Mlijeko i ja 4/2009 by Hrvatska mljekarska udruga

ISSN 1846-8268

broj 4 (8) • 17. prosinca 2009.

MEDIJSKI POKROVITELJ

GLAVNI POKROVITELJ

Hrvatska mljekarska udruga

www.dukat.hr

Riječ urednice

prof. dr. sc. Jasmina Havranek glavna urednica

Poštovane čitateljice i čitatelji,

jerujem da ste i ove godine uoči blagdana iščekivali novi božićni prilog Večernjaku časopis Mlijeko i Ja, namijenjen Vama ljubiteljima mlijeka i mliječnih proizvoda. U ovom broju Vam donosimo mnoštvo zanimljivih i edukativnih tema. Tako nastavljamo sa znanstvenim spoznajama o probiotičkim mliječnim proizvodima i njihovu korisnom djelovanju na zdravlje ljudi, a tu je i sirutka za koju sigurno niste znali da je zapravo bogatstvo vrijednih sastojaka. Dajemo odgovore na pitanja o prilagodbi čovjekova probavnog sustava na prehranu mlijekom, a novosti iz svijeta znanosti donose mnoge korisne informacije. Želite li se brinuti o svome zdravlju, preporučujemo da u funkciju toga stavite i uravnotežen doručak, koji je zapravo najvažniji dnevni obrok. Tu su i zaljubljeni par - sir i vino, koji se oduvijek ocjenjuju kao najljepši par, što su potvrdile i

Odisejeve zgode iz prošlosti. Dolazi Božić najradosnije iščekivan i slavljen kršćanski blagdan, a u ovome broju pročitajte kako se u Podravini pripremaju za božićne blagdane. I na kraju, ne smijemo zaboraviti da je ovo vrijeme darivanja, pa smo se stoga uputili u Osnovnu školu “Nad lipom” koja školuje djecu s posebnim potrebama i s njima podijelili radost darivanja, a što su nama oni dali, obvezno pročitajte u članku. A sada nekoliko riječi zlonamjernicima i protivnicima mlijeka, koji ne biraju sredstva i načine da bi dezinformirali javnost o navodnoj štetnosti mlijeka, sireva, fermentiranih proizvoda i drugih, uglavnom hrvatskih proizvoda, bez znanstveno utemeljenih argumenata. Suvišno je komentirati sadržaj takvih neutemeljenih napisa i medijskih istupa, ali ipak želim pojasniti svima primateljima i daljnjim “distributerima e-maila nepoznatog pošiljaoca” koji upozorava na “štetnost i opasnost” konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda. Naročito me užasava kad takve informacije dolaze od visoko obrazovanih čitatelja, a odnose se na Codex Alimentarius kao nešto što nas silno ugrožava. Codex Alimentarius je latinski izraz za kodeks

(pravila) hrane koji se danas referira na međunarodni kodeks hrane, utvrđen po Ujedinjenim narodima. To je zbirka međunarodno usvojenih standarda hrane i predstavlja globalnu točku očitovanja za nacionalno zakonodavstvo o hrani te kontrolne agencije zbog međunarodne trgovine hranom, potrošača i svih osoba u postupku s hranom. Početak formiranja međunarodnih standarda započeo je 1900. godine, kada je utemeljena komisija Codexa Alimentariusa, kao međunarodne organizacije koju zajednički vode FAO (Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu) i WHO (Svjetska zdravstvena organizacija). Kodeks ima izuzetan utjecaj na upravljanje kvalitetom hrane u cijelom svijetu. Zato ćemo već u sljedećem broju iduće godine pripremiti tekstove s čitavim nizom novih znanstvenih otkrića sa znanstveno argumentiranim i potvrđenim spoznajama. Svim ljubiteljima mlijeka i mliječnih delicija želim sretne i radosne božićne i novogodišnje blagdane. Vaša mljekoljupka

IMPRESSUM Mlijeko i Ja Prvi hrvatski časopis za edukaciju potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda Izdavač i Uredništvo Hrvatska mljekarska udruga Ilica 31/3, Zagreb Vera Volarić, predsjednica tel: 01 4833 349 e-mail: urednik@hmu.hr www.hmu.hr Glavna urednica Jasmina Havranek Izvršni urednik Zoran Bašić Urednički odbor Irena Colić Barić, Ana Dakić, Jelena Đugum, Željko Ljubić, Branka Magdalenić, Božica Marković, Ruža Meker, Lea Pollak, Jasenka Špika, Elena Wolsperger Koordinator projekta Željko Kučko Marketing Nada Rašpica Grafičko oblikovanje Dizajn studio TOM Foto Shutterstock, Ivan Hren, Mihael Sokol, Zvonimir Atletić, HMU Lektorica Jadranka Vrbnjak-Ferenčak Tisak Hlad – plus d.o.o. Izdavanju časopisa pripomogli su: Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba i Gradski ured za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba

Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 861

sadržaj

12 Zašto pijemo mlijeko?

Probiotici i zdravlje

Intervju s Ištvanom Vargom

Sirutka - izvor najvrjednijih funkcionalnih sastojaka

Sir i vino ljubavni par za sva vremena

Kako do nižega krvnog tlaka

9 14

Isprika da nemate vremena od danas više ne vrijedi I Odisej je uživao u siru

Kako izbjeći bojište oko stola za blagovanje?

Zanimljivosti

Cilj nam je održati tradiciju i ostanak mladih na gospodarstvu

Od srca djeci s posebnim potrebama

30 Božić u Podravini

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Neka hrana bude lijek, a lijek hrana

Probiotici i zdravlje

Nutricionizam je relativno novije znanstveno područje, u stotinjak godina njegova postojanja najveći je dio, u početku, bio posvećen sprječavanju nedostataka u prehrani - deficitarnosti napisala prof. dr. sc. Jasmina Havranek

činjen je velik napredak znanosti glede dijetalne prehrane i genetike. Dakako, sada su i potrošači izloženi ponekad proturječnim porukama, pa im je često teško razlikovati “dobru znanost” od pretjerane tvrdnje. Potrošači u svijetu sve više spoznaju vezu između prehrane i zdravlja, a tu počinje uloga funkcionalne hrane. Hipokrat je još prije 2500 godina rekao: “Neka hrana bude lijek, a lijek hrana”. Danas je linija između hrane i lijeka mnogo tanja, zahvaljujući boljim znan-

stvenim spoznajama u području sastojaka hrane i razvoju novih proizvoda, koji “ciljaju” segment tržišta vezan na zdravlje. Mlijeko i mliječni proizvodi uvijek su imali predznak zdravoga, značajnog proizvoda za zdravlje i dobrobit življenja. Mnogo je takvih novih proizvoda koji su se pojavili na tržištu. Potrošnja proizvoda tipa jogurta raste u većini zemalja u svijetu, jer su kod potrošača prihvaćeni kao zdravi i hranjivi proizvodi. “Probiotik” je preveden od riječi “za život”, a moderna definicija određuje ga kao živi organizam koji u probavi u određenoj koli-

čini pruža zdravstvenu dobrobit uz nutritivne karakteristike. LAB, kako skraćeno nazivamo mliječnokiselinske bakterije, upotrebljavane su od davnina. Zaštitna i zdravstvena dobrobitna svojstva ove tradicionalne hrane prepoznate su prije tisuću godina, a mliječnokiselinska fermentacija igrala je važnu ulogu u ranim godinama mikrobiologije. L. Pasteur je 1857. godine zagovarao bakterijsku teoriju fermentativ-

nih promjena, odnosno promjena vrenjem. Joseph Lister, pak, nastojao je dokazati mikrobiološku prirodu mliječnokiselinske fermentacije 1873. godine, upotrebljavajući toplo mlijeko kao hranjivu podlogu, izoliravši čistu kulturu koju opisuje kao Bacterium lactis. Nekoliko desetljeća izolirane su i opisivane nove bakterije, a predložen je i naziv roda Lactobacillus. Dakle, tada je utvrđen rod sa 64 važeće vrste.

Posljednjih 20 godina posvećeno je sprječavanju prekomjernosti, a u novi milenij ušli smo s naglaskom na promjene za povećanjem (unapređenjem) kvalitete života

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

U današnje vrijeme, na mnogim pakiranjima vrlo se često koristi naziv probiotik, a sve u svrhu promoviranja novih oblika prehrane. Obično to podrazumijeva da hrana sadrži neke specifične mliječnokiselinske bakterije koje se sve češće koriste kao pomoć u održavanju zdravlja ljudi. Jedna od znanstvenih definicija predložena 1989. godine kaže da je to “mikrobiološki prehrambeni nadomjestak koji dobrobitno utječe na životinju - domaćina, a osim toga poboljšava i crijevni mikrobiološki balans”. Tek 1992. godine ta definicija počinje se koristiti i za čovjeka. Posljedično, slijede mnoge studije koje proučavaju taj utjecaj. LAB s probiotičkim svojstvima, općenito čine dobro ekosustavu ljudskoga gastrointestinalnog trakta. Probiotički spektar aktivnosti možemo podijeliti na nutritivni, fiziološki i antimikrobni utjecaj. Različiti prehrambeni i terapeutski utjecaji LAB-a su povećanje prehrambene vrijednosti hrane, metaboličko stimuliranje, sinteze vitamina i enzima, stabiliziranje crijevne mikroflore i eliminacija crijevnih patogena te poticanje lučenja antimikrobnih supstancija. Dugovječnost i zdrava hrana

Ne smijemo zaboraviti niti važnost fermentiranih proizvoda na jačanje imuniteta

Da sve to i nije posve “novo”, govori Mečnikova teorija od prije stotinjak godina kako su mliječnokiselinske bakterije dobre za zdravlje. Mečnikov je došao do svog zaključka proučavajući dugovječnost bugarskog naroda koji je svakodnevno koristio kiselo mlijeko, odnosno Yo-ghurt u prehrani! Već tada je predlagao da se jogurt može nazvati “zdravom hranom”. Sljedeći razvoj mikrobiološkog nazivlja protumačen je da Lactobacillus bulgaricus, koji je prisutan u jogurtu ne preživljava prolaz kroz debelo crijevo, ali se osobito počinje preporučivati Lactobacillus acidophylus. Korištenje jogurta, zahvaljujući ovoj ranoj Mečnikovoj preporuci, prihvaćeno je kao zdrav oblik prehrane.

Trenutno, globalni trend tržišta je očekivanje u profilaktičnom efektu probiotika kao alternativa određenim farmaceutskim preparatima. Isto tako, valja istaknuti kako je pretjerana upotreba antibiotika dovela do njihove određene neučinkovitosti i zbog toga se posljednjih godina traži njihova učinkovita zamjena. Živi jogurt

LGG - izoliran, jer je normalno prisutan u probavnom traktu, prolazi kroz “barijere”: žuč i kiseline te prianja na intestinalne stanice. Iako danas dosta bakterija ima probiotička svojstva, sumnje u njihovu korist bit će minimalne dokle god su one prisutne u normalnoj crijevnoj mikroflori. Isto tako, nisu svi probiotici učinkoviti za sve - svaki od njih ima određenu fiziološku funkciju, a svi oni imaju ulogu održavanja zdravstvenog stanja organizma. To je strategija razvoja funkcionalne hrane. Kroz ovu vrstu proizvoda, dakle, dobivamo temeljne mliječne hranjive tvari (visokokvalitetne bjelančevine, kalcij, fosfor, B vitamine) te njihovu fiziološku funkciju. Isto tako, danas se zna da “živi jogurt” ne izaziva tegobe kod osoba koje ne podnose laktozu. Primjenom tehnika u molekularnoj biologiji omogućeno je i bolje praćenje ovih mikroorganizama, dakle, bolje se kontrolira njihova aktivnost, stabilnost i gastrointestinalna funkcija. Genetska karakterizacija i manipulacija omogućit će znanstvenicima utvrđivanje što sve probiotici pružaju crijevnom okolišu te kontrolu njihova jedinstvenog pozitivnog djelovanja. Danas su nova istraživanja usmjerena i na utjecaj fermentiranih proizvoda na snižavanje krvnog tlaka, što se pripisuje peptidima i mineralima mlijeka. Opće je poznato da je prehrana najvažniji činitelj koji utječe na složeni proces starenja, pa je zato i ovdje utjecaj fermentiranih proizvoda značajan za takvo “uspješno starenje”.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

jesTE LI ZNALI za bogatstvo vrijednih sastojaka sirutke

SIRUTKA - izvor najvrjednijih funkcionalnih sastojaka Otac medicine Hipokrat isticao je vrijednost prirodne sirutke još 460 godina prije Krista i preporučao sirutku u terapiji mnogih bolesti napisala prof. dr. sc. Ljubica Tratnik

irutka je žućkasto-zelenkasta tekućina koja se odvaja od gruša sira tijekom postupaka obrade usirenog mlijeka. Sastav i kiselost sirutke ovise o sastavu korištenog mlijeka, vrsti sira koji se

proizvodi, a ponajviše o načinu sirenja mlijeka. Nastajanje sirutke

U proizvodnji svježega mekog sira sirenje mlijeka provodi se djelovanjem bakterija mliječnokiselog vrenja, a nakon duljeg vremena oblikuje se kiseli gruš. Od njega se tijekom ocjeđivanja

