Mlijeko i ja 4/2010

ISSN 1846-8268

broj 4 (12) • prosinac 2010.

Nove spoznaje o probioticima

MEDIJSKI POKROVITELJ

Riječ urednice prof. dr. sc. Jasmina Havranek glavna urednica

P

oštovani čitatelji, uoči ovih naj- bavio patologijom, mikrobiologijom, emljepših blagdana pripremili smo briologijom i imunologijom istraživao što vam i za ovu godinu posljednji je to u hrani bugarskog stanovništva da broj s novostima iz svijeta mlije- imaju tako puno stogodišnjaka. Otkrio je ka. Dakako, uz mlijeko često vežemo pi- jedan mikroorganizam i nazvao ga Lactotanje zdravlja i prehrane, a to je područ- bacillis bulgaricus. Njega smatramo ocem je koje je posljednjih nekoliko godina bilo današnjih probiotika! predmetom velikih istraživanja - nažalost Više o probiotičkom konceptu i novim ne i kod nas. Rezultatima ovako velikih spoznajama pripremili smo vam u današistraživanja pridonijele su nove moguć- njem broju! Vrlo je važno da znate nešto nosti analitike, odnosno sve suvremenije više o tome, ponajprije zbog toga što ste laboratorijske tehnike, koje slijede i naši kao potrošači ponekad zasuti netočnim i znanstvenici. nestručnim objavljivanjem “interpretiranih”, Danas je takozvani zdravstveni sustav po internetu skupljenih članaka (često nečinjenično 90% “sustav bolesnih”. Takav točnih). Osobito je čudno kad to objavi sustav potroši gotovo sve resurse u rje- javna televizija ili neko od sredstava javnog šavanju bolesti, a tek mali dio u promo- priopćavanja koje želi biti “ozbiljno”. Nadaviranje dobrog zdravlja i otklanjanje bole- mo se da će vam neke stvari biti jasnije. sti. Pa kako bi izgledala nova paradigma, Detaljnije poznavanje biokemije, biood obrade do prevencije u “doba zdrav- logije, fiziologije pa i patologije podupire lja”? Farmakološke industrije trebale bi se hipotezu da hrana, odnosno prehrana redizajnirati u smjeru prevencije, wellness - kontrolira i usmjerava različite funkcije u pomoći ljudima da ostvare zdraviji i bolji ži- čovjekovu tijelu te tako utječe na zdravvot, hrana - razvijati novi koncept za novu stveno stanje organizma. Razvila se i kulturu hrane, zdravstvene usluge - novi nova znanstvena disciplina koja se bavi holistički zdravstveni sustav prilagoditi po- “funkcionalnom hranom”, hrana je funkcijedincu, te briga o starijim osobama - diza- onalna ako sadrži sastojke koji pozitivno jn novog koncepta za kvalitetniji život oso- djeluju na jednu ili više ciljanih funkcija u ba u mirovini. Dakle, hrana će biti jedan od tijelu. Stoga je sve više potrošača zainteključnih čimbenika kad kažemo “osjećam resirano za potencijalna svojstva funkciose dobro” - a ne možemo se tako osjećati nalne hrane radi poboljšanja zdravlja. Poako nismo dobra zdravlja. Jedan od čim- sljednjih desetak godina liječnici, ali i nubenika koji mogu utjecati na stanje orga- tricionisti, sve veću važnost pridaju funknizma svakako su probi- cionalnoj prehrani, osobito probioticima. otici. Rekla bih da to i Hrana koja osim hranjivih sastojaka sanije neka novost, jer je drži i korisne, probiotičke mikroorganizjoš početkom prošlog me, najčešće bakterije mliječne kiseline, stoljeća dr. Ilija koje djelotvorno utječu na naš probavIlič Mečnikov, ni i obrambeni sustav, jedna je od vrsta nobelovac funkcionalne hrane. Tako je u cijelom svi1968. godi- jetu sve rasprostranjenije tržište probiotine, koji se ka u napicima od fermentiranog mlijeka

koji imaju svojstva “funkcionalne hrane”.

Izraz “bakterije mliječne kiseline” obuhvaća velik broj bakterijskih vrsta koje povoljno utječu na regulaciju ravnoteže crijevne mikroflore, pa se one tradicionalne koriste za pripravu fermentiranih mliječnih proizvoda i probiotičkih pripravaka.

Ističem da probiotici nisu lijek i nisu čudotvorni, ali vrlo mnogo znanstvenih studija potvrđuje njihovo povoljno djelovanje na stanje organizma. Brojna su znanstvena istraživanja dokazala, ako dulje vrijeme unosimo dovoljno velik broj živih bakterija mliječne kiseline putem fermentiranoga mliječnog proizvoda ili probiotičkog pripravka, možemo očekivati povoljne učinke na organizam.

Ovaj broj donosi i intervju s gđom Ljerkom Puljić, kojoj od srca čestitamo na nagradi za životno djelo!!! Premda je malo žena u našem gospodarstvu, još se manje za njih čuje kada su uspješne pa Ljerkina nagrada veseli sve nas! To je još jedan dokaz, ako se na ključna mjesta stavljaju osobe sa stalnim rezultatima i životnim iskustvom - uspjeh ne izostaje!

I neka to bude pouka svima - ako stavljamo osobe na ključna mjesta - pogledajmo njihove prethodne rezultate!

Donosimo vam i niz zanimljivosti iz mliječnog svijeta, uživajte malo!

I vraćam se na početak - stare tajne moderne prehrane - to je tajna stara kao i Biblija - pa koristimo ono što je provjereno - pročitajmo i ove priče.

Dragi čitatelji, neka vam Božić donese radost i snagu a nova godina puno dobroga.

Vaša mljekoljupka

IMPRESSUM Mlijeko i Ja Prvi hrvatski časopis za edukaciju potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda Izdavač i Uredništvo Hrvatska mljekarska udruga Ilica 31/3, Zagreb Vera Volarić, predsjednica tel: 01 4833 349 e-mail: urednik@hmu.hr www.hmu.hr Glavna urednica Jasmina Havranek Izvršni urednik Zoran Bašić Urednički odbor Ana Dakić, Ivana Kaplan, Slavko Kirin, Inga Kesner Koren, Željko Ljubić, Branka Magdalenić, Lea Pollak, Jasenka Špika, Ana Marija Štimac, Milna Tudor Kalit, Elena Wolsperger Koordinator projekta Željko Kučko Marketing Nada Rašpica Foto Shutterstock, Fotolia, Ivan Hren, HMU Lektorica Jadranka Vrbnjak-Ferenčak Tisak i oblikovanje Hlad – plus d.o.o.

Izdavanju časopisa pripomogli su: Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba i Gradski ured za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba

Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 861

Probiotički koncept

Probiotici kao funkcionalni dodaci hrani i kao bioterapeutici Hrana je funkcionalna ako sadrži sastojke koji pozitivno djeluju na jednu ili više ciljanih funkcija u tijelu Prof. dr. sc. Jagoda Šušković, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

P

rema načinu primjene, probiotici se mogu podijeliti na bioterapeutike i funkcionalne dodatke hrani. Bioterapeutici su probiotički sojevi namijenjeni za terapiju ili prevenciju bolesti, što ih svrstava u kategoriju živih lijekova, dok probiotici kao funkcionalni dodaci hrani promoviraju zdravlje, tj. pozitivno utječu na ravnotežu crijevne mikroflore. Tako često iste probiotičke kulture, koje prehrambene tvrtke nazi-

vaju funkcionalnim dodacima nalnih dodataka hrani, gastrohrani, farmaceutska industrija intestinalni sustav. Taj je pak naziva nutraceuticima. sustav najveći imuno organ u Svjetska zdravstvena kriza, ljudskom organizmu s aktivposebice u liječenju infektiv- nom površinom od oko 300 nih bolesti zbog porasta an- m2, a sadrži vrlo kompleksnu tibiotičke rezistencije, ali i niz mikrobnu populaciju (crijevnu kroničnih bolesti koje ugroža- mikrofloru) ukupne mase 1,2 vaju ljudsko zdravlje, uzroko- kg. Ovako golema mikrobna vali su situaciju za uspostav- biomasa i njezina metabolizaljanje koncepta funkcionalne mska aktivnost nisu bez utjehrane još 1980. godine, u Ja- caja, odnosno mogu izazvapanu. Dakle, hrana je funk- ti pozitivne i negativne učinke cionalna ako sadrži sastojke na ljudsko zdravlje. Ravnotekoji pozitivno djeluju na jednu ža ovoga mikrobnog sustava ili više ciljanih funkcija u tije- dinamična je i može se polu. Ciljno je mjesto djelovanja remetiti pod utjecajem stareprobiotika, prebiotika, odno- nja, liječenja, stresa, prehrasno sinbiotika, kao funkcio- ne i drugih čimbenika iz oko-

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Probiotički koncept podrazumijeva oralno uzimanje živih, korisnih mikroorganizama nazvanih probioticima

liša. Probiotički, prebiotički, odnosno sinbiotički koncept podrazumijeva ponovno uspostavljanje ravnoteže crijevne mikroflore i usmjeravanje njezina metabolizma u proizvodnju metabolita korisnih za zdravlje. Obećavajući rezultati s prvom generacijom probiotika nude novu generaciju probiotika (živih lijekova), pri čemu će se kombinacija različitih probiotičkih sojeva s komplementarnim djelovanjem koristiti u liječenju različitih gastrointestinalnih i urogenitalnih bolesti, ili će se koristiti kao vektori za vakcine, imunoglobuline i druge terapijske proteine.

Probiotički koncept

Ako se vratimo u povijest, dakle prije više od sto godina, znameniti Pasteur i Metchnikoff upozorili su na korisne učinke mikroorganizama, posebice bakterija mliječne kiseline (probiotičkih bakterija) na ljudsko zdravlje. Međutim, tek se posljednjih tridesetak godina ponovno znanstveno istražuje povezanost sastava crijevne mikroflore s ljudskim zdravljem. Jedan od najuvjerljivijih pokazatelja uloge crijevne mikroflore u otpornosti prema bolesti dali su 1978. godine znanstvenici Collins i Carter. Dokazali su

3

Ciljno je mjesto djelovanja probiotika, prebiotika, odnosno sinbiotika, kao funkcionalnih dodataka hrani, gastrointestinalni sustav

da se pokubiotičke snog kunića, uzgorezistenjenog bez crijevne micije nudeći, kroflore, može ubiti sa samo između ostalih, i kon10 stanica patogene bakte- cept funkcionalne hrane, odrije Salmonella enteritidis, ali nosno probiotički i prebiotičda je potrebno milijardu sta- ki koncept s ciljnim mjestom nica te iste bakterije da bi se djelovanja (gastrointestinalni usmrtio kunić s normalnom trakt), odnosno na crijevnu crijevnom mikroflorom. Iz tih mikrofloru. Probiotički koni drugih znanstvenih spozna- cept podrazumijeva oralja krenula su istraživanja pro- no uzimanje živih, korisnih biotičkog i prebiotičkog kon- mikroorganizama nazvanih obnoviti, odnosno ponovno cepta, koji bi potpomogli ob- probioticima, dok prebiotič- uspostaviti cjelovitu crijevnu navljanje narušene ravnoteže ki koncept uvodi selektivne mikrofloru. Naime, nužno je crijevne mikroflore koja pru- izvore ugljika i energije kori- imati na umu da probavni suža otpornost prema infektiv- snim, autohtono prisutnim, i stav sadrži nekoliko stotina ranim bolestima, što bi smanji- unesenim, alohtonim probio- zličitih vrsta mikroorganizama lo upotrebu antibiotika a sa- tičkim bakterijama, u intesti- i jasno je da svi oni nemaju mim tim i širenje antibiotičke nalnom traktu. Kombinirana korisno djelovanje, a u slučarezistencije. Naime, Svjet- primjena probiotičkog i pre- ju poremećaja ravnoteže preska zdravstvena organizacija biotičkog koncepta, radi po- vladat će štetni mikroorganiz(WHO - World Health Orga- stizanja pojačanog korisnog mi, što će izazvati različite bonization) već niz godina upo- učinka na zdravlje, naziva se lesti probavnog sustava. zorava na alarmantno stanje sinbiotički koncept.

