Mljekarski list 1-2010 by Hrvatska mljekarska udruga

ETERINA

Mljekarski list 1/2010. RIJEČ UREDNICE

Dragi čitatelji,

Snestrpljenjem smo iščekivali vaše mišljenje o novom izgledu Mljekarskog lista s kojim smo vas, vjerujem, iznenadili u predblagdansko vrijeme u prosincu. Prema povratnim informacijama, čini nam se da se naš trud isplatio što nas svakako čini vrlo zadovoljnima i daje nam dodatnog poriva da i sadržajno budemo još bolji i korisniji svim čitateljima, a ponajprije proizvođačima mlijeka kojima je od samog početka izlaženja ovaj časopis i namijenjen. Vjerojatno ćete primijetiti da već u ovom broju krećemo s posebno istaknutim prilogom iz Hrvatske poljoprivredne agencije, čija je svrha da na jednom mjestu dobijete sve potrebne informacije iz institucije kojoj su registracijom određeni zadaci stavljeni u nadležnost. Isto tako, tijekom cijele godine stručno i kompetentno informirat ćemo vas o provedbi predpristupnog programa IPARD, programa edukacije i informiranja stanovnika ruralnih prostora, te praktičnim primjerima s terena potaknuti na mogućnosti korištenja ovih sredstava. Uz ove male novitete, u ovom vam broju, kao i do sada, donosimo niz zanimljivih i edukativnih priloga. Poštovani čitatelji, pozivamo vas da nam se javljate s pitanjima na koja će vam rado i kompetentno odgovoriti naš tim stručnjaka koji sigurno znaju odgovore na vaša pitanja, a posebno kada je riječ o rentabilnoj i kvalitetnoj proizvodnji mlijeka. Vaša urednica

SADRŽAJ

TEHNOLOGIJA UZGOJA

Uzgoj rasplodnog pomlatka u govedarstvu ...................................9

PROIZVODNJA KRME

Uloga sitnozrnih mahunarki (djetelina) u proizvodnji krme ....12

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Kako u idućoj godini unaprijediti dohodak u proizvodnji mlijeka ...................15

AGROTEHNIKA

Negativni efekti suvišne kiselosti tla .......................22

HRANIDBA

Primjena startera u hranidbi teladi ...........................34

Superkoncentrati u hranidbi visokomliječnih krava ................................................38

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

Iz loše krme ni jedna krava ne može proizvesti puno mlijeka .....43

KALENDAR RADOVA Siječanj ............................................47

AGROMETEOROLOG

Agrometeorološka prognoza .........................................47

DOGAĐANJA .................................48

AKTUALNO

Novi program u svrhu razvoja poljoprivrede ...................52

VAŠ LIJEČNIK

S crnom kavom ipak nije sve tako crno ...........................54

CIJENA MLIJEKA .........................56

PODLISTAK MLJEKARSKOG LISTA Iz Hrvatske poljoprivredne agencije

Urednički odbor:

mr. sc. Zdravko Barać

dr. sc. Petar Bosnić

mr. sc. Ana Dakić

prof. dr. sc. Zoran Grgić

Zdenko Ivkić, dipl. ing.

dr. sc. Ivan Jakopović

Janja Jozanović, dipl. oec.

mr. sc. Goran Kiš

mr. sc. Natalija Knežević

dr. sc. Miljenko Konjačić

dr. sc. Antun Kostelić

mr. sc. Sre ćko Ladišić

dr. sc. Kristina Matković

prof. dr. sc. Boro Mioč

Zdenko Močnik, ing.

Davor Pašalić, dr. vet. med.

Zoran Radan, dr. vet. med.

doc. dr. sc. Igor Štoković

dr. sc. Darko Uher

Glavna i odgovorna urednica:

Vera Volarić, dipl. ing.

Izvršni urednik: Zoran Bašić, dipl. ing.

Vlasnik i izdavač:

Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

Uredništvo: Zagreb, Ilica 31/III tel.: 01/4833-349 fax: 01/4875-848

e-mail: hmu@hmu.hr www.hmu.hr

MB: 3206599

OIB: 75164980044

Žiro račun: 2360000-1101408596

Fotograﬁje: Shutterstock, HMU

Graﬁčko oblikovanje i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1 www.hlad.hr

Mljekarski list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863

Mljekarski list 1/2010.

Dobrobit mliječnih krava

Učinkovito upravljanje, prikladno držanje i pravilno održavanje opreme od presudnog su značaja za dobrobit mliječnih krava

Dr. sc. Kristina Matkovi ć

Za uspjeh, zdravlje i dobru proizvodnju pojedinog stada od velike je važnosti uloga stočara. Dobar stočar može predvidjeti i ublažiti mnoge potencijalne probleme glede dobrobiti, njegovati dobrodušan i humani odnos prema kravama o kojima skrbi i sposobnost da prepozna potrebe životinja te odgovoriti na njih. Ako nema dobrog stočara i prakse dobrog upravljanja, i najmodernije farme, izrađene

u skladu s preporukama vezanim za dobrobit, ne donose dobre rezultate. Oni koji se brinu o životinjama moraju biti svjesni svoje odgovornosti prema njima. Takvo znanje može se steći iskustvom na farmama i obukom u za to predviđenim institucijama kroz stručne tečajeve. Kombinacija iskustva i edukacije idealan je recept za uspjeh.

Osoblju koje nema iskustva u mljekarstvu treba osigurati odgovarajuću obuku i posljedično testiranje prije zaduživanja za određe-

Mljekarski list 1/2010.

ne zadaće. Poslodavci moraju učiniti sve da motiviraju svoje osoblje poticanjem sudjelovanja u pravilno organiziranim tečajevima.

Pet sloboda

Dobrobit mliječnih krava može se sagledati u kontekstu smjernica poznatih kao pet sloboda, koje su većinom lako ostvarive ali su osjetljive na različite utjecaje, primjerice standarde pojedinog stočara. Dobrobit mliječnih krava bit će zadovoljena ako se poštuje:

Sloboda od gladi i žeđi - 1. odgovarajuće količine prikladne hrane i vode na raspolaganju svakoj kravi, svakodnevno.

Stočari trebaju raditi na boljem razumijevanju ﬁziologije probavnog sustava te poznavati prohtjeve krava za hranom, kao i principe čuvanja zimske hrane. Sloboda od nelagode može se 2. postići, č ak i na pašnjacima, osiguravanjem umjetne zaštite od atmosferilija ondje gdje nema prirodnog skloništa ili hladovine. U stajama, važno je dobro prozračivanje, udobna i suha ležišta, č esto čišć enje, čime se smanjuje nelagoda i rizik od ozljeda. Sloboda od boli, ozljeda i bolesti 3. u stadu. Hromost (laminitis)

je jedan od najznačajnijih problema dobrobiti u mliječnoj industriji danas, a tijekom posljednjih godina sve je izraženiji. U velikoj mjeri problem može riješiti uređenje okoliša, hranidba i uzgoj. Učestalost zaraznih bolesti, u mnogim slučajevima, može biti umanjena rutinskom preventivnom medicinom, ali učestali mastitisi uvijek su razlog za zabrinutost. Sloboda izražavanja normalnog 4. ponašanja obično je idealna kad su krave na pašnjacima. U stajama, izvedba nastambe, način držanja i dobar stočar omogućuju prirodno ponašanje krava i ne utječu negativno na njihovu dobrobit. Rano uklanjanje teladi od majke je neprirodno i loše za oboje. Slobodu od straha i tjeskoba 5. rijetko je moguće u potpunosti ostvariti u bilo kojem sustavu uzgoja. Stočar može smanjiti strah i tjeskobu pažljivim nadzorom i suosjećajnim rukovanjem prilikom manipulacija na farmi.

Smještaj krava

Mliječne krave tijekom zime većinom su smještene u stajama. Bilo bi dobro da ostatak godine mogu

Tablica 1: Prednosti i nedostaci dvaju tipova držanja mliječnih krava

Prednosti

Ne zahtijeva steljenje

Slobodno

Na stelji

Mogućnost korištenja alternativnih materijala za steljenje

Manji rizik od mastitisa

Mala pojavnost laminitisa

Manje rizika od ozljeda koljena, kukova i zglobova

TEMA BROJA

Ako nema dobrog stočara i prakse dobrog upravljanja, i najmodernije farme, izrađene u skladu s preporukama vezanim za dobrobit, ne donose dobre rezultate

provesti na pašnjacima. Izvedba staja igra važnu ulogu u dobrobiti mliječnih krava. Svakoj kravi treba omogućiti nesmetan pristup hrani i vodi, udobno ležište, zaklon od vremenskih nepogoda i prostor za kretanje i interakciju (dovoljno velik za mogućnost sklanjanja podređenih jedinki pred dominantnima).

Slobodno držane krave vjerojatno će imati više problema s laminitisom, a one na slamom steljenim ležištima (na vezu) više slučajeva mastitisa uzrokovanog okolišnim, sveprisutnim bakterijama. Problemi se smanjuju kada krave krenu na pašnjake. Općenito, veći stupanj upravljanja i napora potreban je u stajama sa slamom nasteljenim ležištima nego u slobodnim sustavima.

Međutim, kako je hromost glavni uzrok loše dobrobiti u mliječnih krava a znatno je niža pojavnost

Nedostaci

Prolazi i boksovi zaprljani fecesom

Visok rizik od pojave laminitisa i ozljeda nogu

Potrebna je veća količina stelje

Ve ća opasnost od pojave mastitisa

Manipulativni hodnici zaprljani hranom i izmetom

Mljekarski list 1/2010.

kod steljenih ležišta, udobnost krava nedvojbeno je bolja upravo kod takvog smještaja (tablica 1). Daljnja znanstvena istraživanja koja će usporediti zdravlje, dobrobit, ponašanje i proizvodnost krava smještenih u ova dva sustava bit će od značajne koristi.

Oštećeni betonski boksovi i hodnici mogu uzrokovati ozljeđivanje kože i nastanak rana. Izlizan, gladak betonski pod, pak, izazvat će klizanja i moguće ozljeđivanje nogu.

Prostor za kretanje i druženje

To je područje na koje je kravama omogućen slobodan pristup i obično je i dio za hranidbu te može biti natkriveno. Prostor po kravi važan je kako bi se svakoj jedinki omogućilo izraziti svoje ponašanje na što prirodniji način. Ovaj prostor ovisi o veličini životinja i mora biti dostatan kako bi se omogućilo izbjegavanje dominantnih krava. Nužno ga je održavati čistim i da nije skli-

Previše krava u nastambi i česte promjene sastava skupina uzrokuje probleme, posebice za podređene krave

zak. Neki stočari tvrde da korištenje ovakvih područja u kojima krave stoje najmanje pola sata nakon mužnje, dok se sisni kanal zatvara, može biti koristan za kontrolu mastitisa. Međutim, suprotna mišljenja kažu da to nije nužno i da krave žele leći odmah nakon mužnje.

Držanje na vezu

U posljednjih nekoliko godina broj krava držanih na vezu izrazito opada. Krave su obično vezane lancem oko vrata ili u jaram. Ovaj sustav omogućuje životinjama da ustanu i legnu, ali ne i da se okrenu. Nakon što se smjeste u staju, u kasnu jesen, krave su obično vezane bez mogućnosti pokretanja do proljeća. Posljedica je ukočenost zglobova kod nekih jedinki. Tijekom ispaše krave se dovode u staje i vežu za mužnju, nakon čega se vraćaju na pašnjake. U tradicionalnim stajama stropovi su obično niski i mali je dovod zraka (prozora), pa je i prozračivanje lošije. Krave se hrane iz valova u koje se kroz manipulativne hodnike dostavlja hrana, a napajaju se automatskim pojilicama. Ležaj je steljen slamom. Ukoliko je malo stelje, i/ili su ležajevi prekratki, krave pate od natečenih koljena i skočnih zglobova.

Prozračivanje

Cilj prozračivanja je osigurati opskrbu svježeg zraka i uklanjanje patogenih mikroorganizama, vlage, prašine i štetnih plinova iz nastambi. Ako

prozračivanje nije zadovoljavajuć e, pove ć ava se vjerojatnost od širenja mastitisa i dišnih bolesti što uzrokuje pad proizvodnje i, u nekim sluč ajevima, smrt. Dobro prozračivanje stoga je važno za zdravlje i dobrobit mliječnih krava. U većini nastambi za goveda prozračivanje je prirodno i zasniva se na strujanju toplog zraka prema gore i van, kroz otvore na zidovima i stropu, te ulasku svježeg. Opisani učinak može se izgubiti u širokim i visokim nastambama. Otvori su obično smješteni iznad životinja, kako bi se spriječio propuh, ili na samom stropu (zračnjaci). Moraju biti zaštićeni od ulaženja oborina u nastambu.

Osvijetljenost

Niska razina rasvjete korisna je u nastambama noću, tako da krave mogu vidjeti oko ležišta i jasli. Dokazano je da umjetno produljena duljina dana povećava proizvodnju mlijeka. Rasvjeta tijekom 24 sata nije dobra, jer krave trebaju razdoblje smanjenog intenziteta svjetlosti kako bi se odmorile.

Toplinski stres

Goveda na paši moraju biti zašti ć ena od ekstremnih vremenskih nepogoda. Velike probleme može uzrokovati toplinski udar, posebice kod visoko produktivnih krava. Visoke ljetne temperature znač ajno utje ču i na rasplodni ciklus. Postotak koncepcije smanjuje se uslijed slabijeg razvoja folikula, kao i visoke stope ranih pobač aja.

Visoke temperature uzrokuju pove ć anje tjelesne topline. Apetit se drasti č no smanjuje, a posljedica je velik gubitak na težini. To je zna č ajno narušavanje dobrobiti životinja. Nadalje, krave pokazuju znakove nelagode i ubrzano daš ć u u pokušaju hla đenja. Hromost je gotovo uvijek

Mljekarski list 1/2010.

bolno stanje i utječe na sposobnost krava da funkcioniraju u svom okružju, narušava njihov socijalni status, stoga je glavni problem dobrobiti životinja. Postoje mnoge farme gdje hromost uzrokuje nepotrebnu bol i nepotrebne nevolje. Ipak, neki stočari hromost ne doživljavaju kao ozbiljan problem pa sve često prolazi neopaženo i bez liječenja. Hromost može uzrokovati gubitak težine, smanjenje prinosa mlijeka i smanjenu plodnost, što rezultira ranom zamjenom takvih životinja. Hromost, dakle, nije samo pitanje narušene dobrobiti životinja nego je i uzrok znatnih gospodarskih gubitaka. U mliječnih goveda, velika većina slučajeva hromosti uzrokovana je zbog problema stopala, a ostatak uslijed oštećenja nogu. Potonji uključuje natečenost koljena i skočnih zglobova uzrokovanih lošim ležajevima i loše dizajniranim nastambama.

Previše krava u nastambi i česte promjene sastava skupina uzrokuje probleme, posebice za podređene krave. Zbog neredovitog čišćenja životinje moraju stajati u fecesu, što također zahvaća više one podređene. Kombinacija ovih čimbenika može uzrokovati razvoj tegoba sa stopalima i hromosti. Vjerojatnost pojave hromosti u stajama sa steljom povećava se ako se neredovito izmjenjuje nedovoljna količina slame, pa krave moraju boraviti na mokroj stelji.

Visoko proizvodne krave osjetljivije su na hromost, vjerojatno zbog metaboličkih razloga, uslijed visoke proizvodnje mlijeka, pa zahtijevaju najviši standard stočarenja kako bi se smanjio rizik.

Hromost je posljedica nepovoljne interakcije između krave i njezina okruženja. Predisponirajući čimbenici mogu djelovati dugo prije nego što krava postane hroma,

a stočari na njih ne obraćaju pozornost. Najvažniji od njih su: neprikladan smještaj,

• loša higijena, posebno

• uklanjanje gnoja

loša kvaliteta (skliske, oštre,

• neravne) površina, u zgradama i dvorištima

genetska selekcija usmjerena

• na visoku produktivnost, zanemarujući oblik stopala i ustrojstvo stražnjih nogu neuravnotežena ili neprimjerena

• hranidba, osobito previše energije ili bjelančevina

• hrane

prebrze promjene raznih vrsta

• nedostatak kupki za papke.

nestručno obrezivanje papaka

• Brojne hromosti u goveda nastaju zbog lezija vanjskog dijela papka, što je vezano uz građu noge i

Rutinski pregledi nogu i papaka, kao i obrezivanja papaka, kada je potrebno, pomoći

će u smanjenju slučajeva hromosti

samog papka. Stoga se danas u uzgojnim centrima velika pažnja posvećuje upravo građi i sastavu nogu i stopala, s ciljem smanjenja predispozicija za hromost.

