Uovom broju Mljekarskog lista naši stručnjaci upozoravaju na važnost strukture tla obradivih površina, štete uzrokovane kukuruznom zlaticom, zdravstvenu ispravnost sirovog mlijeka prema novom pravilniku, a kako naš poznati savjetodavac Srećko Ladišić naslućuje oporavak gospodarstva i još niz drugih zanimljivosti, pročitajte u stručnim prilozima...
Predstavljajući reprezentativnu mliječnu farmu obitelji Pavić iz Kuševca, ujedno predstavljamo i model za visoku i rentabilnu proizvodnju mlijeka, koja slobodno može stati uz bok europskim naprednim stočarima i koju niti ova kriza cjelokupnoga gospodarstva ne može pokolebati i zaustaviti u njihovoj uspješnosti.
Prenosimo vam i vrlo izravno razmišljanje predsjednika Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antuna Lasla, koji bez zadrške progovara o hrvatskom selu i seljaštvu, ističući sve propuste i nepromišljen pristup mnogih početnika u proizvodnji mlijeka koji sada za tu nepromišljenost plaćaju skupu cijenu. Zagovarajući struku prema kojoj se njegovo gospodarstvo uvijek odnosilo s poštovanjem i uvažavanjem, mladima daje do znanja da bez stručne pomoći i suradnje nema uspješnosti i profitabilnosti na duge staze.
Grafičko oblikovanje i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1 www.hlad.hr
Mljekarski list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863
Mljekarski list 11/2010.
Štete
uzrokovane kukuruznom zlaticom
Ove jeseni, tijekom ubiranja kukuruza, učestali su upiti poljoprivrednih proizvođača što se to dogodilo s njihovim parcelama kukuruza, jer su stabljike toliko polegle da ih se ne može strojno ubrati
Tatjana Međimurec, dipl. ing., HZPSS
Poljoprivrednici koji se bave stočarstvom i kojima je kukuruz neophodan za hranidbu stoke često ponavljaju sjetvu kukuruza na istoj parceli nekoliko godina za redom. Ove jeseni, tijekom ubiranja kukuruza, učestali su upiti poljoprivrednih proizvođača što se to dogodilo s njihovim parcelama kukuruza. Stabljike su na pojedinim parcelama toliko polegle da ih se ne može strojno ubrati. Nažalost, ta su oštećenja posljedica hranjenja ličinki kukuruzne zlatice korijenom kukuruza tijekom lipnja. Posljedice ishrane ličinki na poljima uočavamo potkraj lipnja u vidu po-
vijanja biljaka ili kasnije tijekom srpnja i kolovoza vidimo polegle biljke kukuruza. Kada uočimo štete, ličinke više nije moguće suzbiti.
Štete od odraslih oblika kukuruzne zlatice vidljive su na svim nadzemnim dijelovima biljke kukuruza, a najčešće su na klipu. U slučajevima iznimno visoke brojnosti zlatice one se hrane svilom prije nego što je došlo do oplodnje. Posljedica ishrane je skraćivanje svile i slaba oplodnja. U SAD-u je kukuruzna zlatica najznačajniji štetnik kukuruza. U Europi je prvi put nađena 1992. (Surčin, pokraj Beograda), a u Hrvatskoj (okolica Županje) 1995. godine. Odrasla zlatica leti i tako se svake godine širi sve više prema zapadu.
Kako izgleda kukuruzna zlatica?
Kukuruzna zlatica je kornjaš tijela dugog 6-7 mm, tamne boje pokrilja i svijetlosmeđeg prsišta. Ticala su duga i nitasta, a noge tamne sa žutim dijelovima. Ličinka živi na korijenu kukuruza. Žućkasto bijele je boje, s tamnom glavom. Naraste do 15 mm. Najveće štete nanosi ličinka, i to izgrizanjem korijena biljaka kukuruza. Oštećene se biljke pod težinom klipa izvaljuju u obliku gusjeg vrata ili daju manji prirod. Odrasli oblici izgrizaju lišće u obliku pruga. Osim lišća, izgrizaju i svilu pa dio klipa ostaje bez zrnja. Odrasli oblici hrane se polenom pa se tijekom srpnja, kolovoza i rujna nalaze na metlici, svili klipa i listovima (kamo pada polen).
Izbjegavati monokulturu
Potkraj lipnja i tijekom srpnja iz tla izlaze odrasli insekti koji se hrane lišćem i polenom, izgrizaju svilu pa dio klipa ostaje bez zrnja (smanjena oplodnja). Slijedi odlaganje jaja u tlo (ujesen). Tijekom svibnja i lipnja izlegu se ličinke (hrane se korijenjem kukuruza), kukuruz polegne - “gusji vrat”. Najvažnije
je ne sijati uzastopce kukuruz na istoj površini, jer monokultura kukuruza pogoduje razmnožavanju i širenju kukuruzne zlatice.
Na površinama gdje je brojnost kukuruzne zlatice velika a ipak se sije kukuruz nakon kukuruza, morat će se primijeniti insekticid i pridržavati uputa uz svaki pojedini insekticid. Postoji nekoliko mogućnosti:
• primjena granuliranih insekticida u vrijeme sjetve kukuruza u trake, pritom paziti: ličinke čine štetu potkraj svibnja i u lipnju, što je kasnije nego oštećenja od žičnjaka (insekticid mora imati dugotrajno djelovanje),
• prskanjem škropivima u traku prilikom sjetve ili u drugoj polovici svibnja uz biljke kukuruza, uz inkorporaciju (plitko unošenje insekticida u tlo),
• primjenom tekućeg insekticida peristaltičkom pumpom u trake u vrijeme sjetve kukuruza, sjetvom tretiranog sjemena. Svaka od navedenih mjera, koju god da odaberemo, poskupljuje proizvodnju kukuruza a neke od navedenih iziskuju i dodatnu poljoprivrednu opremu (npr. depo -
Štete od odraslih oblika kukuruzne zlatice vidljive su na svim nadzemnim dijelovima biljke kukuruza, a najčešće su na klipu
zitori za granule ili peristaltička pumpa). Odrasli oblici kukuruzne zlatice ne suzbijaju se u merkantilnom kukuruzu.
Iskustva iz Koprivničkokriževačke županije
Na području Koprivničko-križevačke županije prve gospodarske štete zabilježene su 2006. godine na aluvijalnim tlima uz Dravu u blizini granice s Mađarskom. Nakon zabrinutog poziva poljoprivrednog proizvođača, poljoprivredni savjetnik pozvao je stručnjake iz Zavoda za zoologiju Agronomskog fakulteta iz Zagreba. Nakon uzimanja uzoraka korijena polegnutih biljaka kukuruza potvrđeno je da je riječ o oštećenju od kukuruzne zlatice.
Još od 1998. godine djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu bili su uključeni u praćenje pojave i povećanje brojnosti kukuruzne zlatice. Svega nekoliko odraslih štetnika ulovljeno je 1999. godine na postavljenim feromonskim mamcima, i to upravo na području op-
Najvažnije je ne sijati uzastopce kukuruz na istoj površini, jer monokultura kukuruza pogoduje razmnožavanju i širenju kukuruzne zlatice
ćine Gola, gdje su uočene i prve gospodarske štete. Od 2003. godine bilježimo značajno povećanje brojnosti kukuruzne zlatice na našem području. Od tada se intenziv-
no radi na edukaciji i informiranju poljoprivrednika o značaju kukuruzne zlatice (mediji, predavanja). Pojavu povijenih biljaka primijetili smo 2006. godine. Međutim, tek 2007. kad su počele pristizati dojave o uočenim povijenim stabljikama kukuruza na širem području naše županije, uglavnom uz rijeku Dravu, poljoprivrednici su postali svjesni da je kukuruzna zlatica štetnik koji može značajno smanjiti prinos kukuruza. Od 2008. stručnjaci agronomi intenzivno kroz pokuse, učionice na otvorenom i predavanja konstantno prate širenje ovog štetnika i educiraju poljoprivrednike.
Izbjegavati monokulturu
Budući da je gospodarski i ekološki najprihvatljivija sjetva sjemena kukuruza tretiranog insekticidom, već treću godinu kroz pokuse se prati učinkovitost u uvjetima vrlo velike populacije kukuruzne zlatice. Također, organizirali smo i “učionice na otvorenom” uz prikaz rada depozitora koji su nužni za primjenu granuliranog insekticida. Jedinice regionalne i lokalne samouprave također pomažu u edukaciji poljoprivrednika. Kopriv-
ničko-križevačka županija, općina Ferdinandovac i općina Gola sufinanciraju edukaciju poljoprivrednih proizvođača koju provodi Zavod za zoologiju Agronomskog fakulteta putem organiziranih “škola u polju”. Na taj se način poljoprivrednici osposobljavaju za procjenu rizika ponovljene sjetve kukuruza na svojim parcelama. Samo tako, suradnjom stručnjaka i poljoprivrednika mogu se izbjeći još veći gubici uzrokovani ovim štetnikom.
Kako je na području Podravine i Prigorja kukuruz najzastupljenija ratarska kultura i kod poljoprivrednika stočarske specijalnosti zauzima više od 50% sjetvenih površina, jasno je da će na pojedinim parcelama morati ponoviti sjetvu kukuruza godinu za godinom.
Ovog rujna gospodarske štete primijećene su i na području općine Sokolovac, također na površinama gdje se sjetva kukuruza ponavlja nekoliko godina. Znači da se kukuruzna zlatica nezaustavljivo širi! Stoga prilikom planiranja sjetve idućeg proljeća moramo voditi računa da na parcele poput ovih na fotografijama ne posijemo kukuruz!
4-redna pneumatska sijaćica s depozitorom Provjera doze insekticida
Proizvodnja i korištenje boba
Ova mahunarka je izvrsno krmivo za mliječne krave i nije osjetljiva na uzgoj u monokulturi
Doc. dr. sc. Darko Uher
Osnovna obrada za bob treba biti duboka oko 30 cm u kasnu jesen. Predsjetvena obrada zimske brazde treba biti nešto dublja nego za većinu ranih jarih kultura koje se siju tijekom ožujka. Tlo za bob gnoji se stajnjakom, od 20 do 30 t/ha, ali mu treba osigurati i između 60 i 70 kg dušika, 60 i 100 kg P2O5 i 100 i 120 kg/ha K 2O. Dušična gnojiva daju se u pripremi tla za sjetvu i u prihrani (pola količine). Bob dobro reagira na mikroelemente molibden, bakar, bor i cink. Za proizvodnju zrna sije se u čistoj kulturi. Kako krupnoća zrna boba varira ovisno o formi i kultivaru, a iznosi od 300 do 2400 g mase 1000 zrna, stoga su i norme sjetve u vrlo velikom rasponu. Nakon boba ne bi trebalo sijati mahunarke.
Najčešće su od 40 do 60 biljaka po m2 za proizvodnju zrna, dok je sklop za proizvodnju zrna s gušćim međurednim razmakom (30-40 cm) od 70 do 100 biljaka po m², kao i za proizvodnju krme. Za proizvodnju zrna bob se može sijati na razmaku od 40 do 60 cm, ovisno o sorti. Sitnozrne sorte siju se na međuredni razmak od 40 do 50 cm, a krupnozrne na 50 do 60 cm. Količina sjemena po 1 hektaru varira od 100 do 300 kg pa i više, ovisno o gustoći sjetve, formi, krupnoći sjemena i cilju proizvodnje. Bob za klijanje treba puno vlage, stoga se sije na dubinu između 5 i 7 cm. Na lakšim tlima sije se dublje, kao i u kasnijim rokovima sjetve. Prije sjetve dobro je sjeme inokulirati kvržičnim bakterijama Rhizobium fabae. Valjanje nakon sjetve treba obaviti ako je suho tlo, što je u vrijeme sjetve boba iznimka osim u postrnoj sjetvi. Drljanjem se razbija pokorica. U širokorednoj sjetvi prema potrebi možemo kultivirati tlo. Korove možemo suzbiti herbicidima prije sjetve (Treflan EC, Avadex BW), te nakon sjetve a prije nicanja (Dual 960, Bladex 50 SC). Suzbijanje bolesti i štetnika u usjevu boba praktički se ne provodi, ali i ovaj zahvat treba primijeniti u slučaju jačeg napada. Žetvu boba možemo obaviti najče -
Bob je odličan predusjev za većinu okopavina ali i žitarica, jer u tlu ostavlja dosta dušika odnosno biološke ostatke povoljnog C:N omjera, povoljnu strukturu tla te mikrobiološki aktivno tlo
šće jednofazno. U jednofaznoj žetvi dobro je prethodno završiti vegetaciju desikantima (desetak dana prije žetve) i kad se listovi osuše obaviti žetvu kombajnima, koje moramo prilagoditi za žetvu boba. Žetvu boba za zelenu krmu il zaoravanje za zelenu gnojidbu obavljamo kao i za lupinu. Prinos zrna kod boba kreće se oko 3 t/ha. Kemijski sastav zrna prokazan je u tablici 1. Nakon žetve sjeme treba dosušiti na manje od 14% vode.
Ovu vegetacijsku sezonu karakterizira velika količina oborina, pa je idealna prilika opaziti koliko je važno ne narušavati strukturu tla
Tatjana Međimurec, dipl. ing., HZPSS
Budući da je nemoguće čekati optimalno vrijeme za obavljanje svih agrotehničkih mjera, na parceli često svjesno koristimo poljoprivrednu mehanizaciju i kad unaprijed znamo da ćemo narušiti strukturu tla. Zato moramo misliti kako ćemo nakon toga štetu umanjiti primjenom raspoloživih agrotehničkih mjera. Kad
Oranjem na istu dubinu dulji niz godina stvaramo zbijeni sloj tla na dubini oranja, tzv. “taban pluga”
odlučujemo o vremenu i vrsti upotrebe mehanizacije za obradu tla, uvijek trebamo voditi računa o stanju tla. Zbijanjem gornjeg sloja tla, ali i podslojeva ograničavamo rast korijena i smanjujemo prodiranje oborinske vode u tlo. Osim toga, u zbijenim tlima biljkama je smanjena dostupnost zraka. Zrak u tlu utječe na biološku aktivnost, rast korijena i dostupnost hranjiva iz tla. I napasivanje stoke na tlima zasićenima vodom ili na kojima je trenutna razina podzemnih voda visoka, također pogoršava strukturu tla i uzrokuje slične probleme. Oranjem također možemo narušiti strukturu tla. Kako? Oranjem na istu dubinu dulji niz godina stvaramo “taban pluga” (zbijeni sloj tla
na dubini oranja). “Taban pluga” sprječava prolaz vode, zraka, ali i korijena biljke u dublje slojeve tla. Dubinu oranja trebamo uskladiti s potrebom vrste koju planiramo sijati – znamo da lucerna ima korijen koji prodire duboko u tlo (zahtijeva i dublje oranje), a travne vrste najveću masu korijena formiraju u oraničnom sloju tla - do 20 cm dubine. Oranjem u izrazito vlažnim ili izrazito suhim uvjetima također narušavamo strukturu tla. Oranje možemo zamijeniti podrivanjem kojim rahlimo tlo, i to bez okretanja. Podrivanjem tla možemo “razbiti taban pluga” i prorahliti zbijeno tlo. Ukoliko je narušena struktura tla a ono je osim toga i kisele reakcije i siromašno organskom tvari, tada
osim podrivanja treba pristupiti i gnojidbi organskim gnojivima, zelenoj gnojidbi i kalcizaciji. Podrivanje bi na ilovastim i glinastim tlima trebalo biti redovita mjera svake dvije do tri godine, ovisno o prirodnoj dreniranosti tla i ostalim agrotehničkim mjerama koje se provode na svakoj pojedinoj parceli. Ovog su ljeta poljoprivrednici u Koprivničko-križevačkoj županiji imali prigodu vidjeti rad strojeva za osnovnu i dopunsku obradu tla (plugova, podrivača, grubera, strojeva za kalcizaciju) na edukacijama u polju, “učionicama na otvorenom”, koje već niz godina provode djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Područni odjel Koprivničko-križevačke županije u suradnji s tvrtkom PSC Ferenčak iz Križevaca. Sadašnje stanje tla na većini parcela ne dopušta obavljanje žetve. U takvim nepovoljnim uvjetima mehanizacija može prouzročiti duboko zbijanje tla koje se teško popravlja i uzrokuje dodatna financijska ulaganja. Osim toga, jednom narušenu strukturu tla ne možemo brzo “vratiti u normalu”. Treba nam vremena, dodatnih ulaganja i znanja.
U Koprivničkom Ivancu
U Radeljevu Selu
Siliranje prekinuto radi stagnacije oborinskih voda na parceli
Pravila hranidbe visokomliječnih krava
Početak laktacije najteže je i najosjetljivije razdoblje hranidbe, o kojem ovise
mliječnost, zdravlje i plodnost krava
Josip Haluška, dipl. ing.
Krave treba hraniti prema fazama proizvodnje, a zahtjevi krava za hranom odnose se na uzdržne i produktivne potrebe, dok obroci krava mogu biti osnovni i dodatni. Osnovni obroci sastoje se od voluminozne hrane (silaža, sjenaža i sijeno) koji podmiruju potrebe za proizvodnju mlijeka do 10 litara, a trebaj sadržati 10 HJ i oko 1100 g probavljivih bjelančevina što osigurava 25 kg silaže i 4 kg sijena.
Za proizvodnju veću od 10 litara mlijeka daje se dodatni obrok koji se sastoji od smjese koncentrata. Za svaku litru mlijeka iznad 10 litara daje se 0,5 kg koncentrata. Koncentrat treba sadržati oko 1,20 HJ i 18-19 % bjelančevina. Suha tvar je ključni čimbenik u postizanju visoke proizvodnje mlijeka. Visoko proizvodna krava mora dobiti 3,5-4,0 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne težine.
Za proizvodnju od 20 litara mlijeka na dan krava treba dobiti do 25 kg kukuruzne silaže i 4 kg dobrog sijena lucerne. Dnevno se može dati ili 10-15 kg kukuruzne silaže, 10 kg sjenaže trava ili lucerke i 4-5 kg sijena, što predstavlja osnovni obrok za 10 litara mlijeka. Za dodatni obrok za proizvodnju od 10 litara mlijeka dodaje se 5 kg smjese. Sastav ove krmne smjese je kukuruz mljeveni 45%, ječam 15%, mekinje 10%, suncokretova
sačma 15%, sojina sačma 11% i mineralni dodatak 4%. Ukupan obrok sadrži 15,75 Hj i 1600 g probavljivih bjelančevina i 19,5 kg suhe tvari.
Kod proizvodnje mlijeka više od 30 litara krmna smjesa sastoji se od kukuruzne prekrupe 40%, kukuruznoga gluteina 10%, ječmene prekrupe 10%, sojine sačme 10%, tostirane soje 10%, suncokretove sačme 10%, sačme uljane repice 4%, monokalcij fosfata 0,8%, stočne krede 1,0%, fosfonala 1,2% kalcita 1,0%, soli 1,5%, premiksa 0,5%. Od voluminoznih krmiva daje se sijeno lucerke 5 kg, silaža kukuruza 15 kg, sjenaža lucerne 10 kg, suhi repini rezanci 2 kg i svježi pivski trop 5 kg.
Voluminozna krmiva
Voluminoznu krmu treba skidati s polja u odgovarajućoj fazi rasta i u optimalnom stadiju razvoja i odgovarajućeg postotka vlage. Prvi otkos djeteline u pravilu ide u silažu, drugi otkos u sijeno ili sjenažu, a treći otkos u sijeno. Košnja se obavlja u skladu s vremenskim prilikama. Kasna košnja povećava udio vlakana a smanjuje udio proteina i smanjuje hranidbenu vrijednost krmiva. Voluminozna krma sprema se s odgovarajućim postotkom vlage, radi odvijanja procesa fermentacije. Siliranje ili baliranje djeteline u rolobale obavlja se sa 40-45% suhe tvari, sijeno se balira sa 15% vlage, a kukuruznu silažu valja spremiti na prijelazu iz mliječne u mliječno vo-
štanu zriobu s oko 35% suhe tvari. Siliranu masu treba isjeckati na 2-3 cm, silos dobro nabiti i gaženjem traktorom istisnuti zrak, brzo ga napuniti i prekriti folijom. Kapacitet silosa ovisi o potrebama odnosno o veličini stada. Proces fermentacije traje tri do četiri tjedna, nakon čega se može početi koristiti nova silaža. Silažu uzimati jednakomjerno po cijeloj širini silosa, a prije upotrebe voluminozne hrane poželjno je ispitati hranidbene vrijednosti kako bi se mogao napraviti izbalansirani obrok.
Godišnje potrebe silaže po jednoj kravi iznose 75009500 kg ili 20-25 kg silaže na dan. Sva voluminozna hrana osigurava vlakna neophodna za funkciju buraga. Leguminoze i trave osiguravaju proteine, a kukuruzna silaža energiju. U hranidbi krava bolje je koristiti voluminoznu krmu u konzerviranom obliku nasuprot zelenoj krmi. Konzervirana krma osigurava ujednačenu hranidbu tijekom cijele godine, smanjuje rad i isplativija je. Izbor vrste voluminozne hrane ovisi o pojedinim proizvodnim područjima.
Suhostaj i laktacija
Krave treba hraniti prema fazama proizvodnje, a to su suhostaj, puerperij, rana i kasna laktacija. U suhostaju krave ne bi trebale biti debele i zasušuju se 60 dana prije teljenja, bez obzira na visinu proizvodnje. Ako krave jedu suhu hranu nije potrebno postupno zasušivati - smanjivati broj mužnji, već se od jednom prekine mužnja. Pri zasušenju krave veterinar treba pregledati vime i staviti antibiotsku mast za zasušenje vimena u sisne kanale. U suhostaju hranidba treba osigurati rast ploda a ne debljanje krave.
