, a koja se temelji na novim znanstvenim spoznajama hrana, i to od svježih namirnica te da djeca zajedno s kuharicama osmišljavaju kombinacije prehrane sukladno ponuđenim jelovnicima. Preporuke stručnjaka

Škole su dobile cjelovite proljetne, jesenske i zimske jelovnike s prijedlogom preporučenih vrsta namirnica i jela u planiranju dnevnih i tjednih školskih jelovnika. Izrađeni su normativi za preporučenu učestalost i vrstu namirnica i preporučenu termičku obradu, i to sve u svrhu boljeg planiranja dnevnih i tjednih jelovnika, a tu je i izračun kalorijske vrijednosti obroka za jedan dan prehrane te preporučeni dnevni energetski unos za djecu, posebno za učenike i posebno za učenice. Mlijeko i mliječni proizvodi postali su nezaobilazan dio svakodnevne dječje prehrane i slo-

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

bodno možemo reći da nema dana kada djeci nije ponuđeno nešto iz mliječne palete proizvoda. Tako su za skupinu namirnica “Mlijeko i mliječni proizvodi” preporučene sljedeće vrste namirnica: djelomično obrano mlijeko sa 2,8% mliječne masti, mliječni napitci i fermentirani mliječni proizvodi (jogurt, jogurt s probiotikom, voćni jogurt i sl.), nadalje, tu su bijela kava (cikorija), kakao, svježi sir, kiselo vrhnje sa

12% m. m., namazi od svježeg sira i mliječni namazi bez dodataka (s najviše 20 - 30% m. m. u suhoj tvari), polutvrdi sir, polumasni sir tipa edamer i sl. (s oko 45% m. m. u suhoj tvari), te topljeni sir za mazanje. Preporuka je svaki dan uvrstiti mlijeko i/ili mliječni proizvod u jelovnik. I još neke novosti

Kontrolu zdravstvene i higijenske ispravnosti namirnica u vr-

tićima i školama provode Zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Služba za zdravstvenu ekologiju, Odjel za analizu hrane i predmeta opće uporabe kao i Sanitarna inspekcija Grada Zagreba koji redovno uzimaju uzorke kojima se analizira energetska vrijednost hrane

Primjer jesenskog školskog jelovnika za tjedan dana Doručak: kakao, graham pecivo, maslac, marmelada, šljiva ili dinja Ručak: pileća juha s tjesteninom, pečeni pileći batak - zabatak, đuveč,

salata: zelena salata/crveni kupus/slanutak, kruh Užina: mliječni sladoled Doručak: palenta na mlijeku s mljevenim bučinim sjemenkama, jabuka Ručak: goveđa juha, punjena paprika, pire krumpir, kruh Užina: voćni jogurt Doručak: mlijeko, raženo pecivo, margarin mekani, pileća prsa, svježa rajčica, breskva Ručak: varivo od mladog graha s junetinom ili povrćem, miješana salata, kruh Užina: štrukli sa sirom - kuhani ili zapečeni Doručak: riža na mlijeku s čokoladnim posipom, cimetom i lješnjakom, grožđe Ručak: juha od povrća, pureći filet pirjani sa svježom rajčicom i tikvicama, tijesto,

mahune salata, kruh Užina: biskvitni kolač, sok od svježeg voća Doručak: bijela kava, kukuruzni kruh, sirni namaz za svježim peršinom i maslinama, kruška Ručak: juha riblja s rižom, oslić filet s rajčicom i krumpirom, zelena salata ili radič, kruh Užina: kuhani puding

Preporuka: Kruh od polubijelog ili integralnog brašna; za napitak ponuditi vodu

te provjerava bakteriološka kvaliteta hrane, pribora za jelo, kuhinjskog prostora i djelatnika. Svakako treba pozdraviti preporuku da se iz dječjih jelovnika izbace čipsevi, štapići, tortice, kikiriki, kečap, majoneza, hrenovke, lisnato tijesto, umjetne juhe, instant umaci, kupovne paštete, a kao zamjena za njih u vrtićima i školama pripravljat će se svježe paštete od npr. tunjevine ili bijeloga pilećeg mesa. Umjesto slastica uvodi se navika konzumiranja voća, koje ponekad treba prepustiti djeci da ga sama čiste i pripremaju, pa će im tada to biti mnogo zanimljivije i konzumirati. Sigurni smo da im je omiljeni desert frape od voća i mlijeka. I još nešto, ne manje važno, ovdje svakako treba istaknuti. S obzirom na to da se u Gradu Zagrebu sustavno radi na poboljšanju zdravstvenog statusa djece u svrhu pružanja kvalitetnih, visokovrijednih i što zdravijih obroka, sve odgojno-obrazovne ustanove obaviještene su o potrebi uklanjanja automata s nezdravom hranom (grickalicama, gaziranim pićima i sl.). A kako su se djeca priviknula na novu prehranu, dovoljno govore fotografije iz Dječjeg vrtića Sunčana i Osnovne škole J. J. Strossmayera iz Zagreba.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko i Ja

TEMA BROJA

KADA ĆE PREHRANA SREDNJOŠKOLACA DOĆI NA DNEVNI RED ODGOVORNIH U DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA?

Prehrana s posljedicama za cijeli život Problem neorganizirane prehrane srednjoškolaca potrebno je sustavno rješavati čim prije, jer svako odgađanje uzrokuje nove probleme koji mogu dodatno zakomplicirati postojeće stanje napisao

Zoran Bašić, dipl. ing.

azdoblje mladenaštva veoma je pogodno za ispravljanje loših prehrambenih navika stečenih u djetinjstvu, stvaranje i oblikovanje zdravih prehrambenih navika te zdravog stila života i ponašanja koji će na taj način spriječiti ili odgoditi pojavu kroničnih bolesti povezanih s prehranom u odrasloj dobi. Edukacija mladih složen je proces, s obzirom na to da mladi zahtijevaju ozbiljan i kom-

pleksan pristup zbog njihova odnosa prema zdravlju i dosadašnjih već izgrađenih stavova, navika i ponašanja. Promjene u prehrambenim navikama zasigurno su jedan od načina izražavanja slobode i nezavisnosti kojima teže naši srednjoškolci. Učenici podigli svoj glas

Ne možemo kategorički tvrditi da mladi nisu svjesni problema oko sebe, ponajprije nepravilne prehrane i poremećaja koje ona uzrokuje, a kako su ih neke činjenice potaknule da poduzmu konkretne korake, alarmiraju roditelje, nadležne institucije ali i cjelokupnu javnost o poremećajima u prehrani već dvije godine upozoravaju učenici Upravne i birotehničke škole iz Zagreba, organizirani u Grupu ljudskih prava

Učenici srednje Upravne i birotehničke škole iz Zagreba upozorili su na problem nepravilne prehrane koji se sve češće pojavljuje u školama

Mlijeko i Ja

pod vodstvom profesorice Đurđice Vukmirović. Grupa je odlučno pokrenula akcije s ciljem poboljšanja prehrambenog statusa srednjoškolaca i uvođenja školske kuhinje, te već dvije godine sustavno radi na projektu “Ljudsko pravo na zdravlje - pravilna prehrana” čija je svrha riješiti problem neorganizirane prehrane u srednjim školama. Tromost sustava u rješavanju problema mladih

Generalno gledajući, u Hrvatskoj postoji problem u organiziranju školske kuhinje u srednjim školama, ponajprije je to nedostatak prostora, a ukoliko on i postoji, najčešće je neadekvatan za bilo kakvu organizaciju kuhinje. Stoga je ovakva inicijativa dobro došla, jer bez senzibiliziranja svijesti javnosti nije moguće niti pokrenuti rješavanje bilo kojeg problema. Stoga ovu hvale vrijednu akciju učenika trebamo svi podržati ali i potaknuti ostale srednjoškolce da iznose svoje ideje kako riješiti ovaj problem. Analizirajući postojeće podatke, Grupa za ljudska prava zaključila je da je statistika poražavajuća - pretilost, anoreksija i bulimija najčešće su posljedice nepravilne prehrane. Nije im trebalo dugo da osmisle i ponude alternativu postojećem stanju i uz pomoć Hrvatske mljekarske udruge, koja im je osigurala edukativnu i logističku pomoć, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i

MLJEKARSKA REVIJA

šport Grada Zagreba, te mljekare Dukat d.d. iz Zagreba, organiziraju u svojoj školi “Mliječni dan”, povodom kojeg se govorilo o problemu nepravilne prehrane srednjoškolaca te posljedicama koje ona uzrokuje. Kao alternativa ponuđen je mliječni obrok, koji se s nutricionističkog i zdravstvenog aspekta preporučuje djeci i mladima. Sve to, dakako, nije prošlo bez ukusnih mliječnih proizvoda, jogurta, čokoladnog mlijeka, svježeg sira i sirnih namaza, ponuđenih učenicima koji su imali priliku slušati što misle njihovi kolege iz Grupe ljudskih prava o problemu nepravilne prehrane, naučiti nešto novo što može koristiti njihovu zdravlju, te ne manje važno, konzumirati zdrave mliječne proizvode. Brzo rješenje - nezdrava hrana

Kako je mladenaštvo veoma osjetljivo razdoblje intenzivnoga fizičkoga i psihičkog razvoja, a problem neadekvatne prehrane dovodi do zdravstvenih poremećaja, loše koncentracije, lošijeg usvajanja znanja a time i težeg svladavanja gradiva, problem je potrebno sustavno rješavati čim prije, jer svako odgađanje uzrokuje nove probleme koji mogu dodatno zakomplicirati postojeće stanje. Zbog načina života, ali i svojevrsne nebrige, djeca odrastaju a da ujutro ne doručkuju. Doručak predstavlja najvažniji dnevni obrok, a s tim su se složili i predstavnici Ministarstva

zdravstva i socijalne skrbi RH te dječja pravobranite ljica, koja je još jednom istaknula da se ovim problemom trebaju baviti svi - od roditelja kod kuće, preko obrazovnih institucija, do nadležnih tijela lokalne ali i državne vlasti, jer je jedino tako moguće kvalitetno riješiti problem neadekvatne prehrane. Ipak, i to se u posljednje vrijeme počelo mijenjati - postoje pozitivni pomaci na tom području, nakon što se mnogo godina o tome govorilo u Hrvatskoj. Inicijative su podržane od strane nadležnih institucija, što zaista predstavlja veliki iskorak u rješavanju ovoga problema. Zajednički zaključak bio je da je mlijeko zdravije od onog što se na brzinu može pojesti i što je najčešće jedino dostupno - pizza ili sendvič u obližnjoj trgovini. Mladi - ne zaboravite!!!