Njega papaka

Dobra njega papaka pomaže hromost držati pod kontrolom. Pomoću kupki mogu se očistiti noge, reducirati mikroorganizmi, a pokazale su se učinkovitima i za očvršćivanje rožine. Vrlo su učinkovite kod hromosti povezanih s erozijom peta i digitalnog dermatitisa, kada se koriste uz odgovarajuće liječenje. Kupke bi trebalo predvidjeti pri gradnji nastambi, uglavnom u blizini izlaza iz izmuzišta, u prostor u kojem se mogu normalno kretati (ali da ne ometa izlaz), ili u susjednom području kroz koje se krave mogu preusmjeriti ako je potrebno, uz minimalan poremećaj svakodnevne rutine. Idealno bi bilo koristiti dvije kupke u tandemu, u prvoj voda koja očisti noge, a u drugoj prikladna sredstva. Kako bi se spriječilo prekomjerno otvrdnuće stopala, mlije čne krave ne smiju

se tjerati kroz kupke svakodnevno, već po potrebi ili prema preporukama.

Rutinski pregledi nogu i papaka, kao i obrezivanja papaka, kada je potrebno, pomoći će u smanjenju slučajeva hromosti. Prerasla rožina rezultat je građe stopala, tipa okoliša i odnosa stupnja rasta i potrošnje rožine. Životinje s preraslim papcima i one s učestalom hromosti imaju prednost. Važno je poslije obrezivanja paziti da krave ne stoje u fecesu i kakvim se putovima kreću kako bi se izbjegla ozljeđivanja. Obrezivanje moraju obaviti stručne i podučene osobe.

Mužnja

Ve ćinu krava muzu dvaput, ponekad i triput dnevno. Ispravne muzilice važne su za udobnost krava, optimalne performanse i zdravlje vimena. Bilo koji ure đaj koji je neispravno instaliran i održavan može uzrokovati znač ajne probleme dobrobiti, uključujući nelagodu i bol. Tkivo sisa može se ozlijedi-

fekcija i mastitisa. Ure đaj, također, može neizravno djelovati na higijenu i kvalitetu mlijeka. Ispravna muzilica ne smije negativno utjecati na sise i vime. Me đutim, u praksi se č esto mogu vidjeti problemi, uglavnom vezani za neispravno funkcioniranje sustava za pulsiranje, regulatora i izvedbu glavnoga zračnog voda. Osim ﬁzičkog ošteć enja sisa, muzilice mogu aktivno prenijeti bakterije na č etvrti vimena i u njih, s ve ćim rizikom. Uglavnom je to sluč aj kod loše održavane i instalirane opreme. U godišnju procjenu ure đaja za mužnju treba uključiti vrijeme mužnje, razinu stabilnosti vakuuma u blizini kraja sisa, rutinu mužnje i stanje sisa. Drugi je važan aspekt bilo kakve

Svakoj kravi treba omogućiti

nesmetan pristup hrani i vodi, udobno ležište, zaklon od vremenskih nepogoda i prostor za kretanje i interakciju

Mljekarski list 1/2010.

procjene interakcija izme đu muzač a, krava i ure đaja.

Sustav koristi automatsku identi ﬁkaciju krava, koje same dolaze na mužnju. Sise se peru vodom prije pri čvršćivanja siski ili nakon primjene.

Podaci o svakoj kravi, položaju njihovih sisa, nalaze se u kompjutoru koji upravlja mužnjom, laseri očitaju trenutni položaj sisa i pozicioniraju siske. Siske se uklanjaju pojedinačno, ovisno o protoku mlijeka kroz njih. Korištenje računalnih snimki omogućuje otkrivanje bolesti (npr. upale mliječne žlijezde), mjerenje prinosa mlijeka, a u mogućnosti je upozoriti stočara na bilo koju promjenu kod pojedine krave, na očekivani prinos mlijeka i ponašanje krave. Robotska mužnja uvedena je u Nizozemskoj početkom 1997. godine, s ciljem da se kravama omogući odabir češće mužnje. Krave su se izvrsno prilagodile ovom sustavu. Zgodno je vidjeti kako čekaju na svoj red stojeći u koloni (op. a.). Potencijalna

Mljekarski list 1/2010.

krava ima kontrolu i nad duljinom i nad učestalošću mužnje. Postoji opasnost od kvara opreme, stoga u pripremi mora biti primjerena zamjena. Korištenje ovog tipa mužnje ne bi trebalo sprije čiti pristup na pašu, pogotovo tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci.

Mastitisi

Mastitis je vrlo značajna bolest mliječnih goveda i pojavljuje se u svim mliječnim stadima. Riječ je o upali vimena, uglavnom uzrokovanoj bakterijskom infekcijom, iako stres može uvelike utjecati na pojavu bolesti. Mastitis se može manifestirati klinički, pri čemu su promjene u mlijeku očite, ili supklinički, ako nema vidljivih promjena. Nadalje, može biti akutni, pri čemu je krava teže bolesna, ili kronični, kad krava ne pokazuju niti jedan simptom bolesti. Uzročnici mastitisa pripadaju jednoj od dviju kategorija - zaraznom ili okolišnom. Bakterije uzročnici zaraznog mastitisa prenose se sa zaražene četvrti na druge četvrti iste ili drugih krava. Širenje bakterija moguće je preko muzača, muzilica ili prljave stelje. Mastitisi uzrokovani mikroorganizmima iz okoliša povezani su s prljavom, mokrom steljom, pa su češći u loše prozračivanim nastambama. Bakterije je moguće prenijeti i tijekom mužnje. Okolišni mastitis često zahvaća krave u vrijeme teljenja, kada su životinje u zasušenju i oslabljena imuniteta. Vizualna identiﬁkacija kliničkih slučajeva prije svega je subjektivna i često promaknu pojedine inﬁcirane četvrti. Premda je antibiotska terapija vrlo uspješna, često se zna dogoditi zaostajanje mikroorganizama, stoga je vrlo važno rano otkrivanje i rani tretman. Prisutnost bakterija u vimenu utječe na smanjenu provodljivost mlijeka, što može biti ko-

ristan signal za rano otkrivanje mastitisa. Mastitis se može rano otkriti palpacijom vimena i korištenjem posude s mrežicom za izmuzivanje prvih mlazova mlijeka prije svake mužnje. Ovaj postupak provodi se na svakoj četvrti kod svake krave. Nakon svake upotrebe posude treba dobro oprati i dezinﬁcirati, kako bi se spriječilo širenje bakterija. Prve mlazove iz posude treba neškodljivo ukloniti, i nikad se izmuzivati na ruku radi pregleda mlijeka, jer se tako uzročnici mastitisa mogu širiti sa sise na sisu i s krave na kravu.

Ljetni mastitis

Treći je tip mastitisa takozvani ljetni mastitis, akutna bolest zasušenih krava i junica, koji izaziva opsežna i bolna oštećenja vimena. Inﬁcirana četvrt trajno je ošte ćena i obično završava ranim izuzimanjem krave. Dokazano je da je veća vjerojatnost izbijanja bolesti ukoliko se krave nalaze u okruženju gdje lako mogu ozlijediti sise uz istovremeno prisutnu veliku populaciju muha. Uzročnike prenose muhe i vrhunac pojave bolesti je upravo u ljetnim mjesecima kada je muha najviše. Klinički znakovi ljetnog mastitisa su vruće, tvrde i ote čene četvrti, uz obilje smrdljivog sekreta. U teškim slučajevima moguća je nate čenost skočnih zglobova i razvoj hromosti. Ljetni mastitis, u ekstremnim slučajevima, osim toga može uzrokovati i pobačaj i smrt.

Suzbijanje mastitisa

Svi proizvođači mlijeka trebali bi slijediti pet točaka: održavati higijenu sisa - u • kombinaciji s odgovarajućim smještajem i držanjem, omogućiti brzu terapiju kliničkog • mastitisa, paziti na zasušene krave, •

Osim ﬁzičkog oštećenja sisa, muzilice mogu aktivno prenijeti bakterije na četvrti vimena i u njih, s većim rizikom

izlučiti kronično zahvaćene • krave, pravilno održavati muzne • uređaje.

Okolišni mastitis češće se javlja kad su krave u nastambi, odnosno, kada postoji veća izloženost fekalnoj kontaminaciji. Stoga je vrlo važan postupak higijene sisa prije mužnje. Loši okolišni uvjeti pogoduju pojavi mastitisa i kao što je već navedeno, životinje u stajama, na stelji, češće su izložene mikroorganizmima. Međutim, postoje dobri i loši primjeri u svim načinima držanja, mnogo ovisi o stočarima i načinu održavanja. Koji god sustav držanja se koristi, čistoća je najvažniji čimbenik i igra značajnu ulogu u kontroli mastitisa.

Prirodna barijera zasnovana na biljnim ekstraktima za vrhunsku zaštitu sisa vimena između mužnji. Kombinacija ekstrakta tri bilja, paprene metvice, kamilica i virdžinijskog čudesnog oraščića, pojačava i ujedinjuje sva prirodna svojstva Phytoshield-a. Prirodna snažna barijera Phytoshield-a dozvoljava koži disanje te dijeluje kao repelent za insekte.

Mljekarski list 1/2010.

TEHNOLOGIJA UZGOJA

Uzgoj rasplodnog pomlatka u govedarstvu

Uzgoj pomlatka predstavlja temelj za visokoproduktivne mliječne krave i znatno utječe na visinu buduće proizvodnje mlijeka

Josip Haluška, dipl. ing., HPA

Cilj uzgoja pomlatka dobro su razvijene junice koje se bez poteškoća mogu oteliti u ranoj dobi. Teljenje u ranijoj dobi ima svojih prednosti, u prvom redu veća je proizvodnja mlijeka i niža cijena uzgoja. Važno je da junice budu dobro razvijene i da nemaju poteškoća pri teljenju. Prvo osjemenjivanje junica ovisi o tjelesnoj težini i dobi. Uz kvalitetan uzgoj mlade rasplodne stoke, junice je moguće osjemeniti u dobi od 14 do 15 mjeseci i najmanje težine 370 kg, što pretpostavlja teljenje u dobi od 24 mjeseca. Cilj bi trebao biti teljenje svakih 13,5 mjeseci. Dobar uzgoj mlade stoke temelj je ekonomič nosti farme mlije č-

nih krava. Pri uzgoju mlade stoke naglasak se stavlja na hranidbu, kako bi se postigao dobar prirast kao i prevencija od bolesti tijekom uzgoja. Perspektiva u proizvodnji mlijeka ovisi o zamjeni - remontu što ve ć eg broja junica iz vlastita uzgoja.

Njega teladi

Prvi mjeseci u životu teleta veoma su važni. Kroz odgovarajuću pažnju bređosti krava ili junica u stvari se posvećuje briga i o teladi i prije nego se plotkinje otele. Za normalan razvoj ploda vrlo je važna hranidba krava u suhostaju. Prije premještaja krava u rodilište ono mora biti čisto i dezinﬁcirano. Bolesne krave ne bi se trebale teliti u rodilištu.

Tijekom teljenja osoblje mora imati čiste ruke te dezinﬁcirane instrumente i užad za pomoć pri teljenju. Nakon teljenja teletu treba prekinuti pupčanu vrpcu i ostatak pupkovine a pupak dezinﬁcirati, trljati ga čistom slamom ili ručnikom zbog poboljšane cirkulacije krvi. Ako tele iskašljava sluz, odmah ga treba podići za stražnje noge kako

Kvalitetan uzgoj mlade stoke temelj je ekonomičnosti farme mliječnih krava. U proizvodnji rasplodnog pomlatka naglasak je na hranidbi, kako bi se postigao dobar prirast

bi sluz izašla iz bronhijalnih putova. Nakon teljenja unutar sat i pol, tele treba dobiti 1-2 litre kolostruma. Ako ga majka nema, treba dati kolostrum neke druge oteljene krave. Kolostrum treba davati najmanje tri dana nakon teljenja, i to od 3 do 4 puta dnevno po 1,52 litre u obroku. Kolostrum mora biti tjelesne temperature (37 °C). Jedan do dva sata nakon teljenja tele treba staviti u poseban boks. Na vratima boksa nalazi se kanta s kolostrumom i gumenom varalicom i tele se brzo navikne na ovakav način hranidbe. Kantu treba držati dovoljno visoko radi lakše hranidbe. Prije i nakon svake hranidbe kante i gumene sise temeljito se očiste i dezinﬁciraju. U prvim danima života telad se hrani č ešć e a kasnije 2-3 puta na dan. Tri dana nakon teljenja, s kolostruma se postupno može prije ći na hranidbu punomasnim mlijekom ili mlije č nom zamjenicom.

Hranidba teladi

U prvom mjesecu života teladi se dnevno može davati 4-5 litara punomasnog mlijeka i 5-6 litara mliječne zamjenice. Nakon 4 tjedna, do 2. mjeseca, količinu mlijeka treba postupno smanjivati na 2-3 litre dnevno i hraniti u pravilnim razmacima. Voda teletu treba biti dostu-

pna po želji, a kako se smanjuje količina mlijeka u obroku postupno će telad piti sve više vode. Već od drugog tjedna telad treba imati na raspolaganju visokokvalitetnu voluminoznu krmu kao što je dobro sijeno, a uz sijeno teladi treba biti dostupan i koncentrat po volji.

Mljekarski list 1/2010.

U dobi od 2 do 2,5 mjeseca, teška od 75 do 80 kg, telad se postupno odbija od davanja mliječne zamjenice jedanput dnevno i prelazi na krutu hranu.

Koncentrat za telad treba sadržati 18% probavljivih sirovih bjelančevina, a količinu treba pove ćati sa 1 na 2 kg dnevno uz kvalitetno sijeno po volji. U prvih 8 mjeseci teladi se ne smije davati svježa, sirova i vlažna trava i zelena masa.

Nakon odbi ć a teladi, od mlije čne zamjenice prelazi se na jeftiniju hranidbu. Ako se pomlatku daje voluminozna krma dobre kvalitete, koncentrate ne treba davati mladim junicama starijima od 10 mjeseci. Ako je krma lošije kvalitete, treba dodavati koncentrate kako bi se zadovoljile hranidbene potrebe za rast i razvoj. Može se davati 1 kg koncentrata kao baza +1 kg na 100 kg tjelesne težine. Starijoj teladi u dobi od godine dana mogu se davati vrlo male koli čine kukuruzne silaže. Za pojedinu dob i težinu teladi postoje razli čite potrebe za hranjivim tvarima i poželjni dnevni prirasti.

Osjemenjivanje rasplodnih junica treba početi kada dostignu težinu između 360 i 380 kg žive vage, a to je u dobi od 14 do 15 mjeseci. Važno je junice osjemeniti sjemenom bika koji je osim po visokim

Tablica 1: Preporučeni dnevni prirasti za rasplodni pomladak holstein pasmine

Mljekarski list 1/2010. TEHNOLOGIJA UZGOJA

proizvodnim svojstvima poznat i po lakom teljenju. Junice ne treba puštati na prirodni pripust.

Smještaj teladi

U dobi od dva tjedna telad se iz individualnih boksova prebacuje u teličnjak. Nalazi se u boksovima u skupinama od 5 do 10, sortirana prema dobi, težini i spolu. Mladu telad treba držati u individualnom smještaju, i to do dva ili tri tjedna. Obično se upotrebljavaju kavezi, kućice ili sanduci, zaštićeni od vjetra i kiše. Telad zahtijeva čisto okružje i suhi ležaj. Nakon preseljenja teladi iz individualnih boksova, treba ih dobro očistiti i dezinﬁcirati i tjedan dana ostaviti da odmaraju.

U dobi od tri tjedna telad se može smjestiti u teličnjak u skupinama od 5 do 8 teladi u jednom boksu. Boksovi za telad u teličnjaku moraju biti suhi i udobni za ležanje a podovi sa steljom od slame.

Kontrola razvoja i obezrožavanje

Prva selekcija teladi obavlja se u teličnjaku u dobi od tri do četiri mjeseca. Ženska telad, koja se prebacuje u nastambe za rasplodni pomladak i prevodi u stariju kategoriju koja koristi više voluminozne hrane, nekoliko dana treba na-

faze, zbog privikavanja na nove uzgojne uvjete.

Jedanput mjesečno rasplodni pomladak treba vagati, kako bi se utvrdio razvoj i prirast. Nakon vaganja rasplodne se junice sortiraju prema težini i dobi. Junice koje se nalaze u fazi pripusta treba promatrati i otkrivati estruse.

Za uspješno gospodarenje rasplodnim pomlatkom nužan je dobar sustav identiﬁciranja grla, kako bi se moglo voditi uredno matično knjigovodstvo. Telad treba označiti u ranoj dobi nekoliko dana nakon teljenja, i to plastičnim ušnim markicama žute boje, oba uha, na kojima se nalazi jedinstveni životni broj. Markicu treba postaviti u sredini uha između mišićnih tkiva.