Probiotici se danas uglavs antibiotičkom rezistencijom. nom uzimaju fermentiranim U cijeloj Europi 18. studeno- Značenje za naše zdravlje? mliječnim proizvodima, jer je ga obilježava se kao Europ- Kako smo već kazali, probio- taj oblik najprihvatljiviji potroski dan svjesnosti o antibio- tici su živi mikroorganizmi do- šaču, a odavno se zna da ticima. Rezistencija bakterija dani hrani s ciljem uspostav- fermentirani mliječni proizvona antibiotike postao je va- ljanja ravnoteže crijevne mižan problem u današnjoj me- kroflore koja je zbog nekog dicini, u što su se uključile i razloga poremećena. Zbog Fermentirani relevantne institucije u Hrvat- današnjega brzog ritma živoskoj želeći upozoriti na od- ta, izloženosti stresu i drugim mliječni govorno korištenje ovih važ- utjecajima, kao što su različiproizvodi mogu imati nih lijekova kako bi se njihova te infektivne bolesti koje zaatribut "probiotički" djelotvornost sačuvala i za htijevaju primjenu antibiotika jer u njihovoj buduće generacije. Upravo te druge bolesti koje se lijeproizvodnji sudjeluju zbog tih i drugih zdravstve- če kemoterapijom ili radiotenih razloga, svjetska znan- rapijom, a sve to uzrokuje pobakterije mliječne stvena zajednica odavno je remećaje ravnoteže crijevne kiseline kao starter prepoznala taj problem te se mikroflore, uputno je koristiti kulture uključila u borbu protiv anti- probiotičke bakterije koje će

4

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Na temelju znanstvenih i kliničkih istraživanja može se reći da probiotici mogu biti vrlo učinkoviti u sprječavanju različitih vrsta crijevnih i urogenitalnih infekcija, posebice za uspostavljanje normalne crijevne mikroflore nakon antibiotičke terapije

di korisno utječu na zdravlje.

Inače, fermentirani mliječni proizvodi mogu imati atribut “probiotički” jer u njihovoj proizvodnji sudjeluju bakterije mliječne kiseline kao starter kulture. Kako bi zdravstveni učinak bio veći i potpuniji, ti mliječni proizvodi mogu se obogatiti dodatkom većeg broja živih, u užem smislu riječi probiotičkih bakterija. One su jamstvo da će veći broj njih preživjeti niske pH-vrijednosti, odnosno visoku kiselost želučanog soka, tako da se mogu naseliti u drugim područjima probavnog sustava gdje je najvažnija njihova aktivnost, a to su tanko i debelo crijevo, odakle mogu pru-

žiti brojne povoljne učinke na Hrvatsku, i moram se složiti s zdravlje organizma. Na teme- ocjenom Europske agencije lju znanstvenih i kliničkih istra- za sigurnost hrane (EFSA) da živanja može se reći da pro- mnogi probiotički pripravci ne biotici mogu biti vrlo učinko- pružaju zdravstvene tvrdnje viti u sprječavanju različitih koje se promiču u reklamnim vrsta crijevnih i urogenitalnih kampanjama, jer su prema infekcija, posebice za uspo- europskoj legislativi probiostavljanje normalne crijevne tički pripravci kategorizirani mikroflore nakon antibiotičke kao funkcionalni dodaci hraterapije. Današnja istraživanja ni ili prehrani, što znači da ne upozoravaju na sve veći uči- podliježu strogoj kontroli kao nak probiotičkih mikroorga- što je slučaj s lijekovima. nizama u suzbijanju različitih Istraživanja na probiotičbolesti, a posebice u suzbi- kom konceptu još su uvijek janju kancerogenih procesa intenzivna, pa ćemo sigurno u probavnom sustavu. Me- u bliskoj budućnosti imati teđutim, važno je napomenu- rapijske molekule, izolirane ti da je prevelika komercijali- iz probiotičkih bakterija, koje zacija probiotičkog koncepta će biti kategorizirane kao lijezahvatila cijelu Europu, pa i kovi.

Klasifikacija probiotičkih proizvoda

PROBIOTICI (živi mikroorganizmi)

Bioterapeutici

Probiotičke kulture

Proizvodi za terapiju ili prevenciju bolesti

Živi lijekovi*

Proizvodi koji promoviraju zdravlje

Dodaci hrani

Funkcionalna hrana**

* moraju imati odobrenje US FDA (USA Food and Drug Administration), FOSHU (Food for Specified Health Use – Japan), European Commission Health and Consumer Protection Directorat-General, 2003) ** iste probiotičke kulture koje prehrambene tvrtke nazivaju funkcionalnom hranom, farmaceutska industrija naziva nutraceuticima

6

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

R

dr. sc. Darija Vranešić Bender Vitaminoteka Zagreb/KBC Zagreb, Centar za kliničku prehranu

iječ probiotik, kojom se označavaju korisne bakterije, u upotrebi je tek od šezdesetih godina prošloga stoljeća. Danas su probiotici u žarištu zanimanja znanstvenika, a godišnje se objavi više od 800 znanstvenih radova o ovim korisnim mikroorganizmima. Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci objavljeno je nekoliko ozbiljnih znanstvenih studija o utjecaju probiotika na trudnice i djecu. Također, recentne studije sustavno pokazuju povoljan učinak pojedinih sojeva na imunitet i tjelesnu masu, kao i ublažavanje probavnih tegoba. Svakodnevnim unošenjem probiotika putem fermentiranih mliječnih proizvoda i dodataka prehrani povoljno djelujemo na ravnotežu crijevne mikroflore koja igra važnu ulogu u jačanju imuniteta, budući da je čak 60% stanica imunološkog sustava smješteno u crijevima. Složenom međuigrom dobrih i loših bakterija u našim se crijevima svakodnevno odvija bezbroj reakcija, a povoljnu ravnotežu među stanovnicima naših crijeva mogu narušiti stres, povišena temperatura, uzimanje lijekova, posebice antibiotika, te pogrešna prehrana. Intestinalna mikroflora igra važnu ulogu u

Unos mliječnih proizvoda koji sadrže probiotike može smanjiti komplikacije u trudnoći, vjerojatno zahvaljujući pozitivnom djelovanju probiotika na infekcije vaginalnog trakta, kao i smanjenje upalnih procesa i poticanje obrambenih sposobnosti organizma

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

7

Nove spoznaje o probioticima Blagodati redovitog unosa probiotika, putem fermentiranih mliječnih proizvoda, obuhvaćaju povoljan učinak na probavni i imunološki sustav održanju zdravlja čovjeka, zbog utjeca- ispunile upitnik učestalosti konzumacija na nutritivne, imunološke i fiziološke je namirnica na temelju kojega se došlo funkcije. Neravnoteža crijevne mikroflore do podataka o unosu mliječnih proizvopovezuje se s povećanim rizikom speci- da koji sadrže probiotike. Istraživači su fičnih bolesti te je stoga prisutno značaj- proučavali vezu između njihova unosa i no zanimanje za tvarima i mikroorganiza- spontanoga prijevremenog poroda (prima koji povoljno utječu na rast i aktivnost je 37. gestacijskog tjedna) kod 950 pakorisnih bakterija u probavnom sustavu. cijentica te 17.938 kontrolnih ispitanica.

Bakterije mliječne kiseline koje se koriste Rezultati su u žena s navikom konzumikao dodaci prehrani ili ih nalazimo u pre- ranja mliječnih proizvoda s probioticima hrambenim proizvodima, nevirulentni su pokazali smanjen rizik od spontanoga i netoksični mikroorganizmi. Mnogi sojevi prijevremenog poroda. bifidobakterija i laktobacila tradicionalno Druga studija, provedena u Finskoj i se koriste u proizvodnji hrane već deset- objavljena u časopisu British Journal of ljećima i smatraju sigurnima za čovjeka.

Nutrition, pokazala je kako uzimanje proJedinstven utjecaj probiotika na aktiv- biotičkih kultura već u ranoj trudnoći (prnost korisnih bakterija koje koloniziraju vom tromjesečju) ostvaruje blagodat za debelo crijevo smatra se njihovim ključ- djetetovo zdravlje. nim djelovanjem na zdravlje čovjeka. BlaZnanstvenici sa Sveučilišta u Turku godati redovitog unosa probiotika obu- proveli su istraživanje na 256 trudnica hvaćaju povoljan učinak na probavni i koje su tijekom prvog tromjesečja redoviimunološki sustav, posebice poboljšan to uzimale dodatke prehrani koji su sadrintegritet crijevne mukoze, smanjenu inci- žali Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) i denciju i trajanje crijevnih infekcija te utje- Bifidobacterium lactis Bb12 (BBL). Nakon caj na alergijski odgovor. Određeni probi- dvogodišnjeg praćenja rezultati su pokaotički sojevi istraženi su u brojnim znan- zali u tih majki 20% manji rizik od gestacijstvenim istraživanjima, primjerice kod pre- skog dijabetesa nego kontrolna skupina. vencije i ublažavanja nuspojava izazvanih Gestacijski dijabetes koji se pojavljuje u terapijom antibioticima, putničkih proljeva, trudnoći, osim što nakon trudnoće može te utjecaja na regulaciju probave. prijeći u dijabetes tip 2, može uvelike pridonijeti i prevelikoj porođajnoj masi djeteProbiotici za trudnice ta te povećanom riziku od razvoja dijabeTijekom posljednjih nekoliko mjeseci tesa u dječjoj dobi. Čini se kako su probiobjavljena su dva zanimljiva istraživanja otici potpuno neškodljiv način prevencije o blagodatima unosa probiotika u trud- dijabetesa, a daljnja ispitivanja zasigurno noći, koja su pokazala preventivno djelo- će nam otkriti još pokoji detalj. vanje na prijevremeni porod i pojavu geRezultati ovih istraživanja još su jedan stacijskog dijabetesa. pokazatelj važnosti perinatalne njege i U časopisu American Journal of Cli- prehrane. Unos mliječnih proizvoda koji nical Nutrition objavljena je studija, pre- sadrže probiotike može smanjiti komplima kojoj je u žena koje unose više mli- kacije u trudnoći, vjerojatno zahvaljujuječnih proizvoda s probioticima smanjen ći pozitivnom djelovanju probiotika na inrizik za preuranjen porod. Ispitanice su fekcije vaginalnog trakta, kao i smanjenje

Pokazalo se kako svakodnevna konzumacija probiotičkih bakterija u zimsko doba može smanjiti pojavu tipičnih simptoma prehlade, kao što su začepljen nos, povišena temperatura i kašalj upalnih procesa i poticanje obrambenih sposobnosti organizma.