Program hranidbe kod krava treba započeti suhostajom. Početak laktacije najteže je i najosjetljivije razdoblje hranidbe, o kojem ovise mliječnost, zdravlje i plodnost krava. Proizvodnja mlijeka raste u prva dva do tri mjeseca poslije teljenja, a nakon toga postupno se smanjuje. Porast je nešto veći kod starijih krava u odnosu na prvotelke. Važno je da krava 30 dana poslije teljenja ne izgubi na težini zbog nedostatka energije i poslije toga do kraja laktacije tjelesna težina krava polako se povećava.
U prvim danima laktacije krave jedu manje hrane a kasnije ih treba poticati da jedu što više. U završnom razdoblju laktacije treba smanjiti količinu hrane. Potrošnja hrane ovisi o veličini krave, stadiju laktacije, visini proizvodnje i dobi krave. Krave s većom proizvodnjom, teže krave i starije krave jedu više hrane i jedu brže te troše više suhe tvari.
Zimi krave jedu više u odnosu na ljetno razdoblje. Najčešći su problemi u hranidbi krava nedostaci pro -
U ljetnom razdoblju hranidbe krava na obiteljskim gospodarstvima pojavljuje se manjak energije i višak proteina, a zimi višak energije i nedostatak proteina
teina, minerala, posebno kalcija i fosfora te vitamina A i D. U ljetnom razdoblju hranidbe krava na obiteljskim gospodarstvima pojavljuje se manjak energije i višak proteina, a zimi višak energije i nedostatak proteina. Zimski obroci baziraju se na suhoj hrani, a od koncentrata koristi se uglavnom kukuruz. Prijelaz sa zimske na ljetnu hranidbu treba biti postupan kao i prijelaz na novo krmivo.
Na malim farmama ljetni obroci baziraju se uglavnom na zelenoj masi ili paši. Uza zelenu masu svakako treba dodavati 2-3 kg sijena i koncentrat. Ljetni obroci bogatiji su proteinima a siromašniji energijom. Zbog viška energije, krave obično budu debele. Kravama treba dodavati proteine i minerale. Na velikim farmama krave tijekom cijele godine hrane jednakomjerno. Voluminozna hrana koristi se u konzerviranom obliku tijekom cijele godine, uz dodatak kvalitetnih koncentratnih smjesa.
Zaključak
Na obiteljskim farmama stupanj iskorištavanja genetskih kapaciteta krava nije zadovoljavajući, na što primarno utječu neodgovarajuća hranidba te oporavak krava kroz suhostaj neposredno prije teljenja i priprema za novu lakatacijsku proizvodnju. U suhostaju i početku laktacije potrebno je posvetiti posebnu pažnju hranidbi, bez obzira na visinu proizvodnje mlijeka po kravi. U postizanju visoke proizvodnje mlijeka glavni čimbenik su obroci koji moraju biti sastavljeni od kvalitetnih krmiva i zadovoljiti sve potrebe krava za hranjivim tvarima. U sadržaju i strukturi obroka važan je odnos pojedinih krmiva, pri čemu je suha tvar ključni čimbenik u postizanju visoke proizvodnje mlijeka. Krava mora dobiti 2,5-4 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne težine. Obroci krava moraju biti uravnoteženi i ukusni. Visoko produktivne krave jedu više hrane i imaju veće potrebe u odnosu na količine suhe tvari. Tijekom cijelog dana, kravama hrana mora biti dostupna.
Kao posljedica različitih nedostataka u hranidbi nastaju razni poremećaji, primjerice pad proizvodnje mlijeka, nezadovoljavajuća plodnost te zdravstvene tegobe. Osnovni je preduvjet visoke i racionalne proizvodnje mlijeka na obiteljskim farmama proizvodnja vlastite kvalitetne voluminozne krme.
Zarazni rinotraheitis goveda
Bolest se najčešće pojavljuje u velikim uzgojima, u tovu ili među mliječnim kravama, a u manjim uzgojima nema veće značenje
Prof. dr. sc. Vlatko Rupić
Zarazni rinotraheitis goveda je kontagiozna akutna zarazna bolest koju uzrokuje virus iz skupine herpesvirusa. Uz tendenciju širenja u uzgoju, očituje se jakom upalom prednjih dišnih putova, sluznice očiju, stidnice i rodnice, ali i pobačajem. U teladi u dobi od 2 do 4 mjeseca virus može uzrokovati encefalitis. Uzročnik bolesti pripada skupini DNA-virusa, porodici herpesvirusa (BHV1 - bovine herpesvirus 1). Virus je dosta otporan, na 4 °C ostaje virulentan 30 dana a na -70 °C više mjeseci. Na 37 °C ostaje infektivan najmanje 4 dana, dok na 56 °C bude uništen za 1 sat. Uništavaju ga eter, kloroform, formalin, lizoform (10%), alkoholi, fenolni dezinficijensi (5%), sublimat (1:1.000) i ostali agresivni dezinficijensi, a potom i izravno sunčevo zračenje (ubija ga za 48 sati). Zarazni rinotraheitis goveda najčešće se pojavljuje u velikim uzgojima, u tovu ili među mliječnim kravama, u manjim uzgojima nema veće značenje. ZRG je proširen u svijetu. Može biti prisutan u uzgoju a da se za bolest ne zna. Goveda koja ga prebole ostaju veoma dugo imuna, smatra se da su praktički doživotno otporna na zarazni rinotraheitis (samo kod dišnog oblika bolesti). Bolest je prisutna na svim kontinentima i Novom Zelandu. Štete se očituju u obliku uginuća, troškova liječenja, pobačaja, troškova preventive, velikog broja ekonomskih iskorištenja neizliječenih goveda, u tovu povećane konverzije hrane i smanjenog prirasta, potom privremenog steriliteta plotkinja i zabrane pripusta inficiranih bikova.
Izvori zaraze su bolesna goveda, izdahnuti zrak, zatim iscjedak iz nosa (sadrži eksudat iz prednjih dišnih putova i traheje), eksudat iz upaljenih očiju, različiti sekreti (slina, iscjedak iz rodnice i prepucija), potom ekskreti (mokraća). Izvori zaraze mogu biti virusom onečišćeni predmeti, hranilice, pojilice i oprema za umjetno osjemenjivanje, a kao posebni izvori zaraze zaraženi bikovi koji parenjem prenesu bolest na plotkinju.
Putovi širenja i prenošenja
Bolest se širi dodirom, zrakom, spolnim dodirom pri prirodnoj inseminaciji (pripustu, skoku) ili spermom inficiranih bikova, pri umjetnom osjemenjivanju. Ako pripustimo zdravog bika na zaraženu kravu, bik će oboljeti i bolest prenijeti na svaku kravu koju poslije bude opasi-
vao. Bolest se, dakle, širi ekskretima, sekretima i eksudatima (nosnim iscjetkom), kao i onečišćenim predmetima. U prirodnim prilikama virus ulazi u organizam zdravih goveda kroz dišne organe (kapljicama ili aerosolom), pri spolnom dodiru sa zaraženim bikom (odnosno kravom), ili pak pri umjetnom osjemenjivanju ako se koristi sperma inficiranog bika, a potom i virusom onečišćenim priborom za UO.
Od zaraznog rinotraheitisa obolijevaju goveda svih uzrasta. Razvoju bolesti pogoduju transport, različita cijepljenja, nepovoljni mikroklimatski uvjeti i općenito loše klimatske prilike, pa je to uvjetna zarazna bolest. Stres pogoduje nastanku bolesti jer je virus izdvojen iz nosnog iscjetka klinički zdravih goveda. Osim goveda obolijevaju i druge vrste životinja, npr. ovce i koze, ali veoma rijetko i s veoma blagim znakovima (malo povišenom tjelesnom temperaturom).
Znakovi bolesti
Inkubacija u prirodnim uvjetima traje 5-7 dana, iznimno 20-60 dana. U slučajevima dišnog oblika bolesti promjene nastaju iznenada, govedo je potišteno, ne jede a tjelesna temperatura viša je od 40 °C. Prvog i drugog dana bolesti iscjedak iz nosa je bistar a sluznice nosa i dušnika veoma upaljene. S trajanjem bolesti u dušniku i nosu nastaju difterične naslage u obliku tzv. lažnih membrana (pseudomembrana), koje mogu prekriti i nosno ogledalo, ono kao da je prekrito naslagama krasta. Nakon skidanja krasta sluznica je briljantno crvene boje i zbog toga bolest često zovu “crveni nos”. Šupljine sinusa i nosa često su ispunjene bistrom hladetinastom masom. Disanje je ubrzano i plitko, premda na plućima nema patoloških promjena. Pri jakim eksudativnim upalama dolazi do izlučivanja fibrinogena koji se u šupljinama nosa, sinusa i dušnika pretvara u fibrin, koji mehanički sprječava respiraciju pa životinja ugine. Ako se s teletom grubo postupa ili ga tjeramo da dulje hoda često ugine zbog nedostatka kisika. Akutni stadij bolesti traje tjedan dana i životinja ozdravi, ako nije došlo do komplikacija u obliku upale pluća i bronha (bronhopneumonije). U drugom obliku bolesti, kao jedini znak javlja se upala očiju s oteklinom očnih kapaka (keratokonjunktivitis). Pri ovom kliničkom obliku bolesti pojavljuju se još jako suzenje, jaka upala konjunktiva, potom natečeni kapci, če-
ste su everzije. Ako nema komplikacija ne dolazi do ulceracije rožnice, međutim, pri sekundarnim bakterijskim infekcijama nastaju teške promjene na rožnici i sluzavo gnojni iscjedak iz očiju. U spolnom obliku bolesti, koji se može pojaviti bez znakova upale prednjih dišnih putova, nalazimo oteklinu sluznice stidnice i rodnice, ovaj oblik bolesti nazvan je zarazni pustularni vulvovaginitis. Iz spolnih organa krava (junica) cijedi se u početku rijetko sluzav, a poslije gnojan iscjedak. Na sluznici stidnice i rodnice, a u bikova na spolnom udu, tj. na prepuciju i okolini, nalazimo čvoriće veličine zrna prosa (leće) i graška, koji poslije pucaju pa nastaju ranice različite dubine. Zbog stvaranja čvorića i pustula na sluznici vagine bolest se još naziva i koitalni egzantem. Ponekad se i oko spolnih organa nalaze čvorići i pustule koje konfluiraju, dok se na sluznici rodnice mogu stvarati i pseudomembrane. Zbog patoloških promjena u spolnim organima nastaje svrbež, češće mokrenje i češanje o različite predmete, a gravidne krave obično ne pobace. Apetit i mliječnost neznatno su smanjeni. Zaražene životinje nakon kliničkog ozdravljenja još dugo izlučuju virus u okolinu i ostaju kliconoše. Važno je napomenuti da krave za trajanja bolesti ne mogu ostati bređe (privremeni sterilitet), a prestankom bolesti ponovno koncipiraju. Od te bolesti životinje ne ugibaju, a ona traje najviše dva tjedna i završava ozdravljenjem. Uzročnik bolesti, virus zaraznog rinotraheitisa, u teladi u dobi između 2 i 4 mjeseca može uzrokovati upalu mozga i moždanih ovojnica (meningoencefalitis). U takvom obliku bolesti telad je neraspoložena, gubi ravnotežu, podložna je vanjskim podražajima i lako se uzbudi, dobiva grčeve, izlazi joj pjena na usta, leži na boku, škrguće zubima i vesla nogama. U gravidnih krava, preko posteljice može se inficirati tele i tada dolazi do pobačaja, i to između 21. i 60. dana nakon infekcije. Životinje koje prebole dišni oblik rinotraheitisa stječu doživotnu imunost, a one koje prebole pustularni vulvovaginitis imune su samo oko godinu dana.
Danas još nema lijeka protiv virusa zaraznog rinotraheitisa pa se liječenje svodi na sprječavanje sekundarnih bakterijskih infekcija
Objektivna dijagnoza bolesti postavlja se izdvajanjem i identifikacijom virusa, potom serološkim pretragama serum-neutralizacijskim testom, metodom indirektne hemaglutinacije, gel-difizijskim precipitacijskim testom (GDP), imunofluorescencijom i imunoenzimnim testom (ELISA).
Liječenje
Danas još nema lijeka protiv virusa zaraznog rinotraheitisa pa se liječenje svodi na sprječavanje sekundarnih bakterijskih infekcija. U tom smislu bolesnom govedu daju se antibiotici, sulfonamidi i drugi lijekovi kojima se smanjuje smrtnost. Ako se ne razviju komplikacije i naknadne bakterijske infekcije, bolest prolazi za 14 dana. U liječenju promjena na muškim i ženskim spolnim organima koriste se otopine različitih lijekova, kojima se ispiru oboljela mjesta, i različite masti za premazivanje sluznice spolnih organa.
Preventiva
Zarazni rinotraheitis goveda (ZRG) uspješno suzbijamo cijepljenjem vakcinama s atenuiranim virusom. Vakcinacija se provodi zajedno s cijepljenjem protiv drugih zaraznih respiratornih bolesti goveda. Dovoljno je goveda cijepiti jednom godišnje, doduše dišni se oblik bolesti nakon cijepljenja ne pojavljuje u 90% vakciniranih goveda do tri godine, ali zbog spolnog oblika valja cijepiti jednom godišnje. Gravidne krave ne smijemo cijepiti. Vakcinacijom gravidnih krava gotovo redovno dolazi do pobačaja u svim stadijima gravidnosti. Nastankom epizootije potrebno je zabraniti pripust.
Dr. sc. Kristina Matković
Ovce i koze domaćini su nekim ektoparazitima.
Odrasli kukci i njihovi razvojni stadiji u stadima mogu počiniti velike štete. Za učinkovito suzbijanje važno je razumjeti njihov način života, razvojne stadije i ponašanje. Najčešći ektoparaziti su ovčje pauši, krpelji, uši, grinje, štrkovi, “vunski crvi”, šugarci, stajske i kućne muhe.
Ovčja pauš
Primarno parazitira na ovci, ali se može naći i na kozi. Odrasli oblik je nalik na muhu bez krila, debelog izgleda. Sivkasto je smeđe boje, sa 6 nogu, sa širokim, kožnatim, plosnatim, nesegmentiranim abdomenom pokrivenim kratkim bodljastim dlakama. Pauši provode cijeli svoj život na životinji. Mogu hitro otpuzati s ovce na janje, žive do 6 mjeseci, kroz to vrijeme ženka producira oko 15 mladih, tj. prosječno jednog tjedno. Reprodukcija je u kontinuitetu, manja zimi, pa postignu nekoliko generacija godišnje. Ženka pauši rađa žive ličinke koje hrani dok potpuno ne odrastu. Ličinke su bjelkaste, ovalne i bez nogu. Koža im nakon nekoliko sati postaje smeđa i formiraju tvrdu kukuljicu oko ličinke.
Odrasli izlaze iz kukuljice za 2-5 tjedana, ovisno o temperaturi. Pužu po koži i hrane se ubadajući svojim oštrim usnim aparatom u kapilare i sišu krv poput komaraca. To rezultira iritacijom koja kod životinje uzroku-
Česti ektoparaziti ovaca i koza i njihovo suzbijanje
Ukoliko ih se ne suzbija, može doći do gubitka vune, smanjenja tjelesne težine, smanjene proizvodnje mlijeka pa čak i velikog broja ugibanja, posebice janjadi
je trljanje, grizenje i grebanje vune što reducira količinu i kvalitetu runa. Ubodi uzrokuju stvaranje nabora na koži. Takva koža gubi na kvaliteti jer je oslabljena i bezbojna. Veliki broj pauši može izazvati anemiju koja može oslabiti životinju i učiniti je prijemljivom za ostale bolesti. Sprejevi, namakanje, nalijevanje i prašenje djelotvorni su u kontroli pauši. Pravilo je da ovce trebaju biti tretirane u proljeće nakon šišanja za toplog vremena i tada su pauši neposredno izložene. Ako su životinje izrazito infestirane, u jesenskim i zimskim mjesecima savjetuje se tretiranje ali za toplijih i sunčanih dana. Životinje se tretiraju ujutro i drže vani sve dok se ne osuše. Da bi se smanjila mogućnost pojave bolesti, ne smije se ostaviti mokre životinje u gužvi, u toploj zgradi. Ukoliko se svi novonabavljeni ovnovi i ovce tretiraju prije nego što se pridruže ostatku stada, dovoljno je tretirati stado jednom godišnje da bi pauši bile pod kontrolom.
Da bi se osiguralo adekvatno doziranje, ne smije se prskati više od 5 do 10 životinja odjednom. Ovce držane na razmjerno maloj površini trljat će se jedna o drugu i maksimalizirati efikasnost insekticida. Otvor spreja treba držati nekoliko centimetara od vune, a životinje prskati dok nisu potpuno vlažne.
Uši
Na ovcama i kozama nalazimo nekoliko vrsta ušiju koje sišu i uši koji grizu. Nisu toliko uobičajene kao
Slika 1. Ovčja pauš (Melophagus ovinus)
pauši, a i rijetke su kao problem u stadu tretiranom za pauši. Simptomi ušljivosti uključuju ubode na životinji i trljanje na ogradi i drugim površinama što im olakšava svrab od ugriza. Mogu se trljati i grepsti dok ne ogole određeno područje kože i vuna puna nabora postaje čupava i lošije kvalitete. Teške invazije dovode do anemije i čine životinju prijemčivu na uzročnike respiratornih i drugih bolesti. Uši su češći problem zimi. Jajašca ostavljaju na dlaci, a iz njih se izlegu ličinke koje mogu preživjeti nekoliko tjedana i ako su uklonjene sa životinje. Nezrele i odrasle uši mogu preživjeti oko tjedan dana bez domaćina. Jajašca sisajućih uši izlegnu se za 10 do 18 dana, onih koje grizu između 5 i 10 dana. Ženke liježu svoja jajašca s oko 2 tjedna.
Ovčji štrk
Polaže ličinke oko nosnica ovce u proljetnim i ljetnim mjesecima. Kada su ovce napadnute od štrkova, skupe se u hrpu i drže nosnice blizu zemlje da bi mogle izbjeći napade. Ličinke migriraju kroz nosnice u sinuse, bronhe, šupljine rogova ili kostiju čeljusti i nosa gdje se hrane unutrašnjim sekretima. Migracija ličinki iritira nazalne membrane i često su praćene sekundarnim infekcijama. Infestirane ovce tresu glavama, tapkaju nogama ili drže njuške blizu tla. Kihanje i otežano disanje uobičajeni su znakovi infestiranih ovaca. Krvave mrlje u nosnom području, lupanje glavom o jasle, ograde ili tlo upozoravaju na prisutnost ovčjih štrkova. Starije ili slabije ovce mogu čak i uginuti. Ličinke se razvijaju tijekom zime, sljedećeg proljeća budu iskihane ili padnu na tlo gdje preko stadija kukuljice prelaze u odrasli stadij. Učestala promjena pašnjaka kada su štrkovi aktivni mogu pomoći redukciji infestacije, jer odrasli štrkovi kratko žive i ne mogu daleko letjeti.
Ličinke u vuni (runski crvi)
Najčešće su vrste muha koje polažu jajašca: Phormia regina, Phormis cuprina, Cochliomya macellaria. Polažu ih u vlažnoj, blatnoj vuni oko anusa i u područjima rana okruženih vunom. Kad se izlegnu ličinke, rašire se po životinji i hrane mrtvim tkivom ispod runa. Ovce infestirane ličinkama postaju nemirne, tapkaju nogama, pokušavaju gristi iritirana područja i mogu ostaviti područja bez runa. Vrlo su česte sekundarne infekcije. Kontrola uključuje brigu i liječenje rana, rano striženje ili striženje i čišćenje prljavih područja na ovcama prije proljeća i sezonske pojave muha. Nakon invazije ličinkama preporuča se prskanje sprejom ili namakanje insekticidima.
Ovčji štrk polaže ličinke koje
migriraju kroz nosnice ovce u sinuse, bronhe, šupljine rogova ili kostiju čeljusti i nosa gdje se hrane unutrašnjim sekretima
Ovčja šuga
Psoroptes šugu uzrokuje šugarac Psoroptes ovis i predstavlja visokokontagioznu bolest kože ovaca. Šugarci žive u kolonijama na površini kože, uzrokujući opadanje vune i oštećenja kože, tako da ona postaje hrapava i prekrivena krastama. Šugarci buše kožu usnim aparatom i šuge se formiraju iznad ugriza kada krv i serum natope ranu. Najčešće zahvaćena područja su leđa, stražnji dio tijela i sapi. Ovce koje su teže invadirane mogu znatno oslabiti pa čak i uginuti. Pozitivna dijagnoza može se postaviti jedino u strugotinama kože. Oni su mali, a tijelo im je bijelo ili žuto sa smeđim nogama.
Kućna muha
Riječ je o insektu koji ne ubada ali uznemiruje životinje, razmnožava se u životinjskom otpadu, gnoju, raspadnutoj silaži, rasutoj hrani, stelji i u drugim vlažnim, toplim, raspadajućim materijama. Odrasli su sive boje sa četiri crne pruge na toraksu. Usni aparat je poput spužve i služi za usisavanje tekuće hrane. Svaka ženka može proizvesti 6 nakupina sa 75 do 200 jajašaca u intervalima od 3 do 4 dana, i liježe ih u pukotine organske tvari. Ličinke se izlegnu nakon 12 do 24 sata, bijele su i cilindričnog oblika, zašiljene sprijeda. Razvojni stadij traje od 4 do 7 dana, a ličinke prolaze kroz tri razvojna
Slika 2. Razvojni ciklus ovčjeg štrka
stadija. Zrela ličinka zakukulji se u crveno smeđu kukuljicu. Stadij kukuljice traje između 3 i 4 dana nakon čega izlaze odrasli. Generacije se preklapaju što znači da su cijelo vrijeme prisutni svi stadiji. Životni ciklus ovisi o temperaturi, tako će na 29 °C trajati 10 dana, 21 dan na 21 °C i 45 dana na 15,5 °C.