Telad treba i obezrožiti, radi sprečavanja ozljeđivanja životinja i ljudi. Rogovi se odstranjuju u dobi do mjesec dana elektrospaljivanjem korijena roga specijalnom spravom termokauterom.

Zdravlje teladi

Kod rasplodnog pomlatka nužna je stalna kontrola zdravlja, prevencija i liječenje bolesti. Kod mlade teladi najčešće se pojavljuju enterokolitisi, bolesti probavnog trakta, i pneumonija - respiratorna bolest. Tele koje oboli od proljeva bezvoljno je, sporo pije ili odbija piti, feces

Koncentrat za telad treba

sadržavati 18%

probavljivih sirovih bjelančevina, a količinu treba povećati sa 1 na 2 kg dnevno uz kvalitetno sijeno po volji

sa. Za prevenciju proljeva najvažnije je održavanje optimalne higijene i prema potrebi pomoć veterinara.

Najveća smrtnost kod teladi do prva četiri mjeseca uzrokovana je respiratornim infekcijama, i to upalom pluća. Simptomi su kašljanje, visoka temperatura, suzne oči i sluz koja se cijedi iz nosa. Upala pluća pojavljuje se između drugog i četvrtog mjeseca života teleta i u rano proljeće. Nastambe za telad moraju biti suhe i čiste, s dobrom ventilacijom. Bolesnu telad treba izdvojiti i vakcinirati. Telad treba preventivno cijepiti protiv bronhopneumonije i inﬂuence te vitaminizirati u dobi do 10 dana.

Kod teladi se mogu pojaviti i vanjski paraziti, kožne bolesti poput šuge, uši i lišaja. Bolesti se sprečavaju dobrom higijenom i ventilacijom. Inﬁciranu stoku treba izolirati, torove temeljito očistiti i dezinﬁcirati, a ovisno o stadiju bolesti podu-

PROIZVODNJA KRME

Mljekarski list 1/2010.

Uloga sitnozrnih mahunarki (djetelina) u proizvodnji krme

Temelj rentabilne proizvodnje mlijeka zasigurno je proizvodnja jeftine voluminozne krme na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima

Prof. dr. sc. Josip Leto

Sobzirom na kontinuirani pad proizvođačke cijene mlijeka i rast cijene inputa u proizvodnji mlijeka (mineralna gnojiva, koncentrirana krma itd.), proizvođačima mlijeka ostaje da nađu unutarnje rezerve u rezanju vlastitih troškova u proizvodnji, ali i pove ćaju postojeću razinu proizvodnje (količinu i kakvoću) i tako zadrže konkurentnost na tržištu, osiguraju stalni dobitak i razvojnu sposobnost vlastita gospodarstva.

Kako na dohodak, osim visine i kakvoće proizvedenog mlijeka, najviše utječu troškovi stočne hrane, nameće se jedan od osnovnih preduvjeta rentabilne

Jedan od načina snižavanja troškova u proizvodnji voluminozne krme svakako je i sjetva mahunarki i smjesa mahunarki i trava

mljekarske proizvodnje - osiguravanje jeftine i što kvalitetnije voluminozne krme.

Jedan od načina snižavanja troškova u proizvodnji voluminozne krme svakako je i sjetva mahunarki i smjesa mahunarki i trava (DTS/TDS) umjesto travnih vrsta koje zahtijevaju intenzivnu agrotehniku (prvenstveno gnojidbu visokim dozama mineralnih duši č nih gnojiva).

Prednosti korištenja

Iako su ve ć stari Grci i Rimljani znali da su mahunarke zaorane u tlo (zelena gnojidba) vrlo korisne naknadnim usjevima, spoznaja da mahunarke u simbiozi s bakterijama imaju sposobnost vezanja atmosferskog dušika otkrivena je tek sredinom 20. st. Danas se prednosti korištenja mahunarka najviše očituju u: •njihovu doprinosu u ekonomiji dušikom (N) na travnjacima, osobito u sustavima niskih ulaganja u stočarstvu, putem vezanja N iz zraka,

Mljekarski list 1/2010.

•superiornoj hranidbenoj vrijednosti u odnosu na trave (i po kemijskom sastavu i u konzumaciji po volji). U mnogim krajevima u svijetu, osobito u zapadnoj Europi, spoznaja da je N najvažnije hranjivo u limitiranju proizvodnosti travnjaka uzrokovala je povećanje razine gnojidbe mineralnim N gnojivima od 1950-ih do danas. Posljedica je intenziﬁkacija stočarske proizvodnje. Ostali izvori N, kao što su tlo, animalne izlučevine u pašnom načinu držanja domaćih životinja i stajski gnoj od njihova držanja u štali, kao i N od mahunarki postali su posve sporedni izvori N. Korištenje mahunarki u proizvodnji krme generalno je opalo, a i kad su sijane u DTS/TDS, negativan utjecaj N gnojiva na njihov rast i razvoj značajno je smanjio doprinos biološki vezanog N. Klasičan je primjer takve proizvodnje voluminozne krme Nizozemska, koja se u potpunosti oslanjala na N gnojiva. Međutim, u ranim sedamdesetima cijena fosilnih goriva značajno je porasla, a kako se velike količine energije troše u proizvodnji mineralnih gnojiva, troškovi u stočarstvu prijetili su eskalacijom. To je vratilo zanimanje za korištenje mahunarki i stimuliralo znanstvenu i ekonomsku ocjenu uloge i potencijala mahunarki u proizvodnji krme na travnjacima.

Vezivanje dušika

Unatoč činjenici da su krmne mahunarke u značajnoj prednosti pred travama gnojenim visokim dozama N gnojiva u mnogim sustavima stočarske proizvodnje, njihovo korištenje u proizvodnji voluminozne krme još uvijek nije značajno poraslo. U zemljama s dobro razvijenom stočarskom proizvodnjom baziranom na travnjacima, krmne mahunarke bile su i još su uvijek važan čimbenik u proizvodnji krme, npr. bijela djetelina u Novom Zelandu, lucerna u SAD-u, podzemna djetelina u Australiji. Procijenjena je godišnja količina N2 vezanog iz zraka u poljoprivrednim tlima širom svijeta oko 90 milijuna tona N, od čega oko 56% vežu krmne mahunarke, dok je procjena godišnje apliciranog N kroz mineralna gnojiva oko 60 milijuna tona.

Zanimljive usporedbe

Novi Zeland i Velika Britanija nude zanimljivu usporedbu. Iako gospodare sličnim površinama travnjaka, više od 1 milijun tona biološki vezanog N godišnje i tek 10.000 do 20.000 tona mineralnog N koristi se u Novom Zelandu, u usporedbi s oko 80.000 tona vezanog N i oko 750.000 tona mineralnog N godišnje u Velikoj Britaniji. Novija istraživanja već govore o više od 1,6 milijuna tona N vezanog iz zraka biološkim putem

PROIZVODNJA KRME

Mahunarke su visoko prihvatljiva krma za preživače, kao zelena krma ili konzervirana u silažu ili sijeno

na Novom Zelandu. U posljednje se vrijeme javljaju mnoge dvojbe oko intenzivnog korištenja mineralnog N: konstantni porast cijene,

• sve veća potrošnja ograničenih fosilnih goriva u

• njihovoj proizvodnji, ekološke posljedice, kao što je ispiranje nitrata u

• podzemne vode.

Količina N koji krmne mahunarke mogu vezati iz zraka variraju ovisno o mnogim čimbenicima, kao što su učinkovitost sojeva Rhizobium bakterija, količine dostupnoga mineralnog N iz tla i iz primijenjenih mineralnih i organskih gnojiva, klimatskih prilika, udjela mahunarki u ukupnoj biomasi travnjaka itd. U svjetskom kontekstu procjenjuje se da djeteline godišnje vežu 50 - 350 kg N ha-1, mada neke procjene proširuju taj rang na 45 - 673 kg N ha-1. Godišnje su procjene vezanog N prema vrstama: bijela djetelina 85 - 256 kg N ha • -1 u nizu istraživanja na Novom Zelandu, 74 - 280 kg N ha-1 u ravničarskom dijelu Velike Britanije, te 100 - 150 u kg N ha-1 u brdskim i planinskim područjima Velike Britanije, crvena djetelina 125 - 220 kg N ha • -1 , smiljkita 60 - 138 kg N ha • -1 , lucerna u optimalnim uvjetima može • ﬁksirati i 300 kg N ha-1

PROIZVODNJA KRME

Nedušične ekstraktivne

Mljekarski list 1/2010.

Probavljive

Ako ove količine čistog N pretvorimo u KAN i kune, onda to izgleda ovako:

• po ha godišnje, crvena djetelina 463 - 815 kg KAN-a (1213 - 2135

bijela djetelina 315 - 948 kg KAN-a (825 - 2484 kn)

• kn) po ha godišnje, smiljkita 222 - 511 kg KAN-a (580 - 1340 kn) po ha

• godišnje, lucerna 1111 kg KAN-a (2910 kn) po ha godišnje.

• Kao dodatni efekt korištenja mahunarki u proizvodnji krme, njihov je pozitivan utjecaj na strukturu tla. Sve više se obnavlja i ističe hranidbeni potencijal krmnih mahunarki u stočarstvu. Općenito, mahunarke su visoko prihvatljiva krma za preživače, kao zelena krma ili konzervirana u silažu ili sijeno. Nizak sadržaj strukturnih vlakana i visok sadržaj bjelančevina u usporedbi s travama rezultiraju poboljšanom konzumacijom po volji i probavnim procesima , te u znatno učinkovitijem usvajanju hranjiva iz krme.

Superiorna hranidbena vrijednost krmnih mahunarki u odnosu na trave u sličnim stadijima probavljivosti, svejedno svježe ili konzervirane krme, dokazana je u mno-

Dodatni efekt korištenja mahunarki u proizvodnji krme njihov je pozitivan utjecaj na strukturu tla

gim istraživanjima. Npr., bolje performanse mliječnih goveda (veći prinos mlijeka, više proteina i laktoze u mlijeku) dobivene su hranidbom silažom crvene djeteline nego silažom engleskog ljulja (jedna od najkvalitetnijih trava).

Slične prednosti od korištenja krmnih mahunarki dobivene su i u pokusima s napasivanjem, npr. prihod od ispaše domaćih životinja na smjesama bijele djeteline i trava, izražen kroz animalne proizvode, veći je u usporedbi s prihodom ostvarenim u ispaši na travnim smjesama gnojenim sa 150-280 kg ha/god/mineralnog dušika, odnosno 1500 - 2800 kn/ha (ako računamo da je 1 kg N oko 10 kn).

Povećana proizvodnja mlijeka

Različita istraživanja potvrđuju značajno povećanje dnevnog prirasta janjadi i junadi, kao i povećanje produkcije mlijeka kod mliječnih krava napasivanih na tratinama koje sadrže bijelu djetelinu. Npr., utvrđeno je povećanje količine mlijeka 0,3-0,45 kg po kravi dnevno na svakih 10% povećanja udjela bijele djeteline u pašnjaku. Također, utvrđeno je da tijekom pašne sezone nema značajne razlike u dnevnom prirastu junica hereford i frizijske pasmine koje su pasle tratinu bogatu bijelom djetelinom (36-39%) i travnu smjesu gnojenu sa 260 kg ha/god/dušika, dok su tijekom faze tova junice hranjene silažom od DTS postizale 16% veći dnevni prirast od junica hranjenih travnom silažom.

Neke karakteristike krmnih mahunarki mogu umanjiti potpuno manifestiranje njihove hranidbene vrijednosti. Najpoznatija antikvalitativna karakteristika je potencijalni rizik od nadama domaćih životinja napasivanih na travnjacima bogatim bijelom i crvenom djetelinom ali i lucernom. No, postoje brojne preventivne mjere koje se mogu poduzeti u sprječavanju ove pojave. Fitoestrogeni kod Trifolium vrsta, posebno kod crvene djeteline, mogu smanjiti reproduktivnu sposobnost, pogotovo ovaca, ali se to može minimalizirati izborom kultivara.

Vrsta Sirove bjelančevine

Sirove mastiSirova vlakna

Tablica 1: Prosje čni kemijski sastav najvažnijih sitnozrnih mahunarki

Mljekarski list 1/2010.

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Kako u idućoj godini unaprijediti dohodak u proizvodnji mlijeka

Cijena mlijeka, ma kako god se zvala - ciljna, zaštitna, prodajna ili otkupna, glavna je prijelomnica ekonomike svakoga gospodarstva

Prof. dr. sc. Zoran Grgić

Urujanskom broju prošle 2009. godine napisao sam - kakva god bila, cijena mlijeka uvijek nekome ne odgovara. Proizvođačima uopće nije važno kako se zove nego kolika je, a posljednjih godina gotovo je svima niska, preniska u odnosu na plaćene troškove proizvodnje, troškove ulaganja i otplate kredita.

U broju 5 Mljekarskog lista napisao sam u ovoj rubrici kako se dogovorom s kraja ožujka o utvrđivanju osnovne cijene mlijeka na temelju tromjesečnog prosjeka u 25 zemalja EU (osim Malte i Rumunjske) još jedan ekonomski “teret” svaljuje na leđa proizvođača. U javnosti je takva promjena objašnjena potrebom da od 1. lipnja (prema izjavama iz resornog ministarstva krajnji rok bio je kraj 2009.) naša država, sukladno direktivama EU-a, instituciju ciljne cijene mora prepustiti tržištu. To bi značilo da se tržištu prepušta formiranje cijene. Proizvođači su pristali na to i sve je izgledalo dobro, jer su im u sjećanju bili prošla i pretprošla godina kad su svuda oko nas cijene mlijeka “letjele u nebo”, a kod nas nije bilo tako brzih i primjetnih promjena. Ni pomislili nisu koliko će se nisko iste te cijene spuštati do kraja 2009. godine. Prvi obračun prema novom načinu donio je proizvođačima osnovnu cijenu od oko 2,20 kn, a već u svibnju ta je cijena bila 2,07 kn po

kilogramu. Nakon prosvjeda poljoprivrednika i pregovora s Vladom, došli smo u situaciju da se zbog niskih prodajnih cijena na EU tržištu uvodi zaštitna cijena na razini od 2,20 kn, i to za kg mlijeka kvalitete 3,2% bjelančevina i 3,7% mliječne masti. Riječ je o kvaliteti mlijeka koja je u tek uvedenom načinu obračuna dobivala oko 0,19 kn manje nego do 11. lipnja “standardna” kvaliteta određena sa 4,2% mm i 3,4% bjelančevina.

Gospodarski položaj

Prije pola godine napisao sam kako je teško očekivati da će cijena za mlijeko popularno nazvana 3,73,2 u EU uskoro biti viša od 2,20 kn, znači, do daljnjega će biti plaćana iz državnih izvora. Što je još važnije, kompletna skala kvalitete mlijeka određena sadržajem masti i bjelančevina korigira se sukladno ovoj 3,7 i 3,2 veličini. Znači, do sredine 2009. važećim obračunom kvaliteta 4,2 i 3,4 dobivala je oko

2,20 kn po kg mlijeka, a od sada nadalje dobivat će oko 2,33 kn po kg. To je na razini stanja s početka 2009. godine, ni više ni manje, a tada su počele prve “bune”. U proteklih pola godine u gospodarskom položaju proizvođača ništa se bitno nije promijenilo, osim što je resorno ministarstvo obznanilo kako će sustav potpore do zajamčene cijene od 2,20 kn po kilogramu standardne kvalitete podržavati i u prvom tromjesečju 2010. Što to znači proizvođačima mlijeka? Donosi li im dobitak ili samo ublažava gubitke u proizvodnji? Kako to obično biva, jednima je to čisti dobitak, druge održava “na površini”, trećima “izmiče tlo pod nogama”, a četvrtima izgleda da pomoći nema. Nažalost, ovih trećih i četvrtih već smo podosta skupili posljednjih godina i oni polako ali sigurno postaju nepovratno izgubljeni za naše mljekarstvo.

Kako se kre će cijena koštanja mlijeka i dobitak ili gubitak u proizvodnji mlijeka kod “velikih” proizvođača, koji u posljednje vrijeme također pokazuju ozbiljne znakove posustajanja u škarama niskih prodajnih cijena, visokih troškova proizvodnje i obveza prema izvorima ﬁnanciranja koje su koristili u prethodnih nekoliko godina.