Laktoza potiče peristaltiku crijeva i potpomaže apsorciju kalcija i fosfora, potiče probavu masti i ostalih hranjivih tvari, a ne sudjeluje u nastanku zubne plake

sira odvaja kisela sirutka, i to do željene količine suhe tvari. U proizvodnji ostalih vrsta sireva, sirenje mlijeka provodi se djelovanjem enzima sirila i uz pomoć kalcijevih iona, pa se razmjerno brzo oblikuje slatki gruš. Od njega se tijekom različitih i dugotrajnijih postupaka obrade gruša odvaja slatka sirutka, ovisno o vrsti i tipu sira (zreli polumeki, polutvrdi ili tvrdi sirevi). U svakom slučaju, sirenje mlijeka dovodi do grušanja kazeina, većinskog proteina mlijeka, koji u grušu sira zaostaje zajedno s mli-

ječnom masti. Međutim, proteini sirutke nisu osjetljivi na djelovanje kiseline ili enzim pa dospijevaju u sirutku po kojoj su i dobili ime. U sirutku, osim toga, prelaze i svi topljivi sastojci mlijeka ali i oni nastali tijekom grušanja kazeina ili tijekom obrade gruša. Stoga kisela sirutka sadrži malo manje laktoze nego slatka, a puno više mliječne kiseline i njezinih soli (laktata) koji nastaju tijekom vrenja laktoze. Sadrži i više topljivih mineralnih tvari, osobito soli kalcija (Ca-fosfata i Ca-laktata), koje mliječna kiselina otapa

Mlijeko i Ja

od kazeina tijekom oblikovanja kiseloga gruša. Zbog toga je kisela sirutka puno bogatija kalcijem od slatke. Slatka sirutka, pak, sadrži malo više proteina koje enzimi sirila odcjepljuju od površinskog dijela kazeina (od κ-kazeina) tijekom oblikovanja slatkoga gruša. Riječ je o vrlo malim dijelovima proteina, ali slatku sirutku obogaćuju vrijednim aminokiselinama. Također, smatra se da potiču rast bifidobakterija u probavnom sustavu našeg organizma. Uloga laktoze

Međutim, kisela i slatka sirutka općenito sadrže najviše laktoze, a zatim slijede nutritivno najvrjedniji proteini sirutke i neophodne topljive mineralne tvari, te vitamini topljivi u vodi. To su svi vitamini B skupine, a najveći je udjel riboflavina (B2), od kojega potječe žućkasto-zelenkasta boja sirutke, dok se vitamin C razgradi već tijekom proizvodnje sira. Smatra se da 1 L sirutke može zadovoljiti dnevne potrebe odrasle osobe za vitaminom B2 (baš kao i 1 L mlijeka), jer ga u sirutki može biti i nešto više negoli u izvornom mlijeku. Sirutka sadrži i više slobodnih aminokiselina nego mlijeko (slatka oko četiri puta više, a kisela i do deset puta više), pa sadrži i više slobodnih esencijalnih aminokiselina. Laktoza je mliječni šećer, sastavljena je od galaktoze i glukoze, a igra višestruku ulogu u

MLJEKARSKA REVIJA

prehrani. Osim energetske vrijednosti, laktoza potiče peristaltiku crijeva i potpomaže apsorciju kalcija i fosfora, potiče probavu masti i ostalih hranjivih tvari, a ne sudjeluje u nastanku zubne plake. Uspostavlja blago kiselu reakciju u crijevima pa ujedno sprječava i rast štetnih bakterija. Lako je probavljiva, čak i dojenčetu, osim osobama koje pate od netolerancije laktoze. Njima nedostaje enzima laktaze, potrebnih za početnu hidrolizu laktoze na jednostavnije šećere. Međutim, to se može provesti pomoću komercijalnog enzima u industriji i tada sirutku mogu uzimati i osobe kojima nedostaje laktaza. Slatka sirutka sadrži sličan udjel laktoze kao i mlijeko, a jeftinija je sirovina za prozvodnju laktoze u prahu ili mnogih proizvoda od laktoze (galaktoza/glukoza sirupa, alkohola, mliječne ili octene kiseline i dr.). Svi oni nalaze primjenu u raznim granama prehrambene industrije. Tijekom toplinske obrade dolazi do pretvorbe dijela laktoze u laktulozu (galaktoza i fruktoza), što se ubraja u promotore rasta bifidobakterija. Laktoza i laktuloza najveću primjenu nalaze u proi-

zvodnji hrane za dojenčad, a hidrolizati laktoze u hrani za nedonoščad. Laktoza se koristi i u farmaceutskoj industriji, zbog puno manje slatkoće u odnosu na druge šećere. Uloga proteina

Proteini sirutke su hranjivo puno vrjedniji od kazeina, pa i od mnogih drugih proteina životinjskog podrijetla zbog optimalnog udjela esencijalnih aminokiselina. Prema istraživanju nutricionista iz SAD-a, dnevna se potreba organizma za esencijalnim aminokiselinama (za odrasle osobe oko 70 kg) može zadovoljiti sa 23 g kazeina (oko 200 g svježeg sira od mlijeka), ili sa 17 g proteina jaja (3-4 jaja), ili sa samo 14 g proteina sirutke (oko 100 g svježeg sira od sirutke). Terapijski učinak

Proteini sirutke znatno su manji i jednostavnije građe od kazeina pa su i lakše probavljivi. Gotovo se 100% resorbiraju u organizmu (kazein oko 75%) te su bitni u izgradnji tkiva, enzima i hormona. Stoga imaju terapijski učinak u slučaju pothranjenosti, ozljeda, opeklina i raznih bolesti. Imunoaktivni proteini sirutke (imunoglobulini i mnogi drugi u puno manjem udjelu, ali su nositelji važnih vitamina ili minerala) igraju posebnu ulogu, jer orga-

Litra i pol sirutke na dan može biti vrlo djelotvorna terapija protiv mnogih bolesti i preporuka za dugovječnost ljudskog organizma nizmu pružaju zaštitu od štetnih bakterija, virusa, toksina pa i nekih zloćudnih stanica ili pak alergijskih reakcija. Slatka sirutka koristi se za proizvodnju koncentrata ili izolata proteina sirutke, kojima se mogu obogatiti mnogi mliječni pa i drugi prehrambeni proizvodi. Neophodni su u proizvodnji hrane za dojenčad i malu djecu, jer osim većeg udjela esencijalnih aminokiselina sadrže i oko deset puta veći udjel cisteina nego kazein. Cistein je aminokiselina koja sudjeluje u razvoju mozga, a poboljšava bioiskoristivost samih proteina. Sirutka koja potječe od mlijeka hiperimuniziranih krava (cijepe se tijekom 1. i 2. mjeseca steonosti patogenim sojem Escherichia coli), koristi se za dobivanje koncentrata imunoaktivnih tvari. Također, primjenjuju se u proizvodnji hrane za dojenčad

SASTAV (g/L)

Slatka sirutka

Kisela sirutka

Suha tvar

63-70

Laktoza

46-52

44-46

Proteini

6-10

6-8

Kalcij

0,4-0,6

1,2-1,6

Fosfati

1,0-3,0

2,0-4,5

Laktati

≈2,0

≈6,4

Kloridi

≈1,1

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Proteini sirutke imaju terapijski učinak u slučaju pothranjenosti, ozljeda, opeklina i raznih bolesti ili malu djecu, a preporučaju se i za sportaše, trudnice, bolesnike ili kao preventiva za sve osobe koje se brinu o svom zdravlju. Sirutka se od davnina koristila za proizvodnju sira od sirutke, jer su proteini sirutke vrlo termolabilni pa se mogu zgrušati kuhanjem sirutke oko pola sata. Nakon cijeđenja sirutkinoga gruša dobiva se slatkasti svježi meki sir, najčešće se naziva albuminski sir, a njegova je hranjiva vrijednost veća od kiseloga kazeinskoga svježega mekog sira (od mlijeka). Sir od ovčje sirutke, koji se pripravlja u dalmatinskim kućanstvima, najčešće se nazi-

va skuta i nudi se turistima kao posebna delikatesa. Talijanska izvorna ricotta proizvodila se u industriji od ovčje sirutke, a kasnije od mješavine sirutke i mlijeka što je česta praksa u proizvodnji albuminskog sira. Bogatstvo napitaka

Otac medicine Hipokrat isticao je vrijednost prirodne sirutke još 460 godina prije Krista i preporučao sirutku u terapiji mnogih bolesti (tuberkuloze, žutice, probavnih tegoba, kožnih bolesti i dr.). Švicarska, Njemačka i Austrija još u 18. i 19. stoljeću počinju proizvoditi napitke na bazi sirutke, koje su preporučali u terapiji protiv diareje, uremije, anemije, dizenterije, bolesti jetara i nekih trovanja. Te su zemlje još i danas najveći proizvođači raznih sirutkinih napitaka (kiselih, slatkih ili fermentiranih), koje oboga-

ćuju mnogim funkcionalnim sastojcima, najčešće na bazi voćnih pripravaka. Na finskom tržištu odavno se već pojavio aromatizirani napitak fermentiran probiotičkom bakterijom Lactobacillus rhamnosus (LGG), proizveden na bazi sirutke s hidroliziranom laktozom, jer ta bakterija ne sadrži enzim laktazu, baš kao i osobe netolerantne na laktozu. U Njemačkoj je čak propisano da sirutkin napitak mora sadržati laktazu, a proizvode najveći broj različitih napitaka. Prije Domovinskog rata u Hrvatskoj je mljekara Zdenka iz Velikih Zdenaca također proizvodila neke aromatizirane ili voćne napitke od sirutke, a najnovije ih proizvodi mljekara Meggle u Osijeku. Međutim, neke naše mini mljekare već su lansirale na tržište svoju prirodnu sirutku. Smatra se da uzimanje 1,5 L sirutke/dnevno može biti vrlo

djelotvorna terapija protiv mnogih bolesti i preporuka za dugovječnost ljudskog organizma. Ta količina sirutke pokriva dnevne potrebe organizma za esencijalnim aminokiselinama, a bogata je topljivim mineralnim tvarima i vitaminima B skupine. Novije su pretpostavke znanstvenika da sirutka može biti djelotvorna i u borbi protiv karcinoma ili pak side. No, najveća zasluga ipak se pripisuje lako probavljivim i hranjivo najvrjednijim proteinima sirutke, zbog optimalnog udjela esencijalnih aminokiselina. Osim toga, treba istaknuti zaštitne imunoaktivne sastojke sirutke koji imaju antimikrobna, antivirusna i antialergijska svojstva. U svakom slučaju, prirodna sirutka posjeduje ljekovita svojstva i čuva naš organizam od mnogih bolesti i preranog starenja.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Želite li BRINUTI O SVOME ZDRAVLJU, u funkciju toga stavite i uravnotežen doručak

Isprika da nemate vremena od danas više ne vrijedi Skrb o zdravlju je poput dugoročne štednje - najveća korist stiže tek na kraju napisala

Milna Tudor, dipl. ing.

oručak je najvažniji od pet preporučenih obroka na dan. “Po jutru se dan poznaje”, stara je poslovica. I po doručku, dodali bismo. Dobar doručak je prvi znak dobrog početka dana! Bez doručka tijelo je već od jutra pod stresom, osjeća se tromim, bez “pogonskoga goriva”. Ne preskačite doručak - nakon buđenja svim živim bićima treba povećani dotok energije. Uz dobar doručak dugoročno ulažete u svoje zdravlje, možete lako regulira-

ti poželjnu težinu pa i onda kad odlučite smršavjeti, podržavate dnevnu formu svim svojim misaonim funkcijama, osjećat ćete se dobro, raspoloženo... Sve bismo nas mogli, prema kriteriju odnosa prema doručku, svrstati u četiri skupine: • oni koji dan počinju prehrambeno najgorim načinom, na tašte, uz kavu i cigaretu, • oni koji prvi obrok uzimaju tek kao užinu, u razdoblju od 11 do 13 sati, • o ni koji doručkuju ali su taj obrok pretvorili u nemaštovitu rutinu, s nutricionističkog stanovišta siromašnu i jednoliku,