Probiotici za djecu

Utjecaj probiotika na zdravlje djece, čini se, intrigira sve više znanstvenika širom svijeta. U uglednom znanstvenom časopisu Pediatrics prije nekoliko mjeseci objavljeno je istraživanje koje pokazuje kako probiotici štite djecu od gripe i prehlade. U istraživanju je ispitivan učinak probiotika na pojavu gripe i prehlade kod predškolske djece. Pokazalo se kako svakodnevna konzumacija probiotičkih bakterija u zimsko doba može smanjiti pojavu tipičnih simptoma prehlade kao što su začepljen nos, povišena temperatura i kašalj.

Studija je testirala utjecaj dviju vrsta bakterija, i to Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium animalis, a autori zaključuju kako najučinkovitiju obranu od gripe i prehlade pruža istovremeni unos obaju probiotičkih sojeva.

Još jedan glasoviti znanstveni časopis, Journal of Pediatric Gastroenterology & Nutrition, objavio je novo istraživanje o koristi probiotika u djece koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Chicagu.

Istraživanje je otkrilo kako probiotici blagotvorno djeluju na zdravlje djece oboljele od sindroma iritabilnog crijeva i time

8

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Složenom međuigrom dobrih i loših bakterija u našim se crijevima svakodnevno odvija bezbroj reakcija, a povoljnu ravnotežu među stanovnicima naših crijeva mogu narušiti stres, povišena temperatura, uzimanje lijekova, posebice antibiotika te pogrešna prehrana potvrdilo rezultate prijašnjih istraživanja provedenih na odraslima.

U dvostruko slijepoj, placebo kontroliranoj studiji sudjelovalo je oko 60 djece i adolescenata u dobi od 4 do 18 godina. U prvom dijelu istraživanja ispitanici su tijekom šest tjedana primali ili placebo ili probiotik, u obliku dodatka prehrani koji sadrži 450 milijardi CFU bakterija mliječnog vrenja (komercijalni naziv VSL#3), nakon kojeg je uslijedila stanka u trajanju od dva tjedna prije prelaska na drugi dio

istraživanja. U drugom dijelu istraživanja riju soja Lactobacillus gasseri povezan je izvršena je zamjena, odnosno ispitani- sa značajnim smanjenjem masnog tkiva. ci koji su primali placebo u prvom dijelu Znanstvenici su zabilježili smanjenje 4,6% istraživanja počeli su primati probiotik. visceralnog te 3,3% potkožnog masnog Različita mjerenja pokazala su kako tkiva, kao i ukupno smanjenje tjelesne primjena probiotika uzrokuje smanjenje mase za 1,4% i BMI-a za 1,5%. Ispitanicisimptoma poput abdominalne boli i osje- ma je smanjen i obujam struka za 1,8% i ćaja neugode, ali i ublažava nadimanje i obujam bokova za 1,5%. plinove u crijevima kod gotovo polovice Rezultati studije pokazuju kako probiispitanika. Dodatno, kod svih ispitanika ti- otik, s obzirom na to da pokazuje učinjekom uzimanja probiotika, na osnovi su- kovitost kod smanjenja masnog tkiva u bjektivne procjene zabilježeno je smanje- području abdomena, može blagotvorno nje simptoma. djelovati kod učestale tegobe današnjice koju poznajemo pod nazivom metaboProbioticima do užeg struka lički sindrom. Naime, debljina u područIpak, većinu će najviše zaintrigirati istraži- ju trbuha, povišene vrijednosti masnovanje japanskih znanstvenika koje je po- ća i glukoze u krvi te povišen krvni tlak kazalo kako unos probiotika može osigu- sve su češći pratitelj modernog čovjeka. rati vitku liniju. Japanski znanstvenici ispi- Stoga je dobra vijest kako svakodnevno tivali su učinak svakodnevnog unosa 200 uzimanje probiotika može biti od koristi g fermentiranog mlijeka u razdoblju od 12 i u druge svrhe, osim poznatih učinaka tjedana. U studiji je sudjelovalo 87 ispita- na probavu i imunološki sustav. nika povišene tjelesne mase (BMI 24,2 Na ovoj zanimljivoj spoznaji zasigur30,7) i povišene količine masnog tkiva u no ne prestaje priča o čudesnim malim području abdomena. Unos fermentira- bakterijama, jer istraživanja su i dalje u nog mlijeka koje sadrži probiotičku bakte- tijeku...

Probiotičke bakterije u proizvodnji svježeg sira

P

Adrijana Ćosić, dipl. ing.

otencijalni zdravstveni učinak mliječnih proizvoda s inkorporiranim probiotičkim mikroorganizmima, kao što su vrste roda Lactobacillus i Bifidobacterium spp., predmet je većine zdravstvenih istraživanja posljednjih godina. Podsjećamo da je osnovna zdravstvena prednost probiotičkih bakterija što dobro preživljavaju u ljudskom probavnom sustavu povećavajući aktivnost enzima važnih za probavu, a smanjuju aktivnost onih koje sudjeluju u kancerogenim procesima. Među terapijskim bakterijama mliječne kiseline posebno mjesto pripada sojevima bakterija Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium bifidum.

Te bakterije mogu rasti u mlijeku i proizvoditi kiselinu, ali s obzirom na to da potječu iz probavnog sustava, mlijeko nije pogodan supstrat rasta pa je potrebna dulja adaptacija pojedinih sojeva za rast u mlijeku, pa i dodatak promotora rasta (osobito za bifidobakterije koje su vrlo spori proizvođači kiseline te mlijeko koaguliraju za 18-28 sati). Proizvodi dobiveni upotrebom tih bakterija neznatno su kiseli, vrlo slabo izražene arome koja često odbija potrošača, pa se kombini-

raju s termofilnim i mezofilnim bakterijama mliječne kiseline.

Do nedavno su najpopularnije namirnice s navedenim kulturama bile svježi fermentirani mliječni proizvodi, kao što su jogurt i fermentirana mlijeka, kao i nefermentirana mlijeka s dodatkom kultura. U težnji za proširenjem palete probiotičkih proizvoda, određeni broj znanstvenika i tvrtki pokušava razviti suvremenu proizvodnju sira koji sadržava željenu količinu probiotičkih bakterija Probiotički sir iznimno je poželjna namirnica u prehrani, jer zahvaljujući svojim svojstvima (viša pH-vrijednost, kruća konzistencija, viši sadržaj mliječne masti, viši puferski kapacitet) ima prednost pred fermentiranim mliječnim napicima. Naime, omogućava dodatnu zaštitu probioticima prilikom transporta kroz probavni sustav. Što se tiče udjela mliječne masti u proizvodnji probiotičkih sireva, probiotički sir proizveden od kravljeg mlijeka s višim udjelom mliječne masti (1,0%) ima bolja senzorska svojstva od probiotičkog sira proizvedenog od mlijeka sa 0,1% mliječne masti. Tijekom razdoblja čuvanja probiotičkog svježeg kravljeg sira najveći broj živih stanica čine bakterije Streptococcus thermophilus a najmanje je bifidobakterija, dok je broj laktobacila nešto između.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

9

LGG i imunitet

Neka tvoja hrana bude tvoj lijek Od praskozorja ljudske povijesti pa do današnjih dana različitim vrstama hrane pripisuju se ljekovita svojstva i uloga u jačanju imuniteta prof. dr. sc. Željko Krznarić, spec. internist - gastroenterolog i predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva

U

svakodnevnom govoru imunitet često poistovjećujemo s otpornošću na infekcije. Prirodna otpornost na infekcije posljedica je složenih međuodnosa organa, stanica i molekula što zajednički djeluju protiv brojnih čimbenika koje naš imunološki sustav prepoznaje kao strane. Imunološki sustav štiti organizam od vanjskih mikroorganizama (bakterija, virusa, parazita), ali i od tumorskih stanica. Uredno funkcioniranje imunološkog sustava smanjuje učestalost alergija te brojnih autoimunih bolesti. Pritom limfni organi i limfne stanice čine temelj našega obrambenog sustava, čiji je važan dio probavni sustav, posebno crijeva. Limfatički sustav crijeva (engl. GALTgut-associated lymphoid tissue) čini crijevo najvećim imunološkim organom ljudskog tijela. Imunitet je oslabljen u svim stanjima kada stres, neuravnotežena prehrana, različiti mikroorganizmi, povišena tjelesna temperatura, ali ponekad i pojedini lijekovi (posebice antibiotici), nadvladaju obrambene mehanizme. Neravnoteža crijevne mikroflore očituje se u niskom broju korisnih bakterija i visokom broju patogenih (štetnih) organizama, što može rezultirati probavnim poremećajima, narušavanjem aktivnosti imunološkog sustava kao i nastankom autoimunih bolesti koji utječu na zdravlje cijelog organizma. Pojedini autori dovode ove poremećaje u svezu s mogućom promocijom rasta nekih tumora.

Mogućnost utjecanja na prirodni imunitet i reakciju organizma unosom specifičnih namirnica danas je znanstveno uteme-

ljena, a naziva se imunonutricija. Hipokrat, otac medicine, možda nije prvi koji je spoznao važnost prehrane u očuvanju zdravlja, no, trajno ostaje prepoznatljiv upravo svojom čuvenom izrekom: “Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana”.

Pozitivni učinci na zdravlje

Priča o jogurtu temelj je razvoja suvremenog koncepta probiotičkih bakterija. Riječ probiotici izvedenica je grčkog izraza pro bios (za život), a označava pojedinačne ili mješovite kulture živih mikroorganizama koji blagotvorno djeluju na organizam domaćina poboljšavajući svojstva mikroflore njegova probavnog sustava. Jedna od popularnih definicija probiotika glasi: ‘’Probiotik je jedna ili više kultura živih stanica mikroorganizama koje djeluju korisno na domaćina, poboljšavajući svojstva autohtone mikroflore probavnog sustava domaćina’’ (Fuller, 1989. & 1992.).