Kad se govori o kalkulaciji cijene koštanja, vrlo je važno unaprijed jasno odrediti o kojoj je i kakvoj kalkulaciji riječ. Računa li se ona za jedno konkretno obiteljsko gospodarstvo ili predstavlja prosjek jedne grupacije. Računa li se prema stvarnim, obračunskim troškovima ili standardnim - normativnim troškovima.

nje, od 100.000 do 300.000 i više od 300.000 kg godišnje. Isto tako, proračuni se mogu raditi za podjelu isporučitelja mlijeka prema količini mlijeka po muznom grlu, a tada se koristimo podjelom npr. do 4000 kg, od 4000 do 6000 kg i više od 6000 kg po muznom grlu. Sve ovisi o cilju koji smo zadali u proračunavanju. Neki od ciljeva izračuna mogu biti: utvrđivanje gospodarskog

Treba reći da su kalkulacije koje radimo u praksi ili pojedinačne, vezane uz točno određenu farmu ili grupne, koje prema statistički obrađenom uzorku računamo za pojedine skupine isporučitelja mlijeka, npr. do 100.000 kg godiš-

• položaja proizvođača na temelju odnosa prodajne cijene i cijene koštanja, izračun odstupanja cijene • koštanja od standardiziranih troškova suvremene tehnologije, proračun cijene koštanja • unaprijeđenog načina proizvodnje na farmi. S obzirom na aktualno stanje domaće proizvodnje mlijeka, ovi osnovni ciljevi bit će predočeni u analizi troškova i kalkulacija jedne govedarske farme u proizvodnji u 2009. godini. Kao izvori podataka

2: Pregled ulaganja u farmu i proračun amortizacije

korišteni su knjigovodstveni podaci i poslovna dokumentacija OPG-a. Cijena koštanja vlastite stočne hrane umanjena je za državne poticaje, a cijena koštanja pojedinih koncentriranih krmiva umanjena je i za vrijednost prodaje (pšenica, soja). U troškove najamnog rada uračunati su i izdaci u novcu koji nisu evidentirani u knjigovodstvu. Kalkulacija proizvodnje iz 2008. godine korištena je za dobivanje linearnog trenda kretanja troškova hrane u uvjetima povećanja proizvodnje mlijeka s razine od 6516 na 7162 kg po grlu, prema kojoj su s preporučenim normativima hranidbe projicirani troškovi proizvodnje do 8560 kg mlijeka po grlu. Uzet je primjer farme ukupnog kapaciteta 55 muznih krava, od kojih je u mužnji prosječno 36 grla 2008. i 45 krava 2009. godine. Za prosinac 2009. količina predanog mlijeka i prodajna cijena procijenjeni su prema odnosu studeni/prosinac u 2008. i količini predanoj u studenome 2009. (tablica 1). Ukupna ulaganja po grlu od 56.300 kuna umanjena su za prosječno 27,4% koliko su sredstva povrata kapitalnih ulaganja. (tablica 2).

Amortizacija osnovnog stada nije uračunata, jer su troškovi obnove stada uzgojem vlastite junice ukljuTablica 1:

Tablica

Tablica 3: Pregled isporuke mlijeka, broj muznih krava, količina mlijeka po grlu i prosječna cijena mlijeka

Mjesec tijekom 2009. Količina mlijeka, kg Mlijeka po kravi mjese čno

čeni u troškove hrane i uzgoja po grlu osnovnog stada. Amortizacija mehanizacije u proizvodnji stočne

hrane uključena je u c.k. stočne hrane. Prosječna cijena prodanog mlijeka u kvaliteti od 4,0 do 4,2% mm., te od 3,2 do 3,5 i 3,8% bj. umanjena za zavisne troškove prodaje (sabiranje i transport) za 2009. godinu je 3,11 kn

po kilogramu. Niža je u odnosu na 2008. godinu, i to 20-30 lipa po kg. Gospodarstvo je u 2009. godini odstupilo od preporučene bilance hrane za farmu, posebno u dijelu kupljene stočne hrane, pa su zabilježeni niži troškovi hrane po grlu, ali to je sigurno utjecalo i na neodgovarajuću razinu proizvodnje, unatoč njezinu porastu na više odo 7160 kg u ovoj godini. Prema liniji trenda za ostvarene razine proizvodnje mlijeka, pre-

ma potrebnom povećanju hranidbe, dobiveni su proračuni troškova i prihoda kod očekivane proizvodnje od 7809 i 8455 kg po grlu. Dakle, 6516 i 7162 kg mlijeka po kravi je ostvarena, a druge dvije razine moguća su proizvodnja mlijeka na farmi sadašnjim načinom hranidbe, ali njezinom racionalizacijom (u tablici 4 vidljiva su odstupanja - rasap i manjak vlastite hrane, te izostavljanje dijela kupljene hrane).

VIII (I-VI) Bruto dobit farme 3983527858646744 *stvarna proizvodnja 2008. i 2009.; **proračunato prema liniji trenda; ***pod kontrolom mlije čnosti 34 muzna grla Mljekarski list 1/2010.

Ukupni prihodi po kravi za proizvodnju mlijeka od 6,52 do 8,45 tisuća kg kreću se od 22.703 do 28.635 kuna. Udio ostalih prihoda po kravi, dakako, smanjuje se s povećanjem proizvodnje, jer su ﬁksni po kravi jednaki.

Prema proračunatom odnosu prihoda i troškova na razinama proizvodnje mlijeka od 6,52 i 7,15 tona po kravi, ostvaruju se dobici u iznosima 3983 i 5278 kuna po grlu.

Varijabilni troškovi

aStočna hrana

b Veterinarski troškovi 818

dOstali varijabilni troškovi (voda…)74

VII (I-II)Bruto marža (ﬁnancijski rezultat)13.97715.27215.85916.738

VIII (I-IV) Neto marža (dohodak) 5535683074178296

Tablica 5: Prihodi, troškovi i ekonomski pokazatelji proizvodnje mlijeka (u kunama po muznom grlu)

Mljekarski list 1/2010.

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Tablica 6: Preporučena potrošnja i troškovi hrane za ciljanu proizvodnju 8000 kg mlijeka na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bj. (utrošci u kg, troškovi u kn)

Normativ po kravi

Normativ ukupno

Stvarna potrošnja % rasapaCijena po kgPo kraviTroškovi hrane

Mlije čna zamjenica36169517005,339,2034915.640

Sijeno 2130100.270100.5005,240,49109849.245

Sjenaža 6540307.871308.0005,040,352404107.800

Kukuruzna silaža6750317.756318.0005,080,16110649.608

Slama 103484949006,110,29321421

Sirutka u prahu41881905,952,2510428

Min. vit. dodatak87409640102,818,7778435.168

Kukuruz zrno85040.01440.0505,100,8878635.244

Ječam 23511.06311.1005,350,701737770

Pšenica 25011.76911.8005,280,8923410.502

Posije 30141214507,810,88281276

Zob 200941595005,951,002129500

Sojina sačma38017.88918.0005,652,75110449.500

Suncokretova sačma145682669006,141,091687521 UKUPNO 8490380.622

Za više, neostvarene rezultate proizvodnje moguća bruto dobit po grlu je 5864 i 6744 kune. Proračunati iznosi dobiveni su tako da su troškovi vlastite hrane umanjeni za zakonske iznose poticaja, od kojih neki nisu u stvarnosti još isplaćeni, tako da je slika u realnosti za 2009. godinu nešto nepovoljnija.

Preporučena proizvodnja

U proračunu cijene koštanja mlijeka potrebno je od sveukupnih troškova govedarske farme (18.720-21.891 kn/krava) oduzeti ekstra prihode u proizvodnji mlijeka (123.833 kune za cijelu farmu ili po kravi 2763 kn). Tako su neto sveukupni troškovi proizvodnje

mlijeka u 2009. godini 16.639 kn ili 2,32 kn po kg mlijeka.

Za preporučenu proizvodnju, kojom bi se sadašnje stanje moglo unaprijediti s obzirom na racionalizaciju hranidbe (promjena strukture hranidbe i ciljana proizvodnja s manjim udjelom kala ili rasapa) i povećanje proizvodnje mlijeka po grlu potrebni su za 23.607 kn veći varijabilni troškovi (najviše stočna hrana), ali zato su mogući prihodi veći za 150.772 kn, a bruto dobitak farme za 127.165 kn.

Prihodi mlijeka u preporučenoj (popravljenoj) proizvodnji proračunati su prema osnovnoj cijeni mlijeka od 2,20 kn/kg, državnim poticajima od 0,60 kn/kg, te prosječ-

U sadašnjoj

proizvodnji mlijeka moguće su racionalizacije troškova hranidbe i povećanje proizvodnje mlijeka po grlu

noj premiji mljekare (za količinu i za razliku u kvaliteti mlijeka od standarda 3,7-3,2) od 0,31 kn/kg, što ukupno čini 3,16 kn/kg mlijeka.

Sadašnja cijena koštanja od 2,32 kn povećava se zbog intenzivnosti hranidbe na 2,40 kn po kg, ali se povećanjem prinosa od 738 kg po grlu, odnosno oko 33.807 kg po farmi uz istovremeno povećanje prodajne cijene zbog veće kvali-

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Mljekarski list 1/2010.

Tablica 7: Račun dobiti/gubitka farme prema sadašnjoj i preporučenoj proizvodnji (u kunama)

tete mlijeka značajnije povećavaju prihodi i dohodak farme.

Cijena koštanja mlijeka prema varijabilnim troškovima sada je 1,13 kn, a u preporučenom načinu 1,19 kn/kg. Prema ukupnim izdacima, dakle plaćenim troškovima koje naši proizvođači najčešće samo i računaju, cijena koštanja mlijeka u preporučenim uvjetima je 1,94 kn/ kg u odnosu na sadašnjih 1,87 kn. Računajući sve troškove, dakle i amortizaciju i vlastiti rad, cijena koštanja mlijeka sa 2,32 kn/kg povećava se na 2,40 kn/kg. Predloženi

Mljekarski list 1/2010.

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Tablica 8: Izračun cijene koštanja i dobitka po kg mlijeka - sadašnja i preporučena proizvodnja (troškovi su umanjeni za izvanredne prihode farme)

Sadašnje stanje Popravljeno stanje

(bez amortizacije)

Cijena koštanja po kg

način proizvodnje rezultira na razini od 8 tona mlijeka za gotovo 3000 kuna većim doprinosom pokrića po kravi.

Cijena koštanja mlijeka s obzirom na varijabilne troškove povećava se 6 lipa po kg, a s obzirom na ukupne izdatke 7 i sveukupne troškove 8 lipa po kg. Ovakvo ulaganje opravdano je jer se postižu 2-4 lipe bolji ekonomski rezultati po kg mlijeka, što se za farmu s prosječno oko 45 muznih grla očituje u povećanju dohotka farme u iznosu od navedenih nešto više od 127.000 kuna.

Zaključno razmatranje

U sadašnjoj proizvodnji mlijeka moguće su racionalizacije troškova hranidbe i povećanje mlijeka po grlu kao osnovni načini unaprjeđenja gospodarskog položaja proizvođača. Racionalizacijom utrošaka hrane

i kvalitetnijim bilanciranjem hrane na farmi moguća su povećanja stupnja iskorištenja potencijala muznih grla, te unatoč dodatnim ulaganjima po grlu i kilogramu mlijeka dodatni prihodi, dohodak i dobitak farme. Dodatni ekonomski učinci postižu se istovremenim povećanjem količine i kvalitete proizvodnje.

Mljekarski

Negativni efekti suvišne kiselosti tla

Dr. sc. Darko Uher

Uposljednjih nekoliko godina, vapnjenje se u Hrvatskoj provodi nešto većim intenzitetom, ali još uvijek postoji velika potreba za korekcijom suvišne kiselosti tla na brojnim poljoprivrednim gospodarstvima. Problem predstavlja činjenica da se analize tla ne provode uvijek prije određivanja količine materijala, što znači da se vapneni materijali primjenjuju u količinama koje nisu ispravne, a takvo postupanje može biti štetno.

Uzroci zakiseljavanje tla

U različitim ekosustavima obilježje procesima zakiseljavanja daju postojeći tip tla, klima i organizmi, a u posljednje vrijeme sve više i čovjek. U stabilnim ekosustavima proizvodnja i razgradnja organske tvari su ujednačene, nema razlike u količini oslobođenih i usvojenih protona, a smjer kemijskih procesa u tlu nije uvjetovan aktivnošću organizama. S druge strane, odstupanja od stabilnog stanja uvjetuju razlike u

proizvodnji i potrošnji protona, što rezultira ili zakiseljavanjem, ili alkalizacijom tla.

Zakiseljavanje tla kompleksni je elementarni pedogenetski proces do kojeg dolazi u većem ili manjem intenzitetu na području cijele pedosfere, prije svega u humidnim i perhumidnim područjima. Procesi koji dovode do zakiseljavanja tla mogu se podijeliti na prirodne i procese uzrokovane čovjekovom aktivnošću.

Porijeklo prirodne kiselosti tla može se podijeliti na geogeno i pedogeno. Kiselost geogenog porijekla rezultat je razvoja tla na kiselim matičnim supstratima, dok je kiselost pedogenog porijekla rezultat razvoja tla na neutralnim i bazičnim matičnim supstratima. Zakiseljavanje tla koje predstavlja skup prirodnih procesa koji se praktički permanentno odvijaju, prisutno je u većem intenzitetu kod tala koja se razvijaju na neutralnim i bazičnim matičnim supstratima. Premda je kod kiselih tala geogenog porijekla prisutna kiselost posljedica prije svega kiseloga matičnog supstrata,

i kod tih tala prisutno je permanentno daljnje zakiseljavanje tla. Zakiseljavanje tla odvija se pod utjecajem procesa koji nastaju zbog konstelacije prirodnih čimbenika, utječući na evolucijsko genetski razvoj tala. Naročito velik utjecaj na zakiseljavanje tla ima matični supstrat, odnosno njegova kvaliteta i naslijeđe iz njega, te oborine koje utječu na ispiranje baza iz tla i unjedravanje nositelja kiselosti pod utjecajem oborina i organizama u tlu. U okviru zakiseljavanja tla javlja se više prirodnih procesa koji se mogu izdvojiti kao: dekarbonatizacija, debaziﬁkacija i zakiseljavanje ili acidiﬁkacija.

Pod dekarbonatizacijom se podrazumijeva ispiranje i premještanje kalcijevog karbonata (CaCO3) iz gornjih horizonata u niže dijelove proﬁla. Uslijed reakcije između kalcijskog karbonata i ugljične kiseline, dolazi do stvaranja topivog bikarbonata Ca (HCO3)2, koji se onda premješta silaznim (descedentnim) protjecanjem vode. Dekarbonatizacija predstavlja početak proce-

Mljekarski list 1/2010.

sa zakiseljavanja kod tala s bazičnom reakcijom, odnosno kod tala razvijenih na bazičnom matičnom supstratu. Debaziﬁkacija je proces pod kojim se podrazumijeva ispiranje baza sposobnih za zamjenu, i to Ca, Mg, K, i dr. Kod tala s bazičnom reakcijom javlja se nakon ispiranja karbonata, a kod tala s neutralnom reakcijom praktički započinje s postankom tla. S intenzitetom protjecanja vode kroz solum tla, pojačava se potiskivanje baza iz adsorpcijskog kompleksa koje potom zamjenjuju vodikovi (H+) ioni. Zakiseljavanje ili acidiﬁkacija predstavlja unjedravanje vodikovih iona u adsorpcijski kompleks na mjesto istisnutih baza.

Zakiseljavanje tla

Najznačajniji izvor ovakvog zakiseljavanja je intenzivna gnojidba mineralnim i organskim gnojivima. Primjena ﬁziološki kiselih mineralnih gnojiva u intenzivnoj biljnoj proizvodnji, posebno danas kada se gnojiva primjenjuju u formulacijama sa sve više aktivnih tvari a sve manje “balasta”, također dovodi do zakiseljavanja tla na kojima se takva primjena provodi. Ekvivalent kalcijevog oksida za kalcijsko amonijski nitrat (27%) iznosi 0,6, za ure-

ju 1, za DAP 2, te za amonijski sulfat 3 kg CaO po kilogramu dušika iz ovih gnojiva, a slična je situacija i s visoko koncentriranim kompleksnim mineralnim gnojivima pri njihovoj upotrebi u proizvodnji.

Do zakiseljavanja tla dolazi i kod primjene organskih gnojiva, posebice gnojovke, ako je njezina primjena učestala na istim parcelama. Ispiranje kalcija i magnezija ovisi o humiditetu klime i značajkama samog tla. Za područja umjerene klime godišnji gubitak je od 200 do 300 kg/ha kalcija, te od 2 do 30 kg/ha magnezija koji se godišnje ispiru iz tla. Kod nas je godišnje ispiranje na pseudogleju u rasponu od 250 do 315 kg/ha za kalcij, te od 14 do 66 kg/ha za magnezij. Na pjeskovitom tlu utvrđeno je prosječno godišnje ispiranje kalcija od 314 kg, humusnoj ilovači 442, te na praškasto ilovastom tlu 359 kg/ha. Usvajanje kalcija od strane biljaka na ilovastim tlima u prosjeku je iznosilo 30 kg godišnje, a na pjeskovitom tlu 9 kg. Gubitak magnezija u prosjeku je iznosio 72 kg/ha godišnje na pjeskovitom tlu, te 94 kg/ha na ilovastim tlima. Ovdje svakako treba uključiti i količine kalcija koje se iznose prinosom pojedinih kultura, gdje također postoje znatne razlike vezane uz visinu prinosa

Tablica 1: Površina kiselih tala u poljoprivrednim regijama Hrvatske (ha)

Najznačajniji izvor zakiseljavanja uzrokovanog čovjekovom

aktivnošću intenzivna je gnojidba mineralnim i organskim gnojivima

i samu kulturu, kao i postupak s biljnim ostacima.