• oni koji uzimaju bogat i sadržajan doručak. Nažalost, možemo reći da je onih iz prve i druge skupine približno jednako i ne mali broj. Ljudi koji su prehrambeno osviješteni, koji doručak s pravom uvažavaju nije mnogo, ali je njihov broj u porastu, u skladu s općim rastom prehrambene kulture stanovništva pojedine ze-

mlje (poznato je da gospodarski vrlo razvijene zemlje u tome mogu biti vrlo nisko). Najveća je skupina onih koji doručkuju “nešto”, onako usput. Toj većini “rutinera” treba samo novi “klik” da bi doskočili u najpoželjniju, četvrtu skupinu. Ako pripadate prvoj opisanoj skupini, ljudima koji preskaču doručak i dan započinju kavom i cigare-

Istraživanja pokazuju da ljudi koji trajno preskaču doručak ili su u tome neuredni pokazuju smanjenu radnu učinkovitost, pažnju i koncentraciju, živčaniji su i razdražljivije reagiraju na probleme

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Bez doručka dosta brzo ćete tijekom dopodneva osjetiti jaku glad signal da tijelu brzo treba novi energetski poticaj zbog pada razine glukoze u krvi, a tada većina nas rado posegne za slatkom i masnom hranom, jednostavno zato što nas je iskustvo naučilo da se nakon toga osjećamo punima energije, poleta, zadovoljstva

tom, hitno razmislite o rizicima u koje ste se upustili. Poznato je da će to vjerojatno loše utjecati na vašu liniju, što je manji problem od toga da tako lošim prehrambenim navikama ulazite u vrlo rizičnu skupinu kandidata za bolesti tumora želuca i jednjaka,

a pluća da i ne spominjemo. Uravnoteženje doručka

Da biste svojem tijelu osigurali svu potrebnu dopodnevnu energiju, morate posegnuti za namirnicama koje su njezini trajniji izvori. Ne zaboravite - čokoladicom se tijelu osigurava kratkotrajna (slatka) energija za sljedećih pola sata, a žitaricama za tri do četiri sata. Nakon čokolade i sličnih namirnica, svome tijelu niste osigurali potrebne nutrijente za dobar početak dana, a i osjetit ćete glad već kroz sat vremena (povod za novi unos hrane i novo debljanje). Evo primjera nekoliko dobro uravnoteženih, nutritivno vrijednih a ujedno i vrlo ukusnih doručaka. Isprika “nemam vremena” više ne vrijedi. Za pripravljanje i uzimanje ovakvih doručaka trebate najviše 15-ak minuta. Dakle, predlažemo: • jogurt, 1 šalica sjeckanog voća, žlica sjemenki (pr. bučine, suncokretove), žlica orašastih plodova, ili, • mlijeko, 4 žlice žitarica (mue-

sli, cornflakes bez šećera), 1 šaka orašastih plodova, ili, • 2 kriške integralnog kruha, jogurt, 2 kriške malomasnog sira, ili 2 kriške nemasne pureće šunke, ili kuhano jaje, ili, • 2 kriške kruha ili 4 manja dvopeka, med ili marmelada, čaj. Popisu možete, dakako, dodati i nešto “zapravo kuhano”, npr. kašu od ječma, povrće u mnogo boja, itd. Kako biste bili sigurni da tijelu osiguravate sve što mu je potrebno, mijenjajte sadržaj doručka tijekom tjedna. Raženi kruh zamijenite kukuruznim, mlijeko jogurtom, maslac malomasnim sirom, šećer medom, voće jedne vrste drugim i tome slično. Započnite dan čašom mlijeka

Mlijeko je u mnogočemu nezamjenjivo. Istraživanja su dokazala da kalcij koji čovjek unosi u obliku tableta nema tako dobar učinak kao kalcij iz mlijeka. No, mlijeko sadrži i brojne druge nutrijente. Samo jednom čašom mlijeka vaše tijelo dobit će 30% kal-

cija, 10% vitamina D, 16% proteina, 11% kalija, 10% vitamina A, 33% vitamina B12, 25% vitamina B2, 10% vitamina B3, te 25% fosfora od preporučenih dnevnih vrijednosti za te nutrijente. Brojna istraživanja stalno otkrivaju nove dobrobiti mlijeka za zdravlje. Svakodnevno uzimanje mlijeka u količini od tri jedinice serviranja kroz djelovanje brojnih bioaktivnih komponenti, osim već dobro poznatoga pozitivnog učinka na kosti, mogu biti uključene i u brojne druge biološke funkcije u organizmu, u smislu preventive. Najzanimljivije preventivno djelovanje mlijeka iskazuje se kod povišenog krvnog tlaka, pretilosti, povišenih razina kolesterola u krvi, dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma i tumora debelog crijeva. Osim preventivnih i terapijskih učinaka, poznato je da je mlijeko najbolja hrana za osobe izložene duljem psihičkom i fizičkom naporu, da povećava moć koncentracije, da osigurava brže tonjenje u san, kao i mirniji i dublji san.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

EVOLUCIJA I SPOSOBNOST PROBAVE MLIJEKA

Zašto pijemo mlijeko? Mlijeko smo počeli piti jer je izvor bjelančevina i energije, ali nam i omogućava da se opskrbimo prijeko potrebnim kalcijem napisao mr. sc. Mićo Tatalović, Imperial College London

edan od odgovora na pitanje zašto pijemo mlijeko svakako je i - mlijeko je ukusno i zdravo. Ali posve drugi odgovor znaju znanstvenici koje zanima zašto je čovjek razvio sposobnost probave mlijeka. Naime, većina životinja - sisavaca - mlijeko pije samo u djetinjstvu, a kada odrastu izgube sposobnost probavljanja mlijeka. Dakle, ne samo da ne piju mlijeko nego ga ne mogu ni probaviti. Čak su i ljudi u posljednjih 10.000 godina razvili sposobnost probave mlijeka kao odrasli. Ljudi europskoga i afričkog podrijetla većinom mogu probavljati mlijeko, dok većina ljudi azijskog podrijetla to ne mogu. Kako bi probavili mlijeko, životinjama i ljudima potreban je enzim laktaza, koji razgrađuje šećer laktozu u mlijeku. Iako svi sisavci taj enzim imaju kao mladunci, s vremenom ga izgube što ih natjera da potraže drugu hranu. Značaj evolucije

Sposobnost probave mlijeka, čini se, evoluirala je dvaput u povijesti čovječanstva, i to neovisno u afričkim i europskim populacijama. Da bi nešto takvo evoluiralo u prirodi i opstalo u populacijama, obično mora dati neku “selektivnu prednost” onima koji razviju takvu sposobnost. Dakle, kakvu je prednost probava mlijeka dala našim precima - zašto su ljudi počeli piti mlijeko i nakon dojenja? Zanimljivo je da je razlog zbog kojega su ljudi razvili tu sposobnost vjerojatno posve

drukčiji za ljude u Africi i za nas u Europi. Mlijeko igra dvije važne uloge u prehrani čovjeka - dobar je izvor bjelančevina i energije, ali dobar je i izvor kalcija koji sprječava bolesti, npr. rahitis. Šećer laktoza, kao i vitamin D koji se nalaze u mlijeku, pomaže tijelu da izvuče kalcij iz namirnica. Glavni izvor vitamina D izlaganje je suncu - ultraljubičaste zrake koje stignu do naše kože stimuliraju proizvodnju vitamina D unutar našeg tijela. U sunčanoj Africi lako je biti izložen suncu dovoljno dugo kako bi se stvorilo mnogo vitamina D i tako što bolje iskoristio kalcij iz hrane. Ali u Europi, naročito u sjevernim dijelovima, nema mnogo sunca što znači da ljudi proizvode manje vitamina D. Čini se da je sposobnost probave mlijeka rasprostranjenija na sjeveru nego na jugu Europe, vjerojatno zbog šećera laktoze koji nam omogućava da osiguramo dovoljno kalcija čak i kada nemamo mnogo vitamina D koji obično igra tu ulogu. Dakle, na sjeveru gdje zbog smanjenog broja sunčanih dana ljudi sintetiziraju manje vitamina D, važno je imati sposobnost probavljanja mlijeka kako bi se došlo do kalcija, nego na jugu gdje ljudi proizvode veće količine vitamina D koji igra glavnu ulogu u iskorištenju kalcija iz hrane. Gerbault i kolege (2009.) razvili su kompjutorski model koji im je omogućio da odrede kako su na sjeveru Europe ljudi koji nisu mogli probavljati mlijeko rađali 1,8% manje djece nego oni koji su to mogli. Dakle, mlijeko im je pružilo selektivnu prednost, jer im je omogućilo dovoljne količine kal-

Ljudi europskoga i afričkog podrijetla većinom mogu probavljati mlijeko, dok većina ljudi azijskog podrijetla to ne mogu cija do kojega je teže doći ako u tijelu nema dovoljno vitamina D. U Africi nema istih razlika između sjevera i juga u broju ljudi koji mogu probavljati mlijeko. Međutim, Gerbault i kolege otkrili su da je broj ljudi koji mogu probavljati mlijeko veći na područjima u kojima su se ljudi bavili stočarstvom. Zaključili su da je probava mlijeka u Africi evoluirala jer je ljudima pružila dobar izvor dodatnih bjelančevina. Dakle, mlijeko smo počeli piti jer je izvor bjelančevina i energije, ali nam i omogućava da se opskrbimo prijeko potrebnim kalcijem. S obzirom da je zemaljska kugla različita, ljudski organizam se poput kameleona prilagođava području u kojem živi. Tako se u toplim afričkim krajevima unatoč mogućnosti dovoljne proizvodnje vitamina D, u nekim krajevima ipak razvila sposobnost razgradnje mlijeka. Siromaštvo je odredilo: piti mlijeko važno je upravo radi bjelančevina i energije prijeko potrebnih za pravilan rast i razvoj organizma. S druge strane, u hladnim krajevima Europe zbog smanjene proizvodnje vitamina D važno je piti mlijeko koje je bogat izvor kalcija, a laktoza i vitamin D koje mlijeko sadrži pospješuje iskorištenje kalcija i sprječava bolesti poput rahitisa.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Crtice iz sirarske prošlosti

I Odisej je uživao u siru Izrada sira i sir kao poslastica opisan je u djelima mnogih grčkih književnika, dramatičara, pjesnika, satiričara i filozofa napisao

mr. sc. Slavko Kirin

živanje u siru poznato je još iz antičkih vremena. Stari Grci visoko su cijenili njegova gastronomska svojstva i sir stavljali uz bok vinu i ulju, mitskim mediteranskim delicijama. Stoga nije čudno da je sir ušao i u grčku mitologiju. Premda Grci nisu prvi pronalazači sira, ipak umijeće priprave sira pripisuju se Aristeju, sinu boga Apolona, kojeg mu je rodila nimfa Kirena. On je bio zaštitnik stoke, pčela i voćaka i izumitelj mreža za lov. No, daleko dramatičniju ulogu sir je odigrao na Odisejevim putovanjima i presjeo je njegovim momcima. Naime, čarobnica Kirka i njene družice ugostile su Odiseja i njegovu družinu na svom otoku, posluživši ih probranim delicijama od sira i opojnim vinom. Na

to su oni nasrnuli na njih, a ona ih je zatim pretvorila u svinje. Kasnije je Odisej imao gadne muke i morao joj dati velike ustupke da bi ih odčarala. Prema novijim tumačenjima, to se zbilo na našem otoku Cresu ili na Korčuli. Ništa bolje nije Odisej prošao ni s Polifemom, kada je sa svojih 12 pratilaca dospio do otoka kiklopa. Otkrivši veliku špilju s puno sira, opustili su se uz naloženu vatru, pritom uživajući u siru i slatkom vinu. Ne opazivši ih, kiklop Polifem vratio se sa svojim stadom u pećinu i na ulaz navalio veliki kamen. Potom poče svoj redovni svakidašnji posao. Najprije je muzao ovce i koze, a zatim je dobiveno mlijeko sirio u velikim posudama. Dobivenu gruševinu procjeđivao je potom kroz pletenu košaru i na kraju je stavljao u glineni lonac na zrenje. Odiseja i njegove junake primijetio je tek nakon

obavljenog posla i večere, te ih urlajući upitao tko su i odakle su? Odisej mu je objasnio njihov položaj i pozvao ga na sveto pravo gostoljublja. No ovaj mu je bijesno odvratio da se kiklopi puno ne obaziru na to i ne boje se osvete bogova. Usput je zahvatio dvojicu momaka, bacio ih na tlo i naočigled sviju pojeo ih zajedno s kostima. Današnji potomci Odisejevih junaka smatraju da iz tog doba potječe grčki sir Feta. Osim mitoloških junaka, sirom su se bavili i učeni ljudi antičke Grčke. Tako iz helenskog doba potječu mnogi pisani dokumenti o siru (Herodot, Hipokrat). U staroj Ateni posebice je bio cijenjen sir salonites tyro iz Bitinije, a spominje se i kobilji sir hippake, koji su izrađivala skitska plemena. Izrada sira i sir kao poslastica opisan je u djelima mnogih grčkih književnika, dramatičara, pjesni-

ka, satiričara i filozofa. Sustavno i znanstveno mljekarstvom i sirarstvom bavio se i slavni znanstvenik i filozof Aristotel (384.322. pr. K.). Napisao je djelo “Zoologija”, koje predstavlja prvi mljekarski, odnosno sirarski priručnik, kojeg su kasnije prepisali rimski autori i prenijeli ga u europsku znanost.