Lakše je i jeftinije spriječiti tešku
invaziju muha nego je kontrolirati kada se već jednom ustalila
Odrasli žive od 3 do 4 tjedna ali mogu živjeti i dvostruko dulje. Najaktivniji su pri temperaturama od 26 do 32 °C, a postanu inaktivne noću i pri temperaturi nižoj od 7 °C. Odrasli mogu biti viđeni kako se odmaraju na zidovima, stropu, stupovima i drugim površinama. Vani mogu biti viđene ispod krovova, na zidovima, ogradama i vegetaciji. Mjesta odmora koja preferiraju mogu biti ustanovljena akumulacijom “mrlja”, svijetlo obojenim mjestima formiranim regurgitiranom tekućinom i tamnim mrljama od fecesa.
Stajska muha
Riječ je o muhi koja ubada, veličine kao i kućna muha, ali je tamnosiva. Na gornjoj površini trbuha nalazi se sedam okruglih tamnih mrlja. Odrasli imaju usni aparat nalik koplju koji strši ispod glave. Razmnožavaju se u vlažnoj slami i gnoju, rasutoj hrani, silaži, klipovima trava i različitim tipovima raspadajuće vegetacije. Svaka ženka živi između 20 i 30 dana i liježe od 200 do 400 jajašaca tijekom svog života. U optimalnim uvjetima razvoj od jajašaca do odraslog oblika traje oko 3 tjedna. Ovce, koze i svinje najčešće su iritirane za toplih ljetnih mjeseci. Mužjaci i ženke hrane se krvlju nekoliko puta dnevno, uzimajući jednu ili dvije kapi prilikom svakog obroka. Tapkanje nogama je dobra indikacija da su prisutne stajske muhe, jer napadaju životinje oko nogu i trbuha. Proizvodnja infestiranog stada opada zbog bolnih uboda i napora životinja da se odupru napadima muha.
Slika 3. Šugarac Psoroptes ovis
Mljekarski list 11/2010.
Praktična sanitacija - životni ciklus muha uključuje nezrele ličinke (jajašca, ličinke, kukuljice), žive u gnoju, raspadajućoj silaži, od 10 do 21 dan. Tjedno uklanjanje pogodnih materijala za razmnožavanje muha pomaže prekidanju ciklusa. Lakše je i jeftinije spriječiti tešku invaziju muha nego je kontrolirati kada se već jednom ustalila. Glavni izvor u zatvorenim područjima su boksovi. Gnoj i stelju treba čistiti barem jednom tjedno. Staje trebaju biti dobro drenirane i dizajnirane tako da omogućuju kompletno uklanjanje gnoja. Vlažna stelja je idealan medij za razmnožavanje i treba biti uklanjana barem jednom tjedno. Gnoj i stelje treba nanositi na poljoprivredne površine u što tanjem sloju, da se osigura brzo sušenje. Osigurati dobru drenažu ležišta.
Ljepljive trake, naročito velike, vrlo su učinkovite za smanjenje populacije muha. Njihov je jedini nedostatak da ih treba mijenjati svakih 1-2 tjedna jer se osuše, budu prekrivene prašinom ili prezasićene muhama.
Kemijska kontrola uključuje sprejeve, zamke, larvicide, rezidualne sprejeve i sprejeve za cijele životinje. Sprejevi za prostore i vlažni zamagljivači te zamke, kompatibilni su s biološkom kontrolom muha kao što su predatori i paraziti. Sprejevi za prostore i vlažni zamagljivači osiguravaju brzi knock down učinak na odrasle muhe u zatvorenu prostoru.
Kako sprejevi, s razmakom korištenja, pružaju vrlo malu rezidualnu aktivnost, rezistencija na te insekticide još je uvijek razmjerno niska.
Zamke za muhe sadrže insekticide koji su vrlo korisni za smanjenje populacije muha. Na tržištu su dostupne komercijalne zamke, ali se isto tako mogu i napraviti od plastičnih boca. Na njima se izrežu otvori, a u boce se stavi feromon muskalur (muskarmon, Z-9 tricosene) koji se pokazao najdjelotvornijim. Moraju visjeti iznad životinja, ne smiju biti razbacane da ne bi uništile dobre insekte. Treba paziti da zamke ne pojedu životinje ili da se ne pomiješaju s hranom.
Od insekticida, označeni su oni koji se upotrebljavaju kao larvicidi ili za neposredan tretman gnoja ili stelje u kontrolno otpuštajućim formacijama. Treba izbjegavati neposrednu aplikaciju insekticida na gnoj ili stelju, zbog štetnih učinaka na korisne insekte. Jedina iznimka je uobičajeni tretman površina koje su mjesto razmnožavanja muha, a jako su invadirane ličinkama muha.
Tretiranje površina zgrada rezidualnim sprejevima jedna je od najpopularnijih kontrolnih mjera tijekom godine. Posljedica toga je visoki stupanj rezistencije. Sprejevi za životinje mogu se nanositi neposredno na životinje, najčešće da ih se riješi uboda stajske muhe. Ovo je suzbijanje, nažalost, kratkog vijeka.
Mr. sc. Natalija Knežević, MPRRR
URepublici Hrvatskoj više od 4/5 ukupne količine proizvedenog mlijeka koje je u sustavu kontrole Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima (SLKM) udovoljava kriterijima za zdravstvenu ispravnost, što znači da je proizvedeno poštujući osnovne propisane zahtjeve kao što su: zdravlje životinja, higijena staje, mužnje, opreme, prostora za čuvanje mlijeka, osoblja, održavanje hladnog lanca, odnosno čuvanje mlijeka na propisanoj temperaturi, te kriteriji za sirovo mlijeko - somatske stanice i ukupan broj mikroorganizama.
Pravila vezana uza zdravstvenu ispravnost mlijeka postoje već dugi niz godina, a zadnje su utvrđena preuzimanjem propisa EU-a.
Jedan od takvih propisa je i Pravilnik o higijeni hrane životinjskog podrijetla (Narodne novine 99/07, 28/10), koji u Prilogu III, Odjeljku IX obrađuje upravo područje mlijeka.
Kako bi se nastavio trend povećavanja udjela mlijeka koje udovoljava propisanim kriterijima, ali i kako bi se pojasnio način postupanja u slučajevima kada mlije -
Zdravstvena ispravnost sirovog mlijeka
Pravila vezana uza zdravstvenu ispravnost mlijeka postoje već dugi niz godina, a zadnje su utvrđena
preuzimanjem propisa EU-a
ko pokazuje odstupanja od zadanih pravila, izrađen je novi propis - Pravilnik o pregledu sirovog mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji (Narodne novine 110/10), koji predstavlja tzv. provedbeni propis za čiju su provedbu zaduženi svi subjekti uključeni u lanac mliječne proizvodnje. Osim do sada već (uglavnom) poznatih mjera u slučaju kada mlijeko ne udovoljava u pogledu propisanog broja somatskih stanica, ovim pravilnikom obuhvaćene su i mjere koje je potrebno provoditi u cilju ispunjavanja zdravstvenih i higijenskih zahtjeva, te kriterija za ukupan broj mikroorganizama u mlijeku. Jedna od novina, također, u ovom su pravilniku i određeni zahtjevi vezani uz proizvodnju mlijeka namijenjenog prodaji putem automata (mljekomata).
Provedba mjera
Svakako je važno istaknuti koliko je neophodno da se proizvođač mlijeka namijenjenog otkupu odmah obrati nadležnim institucijama (ovlaštenim veterinarskim organizacijama), čim dobije nalaz SLKM-a o “prekoračenju” broja somatskih stanica ili ukupnog broja mikroorganizama. Naime, propisani mikrobiološki kriteriji (za so -
matske stanice i ukupan broj mikroorganizama) odnose se na odgovarajuće geometrijske prosjeke, a ne na pojedinačne rezultate. Na primjer, za somatske stanice propisan je maksimalan broj od 400.000 u mL mlijeka, ali taj broj predstavlja izračun geometrijskog prosjeka za razdoblje od tri mjeseca, s najmanje jednim uzorkom mjesečno. Dakle, ako proizvođač (farmer) ne poduzme odgovarajuće mjere kroz samo dva mjeseca (od maksimalno dopuštenih tri), u trećem mjesecu neće moći “spustiti” broj somatskih stanica na dopuštenu razinu. Slično je i kod ukupnog broja mikroorganizama u mlijeku. A problem nastaje kada se proizvođaču koji kroz tri mjeseca uzastopno ima nezadovoljavajuće nalaze za mlijeko, zabrani isporuka takvog mlijeka sve dok odgovarajućim nalazom ne dokaže da mlijeko ponovo ispunjava propisane zahtjeve.
Možda se sva ova pravila proizvođačima čine prezahtjevnima, ali kada se usvoji navika ponašanja prema dobroj proizvođačkoj i dobroj higijenskoj praksi, sve postaje jedna dobro uhodana rutina koja će pridonijeti zadovoljnijem i proizvođaču i potrošaču.
Ne znam zašto djeca danas bježe od poljoprivredne škole, ali budite uvjereni bez toga nema napretka
RAZGOVOR S ANTUNOM LASLOM,
Razgovarala: Vera Volarić, dipl. ing.
Antun Laslo, najdugovječniji predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, intenzivnom proizvodnjom mlijeka bavi se više od trideset godina. Danas su on i supruga Margareta pomoć i velika podrška sinovima Ivanu i Danijelu te snahi Željki, koji su odlučili nastaviti obiteljsku tradiciju, iskoristiti znanje i iskustvo svojih roditelja i svoju budućnost graditi u proizvodnji mlijeka.
• Kada ste se intenzivnije počeli baviti poljoprivrednom proizvodnjom?
U dvorištu obiteljske kuće 1977. izgradili smo staju za 12 muznih krava iz kredita “Zelenog plana”. To je bio izvrstan program koji nam je omogućio da se ozbiljnije počnemo baviti proizvodnjom mlijeka, pa smo tada za razliku od seljaka koji su držali jednu do dvije krave, mi bili veliki proizvođači mlijeka. Nakon posjeta Americi 1997. godine, gdje sam imao priliku vidjeti da se intenzivna proizvodnja mlijeka odvija izvan naseljena mjesta, odnosno gospodarskog dvorišta obiteljske kuće, i da je na taj način zapravo i puno olakšan posao, krenuli smo s izgradnjom nadstrešnice i staje i povećali stado na više od dvadeset krava.
• Koliko je važna uloga svih članova obitelji u proizvodnji mlijeka?
Smatram da je veoma važno da obitelj zajednički sudjeluje i planira sve aktivnosti u procesu proizvodnje, osobito kada namjeravaju krenuti s novom investicijom. Često sa suprugom i sinovima sjednem za stol, uzmemo olovku i papir i napravimo financijsku konstrukciju i plan što ćemo napraviti u određenom razdoblju. Oduvijek smo imali kredite, ali uvijek smo ih i uspješno vraćali. Nismo težili pošto-poto povećati broj krava i graditi objekte, a puno toga napravili smo sami i bili majstori u izgradnji staja. Uvijek kada kalkuliram polazim od jedne krave, njezine cijene, cijene opreme i smještaja za tu kravu, pa koliko je zemlje potrebno da se proizvede hrana za tu kravu, i tek onda taj iznos množim s brojem krava za koje bismo mogli uspješno vraćati zadužena sredstva. Ako vidimo da se nećemo moći nositi s tom investicijom, ne odradimo sve što smo planirali za ovu godinu nego nešto ostavimo i za dogodine. Nikada nismo smatrali da moramo imati vrhunske junice iz uvoza, najveći smo dio dobrih krava uzgojili sami na svom gospodarstvu. Naime, poštujemo neke dobre navike i
PREDSJEDNIKOM ZAJEDNICE UDRUGA SELJAKA SLAVONIJE I BARANJE
Bez znanja i struke nema napretka u poljoprivredi
poimanja zdravog razuma i ne možemo si dopustiti da razmišljamo kako će netko drugi to otplatiti, kako neki kažu - “država će oprostiti”. Pa, zaboga, i vi i ja smo dio ove države i nemamo pravo tako razmišljati. Da bi bilo tako, moralo bi se uzeti vama i meni dati, a to nije pravda i pravica. I tu je država trebala dati slobodne ruke struci, koja bi došla k meni i rekla “daj da čujem tvoje želje i ambicije”, i tada bi se napravio elaborat za gospodarstvo i odvojile želje od mogućnosti, prema kojima bi se gospodarstvo razvijalo i zaduživalo. A možda je najvažnije utvrditi je li netko uopće sposoban baviti se određenom proizvodnjom. Uvijek kažem da imamo seljaka koji uopće nemaju pojma o seljaštvu.
• Koliko držite blaga u svojim stajama i s koliko zemljišta raspolažete?
Trenutno uzgajamo oko 80 muznih krava koje su u laktaciji ili suhostaju, 55 junica koje ostaju u daljnjem uzgoju, 15 teladi, a tu je i oko 60 bikova različitih uzrasta u tovu. Obitelj raspolaže s 50-ak jutara vlastita zemljišta i 120 hektara u zakupu.
• Kakvo je stanje u poljoprivredi danas, kada ga usporedimo s nekim prošlim razdobljima?
Sjećamo se dobro, sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća Francuska je bila prva u Europi po proizvodnji pšenice, tadašnja Jugoslavija druga, i to upravo Slavonija, Baranja i Vojvodina. A gdje smo mi danas u toj proizvodnji, što se dogodilo i gdje su nam prinosi?! A istovremeno je uloženo jako puno novca, dok se usporedno struka zanemarivala. Prije gotovo sto godina u našoj ravnici bilo je više od dva milijuna svinja i više od 400.000 krava, svinje su se vozile u Beč, a pogledajmo gdje smo danas. Pamtim da se 1977. u Đakovačkoj Satnici u kooperaciji sakupljalo 2200 litara mlijeka, dok su ondje danas samo dvije veće farme i na sabirnom mjestu prikupi se možda oko 200 litara mlijeka.
• Što hrvatskoj poljoprivredi donosi bliska budućnost?
Slobodno mogu reći - veliku prekretnicu, a to je vezano za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Na žalost,
to je mnogim zemljama donijelo manji broj poljoprivrednih proizvođača, a bojim se da će tako biti i u Hrvatskoj. To ne znači da mala gospodarstva neće opstati, ali ne na ovakav način. Veliki je problem kod nas što je zadrugarstvo zapostavljeno, jer ako ono funkcionira u velikim zemljama poput SAD-a, zašto ne bi moglo i u Hrvatskoj.
• Može li se danas u proizvodnji mlijeka preživjeti s deset krava?
Mogu opstati, ali ne možda kao sirovinci, iako je i to moguće ako ostvare visoku proizvodnju mlijeka po kravi, nego to mlijeko trebaju preraditi u sir i vrhnje, primjerice. Ali ako je osigurana ispaša, koja ne košta praktički ništa, moguće je živjeti. Ratar ne može sigurno preživjeti s deset hektara zemlje.
• Čime bi se trebala baviti manja obiteljska poljoprivredna gospodarstva kako bi opstala na novom europskom tržištu?
Svakako će morati preorijentirati svoju proizvodnju, možda se baviti povrtlarstvom, voćarstvom ili cvjećarstvom, i tu vidim budućnost za dio manjih gospodarstava. Ovdje je neizbježno povezivanje tih manjih poljoprivrednih proizvođača u kooperacije, odnosno zadruge. Na žalost, u Hrvatskoj je sve manje onih koji se žele baviti stočarstvom, imam dojam da ljudi od toga bježe. A ratarstva bez stočarstva nema nigdje, pa tako ne bi smjelo biti niti u Hrvatskoj.
• Koja nam je susjedna zemlja najsličnija i čiji primjer trebamo slijediti?
Mislim da ne trebamo slijediti ničiji primjer, jer imamo dovoljno školovanih stručnih ljudi koji mogu voditi našu poljoprivredu i donositi odluke o agrarnoj politici. I uvijek kad imam priliku volim reći kako je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu trebao dobiti slobodne ruke da na temelju suradnje sa seljačkim gospodarstvima može odrediti kakva je njihova perspektiva, te da ih usmjeri kako se razvijati. Mnogo je neprospavanih noći koje sam proveo razmišljajući kako unaprijediti proizvodnju, ali ne dovesti u pitanje opstoj-
nost te proizvodnje i moje obitelji u toj proizvodnji. Mnogi su imali prevelike apetite, a nitko ih nije mogao spriječiti da ne srljaju u propast i zadužuju se do besvijesti, stavljajući “na bubanj” svoju djedovinu. I tu je struka, ponajprije mislim na savjetodavnu službu, mogla igrati ključnu ulogu.
• Kolika je zasluga struke u razvoju Vašega gospodarstva?
Oduvijek sam dobro surađivao sa strukom, još od ljudi koji su radili u kooperaciji i zadrugama kao tehnolozi. Sjećam se da mi je otac nakon povratka iz vojske 1972. dao gospodarstvo na raspolaganje i od tada zapravo započinje moja edukacija. Uvijek sam slušao stručnjake tehnologe, koristio literaturu koju su mi preporučili, uvodio nove kulture i tehnologije, pohađao sam šestomjesečni poljoprivredni seminar a redovito pohađam i predavanja koja organizirana savjetodavna služba. Jednostavno rečeno - bez struke nema napretka poljoprivrede. Ja sam počeo poljoprivredu s konjima, kako danas to kažemo tradicionalnu, onda sam imao mali traktor, 1968. kupio sam prvi traktor od 25 “konja”, danas je tu traktor od 220 “konja”, ali sam u svom životu kupio samo tri nova traktora. Ostalu mehanizaciju koju sada posjedujemo kupili smo polovnu, ne novu, i sve je u funkciji i ispravno. Moji su sinovi naslijedili ljubav prema selu i poljoprivredi od mene i supruge i to su prihvatili kao svoje zanimanje, a hvala Bogu, ako ovako nastave kako danas rade, bit ću sretan i zadovoljan.
• Zagovarate li formalno obrazovanje poljoprivrednika?
Apsolutno da! Oduvijek sam to zagovarao i svoju djecu učio da je struka najvažnija ako se želiš nečim baviti. Moji sinovi, Danijel i Ivan, koji su nastavili s obiteljskom
proizvodnjom mlijeka, završili su srednju poljoprivrednu školu i stekli zvanje poljoprivrednog tehničara, a kći Danijela, po struci fitofarmaceut, studira novinarstvo i veoma je vezana za obitelj i poljoprivrednu proizvodnju. Ne znam zašto djeca danas bježe od poljoprivredne škole, ali budite uvjereni, bez toga nema napretka. Da se mene pita, ja ne bih dao zemlju nikome bez završene poljoprivredne škole, niti da se bavi poljoprivredom.
• Kakvo je vaše iskustvo sa zaduživanjem?
U kreditima jesmo ali nismo u dubiozi, digli smo 1,5 mil. kuna, nemamo puno zaposlenih, jednu stalno zaposlenu i jednu radnicu koja radi povremeno. Novac nismo trošili na nove automobile, vozimo stare. Držim da svaki čovjek treba imati karaktera, pa tako i mi poljoprivrednici trebamo osjećati potrebu saživjeti se s ostatkom stanovništva u zemlji, ne treba tražiti “kruha preko pogače”, ne možemo si dopustiti trošenje novca na skupe automobile dok je stanje u državi takvo kakvo jest, a istodobno dizati prosvjede i tražiti novac iz proračuna.
• A što je s tržištem mlijeka?
Uvijek kažem, ne daj Bože da na tržištu nešto zašteka, onda smo gotovi. Nismo mi upitni za otplatu kredita, mi zaradimo da bismo vraćali kredit, ali ako mljekara ne isplati za mlijeko, onda se kredit ne može otplaćivati kod HBOR-a. Za sada, moram napomenuti, imamo korektnu suradnju s Vindijom iz Varaždina, koja otkupljuje mlijeko i kojoj smo prošle godine isporučili 360.000 litara mlijeka prvog razreda.
• Zašto je javnost stekla dojam da sredstva iz
Državnog proračuna nisu pala na plodno tlo?
Na žalost, moramo biti realni i reći kako je određeni broj poljoprivrednika iskorištavao sredstva iz raznoraznih državnih mjera razvoja, a na koncu na gospodarstvu nije opravdao investiciju nego je kupio automobil i uredio kuću. Ističem da je takvih manjina, ali su u javnosti stvorili sliku da hrvatski seljak živi luksuzno na račun ostatka hrvatskih građana. Oduvijek sam se borio protiv toga i zalagao se da se javnosti već jednom kaže kako hrvatski seljak koji voli svoj posao i koji živi od poljoprivrede, pošteno radi i bori se za svoj opstanak. Nikada mi nije palo napamet varati državu i povlačiti sredstva od države kako bih si priskrbio korist, jer bi me pratio osjećaj da sam prevario svoj narod. Želim svojoj obitelji ostaviti čist obraz, a i njima pokazati da se samo svojim radom može pošteno živjeti.
• Što mislite o ulasku HZPSS-a u Hrvatsku poljoprivrednu komoru?