Neke bakterije, poput onih iz sojeva Lactobacillus, omogućuju povoljan učinak na zdravlje kada se unose putem hrane ili dodataka hrani. Ova postavka dokazana je u velikom broju znanstvenih istraživanja, a najviše pozitivnih učinaka pripisuje se probiotiku Lactobacillus rhamnosus GG (ili kraće LGG) (ATCC 53103). LGG je probiotička bakterija mliječno kiselog vrenja koja čini prirod-

Organizam pod opsadom

Naš je imunološki sustav oslabljen kad različiti mikroorganizmi iz okoliša uspiju nadvladati obrambene mehanizme pa u organizmu uzrokuju različite poremećaje, prije svega upale. Dodatno naše tjelesne obrambene snage ugrožavaju: • stres • tjelesni napori • psihička opterećenja • loša prehrana • gladovanje • pušenje • alkohol

10

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

LGG je probiotička bakterija mliječno kiselog vrenja koja čini prirodni dio crijevne mikroflore zdravoga ljudskog organizma ni dio crijevne mikroflore zdravoga ljudskog organizma. LGG su 1985. godine otkrili američki znanstvenici Sherwood Gorbach i Barry Goldin. Po njima je i nazvana - Lactobacillus GG. Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) sudjeluje u produkciji kratkolančanih masnih kiselina (short chain fatty acidsSCFA), od kojih je najpoznatija maslačna. Kratkolančane masne kiseline temeljne su hranidbene supstancije za stanice sluznice crijeva što održava njihovu energetsku ravnotežu. Na taj se način osigurava cjelovitost sluznice i limfatičkog sustava crijeva (engl. GALT- gutassociated lymphoid tissue) te održanje brojnih crijevnih funkcija, s naglaskom na imunološku kompetentnost. LGG potiče imunološki odgovor povišenjem koncentracije antitijela, aktivacijom specifičnih obrambenih stanica (aktivnosti makrofaga), povišenjem broja T limfocita, antiupalnih posrednika (citokina) i porastom koncentracije specifičnih lokalnih antitijela (IgA). Sudjeluje u sintezi vitamina i raspoređivanju esencijalnih aminokiselina u organizmu, što je značajno za ravnotežu prirođenog i stečenog imuniteta. Razmatraju se i potencijalni pozitivni učinci na prevenciju različitih alergijskih zbivanja. Kompetitivnom inhibicijom zaustavlja rast potencijalno štetnih mikroorganizama (npr. bakterije Clostridium difficile), te tako smanjuje nastanak i trajanje nekih vrsta proljeva. LGG utječe na sniženje razine LDL kolesterola (‘’lošeg’’), te ravnotežu LDL i HDL kolesterola (‘’dobrog’’).

Poboljšava iskorištavanje i utječe na metabolizam kalcija, a time posredno utječe ne samo na prevenciju osteoporoze, već i na funkcioniranje brojnih staničnih funkcija. LGG, kao i brojni drugi probio-

tici, sudjeluje u uklanjanju toksičnih tvari (vanjskih i unutarnjih otrova), uključivši tu i potencijalne karcinogene.

Navedeni pozitivni učinci primjene prebiotika i probiotika vjerojatno su samo mali dio povoljnih djelovanja na ravnotežu metaboličkih i imunoloških zbivanja u ljudskom organizmu, kako u prevenciji tako i u liječenju brojnih poremećaja. Do danas su provedena brojna istraživanja s ciljem vrednovanja probiotika i prebiotika u prevenciji i liječenju. Utvrđeni su i dobro dokumentirani učinci LGG-a na imunološki sustav kod dugotrajne i redovite primjene proizvoda koji ga sadrže (npr. jogurt, sirevi). Posljednjih nekoliko godina potvrđena je uloga primjene LGG-a tijekom vakcinacije na polio virus, s naglaskom na porast sinteze virus specifičnih neutralizirajućih antitijela u skupini ispitanika koji su konzumirali pripravak obogaćen LGG-om (časopis European Journal of Nutrition, 2005.).

Jačanje imunološkog sustava

Nekoliko je studija pokazalo kako primjena LGG-a jača imunološki odgovor u zdravih odraslih ljudi. U prvoj studiji pokazana je sveza konzumacije LGG-a i složenoga genetskog odgovora sluznice dvanaesnika, odnosno početnog dijela tankog crijeva. Naime, pod utjecajem probiotičke bakterije došlo je do različitih stupnjeva aktivacije gena koji sudjeluju u specifičnom staničnom imunitetu, što je nedvojbeno potvrdilo potencijal LGG-a kao čimbenika u imunološkom odgovoru (časopis Digestive and Liver Disease, 2005.). U drugom radu pokazana je aktivnost LGG-a na sustavni stanični imunološki odgovor. Primjena Lactobacillusa GG dovela je do jačanja povoljnoga protuupalnog odgovora, a smanjila je sintezu proupalnih medijatora na dijelove stanične stijenke stranih bakterija (časopis Journal of Dairy Research, 2003.).

Brojni radovi upućuju na povoljno djelovanje probiotika u jačanju imunološkog sustava, ali i posljedično pozitivan utjecaj na smanjenje različitih alergijskih manifestacija, osobito u djece (časopis Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition, 2003., časopis Lancet, 2001.).

Osobito je zanimljivo pitanje primjene probiotika i karcinogeneze. Sve je više op-

servacijskih, ali i eksperimentalnih radova koji potvrđuju moguću ulogu kontinuirane primjene probiotika u smanjenju nastanka karcinoma debelog crijeva. (časopis Carcinogenesis, 2002., časopis Nutrition, 2000.). Brojni znanstveni radovi upućuju na povoljno djelovanje primjene ovog probiotika u jačanju imunološkog sustava u dječjoj dobi. Primjena LGG-a poboljšava imunološki odgovor nakon oralne vakcinacije na rota virus (časopis Vaccine, 1995.). U djece s akutnim rota virusnim proljevom primjena LGG-a skraćuje trajanje proljeva i dovodi do povišene sinteze nespecifičnih imonoglobulina (časopis Pediatric Research, 1992., časopis Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition,1995.).

Finska studija (Hatakka i suradnici) pokazala je u populaciji zdrave djece školskog uzrasta, koja su tijekom sedam mjeseci konzumirala mlijeko obogaćeno probiotikom LGG brojne povoljne učinke. Broj izostanaka zbog bolesti bio je 16% manji, pojava respiratornih infekcija 17% manja, a primjena antibiotika 19% manja (časopis British Medical Journal, 2001.). U više studija pokazan je povoljan učinak redovitog konzumiranja mliječnih proizvoda obogaćenih probioticima na prevenciju nastanka različitih alergijskih manifestacija, kao što su atipični kožni ekcem, astma, alergijski rinitis, ali i obične prehlade (časopis European Journal of Clinical Nutrition, 2002., časopis American Journal of Clinical Nutrition, 2003., časopis Lancet 2003.).

Navedeni pozitivni učinci primjene probiotika vjerojatno su samo mali dio povoljnih djelovanja na ravnotežu metaboličkih i imunoloških zbivanja u ljudskom organizmu, kako u prevenciji tako i u liječenju brojnih poremećaja. Istodobno s razvojem znanstvenih spoznaja o korisnim učincima probiotika, prehrambena industrija razvijala je proizvode koji sadrže ‘’dobre’’ bakterije. Najpoznatiji probiotički proizvod je jogurt, ali probiotike nalazimo i u cijelom nizu drugih fermentiranih mliječnih proizvoda. Nedvojbeno je da se pozitivni učinci na održanje imunološkog sustava najbolje postižu kontinuiranom primjenom probiotičkih pripravaka te mijenjanjem životnih i dijetnih navika.

12

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Razgovor s LJERKOM PULJIĆ, starijom izvršnom potpredsjednicom koncerna

Krećemo s kampanjom promocije domaćih proizvoda

V

Razgovarao: Zoran Bašić, dipl. ing.

eć nekoliko godina svrstavaju je među najuspješnije žene u gospodarstvu, kako u Hrvatskoj tako i u Europi, što je potvrdila i nagrada uglednoga europskog časopisa ESM i Institute of Grocery Distribution za najuspješniju poslovnu ženu u Europi za izvrsnost u sektoru hrane i maloprodaje u 2010. godini. Oduvijek ju je zanimalo gospodarstvo, a danas smatra da je preduvjet za njezinu uspješnu karijeru zapravo uspjeh njezine tvrtke. Kako danas, nakon dugogodišnje poslovne karijere u Agrokoru, gleda na uspjehe svoje tvrtke te aktualno stanje u poljoprivredi i gospodarstvu, doznali smo u razgovoru s Ljerkom Puljić.

poljoprivredna proizvodnja ne može financirati pod redovnim komercijalnim uvjetima, jer to ne može podnijeti. Moraju postojati specijalni bankarski proizvodi financiranja poljoprivrede koji će se plasirati po posebnoj cijeni, jer u poljoprivredi nisu marže koje mogu podnijeti kamatne stope od 12, 13 ili 14%. Mislim da je jedan od najvećih problema prelaska hrvatskog seljaka u suvremenog farmera to što nema banku koja će ga sustavno pratiti, ne od godine do godine i od proizvoda do proizvoda, i pravi bankarski proizvod koji bi po karakteristikama - kamatnim stopama, vremenu povratka itd., bio prilagođen onome što poljoprivredna proizvodnja može podnijeti. Banke bi dale kredit a nisu spremne ući u rizik, i tu je zapravo Agrokor njima odličan inermedijent jer preuzima taj dio rizika, čak i kada oni direktno financiraju. Cijela situacija pomalo podsjeća na basnu o rodi i lisici. Kako bi imao kontinuitet u proizvodnji i plasmanu proizvoda, ali i pomogao hrvatskom farmeru, Agrokor je angažirao svoja vlastita obrtna sredstva i to su zapravo neke osnovne karakteristike koje je Agrokor dao selu.

• Koliko je za uspješan i kontinuiran razvoj Agrokora bila važna proizvodnja na domaćem terenu i koliko je kompanija osjetljiva na probleme hrvatske poljoprivrede?