Čarobnica Kirka ugostila je Odiseja i njegovu družinu na svom otoku - prema novijim tumačenjima to se zbilo na našem Cresu ili na Korčuli, posluživši ih probranim delicijama od sira i opojnim vinom, a zatim ih je pretvorila u svinje…

Mlijeko i Ja

INTERVJU

INTERVJU SA IŠTVANOM VARGOM, PROFESIONALNIM PLESAČEM KOJI SVOJOM STRAŠĆU PREMA PLESU

Oduvijek obožavam piti razgovarala

Maja Volarić

ladi plesač Ištvan Varga hrvatskoj je javnosti najpoznatiji po hit showu “Ples sa zvijezdama”, u kojem ove sezone veteranski nastupa po četvrti put. Ta je emisija mnoge privukla na plesni podij, a plesači profesionalci koji u njemu sudjeluju također su stekli status zvijezda. Vrckasti i maštoviti Ištvan, koji je uvijek imao predivne partnerice - Maju Šuput, Nikolinu Pišek, Zlatu Muck i Franku Batelić, jedan je od miljenika publike.

• Osjećate li se i sami kao zvijezda, kako Vam se život promijenio? Nisam ja zvijezda, zvijezde su na nebu... Smatram da mi se život promijenio jedino u kontekstu da me sada poznaje tj. prepoznaje veći krug ljudi. Moji snovi, životni ciljevi, radne navike, bar se nadam, nisu se niti malo promijenile, naprotiv, sada želim i moram pružiti još više kako bih opravdao svoj “status plesača”... Gledano plesno kvalitativno, trenerski, učiteljski, ali i kao stil života. • Kako je počela Vaša plesna karijera, jeste li oduvijek željeli postati plesač? Tko Vam je uzor? Moja je pokojna majka bila plesna učiteljica, a kako sam ja bio hiperaktivno derište (usput budi rečeno... to sam još uvijek), nije me mogla ostaviti u vrtiću već me vodila sa sobom na ples. Uživao sam biti među

plesačima i svi su me prigrlili jer sam bio Ildikin sin. Ubrzo sam počeo učiti i prve korake, a kada sam shvatio da je ples jako velik plus kod djevojaka, više me nisu mogli istjerati iz dvorane i s pozornice. Usudio bih se reći da mi je oduvijek bio san i cilj biti najbolji plesač na svijetu, prošlo je 24 godine i sada smo moja draga partnerica Gabriela Pilić i ja vrlo blizu tome... Plan je ostvariti taj san u iduće tri godine. Uz to, tu je još i studij ekonomije koji dogodine želim završiti, tako da ples nije jedini moj životni put ali definitivno ima prioritet. Uzor su mi vrhunski sportaši koji su ostvarili svoje snove i koji su uvijek bili spremni dići se i pokušati opet ispočetka ostvariti svoj naum… Ako to pretočimo u imena onda su to... Janica Kostelić, Dražen Petrović, Mate Parlov, Michael Schumacher, Michael Jordan.... Mnogo ih je i kada god mi je teško oni mi daju snagu. • Kako izgleda Vaš radni dan, vodite i vlastitu plesnu školu? Trenutno moj radni dan izgleda ovako... Od 9 do 12 trening s Frankom, od 12 do 15 trening s Gabrielom, od 15 do 17 pauza za ručak, od 17 do 20 trening s Frankom, od 20 do 23 trening s Gabrielom… Subotama je emisija a nedjeljama ili turniri u krugu od 700 km, ili malo slabiji trening. Baš je zbog toga trenutno plesna škola “na ledu”, jer ne mogu kvalitetno izvršavati svoje obveze prema njoj, ali to je tako samo do kraja ciklusa Plesa sa zvijezdama.

• Je li doručak Vaš obvezan dnevni obrok i kako je sastavljen, sadrži li i mliječne proizvode? Kao dijete nisam previše mario za doručak, puno bitnije bilo mi je dulje spavati jer su i tada treninzi kasno završavali a rano je počinjala škola. Danas smatram da je doručak iznimno bitan i ne sjećam se kada sam ga zadnji put preskočio. Nije obilat ali pojedem najmanje dva jaja (kajgana), salatu od rajčica, tri šnite kruha i proteine sa tri decilitra mlijeka.

Uzor su mi vrhunski sportaši koji su ostvarili svoje snove i koji su uvijek bili spremni dići se i pokušati opet ispočetka ostvariti svoj naum

• Jeste li i kao dijete uzimali mlijeko i mliječne proizvode? Koji Vam je bio omiljen? Mlijeko sam uvijek obožavao i često, kao i danas, pio umjesto vode, pogotovo navečer. Obožavao sam a i sada obožavam voćne jogurte, najdraži su mi bili s različitim voćnim komadićima.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

MAMI BROJNE UZDAHE I PODIŽE GLEDANOST TELEVIZIJSKOG SHOWA "PLES SA ZVIJEZDAMA"

mlijeko Usudio bih se reći da dnevno popijem litru i pol mlijeka. • Je li odabir hrane i pića utjecao na Vašu uspješnu plesnu karijeru? I koliko se on promijenio u odnosu na početak Vaše plesne karijere? Prije stvarno nisam mario za prehranu, bez obzira na to koliko me tata pokušao odučiti od toga, ali sada kada sam probao i dodatke prehrani i kada redovito i kvalitetno jedem, ne mogu vjerovati koliko sam fokusiraniji, produktivniji a samim time i uspješniji. Bio sam se razbolio prošli tjedan i dva dana nakon što sam ozdravio još uvijek nisam imao normalnu prehranu. To su mi bili jako naporni i teški dani, a kada sam se vratio u normalni tempo prehrane tj. dijete, preporodio sam se. Velika pomoć pritom je i moja draga djevojka Eva koja se puno detaljnije razumije u prehranu i daje mi vrhunske nutricionističke savjete. Iskreno mislim da trenutno ne bih mogao izdržati ovaj tempo da moja prehrana nije optimalno složena. • Jesu li roditelji, bake i djedovi utjecali na Vašu prehranu? Baka u Mađarskoj i njezina kuhinja u ranom djetinjstvu… Zahvaljujući njoj jako sam zavolio hranu. Moj dragi otac je druga osoba koja jako utječe na prehranu jer se sam, s

obzirom na obveze i tempo života jednostavno ne bih mogao kvalitetno hraniti. Pomaže mi - svaki dan pripremi doručak, ručak i večeru. Velika je to pomoć, i kao što sam rekao, bez njegove pomoći sigurno ne bih mogao ovako funkcionirati. • Koji ples najviše volite i zbog čega? Najviše volim paso doble i tango jer su prepuni emocija. Nekako najviše odgovaraju mom karakteru, jer su temperamentni i iznimno snažni plesovi, a opet imaju veliku dozu romantičnosti. Dakle, izniman spoj različitih kontrasta. Izabrao sam tango iz standardnih plesova a paso doble iz latinoameričkih plesova. • Koji je ples najlakši a koji najteži za početnike? Smatrate li da je ples sport za sve uzraste? Ples je definitivno sport za sve uzraste i nikada niste premladi ili prestari da biste zaplesali. Svaki ples u osnovi je vrlo jednostavan. Zato postoje osnovni koraci kako biste što lakše naučili bar osnove svakog plesa a zatim po afinitetu, tj. željama razvijali znanje i vještinu - tu je samo nebo granica. Najbolji primjer je možda engleski valcer. Svi znamo osnovni korak (korak naprijed, zatim u stranu i priključak), i bar smo ga jednom zaplesali (npr. u svatovima), a od toga osnovnog koraka do vrhunskog plesa treba otprilike 12 godina. Usporedio bih to s vožnjom automobila, svi mi koji imamo vozačku dozvolu ako ništa drugo bar znamo osnove mehanike vožnje (gas, kvačilo, kočnica, mje-

njač, volan te kako ih koordinirati), a da bismo vozili kao Schumacher, treba nam predanost od djetinjstva i sati i sati vježbanja. Tako je i u plesu. • S obzirom na to da je ples Vaš životni poziv, imate li hobije? Hobiji su mi automobili. Da se nisam počeo baviti s plesom vrlo vjerojatno bih završio u nekom oktanskom sportu. Izbor bi vrlo vjerojatno pao na rally. Želja mi je jednom sjesti u WRC auto i imati čast da me virtuoz poput našeg Šebalja ili Loeba malo provoza i da me nauči par finti... Što reći, dijete sam u duši...

Oduvijek mi je bio san postati najbolji plesač na svijetu i sada smo moja draga partnerica Gabriela i ja vrlo blizu tome… • Što biste poručili djeci i mladima? Moja je preporuka da budu uporni, marljivi i da ne odustaju od svojih snova i ciljeva jer su sve prepreke u životu samo pitanja i provjera koliko taj san - cilj istinski želimo ostvariti. Uz to, vrlo je bitno i pripaziti na zdravlje jer se sve ostalo može nadoknaditi, a tu je prehrana ključni faktor.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

sklad okusa i mirisa

Sir i vino – ljubavni par za Sam odnos sira i vina nazivamo jednom lijepom riječju - sljubljivanje, a kako čvrstih pravila za sljubljivanje zapravo i nema, mnogo ovisi o osobnom ukusu

I sir i vino mogu se kušati još svježi, jednostavni i mladi, kao i u zrelijoj dobi kada im miris i okus postaju složeniji, profinjeniji

napisala

Maja Bator, dipl. ing.

a mnoge je sladokusce sir ono najbolje od hrane a vino najbolje od pića. Sir i vino imaju zajedničku povijest još od antičkih vremena. Dobivaju se na prirodan način postupkom fermentacije. I sir i vino mogu se kušati još svježi, jednostavni i mladi,

kao i u zrelijoj dobi kada im miris i okus postaju složeniji, profinjeniji. Danas u svijetu postoji više od 2000 vrsti sireva koji se razlikuju po vrsti mlijeka, svježini, odnosno zrelosti, konzistenciji, odnosno tvrdoći, zemlji podrijetla, kemijskom sastavu. Sam odnos sira i vina nazivamo jednom lijepom riječju - sljubljivanje, a kako čvrstih pravila za sljubljivanje zapravo i nema, mnogo ovisi o osobnom ukusu, dopuštena je naime svaka kombinacija koja godi nepcu! No, ipak je potrebno držati se nekih osnovnih uputa, jer je cilj stvoriti sklad okusa i mirisa i ne dopustiti jednom da svojom snagom nadvlada drugo. Tako prvo pravilo sljubljivanja glasi - laki sirevi vole lakša vina, a teži teža. Odabir sira i vina