Mislim da bi se spajanjem mogla izgubiti autonomnost naših savjetodavaca. Struku treba cijeniti, a politika treba raditi svoj posao. U komori trebaju biti ljudi s iskustvom, iskusni poljoprivredni proizvođači. Uvijek kažem da bi svaki predsjednik udruge trebao javno predstaviti svoje imanje i svoj rad a tek onda biti biran, ne kako je danas, da netko može biti predsjednik udruge a nema ni “busu” zemlje, nego je jedino važno da zna dobro “galamiti”. Smatram da netko tko vodi neku udrugu ili jednostavno predstavlja poljoprivrednike mora imati veliko radno iskustvo, a drugima biti dobar primjer.
• Jesu li se gospodarstva mogla drugačije razvijati da se slušalo mišljenje struke?
Da su naši poljoprivredni stručnjaci dobili slobodne ruke i da su rekli “Antun Laslo može biti poljoprivrednik u toj i toj granici, netko drugi u toj i toj”, danas bismo imali drugu “krvnu sliku” hrvatskog seljaka. Problem je u tome što država nije razgraničila tko je poljoprivrednik i tako poticala proizvodnju, a poljoprivrednik je onaj tko živi od poljoprivrede i koji plaća sve obveze prema državi.
• Smatrate li da je država dala dovoljno u poljoprivredu?
Što je poljoprivredi dala država unatrag nekoliko godina, to niti jedna država u svijetu nije dala niti će dati svojim poljoprivrednicima. Uvijek kažem da je država dala puno, ali na žalost nije rasporedila realno, i na žalost malo se toga vratilo u poljoprivredu kroz prinose i rezultate Kod nas je seljak mogao biti tko je htio biti seljak. Danas vidimo da bi nam više značila stabilnost u proizvodnji nego državni poticaji. Oni dobro dođu, treba biti realan, ali bi bolje bilo da nam je uređeno tržište poljoprivrednim proizvodima.
• Zašto se to nije vratilo u poljoprivredu?
Zato što su sredstva dobili i neki kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost, koji su gledali samo trenutni interes. Ima tu i poljoprivrednika koji nisu bili sposobni nositi se s proizvodnjom, kupili su traktore čiji se kapacitet ne iskorištava i koji onda ne opravdava investiciju. Bilo je samo važno ostvariti povrat kapitalnih ulaganja i pokupiti novac, neki su lakomo investirali a nisu bili svjesni u što ulaze. Oni nisu dorasli toj proizvodnji, a uz to, nije bilo nikakve kontrole na terenu, to je bila bačva bez dna.
Mnogi su imali prevelike apetite, a nitko ih nije mogao spriječiti da ne srljaju u propast i zadužuju se do besvijesti, stavljajući “na bubanj” svoju djedovinu
• Na što su najviše potrošena financijska sredstva?
Mi smo se istrošili za traktore, a danas imamo više traktora nego obradive zemlje, da se ne govori o svoj poljoprivrednoj mehanizaciji. Što će nama to, pa možemo vidjeti primjerice u Njemačkoj, da seljak ima jedan traktor i par priključaka. Pitam ga kako imate tako malo mehanizacije a više od sto krava, kaže on meni - “ima moj susjed pa preko strojnog prstena organiziramo poslove”. E, taj primjer trebamo slijediti i učiti. Na žalost, stječe se dojam da kod nas više ne može “brat s bratom”, žao mi je što moram reći ali je tako.
• Hoćemo li iskoristiti sredstva iz predpristupnih europskih fondova?
Kao jedan od članova Odbora za praćenje SAPARD-a i IPARD-a, vidim da su naši seljaci prezaduženi i ne mogu pratiti te strukturne europske fondove, banke puno traže, seljaci nemaju više od kuda dati jamstva i nisam siguran da ćemo uspjeti iskoristiti sredstva iz IPARD-a.
• Proizvodnja mlijeka Vaš je životni poziv, imate li možda i hobi?
Imam, ali i on je vezan za štalu i životinje. Moja su ljubav moja dva lipicanca, kobila Toplica i ždrijebac Pluto, koje sam nedavno nabavio. Oduvijek sam to želio, a danas kada sam siguran da će poslovi na farmi biti kvalitetno odrađeni, svaki dan, negdje oko tri sata popodne, bilo sunce bilo kiša, upregnem svoje lipicance i vozim se po selu. Evo, mogli ste vidjeti danas, ako ja zaboravim - neće zaboraviti moji mali prijatelji, koji već znaju kada je pokret, a ponekad se okupi i tridesetak djece. Moje je veliko zadovoljstvo da u mom hobiju mogu uživati i drugi.
• Biste li svoje zanimanje proizvođača mlijeka mijenjali s bilo kojim zanimanjem?
Vjerujte mi da ne bih nikada. Svakome bih preporučio da dođe na selo, osjeti snagu naše plodne zemlje i stekne poštovanje prema njoj, kako bismo napokon hrvatskom selu i seljaku dali zasluženo mjesto u našoj prelijepoj domovini.
Podrška obitelji temelj je uspjeha
U organizaciji i raspodjeli poslova uvažavaju se osobni afiniteti i razina stečenih
znanja, što je svakako dodatan motiv pri svakodnevnom izvršavanju
Zoran Bašić, dipl. ing.
Slavonsku ravnicu krase beskrajna žitna polja i drevne hrastove šume, kruh i vino, kulen i rakija, dukati, konji vrani i narodne nošnje, a ponos su joj njezini vrijedni žitelji, koji svojom bogatom dušom i vrijednim rukama stoljećima odolijevaju svim nedaćama koje su ih sustizale. U Kuševcu, idiličnom slavonskom mjestu, na udaljenosti s koje se još uvijek dobro naziru zvonici đakovačke katedrale, uz sva prirodna bogatstva i ljepotu Slavonije, krije se još jedno bogatstvo - farma mliječnih krava šesteročlane obitelji Pavić, koja nas je u mirno i toplo nedjeljno popod-
Složna obitelj, ljubav prema životinjama i dobra proizvođačka praksa prednosti su ove obitelji, koja dostojno predstavlja vrijednoga hrvatskog seljaka
ne srdačno ugostila na svome imanju. Gospođa Lidija Pavić dočekala nas je s iskrenim osmijehom dobrodošlice, ničim ne pokazujući da ćemo joj ipak uzeti dio obiteljskoga nedjeljnog popodneva. Dapače, uz svoje tri prekrasne već odrasle kćeri djeluje gotovo poistovjećeno s njihovom mladošću.
Ulaganje u proizvodnju
Prvi je to dojam koji smo dobili već ulaskom u cvijećem okićeno dvorište, a miroljubivi kućni ljubimci dali su dodatan šarm ovoj po mnogo čemu iznimnoj obitelji. A da nas prvi dojam nije prevario uvjerili smo se vrlo brzo, i to dolaskom na njihovu jednako tako impresivnu farmu nekoliko stotina metara udaljenu od obiteljske kuće. Povod našega dolaska na farmu obitelji Pavić je ljubav Lidije i Franje prema selu i proizvodnji mlijeka, u koju su ugradili mnogo svojega truda i znanja, a sve s ciljem da svojoj obitelji osiguraju sigurnu budućnost. S proizvodnjom mlijeka započeli su prije četiri godine sa stotinjak mliječnih krava simentalske i hol-
radnih obaveza
stein pasmine. Bili su svjesni da se upuštaju u proizvodnju koja traži dobroga gospodara i vrijednoga i savjesnog slugu, jer da bi životinje optimalno proizvodile a mlijeko bilo visoke kvalitete, nužno je osigurati dobre uvjete smještaja, hranidbe, higijene, pri čemu se svakako mora voditi računa i o dobrobiti životinja na farmi. Vrijeme je prolazilo a Lidija i Franjo ulagali su sve više vremena, rada i što je najvažnije ljubavi u proizvodnju mlijeka, učili i prihvaćali nova znanja i vještine, primjenjivali suvremenu tehnologiju i otvarali vrata svoje farme stručnjacima koji su im htjeli pomoći i pridonijeti unapređenju proizvodnje. Danas je proizvodnja na razini od koje se može živjeti, a osim obitelji koja radi na farmi zapošljavaju i petnaest radnika, koji plaću redovito primaju što je osobito važno danas u vrijeme teške gospodarske krize. U svakom poslu od velikog je značaja podrška obitelji, a Lidija i Franjo zaista su je imali. U proizvodnju su od samoga početka uključene njihove kćeri Tanja, Matea i Tena, ali i najmlađi član obite-
lji dvanaestogodišnji sin Ivan. Djeci nikada nije bilo teško pomoći i odraditi poneki posao na farmi, dakako, u skladu s njihovim dnevnim obavezama u školi. Dobar nam je primjer pružio Ivan, kojega smo zatekli u traktoru u vrijeme hranidbe krava, a poput pravoga domaćina rado nam je objasnio kako i čime valja hraniti krave te među stotinjak krava pokazao i svoju miljenicu. Da se ljubav prema kravama i poslovima na farmi stječe u najranijoj životnoj dobi, izvrstan je primjer upravo Ivan koji svaki slobodan trenutak provodi na farmi radeći vrlo konkretne poslove.
Zadovoljni rezultatima
Danas je na farmi 241 mliječna krava, 61 steona junica i 88 grla ženske teladi, čija kvalitetna genetika, visoki tehnološki standardi hranidbe, smještaja i dobrobiti općenito jamče visoku proizvodnju mlijeka. Pravilno vođena selekcija, u suradnji sa stručnim institucijama, kao i briga o hranidbi i zdravlju krava, donijela je obitelji Pavić brojna priznanja s izložbi i natjecanja, a osvojili su čak šest šampionskih zvona, koja potvrđuju visoku kvalitetu njihovih mliječnih krava.
“Svaki dan naučimo nešto novo i koliko god da smo sigurni u svoje znanje, pohađajući stručna predavanja i čitajući stručne časopise naučimo nešto novo, što odmah primijenimo na svojoj farmi”, ističe Lidija i nastavlja: “Naše krave prosječno proizvode 23 litre mlijeka na dan, a prošle smo godine Vindiji predali 1,800.000 litara mlijeka kvalitete prvog razreda. Trudimo se da našim kravicama ništa ne nedostaje, vodimo računa o njihovoj dobrobiti, pa smo im uredili travnjak na koji svakodnevno izlaze i pasu mladu travu”. Nema sumnje, ovo je zaista velika količi-
na mlijeka koja zasigurno ne bi bila ostvarena bez velikog uloga - truda i znanja. U organizaciji i raspodjeli poslova uvažavaju se osobni afiniteti i razina stečenih znanja, što je svakako dodatan motiv i zadovoljstvo. Tako se Lidija brine o hranidbi krava i teladi, selekciji, reprodukciji i mužnji, dok je Franjo zadužen za proizvodnju hrane za krave. Na stotinjak hektara oranica proizvode žitarice, trave za sjenažu i sijeno i lucernu za sijeno, a sva proizvodnja odvija se prema načelima dobre proizvođačke prakse. Naglašavaju kako postoji dosta velik problem sa zakupom državnog zemljišta, pa se nadaju kako će se to pitanje rješavati u skladu s određenim preporukama koje kažu da gospodarstva koja se bave stočarskom proizvodnjom, ponajprije proizvodnjom mlijeka, imaju prednost na natječajima. Planiraju povećati stado na 350 muznih krava tijekom cijele godine a odabir budućih mliječnih krava temeljiti na teladi oteljenoj na farmi, dok će dio mladih krava uzgajati za prodaju drugim farmama. Ne trebamo sumnjati, iskustvo i dobra proizvođačka praksa jamče dobre rezultate, a svakako i visoku kvalitetu mlijeka proizvedenog na hrvatskoj farmi. “Nama je vrlo važno da kvaliteta proizvedenog mlijeka,
Mladi Ivan Pavić izvrstan je primjer da se ljubav prema životu na selu i poslovima na farmi stječe u najranijoj životnoj dobi
kako kemijska tako i higijenska, bude na razini koja će potrošačima mlijeka jamčiti siguran, kvalitetan i dakako ukusan proizvod, koji osim svih svojih hranjivih vrijednosti pozitivno utječe i na zdravlje”, zaključuje Lidija.
Obitelji Pavić zahvalni smo što nam je otvorena srca pokazala kako je proizvodnja mlijeka, iako ponekad puna neizvjesnosti, posao koji donosi mnoga zadovoljstva, a jedno od njih je zasigurno i spoznaja da u njihovu proizvodu, kojega najbolje prezentira njegova kvaliteta, diljem Lijepe naše uživaju generacije onih najmlađih, ali i onih malo starijih. Zadovoljni što smo vam ispričali jednu lijepu mliječnu priču i što nam je još jedna obitelj pokazala kako vrijedi ostati na selu i budućnost graditi u proizvodnji mlijeka, krenuli smo dalje svojim putem u nastojanju da mlijeko proizvedeno na hrvatskim farmama dostojno predstavimo kao kvalitetan proizvod koji donosi mnoge blagodati čovjekovu zdravlju.
Uvodna
Poštovani Mljekarskog lista, je godina dana od kako se s uspostavom ARKOD-a, sustava za identifikaciju zemljišnih parcela, i do sada su u ovaj sustav, putem kojeg se godine podnositi zahtjevi za potporama, uneseni podaci iz više od 70% gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. doprinos u uspostavi ARKOD-a pružaju i djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije. Upravo za potrebe uspostave ARKOD-a, u proteklih godinu dana HPA je uspostavila 49 novih ureda, ih opremila i umrežila, tako da se unos podataka u ARKOD u okviru HPA odvija na sveukupno 79 lokacija. Na taj u mjeri osigurali smo da se u tim uredima nakon uspostave odvija i ažuriranje promjena u ARKOO-u, ažurira Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i pruža poljoprivrednim proprilikom podnošenja zahtjeva za potporama.
Donosimo i o planskom sparivanju na govedarskoj farmi, pri naglašavamo kako pozorno ovoj problematici zapravo vodimo dobru politiku, jer dobro planiranim sparivanjem roditelja u mjeri i proizvodne potencijale generacija. Predstavljamo ukratko i iz Zadra, s 12. savjetovanja uzgajiovaca i koza i 11. državne izložbe i kozjih sireva, a ujedno odmah i najavljujemo novi susret, ovaj put u Osijeku, gdje se 11. i 12. studenoga održati 6. savjetovanje uzgaji goveda.
IMPRESSUM:
Mr. sc/zdravko cJl,.;c_,,, Glavni i odgovorni uredni mr. se. Zdravko odbor: Eva univ. spec. oec., mr. se. Ana Željka dipl. ing., Drago dipl. ing.
HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA
Poljana 185, Križevci
Tel.: 048/279 072 Fax: 048/693 216
Ured u Zagrebu: llica 101, Zagreb
Tel.: 01/3903 103 Fax: 01/3903 191
E-mail: hpa@hpa.hr - www.hpa.hr
O1B: 48006835970
HPA
HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA
Vijesti i najave
SKLOPLJENUGOVORHPA I BJELOVARSKO-8/LOGORSKEŽUPANIJE
Evauniv.spec. oec. elrobic@hpa.hr
U Gornjim u Dežanovac, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Branka Hlodika 12. listopada sklopljen je ugovor o financiranju kontrole kvalitete hrane za Bjelovarsko-bilogorske županije. U ime Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) ugovor je potpisao njezin ravnatelj Zdravko a u ime Bjelovarska-bilogorske županije župan Mirosalv Potpisivanjem ugovora o kontroli kvalitete ne hrane Bjelovarsko-bilogorska županija izravno pomaže hranidbe goveda na poljoprivrednim gospodarstvima na svom izravno i na proizvodnje mlijeka. HPA kontrolu kvalitete hrane obavlja putem Laboratorija za kontrolu kvalitete hrane, koji je opremljen suvremenom opremom za analize koje obavljaju educirani djelatnici HPA. HPA je na ovogodišnjem 18. jesenskom bjelovarskom sajmu organizirala Aukcijsku prodaju uzgojno valjanih junica, je kupnju županija sufinancirala sa 1500,00 kn po grlu. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Branka Hlodika na ovogodišnjoj aukciji kupilo je 7 junica, a to je ujedno i najvebroj prodanih junica jednom u cilju širenja proizvodnje. Ovom prigodom ravnatelj HPA i bjelovarsko-bilogorski župan otvorili su i novi objekt na farmi Branka Hlodika. Bjelovarsko-bilogorska županija je pritom poklon bonove devetorici za kupljenu 31 junicu na sajmu.
RobertBakota, dipl.ing. rbakota@hpa.hr
Danas, godinu dana poslije, iza
574 djelatnika triju ustanova u provedbu projekta (APPRRR, HPA, HZPSS) stoji mjerljiv posao izražen u tipoljoprivrednih gospodarstava (PG) i gotovo milijunskom broju evidentiranih ARKOD parcela. Ukupno je na 131.000 poljoprivrednih gospodarstava (106.000 upisana s barem jednom ARKOD parcelom) sa 840.000 ARKOD parcela, ili u hektarima, u ARKODU je u ovom trenutku evidentirana 650.000 ha poljoprivrednog zemljišta Republike Hrvatske. Trenutno je u sustavu AR(i( Kontrola kvalitete ARKOD podatka razvijena je slijedom preporuka revizije Europske unije. Služi za sistematsku analizu unesenih podataka u baze ARKODA-a te redovite vizualne kontrole u uredu i kontrole na terenu
PG-ova. U šest županija - Požeška-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Primorsko-goranskoj, - upisana je više od 95% svih PG-ova, tako da je unos u njima završen ili je pri kraju. U ostalim županijama, završetak unosa planiran je potkraj godine. Udio Hrvatske poljoprivredne agencije u provedbi ARKODA se na razini 31% navedenog ukupnog unosa. izražena govorimo o:
• 33.500 PG-ova s jednom i više evidentiranom ARKOD parcelom, odnosno 41.200 ukupno PG-ova i ona gospodarstva bez evidentiranih ARKOD parcela,
• 304.000 ucrtanih ARKOD parcela koje 192.600 ha poljoprivrednog zemljišta. ARKOD djelatnost HPA obavlja na 77 lokacija sa 142 djelatnika na cijele Republike Hrvatske. Upravo za potrebe ARKODA, u proteklih godinu dana HPA je proširila mrežu ureda sa 28 na današnjih 77 te ih potpuno inforopremila i umrežila. Tako su ostvareni preduvjeti za poslove ažuriranja Upisnika poljoprivrednih gospodarstava i pružanja poljoprivrednicima prilikom podnošenja zahtjeva za potpore
u poljoprivredi, odnosno zahtjeva za izravna ulaskom u EU. Radi što bolje i svrsishodnije provedbe navedenih poslova, djelatnici HPA u razdoblju 19. do 23. srpnja 2010. godine sudjelovali su uz djelatnike APPRRR-a i HZPSS-a u IAKS-u (integriranom administrativnom i kontrolnom sustavu), pilot-projektu. Pilot-projekt je bio održavan na šest lokacija (u Umagu, Trogiru, Požegi, Krapini), s ciljem upoznavanja administracije i poljoprivrednika s principima i posljedicama primjene izravnih i mjera ruralnog razvoja povezanih s površinom. U pilot-projekt je bilo 20 djelatnika HPA. Osim 142 djelatnika osposobljena i educirana za rad na aplikaciji ARKODA, HPA trenutno u APPRRR-u educira 21 djelatnika za potrebe kontrole kvalitete ARKOD podataka, je djelatnost vezana uz terensku kontrolu ARKOD podataka unesenih inicijalnim unosom.
Postupak kojim se na temelju referentnih podataka obavlja kontrola površina po pojedinoj lokaciji registraciju poljoprivrednika u upisniku PG-a, njihovu evidenciju u ARKOD sustavu i orto-foto snimke ili satelitske snimke. Kontroli prethodi analiza rizika pogreške uzrokovane
prilikom unosa inicijalnog podatka u ARKOD bazu od strane konzultanta. Pogreške mogu biti uzrokovane nepridržavanjem metodologije rada kao i nekvalitetnim ili starim DOF-om {digitalnom orto-foto snimkom). Analizom rizika vizualno se odabire dio parcela pojedinog PG-a koje biti predmetom kontrole kvalitete ARKOD podataka na terenu, a za ostali dio parcela primjenjuje se odabir. Cilj kontrole je utvrditi ispravnost stanja parcela koje su konzultanti uputom poljoprivrednika ucrtali na inicijalnom sastanku ili ispravcima.
Kontrolira se:
• površina parcele (odgovara li površina prijavljena u ARKOD-u stvarno korištenoj površini),
• granice parcela (odgovaraju li granicama prijavljenim u ARKOD-u),
• obradivost parcele se je li parcela navedena u ARKOD-u stvarno parcela te li je poljoprivrednik koji ju je prijavio u ARKOD),
• uporaba parcele (odgovara li onoj navedenoj u ARKOD-u).
Kontrolu na terenu obavljaju educirani djelatnici APPRRR-a, HPA i HZPSS-a uz GPS
Na svake županije kontrolu provoditi tri kontrolora.
Nakon provedenih inicijalnih kontrola na terenu se dodatno provoditi i superkontrola, i to na izravno izabranom uzorku s kontrolorima koji nisu radili inicijalnu kontrolu na terenu, niti su sudjelovali u upisu izabranog uzorka kontrole u ARKOD bazu podataka. Nakon obavljenih kontrola verificira se promijenjeno stanje ARKOD parcela uz vizualnu kontrolu prikupljenih slika i zabilješki, te se donosi odluka o ili odbijanju rezultata kontrole (centralna razina APPRRR).