Hrana koju unosimo u organizam izravno utječe na naše opće dobro, kao i na zdravlje. Danas su sve više prisutni opasni poremećaji u prehrani koji su rezultat međusobnog djelovanja niza čimbenika, a mogu uključivati emocionalne poremećaje, poremećaje

Realizacija naše ideje bila je uspješna i nadasve smo zadovoljni učinjenim. Više ovakvih projekata pridonijelo bi upoznavanju javnosti sa sve većim problemom prehrane mladih. Sada smo postali jači i uspješniji kao grupa te smo pokazali odraslima kako djeca kad misle i obećaju to i učine, i sav naš trud napokon se isplatio”, komentirali su učenici Grupe ljudskih prava nakon što su njihova stremljenja postala stvarnost ličnosti, pritisak u obitelji, moguću genetsku ili biološku predispoziciju, kulturu u kojoj postoji obilje hrane i opsjednutost mišlju o mršavosti. Tako nepravilna i neadekvatna prehrana može biti uzrokom različitih poremećaja, pa i pojave jasnih znakova bolesti. Stoga, okrenite se zdravom životu i jedite zdravo i uravnoteženo. To je uistinu teško, ali i moguće. Za to su potrebni volja, odlučnost, ustrajnost i dobra organizacija. Slijedite primjer učenika Upravne i birotehničke škole iz Zagreba koji su na svom primjeru pokazali da je to moguće. Oni su uspjeli, a zašto ne biste i vi bili primjer da možete uspješno već sada rješavati probleme oko sebe!

Mlijeko i Ja

REPORTAŽA

ORIGINALNE IDEJE ŠKOLARACA NA MLIJEČNOJ STAZI SVIJETA

Svjetski dan školskog mlijeka Svaka zemlja na specifičan način obilježava ovaj dan, a cilj je isti - naglasiti važnost mliječnog obroka u svakodnevnoj prehrani djece napisala

Maja Volarić

iljem svijeta, od 2000. godine, posljednje srijede u rujnu, obilježava se i slavi Svjetski dan školskog mlijeka. Njegovo obilježavanje podržano je i od strane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), koja izmjenjuje iskustva raznih zemalja i koordinira obilježavanje ovog festivala mlijeka i mliječnih proizvoda. Svaka zemlja, na sebi speci-

fičan način, organizira raznolike mliječne aktivnosti na razini škole, lokalnoj ili državnoj razini i sve imaju jedan cilj - istaknuti važnost “školskog mlijeka”. U Njemačkoj “Mliječni kvartet” pjeva o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda, djeca rješavaju kvizove i upitnike te im se dodjeljuju diplome “Stručnjaka za mlijeko”. Kina, najmnogoljudnija zemlja na svijetu, ima više od 2 milijuna školske djece i na razne načine obilježava ovaj dan. Djeca posterima, crtežima, sloganima, kaligrafijom, animiranim fil-

Svjetski školski dan mlijeka pozitivan je pomak u pokušaju ponovnog približavanja čovjeka prirodi, i to od najranije dobi - kroz mlijeko - namirnicu koja život znači!

movima i drugim kreativnim metodama ističu važnost mlijeka te čak organiziraju i mnoga internetska natjecanja diljem zemlje. Pakistan za svoje školarce organizira cjelodnevne karnevale mlijeka u svečanim odorama, s maskotama, predstavama, natjecanjima kao što je trčanje u vrećama, na štulama, s klaunovima i sl. U Kanadi se djeca natječu u izradi postera na temu školskog dana mlijeka a pobjednik osvaja novčanu nagradu za svoju školu. Školski dan mlijeka služi nam da postavimo čvrste i snažne temelje za zdrav i kvalitetan razvoj naše djece, da ih ohrabrimo i potaknemo na konzumaciju mlijeka i drugih zdravih mliječnih proizvoda i na taj im način omo-

gućimo bolje praćenje nastave, veću koncentraciju i svježinu koja im je potrebna za obavljanje svakodnevnih obaveza, ali i za sport i igru. Danas, kada živimo u svijetu brze i nezdrave prehrane, mlijeko i mliječni proizvodi mogu biti i odlično oruđe u borbi protiv pretilosti koja se sve češće javlja i kod djece školske dobi. Voćni mliječni proizvodi djeci u znatnoj mjeri mogu zamijeniti toliko omiljene slatkiše a mlijeko i jogurt slatke gazirane sokove. Proslava i u Hrvatskoj

Prošle je godine i Hrvatska mljekarska udruga, u suradnji s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport i Gradskim uredom za poljoprivredu i šu-

Mlijeko i Ja

marstvo Grada Zagreba, drugu godinu za redom na Trgu bana Josipa Jelačića obilježila Svjetski dan školskog mlijeka, kada su od 12 do 14 sati djeca zagrebačkih škola i vrtića pripremila prigodni program u kojem su literarnim i likovnim radovima te igrokazima na temu mlijeka prezentirali svoja razmišljanja o ovoj izuzetno važnoj namirnici. Na djeci primjeren način tiskane su i edukativne brošurice koje su slikovito upućivale zašto je potrebno i dobro piti mlijeko svaki dan. Domaćini proslave, mali Zagrepčani, ugostili su osnovnoškolce iz Varaždina i Osijeka koji su se također predstavili svojim radovima. Bila je to prigoda da se s dobro ozvučene pozornice iz dječjih usta po stotinu puta čuje riječ mlijeko i odgovori na pitanje “Zašto volim mlijeko?”. Stjecao se dojam da su djeca, koja možda i nisu veliki ljubitelji mlijeka, nakon toliko puta izgovorene riječi mlijeko tog dana odlučila ga i zavoljeti, što je uostalom i bila svrha organizacije proslave školskog dana mlijeka. Na veselje prisutnih, i malih i velikih, mljekarske kuće Belje, Dukat, Meggle i Vindija podijelile su obilje raznih mliječnih proizvoda, od čokoladnog mlijeka, voćnih jogurta pa sve do ukusnih sireva. Na veliku radost djece, točno u podne kad se oglasio grički top, na trg se dostojanstveno

MLJEKARSKA REVIJA

XXKako bismo rekli “mlijeko” na nekim svjetskim jezicima? ušetala i naša glavna gošća Kravica Šara sa svojim teletom, koju je doveo proizvođač mlijeka Josip Kalaj iz Odranskog Obreža, u organizaciji Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba. Na odjednom prepunom trgu nastao je opći metež, a slučajni prolaznici su se u nevjerici pitali - “Zar je moguće da je krava došla na trg, pa to nismo nikada dosad vidjeli!!...“ - i tiskajući se do drvene ogradice Kravice Šare željeli se uvjeriti da je to zaista prava krava. Mnogi stariji prolaznici još su dugo pratili svaki pokret krave, glasno i s uzdahom nostalgije prisjećajući se svog djetinjstva na selu. Djeca, uglavnom po prvi put u životu, vidjevši pravu - živu kravu, s velikom radoznalošću pratila su svaki korak Kravice Šare i njezina teleta, a pitanja poput koliko mlijeka daje Kravica Šara i jede li njezino tele samo mlijeko ili i travicu, inspirirala su ponosnog vlasnika koji nije štedio riječi te je sve do zadnjeg pitanja odgovarao radoznaloj djeci. A naša Kravica Šara samo je ponosno gledala i spremno pozirala mnoštvu fotoaparata, tik uz spomenik bana Jelačića. Svi su htjeli ponekom fotografijom za uspomenu slikati se s pravom kravom, jer ni oni najstariji nisu

se mogli prisjetiti kad su posljednji put na Jelačić placu vidjeli kravu. Očito je to bila zanimljivost i slučajnim prolaznicima te turistima iz Japana, koji su bez obzira na dnevne obaveze ipak zastali i bodrili djecu koja su nesebično, onako kako to samo ona znaju, dala svoj doprinos dobroj organizaciji priredbe. Školski dan mlijeka obilježavao se i u drugim mjestima i školama diljem Hrvatske u skladu s njihovom tradicijom i običajima.

arapski: haleeb kineski: nai nizozemski: melk finski: maito francuski: lait njemački: milch grčki: gala hebrejski: halav hindski: doodh mađarski: tej islandski: susu talijanski: latte japanski: miruku litvanski: pienas malezijski: susu

Ponosni smo što je akcija obilježavanja Svjetskog dana školskog mlijeka zaživjela u Hrvatskoj i što su institucije lokalne vlasti prepoznale važnost edukacije stanovništva, osobito djece, o važnosti pravilne prehrane, koja uključuje mlijeko i mliječne proizvode u svakodnevnoj prehrani

poljski: mleko portugalski: leite rumunjski: lapte ruski: moloko španjolski: leche svahilski: maziwa švedski: mjölk tajlandski: nom turski: süt

TEMA BROJA

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

RAZGOVOR S DR. SC. SNJEŽANOM TOLIĆ, DOCENTICOM OSJEČKOGA POLJOPRIVREDNOG FAKULTETA

Samosvjesno i sigurno na putu zdrave prehrane svoje obitelji Zajednička priprema hrane i okupljanje cijele obitelji oko stola u vrijeme blagovanja hrane može značiti svakodnevnu priliku za izgrađivanjem skladnih odnosa unutar obitelji razgovarala

Vera Volarić, dipl. ing.

r. sc. Snježana Tolić, docentica osječkoga Poljoprivrednog fakulteta, zasigurno je izvrstan primjer obrazovane žene koja od profesije uzima najbolje i to primjenjuje u svakodnevnom životu. Potječe iz našičke obitelji s dvanaestero djece, a navike koje je stekla u djetinjstvu, uz potporu supruga Peje, uspješno je prenijela i na svojih petero djece - kćeri Jelenu,

Kristinu, Slavicu, Ivančicu Mariju i sina Partrika, a danas već i na unuka Josipa. Kako je prehrambene navike stečene u djetinjstvu uspjela prenijeti na svoju djecu i što misli o današnjem sustavu prehrambenog odgoja djece doznali smo u razgovoru s gđom Tolić, koja s obitelji živi u Ladimirevcima, idiličnom slavonskom selu nedaleko od Bizovca. • Koliko Vas zaokuplja briga o pravilnoj prehrani djece?