Razlog je jednostavan. Ako teško vino, primjerice Dingač, pijemo s blagim sirom kao što je Mozzarella, nećemo doživjeti ništa od njezina svježeg okusa. Međutim, Mozzarella poslužena sa svježim smokvama koje smo poprskali s nekoliko kapi dobra maslinova ulja odlično će se sljubiti sa Chardonnayom. Ujedno je to i jedna svježija i zanimljivija kombinacija od one uobičajene - Mozzarella, rajčice, bosiljak. Općenito, što su sirevi bjelji i svježiji, vino bi trebalo biti više resko i voćne arome. Sljubljivanje, dakle, može ići po principu kiselosti - svježiji kiselkasti sirevi uz reska svježa vina, komplementarnost pa i kontrast također su dobri kriteriji. Okusom bogatiji ma-

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

sva vremena sniji meki sirevi više vole bijela ili ružičasta vina. Što je pak sir tvrđi i tamniji, vino bi trebalo biti jače, bogatijeg okusa. Ako uz Dingač jedemo neki ovčji, tvrdi sir aromatičnoga i punog okusa, nijedan od ova dva jaka okusa neće prevladati. Ribanac, kao zreli sir punog okusa, za vinskog će partnera odabrati neko kvalitetno ili vrhunsko crno vino. Uz to će izvrsno goditi i malo suhih smokava, grožđica, oraha kao i tamni kruh sa sjemenkama. Većina plavih sireva izvrsno se sljubljuje i sa slatkim mirisavim bijelim vinima višeg sadržaja alkohola, kao što su mirisavi Traminac, Muškat žuti ili Muškat otonel. Godit će i jaka odnjegovana crna vina izraženog bukea - Burgundac, Pošip, Merlot. No, za one odvažnije moguće su i smionije kombinacije, primjerice, Kutjevačka graševina i Roquefort. Ipak treba voditi računa da u iskušavanju poštujete granicu iza koje počinje sukob okusa. Similis simili gaudet, ili u ovom slučaju, lokalni sir uz lokalno vino. Sljubite sir i vino prema porijeklu i zemljopisnoj lokaciji regije odakle potječu. Baš kao što svako vino nosi geofizičke i klimatske karakteristike regije odakle dolazi, tako i karakteristike svakog sira ovise o vegetaciji područja u kojoj su pasle životinje. Nastojte cijeli sir unaprijed raspodijeliti na komade podjednake veličine. Okus nikad nije isti kroz cijeli presjek sira - intenzivniji je što je bliže kori, zbog procesa fermentacije na površini. Osnovno pravilo je da svaki komad sira mora imati i dio kore - svatko mora imati jednaku prigodu za kušanje. Otkrivanje nijan-

si u okusu dio je užitka kušanja. Za rezanje različitih vrsti sira postoje različiti noževi - najčešći je nož s dvama karakteristično oštro blago zavinutim vrhovima. Za tvrde sireve koriste se ribež i specijalni noževi za rezanje na tanke ploške i male komade, a postoji i specijalni nož za “kopanje” vrlo tvrdih sireva (Ribanac, Parmezan, Pecorino, Gran Padano). Žičani nož za maslac, pak, koristi se i za rezanje sireva krhke strukture (Roquefort, Gorgonzola, svježi kozji sirevi...) Posluživanje i čuvanje sira

Bez obzira na to poslužujete li sir kao predjelo ili desert, evo nekoliko jednostavnih savjeta kako da u njemu što više uživate. Kad pripremate sirnu platu izbor ograničite na najviše pet vrsta jer je sir vrlo zasitan. Što je oku lijepo, bit će i nepcu - izaberite sireve različitih veličina, oblika, tekstura i boja. Jake sireve oštroga i intenzivnog okusa i mirisa ne stavljajte pokraj nježnijih, mladih sireva s delikatnim okusom. Prezentacija je pola uspjeha - koristite drvenu pliticu, dasku, mramornu ili staklenu ploču, slamnati podmetač ili košaricu, a svježe i suho voće je dobrodošlo. Kruh i peciva poslužite odvojeno, najbolje narezano na male komade ili kockice. Sir izvadite iz hladnjaka barem sat vremena prije posluživanja njegovu potpunu aromu možete osjetiti jedino ako je na sobnoj temperaturi. Vodite pritom računa da će meki sirevi prije doseći sobnu temperaturu od tvrdih. Sir treba odmotati iz izvorne ambalaže i rezati neposredno prije posluživa-

nja, jer se od toga trenutka počinje sušiti. Čuvajte ga u hladnjaku zamotanog u izvornoj ambalaži, voštanom papiru ili u vakumiranoj posudi kako ne bi izgubio vlagu, ali ne u posudi s drugim namirnicama izrazite arome jer sir diše pa bi mogao preuzeti drugi miris i pokvariti se. Plave sireve dobro zamotajte u izvornu ambalažu jer šire miris i plijesan na sve što je u blizini. Kasnonoćni sirni zalogajčić može pomoći dobrom snu. Tome pridonosi jedna od aminokiselina koje se nalaze u siru, triptofan, koja odlično reducira stres i potiče san! Stručnjaci preporučuju da se obrok završi komadićem sira veliki postotak kalcija i fosfora iz sira jača zube i štiti ih od karijesa! Kada pripremate jela sa sirom, uvijek sir dodajte na kraju pripreme, a to posebno vrijedi za umake, rižota i juhe. Jela pripremljena u tavi i pečena jela posipajte komadićima ili ribanim sirom tek desetak minuta prije nego jelo bude gotovo. Ribanje sira je lakše ako je sir odgovarajuće temperature. Ne zaboravite, hladan sir uvijek ćete moći lakše naribati. Kada pripremate jelo sa sirom u pećnici, uvijek zagrijavajte od najmanje do srednje temperature, jer ako sir naglo podvrgnete vrlo visokoj temperaturi ili ako ga zagrijavate dulje vrijeme, rastopit će se i početi odvajati od jela. Zapamtite, zreliji sirevi znatno su aromatičniji od mlađih i zahtijevaju manje začina. Jela pripremana sa sirom u mikrovalnoj pećnici moraju biti izložena najmanjoj jedinici zračenja, kako bi se spriječilo rastapanje i odvajanje sira. Jednostavno

Što su sirevi bjelji i svježiji, vino bi trebalo biti više resko i voćne arome, a ako je, pak, sir tvrđi i tamniji, vino bi trebalo biti jače, bogatijeg okusa povrće može biti elegantno pretvoreno u vrhunsku salatu dodavanjem mrvljenog feta sira, poluzreloga kozjeg sira, ili naribanoga tvrdog sira zajedno s prženim orasima i sušenim voćem kao što su brusnice ili trešnje. Za preljev preporučujemo maslinovo ulje ili jednostavni vinski ocat, po mogućnosti aceto balsamico, i vrhunska salata začas je pripremljena. Juhe u koje se dodaje prepečeni kruh također se mogu obogatiti ako kruh, po mogućnosti stariji, prethodno poprskamo s nekoliko kapi maslinova ulja, na njega nasjeckamo komadiće nekog polutvrdog sira i zatim ga popržimo na roštilju ili na ploči štednjaka. Posluživanje vina

Najbolji način za hlađenje vina je posuda s ledom u koju treba uliti i malo vode. Vino će se tako u roku petnaest minuta ohladiti sa 20 na 8 °C. Za isti je rezultat u hladnjaku potrebno jedan do dva sata. Vino se u čaše obično ulijeva do dvije trećine - i kod bijelih i kod crnih. Čaše s pjenušcem mogu biti nešto punije. Ako se koriste vrlo velike čaše, vino se ulijeva do trećine čaše. Čaše za vino čuvaju se u vitrini u uspravnom položaju, kako bi se izbjeglo stvaranje mirisa ustajala zraka u čašama. Tijekom kušanja vina u restoranima zapravo se provjerava da vino nema neku manu - najčešće miris po čepu i da je primjereno rashlađeno, te se ne vraća zato što se nekome ne sviđa!

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

ubrzani tempo života i n

Kako do

Lijekovi i redukcijske dijet napisao Zoran Bašić, dipl. ing.

ilijune ljudi danas muči visoki krvni tlak, koji je jedan od najčešćih čimbenika rizika za bolesti krvožilnog sustava te ranu smrtnost. Pogađa između 35 i 40% žena i muškaraca odrasle populacije zapadnih zemalja. Povezanost tjelesne mase i visokoga krvnog tlaka govori nam kako je pravilno izbalansirana prehrana zapravo ključ uspjeha za dobro zdravlje i dugovječnost. Svakodnevno smo sudionici ubrzanog tempa života i nedostatka vremena koje bismo posvetili sebi i svom zdravlju. Najčešće rano ustajemo, trčimo na tramvaj, radimo ubrzano i pod stresom, a tako se i hranimo - na brzinu. Stoga je i brza hrana jasan odraz današnjeg vremena u kojem živimo. Svi ovi čimbenici dovode do poremećaja u prehrani, a time i do pojave različitih bolesti. S povećanjem tjelesne mase najčešće se povećava i krvni tlak. Imamo li prekomjernu tjelesnu masu, opasnost od nastanka visokoga krvnog tlaka veća je dva do šest puta u odnosu na situaciju ako smo normalne tje-

Mlijeko sadrži kalij, magnezij i kalcij te peptide koji sudjeluju u snižavanju povišenog krvnog tlaka

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

nepravilna prehrana pogoduju nastanku hipertenzije

nižega krvnog tlaka

te nisu jedini način na koji možete sniziti povišeni krvni tlak lesne mase. S obzirom da je jedan od razloga povišenja krvnog tlaka debljanje, tako možemo zaključiti da će se povišeni krvni tlak mršavljenjem sniziti. Prevencija visokog tlaka postiže se već od djetinjstva, kada bi roditelji trebali paziti da se djeca ne debljaju. Kako bismo najširu populaciju čitatelja upoznali s jednom od veoma raširenih bolesti, opisat ćemo neke činjenice o samoj bolesti, kako se manifestira te kako ju možemo spriječiti pravilnom prehranom. Krvni tlak je tlak kojim krv djeluje na stijenke krvnih žila u svakom dijelu tijela. Krv teče kroz krvne žile upravo zato što se nalazi pod određenim tlakom. Tlak se stvara radom srca kao pumpe. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca (sistola) - tlak se povisuje, a kod ulijevanja krvi u srce (dijastola) - tlak se snižava. Stoga se mjere dvije vrijednosti krvnog tlaka - gornja vrijednost (sisto-

lički) i donja vrijednost (dijastolički krvni tlak). Sistolički se tlak pojavljuje kada je srce stegnuto (kontrahirano) i tjera krv po organizmu, dok se dijastolički pojavljuje kada je srce opušteno (relaksirano). Liječenje i preventiva

Krvni je tlak promjenjiv, mijenja se tijekom dana i noći i podložan je mnogim vanjskim i unutarnjim čimbenicima. Te su promjene posljedica aktivacije brojnih mehanizama kojima organizam nastoji održati odgovarajući protok ovisno o promjeni životnih uvjeta. Normalna vrijednost krvnog tlaka koja omogućuje život a ne oštećuje sustav krvnih žila prosječno je 120/80 milimetara stupca žive (mmHg). Neke osobe imaju normalno nešto niže vrijednosti tlaka, što je posljedica građe njihova tijela. To je fiziološko stanje i samo po sebi ne znači bolest. S godinama zbog

starenja vrijednosti krvnog tlaka postaju nešto višima, no ne više od 140/90 mmHg, što se smatra gornjom vrijednošću normalnoga krvnog tlaka. Dijagnoza povišenoga krvnog tlaka (hipertenzije) ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka. Ukoliko se kod određene osobe izmjeri više od tri puta tlak viši od 140/90 mmHg, smatra se da ta osoba ima povišeni krvni tlak. Odraz je to pojačanog rada srca i povećanog otpora u stijenci krvnih žila. Posljedica je stalnog opterećenja srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo i oštećenja krvnih žila svih organa u tijelu zbog povećanog pritiska na njihove stijenke. Povišeni krvni tlak u gotovo svim slučajevima bolest je poremećene ravnoteže brojnih mehanizama (od emocionalnih reakcija, fizičkog napora do autonomnoga živčanog sustava i endokrinih žlijezda koje izlučuju

Povećani unos kalcija i vitamina D iz niskomasnog mlijeka i mliječnih proizvoda smanjuje rizik od razvoja visokoga krvnog tlaka hormone noradrenalin, adrenalin i angiotenzin). Kontrolni mehanizmi koji reguliraju normalan tlak zakazuju i zato se tlak povisi preko normale. Sve više istraživanja upućuje na korist mlijeka u regulaciji povišenog krvnoga tlaka. Mlijeko sadrži kalij, magnezij i kalcij te peptide koji se povezuju sa snižavanjem povišenoga krvnog tlaka. Krvni tlak djece i adolescenata također je pod utjecajem režima prehrane. Poznato je da djeca koja jedu više voća, povrća i dva ili više serviranja mliječnih proizvoda imaju prosječno niži sistolički krvni tlak negoli ona s nižom konzumacijom ovih namirnica. Podsjećamo da je jedna jedinica serviranja 1 šalica mlijeka (200 mL), ili jedan jogurt (150 mL), ili 40 grama sira). Popularna australska dijeta, nazvana “dobra dijeta”, koja uključuje mliječne proizvode te voće i povrće, pruža veću mogućnost snižavanja krvnog tlaka nego tradicionalna dijeta s manje masnoća.