SAVJETOVANJE
HRVATSKIHI
KOZJIHSIREVA
Evauniv.spec. oec. • elrobic@hpa.hr
Uadru je 21. i 22. listopada 2010. godine održano 12. Savjetovanje ovaca i koza i 11. izložba hrvatskih i kozjih sireva u rganizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvatskog saveza uzovaca i koza, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. 12. Savjetovanje ovaca i koza i 11. izložbu i kozjih sireva je otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja g. Stjepan a pozdravne govore održali su: ravnatelj HPA mr. se. Zdravka predsjednik Hrvatskog saveza ovaca i koza g. Anton Jureša, za poljoprivredu grada ladra g. Ivica te župan Zadarske županije g. Stipe predavanja i novosti iz provedbe uzgojna selekcijskog programa, preventive i zdravstvene zaštite, te hranidbe ovaca i koza pratilo je oko 250 okupljenih ovaca i koza. S velikim su zanimanjem pratili predavanja s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta iz Zagreba. Savjetovanje se održava dvanaestu godinu za redom i postala je središnje mjesto okupljanja, druženja i stjecanja novih znanja ovaca i koza. Na 11. izložbi hrvatskih i kozjih sireva sudjelovalo je 52 s ukupno 148 sireva, 2 sirutke, 1 kefirom i 1 jogurtom, koje je povjerenstvo za ocjenu sira prethodno ocijenilo. Kvaliteta sireva utvrje temeljem postignutog broja bodova, prema 20-bodovnom sistemu, na temelju "Pravilnika za ocjenjivanje mlijeka i proizvoda". Dodijeljena su 93 od je 39 zlatnih, 38 srebrenih i 16 je ukupno 24 i 69 kozjih sireva, a za šampiona 11. izložbe hrvatskih i kozjih sireva izabrana su dva sira i to u dvije kategorije: u kategoriji tvrdih sireva izabran je Paški sir Emila iz Kalana, a šampion palete proizvoda je Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Žampera iz žmana. Predsjednica povjerenstva za ocjenu sireva prof. dr. se. Jasmina Havranek izrazila je zadovoljstvo i ocijenila ovogodišnje ocjenjivanje sireva uspješnim. Svi koji su prijavilisireve na ocjenu poštuju osnovne kriterije mlijeka koje koriste za preradu u sir, u prilog govori da je više od 50% prijavljenih sireva zavrijedilo jedno od priznanja. Ovo ocjenjivanje je potvrdilo da Hrvatska svojim prirodnim bogatstvima pruža znatne u proizvodnji mlijeka za preradu u sir. za izložene sireve dodijelila je prof. dr. se. Jasmina Havranek, a šampionima izložbe ravnatelj HPA g. Zdravka Badržavni tajnik iz ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja g. Stjepan i zadarski župan g. Stipe
Laboratorij za kontrolu kvalitete stočne hrane provodi analitička ispitivanja stočne hrane s ciljem upravljanja ukupnim menadžmentom na farmi. Zadaća laboratorija je uspostava sustavne kontrole stočne hrane na hrvatskim farmama, koja je temelj kvalitete u lancu proizvodnje hrane. Kvalitetna laboratorijska ispitivanja u analitici stočne hrane i rezultati dobiveni laboratorijskim ispitivanjima mogu se izravno koristiti u optimiranju obroka.
Laboratorij je opremljen suvremenom analitičkom opremom za provođenje analiza stočne hrane (NIR uređajem i uređajima za klasično kemijsko ispitivanje) a djelatnici laboratorija educirani su na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima i Zavodu za travnjaštvo Agronomskog fakulteta, a rukovodeće osoblje laboratorija, uz navedene edukacije, educirano je i u SAD-u, Italiji i Švedskoj.
METODE ISPITIVANJA POJEDINIH SASTOJAKA STOČNE HRANE
Priprema uzoraka za ispitivanje HRN ISO 6498:2001
Stočna hrana - određivanje vode i udjela drugih hlapljivih tvari HRN ISO 6496:2001
Žitarice i proizvodi od žitarica - određivanje količine vode - rutinska metoda HRN ISO 712:1999
Uljarice - određivanje količine vode i hlapljivih tvari HRN EN ISO 665:2004
Uljane pogače i sačme - određivanje udjela vode i hlapljivih tvari HRN ISO 771:2005
Kukuruz - određivanje sadržaja vlage (mljevenog i cijelog zrnja) HRN ISO 6540:2002
Stočna hrana - određivanje udjela masti HRN ISO 6492:2001
Stočna hrana - određivanje pepela HRN ISO 5984:2004
Stočna hrana - određivanje udjela sirovih vlakana - metoda intermedijalnom filtracijom HRN EN ISO 6865:2001
Stočna hrana - određivanje količine dušika i izračunavanje količine sirovih proteina - 2. dio: Razaranje u bloku/metoda destilacije parom HRN ISO 5983-2:2008
NIR metoda (Near-Infrared Reflectance Spectroscopic Method) - određivanje udjela vlakana (kisela deterdžentna) i proteina u stočnoj hrani AOAC Official method 989.03
NIR metoda (Near-Infrared Reflectance Spectroscopic Method) - određivanje udjela vlage u stočnoj hrani AOAC Official method 991.01
USLUGE LABORATORIJA ZA KONTROLU KVALITETE STOČNE HRANE
• UZIMANJE UZORAKA STOČNE HRANE NA FARMAMA
• DOPREMA UZORAKA U LABORATORIJ
• PRIPREMA UZORAKA ZA ANALITIČKA ISPITIVANJA
• IZVOĐENJE KEMIJSKE ANALIZE STOČNE HRANE (WEENDE METODA)
• IZVOĐENJE KEMIJSKE ANALIZE STOČNE HRANE NIR METODOM (NEAR INFRARED SPECTROSCOPY) NA PERTEN ANALIZATORU DA 7200
ZAŠTO JE VAŽNO ANALIZIRATI STOČNU HRANU
Jedan od najvažnijih čimbenika uspješnosti stočarske proizvodnje dobro je organizirana i izbalansirana hranidba životinja. Hranidba je od presudnog utjecaja na sve aspekte proizvodnje, na razinu proizvodnje, kvalitetu proizvoda, zdravlje životinja, dugovječnost i dobrobit životinja, utjecaj proizvodnje na okoliš i drugo, stoga je pravilno upravljanje hranidbom na farmi od iznimne važnosti. Dohodovnost stočarske proizvodnje u izravnoj je vezi s upravljanjem hranidbom na farmi, a greške u hranidbi izravno se odražavaju na ekonomičnost proizvodnje. Dobro organizirana hranidba na farmi mora se zasnivati na informacijama o kvaliteti stočne hrane, koja se sa sigurnošću može utvrditi isključivo laboratorijskim ispitivanjima.
Mljekarski
Plansko sparivanje stada
U unapređenju proizvodnje i uzgoja ključno je poznavati uvjete proizvodnje i uzgojne potencijale svoga stada
Dalibor Janda, dipl. ing. djanda@hpa.hr
Od tehnika unapređenja proizvodnje i uzgoja na govedarskoj farmi vrlo važnu ulogu igra plansko sparivanje, odnosno odabir budućih generacija koje će proizvoditi na farmi. Pritom je osobito važan odabir roditelja tih generacija, koji nikako ne treba zanemariti i prepustiti slučaju. Kako bi to bilo moguće, svaki uzgajivač prije svega mora znati uzgojne potencijale svoga stada. U proizvodnji mlijeka to je prosječna proizvodnja stada u posljednjoj ali i unatrag nekoliko godina, dugovječnost, zdravstveno stanje stada s obzirom na učestalost pojave većeg broja somatskih stanica, međutelidbeno razdoblje, plodnost stada, lakoća teljenja, pasminski sastav i sve ostalo što bi moglo utjecati na očekivane željene uzgojne i proizvodne rezultate. Ako uzgajivač ima u vidu sve naveden podatke, ima mogućnost izgradnje uzgojne strategije za svoje stado, te prema svom postavljenom uzgojnom cilju obratiti pozornost na one čimbenike koji ga ograničavaju i na temelju toga odrediti prioritete u postizanju svoga postavljenoga uzgojnog cilja.
Pri postavljanju uzgojne strategije za svoje stado bitno je slijediti nekoliko važnih koraka koji će nam u tome pomoći. Prvi je i najvažniji korak, prije svega, kako smo spomenuli, postavljanje uzgojnog cilja za svoje gos -
Ime krave: __FIFI___________
Datum rođenja: _01.01. 2007.____
podarstvo. To znači da se na temelju poznatih uzgojnih i proizvodnih potencijala svoga stada odredi koji su to ograničavajući čimbenici u postizanju željenih rezultata. Tako je moguće odrediti prioritete za poboljšanje tih čimbenika, primjerice u tri koraka prema važnosti u postavljenom cilju. Kao primjer uzmimo mliječnu farmu na kojoj se u podjednakom omjeru uzgaja simentalska i holstein pasmina u slobodnom načinu držanja i robotom za mužnju. Prema analizi stada, bilo je očito da uzgajivača nedovoljno zadovoljava proizvodnja i sastav mlijeka, mužnja traje malo dulje zbog nedovoljne prilagođenosti građe vimena robotiziranoj mužnji, a veliki dio životinja ima problema ili je zbog problema s fundamentom prerano izlučen iz proizvodnje. Vjerojatno će ovaj uzgajivač kao prioritet u uzgoju na prvo mjesto postaviti fundament, zatim proizvodnju mlijeka i na kraju građu vimena krava na svojoj farmi. Dodatno, može si postaviti i prioritet s obzirom na pasminu, pa će tako kod holsteina, primjerice, naglasak staviti na sastav mlijeka a kod simentalca na količinu mlijeka u laktaciji.
Drugi je korak da se promotri svaka krava prema njezinim slabostima i jačim stranama u usporedbi s prosjekom stada. Sve navedeno bitno je zabilježiti u određeni formular. Primjerice, formular za ovu namjenu na temelju kojeg će se birati potencijalni mogući bik za sparivanje može biti oblikovan kao tabela:
Otac: ELBA
Majčin otac: MADRID
Proizvodnja: - ø + Fitness: - ø + Eksterijer: - ø + Mlijeko kg x Plodnost x Okvir x Mast % x Som. stanice x Mišićavost x Bjelančevine% x Perzistencija x Fundament x Muznost x Lak. teljenja x Vime x Dugovječnost x Zdjelica x Papci x
Treći korak odnosi se na izlučenje krava koje nisu pogodne za daljnji uzgoj. Krave koje nam po svojim proizvodnim i funkcionalnim obilježjima nikako ne odgovaraju, obvezno pravodobno moramo izlučiti iz stada. Daljnje držanje ovakvih životinja može uzgojno ali i proizvodno donijeti samo štetu gospodarstvu, kako u uzgojnom tako i u gospodarskom smislu. Četvrti je korak odabir bika za plansko sparivanje na pojedine krave, kako bi se dosegao postavljeni individualni uzgojni cilj na farmi. Ovdje je cilj odabrati bika koji svojim prednostima što je moguće bolje odgovara slabostima koje nam pokazuje krava koja se sparuje. Isto tako, pritom je vrlo važno pratiti i porijeklo životinja koje se sparuju, kako bi se u što manjem stupnju izbjegao uzgoj u srodstvu, što je danas vrlo teško postići. Kada gledamo slabosti krave i prednosti bika s kojim se sparuje, vrlo je teško (možda i nemoguće) naći idealnog bika za sparivanje. Mnogi bikovi, iako su možda vrhunski po nekim svojim karakteristikama, možda ne odgovaraju kravi s kojom treba obaviti sparivanje. Zato je ovdje važno postaviti prioritet, odnosno što nam je u tom trenutku važno za poboljšanje potomka krave u uzgoju, a za ono što nam tada nije presudno biti spreman na kompromis.
Primjer za razmatranje
Uzmimo za primjer bika Vansteina, koji je trenutno najbolji bik simentalske pasmine dostupan uzgajivačima. Njegove su prednosti visoka mliječnost, mesnatost, dugovječnost, perzistencija i lakoća teljenja, no pokazuje mane kod plodnosti (UV 97) dok su mu zdravlje vimena (UV 100) i lakoća mužnje (UV 101) prosječne. Isto tako, njegove kćeri pokazuju lošiji fundament pri čemu je osobito važno istaći dosta loše putice, koje su niske (medvjeđe), a kod svojstava vimena karakteriziraju ga i kratke sise. Po tome bi ovaj bik u sparivanju najbolje odgovarao kravama koje eksterijerno imaju jak fundament s čvrstim puticama, oborenu zdjelicu, dobar i prosječan okvir, dobru mišićavost, dobro građeno vime s dužim sisama, a kod potomaka
2007/08 godine
kojima primjerice prioritetno želimo poboljšati mliječnost i sastav proteina u mlijeku, dugovječnost i perzistenciju.
U petom je koraku bitna dostupnost sjemena poželjnog bika za sparivanje. Nije lako uvijek doći do sjemena po nama idealnih bikova za sparivanje krava u našem stadu. Prije svega, ovdje je važna dostupnost sjemena željenog bika ili bikova kod distributera ili izvršitelja umjetnog osjemenjivanja. Zbog toga je važan stalni kontakt kako bi se ako je to moguće na vrijeme osiguralo (rezerviralo) sjeme poželjnih bikova za sparivanje s kravama u stadu. Pritom je to odlučujuće, kako bi se dobile buduće generacije koje će uzgojno i proizvodno omogućavati razvoj gospodarstva prema postavljenom željenom individualnom uzgojnom cilju.
Koje su aktualne uzgojne vrijednosti, koji se bikovi kao živi ili putem uvezenog sjemena koriste u našem uzgoju, kao i katalog trenutno živućih bikova, u svakom su trenutku dostupni na internetskoj stranici Hrvatske poljoprivredne agencije (www.hpa.hr) pod linkom Odjeli / Odjel za razvoj govedarstva, koja uz ostalo provodi i kontrolu proizvodnosti te ocjenu vanjštine, a sve to može pomoći u prikupljanju vrlo bitnih informacija o životinjama u vašem stadu.
U današnjim prilikama kada se sve više osjeća potreba za snažnijom promocijom mlijeka s hrvatskih farmi, kao i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi, Hrvatska poljoprivredna agencija, kao institucija koja godinama djeluje upravo na razvoju sektora mljekarstva u našoj zemlji, a na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, odnosno Savjeta za praćenje stanja u sektoru mljekarstva koje djeluje pri ministarstvu, i nakon niza razgovora i konzultacija s proizvođačima, prerađivačima te sa stručnjacima upućenima u naše stočarsko-mljekarske prilike, pokrenula je aktivnosti za uvođenje znaka “MLIJEKO HRVATSKIH FARMI” na ambalaži mlijeka s hrvatskih farmi, kao i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi.
Bik Vanstein HB 7743 - bikovski otac
VI. SAVJETOVANJE UZGAJIVAČA GOVEDA U RH
Hrvatska poljoprivredna agencija u suradnji sa Središnjim savezom hrvatskih uzgajivača simentalskoga goveda i Hrvatskim savezom uzgajivača holstein goveda organizira VI. savjetovanje uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj, koje će se održati 11. i 12. studenoga 2010. godine u Osijeku, u hotelu “Mursi”. Pokrovitelj je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a generalni sponzor Osječko-baranjska županija. Cilj je edukacija uzgajivača goveda u svim bitnim područjima govedarstva (selekcija u govedarstvu, držanje, hranidba, proizvodnja i kvaliteta stočarskih proizvoda, zdravstvena zaštita i preventiva, tehnologija proizvodnje i očuvanja stočne hrane i sl.), s naglaskom na prilagodbu svih segmenata hrvatskoga govedarstva postojećim standardima EU-a. Predavanja će održati stručnjaci Agronomskog i Veterinarskog fakulteta iz Zagreba, Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka te stručnjaci iz susjednih država članica EU-a. Govedarstvo u Republici Hrvatskoj u posljednje vrijeme prolazi vrlo intenzivne promjene, najvećim dijelom uvjetovane utjecajem tržišta ali i mjerama primijenjene agrarne politike.
Djelatnici HPA, radeći na cjelokupnom području naše države, osim kontinuiranih kontakata s proizvođačima do sada su održali i mnoštvo predavanja, prvenstveno za proizvođače mlijeka s ciljem povećanja proizvodnje, poboljšanja kvalitete mlijeka, a sve u svrhu konkurentnosti i isplativosti proizvodnje.
Savjetovanje uzgajivača goveda, kao jedan od vidova poželjnoga i korisnog educiranja proizvođača-stočara, održava se tradicionalno šesti put u RH a treći put u Osječko-baranjskoj županiji.
UVJETI SMJEŠTAJA SUDIONIKA
a) sudionici koji će prisustvovati savjetovanju koristeći hotelski smještaj u hotelu “Mursa” organizatori su osigurali smještaj u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama.
• u dvokrevetnoj sobi: 257,00 kuna po osobi
• u jednokrevetnoj sobi: 297,00 kuna po osobi
Navedena cijena za sudionike savjetovanja uključuje PDV. Sudionici koji koriste hotelski smještaj svoje troškove plaćaju sami na recepciji hotela gotovinom i svim vrstama kartica.
b) sudionici koji će prisustvovati savjetovanju bez korištenja hotelskog smještaja - plaćaju samo kotizaciju
Kotizacija savjetovanja obvezna je za sve sudionike i iznosi: 200,00 kn - plaćanjem kotizacije u navedenom iznosu sudionici stječu pravo na prisustvovanje predavanjima oba dana, radne materijale, piće u određenim pauzama, domjenke i ručak 11. studenoga 2010. godine, 300,00 kn - kotizaciju plaćaju sudionici koji žele prisustvovati svečanoj večeri, a navedenim iznosom sudionici stječu pravo na prisustvovanje predavanjima oba dana, radne materijale, piće u određenim pauzama, domjenke i ručak 11. studenoga 2010. godine.
Kotizacija se uplaćuje na dan registracije sudionika savjetovanja (11. studenoga 2010. godine) pri registraciji dolaska ili uplatom na transakcijski račun HPA 2402006-1100049403 ESB pod poziv na broj 11112010
Popunjene prijavnice pošaljite najkasnije do 3. studenoga 2010. godine na adresu: Hrvatska poljoprivredna agencija, Odjel za razvoj govedarstva, Ilica 101,10000 Zagreb, ili na faks 01 / 39 03 192 a za sve dodatne obavijesti ili pitanja možete se obratiti na telefon organizatora: 01 / 3903-110, 01/ 3903-129 ili na www.hpa.hr
PROGRAM SAVJETOVANJA
ČETVRTAK, 11. studenoga 2010.
7:00 - 10:00 Registracija sudionika
10:00 - 11:00 Otvaranje i pozdravna riječ organizatora i gostiju
11:00 - 11:10 Vesna Bulić, dipl. ing. agr.: “Prikaz rada Odjela za razvoj govedarstva”
11:10 - 11:40 dr. sc. Ivan Jakopović: “Proizvodnja mlijeka u uvjetima opće poljoprivredne politike EU”
11:40 - 12:10 prof. dr. sc. Zoran Grgić: “Pretpostavke kretanja dohotka proizvodnje mlijeka u budućem djelovanju EU-a”
12:10 - 12:40 Laszlo Bognar, izvršni direktor Mađarskog holstein saveza: “Mogućnosti uzgajivačkih saveza u EU”
12:40 - 13:00 Rasprava
13:00 - 14:30 Pauza za ručak
14:30 - 14:50 Dalibor Janda, dipl. ing.: “Mesno govedarstvo u sustavu križanja”
14:50 - 15:10 mr. sc. Marko Čepon: “Analize rezultata iz sustava križanja u Sloveniji”
15:10 - 15:20 Rasprava
15:20 - 16:00 prof. dr. sc. Darko Grbeša: “Kukuruz u hranidbi krava”
16:20 - 16:40 doc. dr. sc. Vesna Gantner: “Utjecaj mikroklime na proizvodnju krava u laktaciji”
16:40 - 17:00 Rasprava
17:00 - 18:00 Predstavljanje sponzora
20:00 Večera i dodjela priznanja sponzorima
PETAK, 12. studenoga 2010.
09:30 - 09:50 prof. dr. sc. Pero Mijić: “Povezanost muznih svojstava i zdravlja vimena krava”
10:00 - 10:30 dr. sc. Antun Kostelić: “Preventiva bolesti mliječnih stada”
10:30 - 11:00 prof. dr. sc. Željko Cvetnić: “Važne bakterijske zoonoze”
11:00 - 11:30 Završna rasprava i zatvaranje savjetovanja
Ekonomski izgledi organske proizvodnje mlijeka
U razvijenim europskim zemljama koje su imale viškove proizvodnje mlijeka, smanjenje cijene mlijeka zbog tog viška pokušali su izbjeći potenciranjem organske proizvodnje
Prof. dr. sc. Zoran Grgić
Prema jednom od ekonomskih pravila, kad proizvodnja postane masovna mora se proizvoditi visokoefikasno do ruba iskorištenja kapaciteta, kako bi se ostalo konkurentnim i ostvarivao određeni profit. Suvremena proizvodnja mlijeka, prema tom načelu, dovela je do činjenice da su u cijelom razvijenom svijetu sve mliječne farme gotovo istovjetne, jer su toliko slični objekti, oprema i stoka. Vrhunac je uravnotežena hranidba, nema razlike između zimskoga i ljetnog obroka kao nekada, hrana je i vanjskim izgledom istovjetna, razlikuje se samo po svom sastavu primjerenom kategorijama stoke i njihovu proizvodnom stanju.