Za visoke prinose pšenice i ostalih strnih žitarica navodi se količina od 20 do 40 kg CaO/ha, a za kukuruz i šećernu repu od 60 do 120 kg CaO/ha. Prinos kukuruza od 10 t/ha iz tla iznosi do 50 kg kalcija. Osim ispiranja kationa i iznošenja kalcija i magnezija prinosom pojedinih kultura, na proces zakiseljavanja utječu i aktivnost korijena, dekompozicija organske tvari i nitrifikacija amonijskih gnojiva. Biološka aktivnost u tlu također može utjecati na stvaranje slobodnih kiselina koje uvjetuju i privremene promjene pH-vrijednosti. Suvišna kiselost tla korigira se aplikacijom vapnenih materijala. Općenito, za kalcifikaciju se mogu koristiti svi materijali koji sadržavaju kalcijeve i magnezijeve ione. Prema ovoj definiciji, za kalcifikaciju se mogu koristiti živo i hidratizirano vapno, mekani i tvrdi vapnenac, do-

Mljekarski list 1/2010.

Dr. sc. Miljenko Konjač ić

UMljekarskom listu u rujnu pisali smo o razvoju buraga u teladi, a između ostalog je navedeno i kako dodatak startera obroku teladi povoljno utječe na razvoj buraga. U ovom članku opisat ćemo što sve treba sadržavati starter, kako ga pripravljati i koristiti u hranidbi teladi na obiteljskim gospodarstvima.

Starter za telad treba sadržavati: visoko probavljive hranjive tvari • (oko 80%), 6,4-6,9 MJ NEL-a (10-11 MJ • ME), najmanje 18% sirovih proteina • (SP), do 10% sirovih vlakana (SV) • kada se uz starter obroku dodaje i sijeno, ili najmanje 12% SV kada je starter jedina kruta hrana u obroku teladi, odnosno 10% ADF (kisela detergent vlakna - predstavljaju količinu neprobavljivih biljnih komponenata u starteru) i

Primjena startera u hranidbi

teladi

Sve komponente koje se miješaju u starter moraju biti i pojedinačno ukusne teladi, tako da se izbjegne selektivna konzumacija komponenata

17% NDF (neutralna detergent vlakna - strukturna vlakna koja izgrađuju stanične stijenke), 10.000 IJ vitamina A, • 1250 IJ vitamina D, • 10 mg vitamina E.

• Obiteljska gospodarstva na tržištu mogu naći gotove startere za telad od različitih proizvođača, odnosno mješaonica stočne hrane. Koji starter je najbolji? Ovo pitanje muči većinu proizvođača i na njega je dosta teško dati jednoznačan odgovor. Preporuka je struke: ako se gospodarstvo odlučilo za kupnju gotovog startera neka izabere peletirane startere ili tzv. müsli startere. Müsli starter je sastavljen od gnječenih žitarica i proteinskih paleta, obično je poprskan i melasom (7-10%) pa ga telad vrlo rado jede. Sve komponente koje se miješaju u takav starter moraju biti i pojedinačno ukusne teladi, tako da se izbjegne selektivna konzumacija komponenata startera. Müsli starteri su uglavnom skuplji od peletiranih.

Rađena su istraživanja radi ispitivanja utjecaja peletiranog i gnječenog müsli startera istog sastava na proizvodna svojstva teladi. Utvrđeno je da su telad konzumirala nešto veću količinu müsli startera, no, to nije rezultiralo ve ćim prosječnim dnevnim prirastima. Izostanak većih prirasta pripisan je prebrzoj fermentaciji gnječenih žitarica te nemogućnosti apsorpcije velikih količina oslobođenih hranjivih tvari u kratkom vremenu u probavnom traktu teleta. Starter za telad može se pripremati i na vlastitu gospodarstvu (tablica 1).

Priprema na gospodarstvu

Žitarice koje se miješaju u starter ne smiju biti sitno mljevene. Naime, ako su žitarice u starteru sitno mljevene (brašnaste), uvlače se između buragovih resica i na taj način izazivaju abnormalni razvoj i keratinizaciju buragovih resica. Stoga bi bilo poželjno da se pri pripremanju startera na gospodarstvu zrno kukuruza grubo samelje.

Tablica 1: Različite vrste startera za telad koje se mogu pripremiti na gospodarstvu

Minerali i vitamini3

To se može postići korištenjem sita većeg promjera na mlinu čekičaru, dok bi ostale žitarice bilo poželjno izgnječiti. Za gnječenje bi se gospodarstva trebala opremiti još jednim novim uređajem - gnječilicom. Danas se na tržištu mogu pronaći različiti modeli gnje čilica koje za pogon koriste električnu energiju (slika 1) i obično su malog kapaciteta, a koriste se na gospodarstvima koja dnevno koriste od 25 do 1000 kg gnječenog zrna. Postoje i velike gnječilice na dizelsko gorivo, odnosno prijenos je najčešće preko traktorskoga kardanskog vratila (slika 2) i velikog su kapaciteta, od

5000 do 45.000 kg zrna/sat.

Princip rada uglavnom je sličan kod većine gnječilica. Zrno prolazi između dvaju valjaka (slika 3) koji mogu imati različite površine (glatke, nazubljene), valjci se okreću jedan prema drugom i zrno se gnječi prolaskom između njih (princip rada stroja za domaće rezance).

Gnječilice obično na usipnom košu imaju jake magnete kako bi se eventualni metalni predmeti (matice, vijci, komadi žice i sl.) koji se znaju naći zajedno sa zrnom pravodobno odvojili. Na taj način sprječavaju se oštećenja na valjcima, a ujedno se sprječava i kasniji

Minerali i vitamini4

Ako se gospodarstvo odlučilo za kupnju gotovog startera, trebalo bi izabrati peletirane startere ili tzv. müsli startere

odlazak takvih metalnih predmeta u probavni sustav životinja. Gnječilice imaju mogućnost reguliranja jačine gnječenja, odnosno namještanja razmaka između valjaka ovisno ognječenom zrnu. Preporuka je poljoprivrednicima da koriste gnječilice u pripremi i ostalih smjesa za

Slika 2: Traktorska gnje čilicaSlika 3: Valjci gnje čilice

Slika 1: Elektromotorna gnje čilica na stalku

ovisno o konzumaciji

preživače te posebice u hranidbi konja. Naime, postoje brojne prednosti gnječenog u odnosu na sitno mljeveno zrno, ovdje ćemo nabrojit neke od najvažnijih:

dijelovi gnječenog zrna imaju • puno veću površinu na koju se mogu uhvatiti mikroorganizmi u predželucima te se na taj način smanjuje neprobavljeni dio, odnosno povećana je probavljivost takvog zrna, korištenje smjesa u kojima su

po kilogramu prirasta ili po litri mlijeka, gnječilice troše manje električne

• energije u usporedbi s mlinovima čekičarima, puno manje metaboličkih

• poremećaja jer je struktura zrna velikim dijelom očuvana, odnosno gotovo u cijelosti su sačuvana sirova vlakna žitarica, manje je zdravstvenih problema • vezanih uz dišne poreme ć aje, poznato je da je u izrazito brašnaste hrane moguć e sljepljivanje č estica po dišnim putovima.

Mljekarski list 1/2010.

ludaca teladi, u praksi se pokazalo vrlo dobrim miješanje cijelog zrna kukuruza (do 10%) u starter.

Kada davati starter?

•

• žitarice gnje čene utječe na povećanje proizvodnje mlijeka i mesa, manji je utrošak gnječenog zrna

S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju u našoj zemlji kao i na velike ﬁnancijske (kreditne) obaveze ve ćine naših obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, nabavka gnječilice bit će dosta upitna. Stoga, ako se starter radi na klasičan način, odnosno korištenjem mješaonice i mlina čekićara, kako je već napomenuto koristite sita većeg promjera. Za razvoj predže-

Starter teladi treba ponuditi već 5.dana nakon teljenja. U početku se daje u vrlo malim količinama (100-200 g po teletu na dan). Poželjno je da telad ima starter po volji, a količina se povećava ovisno o konzumaciji. Izrazito je važno da telad dobiva uvijek svježi starter, stoga ga treba davati češće ali u manjim količinama. Na taj način postiže se konzumacija startera od 1 kg po teletu već u 4. tjednu života. Ako se u valov stavi velika količina startera odjednom, telad ga navlaži slinom tako da postaje idealan medij za različite mikroorganizme. Najčešće se na njega uhvate pljesni i dolazi do kvarenja startera što uzrokuje zdravstvene tegobe u teladi koja jedu takav starter. Odluka koji starter kupiti nije jednostavna, jer na tržištu postoji širok izbor. Odluku tre-

Mljekarski list 1/2010. HRANIDBA

ba donijeti na temelju konzumacije pojedinog startera. Teladi bi trebalo ponuditi više vrsta startera te pratiti konzumaciju. Najbolje je teladi ponuditi dva startera u valov i ﬁzički ih odvojiti, ili ako je valov dovoljno velik jedan starter staviti na jedan kraj, a drugi na drugi kraj valova. Odlučiti se za onaj starter koji je najukusniji teladi (koji telad brže pojede) i nastaviti hranidbu tim starterom do dobi od oko 80 dana, kada bi telad trebala jesti od 1,5 do 2 kg startera na dan. Nakon toga starter se postupno zamjenjuje nekom jeftinijom smjesom s manje sirovih proteina (16-14%).

Konzumacija

dovoljne količine startera

Starter valja ponuditi u onoj količini koju telad pojede u jednom danu, ako nam na kraju dana ostane određena količina startera treba ju očistiti i ponuditi starijoj teladi tako da stalno ima na raspolaga-

nju svjež i čist starter. Teladi se na početku starter može dodatno posipati mlijekom u prahu, melasom, grožđanim še ćerom, zobenim pahuljicama ili suhim repinim rezancima, kako bi telad što prije počela jesti znatnije količine startera.

Telad na raspolaganju stalno mora imati dovoljnu količinu vode. U prvom mjesecu života tele treba dnevno 8 - 10 litara tekućine na dan ako je temperatura do 25 °C. U prvim danima tele unosi dovoljne količine tekućine mlijekom ili mliječnim nadomjeskom. Međutim, problem je što se telad najčešće napajaju dvokratno, tako da su često žedni. Kad im se ponudi mlijeko ili mliječni nadomjestak sišu vrlo pohlepno (brzo), pa se zna dogoditi da se dio mlijeka izlije iz jednjakova žlijeba u burag. Posljedica su probavne tegobe, proljevi. Preporuka je da telad od prvog dana života ima vodu po volji iz automatskih pojilica. Tele prilikom odbija-

Teladi koja se hrani starterom kvalitetno sijeno treba ponuditi od sedmog tjedna starosti pa nadalje

nja od tekuće hrane mora konzumirati najmanje 1-1,5 kg startera na dan. Važno je napomenuti da telad koja će biti u hladnijim uvjetima treba odbijati od tekuće hrane kad je konzumacija startera nešto ve ća (oko 2 kg/dan).

Teladi koja se hrani starterom sijeno treba ponuditi od 7. tjedna pa nadalje. Pritom ono mora biti kvalitetno i ne smije kisnuti. Najbolje je teladi davati sijeno prvog otkosa dobroga botaničkog sastava (puno vrsta trava). Pravilno hranjenoj teladi od drugog mjeseca može se ponuditi i druga voluminozna hrana (paša, dobro provenuta i kvalitetna travna silaža te najbolja kukuruzna silaža).

Mljekarski list 1/2010.

Superkoncentrati u hranidbi

visokomliječnih krava

Hranidba krava, zbog kvalitete krmiva i visoke cijene krmnih smjesa, stočarima je objektivno vrlo osjetljivo i značajno područje, često i vrlo neizvjesno

Dr. sc. Stjepan Feldhofer

Mnogi gospodari proizvode ne samo osnovna voluminozna krmiva, što je temeljna obveza stočara, nego i dosta žitarica koje služe kao krmiva za ve će energetske potrebe u hranidbi krava. Posebice je to značajno ako postoje tehničke mogućnosti, radna snaga i obradive površine za takvu proizvodnju u okviru vlastita gospodarstva, a ponuđena cijena žitarica na tržištu dohodovno nije isplativa.

Korištenje vlastitih žitarica za stočnu hranu stočarima omogućava da na tržištu nabavljaju samo odgovarajuće dopunske krmne smjese (superkoncentrate) ili siro-

vine koje sadrže potrebne proteine, mineralno-vitaminske dodatke i druge hranjive tvari koje nedostaju u krmnim obrocima krava. Na taj se način mogu racionalnije iskorištavati domaće žitarice, povećati dohodak gospodarstva i isplativost žitarica preko stočarske proizvodnje, ali i proizvodnja mlijeka i mesa. Osobito je to nužno u kriznim razdobljima praćenima poremećajima na tržištu ovih sirovina, zbog niske otkupne cijene mlijeka, mesa i žitarica, a visokih cijena stočne hrane.

Tvornice stočne hrane

Potpune krmne smjese za krave sadrže između 55 i 65% žitarica, a ostalo su proteinske sirovine i mineralno-vitaminski dodaci

u manjim postocima, homogeno izmiješani u krmnim smjesama. Sve su to značajni sastojci za hranidbu krava, posebice grla s visokom proizvodnjom mlijeka koja su vrlo osjetljiva na stresne podražaje, neprikladno držanje i nepravilnosti hranidbe.

Za proizvodnju krmnih smjesa osposobljene su tvornice stočne hrane koje besprijekorno i odgovorno mogu proizvoditi različite potpune krmne smjese za sve vrste životinja i odgovarajuću proizvodnju. Stoga su s njima gotovo isključivo povezani svi veći proizvođači mlijeka i mesa, koji ovisno o vrsti i raspoloživim osnovnim voluminoznim krmivima (trave, travne i kukuruzne silaže, sijena i dr.) moraju nabavlja-

Mljekarski list 1/2010.

ti odgovarajuće krmne smjese značajne za održavanje dobrog zdravlja stoke i uravnoteženih krmnih obroka za visoku proizvodnju.

Muzne krave troše dnevno veliku količinu krmiva, od 20 do 25 kg suhe tvari krmiva po kravi dnevno - od čega je od 5 do 7 kg pa i do 10 kg skupih krepkih krmiva (koncentrata). Troškovi hranidbe krava općenito su vrlo visoki, čine oko 50% troškova proizvodnje mlijeka a 70% troškova proizvodnje mesa. Zbog toga često dolazi do sukoba interesa, jer stočari traže nižu cijenu koštanja stočne hrane kako bi postigli isplativost proizvodnje, a uz to su za visoku stočarsku proizvodnju potrebna i kvalitetna krmiva. Kvaliteta krmnih smjesa, međutim, uvjetovana je kvalitetom sirovina, što je obično praćeno i višom cijenom gotovih krmnih smjesa. Odmah se postavlja i pitanje gospodarske isplativosti davanja kvalitetnih krmnih smjesa, ali i koliko će kvaliteta utjecati na dobru uravnoteženost krmnih obroka, postizanje visoke proizvodnje, tržne kvalitete mlijeka, dobro zdravlje i plodnost krava. U gospodarskim krizama posebice se smanjuju tr-

žište i kakvoća stočne hrane. Proizvodnja i tržište gotovih krmnih smjesa, zbog nedostatka novca, većinom se ograničava na najnužnije potrebe većih proizvođača mlijeka i mesa, a tvornice stočne hrane dohodak pokušavaju ostvarivati većim prometom sirovina (uključujući i promet žitaricama) i cijenom miješanja veće mase potpunih krmnih smjesa. Zbog toga je interes tvornica stočne hrane ve ća proizvodnja mase gotovih potpunih krmnih smjesa, a ne dopunske krmne smjese (superkoncentrata).

Korištenje superkoncentrata

Dopunske krmne smjese koje se u manjim količinama daju s hranom na tržištu podnose višu cijenu i prodaju se u malim pakiranjima. Proizvode se stoga ve ćinom superkoncentrati za hranidbu i tov peradi, nešto manje za hranidbu svinja, i mogu se naći u maloprodaji na policama trgovina.