Preko rituala uzimanja hrane razvijamo duhovnu dimenziju koja će utjecati na usklađivanje svih naših dnevnih aktivnosti s aktivnostima članova naše obitelji i ljudi u okruženju

Pravilna prehrana djece, odnosno cijele naše obitelji predmet je naše želje da kod njih razvijemo zdrave navike u pogledu izbora hrane i načina njezina pripremanja i uzimanja. Nama pripremanje i uzimanje hrane čini važnu sastavnicu života. Ono stoga ne znači samo puko zadovoljavanje potrebe za unosom energije, nego svakodnevnu priliku za izgrađivanjem skladnih odnosa unutar obitelji kroz zajedničku pripremu hrane i okupljanje cijele obitelji oko stola u vrijeme blagovanja hrane. • Je li briga o kvaliteti dječje prehrane općenito u našem društvu na zadovoljavajućoj razini? Sa žaljenjem mogu reći da nije. Razlog je prije svega nedovolj-

no znanje roditelja o zdravim prehrambenim navikama. Mnogi roditelji vjeruju da je zdravo sve što se reklamira, a mnogi čak vlastiti statusni imidž grade na trošenju proizvoda najnovijih reklamnih kampanja. • Na koji je način moguće sustavno mijenjati stavove društva prema odgoju i prehrani djece? Svjedoci smo da se edukacijom, a još više putem medija značajno utječe na oblikovanje javnog mišljenja. Posebno to možemo vidjeti kad je u pitanju hrana. Neprestano smo bombardirani reklamama najrazličitijih gotovih prehrambenih proizvoda čije učestalo konzumiranje dokazano izaziva brojne poremećaje

Mlijeko i Ja

REPORTAŽA

zdravlja. Razlog njihova masovnog korištenja svakako je nedovoljna educiranost stanovništva, ali i opća apatija koja se posvuda manifestira pretjeranom pasivnošću u pogledu cjeloživotnog učenja i općenito fizičke aktivnosti. • Jeste li koristili preporuke struke o pravilnoj prehrani djece ili ste se vodili trendovima? Uvijek rado pročitam savjete stručnjaka. Međutim, kao znanstvenica zasigurno se više posvećujem proučavanju aktualnih trendova, pa tako i trendova u prehrani ljudi. Iz vlastita iskustva mogu reći da su informacije iz svijeta struke vrlo oprečne, a nerijetko se neka pozitivna otkrića kroz kratko vrijeme demantiraju. Zato vjerujem da je savjestan odnos prema prehrani u skladu s izgrađivanjem vlastitih stavova koji se trebaju temeljiti na izboru što veće količine svježih namirnica i proizvoda niske tehnološke obrade prema prehrambenoj piramidi koju svaki roditelj može naći u udžbeniku za peti razred osnovne škole. Treba pritom voditi računa da uzimanje hrane ima psihološke učinke, što znači da u kreiranju jelovnika moraju biti zadovoljena načela zdrave prehrane i preferencija članova obitelji. • Može li prilagođen rad s djecom rezultirati njihovim prihvaćanjem stavova o pravilnoj prehrani? Razvijanje prehrambenih navika isto je što i učiti djecu pisati domaće zadaće. Ako roditelj nije spreman na vlastitu suradnju s djetetom oko tih pitanja, ni jedno

ni drugo neće se postići. Kad je u pitanju prehrana, poželjno je djecu uključiti u taj proces. Primjerice, voditi dijete na tržnicu ili u vlastiti vrt po namirnice kao i dopustiti mu da pomaže u kuhinji. Djeca to rado prihvaćaju. Samim tim dijete će biti pošteđeno pretjeranoga gledanja televizije pa mnoge reklame koje mogu utjecati na kreiranje dječjih želja neće ni vidjeti. Osim toga, dijete koje “pomaže” u kuhinji često postavlja pitanja i razvija povjerenje u roditeljske savjete oko prehrane. • Dajete li svojim studentima smjernice kako se pravilno hraniti, s obzirom na to da su inženjeri poljoprivrede… O, da. Ruralna sociologija jedan je od predmeta koji podučavam na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. U okviru njega istražujemo različite fenomene koji kod studenata trebaju razviti smisao za kreiranje vlastita svjetonazora. Pritom kod studenata pokušavam razviti interes za koncepciju održiva razvoja, koja se jednim dijelom temelji na poznavanju zdrave prehrane, a povezano s tim razvijanju navika trošenja primarnih poljoprivrednih proizvoda lokalnih proizvođača. • Smatrate li da je doručak najvažniji dječji obrok? Doručak je posebno važan. Ističu to i liječnici i nutricionisti, a to znaju i svi koji prakticiraju uzimanje doručka. Osobno mislim da je ova navika mene i članove moje obitelji poštedjela od brojnih bolesti i glavobolja o kojima možemo slušati da su prisutne i kod djece.

Potječem iz velike obitelji s dvanaestoro djece kojoj sam zahvalna za navike koje danas posjedujem. Slike doručka i jutarnjega obiteljskog ozračja kojih se sjećam iz djetinjstva uglavnom su slične onima kojih će se sjećati i moja djeca

• Nose li djeca hranu sa sobom u školu ili jedu u školskoj kuhinji? Naš sin se hrani u školi, jer smo suprug i ja mišljenja da dijete ne treba odvajati od školskih kolega zbog toga malog obroka kakav god on bio. Ali naš Patrik obavezno doručkuje i kod kuće. Mislim da bi školske kuhinje kod djece trebale razvijati kvalitetne prehrambene navike i poseban pristup u načinu uzimanja hrane. Škola koju pohađa naš sin tu kvalitetu još uvijek nema. Još veći su problem škole sa cjelodnevnim boravkom djece, a zasigurno najveći problem su srednje škole i mnogi fakulteti koji nemaju organiziranu prehranu pa se prehrana mladih svodi na obilaženje okolnih pekarnica i kantina, pri čemu ta djeca vrlo brzo nauče svoj odmor upražnjavati u kafiću uz kavu i cigarete. Pitanje organiziranja prehrane u školi ključno je u razvijanju dobrih prehrambenih navika i ja vjerujem da će ono vrlo brzo postati vrlo aktualno pri našim resornim ministarstvima. Ne bi bilo dobro da se ono i dalje gura pod tepih. • Kako izgleda doručak vaše obitelji? Radnim danom kod nas je doručak glavni obrok. Servira se bogat i jednostavan doručak. Bogat po nutritivnoj vrijednosti, a jednostavan jer nije opterećen šarenom ambalažom. Naime, doručak se sastoji od domaćih proizvoda. Na stolu je obavezan kruh koji sami pečemo. Prednost pečenja kruha je u mogućnosti kombiniranja različitih vrsta brašna, dodavanja sjemenki i dakako izbjegavanja aditiva. To je i prilika da se ispeku domaća peciva, pizza ili neka domaća slastica. Mlijeko je obavezna namirnica jer ga svi pijemo, a može i uz kavu ili kao čokoladni napitak. Tu je i prodimljeni kozji sir od proizvođača iz susjedstva. Mlijeko također kupujemo od lokalnih proizvođača, a najčešće s farme moga brata.

Tada pravimo svježi kravlji sir koji jedemo s domaćim mladim vrhnjem. Naša omiljena poslastica je štrudla sa svježim sirom koju spremamo u subotnje jutro. Neizostavna namirnica su jaja, pripremljena na sve načine, a na pečeni kruh u jajima volimo namazati domaći pekmez ili med. Tu su još i mesni proizvodi. Glavno mjesto zauzimaju suha slanina, čvarci, kobasice. U svečanijim prilikama počastimo se kulenom ili šunkom. Vodimo računa da u košari na stolu uvijek ima dovoljno sezonskoga svježega ili suhog voća. Sve ove proizvode kupujemo kod registriranih lokalnih proizvođača. Bio je to poticaj da osnujem i vodim Udrugu lokalnih proizvođača tradicionalnih proizvoda. • Potičete li ljude oko sebe na konzumaciju domaćih proizvoda? Svoju djecu i studente učim da smo svako pojedinačno suodgovorni za vlastitu budućnost. Radna mjesta svake zemlje ovise o veličini potrošnje domaćih proizvoda i njihovu izvozu na vanjsko tržište. Ako znamo da smo u ovom vremenu nekonkurentni za nastup na svjetskom tržištu, preostaje nam povećati potrošnju na domaćem tržištu. Kad je u pitanju proizvodnja hrane treba znati da se radi o strateški važnoj gospodarskoj grani. Prema tome, cijena domaće proizvodnje ne bi smjela biti prepreka niti za pojedinca niti za državu kad je u pitanju potrošnja domaćih proizvoda, posebno za mnoge koji primaju plaću iz državnog proračuna. • Što mislite o uvozu poljoprivrednih proizvoda? Što misliti o uvozu poljoprivrednih proizvoda u zemlju koja može hraniti pola Europe? Radije bih rekla da je to pitanje jednoga novog svjetonazora koji je opet povezan s razumijevanjem prirode održivosti. Pritom mislim na održivost u