Svako odstupanje od granica efikasnosti proizvodnje uzrokuje gubitke, pa se upravitelji farmi moraju brzo odlučivati na ispravke u svom poslovanju - najčešće u smjeru povećanja iskorištenja kapaciteta (proizvodnje mlijeka po grlu) ili racionalizacije proizvodnje (smanjenje prosječnih troškova proizvodnje mlijeka). Isto tako, moguće je u okviru postojeće proizvodnje izabrati prihode od proizvoda dodane vrijednosti u odnosu na uobičajene. U proizvodnji mlijeka to može biti dodatno veća prodajna cijena kod izravne prodaje ili prerade mlijeka na gospodarstvu. U razvijenim zemljama EU-a koje su imale viškove proizvodnje mlijeka, smanjenje cijene mlijeka zbog tog viška pokušali su izbjeći potenciranjem drugog načina proizvodnje - organskom proizvodnjom, koja je osim s višim otkupnim cijenama povezana i s većim državnim poticanjem.
Što je organska proizvodnja?
U općem smislu mlijeko iz organske proizvodnje proizvedeno je u prirodnu okruženju bez utjecaja mogućih
U organskoj proizvodnji mlijeka uzgoj muznih krava obavlja se na prirodnim neobrađivanim tlima koja se ne tretiraju mineralnim gnojivima ili kemijskim sredstvima za zaštitu bilja
onečišćivača, na tlu koje nije onečišćeno teškim metalima i drugim štetnim i otrovnim materijama, bez uporabe mineralnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja, te s oznakom jamstva, odnosno uvjerenjem o organskoj proizvodnji. U organskoj proizvodnji mlijeka potrošačima se dodatno jamči da krave nisu genetski modificirane, ali i da se u uzgoju ne koriste ni bilo koji inputi GM porijekla. Uzgoj se obavlja na prirodnim neobrađivanim tlima koja se ne tretiraju mineralnim gnojivima ili kemijskim sredstvima za zaštitu bilja. Proizvodnja hrane za krave mora biti osigurana prema sustavu organske poljoprivrede, a postupanje sa životinjama je takvo da pospješuje njihovo zdravlje i dobrobit. Kravama je osigurano dovoljno svježeg zraka, vode, hrane i prirodnog svjetla da bi se zadovoljile njihove potrebe. Svim životinjama na farmi dostupna je ispaša ili ispust, kada god to trebaju a vrijeme i stanje terena dopuštaju. Vezanje životinja ne smije uzrokovati ozljede. Pašna hranidba dopuštena je na prirodnom nekontaminiranom tlu.
Zatvoreni prostori za povremeno držanje stoke omogućuju uvjete koji nisu štetni za njih, a životinjama je osigurana prostirka od prirodnih materijala. Životinje na farmi u organskom uzgoju imaju dovoljno prostora za slobodno kretanje i mogućnost za svoje normalno ponašanje. Materijali za izgradnju objekata i oprema za proizvodnju nemaju štetan utjecaj na zdravlje životinja.
Organska proizvodnja u EU-u
Oko 23% svjetske organske proizvodnje organizirano je u Europi, pri čemu se oko 91% europske proizvodnje odvija u EU a tek manje od 2% izvan EU-a. U organsku proizvodnju u EU-25 uključeno je oko 1% gospodarstava koja se bave poljoprivredom, dok je u EU-10, starim članicama EU-a taj udio dvostruko veći. S obzirom na poljoprivredne površine uključene u organsku proizvodnju, najznačajnije su zemlje Italija (više od milijun ha), s udjelom od gotovo 20% ukupnih površina EU-a u organskoj proizvodnji. Nakon Italije, po površinama slijede Njemačka, Španjolska, Velika Britanija i Francuska. Po broju gospodarstava u organskoj proizvodnji, nakon Italije je Austrija.
Oko tri milijuna uvjetnih grla EU-a u organskoj je proizvodnji, a zemlje s najvećim udjelima su Italija, Švedska i Njemačka s više od 400 tisuća uvjetnih grla u ovakvom sustavu proizvodnje. Od ukupne populacije muznih krava u EU-15, u organsku proizvodnju mlijeka uključeno je oko 480 tisuća grla, što je udio od 2,5%. Velika Britanija i Njemačka imaju najveći udio (po 19%) od toga broja, a slijede Austrija (18%), te Francuska i Danska (po 12%). Posljednjih nekoliko godina smanjuje se broj krava u organskoj proizvodnji mlijeka u Švedskoj, Italiji i Austriji, dok se povećava u Velikoj Britaniji. Nove zemlje u EU imaju razmjerno najmanje muznih krava u organskom uzgoju, pri čemu se kao najmanje sklone tom sustavu proizvodnje mlijeka ističu Češka i Slovačka, dok se povećava broj grla u Mađarskoj. U organskom uzgoju stoke za tov je 1,7% kapaciteta EU-15, pri čemu se najveći udio proizvodnje (25%) odvija u Austriji. U cijeloj EU organska proizvodnja na tržištu vrijedi više od 11 milijardi €, a najveće udjele organskih proizvoda u ukupnom prometu poljoprivrednih proizvoda imaju Danska (5%), Švedska (3%) i Njemačka (2,5%). Unatoč stalnom rastu organskog uzgoja proizvodnje mlijeka, udio tako proizvedenih mliječnih proizvoda na tržištu manji je od 1,2%. Za organsko mlijeko najveća je otkupna cijena u Španjolskoj, Italiji i Finskoj (između 0,4 i 0,5 €/kg). Dodatna je premija za mlijeko od 6% u Austriji do 58% u Španjolskoj. Potrošačke cijene (cijena u maloprodaji) najveće su u Grčkoj (2,20 €/kg), Italiji (2,12 €/kg) i Portugalu (1,57 €/kg), a najmanje u Austriji (0,94 €/kg), Švedskoj (0,95 €/kg), te Nizozemskoj (1,00 €/kg). Osim premija od 180 do 301 € po hektaru površina korištenih za proizvodnju mlijeka, uzgajivači krava u organskom uzgoju mogli su računati i na dodatni poticaj po uvjetnom grlu od 245 €. Premije proizvođačima prosječno su oko 18% u zemljama EU-15, gdje variraju od 6% u Austriji do 58% u
Češka
Danska
Njemačka
Francuska
Švedska
Italija
Mađarska
Nizozemska
Austrija
Velika Britanija
Grafikon 1. Broj muznih krava u organskom uzgoju u EU-21* (u tisućama grla)
Španjolskoj. Potrošačke cijene organskog mlijeka na razini EU-15 subvencioniraju se prosječno 50%. Najveće se subvencije potrošačima u Grčkoj (129%), Portugalu (124%) i Italiji (117%), što se objašnjava razmjerno malom organskom proizvodnjom u tim zemljama i zato visokim troškovima njihova sabiranja, kao i troškovima prerade organskog mlijeka.
Ciljana skupina proizvođača u organskom uzgoju trebala bi po uvjetnom grlu koristiti 1,3-1,4 ha površine, te posjedovati više od 30 muznih grla ili u prosjeku više od 60. U praksi proizvođači koriste od 0,77 do 1,37 ha po uvjetnom grlu, a veličina posjeda se kreće od 19,7 do 84,0 ha. Prije ekonomske krize u mljekarstvu za takve organske farme ciljani je prihod bio oko 1000 € po hektaru, dok se u praksi analiziranih farmi ostvarivalo od 346 do 1060 €. Ciljna dobit s premijom je 510 €/ha, dok se u praksi zbog različitih visina troškova ona kod uspješnih farmi kretala od 324 do 553 €/ha. Zabilježeni su i gu-
Grafikon 2. Pregled otkupnih i maloprodajnih cijena mlijeka u odabranim zemljama EU-21 (u €/kg)
Konvencionalna otkupna cijena
Konvencionalna maloprodajna cijena
izabrane zemlje s najvećim registriranim brojem grla
Tablica 1. Ciljane i ostvarene ekonomske vrijednosti organske farme po korištenoj površini po hektaru ostvareno
u € ciljano od do
Prihod 1000 346 1060
Varijabilni troškovi 465 110 582
Doprinos pokrića 535 233 479
Fiksni troškovi 200 162 415
Dobitak bez premije 335 162 415
Dobitak s premijom 510 324 553
bici farme na razini bez premija od gotovo 90 €/ha, ali zahvaljujući premijama i najniži dobitak bio je ipak nešto veći od 100 €/ha.
U konvencionalnoj proizvodnji na farmama sa 3050 muznih grla u prosječnim uvjetima proizvodi se oko 6500 kg mlijeka, dok je prosjek organske proizvodnje 5600 kg. Po kravi je u konvencionalnoj proizvodnji u 2009. godini prosječno ostvaren dobitak od 790 €. U organskoj proizvodnji dobitak je 960 € po kravi, što znači da je na razini farme razlika dobitka oko 5100 €. Kad se uzmu u obzir podaci o gubicima oko 49% europskih farmi (objavljeno u prošlom broju Mljekarskog lista), tada je jasno kako organski uzgoj može biti dobro rješenje za dio proizvođača. Osobito je to važno s obzirom na opće određenje agrarne politike o ciljanoj populaciji od 5% is-
poručitelja organskog mlijeka u većini zemalja iz EU-10. Jedino u uvjetima poslovanja 10% najboljih (“top farme”) isporučitelja konvencionalnog mlijeka čiji je stajski prosjek više od 1000 kg mlijeka veći od europskog prosjeka, ostvaruju se dobici od 1350 €/grlo, odnosno 11.900 € veći dobici na razini farme. S obzirom na to da su sredstva poticanja poljoprivrede u EU-u ograničena i mjerama agrarne politike i sadašnjim poslijekriznim razdobljem i sporim oporavkom gospodarstva, jasno je da se još uvijek daje prednost konvencionalnim farmama intenzivnog tipa proizvodnje. Oni koji ne mogu provoditi takvu razinu poslovanja ili posluju s gubitkom, trebaju razmotriti mogućnost značajne promjene načina proizvodnje mlijeka.
Za 2009. godinu u prosječnim uvjetima poslovanja razlike prihoda konvencionalne i organske farme sa 32 grla ostvareno je 3680 € u korist organske proizvodnje. Varijabilni su troškovi kod organske proizvodnje manji 1264 €, odnosno 40 € po kravi. Fiksni troškovi konvencionalnog uzgoja također su veći - po farmi 6109 € a po grlu 191 €. Zbog takvih odnosa, u organskoj proizvodnji po kravi se ostvaruju veći doprinosi pokrića, i to 155 €, te veći dobitak, i to od 345 €. Iako su i varijabilni i fiksni troškovi niži kod organske proizvodnje na razini farme, zbog činjenice da krava daje prosječno 1000 kg manje mlijeka a farma 32.000 kg mlijeka godišnje, na svakih 100 kg mlijeka varijabilni troškovi organskog uzgoja veći su 1,40 €, dok razlika u visini fiksnih troškova nije više tako izražena. Svejedno, u organskom uzgoju ostvaruju se 6,60 € veći doprinosi pokrića, ali i 8,00 € veći dobitak na svakih 100 kg mlijeka.
Isplati li se proizvoditi organski?
Organski uzgoj za dio potrošača ni nema alternative, međutim, organska proizvodnja u praksi zemalja EU-a a i svijeta značajno je manja od konvencionalne, pričemu je očito da se ti odnosi dugoročno neće bitnije mijenjati. S obzirom na opću politiku EU-a i činjenicu da se više od 90% organske proizvodnje u Europi odvija u EU-u, postoji prostor za uključivanje značajnih kapaciteta u organsku proizvodnju kod zemalja novih pristupnica, što znači i kod nas.
Grafikon 3. Dobitak po kravi za konvencionalnu i organsku proizvodnju (UK 2009)
Gledajući samo ekonomsku stranu, prelazak na organski uzgoj isplativiji je kod proizvođača koji nisu uložili previsoka sredstva (fiksni trošak) u sadašnju konvencionalnu proizvodnju, a posjeduju dovoljno poljoprivrednih površina za prijelazno razdoblje uspostavljanja organskog uzgoja na njima. Naš “problem” je u tome što je većina isporučitelja mlijeka u nedavnom razdoblju ušla u investicijski ciklus kako bi ostala konkurentna, što znači
Najboljih 10%
Tablica 2. Prosječne vrijednosti ekonomskih veličina za konvencionalnu i organsku farmu (EU-10 prosječni uvjeti; veličina stada 32 muzna grla)
da su muzna grla “opterećena” značajnim fiksnim troškovima kao i farma kreditima, što dalje znači da si ne mogu priuštiti razdoblje niže proizvodnje ako nisu osigurana dodatna prihodovna sredstva - najčešće poticaji. Kako znamo gdje smo s mogućnostima državnih poticaja, u to se sigurno ne možemo pouzdati. Posjedovna struktura također nije bitno unaprijeđena u proteklom razdoblju, tako da ograničavajući čimbenik razvoja konvencionalne proizvodnje mlijeka u organskoj može biti
samo još jače istaknut. Organska proizvodnja i strateški može biti vrlo važna s obzirom na to da smo iz proizvodnje i poticaja ispustili značajan dio isporučitelja mlijeka, i to u izrazito ruralnim prostorima, gdje sa stajališta očuvanog okoliša i rezervi radne snage postoje značajni kapaciteti razvoja. Kad se već ulažu ograničena državna sredstva, neka nam barem osiguraju poslovni opstanak obiteljskih gospodarstava i smanjenje depopulacije u takvim sredinama.
Privredno-ekonomska kriza i oporavak gospodarstva
U kriznim vremenima propadaju samo pesimisti i oni koje se ne mogu prilagoditi i snaći u privremeno otežanim uvjetima privređivanja
Mr. sc. Srećko Ladišić
Danas se puno govori o privredno-ekonomskoj krizi, proračunskom deficitu i oporavku gospodarstva, traže se rješenja za izlazak, prvenstveno iz ekonomsko-financijske krize. Treba rezati potrošnju, smanjiti broj zaposlenih, smanjiti plaće, produljiti radni staž - niz je pametnih i mudrih prijedloga u korist oporavka gospodarstva. Osobito začuđuje što se u našem tisku, na radiju i TV uopće ne govori i ne ističe što to mi sve proizvodimo, tko i koliko proizvodi, koliko i što tko izvozi, što sve ukupno izvozimo i uvozimo, kakvi su naši planovi za neke nove proizvodnje i proizvode za potrebe nacionalnog tržišta, te koje je
moguće prodati na EU i svjetskom tržištu. Zatim, koje sve postojeće proizvodnje i proizvode trebamo povećati radi podmirivanja nacionalnog tržišta, kako bismo što više smanjili uvoz određenih proizvoda a time i otvorili određeni broj novih radnih mjesta. S jedne strane gospodarstvo koje sve manje proizvodi slabo puni državni proračun, a s druge strane bilježimo odljev novca za uvoz proizvoda koje bismo i sami mogli proizvesti.
U stočarstvu, u proizvodnji mesa ali i mliječnih proizvoda, umjesto da izvozimo i ostvarujemo priljev novca, mi iz godine u godinu sve više uvozimo rasplodne stoke, žive stoke za klanje ili tov, svježega mesa (osobito onoga kojem ističe rok upotrebe), te mlijeka i mliječnih pro-
Od stare staje i štaglja malim vlastitim ulaganjem do “lauf staje” s izmuzištem. OPG pod šifrom, dok se ne donese izmjena i dopuna prostornog plana. Povećanje proizvodnje ne može čekati!
izvoda. Kako to promijeniti? U svijetu, niti jedan proizvod ne može se proizvesti baš “badava” - bez troškova i nečije zarade + transportni i manipulativni troškovi uvoza. Domaća proizvodnja za nacionalne potrebe ipak bi u tom pogledu trebala biti najjeftinija.
Svuda u svijetu obim proizvodnje i kvaliteta proizvoda čine neki proizvod konkurentnim. U svim granama proizvodne privrede pa tako i u stočarstvu, nužno je povećavati obim proizvodnje, kvalitetu proizvoda, te suvremenom organizacijom i tehnologijom maksimalno povećati produktivnost i profitabilnost proizvoda. Uz etičnost poslovanja i maksimalnu zaštitu nacionalne proizvodnje i nacionalnog tržišta, ovo je jedini mogući izlaz iz nacionalne privredno-ekonomske krize uvjetovane globalnom - svjetskom krizom. Drugo je pak pitanje kada se zbog neznanja i nestručnosti, ali i loše gospodarske politike uništi najveći dio nacionalne proizvodne privrede. Tada je izlazak iz gospodarske krize mnogo teži, mukotrpniji i dulji.
Stočarstvo kao važan dio gospodarstva
Hrvatsko je stočarstvo danas u velikoj krizi. Što karakterizira krizu u nekoj proizvodno gospodarskoj grani privrede? Svakako smanjivanje broja proizvodnih pogona - OPG-a, smanjivanje broja proizvodnih jedinica - smanjivanje broja krava, ovaca i koza, te uz
Izgradnja nove “lauf staje” iz Operativnog programa na OPG-u Damira Markešića u Hudovljanima, kapaciteta 60 krava u mužnji, 15 krava u suhostaju i 5 krava na teljenju, ukupno 80 ležišta. Sada je na OPG-u 120 grla krava, bređih junica, mladih junica i ženske teladi
to smanjivanje broja radnih mjesta. Sve bi bilo dobro da smo uz smanjivanje proizvodnih pogona zadržali barem broj proizvodnih jedinica, svakako uz povećanje proizvodnje po proizvodnoj jedinici. S izlaskom iz krize potrebno je zadržati postojeći broj radnih mjesta, ali i otvoriti potreban broj novih.
Netko će postaviti pitanje, kako je moguće sa smanjivanjem broja pogona - OPG-a u stočarstvu povećati broj radnih mjesta u poljoprivredi. U stočarstvu, u proizvodnji mlijeka sigurno ne, ali u proizvodnji češnjaka i graha (koje uvozimo iz Kine - cijena češnjaka u nekim marketima je 29 kn za 1 kg), te cvijeća, povrća i voća koje sve uvozimo, sigurno da. Za sve te proizvode poprilično su skupi troškovi dovoza na naše tržište.
Ako u govedarstvu bilježimo smanjivanje pogona i broja radnih mjesta, u kojoj je grani stočarstva u Hrvatskoj moguće znatno poveća-
ti broj proizvodnih pogona i otvoriti znatan broj radnih mjesta? Jedan od proizvoda još je k tome moguće izvesti na EU i svjetsko tržište! Pa svakako u ovčarstvu i kozarstvu. Ovčji i kozji sirevi sigurno spadaju u izvozne proizvode.
Navedene dvije grane stočarstva ne zahtijevaju velika ulaganja u proizvodne pogone - staje i mehanizaciju. Imamo li mi takve razvojne programe i modele? Očito nemamo! Možemo postaviti nekoliko pitanja. Kako to da Švicarska ima jednu srednju poljoprivrednu školu samo za kozarstvo? Kako to da Talijani na Sardiniji, na kojoj imaju vrlo jak turizam i jaku industriju, uz to na tom otoku imaju i 220.000 mliječnih krava i da muzu više od 4 milijuna ovaca, da proizvode ovčji sir za nacionalno i svjetsko tržište, i da k tome 1 kg ovčjeg sira stoji 10 eura? Koliko mi ovaca i koza muzemo u Lici, Gorskom kotaru, na Kordunu i u Dalmaciji, u cijeloj Hrvatsko,
Poljoprivredno gospodarstvo koje sve manje proizvodi slabo puni državni proračun, a s druge strane bilježimo odljev novca za uvoz proizvoda koje bismo i sami mogli proizvesti
u kojoj su tako dobre mogućnosti za proizvodnju krme? Umjesto da vrlo brzo povećavamo broj ovaca i koza, mi sve više povećavamo broj hektara zapuštenog zemljišta!
Potkraj svibnja posjetili smo Grčku, i začudili se vidjevši na Kreti, na gotovo 2500 metara nadmorske visine, stada ovaca na ispaši u kamenjaru, a staje - farme za ovce na 1200 metara nadmorske visine. Do staja su probijene ceste i površinskim cijevima dopremljena voda, sve ovce muzu, a mlijeko svakodnevno voze u nizinu u sira-
ne. Kreta ima vrlo jak turizam koji traje od početka travnja do kraja listopada, i za turističku potrošnju trebaju goleme količine ovčjih i kozjih sireva. Svaka ova farma i svako stado ovaca osiguravaju jedno do dva radna mjesta!
Kako stati krizi na kraj?
Isključivo povećanjem proizvodnje! U doba gospodarske i privredne krize razvoj ne može niti smije stati. On se može usporiti, ali povećanje proizvodnje u postojećim objektima, uz manja ulaganja u njihovo proširivanje, znak je oporavka gospodarstva i izlaska iz krize. U kriznim vremenima propadaju samo pesimisti i oni koje se ne mogu prilagoditi i snaći u privremeno otežanim uvjetima privređivanja. Neke stvari u našem govedarstvu, ovčar-
stvu, kozarstvu i mliječnom sektoru ne mogu shvatiti, kao što ne mogu shvatiti ni razliku u srednjem poljoprivrednom školovanju farmera i farmerskih radnika u bilo kojoj poljoprivrednoj proizvodnji zapadnoeuropskih zemalja, Amerike i Australije i kod nas u Hrvatskoj. Neke stvari jednostavno su neshvatljive, uz toliko škola imamo tako malo stručno školovanih seljaka. Raspolagati tako dobrim geografskim i klimatskim uvjetima i uvoziti junice, telad, odojke, cvijeće, grah i češnjak, stvarno je put u propast.