Agrokor se posljednjih dvadesetak godina, a poglavito otkad je akvizirao Belje i Vupik, kroz svoju kompaniju Agrokor trgovina intenzivno bavi kooperacijom i kroz nju ne samo da je ostvari- • Što je bio ključ uspjeha da se Belje od tvrtke gubitaša vao svoj prvenstveni interes da dođe do dobrog izvora sirovipretvorio u lidera u regiji? ne, nego je nastojao prenijeti dio svojih znanja koji su osnovni Ponajprije su to velike investicije. Agrokor je od ulaska u Belje preduvjet kvalitetne proizvodnje. Agrokor je, dakle, selu poma- pa do danas investirao 1,2 milijarde kuna, i to samo u direktne ingao financijski, ulažući u proizvodnju, a znamo kako je teško vesticije. Investirano je u najbolju mehanizaciju na svijetu, ne samo doći do financijskih sredstava da se organizira npr. sjetva. Na- u traktore nego i u mehanizaciju za pripremu zemlje. Krenuli smo dalje, otkupljivao je proizvode po završetku ciklusa proizvodnje, u pravilnu obradu zemlje i projekte podrivanja, jer smo htjeli dobiti žetve ili tova, garantirajući tržišnu i fer cijenu. Ponekad je čak i na kvaliteti zemlje, nadalje, ulagalo se u sustave navodnjavanja i preplaćivao iznad tržišne cijene, nikada nije potplatio niti jedan odvodnjavanja. Konačno, pravilnom obradom tla, korištenjem seproizvod, a uvijek je bio korektan ako su farmeri došli u poteš- lekcioniranog sjemena, uvažavanjem pravilnih rokova sjetve ali i koće. To je omogućilo selu da dođe do tog najviše željenog, najboljeg znanja vrhunskih stručnjaka, podigli smo ratarsku proida ne kažem nesretnog novca, jer našem je selu najveći pro- zvodnju na zavidnu razinu koja je danas zapravo iznad europskog blem obrtni kapital. U Hrvatskoj ne postoje specijalizirane ban- prosjeka u svim kulturama. Na nekim parcelama Belja prinosi su ke niti linije s posebnim uvjetima kreditiranja, a znamo da se čak 74 tone repe po hektaru, kukuruza 10 tona po hektaru, i to sve u ovoj godini koja je bila ispodprosječna. I u stočarstvu smo U sljedećoj godini krećemo s napravili goleme iskorake - izgrađene su 22 nove farme, uvezli kampanjom promocije domaćih smo najkvalitetniju genetiku u svinjogojstvu, investirali u novu tvornicu stočne hrane, s ratarskim kulturama vrhunske kvalitete ulaproizvoda na policama hrvatske maloprodaje zimo u proizvodnju stočne hrane, a s proizvodnjom od 380.000 i sigurni smo da će potrošači prepoznati tovljenika godišnje možemo zadovoljiti više od 50% naših potrekvalitetu naših proizvoda ba za svinjetinom. Moram istaknuti da na Belju danas imamo 26 odojaka po krmači godišnje, a jedino je Danska iznad nas sa 28. Što se tiče proizvodnje mlijeka, kad je Agrokor došao na Belje prosječna proizvodnja po kravi bila je do 5000 litara mlijeka godišnje, danas je 8700, a

Mlijeko i Ja

Agrokor plan je dosegnuti 9000 litara mlijeka vrhunske kvalitete. Ne treba čuditi što je Belje prepoznatljivo i po proizvodnji kvalitetnoga ABC sira, koji je svježi sir, dakle bez dodataka različitih konzervansa, i za čiju je proizvodnju ključna visoka kvaliteta sirovine. Obnovljeni su vinogradi, a danas se uz stari vinski podrum radi i na izgradnji novog, tako da ćemo i s proizvodnjom vina doći do vrhunskih rezultata. Izrazito smo ponosni što smo u relativno kratkom vremenu Belju vratili sjaj kakav i zaslužuje, maksimalno uvažavajući njegov smještaj koji je vezan za vrijedne prirodne potencijale. Jednostavno treba doći na Belje i uvjeriti se u postignute rezultate.

• Koliko je važno zadržati i razvijati kooperaciju na domaćem terenu?

Prije dvije godine Agrokor je imao 300.000 ha svih ratarskih kultura u kooperaciji na godišnjoj razini, u 2009. nažalost jedan velik dio naših potraživanja kroz kooperaciju nismo naplatili. I zato smo se u jesen prošle godine djelomično povukli iz ratarske kooperacije i odlučili biti oprezni, pa smo ove godine krenuli vrlo selektivno. Proizvodnju dogovaramo direktno s farmerima, nastojimo izbjegavati posrednike, takozvane organizatore koji su nas uglavnom ostavili bez sirovine, ali su nam i dužni novac.

Shvatili smo da nas farmer nikad neće namjerno prevariti, može se dogoditi da zbog niza uvjeta u poljoprivredi, kojih smo svjesni, nema urod jedne kulture u jesen, ali znamo da će nam dati drugu kulturu u proljeće. Mali farmer zna da je to njegov život i da on i njegova obitelj žive od poljoprivrede. Organizatori su često podložni kretanjima cijena na vanjskom tržištu, pa su zbog toga dosta prevrtljivi i nisu pouzdani partneri. Kad ne mogu zaraditi povlače se iz tog posla, a kad mogu puno zaraditi onda bi i puno ugovarali, iako postoje izuzeci s kojima godinama vjerno surađujemo. I zato smo zaključili da je bolje zaposliti više ljudi u Agrokoru, imati direktan odnos s farmerima, i to sad radimo na razini Vupika i Belja. Svugdje gdje imamo vlastitu proizvodnju nadograđivat ćemo i razvijati kooperaciju s poljoprivrednim gospodarstvima. Dakle, i dalje ostajemo u kooperaciji u ratarstvu, nastavljamo s razvojem kooperacije u stočarstvu. U proizvodnji mlijeka danas imamo 700 kooperanata, žao nam je što se taj broj smanjuje, ali i tu se događa trend da poput mnogih europskih zemalja, opstaju oni koji se prilagođavaju uvjetima na tržištu i investiraju u proizvodnju.

• Koliki je udio hrvatske proizvodnje u Konzumovim robnim markama?

Kunzum je od samog početka i od izrade strategije razvoja, koju je radio osobno predsjednik Todorić prije više od deset godina, pozorno promatrao ulazak stranih lanaca na naše tržište i tražio što može biti naša komparativna prednost u odnosu na strance. Mi nemamo volumene kao što ih imaju oni i ne možemo biti konkurentni kad kupujemo kod vanjskih velikih kompanija. Zaključili smo da je naša konkurentnost u voću i povrću, u proizvodnji mesa, općenito u domaćem proizvodu.

MLJEKARSKA REVIJA

13

14

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko i Ja

pac. Ako neki strani lanac danas kupi od hrvatskog proizvođača određeni proizvod i plasira ga, sutra kad se otvore granice sigurno će uvesti taj isti proizvod iz neke druge države, jer će on sebi tamo koncentrirati količine. Njemu je također važno da kupi proizvod od proizvođača iz svoje države i pridonese tom budžetu, a ne našem. U ukupnom je Konzumovu asortimanu otprilike 70% domaćih proizvoda, a promatrajući prehrambene proizvode, to je i daleko više. Mogu nagovijestiti da Konzum planira krenuti s kampanjom intenzivnije komunikacije domaćih proizvoda na policama hrvatske maloprodaje. Tako će, prema našem planu, kampanja tijekom cijele sljedeće godine jedan mjesec podržati mljekarsku industriju, drugi konditorsku, treći pekarsku, itd. To će biti kampanja za kvalitetniju promociju hrvatskog proizvoda!

Biti najbolji u onome što radi, a ponajprije tržištu ponuditi vrhunsku kvalitetu proizvoda iz domaće proizvodnje, oduvijek je bio dugoročan interes Agrokora

• S matrate li da smo poljoprivredno-prehrambenim proizvodima dorasli europskom tržištu?

Postoje proizvođači koji zaista mogu izaći na europsko tržište, ali su nažalost rijetki. Zato je Agrokor u kratkom razdoblju mnogo investirao kako bi bio konkurentan. Uz nas, još su neki poduzetnici ozbiljno investirali i mislim da će biti konkurentni. Kada govorimo o primarnoj proizvodnji na našem selu, tu će se dogoditi velike promjene, doći će do raslojavanja na one koji mogu proizvoditi komercijalno i za tržište, i na one koji će ostati na proizvodnji koja održava njih same kao kućanstvo koje ne radi za tržište. Oni će morati imati neku dodatnu aktivnost, ili seoski turizam ili naći neku nišu proizvodnje, odnosno proizvod koji će imati svoje mjesto na tržištu. Ili će, pak, živjeti od subvencija koje u EU postoje i koje su ciljano socijalne za održanje strukture stanovništva. Drugi, oni veliki, komercijalni proizvođači, koji će investirati u proizvodnju, počet će ozbiljno proizvoditi, a takvih danas već ima, moći će i u Europi proizvoditi za tržište, međutim, oni će se morati naviknuti da se o cijeni ne može raspravljati na ulici ili na traktoru, osim kad to budu radili kolege u Europskoj uniji i kad nam to bude zajednička “muka”. Oni će se morati prilagođavati tržišnim cijenama i sabiti trošak u okvire cijene. Konačno, ono što bih istaknula i što se zanemaruje - i oni će dobiti poticaj u poljoprivredi, na razini od oko 300 eura po hektaru, sviđalo se to nekomu ili ne sviđalo, to je tako i to se ne može promijeniti. Europa to radi jer želi zadržati proizvodnju na selu, želi sama proizvoditi hranu koja joj je potrebna, jer je to strateški dugoročan interes. Europa ne želi devastirati selo i preseliti stanovništvo u grad, i to treba zapamtiti!

Naša je logika sljedeća - ako smo najveći u domovini u voću i povrću i u mesu, i ako kontroliramo taj lanac i tu imamo dobro organiziranu kooperaciju, koju smo zbog toga i sustavno razvijali, stranom će lancu biti problem to isto nabaviti da bi bio konkurentniji od nas. Može se štošta uvesti ali nije lako sa svježim voćem, povrćem i mesom, a tu je i pitanje kvalitete tih proizvoda… I tu je odgovor na pitanje zašto domaće i zašto je logično da mi zaista moramo razvijati domaću proizvodnju. Otišli smo korak dalje i investirali u hladnjače i kalibratore, osnovali posebnu tvrtku Agrokor fructus koja kooperira diljem zemlje. Konačno, želja nam je da je sve na Konzumovim policama iz domaće proizvodnje. Do sada smo uspjeli u proizvodnji salate, koju na sreću više ne uvozimo i zbog toga smo jako ponosni. Uspjeli smo, također, proizvesti dovoljne količine krumpira i luka. I tako idemo polako kulturu po kulturu, nastojeći zatvoriti potrebu za uvozom. Što se tiče drugih domaćih proizvoda iz prerade, i tu mislimo da kroz korektan odnos s domaćom prehrambenom industrijom zaista imamo prednost, jer smo najveći na domaćem tržištu. Smatramo da će domaći proizvođači svom najvećem kupcu dati najbolje uvjete, a to je • Koliko je našim potrošačima važno da kupuju hrvatnaša konkurentnost. To je zapravo dugoročan interes i zdraske proizvode? va biznis logika. Nama će Vindija i Dukat dati najbolje uvjete, Konzum je proveo istraživanje na uzorku potrošača koji je stajer smo njihov najveći domaći, i što je još važnije, siguran ku- tistički značajan, i potrošači su rekli da im je to bitno. Kažu da bi pod istim uvjetima radije kupili hrvatski proizvod nego onaj iz uvoza. Činjenica je, također, da se u potrošnji, pogotovo u krizi, najčešće ne ponašaju tako. Nas je ta činjenica snažno motivirala da

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

15

Kupujući domaće proizvode pokrenemo kampanju promocije hrvatskih proizvoda i potrošače pridonosimo široj zajednici, i to je potaknemo dobrom cijenom, ali ponajprije dobrom kvalitetom i argumentima zašto je važno da kupuju domaći proizvod. Kada zapravo način kako trebamo razmišljati kao kupimo npr. vodu, naš doprinos kroz bocu kupljene vode propotrošači izvedene u Hrvatskoj usmjeren je široj zajednici, i to je zapravo način kako trebamo razmišljati kao potrošači. Ovdje je konkretno kroz koncesiju za vodu tvornica državi platila ogroman novac, što za život, motivirati ih da ostanu na selu, grade svoju budućnost i i treba platiti s obzirom da je voda veliko rudno bogatstvo naše tako pridonose razvoju svoje države, a složit ćemo se da je i to države. Dio tog novca redistribuira se u ekologiju, ujedno je i po- također dio održivog razvoja. tencijal za financiranje nadgradnje, a ako ne budemo imali svojih proizvoda nećemo imati niti potencijala za financiranje nečega. Tr- • Ima li istine u tome da su žene pouzdanije u poslu od govina će svakako preživjeti, ali pitanje je proizvoda koje prodaje, muškaraca i da je njihova intuicija ključ uspjeha dobro odakle su i kakva je njihova kvaliteta. I sljedeće je pitanje hoćemo obavljenih poslovnih pregovora? li indirektno pridonijeti hrvatskoj proizvodnji.