U takvim prilikama tvornice stočne hrane rijetko su spremne organizirano pomoći sirovinsku govedarsku proizvodnju mlijeka i mesa, kako bi stočari optimalnim tehnologijama i odgovarajućim dopunskim

Tablica 1: Dopunska krmna smjesa 30% : 70% kukuruzne prekrupe

Kukuruz

Potpune krmne smjese obično

sadrže između 55 i 65%

žitarica, a ostalo su proteinske sirovine i mineralno-vitaminski

dodaci koji se nalaze u manjim postocima

krmnim smjesama većih pakiranja koristili jeftinije vlastite krmne sirovine i vlastite žitarice.

Treba odmah napomenuti da jeftinija i isplativija stočarska proizvodnja na gospodarstvima, koja se temelji na vlastitim osnovnim krmivima i žitaricama uz korištenje dopunskih krmnih smjesa, nije suprotstavljena (kako se to obično misli) i ne smanjuje proizvodnju i promet potpunih krmnih smjesa neophodnih na većim farmama i u intenzivnoj stočarskoj proizvodnji. Dopunske krmne smjese tvornicama stočne hrane samo omogućavaju da na organiziranom tržištu povećaju proizvodnju i promet novih proizvoda - u obliku dopunskih krmnih smjesa za potrebe stočarstva na širem području obiteljskih gospodarstava.

*Daje se kao potpuna krmna smjesa sa 14 - 15% sirovih proteina

Tablica 2: Dopunska krmna smjesa 40% : 60% kukuruzne prekrupe

Kukuruz6051,604,81,262,100,010,120,070,7965,032

*Daje se kao potpuna krmna smjesa sa 16 - 17% sirovih proteina

Tablica 3: Dopunska krmna smjesa 50% : 50% kukuruzne prekrupe

Kukuruz5043,04,01,051,75

Sustav hranidbe goveda ve ćim dijelom vlastitim krmivima na gospodarstvu može biti poticaj za bolje iskorištavanje ratarskih površina u proizvodnji osnovnih voluminoznih krmiva i žitarica potrebnih za stočarsku proizvodnju. Na taj se način na vlastitu gospodarstvu mogu dobivati veće količine stočne hrane i jeftinija krmiva, što preko stočarske proizvodnje povećava obim rada i dohodak gospodara.

Osnovna krmiva iz vlastite proizvodnje (kukuruzna, travna silaža i sijeno) trebaju zadovoljavati osnovne životne potrebe krava (teladi i junadi u tovu), a mljevenim žitaricama krmnim se obrocima dodaje potrebna energija. Manja količina hranjiva koja još nedostaju u krmnim obrocima, kao što su proteini i određena količina mineralnovitaminskog dodatka, mora se kupiti na tržištu, a može se dobiti i u dopunskim krmnim smjesama.

Hranidba krava dopunskim krmnim smjesama (superkoncentratima) posebice odgovara stočarima

s manjim brojem krava ili farmama sa 10 do 30 pa i više krava (prosječne muznosti od 3500 do 7000 litara mlijeka godišnje). Riječ je o posjedima koji se ve ćim dijelom moraju oslanjati na vlastite obradive površine i proizvodnju silaže, a imaju i mogućnost intenzivnije vlastite proizvodnje žitarica ili jeftinije kupnje kukuruza u susjedstvu.

Uravnoteženi obroci

Mnogi stočari već sami uočavaju da neka hranjiva nedostaju u krmnim obrocima krava i povremeno kupuju krmne smjese ili neke sirovine kao proteinske (uljane sačme) i mineralno-vitaminske dodatke (premikse). Miješaju se s mljevenim žitaricama i tako se održava prosječna ili niža razina proizvodnje mlijeka, a stočari su uvjereni da su time kravama dali najnužnije i da su nešto uštedjeli na cijeni stočne hrane.

Krmne smjese ili pojedine sirovine koje manjkaju u krmnim obrocima krava, ili ako se dodaju nestručno i povremeno, obično ne

daju potrebne rezultate i nema pravog učinka. Uostalom, poznato je da krave moraju kontinuirano dobivati dobro uravnotežene krmne obroke sa svim hranjivim tvarima, bez značajnijih promjena u sastavu i kakvoći. Sve to stočare upućuje na redovito dodavanje odgovarajućih dopunskih krmnih smjesa.

Dopunske krmne smjese, za razliku od potpunih krmnih smjesa, sadrže manju količinu žitarica i proizvoda iz prerade žitarica. Sadržaj žitarica u dopunskim krmnim smjesama je tek od 28 do 30%, samo kao energetski nosač za proteine (uljane sačme i slične sirovine), mineralno-vitaminske dodatke (premikse) i druge hranjive tvari koje nedostaju u osnovnim i ukupnim krmnim obrocima krava.

Dopunske krmne smjese za krave visoke muznosti, prema vlastitoj speciﬁkaciji, moraju sadržati do 12% vlage, najmanje 30% sirovih proteina, od 1,5 do 2,0% kalcija (više uz kukuruznu silažu), najmanje 1,0% fosfora i 0,50% magnezija. Sirove

Tablica 4: Primjer krmnog obroka s osnovnim krmivima* i 9 kg krmne smjese (50% : 50%)** za krave proizvodnosti više od 35 do 40 litara mlijeka na dan

9,07,86171043822566,655,827,010,63867,032 Ukupno 51,022,8333404088734144,888,350,424,458159,211

Sadrži u ST%44,7614,6317,913,220,630,390,221,0716,974

*Osnovni krmi obrok: 2 kg sijena lucerne, 25 kg kukuruzne silaže, 15 kg sjenaže **Dopunska krmna smjesa 50% : 50% kukuruzne prekrupe - ukupno sadrži 19% sirovih proteina (tablica 3) Mljekarski list 1/2010.

*Daje se kao potpuna krmna smjesa s ukupno 19% sirovih proteina

Mljekarski list 1/2010.

vlaknine mogu sadržavati najviše od 7 do 9%, a veći postotak sirove vlaknine upućuje na to da krmna smjesa sadrži lošiju kvalitetu sirovina. Uz dopunske krmne smjese, krave moraju dobivati potrebnu energiju posebnim dodatkom mljevenih žitarica, koje treba izmiješati prije hranidbe. Veće su potrebe energije naročito uz hranidbu travom i travnom silažom (sjenažom), a manje uz kukuruznu silažu - kao osnovnim voluminoznim krmivom.

Dodavanjem navedene dopunske krmne smjese sa 30% sirovih proteina, u količini 30, 40 ili 50% s odgovarajućom količinom mljevenih žitarica, dobivaju se mješavine koje se kao potpune krmne smjese mogu dodavati uz osnovna voluminozna krmiva (travu, travnu i kukuruznu silažu, sijeno i sl.). Tako dobivene krmne smjese mogu služiti kao dopuna krmnim obrocima krava za odgovarajuću mliječnost (tablice 1, 2 i 3)

Mješavina dopunske krmne smjese (sa 30% sirovih proteina) i kukuruzne prekrupe u omjeru 30%:70% odgovara potpunoj krmnoj smjesi sa 14-15% sirovih proteina. Daje se kravama niže i srednje muznosti uz travnu i kukuruznu silažu u koli čini 2-5 kg po kravi/dan, a kravama srednje i više muznosti (3500-6000 litara mlijeka godišnje) 6-7 kg po kravi/dan (tablica 1).

Mješavina dopunske krmne smjese (sa 30% sirovih proteina) i kukuruzne prekrupe u količinskom omjeru 40% : 60% može poslužiti kao potpuna krmna smjesa sa 1617% sirovih proteina za krave srednje i više muznosti, a daje se uz travnu i kukuruznu silažu kravama muznosti od 6000 do 7000 litara mlijeka godišnje (tablica 2).

Krave visoke muznosti svrstane u proizvodne skupine mogu koristiti predloženu dopunsku krmnu smjesu (sa 30% sirovih proteina) izmiješanu s kukuruznom prekrupom i u omjeru 50% : 50%, što daje potpunu krmnu smjesu sa 19,0% sirovih proteina i sadržaj energije oko 7,448 MJ NEL (1,182 H.j.) (tablice 3 i 4).

Uz proizvodnju osnovnih krmiva - travne i kukuruzne silaže, posebice je značajna proizvodnja kukuruza, koji se na različite načine može koristiti kao energetsko i dopunsko krmivo u krmnim obrocima krava. Mljeveno ili zgnječeno zrnje kuku-

Tablica 5: Dopunske krmne smjese izmiješane s kukuruznom prekrupom

1,0 kg/dan do 15 litara mlijeka

2,0 kg/dan od 15 do 20 litara mlijeka

5,0 kg/dan od 20 do 25 litara mlijeka

7,0 kg/dan od 30 do 35 litara mlijeka

9,0 kg/dan više od 35 do 40 litara mlijeka (tablica 4)

Proizvodnjom vlastite stočne hrane dobivaju se jeftinija krmiva, bolje se iskorištavaju ratarske površine i povećava dohodak gospodara

ruza može se koristiti kao energetski dodatak uz dopunske krmne smjese - sušeno ili silirano. Kao zamjena za 1 kg suhog zrna kukuruza može se davati 1,23 kg mljevenoga vlažnog ili siliranoga zrnja kukuruza. Pritom treba mijenjati i omjer dopunske krmne smjese u odnosu na suhu tvar mase vlažnog kukuruza, ali i obratiti pozornost na nedostatak vitamina E u vlažnom zrnju kukuruza.

U istu svrhu kao zamjena može poslužiti i mljeveni kukuruzni klip, ali pritom treba računati s nižom energetskom hranidbenom vrijednošću krmnih obroka (20-23% manja hranidbena vrijednost - zbog oklaska).

Na kraju ističemo, ako se daje dopunska krmna smjesa izmiješana sa svježim vlažnim zrnjem kukuruza ili sa silažom zrna kukuruza, uvijek ih treba miješati neposredno prije hranidbe. Tako izmiješana smjesa ne smije dugo ležati na hrpi, jer se zbog vlage lako zagrijava, brzo kvari i može izazvati teže zdravstvene posljedice kod životinja.

Mljekarski list 1/2010.

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

Iz loše krme ni jedna krava ne može proizvesti puno

mlijeka

Od presudnog je značaja dobro razumjeti proizvodnju voluminozne krme i njezinu vezu, ali i značajan utjecaj na proizvodnju mlijeka

Mr. sc. Sre ć ko Ladišić

Kroz godinu u vrijeme dugoga dana i vegetacije ostaje tako malo slobodnog vremena za obitelj, a kamoli za čitanje stručnih knjiga i časopisa, pa među ostalim i Mljekarskog lista. Zato je tijekom zime ipak na raspolaganju više vremena za stručnu literaturu, stručna predavanja i savjetovanja, te detaljno čitanje stručnih članaka objavljenih u Mljekarskim listovima od siječnja do prosinca prošle ali i ostalih godina. Stručni članak nije vijest koja zastarijeva.

U prošlim brojevima uglavnom sam pisao o tehnologiji i kvaliteti voluminozne krme, sjenaži, silaži i sijenu, kao bazi proizvodnje mlijeka. Mnogi naši stočari misle da je baza uspješne proizvodnje mlijeka dobra smjesa i dobra genetika,

odnosno krave koje u tijeku godine mogu proizvesti više od 7000 litara mlijeka. Nažalost, ni jedna krava iz loše krme ne može proizvesti puno mlijeka. Znam mnogo slučajeva gdje su uvezene junice kao prvotelke na lošoj krmi i nepotpunim obrocima dojile dnevno i više od 40 litara mlijeka. I kakve su posljedice?

Da, najveći je problem u proizvodnji mlijeka loša ili nepotpuna voluminozna krma i nepotpuni obroci. Lošu voluminoznu krmu moguće je popraviti - popuniti smjesom ili koncentratom. Nažalost, to košta i znatno poskupljuje proizvodnju. Smjesa ili koncentrat služe uglavnom za proizvodnju većih količina mlijeka od maksimalno mogućih koje krava može proizvesti iz pojedene voluminozne krme, a manjim dijelom za popunu

ili samo balansiranje onih komponenti hranjivih tvari koje nedostaju u voluminozi. Što to znači? Voluminozna krma, sjenaža kao glavni dio obroka mora biti odlične do najmanje vrlo dobre kvalitete. Kod proizvodnje kukuruzne silaže obično se ne može toliko pogriješiti kao kod proizvodnje sjenaže.

Izbalansiran obrok

Dobrom kombinacijom sjenaže i silaže nastojimo što bolje izbalansirati voluminozni dio obroka, bjelančevine + energija + minerali (pepeo). Ovo nam govore kemijske analize krme. Na temelju kemijske analize krme i određivanja koliko sjenaže a koliko silaže, određujemo dnevni obrok krava. Ako su potrebne neke manje izmjene, dodajemo smjesu s posebno za to odabranim komponentama.

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

Sada u zimsko vrijeme možemo se više posvetiti stručnoj literaturi, zimskim predavanjima, analiziranju prošle godine, te planovima za proljeće i ljeto

Krava bi iz voluminozne krme trebala najprije podmiriti uzdržne potrebe te proizvesti do 23 litre mlijeka u vrhu laktacije, što u 305 dana laktacije iznosi oko 5000 litara. Mnogi kažu - nemoguć e. Kako je onda moguć e da krave mogu dnevno proizvesti 40-50 i više litara mlijeka? Svi bi htjeli krave i genetiku za najmanje 9000-12.000 litara u laktaciji. Koliko bi onda krava trebala dnevno jesti smjese –koncentrata za takvu proizvodnju?

Probajte izračunati sami. Prošli mjesec, kada smo radili kalkulacije troškova za proizvodnju mlijeka, jedan farmer s više od 100 krava, re č e: “Kod mene su bili struč njaci koji su po DLG tablicama izračunavali obrok za krave i po DLG tablicama krava iz voluminoze može proizvesti samo 12 litara mlijeka dnevno”. Iz koje voluminozne krme?!

Mljekarski list 1/2010.

Tablica 1: Proizvodnja mlijeka u standardnoj laktaciji

305 dana Mjeseci laktacije i prosje čna dnevna proizvodnja mlijeka 12345678910

Što nam dnevna proizvodnja mlijeka u prvom i drugom mjesecu laktacije govori o kvaliteti voluminozne krme? Koliko mlijeka naše krave proizvode iz voluminoze, a koliko dnevno trebamo smjesekoncentrata po kravi za odre đenu proizvodnju?

Voluminoza i krmna smjesa

Pogledajmo laktacijsku tablicu (tablica 1) u kojoj su vrijednosti do 6000 tisuća litara po kravi godišnje. Kada bi hrvatska prosječna proizvodnja mlijeka po kravi godišnje bila barem 5000 litara. Ovu ta-

blicu trebao bi imati svaki proizvođač mlijeka. Uočit ćemo da 12 litara mlijeka dnevno samo iz voluminozne krme osigurava godišnju proizvodnju 3000 litara po kravi. To znači, ako uzmemo da je 1 kg smjese = 2 litre mlijeka, za proizvodnju 6000 litara godišnje po kravi treba nam 1500 kg smjesekoncentrata, za proizvodnju 7000 litara 2000 kg smjese, za 8000 litara 2500 kg smjese, a za 9000 litara 3000 kg. Koliko pri ovakvoj voluminoznoj krmi za određenu proizvodnju mlijeka godišnje trebate osigurati smjese, ako na farmi imate 10

Tablica 2: Voluminozna krma sastavljena od sjenaže i silaže za proizvodnju 12 litara mlijeka dnevno u vrhu laktacije*

Mljekarski list 1/2010.

krava, 30, 50, 60 i 100 krava pogledajte u tablici 2.

Pojasnimo podatke iz tablice 3!

Samo na 30 krava za proizvodnju 7000 litara po kravi treba osigurati 6 vagona smjese, a za 100 krava 20 vagona smjese. U pitanju su hranjive tvari koje trebamo da bismo osigurali proizvodnju mlijeka od 7000 litara po kravi godišnje. Za proizvodnju i spremanje voluminozne krme potrošili smo vrijeme i novac, i vrlo često u toj voluminoznoj krmi spremimo i do 50% manje hranjivih tvari nego što smo zaista mogli. E, sada samo treba nabaviti mikser prikolicu i izračunati koliko smjese treba kupiti i pripremiti za određenu proizvodnju mlijeka. Iz ove tablice orijentacijskih vrijednosti, s dobrom voluminoznom krmom za 100 krava i prosječnom proizvodnjom od 7000 litara po kravi trebamo gotovo 100 tona ili 10 vagona smjese manje.

Preporuke savjetnika

Moja je zadaća kao terenskog agronoma i vašeg savjetnika da u spremljenoj voluminoznoj krmi spremite što više hranjivih tvari za proizvodnju mlijeka, tako da te hranjive tvari ne morate kupovati u smjesi - koncentratu kako biste namirili taj manjak u proizvodnji mlije-

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

ka do 5000 litara. Za daljnju veću proizvodnju do 6000, 7000, 8000, 9000 morate kupiti hranjive tvari u koncentratu - smjesi. Što manje novca morate izdvojiti za plaćanje smjese za proizvodnju mlijeka do 5000 litara, to će proizvodnja biti jeftinija i ostvarit ćete veću zaradu. Prikažimo to još jednom: proizvodnja mlijeka do 5000 • litara samo iz voluminozesjenaže i silaže, proizvodnja od 5000 do 9000 • litara samo iz koncentratasmjese, Što trebamo činiti sada, tijekom zime?