Mlijeko i Ja

svakom pogledu, prije svega socijalnu, ekološku a na kraju i ekonomsku. Profit ne smije biti kreator cjelokupne društvene zbilje, a činjenica je da upravo to jest. Ako uđemo u detaljnije razmatranje EU i svjetskih kretanja vidjet ćemo da upravo profit diktira do u tančine sve ostale društvene procese. • Mogu li kampanje poput današnjeg obilježavanja Svjetskog dana školskog mlijeka utjecati na senzibiliziranje javnosti? Sve ovisi na koji će se način obilježiti ovaj dan u školama i što je krajnji cilj. Cilj može biti interes da djeca piju mlijeko jer im je neophodno za rast i razvoj. Cilj može biti da se pri ovoj temi govori o zdravlju i kvalitetnim prehrambenim navikama, a cilj može biti i da se potakne pitanje potrošnje s lokalnog tržišta što je u skladu s idejama održiva razvoja, jer se povećava mogućnost ostvarivanja dohotka na malim gospodarstvima kroz vidove izravne prodaje. Isto tako, povećava se broj mladih osoba koje imaju interes i dalje raditi u poljoprivrednoj proizvodnji, povećava se opća komunikacija lokalnih potrošača s lokalnim tržištem, smanjuju se negativni trendovi odlaska mladih i obrazovanih ljudi sa sela, smanjuju se trendovi pretjerane urbanizacije, a što u konačnici znači više neto dohotka po svakom stanovniku, ravnomjeran i ekološki održiviji razvoj uza zdravo i aktivno stanovništvo. No za ovaj scenarij treba u potpunosti mijenjati mentalitet hrvatskog stanovništva. Zar nije žalosno da veliki dio hrvatskog stanovništva odlazi raditi u strane tvrtke na linije za proizvodnju ili preradu poljoprivrednih proizvoda, umjesto da tu proizvodnju i preradu prakticiraju na vlastitim gospodarstvima.

MLJEKARSKA REVIJA

Dok neki znanstvenici i političari ne žele Hrvatsku vidjeti kao zemlju seljaka i konobara, istovremeno veliki dio hrvatskog stanovništva odlazi raditi u strane tvrtke na linije za proizvodnju ili preradu poljoprivrednih proizvoda, umjesto da tu proizvodnju i preradu prakticiraju na vlastitim gospodarstvima • Što biste kao znanstvenica, ali ponajprije kao majka, poručili našim čitateljima? Djeca su naša budućnost zajedno s ovom lijepom zemljom Hrvatskom koja nam je od Boga dana. Pitanje formiranja pravilnih prehrambenih navika i stavova kod djece pitanje je koje može potaknuti brojne promjene u društvu. Uzmimo samo povoljne učinke prakticiranja doručka, po mogućnosti u zajedništvu obitelji, na psihofizički razvoj djeteta te na stabilnost odnosa u obiteljima koje čine stup društva. Nije li to dovoljan razlog da se za ljepšu budućnosti naše djece maksimalno potrudimo. To traži aktivno roditeljstvo i spremnost na cjeloživotno učenje. Posebnog pravila nema, ono najispravnije zapisano je u našoj savjesti. Ukoliko smo dopustili sebi da nas “svjetla velegrada” onesposobe za slušanje vlastite savjesti, preporučam katekizam za osnovnu školu kao priručnik za početnike.

Mlijeko i Ja

INTERVJU

INTERVJU SA SANJOM DOLEŽAL, NAŠOM POPULARNOM PJEVAČICOM, KOJA JE ODAVNO IZAŠLA IZ

S puno što se u

Sanja Doležal nesumnjivo je osoba čiji je rad pomogao mnogima, a ponajprije djeci i čije stavove o odgoju djece možemo primijeniti i u svom domu razgovarala

Vera Volarić, dipl. ing.

jeca su je oduvijek voljela, a upravo je njima često posvećivala i najljepše pjesme. Rado se sjećamo i popularne emisije “Radio Njanja”, ali i mnoštva humanitarnih akcija kojima je bila bila inicijatorica i voditeljica. Ljubav i briga prema djeci i njihovu pravilnu odgoju postali su životni prioriteti, a svojevremeno je donijela zaista hrabru odluku i počela se sustavno baviti odgojem djece kroz vrtić, kasnije kroz centar za djecu. Ne zaboravimo niti njezino dvoje djece.

Oduvijek sam se aktivno uključivala u humanitarne projekte i ustrajala u potrebi da pomognem djeci

• Naše čitatelje sigurno zanima čime se bavite danas? Kao supruga i majka dvoje tinejdžera posla uvijek ima preko glave. Ipak, djeca su već dovoljno velika i samostalna da se mogu baviti i drugim stvarima koje nisu direktno vezane uz obitelj. Upravo je u izradi moj portal (www. sanjaportal.hr) koji ću uređivati, snimati i pisati zajedno s nekim svojim dobrim prijateljima. Moja je ideja okupiti ljude koji će se posvećivati samo dobrim i pozitivnim stvarima, jer mi je dosta negativnosti i crnila u medijima koji nas okružuju.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

OKVIRA ESTRADE I SVOJ ŽIVOT POSVETILA ODGOJU DJECE I HUMANITARNIM RADU

pažnje promišljam mom domu jede • Kako danas kao poznata osoba, ali ponajprije kao majka, gledate na odnos društva prema djeci? Brinemo li se pravilno o djeci? Društvo općenito ima loš odnos prema čovjeku, a naravno da su onda tu djeca najugroženija, jer trebaju svu našu pomoć i potporu. Ipak, postoje ljudi, postoje udruge koje glasno viču i korigiraju odnos društva prema djeci. Još da pokrenemo i obrazovni sustav u pravom smjeru, ova bi država imala šanse jednoga dana zaista postati raj na zemlji. • Koji je bio cilj vašeg aktivnog uključivanja u odgojne i humanitarne projekte pomoći djeci? Oduvijek sam bila osjetljiva na potrebu pomoći djeci, jer ona si ne mogu pomoći sama. Dužnost je nas odraslih brinuti se o njima. Kad god je trebalo, odazivala sam se u projekte koji pomažu djeci, a pomažem i dalje... • Vaš dosadašnji rad obilježila je velika solidarnost. Jeste li zadovoljni učinjenim ili imate još neostvarenih ciljeva? Zadovoljna sam svime gdje sam sudjelovala na humanitarnom planu. A neostvarenih želja i ciljeva ima uvijek, zato i radim dalje da bih ih ostvarila. • Na koji način šira društvena zajednica može pridonijeti razvoju sigurnoga, poticajnoga i kreativnog okruženja za rast, razvoj i odgoj djece? Odgojem odraslih, tj. osvješćivanjem važnosti

sigurnog okruženja možemo pridonijeti i pomoći djeci. • Je li moguće sustavno mijenjati stavove i navike prema odgoju djece? Naravno da je moguće, pa odgoj se mijenjao tijekom stoljeća, a pogotovo tijekom posljednjeg stoljeća. Važno je u sustav staviti stručne ljude koji se bave strukom a ne politikom i onda će se mijenjati i navike društva. • Mogu li javne osobe bitno utjecati na promjenu svijesti društva? Ukoliko javne osobe mogu svojim životom biti dobar putokaz, to je najsigurniji način da iskažu svoj stav. Inače, ne slažem se da javne osobe mogu mijenjati svijest društva, to je odluka na svakom pojedincu. Osobno se trudim u svojim javnim istupima iskazivati način života kojeg se ne moram sramiti. Ali opet napominjem, to je isključivo moj odabir, ne treba biti i tuđi. • S obzirom na to da ste se organizirano bavili odgojem djece kroz vrtić, smatrate li da odgajatelj ponajprije treba biti dobar dječji psiholog? Odgajatelj prije svega mora voljeti djecu, svoj posao, a naravno proučiti i psihologiju djeteta, jer nije dovoljno samo crtati, pjevati i igrati se, već i prepoznavati signale koje nam djeca svakodnevno šalju. • Je li briga o kvaliteti prehrane djece na zadovoljavajućoj razini?

U mnogim institucijama, vrtićima, školama briga je puno veća nego prije i to je dobro. Napominjem da roditelji mogu lobirati u institucijama u svrhu još bolje prehrane djece. • Može li odgovarajuća komunikacija s djecom rezultirati njihovim prihvaćanjem stavova o pravilnoj prehrani? Sama komunikacija ne može djecu naučiti pravilnoj prehrani, uvijek su djela bila važnija od riječi, pa tako i djeca usvajaju prehranu i stavove gledajući svoje roditelje. Ukoliko se roditelji loše i nepravilno hrane, nikakva komunikacija neće uvjeriti djecu da oni postupaju drugačije. • Koliko ste se brinuli o prehrani obitelji, ali i djece s kojom ste radili? Oduvijek me zanimala zdrava, ukusna i pravilna prehrana, pa tako i otkad sam postala majka s puno pažnje promišljam što se kod nas jede. • Jeste li kao roditelj podržavali preporuke struke o pravilnoj prehrani djece? Naravno da sam u svom odgoju uvijek podržavala struku, pa tako i što se tiče pravilne prehrane. Imala sam tu sreću da se u mojoj obitelji uvijek brinulo o kvaliteti prehrane, pa sam tako i ja nastavila osnovavši svoju vlastitu obitelj. • Smatrate li da je doručak najvažniji dječji obrok? Smatram da je doručak najvažniji obrok svima

Djela su uvijek bila važnija od riječi, pa tako i djeca usvajaju prehranu i stavove gledajući svoje roditelje. Ukoliko se roditelji loše i nepravilno hrane, nikakva komunikacija neće uvjeriti djecu da oni postupaju drugačije a ne samo djeci i tako se u obitelji i ponašamo. Bez doručka se ne izlazi iz kuće. • Jeste li pili mlijeko u djetinjstvu? Kao dijete pila sam mlijeko, a danas više preferiram fermentirane mliječne proizvode, poput jogurta, kefira i acidofila. • Imate li ikakvih predrasuda o mliječnom obroku? Konzumiraju li ga Vaša djeca? Nemam nikakvih predrasuda o mliječnom obroku, moja djeca jedu sireve, mliječne proizvode i učim ih da slušaju svoje tijelo koje im javlja što im treba. • Hrvatska mljekarska udruga koja se, između ostalog, bavi i odgojnim ali i humanitarnim radom, već dulje vrijeme radi na senzibiliziranju javnosti o problemima nepravilne prehrane djece i mladih. Mogu li kampanje, poput današnjeg obilježavanja Svjetskog dana školskog mlijeka, pridonijeti senzibiliziranju javnosti? Svaka kampanja koja ima dobar i pravi cilj može poslati poruku... • I na kraju, vaša preporuka mladima... … sačuvati djetinju radost u srcu!!!