Sir koji oduvijek volimo

Trg kralja Tomislava 15, HR - 43293 Veliki Zdenci • tel.: 043 675 539, 043 675 590, 043 675 580, faks: 043 675 577 e-mail: prodaja@zdenka.hr, zdenka2@zdenka.t-com.hr • www.zdenka.hr

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

PRAVilNe PReHRAMBeNe NAVike

Kako izbjeći bojište oko stola za blagovanje? Prisilno hranjenje kod djeteta može izazvati pravi bijes, ogorčenje, uvredu, poremećaje probavnog sustava i negativnu sliku o samom sebi

napisao dr. Ivo Belan

ma roditelja koji će učiniti sve moguće i nemoguće kako bi svoju djecu privoljeli da jedu kako treba. Ti su vam trikovi više manje poznati, jer su ih i vaši roditelji možda primjenjivali i na vama: “Pojedi to, to je dobro za tebe! Nema kolača dok ne pojedeš ručak! Kako se možeš razbacivati hranom u vrijeme dok tolika djeca gladuju u Africi!” Možda ovakve strategije povremeno i uspiju, međutim, uglavnom stvaraju ozračje nezadovoljstva oko stola za blagovanje. Najnoviji savjet liječnika i dijetetičara roditeljima glase - smirite se i opustite. Roditelji ne moraju budno bdjeti nad svakim zalogajem svoga djeteta. Ne moraju paničariti ako im njihov klinac kaže “ne mogu više”, prije nego je pojeo i pola obroka sa svog tanjura. Rodite-

ljima je bolje da uspostave temeljna pravila za dobru prehranu u kući, nego da reagiraju na svaku smicalicu i izmotavanje svoje djece. Prvi korak je uspostaviti “primirje” u “ratu” oko hrane. Prestanite biti onaj koji nagurava hranu i počnite uključivati svoju djecu u učenje o prehrani i u planiranje obroka. Na taj ćete način uspostaviti temelje za doživotne dobre prehrambene navike. Najbolje je vrijeme za započinjanje podučavanja djece o prehrani osjetljiva dob od dvije godine. Čak i u toj ranoj dobi djecu možete podučiti da će ono što jedu utjecati na njihov rast i razvoj. Kako djeca rastu, shvatit će da dobra i ispravna prehrana može spriječiti prekomjernu tjelesnu težinu, visoki krvni tlak, srčane bolesti, šećernu bolest itd. Djeca tinejdžerske dobi u stanju su ponekad svoje roditelje i prestrašiti raznim drastičnim dijetama koje su u modi

(najčešće djevojčice). Međutim, ako su roditelji dovoljno strpljivi i ako djeci pruže pozitivne informacije o prehrani, djeca će prerasti te hirove svoje dobi. Nekad su svi vjerovali kako je “debela beba - zdrava beba”. Čak i danas neki roditelji zrače od sreće gledajući u svoje debelo malo dijete i pritom ponosno kažu “on je velik proždrljivac”. Međutim, zabrinjava činjenica da debeli mališan vrlo često postaje debelo predškolsko dijete, a nakon toga i nesretan debeo mladić ili djevojka. Neki istraživači upozoravaju na rane godine formiranja djeteta kao na vrijeme kad kontrola tjelesne težine prvi put izmiče iz ruku. Nemojte podmićivati djecu raznim obećanjima, jer se na taj način uspostavljaju loši prehrambeni običaji, npr. čineći od kolača zabranjenu hranu. U redu je, na primjer, za nagradu počastiti i povesti dijete na sladoled ili kolače, ali roditelji ne bi smjeli

uskratiti kolače kako bi kaznili dijete zbog lošeg vladanja. Slatkiše koristiti kao izraz provođenja vlasti, jedna je od najčešćih grešaka roditelja. Natrpavati dijete povrćem koje ne voli (joj, opet taj poriluk!) i još mu to poslužiti zajedno s različitim prijetnjama, druga je greška i najbolji način da se izazove ljutnja ii pokvari svačiji apetit. Podučavajte svoje dijete

Kad stol za blagovanje postane bojište, roditelj će najbolje učiniti ako se pokuša svladati. Prisilno hranjenje kod djeteta može izazvati ogorčenje, uvredu, poremećaje probavnog sustava i negativnu sliku o samom sebi. Djeci treba dopustiti da jedu ono što žele - unutar razumnih granica. To ne znači da djeca trebaju jesti samo hot-dog, hamburgere, čipi-čips ili čokolade, ali ih ne treba ni prisiljavati da počiste svoj tanjur. Jedan je od načina da se razmaženom i izbirljivom

Mlijeko i Ja

djetetu ponovo probudi zanimanje za različite vrste hrane - povesti ga sa sobom u trgovinu. Ako dijete pomogne u odabiru prehrambenih artikala, možda će kod kuće biti lakša situacija s jedenjem. Osim toga, uputno je stvoriti ugodno opće ozračje za obrokom. Tako, na primjer, kad god je to moguće obitelj treba jesti zajedno, barem večeru. Dobro je večerati u približno isto vrijeme svaki dan. Takvi zajednički obroci mogu poslužiti kao vrijeme za otvoren i miran razgovor među članovima obitelji, a ne za optuživanja i jadikovke. Roditelji trebaju ohrabrivati djecu na slobodan razgovor i u tome im davati podršku. Za početak, djetetu poslužite manju količinu hrane. Nije preporučljivo pohvaljivati i nagrađivati dijete zato što mnogo jede. To ga može naviknuti da jede samo kako bi vas zadovoljilo. Međutim, vi želite da zadovolji sebe.

MLJEKARSKA REVIJA

ako dijete... moguće pomoćno rješenje Stalno “napada” i “pljačka” zdjelu ili kutiju s kolačima Uvijek ostavi polovicu onoga što je na tanjuru

Želi grickati raznu hranu tijekom dana

sakrijte ih ili umjesto kolača stavite u posudu sušeno voće, lješnjake, bademe i sl. poslužite mu obrok upola manji i nakon toga ponudite malo “repeta” pronađite neke aktivnosti kako biste svladali njegovu očitu dosadu

Previše je razigrano ili premoreno od igre ili škole da bi jelo

odredite 10 minuta za čitanje, crtanje ili neke druge aktivnosti tijekom kojih će se odmoriti i “ispuhati” prije obroka

Nikad nije gladno u vrijeme večere

odgodite večeru za kasniji sat i zabranite jedenje prije tog obroka

Prigovara i žali se na ono što su mama ili tata spakirali za užinu

dopustite djetetu da sam spakira svoju užinu, dakako, uz vašu pomoć

bioAktiv = b.Aktiv Funkcionalni jogurt koji već godinama svakodnevno čuva vaše zdravlje, radi europskih standarda, mijenja ime u b.Aktiv LGG. Sve ostalo ostaje isto. I dalje je najbolji izbor za jačanje vašeg imuniteta.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

ZANIMLJIVOSTI

Krave s imenom daju više mlijeka napisao mr. sc. Mićo Tatalović

Britanski znanstvenici otkrili su da krave s imenom daju 3,4% više mlijeka (oko 250 litara) godišnje nego krave bez imena. Catherine Douglas i Peter Rowlinson, biolozi sa Sveučilišta Newcastle University u Britaniji, objavili su svoje otkriće u siječnju ove godine u stručnom časopisu Anthrozoos. Istraživanje upozorava na važnost individualnog od-

nosa između uzgajivača i krava. Oslovljavajući svaku kravu imenom te razvijanjem odnosa između čovjeka i krava, poboljšava se kravlje dobro stanje pa se to onda očituje i u količini mlijeka koju ta krava daje. Baš kao što ljudi vole da im se ponekad osobno posveti pažnja, tako su i krave sretnije i opuštenije kada im farmer posveti pažnju. Istraživanje je pokazalo da u Britaniji 44% farmera daje imena kravama, 66% pozna sve krave u stadu, 48% smatra da se poziti-

van odnos farmera prema kravama odražava na dobar temperament krava u mužnji. Douglas je zaključila da se na britanskim farmama farmeri prema kravama uglavnom odnose kao prema inteligentnim bićima koja mogu iskusiti različite emocije. Također, posvećujući više pažnje poznavanju svake krave i oslovljavajući ih osobnim imenom, farmeri bez ikakvih troškova mogu znatno povećati proizvodnju mlijeka.

Punomasnim mlijekom protiv debljine napisao mr. sc. Slavko Kirin

Neopravdani strah od masnoća u prehrani i neobuzdana težnja za vitkom linijom nametnuli su modu djelomice masnih i posnih “light” namirnica. Stoga je sve teže nabaviti proizvode prirodnog sadržaja masti. To se dogodilo i s mlijekom. Sve se više troši obrano ili djelomice obrano mlijeko, dok se sve više zazire od punomasnog mlijeka. No, najnovija istraživanja upućuju na to da punomasno mlijeko ne deblja.

Naprotiv. Do ovih spoznaja došla je švedska dijetologinja dr. Susanna Eriksson s Instituta kliničkih znanosti Sveučilišta u Göteborgu. Ona je provela istraživanje na 120 zdrave djece u dobi od 8 godina i utvrdila da ona koja svakodnevno piju punomasno mlijeko teže u prosjeku 4 kg manje od djece koja piju obrano, odnosno djelomice obrano mlijeko, ili ga uopće ne piju. Isto tako, utvrdila je da djeca koja imaju unos masti viši od dnevno preporučenih doza imaju niži indeks tjelesne mase (ITM) u odnosu na djecu koja dnevno unose manje masti.

Povećava li mlijeko vjerojatnost višestruke trudnoće? napisao mr. sc. Zvonimir Šatalić

Na temelju studije sa striktnim vegetarijankama, znanstvenici su došli do zaključka da unos mlijeka i mliječnih proizvoda povećava šanse za blizance. Journal of Reproductive Medicine navodi rezultate analize podataka o porodima prema kojima veganke imaju 5 puta manju šansu da

nose blizance nego vegetarijanke koje uzimaju mliječne proizvode ili trudnice koje su omnivori. Objašnjenje je da mliječni proizvodi potiču stvaranje proteina IGF koji utječe na otpuštanje jajašca iz jajnika, pa se povećava vjerojatnost višestruke oplodnje. Postoje i epidemiološki podaci o većem broju blizanaca u zemljama gdje se pije više mlijeka.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

poljoprivredna proizvodnja na području grada zagreba

Cilj nam je održati tradiciju i ostanak mladih na gospodarstvu Iako danas milijunski grad i kulturno i političko središte države, Grad Zagreb značajno ulaže u razvoj poljoprivrede, osobito proizvodnje mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima napisao Emil Tuk, dr. vet. med., pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba

rad Zagreb, kao metropola i danas gotovo milijunski grad, urbano je središte s tendencijom stalnog proširenja urbanih zona, bilo da se radi o širenju u

svrhu stanogradnje ili osiguranja pratećih sadržaja u interesu i za potrebe stanovanja, koji su Prostornim planom namijenjeni za zone športa i rekreacije, zelene zaštićene površine, gospodarske zone i drugo. Rezultati poticanja razvoja

Ova činjenica upućuje na to da se ukupna površina Grada Zagreba od 640 km2, koja obu-