Svakako trebamo više uzoraka sjenaže za svaki otkos posebno, ali i barem dva uzorka za silažu i sijeno ako ga upotrebljavamo u hranidbi (sijeno spremljeno od četvrtog otkosa potkraj lipnja ili početkom srpnja). Trebamo ih odnijeti na kemijsku analizu, da se utvrdi i vidi kvaliteta krme, odnosno utvrdi koliko je u voluminoznoj krmi hranjivih tvari, bjelančevina, energije (vlakana), te pepela (minerala). Dobivene rezultate trebamo usporediti sa standardnim vrijednostima odlične ili barem vrlo dobre voluminozne krme, pa napraviti plan pravodobne košnje za proljeće.

Sjenaža sadrži više bjelančevina i mineralnih tvari (pepela), a manje energije, dok silaža sadrži puno manje bjelančevina i mineralnih tvari, a više energije

Već sada trebamo ugovoriti ekipe i potrebne radnike i sastaviti raspored košnji i siliranja unutar strojnog prstena ili “kompanije” od tri do pet farmera. Sve mora biti unaprijed dogovoreno, ako treba i zapisano, da poslije ne bude svako sebi pa polako, kada se stigne. Znači, svi strojevi i priključci moraju biti servisirani i pripremljeni, nabavljeni oni rezervni dijelovi koje najčešće trebamo, i to najkasnije do 10. travnja. Vrijeme prvog otkosa, ovisno o vremenu, prispijeva već od 10.do 20., najkasnije 30. travnja.

Vrlo važno!

Najprije se sprema sjenaža pa se tek onda ide u sjetvu kukuruza. Kukuruz, odnosno kukuruzna silaža u uvjetima sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije ne može biti, niti smije biti zastupljen više od 30 do najviše 40% udjela u voluminoznoj krmi. Sjenaža trava i lucerne mora sačinjavati 60-70% voluminozne

Tablica 3: Voluminozna krma sastavljena od sjenaže i silaže za proizvodnju 20 litara mlijeka na dan u vrhu laktacije*

Laktacija

Broj krava u laktaciji - proizvodnji

*to je 5000 litara mlijeka u 305 dana laktacije **1 kg smjese = 2 litre mlijeka

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

krme. U hrvatskom govedarstvu i proizvodnji mlijeka nikada nije bila upitna energija. Hrvatske simentalke, krave i junice, uvijek su bile debele i pune loja odnosno masti. Puno kila, malo litara mlijeka. Na krmi od kasno košenog sijena i kukuruznoj silaži - malo bjelančevina i pepela (minerala) a puno energije, nismo ni mogli dobiti veću prosječnu proizvodnju od 3500 litara po kravi i niže. Uvijek su upitne bile bjelančevine, odnosno proteini i minerali.

Iskustva s terena

Prije točno 20 godina u prvoj polovici svibnja vodio sam skupinu proizvođača mlijeka, agronoma i veterinara na stručni izlet od tjedan dana u Nizozemsku. U nedjelju ujutro prelazili smo nizozemsku granicu i vozili se skroz na sjever preko cijele Nizozemske i Frizije. Svuda oko nas bili su travnjaci (livade) s pregonskim pašnjacima i parcelama za košnju. Trava je bila niska (sjeverno je to područje), niti jedna parcela nije bila još pokošena. U ponedjeljak oko podneva, pak, u Nizozemskoj nije bilo traktora koji nije bio u košnji. Idućeg dana isto tako. Svaka dva do tri sata trava se natresala rastepačima. Tijekom srijede, četvrtka i petka noću nismo mogli spavati od buke po selima u kojima smo obilazili farme, jer su sjenažu spremali i danju i noću. U subotu ujutro sa Sjevernog mora krenuli smo preko Nizozemske prema njemačkoj granici. Kroz cijelu Friziju i Nizozemsku više nije bilo niti jednog nepokošenog travnjaka - livade, sva je sjenaža bila pospremljena.

Sve sjenaže podjednake su vrijednosti - proteini, vlakna, pepeo, brzina i lakoća probavljivosti = visoka proizvodnja mlijeka. Nizozemci ne čekaju, jer tako diktira suvremena tehnologija proizvodnje sjenaže

Cilj svih priprema i dogovora tijekom zime pravodobna je prihrana travnjaka i pravodobna košnja prvog otkosa - sve treba biti spremno i u iščekivanju prvoga lijepog vremena od nekoliko dana

koja ne smije sadržavati manje od 16% proteina u suhoj tvari, ili 160 grama proteina u 1 kilogramu suhe tvari. Za 1 litru mlijeka krava iz krme treba imati na raspolaganju 85 grama bjelančevina. I gotova priča. Za tri do četiri tjedna ide se ponovno u košnju - žetvu hranjivih tvari koje treba pretvoriti u mlijeko. U Nizozemskoj se farmeri dogovaraju i zajednički rade, to im je u krvi, to im je osiguralo opstanak i razvoj.

Sada u siječnju i veljači trebate se dogovoriti tko će kome pomoći i kako ćete zajednički raditi. Onaj tko ima traktor a nema krave, s njim se sada trebate dogovoriti da dođe u košnju kada za košnju bude vrijeme, a ne da mu traktor stoji pod šupom.

Postavljam pitanja - isplati li se na lošoj krmi visoka proizvodnja mlijeka i nabavka visoko produktivne genetike - junica (prvotelke)?

Zašto europski, američki i izraelski farmeri krmu daju na kemijsku analizu dvaput mjesečno ili tjedno, odnosno četiri puta mjesečno? Možemo li se stvarno igrati sa skupom visoko produktivnom genetikom?

Prvotelka iz Austrije, Njema č ke, Nizozemske dojila je kada se otelila 42 litre i više, a sada ve ć godinu dana ne ostaje bre đa. Da, davala je najmanje 15-20 litara mlijeka iz rezerve koju je imala u sebi i koju je donijela sa sobom. Možemo li stvarno proizvoditi lošu sje-

Mljekarski list 1/2010.

nažu i baviti se proizvodnjom mlijeka? Ako ne vjerujete meni, a ima i takvih koji mi ne vjeruju, pitajte prof. dr. Darka Grbešu s Agronomskog fakulteta, pa da vam on pokaže liste kemijskih analiza voluminozne krme iz Njema č ke, Francuske, Italije, Engleske, Kanade i SAD-a. Odakle nabavljamo genetiku i junice?

Uvrstite u tablicu hranidbene vrijednosti voluminoznog obroka (sjenaža i silaža) i to pomnožite s litrama mlijeka - 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23 litre mlijeka iz voluminoznog dijela obroka. Izračunajte koliko vam još treba smjese da bi krava proizvela odre đenu koli činu mlijeka.

Temelj proﬁtabilnosti

Nadam se da ćete na temelju ovih orijentacijskih vrijednosti shvatiti važnost proizvodnje odlične ili barem vrlo dobre voluminozne krme. Na suvremenoj (ispravnoj ili dobroj) tehnologiji temelji se europska i svjetska proﬁtabilnost proizvodnje mlijeka. Pogledajmo to ipak u tablici 3 s proizvodnjom 20 litara mlijeka iz voluminoznog dijela obroka, sjenaže i silaže.

Za uzdržne potrebe krave teške 650 kg dnevno trebamo 500 grama bjelančevina. Za svaku litru mlijeka sa 4% mliječne masti i 3,4% proteina iz krme trebamo 85 grama bjelančevina.

Probavljivost vlaknine prije cvatnje iznosi 81%, a 65% poslije cvatnje. Prvi otkos u vlatanju, udio vlaknine u suhoj tvari je 213 grama ili 21,3%, a probavljivost te vlaknine je 81%. Poslije cvatnje suha tvar sadrži 349 grama ili 34,9% sirove vlaknine, a probavljivost se smanjuje na 65%, što zahtijeva dodatne količine smjese koju treba kupiti. O ovome bi trebalo dobro razmisliti!

Mljekarski list 1/2010.

KALENDAR RADOVA

Siječanj

Dr. sc. Darko Uher

Usiječnju su njive obično zaštićene snježnim pokrivačem, a zbog kolebanja temperatura (noću vrlo niske, danju sunčano) stvara se ledena pokorica koju je poželjno razbiti. Ako u siječnju ne padne snijeg i izostanu niske temperature, nastavljaju se jesenski radovi - zimska brazda uza zaoravanje mineralnih gnojiva (uree, fosfornih i kalijevih) i stajnjaka. Ako zatopli, ispušta se voda koja leži na njivi. Sastavljaju se planovi proljetnih i ostalih radova tekuće godine. Nabavlja se materijal za proljetnu sjetvu: sjeme, gnojiva, zaštitna sredstva, rezervni dijelovi i ostalo. Pregledavaju se uskladišteni proizvodi (stočna repa, stočna mrkva, krumpir u trapovima) i po potrebi utopljavaju.

Gnojidba

U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo poljoprivredne površine može gnojiti stajskim gnojem do odre đenih granič nih vrijednosti primjene dušika: 210 kg/ha dušika (N), dopuštena primjena u po č etnom č etverogodišnjem razdoblju te 170 kg/ha dušika (N), dopuštena primjena nakon isteka č etverogodišnjeg razdoblja. Stajski gnoj treba primjenjivati tako da se gubici dušika smanje na

najmanju mogu ću mjeru. U cilju smanjivanja gubitaka dušika, u primjeni stajskoga gnoja treba znati: gnojidba stajskim gnojem provodi se tako da se sprije či hlapljenje amonijaka, a pritom treba voditi računa u kojem je stadiju vegetacija, o vremenskim razmacima, posebno temperaturi i vlažnosti zraka te osunč anosti - na nezasijanim površinama stajski gnoj treba što prije unijeti u tlo, jednakomjerno rasporediti po površini tla, a gnojovku prije gnojidbe promiješati. Radi smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem (volatizacija), zabranjena je gnojidba gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama, bez obzira na pokrov, i to od 1. prosinca do 1. ožujka; gnojidba gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja do 1. rujna; gnojidba krutim stajskim gnojem na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja do 1. rujna; gnojidba mineralnim gnojivima s nitratnim dušikom na svim poljoprivrednim površinama od 1. studenoga do 1. veljač e, a iznimno je dopuštena primjena urea amonijevog nitrata (UAN) po žetvenim ostacima (Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva, NN 163/03, 40/07).

Agrometeorološka prognoza

Mr. sc. Dražen Kauč ić

Od 1. do 15. siječnja

Vjerojatno će u cijeloj Hrvatskoj biti toplije od prosjeka.

Oborine će biti u okvirima prosječnih višegodišnjih vrijednosti ili ponegdje tek nešto veće.

Obrada tla bit će teška, dok se u nizinama vrlo vjerojatno neće moći obavljati.

Od siječnja do ožujka…

Srednja temperatura zraka tijekom razdoblja siječanj/ožujak bit će u okvirima prosje čne višegodišnje vrijednosti ili možda malo i viša. No, to ipak ne znači da neće biti dana s minimalnom temperaturom zraka nižom od 0 °C.

Očekujemo da će količine oborina biti malo veće ili oko prosječnih višegodišnjih vrijednosti.

Tijekom razdoblja sije č anj/ožujak 2009. godine tlo je na 5 cm dubine bilo toplije od višegodišnjeg prosjeka, i to u Osijeku 0,4 °C, Pazinu 0,5 °C, Gospiću 0.6 °C, Zadru 0,7 °C , a u Zagrebu - Maksimiru 0,8 °C. Vrlo je vjerojatno da će i ove godine tlo biti toplije, ali koliko ne možemo toliko unaprijed znati.

Zoran Bašić , dipl. ing.

Hrvatska mljekarska udruga nastavila je u kontinuitetu održavanje tematskih predavanja u sklopu Škole praktične nastave u 2009. godini. Tako je u studenome održano predavanje oekonomici i troškovima proizvodnje mlijeka, u kojem je prof. dr. sc. Zoran Grgić iznio pregled ﬁksnih i varijabilnih troškova u proizvodnji mlijeka, ali i preporuke na koji je način moguće postići uštede, odnosno njihovo racionalno smanjenje. Slijedom navedenog, 9. prosinca održano je i predavanje “Racionalizacija troškova proizvodnje krmnog obroka za mliječne krave”, u kojem su se naši cijenjeni stručnjaci i predavači s Agronomskog fakulteta osvrnuli na proizvodnju voluminozne krme, ali i sve čimbenike na temelju kojih je moguće rentabilnije proizvesti mlijeko. Tako je prof. dr. sc. Josip Leto u svom predavanju “Jeftina voluminozna

U uvjetima svjetske recesije i niskih cijena mlijeka, svaka ušteda na gospodarstvu je značajna

krma - temelj rentabilne mljekarske proizvodnje” naglasak stavio na gnojidbu površina na kojima se proizvodi voluminozna krma, ali i na potrebu sjetve kultura koje tlo obogaćuju hranjivima. Jedan od značajnih načina snižavanja troškova u proizvodnji voluminozne krme svakako je i sjetva mahunarki i smjesa mahunarki i trava, poznatijih kao DTS, odnosno TDS, umjesto travnih vrsta koje zahtijevaju intenzivnu gnojidbu. Rezultat je ušteda i novca i vremena na gospodarstvu.

Preporuke stručnjaka

Dr. sc. Darko Uher obradio je krmnu bazu kao osnovicu za sastavljanje obroka mliječnih krava, preporučivši pritom kojim krmivima valja hraniti visoko mlije čne krave, a koja se mogu proizvesti na vlastitu gospodarstvu u optimalnim rokovima, i dakako, uz racionalnu potrošnju gnojiva. Na ovo se izlaganje vezao mr. sc. Goran Kiš, iznijevši preporuke i hranidbene vrijednosti voluminoznih krmiva u obroku krava. Kako svaka proizvodnja sadrži i svoj ekonomski element, završno izlaganje o ekonomičnosti stočne hrane na gospodarstvu iznio je prof. dr. sc. Zoran Grgić, istaknuvši ekonomske parametre i opravda-

Mljekarski list 1/2010.

Održana škola praktične nastave

nost sjetve preporučenih kultura, odnosno korištenje preporučenih obroka.

Predavanja su kao i inače bila namijenjena proizvođačima mlijeka, stručnim savjetnicima i organizatorima otkupa mlijeka u mljekarama sa svrhom poticanja razmišljanja opotrebi racionalizacije troškova, osobito u ovome teškom vremenu za proizvođače mlijeka, u kojem bilježimo kontinuirani pad proizvođačke cijene mlijeka i rast cijena inputa u proizvodnji mlijeka. Proizvođači mlijeka upozoreni su na potrebu rezanja troškova u proizvodnji, ali i potrebu povećanja postojeće razine proizvodnje, kako količinom tako i kvalitetom, kako bi osigurali konkurentnost na tržištu ali i stalan dohodak svoga gospodarstva.

Svakako vrijedi istaknuti da su održana predavanja izazvala i pozornost medija, pa je prilog o njima objavljen i u nedjeljnoj emisiji HTV-a “Plodovi zemlje”, čijoj ekipi zahvaljujemo na uloženom trudu i objektivnoj pripremi priloga. Ovim ih putem pozivamo da i ubuduće proizvođačima mlijeka zajednički ukažemo kako je njihov posao, iako težak, veoma značajan za hrvatsku poljoprivredu ali i gospodarstvo općenito.

DOGA

Mljekarski list 1/2010.

Međunarodni trening o mastitisima i laminitisima

Predavači su bili ugledni sveučilišni profesori i članovi Ecolabova tima za područje agri-poslovanja

Tvrtka Ecolab d.o.o. iz Zagreba organizirala je potkraj prosinca u zagrebačkom hotelu Aristosu edukacijski trening s međunarodnim sudjelovanjem.

Prof. dr. sc. Petra Winter s bečkog instituta Mödling održala je veoma zanimljivo predavanje o posljednjim spoznajama o mastitisima, popraćeno vlastitim istraživanjima, a prof. dr. sc. Josip Kos sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta pozornost je zaokupio aktualnostima o laminitisima, s osvrtom na ne baš sjajnu situaciju u hrvatskom govedarstvu. Mr. Gilbert Bardoneschi iz Ecolabova razvojnog centra u Parizu, pak, predstavio je uz postoje će i još dva nova proizvoda koja će upotpuniti ponudu na hrvatskom tržištu, kako bi hrvatski proizvođači mlijeka imali mogućnost korištenja svih najboljih proizvoda tvrtke Ecolab d.o.o. koja se već koriste u cijelom svijetu.