dukat

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

DOBRE PREHRAMBENE NAVIKE NASLIJEĐENE U OBITELJI

Mliječna priča s obronaka Fruške gore Priča o skromnoj obitelji iz Iloka, kojoj je mlijeko lijek i obavezna svakodnevna hrana napisao

Zoran Bašić, dipl. ing.

putili smo se u naš najistočniji grad Ilok, smješten na obroncima Fruške gore uz desnu obalu Dunava, na području Srijema. Nekada je bio grad burne prošlosti, a danas svojim znamenitostima - očuvanom srednjovjekovnom tvrđavom i samostanom te renesansnim parkovima i nepreglednim vinogorjem, Ilok predstavlja biser u kruni hrvatskog turizma. U njemu su povi-

jest, kultura, rijeka Dunav, specifičan krajolik okićen vinogradima i vrijedni ljudi kreirali jedinstvenu i veoma osobitu cjelinu kojoj se divimo svaki put kada nas put nanese u ovaj dio naše domovine. Dobar početak dana

Nas u Ilok danas ne dovodi srijemsko vinogorje, koje je jedna od njegovih znamenitosti, već mliječna priča skromne obitelji koja zaista može dostojno predstaviti primjeren, ali i veoma poučan način razmišljanja i dugoročnog ulaganja u zdravlje i od-

Velika potrošnja mlijeka često je opterećenje za kućni budžet ove skromne obitelji… ali bez mlijeka nezamislivo je preživjeti jedan dan, kaže Kaja, majka troje mališana

goj djece. Naša domaćica Kaja samohrana je majka troje djece - Antonije, Ivana i Gabrijele koji su se u vrijeme našega dolaska pripremali za svoj prvi dnevni obrok. Doručak je ovoj obitelji veoma važan, jer tada započinje planiranje dnevnih obveza. “Oduvijek sam nastojala da mojoj djeci doručak postane obvezan obrok, odnosno dobra navika, jer dan je dug i mnogo je obveza u škola. Nikada ne možete znati hoće li dijete u školi nešto pojesti i hoće li mu se jelovnik svidjeti. Zato smatram da je doručak najvažniji obrok u danu”, započela je svoju priču Kaja, koja je svakome po želji pripremila doručak. “Pahuljice s toplim mlijekom i sirni namaz s kruhom svima su omiljeni, a i svakodnev-

no su na jelovniku. Ponekad se nađe i kakav sir, najčešće naš domaći podlivani s kajmakom, ili pak jogurt, ili obični ili voćni. Sve ovisi o dječjim željama… ili čega već ima u hladnjaku, a mlijeka ima uvijek”, nasmijala se Kaja, koja nam je kako to priliči pravim domaćicama, predložila da im se pridružimo za doručkom i procijenimo je li uspjela u nastojanju da svojoj djeci osigura pravilnu prehranu uz kvalitetan izbor namirnica. Istinite anegdote malih mljekopija

“Kod nas je svaki dan na jelovniku nešto iz mliječnog asortimana - moji su klinci prave mljekopije”, ponosno ističe Kaja, koja je također kao dijete voljela mlijeko

Mlijeko i Ja

REPORTAŽA

Bez obzira na blizinu susjedne države, mi konzumiramo isključivo hrvatske proizvode. Vodimo računa o kvaliteti, a uvjerili smo se u dobru kvalitetu hrvatskog mlijeka a svoju je ljubav, očito, prenijela i na djecu. “Nikada ih nisam ni u čemu forsirala, sami su birali što žele jesti. Ja sam im samo sugerirala što je dobro. Nekada su nam kruh i mlijeko bili jedini na jelovniku, ali to nas nije spriječilo da nam kruh s toplim mlijekom postane doručak u kojem smo također uživali, kao danas u žitnim pahuljicama s mlijekom. Moja su djeca skromna i ne traže previše,

XX Nije li ova skromna obitelj zaslužila da joj se zahvalimo na prigodan način. Ostavili su na nas snažan dojam, pokazujući nam cijelo vrijeme boravka u njihovoj toploj kućici što znači voljeti mlijeko. Kaja je svoju ljubav prema mlijeku prenijela na svoje troje djece - Antoniju, Ivana i malu Gabrijelu, koji su veliki potrošači mlijeka. S obzirom na to da smo se uvjerili da se u njihovoj lijepo uređenoj idiličnoj srijemskoj kućici s dvorištem iz kojeg pogled puca na našu najveću rijeku Dunav svakodnevno jede mliječno, odlučili smo ih razveseliti i pokloniti im, ni manje ni više mladu kozu, koja će djeci donijeti radost i imat će još jednog ljubimca više, a mami Kaji pomoći u nakani da pripravlja specijalitete od kozjega mlijeka.

nikada niti nisu”, nastavila je Kaja, koja nam je rado ispričala istinitu anegdotu s malom Gabrijelom od prije nekoliko dana. "Sve ću popiti"

“Poslije večere krenuli smo u šetnju i prolazeći pored obližnje prodavaonice moja četverogodišnja Gabrijela poželjela je popiti mlijeko. Moja djeca piju isključivo obično mlijeko, pakirano u bocu od litre, pa sam je taj tren upitala što ćemo s cijelom litrom mlijeka. Gabrijeli nije trebalo dugo da mi odgovori - “pa ja ću ga popiti”. I ne biste vjerovali - kako je naša šetnica duga nekoliko stotina metara, Antonija, Ivan i ja razgovarali smo o novim radnim obvezama u školi, a Gabrijela, koja inače postavlja stotinu pitanja, neko je vrijeme mudro šutjela što nas je veoma začudilo. Kada smo skrenuli po-

zornost na nju, vidjeli smo kako nas mudro gleda, a njezin osmijeh krasili su brkovi od mlijeka. Kako je popila “samo” malo više od pola litre mlijeka, njezin komentar je bio: “Mama, ostatak mi čuvaj za kasnije, prije spavanja opet ću popiti malo mlijeka”. Eto, to je samo jedan od primjera kako moja djeca piju mlijeko i koliko zapravo uživaju u njemu. Iako moram napomenuti da se nitko od ukućana ne može natjecati s Gabrijelom, jer je ona prava mala mljekopija, ponosno je istaknula mama Kaja. Jedanaestogodišnja Antonija i devetogodišnji Ivan, koji pohađaju osnovnu školu Ilok, nisu krili zadovoljstvo današnjim doručkom, a otkrili su nam kako bi voljeli da im se i na školskom jelovniku ponudi više mliječnih proizvoda. “Ma nije da ne volimo krafne i pizzu, ali i čaša mlije-

ka dobro bi došla, možda ponekad i čokoladnog - to je baš ono što volimo i što rado jedemo kod kuće”, komentirao je Ivan. Mlijeko nam je bilo jedini lijek

“Antonija je kao dvogodišnje dijete bolovala od bronhitisa, a nije bilo nimalo lako boriti se s tim… teško je kada dijete boluje od takve bolesti, tražila sam stotinu savjeta, i od doktora, i od prijatelja… imali smo sreću jer nas je u vukovarskoj bolnici primio doktor “stare škole”, koji je bez previše razmišljanja preporučio da Antoniju treba liječiti kozjim mlijekom, što sam poslušala i već isti dan započeli smo s terapijom. Sreća je bila što su moji roditelji u to vrijeme držali koze pa nam je svaki dan kozje mlijeko bilo dostupno. Nakon dvije godine liječnik je zaključio da su simptomi bolesti nestali. Izlazeći iz bolnice, tada sam sebi obećala da ću svakodnevno djeci davati mlijeko i učiti ih koliko je važno što jedu. Nama je ovaj put mlijeko bilo zapravo lijek. Ovo je zaista bila jedna velika životna škola.” “Iskustva i savjeti našega liječnika puno su mi pomogli, a potvrdio je samo ono čemu su me moji roditelji od malena učili - da je kozje mlijeko veoma zdravo. Sjećam se da smo sestra, brat i ja odrasli na kozjem mlijeku i da nismo imali nikakve bolesti. Moram priznati da sam danas sve bliže realizaciji svoga plana, ali i želje moje djece. Dogovorili smo se da ćemo opet nabaviti kozu, djeca će imati još jednog ljubimca, a s obzirom na to da sam odrasla u obitelji koja je imala koze, mislim da mi neće biti problem njezino držanje”, odlučno nam je kazala Kaja. Primaknuvši se kraju našega razgovora, Gabrijela nam je došapnula kako će ona kad naraste imati farmu koza i da će mlijeko davati samo maloj djeci, jer je fino i s njim možeš jesti sve, i pahuljice i kruh, ali možeš pripravljati i kolače…i još puno toga. Bravo Gabrijela, ti zaista znaš zašto je mlijeko dobro!

Mlijeko i Ja

ZANIMLJIVOSTI

JESTE LI ZNALI DA OSOBE KOJE OD DJETINJSTVA PIJU MLIJEKO ŽIVE DULJE?