To je velika istina, i to sam nekoliko puta javno i rekla. Mislim da se u tom pogledu žene razlikuju od nastupa muških kolega, • Što mislite o položaju mliječnog sektora u Hrvatskoj? čast izuzecima, ali mislim da žene imaju veću socijalnu empaMljekarska industrija Hrvatske je odlična, ona ima vrhunsku tiju i socijalnu inteligenciju, i one će u pregovorima apsolutno tehnologiju i znanje. Promatrajući odnose Konzuma s Dukatom brže i kvalitetnije procijeniti sugovornika i intuitivno prilagoditi i Vindijom mogu dati sve komplimente. Mislim da nema tehno- način razgovora načinu na koji procjenjuju sugovornika. Mušlogije u svijetu koju kolege iz Dukata i Vindije nemaju, koju ne ki kolege često su agresivni, pod pritiskom da moraju uspjeznaju i koju nisu svladali. Uvjerena sam da je Hrvatska u preradi ti u svom cilju, i oni često, a govorim to iz iskustva, nastupaju mlijeka vjerojatno vodeća među tranzicijskim zemljama, i da ta vrlo agresivno i arogantno, uopće ne nastojeći shvatiti poziciju mljekarska industrija može biti konkurentna. Ono gdje oni tre- suprotne strane, ne u smislu da popuste, nego u smislu da je nutno vide svoju nekonkurentnost cijena je sirovine, koja će se bolje razumiju da bi ju svladali drugim tehnikama a ne agresivmorati uskladiti s cijenom sirovine u Europskoj uniji. Pitanje je nim nastupom, i tu vidim apsolutnu prednost žene. hoće li se ta razlika u cijeni još neko vrijeme subvencionirati, ali s ovom cijenom sirovine nećemo biti konkurentni ni mi, kao oni • Koliko je važna vizija za poslovne uspjehe i koliko je koji nude krajnji proizvod potrošaču. važno zaista voljeti posao koji radiš?

Ja volim posao i radim jako puno, često i po cijele dane. Jed• Koliko Agrokor pridaje važnost ekologiji, zaštiti okolinostavno sam se posvetila poslu, to je moja odluka i zbog toga ša i održivu razvoju? se ne žalim. Moram reći da sam imala sreću šesnaest godina Posljednjih godina jako puno, posebno otkako smo snažno raditi uz našeg predsjednika Todorića, koji je zaista imao viziju. u poljoprivredi. Posljednja naša odluka vezana je za bioenergiju, Netko misli da je radio slučajno i intuitivno, ali ne - on je imao sa svrhom očuvanja okoliša. Shvatili smo da sa 26 farmi, koliko točnu viziju što želi izgraditi, što mu je potrebno da bi dostigao ćemo imati do kraja godine u Belju, Vupiku i PIK-u Vinkovci, zna- taj cilj i sve je od početka sustavno radio. On i dan-danas ima či u jednoj regiji, moramo krenuti s proizvodnjom energije, što je jasnu viziju i strategiju kako doći do cilja, a osim toga puno invedanas veoma važno, inače ćemo imati dugoročan problem odr- stira u ljude za koje zna da bi mu mogli pomoći u tom ostvarenju. živosti, moguće probleme s lokalnom zajednicom, a okoliš oko Iskreno kažem, ono što je meni bila glavna motivacija da toliko naših farmi i tvornica mora biti ugodan za življenje. Dugoroč- radim nikako nije materijalna, jer kada vidite da je i rezultat vašeg no, poljoprivredna proizvodnja koja neće voditi računa o preradi napora pridonio da se ostvari neki san - to je veliko zadovoljstvo. svoga otpada neće biti održiva. Gradit ćemo jedno manje po- Mislim da bi to svakome trebalo biti veliko zadovoljstvo! strojenje za proizvodnju bioplina u Gradecu kod Vrbovca, jedno za potrebe Belja i Vupika, i jedno za potreba PIK-a Vinkovci. U • Što možete poručiti čitateljima mljekarske revije? tim će postrojenjima gnojovka s naših farmi biti jedna od glavnih Mislim da naši potrošači nedovoljno razumiju da se u nesirovina, zeleni otpad iz proizvodnje povrća i ratarstva bit će dru- kom domaćem proizvodu, naprimjer keksu koji je proizveden gi tip sirovine, a treći otpad iz mesne industrije. Važno je istaknu- u jednoj od hrvatskih tvornica, nalazi brašno koje je proizvedeti da ćemo kupovati otpad i od drugih proizvođača, npr. šećera- no u mlinu u Vinkovcima ili Đakovu, i da je u tom brašnu hrvatna, uljarske i drvne industrije, a to znači da će opet netko imati ska pšenica. Naprotiv, u proizvodu iz inozemstva, koji je možkorist od toga. Kao rezultat, vraćali bismo energiju i u našu pro- da kunu jeftiniji, nije naša pšenica, i zapravo ulažemo u razvoj izvodnju, ali bi ju i prodavali na tržištu, što pripada konceptu koji neke druge zemlje - i to je moja poruka. Poštovani čitatelji, glećemo u Europskoj uniji svi morati imati, a to je da država mora dajte što kupujete, kupujte prije svega kvalitetno, a hrimati određeni dio obnovljive energije. Konačno, mi nismo na- vatski proizvodi, garantirano, zaista jesu kvapravili naše farme i tvornice da bismo ljude “iselili” iz tih područ- litetni proizvodi. ja, naprotiv, lokalnom stanovništvu želimo stvoriti okoliš ugodan

16

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

ŠTO NAM PREPORUČUJU NUTRICIONISTI

Birajte namirnice prema nutritivnoj gustoći Koncept nutritivne gustoće uči nas kako birati namirnice s većom nutritivnom a manjom energetskom vrijednošću Milna Tudor Kalit, dipl. ing.

K

ako birate što ćete pojesti? Jesu li vam važni okus, tekstura, prikladnost? A što je s nutritivnom vrijednošću? Nažalost, često hranu biramo prema trenutnom zadovoljstvu, neovisno o njezinoj nutritivnoj vrijednosti, bez promišljanja što takvim odabirom dugoročno činimo za svoje zdravlje. Možemo reći kako odabiri često završavaju na namirnicaNUTRIJENT Proteini Vitamin A Vitamin C Kalcij Željezo Cink Folna kiselina Vitamin B1 Vitamin B2 Vitamin B12 Vitamin D Vitamin E Mononezasićene masne kiseline Kalij NNR

ma koje su izvrsnog okusa ali ne donose puno dobroga našem organizmu. Prisjetite se, kada vas uhvati jaka glad na poslu, što radije birate - jogurt, jabuku, krafnu ili fornette?

Danas se puno raspravlja o uzrocima prehrambenih navika nepravilnih/štetnih po zdravlje koje se povezuju s ubrzanim svjetskim trendom porasta broja osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i oboljelih od kroničnih bolesti. Prehrana bogata namirnicama koje obiluju rafiniranim šećerima i mastima, osim problema s tjelesnom težinom do-

MLIJEKO 3,5% masti 1,66 0,62 0,82 2,84 0,00 1,06 0,38 1,03 4,02 5,00 0,28 0,21

MLIJEKO 1,5% masti 2,15 0,4 1,07 3,69 0,00 1,42 0,5 1,33 5,54 6,67 0,16 0,00

JOGURT 3,5% masti 1,96 0,73 0,97 3,36 0,20 1,42 0,86 0,91 5,03 5,15 0,25 0,00

SIR 31% masti 1,96 0,60 0,07 3,20 0,03 1,74 0,13 0,13 0,73 0,82 0,32 0,28

SIR 20% masti 3,26 0,83 0,10 5,78 0,12 2,99 0,46 0,24 1,68 5,17 0,07 0,24

1,38

0,80

1,09

1,91

1,50

2,70

1,29 147

1,71 182

1,49 167

0,12 86

0,25 162

0,00 40

MASLAC 0,00 1,6 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,10 0,00 0,30 0,30

NNR vrijednosti mlijeka i mliječnih proizvoda (Drewnovski, A., Am J Clin Nutr 2005. (82), 721-732.

Mlijeko i Ja

vela je i do problema s opskrbom organizma osnovnim nutrijentima potrebnim za svakodnevno funkcioniranje ljudskog organizma.

Zanimljiv je podatak kako tek 15% Amerikanaca, prema piramidi pravilne prehrane, unosi odgovarajući broj preporučenih jedinica serviranja određenih namirnica. Možemo reći da je odlika današnjeg čovjeka preuhranjenost s obzirom na energiju i pothranjenost s obzirom na količinu nutrijenata važnih za naše zdravlje koje unosimo hranom. Iz svega navedenog može se zaključiti da modeli edukacije ljudi o pravilnoj prehrani nisu dovoljno razumljivi, pristupačni i prihvatljivi. To je dovelo do razvoja novijih pristupa edukacije o odabiru namirnica u svakodnevnoj prehrani. Jedan od takvih novijih načina kako birati hranu koncept je nutritivne gustoće. Jedinstvena definicija nutritivne gustoće namirnice kaže da je to omjer količine nutrijenta u pojedinoj namirnici i dnevnih potreba organizma za tim nutrijentom.

Namirnice se rangiraju s obzirom na prirodnu prisutnost 14 ili 16 važnih nutrijenata i koliki postotak dnevnih potreba za tim nutrijentima te namirnice osiguravaju. Namirnice dobivaju NNR bod (naturally nutrient rich). U skupinu 14 (16) nutrijenata spadaju proteini, kalcij, željezo, vitamini A, C, B1, B2, B12, D, E, folna kiselina, mononezasićene masne kiseline, te kalij i cink (+ vitamin B5 i vlakna). Na vrhu ljestvice NNR bodova smješteni su voće i povrće, slijede ostale namirnice, a na kraju su dakako

MLJEKARSKA REVIJA

svrstane namirnice bogate energijom ali siromašne visokovrijednim nutrijentima, poput slatkiša, gaziranih sokova i slično. Tako se NNR za voće i povrće kreće između vrijednosti 300 i 800, a za namirnice bogate dodanim mastima i rafiniranim šećerima od 30 do 70.