ANJA

Među osamdesetak sudionika, uz prof. dr. sc. Vlatka Rupića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, sve referente tvrtke - DUKAT d.d., KIM d.d. i SIRELA d.d., djelatnike Ecolabovih ovlaštenih distributera za područje Hrvatske, tvrtki DALBO d.o.o. i BANESTRA d.o.o., u radu skupa sudjelovala je i većina značajnijih proizvođača mlijeka ili predstavnika s područja Hrvatske, Slovenije, BiH te Srbije. Prema riječima sudionika, trening je ocijenjen visokim ocjenama zbog organizacije i odabranih tema. Skup je završio zajedničkim ručkom u hotelu. Riječ je o samo jednoj od aktivnosti ove tvrtke, koja je u posljednjih 11 godina uložila velik trud kako bi uz savjete stručnjaka i uporabu sredstava za higijenu vimena i muzne opreme pomogla u postizanju najviše kvalitete mlijeka, koja se prema svim mjerilima uspješno približila europskom standardu.

SUHUH će biti organizator 9. konferencije izvršnih direktora, tajnika i menadžera europskih holstein saveza 2010. godine u Zadru

Željko Picig, ing., HPA

Središnji savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH ) u srpnju 2009. godine postao je član Europskog holstein saveza, a u listopadu i član Svjetskog holstein saveza. Zbog uspješnog sudjelovanja u međunarodnim aktivnostima vezanima za uzgoj, razvoj i promociju holstein pa-

smine u svijetu, SUHUH će biti domaćin 9. konferencije izvršnih direktora, tajnika i menadžera europskih holstein saveza od 14. do 17. lipnja 2010. godine u Zadru. Dobivanjem ove organizacije SUHUH-u je pruženo povjerenje zbog konstantnog napretka saveza i holstein pasmine u RH (stručnoga, tehničkoga i organizacijskog) od strane Europskog holstein saveza (EHRC).

Mljekarski list 1/2010.

Nova dika Velebita

U Otočcu je iz sredstava SAPARD programa i Mjere 6 Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja otvoren novi pogon Sirane Runolist

Zoran Bašić , dipl. ing.

Idilično ličko mjesto Otočac, okrunjeno tajanstvenom Gackom i surovim nepreglednim Velebitom, 27. rujna 2009. godine dobilo je još jednu diku i ponos - na veselje mnogobrojnih siroljubaca otvoren je novi pogon Sirane Runolist. Naime, nakon 18 godina poslovanja u Krasnu, gdje su se proizvodili vrhunski kravlji i ovčji sirevi nagrađeni na mnogim državnim i međudržavnim izložbama i ocjenjivanjima, svečano je otvorena i nova sirana u Otočcu, kao logičan slijed dugogodišnjeg

Otvorenje novog pogona sirane

Runolist u poslovnoj zoni

Otočac zapravo je ostvarenje “ličkog sna”

truda i rada te realnih razmišljanja vrijedne, a danas nadaleko poznate obitelji Tomaić. Njihova je sirana danas prepoznatljiva po višestruko nagrađivanim sirevima - Velebitskom i Krasnarskom, dakako i ne manje poznatom ličkom škripavcu te kravljoj skuti. U novootvorenom pogonu u Otočcu dnevno će se prerađivati do 10 tisuća litara mlijeka proizvedenog na nepreglednim velebitskim pašnjacima, na farmama vrijednih i ponosnih Ličana.

Prepoznatljivost na tržištu

Nova sirana nalazi se u otočkoj poslovnoj zoni i od velikog je značaja za Grad Otočac i Ličko-senjsku županiju, složili su se ličko-senjski župan Milan Jurković, načelnik Odjela za stočarsku proizvodnju MPRRR-a dr. sc. Ivan Jakopović te otočki gradonačelnik Mario Barković, koji su svečano otvorili novi pogon, uz blagoslov otočkog žu-

pnika Tomislava Šporčića. Prije svečanog otvorenja novog pogona održani su i 4. dani sira pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, na kojoj su se po prvi put zajedno predstavili sirari i vinari. Kako je istaknuo gradonačelnik Barković, može se očekivati svesrdna podrška lokalne zajednice, kako bi ova manifestacija postala tradicionalna i dostojno predstavljala ovaj kraj. Obitelj Tomaić je s proizvodnjom sira započela u Krasnom Polju na Velebitu 1992. godine, i to sa 70 litara dnevno. Proizvodnja je postupno rasla, sirevi su osvajali svoje mjesto na tržištu, a 2003. godine otvoren je pogon u kojem je prerađivano 2500 litara i zaposleno deset radnika. Zbog značajne prepoznatljivosti robnih marki sirane Runolist, zahtjevi tržišta porasli su tako da je povećanje kapaciteta bilo neminovno. Ipak, razvoja ne bi bilo bez podrške i ustraj-

Mljekarski list 1/2010.

nosti cijele obitelji, rekao je na otvorenju vlasnik Vladimir Tomaić, koji je s ponosom mnoštvu uzvanika pokazao novi pogon. “Veliki je to korak i za našu proizvodnju, ali i za ovo područje. Realizirali smo svoj životni san. Napravili smo pogon za diku Otočca, turisti su dobro došli i imat će što vidjeti”, istaknuo je Tomaić i dodao kako je ovim povećanjem preradbenih kapaciteta otvorena mogućnost daljnjeg razvoja proizvodnje mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, kojima je ovo zapravo dodatan poticaj za siguran plasman sirovine.

Izgradnja novoga pogona podržana je iz Mjere 6 Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja sa 600 tisuća kuna. Ministarstvo regionalnog razvoja također je podržalo investiciju sa 950 tisuća

kuna, a Tomaići su prihvatili i europski izazov - SAPARD program, koji omogućava povrat čak pola investicije, ali čiji je uvjet veoma visok standard u proizvodnji.

I ovaj put priča o polju, kravi i mlijeku sretno se nastavila i uljepšala snove kako zaljubljenika u velebitske proplanke tako i zaljubljenika vrhunskoga sira.

Proizvođači mlijeka mogu biti sigurni u dugoročan plasman “bijeloga zlata” i da će vrhunski sirevi proizvedeni od mlijeka njihovih krava dostojno predstavljati ličke krajeve

DOGAĐANJA

Novi program u svrhu razvoja poljoprivrede

Korisnici IPARD programa mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sustavu PDV-a, obrti i tvrtke

Tugomir Majdak, dipl. ing., Uprava za održivi razvitak seoskog prostora

Procesom pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji postaju dostupni različiti pretpristupni fondovi. U okviru IPA fonda za Republiku Hrvatsku samo do 2013. godine raspoređeno je 590 milijuna eura. IPARD, kao nastavak SAPARD-a, jedan je od programa EU koji također stoji na raspolaganju Republici Hrvatskoj u razdoblju koje slijedi, a usmjeren je na ruralni razvoj i unaprjeđenje i razvoj poljoprivrede.

Glavni cilj IPARD programa je unapređivanje poljoprivrednog sektora uz pomoć poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda, a ima tri prioriteta: poboljšanje tržišne efikasnosti i • provedbe EU standarda, pripremne aktivnosti za • provedbu poljoprivrednookolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja (LEADER-a), razvoj ruralne ekonomije.

• Svaki od prioriteta uključuje određene mjere i podmjere koje su dije-

Glavni cilj IPARD programa je unapređivanje poljoprivrednog sektora uz pomoć poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda

lom identične mjerama koje su se provodile u okviru SAPARD-a.

U sklopu mjere 101 “Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice” omogućeno je ulaganje u sektore mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, peradarstva, proizvodnje kokošjih jaja, voća i povrća te uljarica i žitarica.

U mjeri 103 “Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice” dopuštena su ulaganja u sektore mljekarstva, mesa, ribarstva, prerade voća i povrća, te sektor vinarstva i maslinovog ulja. Korisnici IPARD programa, ovisno o mjeri, mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sustavu PDV-a, obrti i tvrtke, što znači da ograničenja u tom smislu ne postoje.

Potpore za mjeru 101 iznose 50% (u nekim slučajevima i do 75%) od iznosa ukupno dopuštenih ulaganja, s tim da minimalna ukupna vrijednost ulaganja po projektu iznosi 13.500 eura (oko 100.000,00 kn), dok maksimalna ukupna vrijednost ulaganja po korisniku kroz vrijeme trajanja IPARD-a iznosi 900.000 eura (oko 6,57 milijuna kn), osim u sektoru jaja, gdje gornja granica može iznositi do 2.000.000 eura (14,6 milijuna kn).

Minimalna ukupna vrijednost prihvatljivih ulaganja po projektu unutar mjere 103 iznosi 33.800 eura (250.000,00 kn), dok je maksimalna ukupna vrijednost pri-

hvatljivih ulaganja po korisniku u okviru vremenskog okvira IPARDa ograničena na 3,000.000 eura (21,900.000,00 kn), od kojih ukupna ulaganja u sektor maslinovog ulja ne mogu prelaziti 500.000 eura (3,650.000,00 kn). Iznos javne potpore bit će do 50% ukupnog prihvatljivog ulaganja u projekte.

Dopušteno je maksimalno pet prihvatljivih ulaganja po korisniku, s tim da je prijavu za sljedeće ulaganje moguće predati samo nakon izvršene isplate za prethodno ulaganje. Troškovi koji su prihvatljivi za financiranje u okviru IPARD programa odnose se na izgradnju ili poboljšanje nepokretne imovine, kupnju nove mehanizacije i opreme i opće troškove.

Točan datum objave ovisi o pregovorima s Europskom Komisijom o doradi procedura za provedbu natječaja, te s tim povezanim prijenosom ovlasti za provođenje programa, kojim IPARD agencija dobiva odobrenje za provedbu programa. Natječaji za IPARD program objavljivat će se do ulaska Hrvatske u EU, a s obzirom da su dostupna značajna sredstva, ukupno 173 milijuna eura, za očekivati je da će dinamika objavljivanja natječaja biti intenzivnija nego što je bila za program SAPARD.

Detaljnije informacije o provedbi IPARD programa i mogućnostima prijave na natječaj moći ćete pročitati u narednim brojevima Mljekarskog lista.

Mljekarski list 1/2010.

S crnom kavom ipak nije sve tako crno

Kofein je u umjerenim količinama mnogo sigurniji nego što većina ljudi misli

Dr. Ivo Belan

Kofein iz crne kave dobro je poznat prirodni stimulans, međutim, možda vam nije poznata njegova veza s prevencijom astme. Naime, kofein je kemijski sličan poznatom lijeku protiv astme - teoﬁlinu. U stvari, kava može biti upotrijebljena kao hitan lijek u astmi, jer je jedan od u feina opuštanje, širenje bronhalnih dišnih putova. Dakako, kofein ipak nije dobra zamjena za stalnu primjenu u astmi jer pruža samo 40 posto djelotvornosti teo

Podaci skupljeni u jednom velikom nacionalnom istraživanju u Italiji (72.000 ispitanika) koje su prou epidemiolozi u Milanu, upu zaključak da su ljudi koji su redovno pili tri šalice kave dnevno imali 28 posto manju vjerojatnost da obole od astme nego oni koji uop pili kavu. Oni koji su pili dvije šalice kave dnevno imali su 23 posto manju vjerojatnost. Jedna šalica dnevno smanjila je to na svega 5 posto. Međutim, nije bilo ve pilo više od tri šalice dnevno. Navedeni nalazi upuć trajno, umjereno pijenje kave može biti jedna vrsta nesvjesnoga samoliječenja koje sprje napadaje u osjetljivih osoba. Kofein se najč kao stimulans, i to kao ekstremno učinkovit. Mogu to potvrditi oni koji voze kasno noću ili oni koji u skori ispit. Osim toga, kofein djeluje i brzo. Ulazi u krvotok u roku od

nekoliko minuta. Djelotvorna doza kofeina ostaje u organizmu dva do osam sati. Kofein održava čovjeka budnim stimulirajući središnji živčani sustav. Previše kofeina prekomjerno stimulira živčani sustav, uzrokujući ubrzanje srčanih otkucaja, nesanicu, nervozu, glavobolju, razdražljivost, proljev i često mokrenje. Liječ-

nekim ljudima da uopće ne obole od astme

da oni koji piju prekomjerne količine kave razviju toleranciju na kofein i njegove učinke. S druge strane, neka osoba koja nikad ne pije kavu ili coca colu već i nakon malih količina kofeina može početi osjećati simptome kofeinizma. Za većinu ljudi izbjegavanje nepovoljne nuspojave znači ne uzimati više od 300 mg kofeina dnevno - najviše tri šalice ne kave dnevno, ili 6 šalica čaja, ili 6 limenki nekog kola pića.

Kofein ipak siguran

Što je s dugotrajnim negativnim incima kofeina na zdravlje? U veajeva s njima se pretjeruje, kaže dr. Kroger, stručnjak za preilištu Pensilvanija. “Kofein je u umjerenim količinama mnogo sigurniji nego što većina ljudi misli”. Mnoge studije koje su povezale pijenje kave s različitim bolestima bile su opovrgnute, ili je kofeen optužbe da je odimbenik (postoji nekoliko itih kemijskih supstancija u kavi). Prema najnovijim studijama, kofein ne uzrokuje anomalije adi, ne pridonosi znano visokom krvnom tlaku, ne uzrokuje rak, ne uzrokuje doe u dojkama. Kava čira na želucu ili dvanaesniku, može povećati koncentraciju kolesterola u krvi, ali kofein nije krivac za to. Čak i svjetski poznata i cijenjena framinghamska studija o srcu nije našla vezu između pijenja kave i povećanog rizika od srčano-žilnih bolesti.

Izračun otkupne cijene mlijeka za studeni 2009. godine

Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, između predstavnika proizvođača mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava ukupnu prosječnu cijenu mlijeka za promatrano razdoblje, a izračunata cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja mliječne masti od 4,2% i sadržaja bjelančevina od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava i novčanu vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice bjelančevina. Otkupna cijena mlijeka utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izraženo u eurima, te podataka o prosječnom srednjem tečaju eura za iste mjesece. Na temelju izračunate vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjelančevina) izračunava se vrijednost masne jedinice i jedinice bjelančevina.

Tablica 1. Izračun vrijednosti masne jedinice (vMj) i jedinice bjelančevina (vBj)

UPCM = Ukupna prosječna cijena mlijeka na bazi 4,2% mlije čne masti i 3,4% bjelančevina

vMj = vrijednost masne jedinice (45% udjela u UPCM)

vBj = vrijednost proteinske jedinice (55% udjela u UPCM)

Tablica 2. Vrijednosti otkupne cijene mlijeka za studeni 2009. godine

Ravnatelj: Mr. sc. Zdravko Barać , dipl. ing. agr.

Prva sirutka, koja godi!

BIOvll6008

• Idealnoizbalansiranodnosvitaminamikroelemenata i makroelemenatazaoptimimijuobroka krava.

• Sadržavaniacin-za zdravofunkcioniranjejetara.

•OdnosCaiP=3:1.

• Primjena80- 200g pogrludnevno,ovisno o proizvodnjimlijeka.

BIOvltS

• Dodatakzakraveu suhostaju.

• pravilanrazvojploda,lakšeteljenje i optimalnukondicijukrava u pripremizasijed laktaciju

• OdnosCai P= 1,15: 1.

• doza100- 200g pokravidnevno.

BOVldllr

• Makropremikszajunad,izvorsvihpotrebnihvitamina i mineralazajunad u tovu.

• aromomzaboljuješnost.

• Primjena u 5%u izradismjesezajunad.

da NOV mlneralnovitaminskldodaci

KO-OVldar

• Mineralno..:.vitaminskidodatakzauravnoteženuopskrbukoza i ovaca vitaminima i mineralima u razdobljulaktacije i suhostaja.

• aromomzaboljuješnostiby-passmetioninom.

• svakodnevnuprimjenuod20g poživotinjidnevnoili 3%u izradismjesezakozeiliovce.

RUMI-LU - ,uter-NovoI Jedinstvenana tržištu!

• Specijalanpripravakza acidoze-kiseleindigestijeburaga, s puferskim

, Sadržavasodubikarbonu,magnezijoksid i živukulturukvasaca -za razvoj mikrofloreburaga.

• Sadržavatvarizaapsorpcijueventualnihmikotoksinaizhrane.

• pogreške u svakodnevnojhranidbikojeuzrokuju acidozu(pmišežitarica u odnosunavoluminoznidioobroka,nizak sadržajcelulozezbognedovoljnogunosavoluminoznekrme,previše usitnjenavoluminoznahrana- nepravilnaupotrebamikserprikolice).

• Osiguravastabilnostprobave i imapozitivan u prevenciji bolestipapaka.

• Primjena150- 170g dnevno/grloupivih120danalaktacije.