Cilj je održati tradiciju i običaje kraja te zadržati mlade na obiteljskih poljoprivrednim gospodarstvima

hvaća građevinska područja naselja grada Zagreba, Sesveta i još 67 naselja, svake godine širi na ruralna područja. Prema podacima iz 2006., ako izuzmemo građevinska područja svih 69 naselja i površine koje su Prostornim planom predviđene za posebne namjene, Grad Zagreb raspolaže sa 15.800,00 ha poljoprivrednih površina prosječne veličine 0,2-0,3 ha. Ta činjenica, kao i potreba osiguranja hrane - domaćih kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda za sve veći broj stanovništva koje postaje zahtjevnije što se tiče kva-

litete, pred Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo postavlja zadaću da u okviru svoje nadležnosti zaštiti poljoprivredno zemljište od daljnje urbanizacije, pomaže i potiče okrupnjavanje poljoprivrednih površina i podrži i potiče poljoprivrednu proizvodnju i poljoprivredna gospodarstva na ruralnom području. Rezultat poticanja poljoprivredne proizvodnje svakako je proizvodnja kvalitetnih, domaćih poljoprivrednih proizvoda koji do potrošača stižu neposredno nakon berbe, ali osim toga i zadržavanje mlađe populacije sta-

Mlijeko i Ja

novništva na gospodarstvima, održavanje tradicije i običaja kraja. Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo sustavno prati sve čimbenike koji posredno ili neposredno utječu na dinamiku razvoja poljoprivrede, ali i poduzima mjere kojima nastoji zaštiti i unaprijediti postojeću poljoprivrednu proizvodnju. Na temelju prirodnih resursa, blizine tržišta i tradicije u poljoprivrednoj proizvodnji, utvrđene su prioritetne, strateške grane poljoprivredne proizvodnje i mjere koje će pomoći i ubrzati njihov razvoj, a to su vinogradarstvo i vinarstvo, povrćarstvo i voćarstvo te stočarstvo - proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda. Tako se sukladno Programu poticanja razvitka poljoprivrede i šumarstva na području Grada Zagreba, izravnim i neizravnim mjerama potiče proizvodnja hrane i opskrba potrošača Grada Zagreba. Velika ulaganja u razvoj

U sektoru stočarske proizvodnje - proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba potiče poljoprivredna gospodarstva izravnim poticajnim mjerama - subvencijama i pomoćima, te neizravnim mjerama - institucionalnom podrškom u organizaciji manifestacija i sličnih događanja sa ciljem promocije zdravih i vrijednih proizvoda - mlijeka, sira, koje imaju humanitarni karakter i posebno ona događanja koja su namijenjena djeci.

MLJEKARSKA REVIJA

Na temelju evidencije Ureda, na području Grada Zagreba od ukupno 5100 poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Gradu Zagrebu, 1000 gospodarstava bavi se stočarstvom, od toga njih 500 bavi se proizvodnjom mlijeka a određeni broj i preradom. Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, na temelju Zaključka o subvencijama u poljoprivredi i šumarstvu, subvencionira pomlađivanje, obnovu i očuvanje stočnog fonda i po litri proizvedenog mlijeka. Godišnji iznos subvencija za navedene namjene je između 2,100.000,00 i 2,300.000,00 kuna. Također, na temelju Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja sredstava pomoći u poljoprivredi i šumarstvu osiguravaju se sredstva pomoći za troškove ishođenja dokumentacije za gradnju i registraciju objekata, sustava za izgnojavanje, nabavu opreme za doradu, preradu i pakiranje, edukaciju poljoprivrednih proizvođača, analize gotovih proizvoda, nastupe na sajmovima te pomoć za opremu i projekte udruga poljoprivrednih proizvođača. Godišnji je iznos sredstava pomoći za sektor stočarstva između 600.000,00 i 800.000,00 kuna. Poljoprivredna gospodarstva

Uvođenjem mjera potpore poljoprivrednim gospodarstvima, u posljednje tri godine bilježimo porast broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su porezni obveznici i raspolažu s deset i više mliječnih krava, dok

broj poljoprivrednih gospodarstava sa šest i manje grla stagnira. Tako je 2006. godine od ukupno 500 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja su raspolagala s ukupno 1980 mliječnih krava (nije bilo gospodarstava koja su imala više od 10 krava) bilo 40 gospodarstava, ili 8%, koja su držala ukupno 150 mliječnih krava (šest i više krava po gospodarstvu), ili 30% ukupnog broja grla. Prepoznatljivost proizvoda

U 2008. ukupan broj gospodarstava ostao je isti, a broj grla neznatno je smanjen na 1900. Od tog broja 27 gospodarstava s više od 10 grla ukupno drži 490 mliječnih krava, ili gotovo 25% ukupnog broja, dok 58 gospodarstava sa 6-9 krava drži 410 grla, ili 22% ukupnog broja grla. Možemo zaključiti da je ulaganje Grada Zagreba nakon tri godine rezultiralo time da čak 85 gospodarstava raspolaže sa 900 mliječnih grla. Postignut je velik pomak i u preradi mlijeka na gospodarstvu, pa tako 125 gospodarstava proizvodi sir i vrhnje te polutvrde i tvrde sireve koje plasiraju na tržnicama Grada Zagreba. Slijedom navedenoga, Ured će izraditi Program, odnosno strategiju razvoja za iduće petogodišnje razdoblje, odrediti strateške ciljeve i mjere za realizaciju. Sukladno Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (N.N. 83/09), propisat će potpore poljoprivrednim gospodarstvima kroz mjere ruralnog

Uloga je Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba zaštititi poljoprivredno zemljište od daljnje urbanizacije, ali i poticati razvoj poljoprivrednih gospodarstava na ruralnom području razvoja koje su većim dijelom sadržane u dosadašnjim mjerama pomoći. Prioriteti su edukacija i udruživanje poljoprivrednih proizvođača, registracija i oprema objekata za doradu, preradu i čuvanje proizvoda te brendiranje, označavanje gotovih proizvoda nekom od oznaka posebnih svojstava hrane - “tradicionalni ugled”, “izvornost”, “zemljopisno podrijetlo”, za uspostavu robnih marki različitih standarda (“EUROGAP” i sl.), za uvođenje HACCP-a, ili ISO standarda. Možemo reći da je pomoć Grada Zagreba do sada rezultirala uspostavom “EURGAP”-a u proizvodnji jagoda, a plan u 2010. bit će zaštiti sir i vrhnje naših proizvođača kao brend “Zagrebački sir i vrhnje”. Realizacija projekta započela je 2008., nastavila se u 2009., uz financijsku i institucionalnu podršku Ureda, obavljene su nužne aktivnosti koje prethode zaštiti robne marke, registrirana je Udruga proizvođača sira Grada Zagreba “ZG sirek” i realizirana edukacija 12 poljoprivrednih proizvođača za zanimanje mljekar - sirar.

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko i Ja

HRVATSKE MLJEKARE - Belje, Dukat, Meggle, PIK Rijeka i Vindija do kraja su godine darovale

Od srca djeci s posebnim

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

mliječne proizvode OSNOVNOJ ŠKOLI "Nad lipom" i vrtiću Centra za autizam

potrebama

Darivanje sa srcem radostan je događaj, naročito onda kada se darivani zahvale nečim najljepšim - radosnim dječjim osmijehom napisala

Vera Volarić, dipl. ing.

ajedno, vođene istim ciljem, vodeće hrvatske mljekare - Belje, Dukat, Meggle, PIK Rijeka i Vindija, povodom obilježavanja Svjetskog dana školskog mlijeka donirale su Osnovnoj školi “Nad lipom” i vrtiću Centra za autizam, koje se bave odgojnoobrazovnim radom i rehabilitacijom djece i mladih s posebnim potrebama, mliječne proizvode koji već treći mjesec za redom zadovoljavaju potrebe ustanova za tim proizvodima. I danas, kao i mnogo puta dosad, a sjetimo se samo humanitarne akcije “Litra mlijeka za obnovu Vukovara”, kada je prikupljenim sredstvima obnovljen Dječji kutić “Željka” u Vukovaru, hrvatska mljekarska industrija svesrdno je podržala humanitarne projekte koje inicira Hrvatska mljekarska udruga. Akcije su najčešće vezane za djecu, najosjetljiviji dio naše zajednice, kojoj ne treba puno da vam se zahvali iskrenim osmijehom u kojem je sažeta radost s iskrenošću.

Izvrsni u napredovanju

Dodatan poticaj za nastavak organiziranja ovakvih akcija zasigurno nam je bio posjet i druženje s djecom i njihovim učiteljima u spomenutim ustanovama, kada smo posredno doznali kolike su i kakve njihove potrebe za

posebnom skrbi i koliko im znači jedan znak pažnje. Osnovna škola “Nad lipom” otvorena je 1930. godine, od kada svojim radom uspješno školuje djecu s posebnim potrebama. Školu, smještenu u Zagrebu, u Ulici Nad lipom 13/1, pohađaju 123 učenika, od kojih je njih šesnaestero iz Caritasa u Brezovici i Doma Tuškanac. U ovoj se ustanovi školuju učenici s posebnim potrebama od 7. do 14. godine, ali i učenici s posebnim potrebama do 21. godine. Dosadašnje provođenje programa rezultiralo je mnogobrojnim postignućima učenika, pa su tako osvojena višestruka prva mjesta u zadrugarstvu, brojna odličja u atletskim disciplinama na županijskoj i državnoj razini, aktivno sudjeluju u svim kulturno-javnim manifestacijama i događanjima, a dobitnici su i natječaja za ekološke, kreativne i stručne projekte. Djelatnici ove odgojno-obrazovne ustanove prvi su predavači metodike za rad s učenicima s teškoćama u razvoju, jedini autori udžbenika za rad s učenicima prema posebnim programima, promotori stručnog rada te voditelji strukovnih udruga defektologa. Promatrajući rad i veliki angažman djelatnika, uspjehe učenika, a istovremeno uvažavajući osjećaj koji ostavlja posjet ovoj ustanovi, ne treba čuditi zašto su hrvatske mljekare odlučno podržale provođenje ove humanitarne akcije.

Naši novi prijatelji, učenici Osnovne škole "Nad lipom" na domišljat su način kreirali nove božićne ukrase i njima okitili "Miječni bor" Novo prijateljstvo

Kako bi dali svoj doprinos ali i zahvalu za donaciju mliječnih proizvoda, naši novi prijatelji iz Osnovne škole “Nad lipom” sa svojim odgajateljicama i učiteljicama priredili su veoma lijepo i u ovo blagdansko vrijeme srcu toplo iznenađenje. Naime, kako nam je ispričala ravnateljica škole mr. sc. Đurđica Ivančić, njezinu kolektivu nije nedostajalo originalnih ideja koje su u kratkom vremenu, velikim angažmanom kreativnih učenika, pretočene u stvarnost. Ove su godine odlučili svoje veselje podijeliti s nama i povodom blagdana Svetog Nikole, kada tradicionalno ukra-

šavaju božićnu jelu, ispričati na svoj način priču o Kravici Šari i što njima znači mlijeko u svakodnevnom životu, znaju li odakle dolazi, koliko je zdravo i važno za rast djece te što se sve od njega može napraviti. Na domišljat su način kreirali nove božićne ukrase, tako da je božićna jela, nakon veselog dječjeg ukrašavanja, izgledala poput mliječne staze po kojoj su kravice, poput pravih princeza, elegantno i otmjeno posložene blistale ukrašene lampicama. Ovogodišnje remek-djelo, kojim je ispričana još jedna mliječna priča, nazvali su “Mliječni bor”, koji je ukrašen s puno radosti govorio i više od tisuću riječi.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Božić u

napisao mr. sc. Slavko Kirin

raž Božića proizlazi iz njegova zemaljskoga i duhovnog smisla i poruke. Naime, Božić se slavi u vrijeme zimskog suncostaja, odnosno na početku novog ciklusa započetog rađanjem i rastom mladog sunca koje postupno donosi, obnavlja i potiče novi životni ciklus u prirodi. Dovoljan razlog za optimizam i slavlje. S druge pak strane, poruka je ovog blagdana i vjerničkog značaja, jer se temeljna vjerska istina, utjelovljenje Sina Božjega, u božićnoj ikonografiji izriče na tako jednostavan, razumljiv način, bez velikih teoloških promišljanja. Nebo se u obličju Djeteta spustilo na zemlju. Ne bilo gdje, već u prirodni, danas bismo rekli ruralni okoliš, u skromnost i siromaštvo štalice, među običan svijet pastira i njihovih stada. Stoga bismo u duhu današnjeg vremena Božić mogli nazvati prvim i pravim eko-blagdanom. A gdje je novorođeno dijete, tu je uvijek radost i veselje novom životu i sva pažnja obitelji i okoline usmjerena je prema njemu. Stoga je Božić najintimniji obiteljski blagdan. Zbog navedene analogije, božićni blagdani snažno su obilježili seoski seljački život, poprativši ga mnogim običajima i simbolikom, koja često čuva tradiciju i poganskih vremena. Svi predbožićni i božićni običaji svojom su simbolikom zapravo projekcija vječnih ljudskih težnji za životnom i materijalnom sigurnošću i blagostanjem. Naši su krajevi uz ovaj blagdan tijekom dugih stoljeća razvili svoje specifične običaje, koji su postali dio naše tradicij-