Na području Koprivničko-križevačke županije i dalje planiramo izgradnju novih staja većeg kapaciteta. Samo na području bivše općine Koprivnica tridesetak je gospodarstava koja moraju graditi nove staje većeg kapaciteta. Za sada gradimo
dvije “lauf staje” iz Operativnog programa (posljednji odobreni zahtjevi), postojeće prije izgrađene već proširujemo, a stare staje također na dosta velikom broju OPG-a preuređujemo i proširujemo. Neka proširenja gradimo bez građevinske dozvole, jer postojeći prostorni planovi to ne dopuštaju. Razvoj i potrebe povećanja proizvodnje ne mogu čekati izmjene i dopune pogrešno planiranih i usvojenih, ograničavajućih prostornih planova, na čijim izmjenama i dopunama radimo i čije izmjene i dopune prilagođavamo već postojećim prije izgrađenim objektima, s mogućnošću daljnjeg proširivanja do 100 uvjetnih grla (UG) u građevinskoj zoni. Selo na kraju svih sela i kuća na kraju sela, a okućnica dovoljno velika - situacija - može - ne može. Može i mora moći!!!
Dukat unapređuje i specijalizira preradu mlijeka
Ulaganjem u tehnološku opremu, u karlovačkoj je mljekari izvršena specijalizacija prerade u proizvodnju trajnog mlijeka
Dr. sc. Petar Bosnić
Uhrvatskom mljekarstvu, uz još nekoliko mljekara, Dukat mliječna industrija d.d. Zagreb vodeća je tvrtka kako po godišnjim količinama otkupljenog mlijeka i po proizvodnji mliječnih prerađevina, tako i u odnosu na suradnju s kooperantima proizvođačima mlijeka.
Nakon osamostaljenja i stjecanja državnosti, u hrvatskom gospodarstvu nastaju velike promjene - privatizacija društvene imovine i prelaženje na tržišne uvjete poslovanja. Privatizacija mljekara obavljena je uglavnom bez većih problema, a proizvođači mlijeka kroz poticajne mjere agrarne politike ulažu u razvoj i povećanje kapaciteta mliječnih farmi i poboljšanje kvalitete mlijeka.
Zbog izloženosti mljekarske industrije međunarodnoj tržišnoj konkurenciji, kao i u drugim zemljama bilo je nesporazuma i nezadovoljstva oko otkupnih cijena mlijeka, što je sada izraženije u uvjetima recesije gospodarstva. Kod nas se različito reagiralo na činjenicu da su velike prehrambene multinacionalne kompanije postale vlasnicima mljekara, i to francuski Lactalis Dukata a njemački Meggle Mljekare Osijek, sada kao tvrtka Meggle Hrvatska d.o.o.
Lactalis grupa svojim razvojnim planovima preko Dukata ostvaruje svoju poslovnu politiku na regionalna tržišta zemalja jugoistočne Europe a mljekarske tvrtke osnovane su u Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Albaniji i Rumunjskoj.
Kada je Dukat-Lactalis 2008. godine preuzeo Karlovačku industriju mlijeka (KIM), osim na rješavanje statusa zaposlenih radnika obvezao se i na stabiliziranje i racionalizaciju otkupa mlijeka, ali i na vrijeme izvršavati obveze prema kooperantima, osuvremeniti tehnološku opremu, izvršiti specijalizaciju proizvodnje i osigurati tržište za plasman mliječnih prerađevina. Ulaganjem 20 milijuna eura u tehnološku opremu, u karlovačkoj je mljekari izvršena specijalizacija prerade u proizvodnju trajnog mlijeka. Do sada je KIM pod svojom robnom markom imao širok asortiman mliječnih proizvoda, čija će se proizvodnja ubuduće dislocirati i nastaviti u Dukatu Zagreb. U rujnu ove godine u Karlovcu je otvoren novi pogon za proizvodnju HPDE boca i linija punjenja trajnog
mlijeka. HPDE boce (High Density Polyethelene) proizvedene su od polietilena visoke gustoće, višeslojne su, sa zaštitnom folijom i dvostrukim zatvaranjem. Trajno mlijeko punjeno u kontroliranim sterilnim uvjetima u ovim bocama u potpunosti štiti mlijeko od vanjskih utjecaja i svjetlosti, na prirodan način osigurava i čuva kvalitetu od negativnih utjecaja i trajnost sastojaka mlijeka. Boca je prihvatljiva ambalaža proizvedena prema ekološkim zahtjevima i predstavlja jedinstveni proizvod na hrvatskom tržištu. Karlovačka industrija mlijeka ovim projektom i proizvodnjom trajnog mlijeka postaje dvanaesti proizvodni pogon Lactalis grupe s HPDE tehnologijom, a Hrvatska treće tržište uz Francusku i Belgiju.
Navedena specijalizacija prerade mlijeka Dukatu donosi racionalizaciju troškova, povećava poslovnu efikasnost i konkurentnost, ali i rast udjela u izvozu na regionalna tržišta Lactalis grupe. Razvoj i unapređivanje tehnologije prerade mlijeka kooperantima Dukata u otkupu daje i određenu sigurnost.
Mlijeko kao oblik zdrave prehrane
Svjetski dan školskog mlijeka, i to 11. za redom, obilježen je 29. rujna na Trgu bana Jelačića u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge i Grada Zagreba, a uz podršku hrvatskih mljekara Belja, Dukata, Meggle Hrvatska, PIK-a Rijeka i Vindije
Zoran Bašić, dipl. ing.
Svjetski dan školskog mlijeka u svijetu se tradicionalno obilježava posljednje srijede u rujnu, a svrha je pozornost javnosti skrenuti na potrebu uvođenja mliječnog obroka u školske jelovnike. Prvi Svjetski dan školskog mlijeka obilježen je u rujnu 2000. godine i postao je godišnja manifestacija koja se obilježava u brojnim zemljama diljem svijeta. Njegovo obilježavanje započela je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda FAO, i to svake posljednje srijede u rujnu. Kao namirnica, mlijeko je vrijedan prirodni izvor masti, bjelančevina, minerala i vitamina potrebnih za izgradnju kostiju, mišića i ostalih vitalnih organa djece i mladeži. Važnost i uloga mlijeka prepoznata je i u EU kao jedna od njezinih javnozdravstvenih zadaća, pa je stoga pokrenut program školskog mlijeka sa ciljem širenja
spoznaja djece o pravilnoj prehrani, odnosno poticanje i stvaranje navike potrošnje mlijeka kao oblika zdravog načina života.
Inače, EU već 30 godina u različitim oblicima podupire ovu potrošnju. Tako je u školskoj godini 2006./2007. u školama 22 svoje članice subvencionirala 305.000 tona mlijeka i za to izdvojila više od 50 milijuna eura. Vođena ovakvim spoznajama, Europska komisija je na poticaj i prijedlog država svojih članica i Europskog parlamenta 2008. donijela novu i dorađenu Uredbu (EZ) br. 657/2008 o određivanju detaljnih pravila za uporabu Uredbe vijeća (EZ) br. 1234/2007 u svezi s pomoći zajednice u opskrbi učenika u obrazovnim ustanovama mlijekom i pojedinim mliječnim proizvodima. Propisuje način subvencioniranja nabave mlijeka i mliječnih proizvoda u odgojno-školskim ustanovama (predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, đački
domovi), s ciljem povećanja njihove potrošnje u zemljama EU-a. Takvi proizvodi sa sniženim cijenama smiju se koristiti isključivo za prehranu redovnih polaznika spomenutih ustanova u radne dane tijekom školske godine. Subvencije se ne odnose na mlijeko i mliječne proizvode koji se koriste kao redoviti sastojci dnevnih obroka. Navedenom uredbom pojednostavljuje se i proširuje sustav subvencioniranih ustanova, kao i popis subvencioniranih proizvoda.
Zemlje članice EU-a same određuju subvencionirane proizvode, s tim da se prednost daje proizvodima s nižim ili niskim sadržajem masti. Ovom Uredbom propisuje se i visina iznosa subvencije nabave i potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda. Kategorije subvencioniranih proizvoda, dnevne subvencionirane količine proizvoda po pojedinoj kategoriji preračunate na ekvivalentu količinu od 0,25 L mlijeka i iznos
subvencije za 100 kg proizvoda (EUR), prikazane su u tablici.
Zalaganjem Hrvatske mljekarske udruge, gradskih uprava i naših mljekara, prigodnim manifestacijama i naša je zemlja uključena u proslave Svjetskog dana školskog mlijeka. Skorim pak pristupom naše zemlje u članstvo EU, i našim proizvođačima i prerađivačima mlijeka otvaraju se nove mogućnosti u ovom važnom segmentu potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda. Osim proširenja potrošnje i plasmana, one su i od općedruštvene, javnozdravstvene i gospodarske važnosti.
A ove su godine djeca zagrebačkih vrtića Sunčana i Različak te osnovnih škola Julija Klovića, Vjenceslava Novaka, Nad lipom, Vugrovec - Kašina i Sesvete pripremila prigodni program u kojem su literarnim i likovnim radovima te igrokazima na temu mlijeka prezentirala svoja razmišljanja o ovoj iznimno važnoj namirnici. Domaćini prosla-
ve, mali Zagrepčani, ugostili su djecu iz VI. osnovne škole Varaždin, a podršku su dala i djeca OŠ Kustošija i OŠ Petra Preradovića iz Zagreba. Veliko oduševljenje djece, ali i slučajnih prolaznika, svojim nastupom izazvao je Tihomir Bendelja, pobjednik prvoga hrvatskog Supertalenta i Vindijina specijalnoga gosta, koji je pokazao svoje umijeće u twirlingu.
Posebne gošće na Trgu bile su Kravica Šara, koja je i prethodnih dviju godina izazvala veliko oduševljenje djece, te kozica kojoj su djeca nadjenula ime Bjelka. A kako se radi domaći sir i vrhnje, djecu su poučile kumice Branka i Ruža koje svoje mliječne delicije prodaju već više od 30 godina na zagrebačkim tržnicama.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana školskog mlijeka i ove je godine organizirana humanitarna akcija “Hrvatske mljekare daruju djecu s posebnim potrebama”, u kojoj su mljekare Belje, Dukat, Meggle Hr-
Kategorija proizvoda
I. kategorija
• toplinski obrađeno mlijeko i napici na njegovoj osnovi
• toplinski obrađeno mlijeko sa čokoladom, voćnim sokovima i drugim aromama
Zalaganjem Hrvatske
mljekarske udruge, gradskih uprava i naših mljekara, prigodnim manifestacijama i naša je zemlja uključena u proslave Svjetskog dana školskog mlijeka
vatska, PIK Rijeka i Vindija donirale velike količine mliječnih proizvoda OŠ Grigora Viteza iz Zagreba, koja od 1977. godine provodi program integracije djece s posebnim potrebama. Djelatnost škole usmjerena je na redovnu osnovnoškolsku djelatnost, provođenje odgoja i obrazovanja djece s organski uvjetovanim poremećajima u razvoju, te školovanje djece usporena kognitivna razvoja. Podsjećamo, prošle je godine humanitarna akcija bila usmjerena OŠ Nad lipom i vrtiću Centra za autizam.
Dnevna subvencionirana količina proizvoda preračunata na ekvivalentu količinu 0,25 L mlijeka
Iznos subvencije za 100 kg proizvoda (EUR)
• fermentirana mlijeka s dodatkom ili bez dodatka voćnih sokova, odnosno aroma 0,2575 18,15
II. kategorija
Fermentirana mlijeka s dodatkom voća, s dodatkom arome ili bez dodatka arome
III. kategorija
Svježi sirevi s dodatkom arome ili bez nje
IV. kategorija
Sirevi Grana Padano i Parmigiano-Reggiano
V. kategorija
Aromatizirani ili nearomatizirani sirevi, koji ne pripadaju
III. i IV. kategoriji
Povodom Svjetskog dana školskog mlijeka, koji je ove godine obilježen 29. rujna, varaždinska prehrambena tvrtka ugostila je predstavnike osnovnih škola s područja sjeverozapadne Hrvatske. Oko 150 ravnatelja tijekom posjeta Vindiji 29. i 30. rujna upoznalo se s bogatim asortimanom vodeće hrvatske prehrambene industrije, ali i s visokim standardima proizvodnje koje ova tvrtka njeguje. Obilaskom pogona nove tvornice Vindija Vivis, predstavnicima škola predstavljena je najsuvremenija tehnologija za proizvodnju svježeg mlijeka i bezalkoholnih pića, koja osigurava stvaranje zdravih i provjerenih namirnica. Nakon razgledavanja, voditelji programa za Vindijin proizvodni asortiman održali su u sjedištu tvrtke prezentaciju široke palete proizvoda, od kojih je velik broj namijenjen upravo djeci. Nada Pristavec, direktorica komercijalne poslovnice Varaždin, istaknula je važnost pomnog odabira namirnica u školskoj prehrani: “Zdrava i pravilna prehrana navika je koja se stvara od malih nogu. Vindija, kao tvrtka koja se brine o potrebama potrošača svih uzrasta, također mnogo pažnje posvećuje upravo najmlađima, nudeći im proizvode visokih energetskih i nutricionističkih vrijednosti. Vrlo je bitno da se takva hrana provjerene kakvoće i funkcionalnosti nalazi na školskim jelovnicima.”
Povodom obilježavanja Dana školskog mlijeka tvrtka MEGGLE Hrvatska d.o.o. u suradnji s Glasom Slavonije d.d. na osječkom Trgu Ante Starčevića organizirala je proslavu ovoga dana za osječke mališane. Prema uzoru na proslavu u Zagrebu, i na osječkom se trgu promovirala konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda u djece te njihova važnost za zdravu prehranu u toj dobi. Uz mnogobrojne mališane koji su se
zatekli u šetnji sa svojim roditeljima, organizirane dolaske imala su djeca nekoliko osječkih vrtića, primjerice Bubamare, Vedrih dana, Malog princa, Sjenčice. MEGGLE Hrvatska d.o.o. je za djecu pripremila mnogobrojne proizvode i poklone, iako je najveselije bilo oko natjecanja za “najbrkove”, gdje su djeca mogla napraviti brkove od mlijeka ili jogurta te se slikati za uspomenu na posebnom slamnatom MEGGLE tronu. A da na glavnom osječkom trgu djeci zaista vjerno predoči “Priču o mlijeku”, pobrinulo se OPG Đuričić, vlasnika Igora i Ksenije te Marine i Dubravka Đuričić, koji su doveli čak 4 svoja telića, izložili ih u za to posebno napravljenom prostoru te su djeca imala priliku vidjeti ih, slikati se s njima, hraniti ih, a oni hrabriji čak ih i podragati. Djeca su bila oduševljena “malim kravama”, a mogli su se čuti i komentari kako je telićima super jer ih njihova mama pušta da se igraju bez nadzora! No, kako ni stariji stanovnici Osijeka ne bi bili zakinuti, MEGGLE je i njima podijelio velike količine svježeg mlijeka, pa su se i oni bar na taj način za trenutak vratili u školske dane i zajedno s najmlađima proslavili Dan školskog mlijeka.
Vraćanje kredita - uvjet opstanka
Povod za organizaciju edukativnih predavanja je trenutna situacija u kojoj dio
proizvođača mlijeka traži izlaz iz velikih kredita kojima su opterećena gospodarstva
Margareta Zouhar Zec
Hrvatska mljekarska udruga organizirala je 14. listopada u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na Sljemenu, predavanje na dvije teme: “Mogućnost financiranja i kreditiranja u mliječnom sektoru iz sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak” (HBOR), o kojoj je govorila Marina Jurašin, voditeljica Odjela za poljoprivredu u HBOR-u i “Pomoć pri financijskom poslovanju na farmama mliječnog sektora” - Cash Pooling objedinjeno vođenje računa i ostalih oblika financiranja, o kojima je govorio Nediljko Rojnica iz Privredne banke Zagreb. Prema riječima predsjednice HMU-a Vere Volarić, povod za ove teme trenutna je situacija u kojoj dio proizvođača mlijeka traži izlaz iz velikih kredita kojima su opterećena gospodarstva. Cijena mlijeka je posljednjih godinu dana niska, dotok kapitala mali, a kredite treba otplaćivati. Zato je predavanje u vidu edukacije zasigurno bilo korisno za šezdesetak proizvođača mlijeka, vlasnika većih i manjih farmi muznih krava, osoba iz mljekarske industrije Dukat, Kim, Ledo, Meggle Hrvatska, MILS i Vindija, zatim iz Hrvatske poljoprivredne agencije, te HZPSS-a. Bili su tu i predstavnici Udruge proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije i Udruge proizvođača mlijeka KIM-a Ivica Miketek i Zdenko Močnik, te predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka Igor Rešetar.
HBOR-ova pravila za reprogram kredita
M. Jurašin podsjetila je kako je HBOR 1992. osnovala Vlada, a njezine su temeljne aktivnosti financiranje razvoja govedarstva, poticanje maloga i srednjeg poduzetništva, financiranje infrastrukturnih projekata, financiranje izvoza, osiguranje izvoznih poslova. U srpnju 2004. usvojen je program za govedarstvo koji je provođen u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, HZPSS-om, HAMAG-om, Županijskim i središnjim stručnim povjerenstvom. HBOR je sudjelovao u kreditiranju SAPARD programa, a danas sudjeluje i u kreditiranju projekata onih koji kandidiraju za IPARD program za mjere 101 i 103. To znači da financira i ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda EU-a (Mjera 101), u što ulazi i sektor mljekarstva, gove-
darstva i mesa. Kredit je namijenjen za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje građevinskih objekata, staklenika, plastenika, mehanizacije, te specijalnih vozila za prijevoz mlijeka i gnojiva.
HBOR je bio nositelj Operativnog programa razvoja govedarstva kroz koji je odobren 231 kredit u ukupnom iznosu od 481,2 milijuna kuna za nove farme, s kamatom od 2 do 4%, koje su ukupnog kapaciteta 12.445 stajnih mjesta. Prema riječima M. Jurašin, kredit uredno vraća tek između 15 i 20% poljoprivrednika, ali od 231, više ih je još uvijek u počeku. Uredno vraćaju kredit oni koji u proizvodnji mlijeka imaju dugogodišnju tradiciju. No, 1. prosinca 2009. obustavljen je Operativni program i podizanje farmi prema tom programu, a niska cijena mlijeka stvorila je ozbiljne dubioze proizvođačima mlijeka oko vraćanja kredita i njihove poslovne sposobnosti. Milijunski krediti, koji za podignute nove farme sada iznose mjesečno nekoliko desetaka tisuća kuna, težak su teret mljekarima i mnogi su od njih, kako je rekao Ivica Miketek, na koljenima.
Kada je riječ o HBOR-u, reprogramiranje kredita je moguće, a o uvjetima reprograma voditeljica Odjela za poljoprivredu Marina Jurašin kaže: “HBOR je spreman razmotriti zamolbu za reprogram korisnika kredita ukoliko je objektivno obrazložio i dokumentirao stvarne razloge zbog kojih nije u mogućnosti nastaviti urednu otplatu kreditnih obveza. HBOR će na temelju dostavljene financijske i ostale dokumentacije, a uzimajući u obzir financijsko stanje (bonitet) korisnika kredita, trenutačnu ukupnu zaduženost i njegovo dosadašnje poslovanje, ocijeniti je li reprogram opravdan. U slučaju odobrenja programa, korisnik je dužan prije sklapanja dodatka ugovora o reprogramu kredita podmiriti sve dospjele kamate. Bez obzira na visinu kredita, korisniku se reprogram uobičajeno odobrava tako da se produljuje rok otplate glavnice kredita s odobrenjem dodatnog počeka ili bez njega. Rok otplate kredita s uključenim počekom nakon reprograma u pravilu može biti maksimalno 15 godina. Eventualno dospjele obveze po glavnici kredita mogu se pripisati nedospjeloj glavnici - ukoliko ih korisnik kredita nije u mogućnosti podmiriti. Kamatna stopa za reprogramiranje kredita ostaje ista, međutim, korisnik kredita dužan je podmiriti naknadu za promjenu uvjeta
kredita u visini 0,5% od glavnice koja je predmet reprograma. U slučaju odobrenja kredita moguće je ugovaranje dodatnih jamaca ili sudužnika te dodatnih instrumenata osiguranja, (npr. mjenica, zadužnica, izjava o zapljeni novčanih primanja)”, objasnila je M. Jurašin.
HBOR nema podataka koliko je hrvatskih proizvođača mlijeka zatražilo kredite u komercijalnim bankama kod kojih je kamata 6-10% godišnje. Ali problemi su ozbiljni, proizvođači mlijeka osim što su u dugovima rasprodaju svoja stada, banke plijene imovinu nesolventnih, proizvodnja mlijeka na državnoj razini opada, a rješenja u povoljnim reprogramima kredita koja bi odgovarala poljoprivrednicima mljekarima komercijalnih banaka još uvijek nema.