Učite djecu piti mlijeko Ne zaboravimo da je čaša mlijeka zapravo čaša zdravlja, jer ta originalna namirnica donosi mnoge dobrobiti našem zdravlju napisala

Milna Tudor, dipl. ing.

roslavite sa svojom djecom Svjetski dan školskog mlijeka. Nazdravite čašom mlijeka, poučite one koji zagovaraju teze poput mliječni proizvodi nisu zdravi, sa-

drže puno masti, od njih se deblja, izbjegavajte njihovu svakodnevnu konzumaciju... jer iz svijeta znanosti stiže još jedna potvrda važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani djece kao ulaganje u buduće zdravlje. Šezdesetpetogodišnja studija australsko-britanskih istraživača

Presudna je uloga obitelji u stvaranju prehrambenih navika djece, no, veliku ulogu imaju vrtići i škole gdje djeca ipak provode veći dio svog dana te tamo objeduju jednom ili više puta dnevno

dala je impresivan rezultat - osobe koje od djetinjstva svakodnevno konzumiraju mliječne proizvode žive dulje! Studija je pratila prehrambene navike 1343 obitelji od 1937. do 1939. godine s područja Engleske i Škotske, u kojoj je obuhvaćeno gotovo 5000 djece. Njihovo zdravstveno stanje i smrtnost praćena je od 1948. do 2005. godine. Rezultati studije objavljeni u britanskom časopisu Heart pokazuju da ne postoji veza između konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda i razvoja kardiovaskularnih bolesti unatoč ve-

ćem sadržaju masti u određenim mliječnim proizvodima. Navodi se da povećana konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda u djetinjstvu smanjuje rizik od smrti uzrokovane moždanim udarom. Povrh toga, smrtnost zbog bilo kojeg razloga manja je u osoba koje su u djetinjstvu konzumirala mliječne proizvode u većoj količini. Čaša zdravlja

Odavno je poznato da je mlijeko jedna od najpotpunijih namirnica po svom kemijskom sastavu, odnosno ono sadrži većinu hra-

Mlijeko i Ja

njivih tvari potrebnih u različitim razdobljima ljudskog života - od razdoblja djetinjstva i odrastanja pa sve do razdoblja zrelosti i starosti. Nutrijent mlijeka koji je neizmjerno važan u rastu i razvoju djece je kalcij. Osim što je važan za pravilan razvoj kostiju, kalcij je i glavni nutrijent koji pomaže zdravlju krvnih žila i formiranju pravilnoga krvnog tlaka. Tri mliječna obroka, npr. jedna čaša od dva dcL mlijeka, čašica jogurta i komadić sira osiguravaju dovoljan dnevni unos kalcija. Količina potrebnog kalcija ovisi o djetetovoj dobi. Sam kalcij nije jedini učinkoviti sastojak mlijeka, kažu znanstvenici. Njegov učinak upotpunjuje cijeli koktel tvari koje su sadržane u mlijeku - magnezij, kalij, fosfor, proteini sirutke, peptidi kazeina, aminokiseline, konjugirana linolna kiselina te vitamini B skupine. Nove znanstvene spoznaje

Osim toga, konzumacija mlijeka daje i temelj za postizanje optimalne tjelesne težine te njezino održanje. Ne tako ohrabrujuće brojke vezane su za težinu današnje djece u svijetu - 3% djece svijeta je pretilo a 7% ima prekomjernu tjelesnu težinu. Razlog zabrinutosti stručnjaka nije samo brojka pretile djece, već to da se ona stalno povećava. Predviđa se da će 2010. u Europi, ukoliko se nešto ne poduzme, biti 6,4 milijuna pretile djece (28%) naspram 5 milijuna pretile djece koliko ih je bilo u 2006. godini. Otkriveno je i da mlijeko u svakod-

MLJEKARSKA REVIJA

nevnoj prehrani pomaže prevenciji razvoja tumorskih bolesti. Sastojci mlijeka s antikancerogenim djelovanjem su kalcij, vitamin D, proteini sirutke, konjugirana linolna kiselina, sfingolipidi, maslačna kiselina i laktoza. Navedeni sastojci odlikuju se značajnom sposobnošću redukcije biomarkera koji predstavljaju rizik od razvoja tumora debelog crijeva, kao jednog od najučestalijih tumora današnjice. Dobre prehrambene navike

Studija australskih i britanskih istraživača dala je dovoljno razloga da se u prehrani djece nikako ne smiju zanemariti mlijeko i mliječni proizvodi. Danas na tržištu postoji obilje mliječnih proizvoda pa tako svako dijete može naći svoj najdraži mliječni obrok. O važnosti mlijeka u dječjoj prehrani govori i obilježavanje Svjetskog dana školskog mlijeka posljednje srijede u rujnu, kao i akcija “Čaša mlijeka” za svako školsko dijete kao dio užine. Važnost je takvih kampanja u podizanju svijesti roditelja o važnosti pravilne prehrane djece školske dobi kao temelj zdravstvenog stanja buduće odrasle osobe, ali i u učenju djece zdravim prehrambenim navikama. Razne studije i ankete pokazale su da djeca danas mlijeko često zamjenjuju gaziranim napitcima koji sadrže samo obilje šećera i dodanih sintetskih tvari te golemu energetsku vrijednost, a prehrambena vrijednost takvih napitaka je izrazito mala. Činjenica je da se prehrambene navike stvaraju u djetinjstvu. Osim što je presudna obitelj i prehrambene navike roditelja, veliku ulogu imaju vrtići i škole gdje djeca ipak provode veći dio svog dana te tamo obje-

duju jednom ili više puta dnevno. Često zbog prevelikog opterećenja roditelja, ali i želje prehrambene industrije za sve većim profitom, djeca su danas prepuštena sama stvarati prehrambene navike. Smatra se da reklame štetno utječu na stav djece o hrani i na njihov odabir hrane. Velika Britanija, Rusija, Francuska, Španjolska i Latvija već su zabranile reklamiranje energetski bogatih namirnica popularno zvanih junk food u doba kada djeca najčešće borave pred televizorom, kao i izbacivanje iz škola automata sa čokoladicama i gaziranim pićima. Suprotno tome, bilo bi dobro kada bi se u škole postavili automati s mliječnim proizvodima. Zanimljivo je da povećanjem konzumacije mlijeka raste i konzumacija voća, povrća i žitarica čime raste i ukupna kvaliteta prehrane. Stoga učite svoju djecu, jer će i oni dobro naučeno gradivo prenijeti na svoju djecu. Spakirajte svome mališanu je-

Zbog prevelikog opterećenja roditelja svakodnevnim obvezama, ali i želje prehrambene industrije za sve većim profitom, djeca su danas prepuštena sama stvarati prehrambene navike. Smatra se da reklame štetno utječu na stav djece o hrani i na njihov odabir hrane dan mliječni proizvod i voćku za užinu u školi i znajte da ste time uložili u njegovo zdravlje, sada i onda kad će ono postati odrasla osoba.

XXZdrave prehrambene navike se čovjeku na kraju isplaćuju u vidu zdrava i produljenog života (i do 10 godina!). I stoga nije jasan indolentan odnos mnogih prema toj temi. Jedna narodna kaže: Da sam znao da ću tako dugo živjeti, više bih brinuo o sebi. Glavni uzrok porasta kroničnih bolesti svjetske populacije su nezdrave prehrambene navike. Doručkovanje je jedna od najvažnijih prehrambenih navika koje djeca trebaju usvojiti. XXDoručak je najvažniji od pet preporučenih obroka na dan. Po jutru se dan poznaje, a može se reći i po doručku. Uz dobar doručak dugoročno se ulaže u zdravlje, lako se regulira poželjna tjelesna težina, podržava se dnevna forma misaonih funkcija, raspoloženje raste... Trajno preskakanje doručka dovodi do smanjene radne učinkovitosti, pažnje i koncentracije. Zašto onda ne ukazati djeci na važnost doručkovanja? XXMlijeko i mliječni proizvodi kao dio doručka odličan su izbor. Samo jedna čaša mlijeka osigurava 30% kalcija, 10% vitamina D, 16% proteina, 11% kalija, 10% vitamina A, 33% vitamina B12, 25% vitamina B2, 10% vitamina B3, te 25% fosfora od preporučenih dnevnih vrijednosti za te nutrijente.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Mliječna poslastica KOJA JE ZAČARALA SVIJET

Sladoled - pravi mali užitak Uklopljeni zrak povećava volumen sladoleda, a istovremeno poboljšava njegovu konzistenciju smanjujući osjećaj ledenosti u ustima napisala prof. dr. sc. Rajka Božanić Što je sladoled?

ladoled je djelomično ili potpuno zamrznuta namirnica koja se sastoji od mlijeka ili mliječnih proizvoda (mlijeko u prahu, ugušćeno mlijeko, vrhnje ili maslac) i nemliječnih sastojaka koji se dodaju smjesi radi postizanja određenog okusa, arome, boje, mirisa i konzistencije. Nemliječni sastojci sladoleda su šećeri i zaslađivači, stabilizatori i emulgatori, uz mogući dodatak voća, voćnih aroma, jaja, čokolade ili nekih drugih sastojaka. Osim toga, sladoled obavezno sadrži vodu i uklopljen zrak. Uklapanjem zraka u sladolednu smjesu volumen sladoleda povećava se oko 100%. Osim što povećava volumen sladoleda, uklopljeni zrak poboljšava njegovu konzistenciju smanjujući osjećaj ledenosti u ustima tijekom jedenja. Sladoled se stavlja u promet u zamrznu-

tom stanju, pri najviše -15 °C, i takav se može čuvati najmanje godinu dana. Koje su vrste sladoleda?

Sladoledi se na tržištu nude u brojnim oblicima, okusima i pakiranjima. Vrsta sladoleda mora biti navedena u deklaraciji. Zakonski propisi određuju sastav pojedinih sladoleda. Razlikuju se mliječni sladoled, krem sladoled te sladoled. Mliječni sladoled i krem sladoled ne sadrže biljnu mast ni biljne proteine, za razliku od sladoleda koji se proizvodi prema istom tehnološkom postupku, a gdje su mliječni sastojci (mast i proteini) djelomično ili u cijelosti zamijenjeni biljnima. Mliječni sladoled i krem sladoled razlikuju se po udjelu masti. Krem sladoled sadrži više masti od mliječnog, najmanje 5%, dok mliječni sladoled sadrži najmanje 2,5% mliječne masti. Kako se proizvodi sladoled?

Tehnološki postupak proizvodnje sastoji se od dvaju dijelova.