Koncept nutritivne gustoće uči nas kako birati namirnice s većom nutritivnom a manjom energetskom vrijednošću. Za usporedbu nutritivne gustoće dviju namirnica, kao zajednički nazivnik uzimamo energetsku vrijednost a ne veličinu porcije. Tako si pomažemo u odabiru kako između dviju namirnica jednake energetske vrijednosti izabrati onu veće nutritivne vrijednosti.

Mlijeko je odlične nutritivne gustoće

17

Poznato je da se prehrana čovjeka izrazito promijenila u posljednjih 10.000 godina, a istovremeno je čovjekov genetski materijal doživio malo promjena, odnosno razina spontanih mutacija nasljedne tvari u milijun godina iznosi tek 0,5%. Najveća promjena nastupila je u unosu energije hranom.

Energetski bogate namirnice uglavnom su nutritivno siromašne, pa se može reći da je čovječanstvo danas preuhranjeno s obzirom na energiju i pothranjeno s obzirom na količinu važnih nutrijenata koje unosi hranom

Mlijeko i mliječni proizvodi predstavljaju bogat izvor mnoštva nutrijenata, poput navedenih vitamina, minerala i lako probavljivih proteina, pa ih karakterizira visoka nutritivna gustoća. Široj javnosti dobro je poznato da kombinacija kalcija, fosfora i proteina mlijeko čine neophodnim sastojkom svakodnevne prehrane, jer omogućuje zdravlje kostiju i zubi. No, mlijeko sadrži i mnoštvo dru- kod maslaca to su vitamin A i mononegih bio­a ktivnih sastojaka koji se pove- zasićene masne kiseline. Mlijeko i mlizuju i s drugim dobrobitima za zdravlje ječne proizvode, prema NNR vrijednočovjeka, kao što su prevencija tumora, sti, možemo poredati od najveće prema povišenoga krvnog tlaka i regulacija tje- najmanjoj vrijednosti kako slijedi: mlijelesne težine. Unutar skupine mliječnih ko sa 1,5% mliječne masti, zatim jogurt proizvoda pojedine namirnice razlikuju sa 3,5% mliječne masti, sir sa 20% mlise u nutritivnoj gustoći. U NNR vrijed- ječne masti, mlijeko sa 3,5% mliječne nostima za mlijeko, jogurt i sir značajan masti, sir sa 31% mliječne masti te na doprinos nose kalcij, vitamini B2 i B12, a kraju maslac.

18

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

STARE TAJNE MODERNE PREHRANE

Tajna zdrave prehrane stara je kao i Biblija Razumna prehrana ljudi na Sredozemlju, još od doba Homera, pruža određenu zaštitu od raka i srčanih bolesti i odličan je primjer uravnotežene prehrane

S

Dr. Ivo Belan

rčane bolesti i rak neki nazivaju i bolestima bogatstva i obilja, jer su povezane s prehranom punom masnoća, kalorija, a s malo povrća i vlaknastih tvari. A to je upravo prehrana karakteristična za razvijene zemlje. Liječnici su otkrili iznenađujući dokaz, naime, tradicionalna prehrana seljaka na Sredozemlju pomaže im u zaštiti od srčanih bolesti i mnogih vrsta raka, čestih u zapadnom podneblju. Prehrana Grka, Talijana i ostalih stanovnika Sredozemlja obiluje žitaricama (sa cjelovitim zrnjem), zelenim povrćem, maslinama, voćem (grožđe!), grahom, tjesteninom, lukom, češnjakom, ribom. U toj prehrani nema puno mesa, rafiniranog brašna ili šećera,

dok maslinovo ulje pruža većinu dnevnog i važan izvor kompleksnih ugljikohidraunosa masti. Ribe često osiguravaju ve- ta, vitamina B, željeza i vitalnih vlaknastih ćinu životinjskih bjelančevina. Prosječan komponenata koje mogu spriječiti pojastanovnik Sredozemlja popije dnevno i vu raka debelog crijeva. jednu do dvije čaše kvalitetnog vina tijeMaslinovo ulje. Dulje od 400 godikom obroka. Nažalost, zdravstvene ko- na maslinovo ulje osiguravalo je seljaciristi od prehrane u sredozemnim selima ma na Sredozemlju znatan dio njihovih često se gube u velikim gradovima kao dnevnih potreba za osnovnim masnoćašto su Atena, Rim, Madrid, gdje su mno- ma. Slično drugim biljnim uljima, masligi već odavno prihvatili zapadnjačke pre- novo ulje ne sadrži kolesterol a bogato je hrambene navike. jednostruko nezasićenim mastima koje Žitarice. Dakako, preporučuju se ži- su od koristi za održavanje zdravlja srčatarice sa cjelovitim zrnjem. Još od dav- nožilnog sustava. Jednostruke nezasićenina, u mnogim mlinovima sredozemnih ne masti, kao što je maslinovo ulje, smasela melje se cjelovito zrnje žitarica. Ta- njuju u krvi lipoproteine niske gustoće kvo je brašno zdravije od rafiniranog. Na- (“loš kolesterol”), dok ostavljaju nepromimirnice od takvog brašna (kruh, tjeste- jenjene razine lipoproteina visoke gustonina itd.) čine gotovo polovicu dnevnog će (“dobar kolesterol”). Maslinovo ulje u unosa kalorija u organizam. Izvrstan je sredozemnoj prehrani može u određenoj

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Najmanje trećina

19

svijeta - kupus, salata, špinat, cikla igraobolijevanja od raka ju značajnu ulogu u zaštiti od raka debemogla je biti izbjegnuta log crijeva. Istraživanja pokazuju da ljudi koji jedu dovoljne količine povrća znatno uz pomoć razmjerno rjeđe obolijevaju od raka želuca, dojke jednostavnih promjena mjeri objasniti manju učestalost sr- i prostate. Američki istraživači utvrdili su prehrambenih navika čanožilnih bolesti u tom dijelu svijeta. da voće i povrće bogato prirodnim spoGrožđe i vino. Nedavno objavljeno jem betakarotenom, izvorom vitamina Češnjak i luk. Seoska prehrana koja izvješće u engleskom medicinskom ča- A, može pružiti zaštitu od mnogih vrsta sopisu The Lancet potvrđuje ono što je raka, čestih u zapadnom svijetu. Mareli- kombinira češnjak, luk i maslinovo ulje već više-manje poznato - u zemljama ce, krumpir, mrkva, špinat, kelj bogati su kao začin jela od povrća pruža hranjivu, ukusnu i lako probavljivu hranu, za razlikoje su najveći potrošači vina (Grčka, tim važnim sastojkom.

Italija, Francuska, Španjolska, Portugal), ku od zasoljenih, gustih umaka omiljenih na zapadu. Znanstvenici su ustanovili da istovremeno je nazočna najmanja uče- Vlaknaste komponente u hrani stalost srčanih bolesti. Znanstvenici tvr- Kupus, cvjetača, prokulica i repa također redovito uzimanje češnjaka i luka smade da određeni kemijski spojevi u vinu su zauzeli visoko mjesto kod istraživača njuje razine kolesterola, pomaže i u zašti(flavonoidi) pružaju zaštitni učinak. Tako- na području malignih tumora. Pektin u ti od ovapnjenja žila i visokog tlaka.

Prema tome, trebamo voditi račuđer, druga ispitivanja dokazuju da umje- grožđu, smokvama, šljivama i drugom reno pijenje vina tijekom obroka smanju- voću pomaže smanjenju razine koleste- na o tome da su u našoj prehrani najrola u krvi. Osim toga, vlaknaste kompo- zastupljeniji grah, žitarice, voće i povrće, je i dnevni stres.

Ribe i morski plodovi. Tradicionalna nente u voću i povrću pomažu u sprje- kako bismo povećali unos kompleksnih sredozemna prehrana sadrži vrlo mno- čavanju nastanka raka debelog crijeva. ugljikohidrata i vlakana iz povrća. Odrago ribe. Tuna, srdele, skuše i druge ribe U vodi topive vlaknaste komponente na- sle osobe, pak, trebaju uzimati mliječbogate su nezasićenim masnoćama, đene u grahu, kao i u grašku i leći, pak, ne proizvode s niskim sadržajem masti. kao što su omega-3 masne kiseline koje također mogu pomoći u snižavanju ko- Općenito, svatko treba nastojati smanjiti smanjuju koncentracije kolesterola u krvi ličine kolesterola u krvi. Osim toga, ove unos ukupnih masnoća, izbjegavati mai sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka, vlaknaste komponente, zajedno s dru- sno meso, zasićene masnoće i alkohol gim vlaknima u hrani, kao što je celuloza, (osim vina, i to u umjerenim količinama). glavnog uzroka srčanog infarkta.

Povrće i voće. Nedavno grčko ispi- prisutna u sredozemnoj prehrani cjelovi- Prehrana u sredozemnim seoskim pretivanje ponovno je potvrdilo znanstvenu tim zrnjem žitarica, mogu pomoći u za- djelima pruža nam izvrstan primjer uravnotežene prehrane. činjenicu brojnih studija iz drugih dijelova štititi od raka crijeva.

20

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

DUKAT

Nema zime uz b. Aktiv LGG, limun i med!

b.Aktiv LGG, uz pomoć dva snažna saveznika, limuna i meda, i ove zime jača vaš prirodni imunitet. Novo, zimsko izdanje popularnog b.Aktiv LGG, osim što dokazano jača prirodni imunitet organizma, oduševljava bogatim okusom meda i limuna. Zimskim slabostima moguće je doskočiti vodeći brigu o� �������������������������� pravilnoj����������������� ���������������� i��������������� �������������� uravnote������ ž����� enoj� ������������������������������� prehrani����������������������� ���������������������� a��������������������� �������������������� svakodevno���������� ��������� uno������ š����� enje� ������������ probioti���� č��� ke� ���� bak� terije LGG klinički i znanstveno dokazano jača prirodnu obrambenu sposobnost organizma. Novi b.Aktiv LGG s okusom meda i limuna možete pronaći u praktičnoj 330 g������������������������������������������������������������������������������������������� ������������������������������������������������������������������������������������������ bo���������������������������������������������������������������������������������������� č��������������������������������������������������������������������������������������� ici������������������������������������������������������������������������������������ , ���������������������������������������������������������������������������������� za�������������������������������������������������������������������������������� ������������������������������������������������������������������������������� konzumaciju�������������������������������������������������������������������� ������������������������������������������������������������������� u������������������������������������������������������������������ ����������������������������������������������������������������� ku��������������������������������������������������������������� ć�������������������������������������������������������������� i������������������������������������������������������������� ������������������������������������������������������������ ili��������������������������������������������������������� �������������������������������������������������������� u������������������������������������������������������� ������������������������������������������������������ hodu�������������������������������������������������� .������������������������������������������������� Stoga������������������������������������������� ������������������������������������������ brinite����������������������������������� ���������������������������������� o��������������������������������� �������������������������������� svom���������������������������� ��������������������������� zdravlju������������������� ������������������ i����������������� ���������������� n��������������� azdravite zdra� voj i zabavnoj zimi uz “limited edition“ b.Aktiv LGG, jedinstvenog okusa limuna i meda!