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Podravini Premda nije najveći i najvažniji, Božić je najradosnije iščekivan i slavljen kršćanski blagdan ske baštine i kulture. Ovom prilikom prikazat ćemo božićne običaje u Podravskim Sesvetama, koji su se obdržavali pedesetih godina prošlog stoljeća. Manje ili više su isti, ili slični običajima i u drugim podravskim mjestima. Pripreme za dolazak Božića

Pripreme, ili bolje reći uvod u božićne blagdane započinju mjesec dana prije Božića. To je vrijeme došašća ili adventa, obilježeno ranim misama zornicama i pripadajućim običajima uz blagdane sv. Barbare, sv. Nikole i sv. Lucije. Vrhunac je sam Badnjak, blagdan praroditelja Adama i Eve. Tada se osjeća najveća živost i iščekivanje, posebice za one najmlađe. Već i prije Badnjaka započinju pripreme u domu. Čisti se i urešava kuća, kako bi na dan Božića sve bilo uredno i lijepo. Na zidove prednje sobe (“prve hiže”) sa svake strane svetačkih i drugih slika lijepe se mašne (“mašljini”), a na prvu gredu do prozora vješaju se “lanceki” (vijenci) od krep-papira. Ponegdje su od krep-papira izrađivali i posebne lustere, koje bi objesili na gredu ispred zrcala. Na zrcalo se stavljala “lozica” od sitnih cvjetova izrađenih (na olovku) od istog papira. Iznad slika i zrcala bile su zataknute grane bršljana ili zimzelena. Na ormare su se stavljale jabuke božićnice i dunje, da soba lijepo miriše. Posebno mjesto u ovim poslovima zauzimalo je kićenje “bora”. U staro doba to je bila borovica, jer borova i smreka u

Podravini prije nije bilo. Nakit koji se stavljao bio je uglavnom prirodan - crvene jabuke, “pozlaćeni” orasi i licitarska “srčeca”, čizmice, trešnje, konjići, zvjezdice, križići, te lančići i ružice napravljene od krep-papira. “Bor”, odnosno borovica stavljao se uz prozor, kako bi se mogao vidjeti izvana uz odmaknutu zavjesu. Naravno, što bogatija kuća to je bio ljepši i kićeniji “bor”. Kasnije se kitilo kuglicama, salonskim bombonima (zamotanima u staniol), a poneki i sa svjećicama. Na stol i u prozor stavljala se božićna pšenica, omotana trobojnicom, koja se posijala na blagdan sv. Lucije ili sv. Barbare. Božićna jela

Na božićni stol stavljao se svijećnjak sa svijećom i zdjela puna sjemenja pšenice, ječma, zobi, raži, graha, konoplje, heljde i prosa. U zdjelu su se stavljali još i luk, češnjak, jaje, orasi, krunica i sitni novac. Sve u znaku željenog obilja u sljedećoj godini. Inače, Badnjak je bio posni dan. Nije se smjelo jesti s mašću. Doručka nije bilo. Za jelo se kuhao badnjakov debeli grah, koji se začinio bučinim (“košćičinjim”) uljem i jeo sa kiselim zeljem iz kace (“lagva”) uz pogaču “prošnjaru”, koja se pripre-

mala od pšeničnog i kukuruznog brašna, kojem su dodavane tučene bundevine koštice. Pekli su se i štruklji “kašnjaki” s heljdinom kašom, a za piće se kuhao kompot od suhih šljiva, jabuka i krušaka. Na Badnjak se kuhala i hladetina za božićni doručak i pekao posebni kruh “kuglof”, koji je cijelo božićno vrijeme bio na stolu. Već prije Badnjaka ispekli su se i drugi kolači od dizanog tijesta i “prkači”. Djeca su se veselila ako ih je bilo što više vrsta. Molitve i pozdravi

Vrhunac božićnog iščekivanja zbivao se unošenjem slame u kuću. Kada je zazvonilo “pozdravljenje”, kućedomaćin je pošao po ponjavu s već pripremljenom slamom, malo sijena i “ritkom” (raženom slamom), koja je bila zavezana užetom. Na kućnom pragu dočekali su ga svi ukućani i domaćica s upaljenom svijećom i zdjelom sjemenja. Skinuvši šešir ili kapu, pozdravio je tradicionalnim božićnim pozdravom i čestitkom: “Falen Isus i Marija. Na tom mladom letu, si zdravi veseli, kak mladi jeleni! Daj vam Bog piščokov, račokov, guščokov, purokov, praščokov, telokov, ždreboko, a najviše mira i Božjeg blagoslova!” Svi ukućani tada bi odgovorili: “Bože daj!”. U sta-

Naši su krajevi uz ovaj blagdan tijekom dugih stoljeća razvili svoje specifične običaje, koji su postali dio naše tradicijske baštine i kulture rije doba govorila se malo dulja verzija ovog pozdrava. Slama bi se tada unijela u sobu. Uz svjetlo svijeće tada bi svi kleknuli oko slame i pomolili se malom Isusu za sreću i zdravlje obitelji, kao i za sve svoje pokojne. Nakon završene molitve upalila se lampa, a domaćin je razvezao uže i ponjavu, te slamu odložio ispod “bora”. U slami su se znali naći i sitni darovi za djecu - “to je mali Isusek donesel!” Užetom je zavezao sve četiri noge stola, kako bi gospodarstvo sljedeće godine bilo zaštićeno od krađe i drugih šteta i kako se ne bi “razišlo”. Tada se prišlo postavljanju božićnog stola. Ispod stola se stavljalo sijeno, “ritek”, bundeva, plužno željezo, sjekira (“švarba”), pila, konjska oglav, a ponegdje i jaram. Na stol je gazdarica u križ stavljala raženu slamu i po njoj je uz prigodnu recitaciju sipala sjemenje. Ispod raženog križa stavljao se novac, a na uglove stola narezana repa i krumpir. Na tako uređen stol stavljao se najljepši natkani stolnjak, a na njega svijećnjak sa svijećom, zdjela sa sjemenjem, božićni kruh

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Božićni blagdani snažno su obilježili seoski seljački život, poprativši ga mnogim običajima i simbolikom ukrašen kiticom asparagusa, jabuke božićnice, božićna pšenica, križec, te boca vina i boca rakije. Na klupu ispod zrcala i na stolce oko stola gdje se sjedilo stavljalo se sijeno. Uz upaljenu svijeću i na tako pripremljenom stolu nakon molitve započela bi večera. Prije večere svatko je morao zagristi malo češnjaka, kao zaštitu od zmijskog ugriza sljedeće godine. Nakon večere domaćica je gasila svijeću. Pritom se gledalo prema komu će ići dim. Naime, vjerovalo se da smjer dima naviješta tko će prvi umrijeti. Odlazak na ponoćku

Poslije večere prvi je iz kuće smio izići domaćin. On je najprije otišao do bunara i u njega bacio malo sjemenja iz zdjele. Ponegdje su se prakticirali i neki rjeđi običaji. Potom je uslijedilo pravo veselje za ukućane, a posebice za djecu, koja su jedva dočekala da se mogu igrati i valjati po slami. Pjevale su se stare božićne pjesme i veselo provodila večer. Dolazili su susjedi, ili se odlazilo susjedima i prijateljima čestitati Božić, uvijek s već citiranim božićnim pozdravom prilikom ulaska u kuću. Žene su potom do ponoćke obilazile ulicom i pod prozorima (“pod oblokom”)

gledale kako je tko uredio kuću i “bor”. Djeca su pucala na šuplji ključ s nastruganim glavicama šibica ili “piksom” (limenkom) na karabit. To veselje trajalo je do polaska na ponoćku. Crkva je bila pretijesna i puna veselog naroda, jer su na ponoćku išli i oni koji rijetko, ili samo jednom godišnje odlaze na misu. Zvali su ih “godišnjacima”. Vrativši se s ponoćke kući, domaćin je otišao nahraniti blago u staji. Mnogi ogladnjeli postom nisu mogli odoljeti drhtećoj domaćoj hladetini. U peć se dodalo drva, jer je cijelu noć morala gorjeti vatra i biti upaljeno svjetlo. Svi su spavali na slami, pokriveni gunjevima. Ujutro prije doručka, prvi muškarac koji je došao ili bio pozvan u kuću trebao je biti poležaj. Dakako, nastojalo se da to bude što bolji i mlađi izbor. Nakon uobičajenoga božićnog pozdrava, sjeo bi na stolicu a domaćica bi ga posipala sjemenjem po glavi govoreći: “Ćuk, ćuk, ćuk, pisana, čogana, daj Bog piščokov, tri kokoši i pevca”. Poležaj je bio odgovoran za sreću kod peradi sljedeće godine. Morao je biti miran na stolici, kako bi i kvočke bile mirne na gnijezdima da ne polupaju nasađena jaja. Potom se poležaja častilo rakijom, hladetinom, kobasicama i krvavicama (“čurkama”). Tek nakon poležaja, ukućani su mogli pristupiti božićnom doručku. Na Božić ništa u kući i izvan kuće nije se radilo. Smjelo se samo hraniti blago, i to malo bolje nego obično, jer je

i ono moralo znati da je Božić. Isto tako, na Božić se nije nikud odlazilo od kuće, osim na misu. Moralo se biti kod kuće i “čuvati maloga Isuseka”. Posjete tek na Štefanje

Drugi dan Božića, na Štefanje, odlazilo se u posjet susjedima, rodbini i prijateljima. Najčešće k Stjepanima, Štefima, Štefekima, Štefinama, a i Štefama i Šteficama, čestitati im imendan. Dakako da su ih oni dobro pogostili. Na Ivanje ili Ivanuševo iznosila se slama iz kuće. Stavljala se ispod blaga, a malo sijena stavljalo se i u gnijezda gdje su nesle kokoši. Pojasom od ražene slame vezale su se voćke, kako bi dogodine dobro rodile. Sjemenje s božićnog stola domaćica je dala peradi. Taj dan u crkvu se nosilo vino i jabuke na blagoslov. Da bi bile lijepe, crvene i jedre, mlade djevojke su se na Ivanje umivale crvenom jabukom božićnicom. Na blagdan Nevine dječice (28. prosinca) ili Šibrajevo roditelji su ujutro budili djecu šibanjem (“šibranjem”) po nogama. Pritom su govorili “Zdrav bil, vesel bil, sto let poživel!” Tijekom dana išlo se u selo s lijepim ravnim šljivovim šibama i “šibralo” se poznate. Mladići su najdraže “šibrali” djevojke. Inače, cijeli božićni tjedan nije se ništa teško radilo. Božićni ugođaj i raspoloženje nastavilo se do Stare godine ili Silvestrova. Na Staru godinu išlo se na večernju misu zahvalnicu. Poslije mise išla su djeca, a ponekad i žene,

pjevati ispod prozora suseljana i čestitati im Novu godinu, jer dočeka Nove godine, kakvi su danas, nekada nije bilo. Domaćini kojima su čestitali, darivali su ih sitnim novcem, jabukama, kolačima, slaninom i “čurkama”. Pjevala se pjesma: Dober vam večer gospodar i skupa z gospodaricom, Na mlado leto, veselimo se ! Na polju vam je senčica, za senčicom je zlaten stol, Na mlado leto, veselimo se ! Oko stola su klupčice, na njima sedi Marija, Na mlado leto, veselimo se ! Marija drži Isusa, Isus nam drži jabuku, Na mlado leto, veselimo se ! Isus pomane z jabukom vu ono polje široko, Na mlado leto, veselimo se ! Da bi nam polje rodilo z onom belom šenicom, Na mlado leto, veselimo se ! Isus pomane z jabukom vu onu goru zelenu, Na mlado leto, veselimo se ! Da bi nam gora rodila z onim vinom crlenim, Na mlado leto, veselimo se! Tako su božićevali naši stari! Nažalost, suvremeni način života, koji je zahvatio i naša sela, pridonio je polaganom gašenju ovih lijepih i duhovno sadržajnih običaja. Tek se još samo neki pojedinačno održavaju. Nisu li time i naši Božići siromašniji, unatoč bučnim i medijski nametnutim darivanjima?