Jestiva čašica za sladoledne kuglice debitirala je 1904. na Svjetskom sajmu u St. Louisu. Italo Marchiony, sladoledar s Wall Streeta, isprva je slasticu prodavao u čašama za piće, no to se pokazalo prilično nepraktičnim - lomile su se, nakon svake ih je upotrebe trebalo prati, a neki bi s njom jednostavno odšetali dalje. I tako se lukavi Talijan domislio napraviti jestive čašice od vafla koji su se, još topli, savijali u oblik stošca

Prvi dio obuhvaća sastavljanje sladoledne smjese prema recepturi, ovisno o vrsti sladoleda. Slijedi miješanje i predgrijavanje te homogenizacija i pasterizacija. Pasterizirana smjesa hladi se na 5 ºC, te pri toj temperaturi 2 - 24 sata zrije kako bi nabubrila. Drugi dio čine operacije zamrzavanja, pri čemu sladoledna smjesa postaje sladoled. Pri temperaturi oko -5 ºC smjesa se djelomično zamrzava uz istovremeno upuhivanje zraka. Nastali sladoled, meke konzistencije poput sladoleda u slastičarnicama, oblikuje se (u kornete, štapiće, čašice i slično) te duboko zamrzava u tunelu (pri oko -20 ºC) i pakira. Djelomično zamrzavanje sladoleda, i kasnije potpuno zamrzavanje, treba provesti što je moguće brže kako bi kristali leda koji nastaju tijekom zamrzavanja, bili što manji. Tko proizvodi i tko jede najviše sladoleda?

Od ukupne svjetske proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda proizvodnja sladoleda i zamrznutih deserata zauzima prilično velik udio. Proizvodnja sladoleda čini oko 17% ukupne svjetske proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, a proizvodnja zamrznutih deserata oko 2%. Daleko najveći svjetski proizvođači sladoleda i zamrznutih deserata je SAD, s više od 60 milijuna litara godišnje. Što se tiče potrošnje slado-

leda i zamrznutih deserata, i tu je na prvom mjestu SAD s godišnjom potrošnjom oko 23 L po stanovniku, a slijede Novi Zeland (20 L) i Australija (18 L). U Europi se najviše sladoleda troši u Švedskoj (13 L), Italiji i Finskoj (9 L). U Hrvatskoj je potrošnja sladoleda i zamrznutih deserata razmjerno niska i iznosi oko 5,7 L po stanovniku. Globalizacija

Sve je veća globalizacija marki vodećih svjetskih proizvođača sladoleda. Odnosno, isti se brendovi sladoleda pod istim imenom prodaju u različitim zemljama kako bi bili prepoznatljivi. Hranjiva vrijednost sladoleda

Hranjiva vrijednost sladoleda ovisi o vrijednosti sastojaka od kojih je proizveden. Mliječni i krem sladoledi sadrže sve sastojke mlijeka, samo u različitim količinama (krem sladoled sadrži više masti). Pojedini dodaci (šećer, voće, čokolada, jaja i slično) povećavaju hranjivu vrijednost sladoleda. Kakvoća i cijena pojedinih sastojaka sladoleda proporcionalna je kakvoći i cijeni sladoleda. Povijest sladoleda

Proizvodnja hladnih deserata s mlijekom i snijegom započela je u Kini za vrijeme cara Cheng Tang Shang oko 1650. godine prije Krista. Stari su Rimljani također konzumirali hladne slatke

Mlijeko i Ja

Prvi sladoled na štapiću zvao se Eskimo Bar, a smislio ga je vlasnik sladoledarnice iz Iowe Chris Nelson. Priča kaže da je on jedne hladne noći ostavio čašu limunade u kojoj je bila žličica kraj otvorenog prozora. Ujutro, limunada je bila smrznuta i uranjanjem u toplu vodu lagano se odvojila od čaše. Izum je patentiran 1924. godine napitke. Rimski car Neron Claudius Cezar slao je vojnike na planinske vrhove po led i smrznute komade snijega koji su miješani s voćnim sokovima i voćem te tako posluživani. U srednjem vijeku sladoled je služen na dvorovima. U 13. je stoljeću Marko Polo sa svojih putovanja po Istoku donio recept za proizvodnju sladoleda u Italiju. Nakon toga, od 1500. godine, otkako ga je talijanski kuhar poslužio na svadbi Katarine de Medici i francuskog kralja Henryja II., talijanski se sladoled počeo širiti svijetom. U 18. stoljeću sladoled se već proizvodi u kućanstvima. Industrijska proizvodnja sladoleda započela je izgradnjom prve tvornice sladoleda u Baltimoru 1851. godine. Dvije velike inovacije znatno su usavršile proizvodnju sladoleda: 1899. godine homogenizator, a 1926. zamrzivač za sladoled. Masovna proizvodnja sladoleda počinje nakon II. svjetskog rata. Kod nas, u Hrvatskoj, industrijska proizvodnja sladoleda započinje 1958. osnivanjem tvornice Ledo u Zagrebu.

MLJEKARSKA REVIJA

INFO KUTAK

Mlijeko i Ja

PREDSTAVLJAMO

DUKAT

Neodoljiv Dukat čvrsti mliječni puding Bogat čokoladni okus novoga čvrstoga mliječnog pudinga iz Dukata oduševit će i najzahtjevnije ljubitelje slatkoga i zdravog deserta jer je pripremljen od najfinije čokolade i s više od 70 posto mlijeka, poput domaćeg pudinga pripravljenog kod kuće. Praktično obiteljsko pakiranje od četiri 100-gramske čašice idealno je rješenje za ukusan desert nakon obiteljskog ručka ili kao poslastica kada god zaželimo pojesti nešto slatko. Ovo je ujedno i zdrav desert jer je pripravljen od najboljega svježeg mlijeka, zbog čega je bogat izvor kalcija i korisnih bjelančevina.

Za istinski užitak svaki dan Président topljeni sirevi Uživanje u hrani ne bi smio biti tek povremeni užitak ograničen na posebne prilike, poručuju iz bjelovarske Sirele, našeg proizvođača najfinijih sireva. Svaki dan i svaki obrok može biti poseban kušate li Président topljeni sir u trokutićima, pripravljen od domaćega svježeg mlijeka prema originalnoj Président recepturi, koja jamči apsolutan užitak i najvišu kvalitetu proizvoda. Bogatog okusa i arome te izvrsne mazivosti, Président topljeni sir idealan je kao namaz na kriški vašega omiljenog kruha ujutro, predvečer ili pak kao međuobrok. Vrsni ga kuhari koriste i kao tajni sastojak mnogih cijenjenih jela i umaka, a mi vam ga preporučujemo namazanog na toplom tostu uz svježu rajčicu i pokoji listić bosiljka. Ne odgađajte svoja zadovoljstva, uživajte u Président kvaliteti svaki dan!

Dukat čvrsti jogurt u novom, obiteljskom pakiranju Dukatov tradicionalni čvrsti jogurt, među potrošačima uvriježenog naziva “Dukatov jogurt sa zelenim poklopcem”, od sada je potrošačima dostupan u novom, obiteljskom pakiranju. Uz tradicionalno pakiranje u 180-gramskoj čašici, potrošači od nedavno mogu uživati i u originalnoj i nepromijenjenoj recepturi Dukatova čvrstog jogurta, ali u inovativnom obiteljskom, tzv. 4-pack pakiranju od 4 x 180-gramskim čašicama. Zahvaljujući čvrstoj teksturi, jedinstvenom i blago kiselkastom okusu - koji izvrsno odgovara uz doručak, večeru i užinu, ovaj je proizvod omiljeni svakodnevni užitak potrošača svih generacija. Jogurti, zbog smanjenog udjela mliječnog šećera laktoze, posebno su preporučljivi osobama koje pate od problema netolerancije laktoze, koji zbog manjka enzima laktaze teže probavljaju mlijeko.

BELJE

ABC sir za sretno djetinjstvo Za zdravu prehranu djece neophodan je doručak koji, kao najvažniji dnevni obrok, treba osigurati trećinu dnevnih energetskih i nutritivnih potreba. Djeca koja doručkuju uspješnija su u rješavanju postavljenih mentalnih i tjelesnih zadaća tijekom dana, stoga im je bitno za doručak osigurati ono što vole a ujedno je i nutritivno vrijedno. ABC svježi krem sir nepogrešiv je izbor. ABC svježi krem sir nastaje jedinstvenim tehnološkim postupkom od pažljivo biranoga i kontroliranog mlijeka s farmi Belja, najvećega hrvatskog proizvođača kravljeg mlijeka. Domaćem mlijeku dodaju se isključivo sol i vrhnje, zbog čega je proizvod prirodan i bez konzervansa. ABC svježi krem sir djeci osigurava visokokvalitetne proteine važne za pravilan rast i razvoj tkiva te kalcij za zdrave i čvrste kosti. Upotpunjen integralnim pecivom čini jednostavan obrok koji će organizmu osigurati energiju za početak dana, a punovrijedni i visoko iskoristivi proteini dat će organizmu dodatnu snagu.

Mlijeko i Ja

PREDSTAVLJAMO

MEGGLE

Vita drink MEGGLE Hrvatska d.o.o. predstavlja vam potpunu inovaciju na hrvatskom tržištu - mliječni napitak s dodatkom sirutke pod nazivom Vita drink. Sirutka se dobiva tijekom procesa proizvodnje sira, a sadrži mnogobrojne B vitamine, bjelančevine, minerale, mliječnu kiselinu i mliječni šećer. Osim poboljšavanja crijevne mikroflore, utjecaja na pamćenje, koncentraciju, ubrzavanja apsorpcije kalcija i ojačavanja obrambenog mehanizma cijelog organizma, sirutka je ugodna okusa što ju čini poželjnom namirnicom svakog kućanstva. Vita drink se može naći u boci od jedne litre u natur varijanti, dok tri voćna okusa - jagoda i brusnica, multi voće te naranča i marakuja - dolaze u praktičnim pakiranjima od 330 g.