Praksa vidi nedostatke
Među prisutnima je bio i Stjepan Ban, direktor za kooperaciju u Agrokoru. Kako on svakodnevno komunicira s kooperantima i upoznat je sa stanjem na terenu, pitali smo ga za mišljenje o načinu reprogramiranja kredita nesolventnih poljoprivrednika mljekara: “Budući da je sada jasno kako ćemo sigurno ukupno izgubiti, točnije ove godine isporučiti 40 milijuna litara mlijeka manje, u odnosu na 2009. godinu, što je zaista mnogo, taj trend opadanja proizvodnje mlijeka nastavit će se i iduće godine. Stanje u kome se sada nalaze mnogi vlasnici malih gospodarstava, ali i veći farmeri, uzrokovano je kašnjenjem poticaja i kapitalnih ulaganja u proteklih godinu dana pa su proizvođači došli u fazu da nemaju obrtnih sredstava. Proizvođače mlijeka može spasiti jedino reprogram kredita. Ozbiljan reprogram ne može biti manje od 15 godina otplate, to su ovi stari krediti, s tim da im se da još barem godinu dana “grejs perioda” na neotplaćenu glavnicu. Ako to banke shvate, tada naš mliječni sektor ima šanse da se izvuče i da se spriječi njegovo propadanje. Ako se to ne napravi u prvih šest mjeseci iduće godine, hrvatska proizvodnja sigurno će izgubiti dodatnih 40 milijuna litara mlijeka. Bilo bi dobro kada bi farmeri mogli dobiti novac, prvenstveno za nabavu junica. Zašto junica? Zato što zbog lošeg menadžmenta farmi i niza drugih problema mljekari nisu osigurali dovoljno vlastita pomlatka za remont svojih stada. Sada isporučuju sve manje mlijeka, a novih stada nemaju. Prema tome, ne možemo izbjeći uvoz junica, a za to treba novac. Znači, i HBOR i poslovne banke moraju odobriti kredite za nabavu junica, pod uvjetom da ne traže megalomanska jamstva. Znači, tu je prvo jamstvo osiguranje. Zatim, i kamata ne bi trebala biti viša od 7,5%, primjerene bi bile kreditne linije od 2 do 4%, s tim da bude veće osiguranje tako da i banka i proizvo-
Nameće se zaključak da su poljoprivrednici ušli u kreditna zaduženja a da pritom nisu imali ni riješeno pitanje količine zemljišta s obzirom na broj stoke, kao ni redovne poticaje od države, koji za kreditno opterećene farme ne smiju biti neredoviti
đač imaju 100% jamstvo. Ako krava ugine, osiguravajuće društvo platit će naknadu i banka će naplatiti svoja potraživanja. Prema tome, tu nema rizika. Nažalost, u poslovnim bankama i na mnogim razinama odlučivanja premalo je onih koji tu problematiku u potpunosti poznaju “, kazao je Ban.
Mr. sc. Srećko Ladišić, načelnik Odjela za stočarstvo Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, osobito je istaknuo: “Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi dodijeliti državnu zemlju svim farmama kojima je ona potrebna. Jer državna zemlja raspoređuje se po lokalnoj upravi i onda ljudi koji su ušli u investiciju državnoga programa ne mogu dobiti državnu zemlju. Kako razdijeliti državnu zemlju? Svim proizvođačima koji imaju potrebu za zemljom, prema mojem mišljenju, treba osigurati model: vlastita zemlja + državni zakup+ selski zakup = 50 ha. To može biti 10, 15, 20, 25, 30, 35 ha pa do 50 ha. Iznad 50 ha treba kupiti zemlju. Ne može nitko dobiti više od ukupno 50 ha državne zemlje bez adekvatne veličine gospodarstva. Tko ima više od 50 ha gazda je i u Francuskoj, i u Kanadi, ili u Njemačkoj. Ako je farma sa 100 krava i više opterećena kreditom iz državnoga programa, onda mora dobiti više zemlje, onoliko koliko je potrebno. To treba riješiti! Sjećam se Ilije Balentovića. On je napravio štalu sa 100 krava, a državnu zemlju do njegove farme dobili su ljudi koji nemaju ni krave, čak ni traktor”, rekao je mr. Ladišić.
Nediljko Rojnica, predstavnik Privredne banke Za-
greb, izložio je “Cash Pooling” u sklopu predavanja “Pomoć pri financijskom poslovanju na farmama mliječnog sektora”. Istaknuo je kako je “Cash Pooling” metoda pridruživanja više računa jednog poslovnog subjekta ili grupe klijenata u cilju bolje likvidnosti članova. Taj oblik poslovanja s računima namijenjen je složenim poduzećima, vlasnički i poslovno povezanim grupama, ustanovama i institucijama koje su u vlasništvu županije, gradova ili jedinica lokalne samouprave koje su poslovno povezane, holdinzima te na drugi način povezanim poduzećima. “Cash Pooling” omogućuje pokriće negativnih stanja na računu pozitivnim stanjima računa drugih članova, i to bez transfera sredstava. “Cash Pool” poslovanje smanjuje kreditne troškove i povećava kontrolu prihoda, daje jasnu sliku o financijskoj poziciji svakoga člana, a time omogućuje i bolje upravljanje sredstvima. Podrobnije informacije o ovome programu dostupne su na e-mailu: com@pbz.hr ili telefonu 0800 729 266.
Rojnica je napomenuo kako Privredna banka kreditira i velike farme i mala gospodarstva, sve koji su kreditno sposobni. Tek u posljednje dvije godine Privredna banka više se otvara poljoprivrednicima, tako da je do sada uspostavila kreditne odnose s Karlovačkom i Krapinsko-zagorskom županijom te Gradom Karlovcem. U Karlovačkoj županiji rok otplate kredita je 8 godina, uz poček od dvije godine, kamata je 7% fiksna, 2% plaća korisnik kredita a 5% županija. Krediti su namijenjeni za proizvodnju mlijeka, mesa, jaja i meda. Istu namjenu i uvjete kredita ima i Grad Karlovac. Krapinsko-zagorska županija preko Privredne banke kreditira sektor mljekarstva, oprema nove i postojeće staje, nabavu krava i junica, te daje obrtna sredstva do 10% iznosa kredita. Visina kredita je od 150.000 do 4 milijuna kuna. Kamatna stopa je promjenjiva, minimalno 7,5% godišnje, a županija, grad i općina subvencioniraju 4 postotna poena. Otplata kredita je 12 godina s počekom od 2 godine.
Pojednostaviti uvjete kreditiranja
Zdenko Močnik, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka KIM-a iz Duge Rese, koji ima 20 muznih krava i sam radi na svojoj farmi, kaže: “Krediti koji se plasiraju u jedinicama lokalne samouprave i po županijama moraju biti mnogo jednostavniji kada je riječ o osiguranju banke. Dolazim iz Karlovačke županije, bio sam i nositelj takvoga kredita, suludo je da banka za kredit od 100.000 kuna traži hipoteku. Banka traži bjanko zadužnicu, izjavu kod javnog bilježnika, knjigovodstvo, korisnik treba imati čistu poslovnu prošlost, i hipoteku ili na građevinsko zemljište, koje mora imati građevinsku dozvolu u tom slučaju ili na kuću. Banka kaže: “Mi se moramo osigurati”. Ali banka ne želi za hipoteku poljoprivredno zemljište, ne želi staju i krave ili junice, ni strojeve ni garažu. Na kredit od 100.000 kuna banka želi hipoteku. Vrijeme je da banke razmotre svoje uvjete. Primjerice, danas popravak modernog traktora stoji 50, 60 tisuća kuna. I moraš imati hipoteku da bi popravio traktor. To je ipak previše. Banka kao založno pravo uzima instrument osiguranja. Slažem se, za kredit od milijun, dva tri treba biti hipoteka, ali kada je riječ o 100.000 kuna, hipoteke u nekretnini ne bi trebalo biti”, kazao je Močnik i istaknuo: “Mi smo sada pred referentnom godinom. Farmerima trebaju manje investicije od 100, 150 tisuća kuna. Kako doći do toga, ako banke ne promjene način svog poslovanja? Prije desetak godina bio sam kooperant KIM-a i trebala mi je nova muzilica. U računovodstvu tvrtke sklopio sam interni ugovor o kreditiranju na 6 mjeseci i na isplati mlijeka obustavljana mi je svota kojom sam u tom roku isplatio kupljenu muzilicu. Mljekara je dobivala sirovinu, ja sam proizvodio i bez problema otplaćivao dug. I to je bio vrlo jednostavan način kreditiranja koji za manje iznose mljekarima a i drugim poljoprivrednicima i danas treba“, zaključio je Močnik.
Stočarska izložba
Osječko-baranjske županije
U Bizovačkim Toplicama, u okviru sajma “Agro zemlja”, 17. listopada održana je 5. županijska stočarska izložba.
Aleksandar Kljujev, dipl. ing., HPA
Uokviru 16. međunarodnog sajma poljoprivrede, prehrane, hortikulture, lova, ribolova, ekologije i seoskog turizma “Agro zemlja”, u organizaciji Katava d.o.o. i Hrvatske poljoprivredne agencije, 17. listopada u Bizovačkim Toplicama održana je 5. županijska stočarska izložba. U govedarskom dijelu programa predstavljeno je 15 mladih uzgajivača Osječko-baranjske županije odjevenih u narodne nošnje s njihovom teladi. Svi sudionici dobili su zahvalnicu Hrvatske poljoprivredne agencije, zlatnu medalju sajma te “slatke poklone” sponzora. U izložbenom dijelu govedarskog programa, pak, predstavljene su dvije pasmine goveda - simentalska i holstein. Komisiju za ocjenu privedenih grla činili su Zdenko Ivkić, Marija Špehar i Aleksandar Kljujev. I simentalska i holstein pasmina goveda predstavljene su ukupno sa 30 grla, svaka sa po tri kolekcije.
Prvonagrađena grla
U kolekciji steonih junica simentalske pasmine prvonagrađena je junica Jana HR 0101704247, čija je
majka u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 5837 kg mlijeka sa 3,59% mliječne masti i 3,05% bjelančevina. Vlasnik grla je “ANITA” poljoprivredno dobro iz Jelisavca. U kolekciji mladih krava iste pasmine prvonagrađena je Hira HR 6101580429, koja je u drugoj kontroli proizvela 33,43 kg mlijeka, u vlasništvu poljoprivrednoga gospodarstva “ZOB” iz Viškovaca, dok je u kolekciji ostalih krava prvu nagradu osvojila Brena HR 3100258449, koja je u maksimalnoj trećoj laktaciji proizvela 7341 kg mlijeka sa 3,63% mliječne masti i 3,23% bjelančevina u vlasništvu poljoprivrednog obrta “JELA” iz Klokočevaca. Šampionskim grlom simentalske pasmine proglašena je krava Glocke AT 464.109.509, koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 6175 kg mlijeka sa 4,30% mliječne masti i 3,49% bjelančevina. Vlasnik grla je poljoprivredno gospodarstvo “ZOB” iz Viškovaca.
U kolekciji steonih junica holstein pasmine prvonagrađena je junica Sneži HR 6101593133, čija je majka u trećoj laktaciji proizvela 8481 kg mlijeka sa 6,34% mliječne masti i 3,43% bjelančevina. Vlasnik grla je Đuro Lenđel iz Podolja. Farmi “SALAŠ” d.o.o. iz Marijanaca uručene su nagrade za najbolju mladu kravu
Predstavnici farme "SNK" iz Đakova sa šampionkom holstein pasmine
holstein pasmine Gitu HR 8101362337, koja je u drugoj kontroli proizvela 30,55 kg mlijeka i najbolju u kolekciji ostalih krava Bebu HR 7101007400, koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 7467 kg mlijeka sa 4,29% mliječne masti i 3,41% bjelančevina. Šampionskim grlom holstein pasmine proglašena je krava
Ari HR 1101284746, koja je u I. laktaciji proizvela 8181
Šampionka simentalske pasmine dolazi s poljoprivrednog gospodarstva "ZOB" iz Viškovaca
kg mlijeka sa 4,70% mliječne masti i 3,31% bjelančevina. Vlasnik grla je farma “SNK” iz Đakova.
Sva nagrađena grla po kolekcijama dobila su diplome Hrvatske poljoprivredne agencije, koje je uručio zamjenik ravnatelja Franjo Poljak, dipl. ing., te novčane nagrade koje je uručio vlasnik Katava d.o.o. San Katava te naturalne nagrade od sponzora izložbe.
• UVOZIMO BREĐE JUNICE I KRAVE IZ AUSTRIJE
• SIMENTAL-FLECKVIEH, HOLSTEIN, SMEĐE I PINZGAU
• NAJVIŠA ZDRAVSTVENA KONTROLA
I IZVRSNA KVALITETA
• U PONUDI IMAMO MLADA GOVEDA SVIH UZRASTA
• MINIMALNA NARUDŽBA VEĆ OD 10 KOMADA
• MOGUĆNOST KREDITA
Dr. Ivo Belan
Krvni se tlak izražava dvjema brojkama - prva je sistolički a druga dijastolički tlak. Normalne vrijednosti su 120/80, a budući da je broj ljudi s blago povišenim tlakom velik, čak i mala promjena u njihovu zdravstvenom stanju i duljini života može biti od golemog značaja. Liječnici još uvijek moraju donositi zasebne prosudbe za svakog pacijenta. Učinak blago povišenoga krvnog tlaka razmjerno je mali na zdravlje ako su odsutni drugi rizični čimbenici. Međutim, istovremeno prisutni rizični čimbenici kao što su visoke razine kolesterola u krvi, šećerna bolest, pušenje, obiteljska povijest srčanih bolesti ili određene abnormalnosti u elektrokardiogramu (EKG), čak i blaga povišenja tlaka čine mnogo težima, a upravo su takve situacije vrlo česte. U liječenju blago povišenog tlaka, osim lijekova u obzir dolazi i primjena važnih pomoćnih mjera.
Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom svoj tlak često mogu vratiti na normalu već i samim mršavljenjem. Štoviše, težinu obično nije potrebno smanjiti do idealne. Najbolji je način pritom povećati fizičku aktivnost, smanjiti unos masnoća i nastaviti jesti umjereno, i to dobro uravnoteženu hranu. Drastične dijete rijetko daju rezultate na dužu stazu.
Tjelovježba
Pomaže kod dugotrajne kontrole tjelesne težine i postoji vjerojatnost da će značajno smanjiti krvni tlak, čak ako i nije smanjena tjelesna težina. Brzi hod, rekreativno trčanje, plivanje, vožnja biciklom, provođeni umjereno intenzivno po pola sata tri do četiri puta tjedno, primjeri su tjelovježbe koji pomažu u smanjenju tlaka.
Blago povišeni krvni tlak
U liječenju blago povišenog tlaka, osim lijekova u obzir dolazi i primjena važnih pomoćnih mjera
Cigarete, kava i alkohol
Kod bilo kojeg stupnja povišenja krvnog tlaka pušenje radikalno povećava rizik od srčano žilnih komplikacija. Osim toga, nikotin sam po sebi još više povećava krvni tlak. U jednoj studiji, od skupine ispitanika s hipertenzijom bilo je zatraženo da se suzdrže od cigareta i kave u tijeku jedne večeri i noći. Sljedećeg jutra njihov je krvi tlak u prosjeku pao sa 164/102 na 147/89. Potom im je bilo dopušteno popiti kavu i popušiti cigarete. Dva sata kasnije njihov se prosječni tlak ponovno vratio na 164/102. Slično nikotinu, i kofein ima gotovo trenutni učinak na krvni tlak. Dvije ili tri šalice kave kod zdravih ljudi podižu tlak u prosjeku za 14/10 jedinica - dovoljno da mnoge od njih dovedu u skupinu s blagom hipertenzijom. Takvo povišenje tlaka može trajati i do tri sata. U osoba s već blago povišenim tlakom kofein iz jedne do dvije šalice kave proizvede daljnje povišenje od 10/7 jedinica i taj učinak traje nekoliko sati. Izbjegavanje kofeina - koji se nalazi u kavi, čaju, coca coli, čokoladi i u najmanje dva tuceta pomoćnih ljekovitih sredstava koja se mogu dobiti u ljekarnama bez recepta - može biti dovoljno da blaga hipertenzija u nekih osoba jednostavno nestane.
Učinak alkohola na krvni tlak zapravo je zagonetan. Ako netko popije jedno piće i potom izmjeri krvni tlak, nema vidljivog učinka. Međutim, povišen krvni tlak (izmjeren velikom broju ljudi) češći je među onima koji piju više od tri alkoholna pića dnevno (dopuštajući pritom da i prateći čimbenici, primjerice tjelesna težina, sol, kava ili cigarete čine svoje). U svakom slučaju, u cilju sniženja krvnog tlaka vrijedi pokušati smanjiti unos alkohola ili ga u potpunosti prestati uzimati,
što će sigurno uzrokovati i druge pozitivne učinke na zdravlje.
Lijekovi i relaksacija
Mnogi lijekovi koji se izdaju na recept ili se mogu kupiti u ljekarni bez recepta mogu povisiti krvni tlak. Antibebi pilule i neki lijekovi protiv astme među češće su upotrebljavanim preparatima s takvim mogućim učincima. Isto je i djelovanje nekih tvari prisutnih u lijekovima protiv prehlade, alergije ili za smanjenje apetita. Kofein je također čest sastavni dio takvih preparata. Kada se utvrdi povišen krvni tlak, liječnik i pacijent moraju napraviti brižljivu inventuru svih uzimanih lijekova, kako bi se spriječilo da koji od njih možda još ne pojača problem. Specijalni trening u postizanju relaksacije može rezultirati značajnim i dugotrajnim smanjenjem tlaka, čak u dvije trećine onih s hipertenzijom. Riječ je o sistematskim vježbama zamišljenima tako da proizvedu mišićnu i mentalnu relaksaciju.
Prehrana
Mnoge komponente naše standardne prehrane došle su na zao glas jer pridonose povišenju tlaka,
Liječenje povišenoga krvnog tlaka vrijedno je truda i odricanja.
Rezultat tih napora je dulji život, sa znatno manjim rizikom od moždanoga ili srčanog udara
međutim, najviše se govori o soli. Na prehranu s malo soli, oko jedne trećine ljudi s blagom hipertenzijom reagira smanjenjem tlaka na normalne granice. Ostale dvije trećine, međutim, također imaju koristi od restrikcije soli. Nekoliko je studija pokazalo da prehrana s malo ukupnih masnoća i s visokim omjerom nezasićenih i zasićenih masnoća može smanjiti tlak u ljudi s blagom hipertenzijom.
Dakle, liječenje povišenoga krvnog tlaka vrijedno je truda i odricanja. Rezultat tih napora je dulji život, sa znatno manjim rizikom od moždanoga ili srčanog udara. Uspjeh, međutim, ovisi o uskoj suradnji liječnika i bolesnika. Liječenje povišenoga krvnog tlaka lijekovima veoma je djelotvorno i velik broj lijekova koji danas stoje na raspolaganju omogućuje da se provede individualna terapija uz najmanje nuspojava.
STUDENI
Vrijedno je istaknuti kako je studeni hladniji od listopada, i to u Gospiću 4,8 °C, Zagrebu 5,2 °C, a u Osijeku 5,7 °C. Tijekom prve polovice ovog mjeseca u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju, ali i u Lici i Gorskome kotaru temperatura zraka vjerojatno će biti viša od prosječne višegodišnje vrijednosti. No, u Slavoniji i Baranji bit će u okvirima prosječne višegodišnje vrijednosti. Apsolutna maksimalna temperatura zraka u prvoj polovici mjeseca može narasti ne samo u Osijeku i Zagrebu, nego i u Gospiću i do 25,0 °C. Potkraj studenoga vrijednosti apsolutne minimalne temperature zraka mogu se spustiti u Zagrebu na -13,5 °C, Osijeku -15,7 °C, a u Gospiću i na -23,2 °C. Oborine će vrlo vjerojatno u cijeloj Hrvatskoj biti u okvirima prosječnih višegodišnjih vrijednosti. Mjesečne količine oborina ovog se mjeseca vrlo malo razlikuju od mjesečnih količina u listopadu. Prosječno tijekom studenoga u Gospiću padne 184 mm, Zagrebu 82 mm, a u Osijeku 61 mm oborina. Treba istaknuti kako ovog
Mr. sc. Dražen Kaučić Mljekarski
mjeseca ne samo u Zagrebu nego i u Osijeku kiša pada prosječno 12, a u Gospiću 14 dana. Upravo zato, sušenje tla je vrlo sporo.
Količinama oborina u studenome ratari su uglavnom zadovoljni, jer je to mjesec kad se u tlu akumulira voda itekako potrebna biljkama tijekom proljetnih mjeseci. Kako bi akumuliranje vode u tlu bilo što veće, duboku obradu tla treba obaviti tijekom prvih deset dana studenoga.
I tako, u ove kratke i prohladne dane zvuk traktora koji se još do nedavno širio ravnicom polako je nestao. Samo jato crnih vrana otkriva svu ljepotu oranica sada pokrivenih gustom maglom. Slučajnom se prolazniku čini kao da smo zaboravili na oranice gdje tek iznikle biljke pšenice i ječma prolaze jarovizaciju. No, i nije baš tako. Uz svakodnevne brige, misli nam često odlutaju do tla. U pedosferi, toj specifičnoj zoni između atmosfere i litosfere, teče život. Nevidljiv je golim okom, ali dobro poznat svakom poljodjelcu.
Izračun otkupne cijene mlijeka za mjesec listopad 2010. godine
Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, između predstavnika proizvođača mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava ukupnu prosječnu cijenu mlijeka za promatrano razdoblje, a izračunata cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja mliječne masti od 4,2% i sadržaja bjelančevina od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava i novčanu vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice bjelančevina.
Otkupna cijena mlijeka utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izraženo u eurima, te podataka o prosječnom srednjem tečaju eura za iste mjesece.
Ukupna prosječna cijena mlijeka za listopad 2010. (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjelančevina)
Na temelju izračunate vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2%
i 3,4% bjel.) izračunava se vrijednost masne jedinice i jedinice bjelančevina.
Tablica 1. Izračun vrijednosti masne jedinice (vMj) i jedinice bjelančevina (vBj)
Izračunati parametar osnovne cijene mlijeka
masne jedinice
UPCM = Ukupna prosječna cijena mlijeka na bazi 4,2% mliječne masti i 3,4% bjelančevina
vMj = vrijednost masne jedinice (45% udjela u UPCM)
vBj = vrijednost proteinske jedinice (55% udjela u UPCM)
Tablica 2. Vrijednosti otkupne cijene mlijeka za listopad 2010. godine