Utjecaj probiotičke bakterije LGG na jačanje prirodnog imuniteta klinički je dokazan.

SenSia jagoda i malina s vlaknima Dva okusa, jedinstven užitak!

SenSia jagoda i malina s vlaknima novi je proizvod u liniji SenSia probiotičkih napitaka, koji nježno i na prirodan način reguliraju probavu. Uz probiotičku kulturu Bifidus Naturalis, SenSia jagoda i malina obogaćen je i prirodnim vlaknima, koja su poznata po blagotvornom utjecaju na probavu. Vodite li računa o svom zdravlju a pritom ste ljubitelj bogatih voćnih okusa maline i jagode, kušajte novu SenSiu jagoda i malina s vlaknima, u praktičnoj 330 gramskoj bočici. Maline i jagode nisu samo neodoljivo sočno voće, već zbog svoga vitaminskoga i mineralnog sastava zauzimaju važno mjesto u zdravoj i uravnoteženoj prehrani i očuvanju zdravlja. Utjecaj probiotičke bakterije Bifidus Naturalis i prirodnih vlakana na prirodnu regulaciju probave klinički je dokazan.

U današnjim prilikama kada se sve više osjeća potreba za snažnijom promocijom mlijeka s hrvat� skih farmi, kao i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi, Hrvatska poljoprivredna agencija, kao institucija koja godinama djeluje upravo na razvoju sektora mljekarstva u našoj zemlji, a na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, odnosno Savjeta za praćenje sta� nja u sektoru mljekarstva koje djeluje pri ministarstvu, i nakon niza razgovora i konzultacija s proizvo� đačima, prerađivačima te sa stručnjacima upućenima u naše stočarsko-mljekarske prilike, pokrenula je aktivnosti za uvođenje znaka “MLIJEKO HRVATSKIH FARMI” na ambalaži mlijeka s hrvatskih farmi, kao i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi.

SVE O KORIŠTENJU ZNAKA NA:

www.hpa.hr

22

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Kako smanjiti rizik od lomova kostiju kod djece?

U skupini djece ljubitelja mlijeka zabilježen je manji postotak lomova kostiju prije osme godine, u usporedbi s djecom koja ne piju mlijeko Milna Tudor Kalit, dipl. ing.

T

ijekom djetinjstva i adolescencije djeca prilikom težih padova često doživljavaju lomove kostiju, najčešće u razdoblju ranoga i srednjeg puberteta, kada su prehrambene potrebe pojačane, kosti se izrazito brzo razvijaju, a cjelokupni kostur naglo se i u velikoj mjeri povećava. Najčešći su lomovi podlaktice, čak 25-30% ukupnog broja lomo-

va. Malo je poznato, međutim, da se nakon prvog loma kostiju rizik od sljedećeg loma kod djece povećava čak 2-3 puta. Kako taj rizik smanjiti?

Mnoga istraživanja dovode u vezu prirast mineralnog sadržaja kostiju tijekom rasta s uravnoteženom prehranom i redovitom tjelesnom aktivnošću, što upućuje na potrebu promjena u dječjim životnim navikama i prehrani kao načinu prevencije lomova kostiju tijekom djetinjstva i adoles-

cencije. Djeca i adolescenti s poviješću bolesti s barem jednim lomom, kako je ustanovljeno, imaju manji sadržaj minerala u kostima od svojih vršnjaka kojima se to nikad nije dogodilo. Također, uočeno je kako je mineralna gustoća kostiju djece s lomom podlaktične kosti čak 3-6% manja. Osim toga, kod takve je djece ustanovljen i veći udio masnog tkiva, a u toj je skupini zabilježen i veći postotak njih s prekomjernom tjele-

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Djeci s već preživljenim jednim lomom kostiju i s povećanom tjelesnom masom ili smanjenom mineralnom gustoćom kostiju, prijeti veći rizik od ponovnog loma nego djeci sa samo jednim od navedenih rizičnih čimbenika

snom težinom. Primjerice, u djece u dobi od 8 do 10 godina zabilježena je čak 4,7 kg veća tjelesna težina od kontrolne skupine.

Kod prekomjerno debele djece izmjerena je manja mineralna gustoća kostiju jer, kako se smatra, masno tkivo onemogućuje povećanje mineralnog sadržaja kostiju, za razliku od mišićave mase tijela.

Mišići, naime, stvaraju pritisak na kosti, dok je masno tkivo u tom pogledu u potpunosti inertno. Isto tako, poznato je da su prekomjerno debela djeca premalo fizički aktivna, a kretanje je za pravilan rast i razvoj kostiju vrlo važan čimbenik. U istom istraživanju zabilježeno je i da u skupini djece s lomom kostiju, djevojčice u dobi od 3 do 7 godina rijetko piju mlijeko, dok su starije djevojčice (od 11 do 15 godina) izjavile da su u ranijoj dobi nedovoljno uzimale mlijeko.

Nedovoljno uzimanje mlijeka povećava rizik od lomova kostiju

Mlijeko je kao namirnica izrazito kompleksnoga kemijskog sastava bogata visokovrijednim nutrijentima poput proteina, određenih minerala, vitamina, peptida i citokina, za

koj e j e dokazano da sudjeluju u procesu okoštavanja. U djece koja rjeđe uzimaju mlijeko i mliječne proizvode zabilježen je manji mineralni sadržaj kostiju i manja mineralna gustoća kostiju.

U skupini djece ljubitelja mlijeka, pak, zabilježen je manji postotak lomova kostiju prije osme godine, u usporedbi s djecom koja ne piju mlijeko.

U istraživanju zdravlja kostiju, kompozicije tijela i povijesti lomova kostiju djece koja u svojoj svakodnevnoj prehrani nemaju zastupljeno mlijeko i mliječne proizvode, a taj manjak nutrijenata nisu nadoknadila nekim drugim namirnicama, samo 50% njih imalo je stvarni medicinski razlog izbjegavanja mlijeka (npr. alergija ili laktoza netolerancija).

Odgovornost roditelja

Većina ljudi lom kostiju u djeteta pripisuje nezgodnom padu, a nitko ne pita kakva je djetetova prehrana i je li ono fizički aktivno. Pritom je vrlo važna uloga roditelja u stvaranju pravilnih dječjih prehrambenih navika. Ako dijete zbog određenih razloga ne pije mlijeko, roditelji moraju naći odgovarajuću zamjenu koja će osigurati odgovarajući razvoj kosti-

ju i sprječavanje lomova kostiju i u djetinjstvu, ali i u kasnijoj životnoj dobi. Kod žena koje su u dječjoj dobi mlijeko uzimale samo jednom tjedno izračunat je veći rizik od lomova kostiju nakon 50. godine, u usporedbi sa ženama koje su kao djeca svakodnevno pile mlijeko.

Roditeljima djece koja su već doživjela lom kostiju, kao prevencija od novih lomova savjetuje se da vode računa o uravnoteženoj prehrani svoje djece, uz obavezno uzimanje mlijeka i mliječnih proizvoda kao bogatih izvora nutrijenata potrebnih za razvoj kostiju, održavanje optimalne tjelesne težine te redovite tjelesne aktivnosti.

23

Konzumirati mlijeko i/ili mliječne proizvode tijekom cijelog života znači - osigurati uvjete za razvoj zdravih kostiju. Od nutrijenata, glavnu ulogu za zdravlje kostiju igraju kalcij, fosfor i vitamin D, koje u velikim količinama sadrži mlijeko. No, malo je poznato da proteini, magnezij, kalij, cink, vitamini A i K, kojih je mlijeko također dobar izvor, također sudjeluju u izgradnji zdravih kostiju

24

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

VINDIJA

Novi okus omiljenog probiotika

Vindijino jedinstveno mliječno osvježenje poznato pod imenom VITAKTIV dobilo je fantasti� čan novi voćni okus, u kojem će uživati svi ljubitelji zdravih fermentiranih poslastica. Funkci� onalni probiotički napitak Vitaktiv od 2. studenoga dostupan je u novom osvježujućem izda� nju. VITAKTIV S OKUSOM VIŠNJE ukusno je iznenađenje u Vindijinu mliječnom asortimanu, iznimno popularno kod svih uzrasta zbog svojega laganog okusa i svježine koja održava tijelo budnim i vitalnim. Korisne bakterije u sastavu Vitaktiva čuvaju ravnotežu probavnog sustava te pomažu kod sprječavanja brojnih poremećaja, infekcija i bolesti, obavljajući na taj način vrijed� nu zadaću u očuvanju ljudskog zdravlja. Osvježujuća aroma višnje pridružena je paleti izvrsnih okusa te funkcionalne namirnice čija je kvaliteta prepoznata od strane potrošača. Novo izdanje Vindijina omiljenoga probiotičkog proizvoda dolazi u modernom pakiranju, PET bočici od 200 grama, čiji atraktivan dizajn dodatno ističe sve vrijedne značajke toga prirodnog osvježenja. Uz izvrsnu novu aromu višnje, Vitaktiv je dostupan i u osvježavajućem natur izdanju te tri original� na voćna okusa: jagodi s žitaricama, brusnica-jabuci i smokva-bijelom grožđu.

VITAKTIV - OŽIVI PRIRODU!

Sammy i Vindija na putu oko svijeta

Ove zime Vindija je svoje mliječne proizvode odlučila ponuditi u izdanjima ukrašenim likom kornjače Sammy Svježe mlijeko u obiteljskoj boci od 1,75 L ponovno je oplemenjeno simpatičnim animiranim junakom, a na svom pakiranju Sammyja je ugo� stila i Freska Euforija, neodoljiva mliječna poslastica s okusom šum� ske jagode. Vindijine ukusne mliječne proizvode od sada krasi Sammy, protagonist obiteljskoga animiranog filma “Sammy na putu oko svijeta”, koji se u našim kinima počinje prikazivati potkraj prosinca. Dražesna morska kornjača, potpomognuta živopisnim podvodnim stvorenjima, u avanturi godine prenijet će snažnu poruku o prijateljstvu, dobroti, ali i zaštiti okoliša, temi aktualnoj u cijelom svijetu. Uz Vindijino svježe mli� jeko, bogato vitaminima i mineralima, Sammy i prijatelji zasigurno će lakše premostiti sve prepreke koje ih čekaju na putu. Mlijeko ‘z bregov sa 3,2% i 1,5% mliječne masti u najvećem pakiranju na tržištu, PET boci od 1,75 L, donosi zdravi užitak za cijelu obitelj, a njegovu kvalitetu i do� maće podrijetlo potvrđuju oznake Superbrands i Mlijeko hrvatskih farmi.

U čarobnoj škrinjici Vindijinih proizvoda, u koju Sammyjevo društvo če� sto zaviri, našla se i Freska Euforija s okusom šumske jagode, kremasti voćni jogurt koji u pakiranju od 150 grama pruža ukusno osvježenje za svako doba dana.

SAMMY i VINDIJA priča o prijateljstvu, zdravlju i najfinijem mlijeku!