VINDIJA

Više bakterija za dobro zdravlje Vodeći brigu o zdravlju potrošača te prateći trend pravilne prehrane i održavanja vitalnosti, Vindija je proizvela VITAKTIV, ukusni probiotik dodatno obogaćen vlaknima. Lagani okus, svježina i prirodnost glavne su kvalitete ove funkcionalne namirnice, a “prijateljske” bakterije (Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium) u njezinu sastavu pozitivno djeluju na stanje cjelokupnoga probavnog sustava sudjelujući u održavanju bakterijske ravnoteže, čime se sprečavaju probavni poremećaji, infekcije i bolesti. Dok ostali probiotici sadržavaju 106 “dobrih” bakterija po jednom mililitru, VITAKTIV ih sadržava čak 108, što ga čini najsnažnijim probiotikom na tržištu. VITAKTIV posjeduje i dodatak prebiotika - oligofruktoze i inulina, neprobavljivih vlakana koja služe kao hrana zdravim bakterijama u crijevima i tako stvaraju osjećaj sitosti. Oligofruktoza pomaže i u apsorpciji kalcija, djelujući tako na rast i gustoću kostiju, što je posebno važno u razvoju djece ali i u očuvanju zdravlja odraslih. Proizvod dolazi u pet izvrsnih okusa (natur, jagoda sa žitaricama, smokva i bijelo grožđe, limeta i aloe vera te brusnica i jabuka) i atraktivnom pakiranju u čašici od 125 g i bočici od 200 g.

Doživite mliječnu euforiju Omiljeni jogurt svih uzrasta “Freska euforija” od sada je dostupan u dva nova, osvježavajuća okusa - “Euforija kokos - čoko crispies” koji pruža jedinstveni doživljaj tropske egzotike, dok “Euforija jaffa - čoko crispies” predstavlja ukusnu kombinaciju naranče i čokolade rađenu prema provjerenoj formuli užitka. Novi okusi Vindijina deserta proizvedeni su s dodatkom vrhnja, što ih čini još kremastijima i neodoljivima za sve ljubitelje slatkog. Osim ovih slatkih iznenađenja, tu su i već dobro poznati okusi šumske jagode i stracciattele, ovaj put u obnovljenu izdanju. “Freska euforija jagoda”, obogaćena vitaminima C i B kompleksa, i dalje je finog i ugodnog okusa, a “Freska euforija stracciattela”, podsjećajući na ljetni sladoled, izaziva nepca najmlađih sladokusaca. S obzirom na bogatstvo i punoću okusa, krem jogurti “Freska euforija” mogu se konzumirati u svako doba dana - mogu biti doručak ili desert, ali i idealna užina u školi ili na radnom mjestu. Sve što vam sada treba je - žlica!

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

JESTE LI SE IKADA PITALI KAKO IZGLEDA JELOVNIK ŽIVOTINJA U ZOO VRTU?

Mlijeko u životinjskom carstvu Kozje mlijeko je nezamjenjivo, osobito kada majka odbaci mladunče, što se često događa kod deva, antilopa i glodavaca napisala

Maja Volarić

agrebački zoološki vrt jedna je od najstarijih i najposjećenijih atrakcija u gradu. Od osnutka 1925. godine ZOO se kontinuirano razvija i modernizira na veselje mladih ali i nešto starijih posjetitelja. Danas je ZOO, koji se prostire na 7,5 hektara, podijeljen na tematske cjeline pa se razvijaju mnogi projekti i on postaje ljepše i humanije mjesto za svojih 2230 divljih i egzotičnih stanovnika.

U zoološki vrt uloženo je mnogo truda i ljubavi njegovih djelatnika, a posebno se vodi računa o raznovrsnoj hranidbi životinja. Nutricionistica ZOO-a gđa Jasna Stošić, dr. vet. med., ističe kako pravilna, zdrava i raznolika hranidba životinja predstavlja zapravo 70% njihova zdravlja te da o tom čimbeniku valja izuzetno voditi računa. Tako smo u obilasku ZOO-a, u pratnji gđe Stošić, doznali kako se životinjama daje isključivo svježa hrana, nikako ne stare zalihe kojima je prošao rok trajanja, kako se često tumači u javnosti. Staro voće i povr-

Jeste li znali da majmuni pomoću fermentiranih mliječnih proizvoda održavaju crijevnu floru i reguliraju probavu?

će kao i mliječni proizvodi kojima je istekao rok upotrebe neprihvatljivi su za životinje. Daju im se isključivo svježi proizvodi koji se triput tjedno dovoze u ZOO, a po potrebi i na dnevnoj bazi. “Trudimo se nabavljati domaću hranu, s naših polja, staja i iz našega mora, izuzev egzotičnog voća i povrća koje ne uspijeva u našim krajevima. ZOO pokušava i u što većoj mjeri nabavljati ekološke, kemijski netretirane namirnice i na taj način zaštititi životinje, a voljeli bismo imati i što više namirnica iz vlastita uzgoja”, pojašnjava gđa Stošić. Za svakoga ponešto

Svaki sektor ima svoju kuhinju gdje se priprema hrana u skladu s potrebama životinja, pa tako

ZOO ima veliku hladnjaču i skladište kako bi namirnice, osobito meso i svježa riba, ostale što dulje svježe i upotrebljive. Djelatnici zoološkog vrta koji se brinu o hranidbi životinja trude se pronaći namirnice što sličnije po svome sastavu i okusu onima kojima se životinje hrane u svom prirodnom staništu, kao što su npr. Australija ili Madagaskar, otkuda nam dolaze neke od najegzotičnijih životinja zagrebačkog ZOO-a. Mliječni proizvodi reguliraju probavu

Hranidba se razlikuje u zimskom i ljetnom razdoblju, dakako, posebno je prilagođena životinjama koje će postati roditelji ali i onima koje već imaju

Mlijeko i Ja

ZANIMLJIVOSTI

U zabludi su oni koji misle da životinje u zoološkom vrtu jedu staru i nezdravu hranu mladunčad. Pritom, ističe nutricionistica Stošić, nezamjenjivo je kozje mlijeko, pogotovo u slučajevima kada majka odbaci mladunče, što je češći slučaj kod deva, antilopa i glodavaca. Kao zamjensko, daje im se kozje mlijeko koje je najsličnije njihovu vlastitu. Najrizičnije je razdoblje u hranidbi životinja prelazak mladunčadi s mlijeka na krutu hranu, pri čemu je čak moguć i gubitak pojedinih životinja. U jesenskom razdoblju, i u zoološkom vrtu kao i u prirodnom staništu životinje se pripremaju za zimu pa im se tako i hrana prilagođava i energetski pojačava, osobito onim životinjama koje cijelu zimu borave na otvorenom. Mliječni proizvodi koje osobito rado jedu životinje u ZOO-u, uz nezamjenjivo kozje mlijeko, obični su i voćni jogurti, vrhnje, svježi sir te sirni namaz. Najveći mljekoljupci su majmuni, a među njima i najmanji majmuni na svijetu, veličine dlana - marmozeti, koji imaju specifičnu ishranu te im osoblje ZOO-a u hranu dodaje dječju hranu razrijeđenu s mlijekom, te

malo svježeg sira kako bi im hrana bila što ukusnija a na taj način i raznolikija. Tijekom tjedna čimpanze dobivaju obične i voćne jogurte radi održavanja crijevne flore, a ako životinja dobiva antibiotike, daje joj se povećana doza jogurta radi reguliranja probave. Bili smo svjedocima njihovu uživanju u sirnom namazu, koji dobivaju dvaput tjedno, slasno ga jedu s dvopekom a ne manje uživaju i u zobenim pahuljicama s mlijekom. Malajski medvjedi kao poslasticu dobivaju kolač od kukuruznog brašna kuhanog na mlijeku s grožđicama i pekme-

zom ili medom. Ovo su samo neki od primjera kako se mliječni proizvodi koriste u hranidbi životinja u zoološkom vrtu. Kako do dobre linije?

U zoološkom vrtu javlja se i problem pretilosti životinja, prvenstveno zbog ograničenoga životnog prostora koji im onemogućava fizičku aktivnost pa neke životinje imaju poseban režim hranidbe - naše popularne dijete. Takvim životinjama daju se manje količine hrane, reducirani obroci i sličnim metodama pokušava im se uspostaviti zdrava tjelesna težina. Gđa Stošić ispričala nam je anegdotu s čimpanzom Jubom, debeljucom koju hrane light jogurtom - dakako da to moraju činiti neprimjetno, u ambalaži istovjetnoj onoj koju daju drugim čimpanzama, jer su te životinje izuzetno senzibilne i sklone ljubomori, a istovremeno su i vrlo inteligentne i snalažljive te je vrlo vjerojatno da bi se Juba brzo snašla i svoju bočicu, drugačiju od ostalih, zamijenila za onu s punomasnim jogurtom. Ovo su zaista “majmunska posla”, kroz smijeh je prokomentirala gđa Stošić. Hranidba životinja uvijek je

zanimljiv događaj u zoološkom vrtu, kojem prisustvuje velik broj posjetitelja a osobito djeca, koju uveseljava način na koji životinje jedu, recimo kako čimpanze otvaraju bočicu s jogurtom ili kako lijepo jedu tost s mliječnim namazom. Ne treba sumnjati da su neke od njih pravi gurmani, pa tako crvene pande jedu isključivo bambus uzgojen u našem ZOOu, kapucini se vole osladiti kojim mišem, a lavovi, nevjerojatno, obožavaju jadransku skušu. Zaista smo prvi put čuli za ove životinjske specijalitete… Kako to priliči poznatim europskim zoološkim vrtovima, i naš zagrebački se može pohvaliti velikim napretkom u prilagođavanju uvjeta držanja životinja koji se sve više približavaju onim prirodnim, pa će tako velika novost biti Afrička savana, kojom će šetati neke od najatraktivnijih životinja na planetu - lavovi, zebre, žirafe i antilope. Ovo će biti zaista pravi safari usred našega glavnoga grada. Možda i neke od ovih životinja imaju specifičnu ishranu. Svakako se veselimo nekim novim pričama i anegdotama o životinjama sladokuscima!

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko i Ja