Mljekarski list 2-2010

bioAktiv = b.Aktiv

Funkcionalni jogurt koji već godinama svakodnevno čuva vaše zdravlje, radi europskih standarda, mijenja ime u b.Aktiv LGG. Sve ostalo ostaje isto. I dalje je najbolji izbor za jačanje vašeg imuniteta.

Kao što smo najavili, Mljekarski list će tijekom godine svoje čitatelje redovito informirati o mogućnostima korištenja sredstava IPARD programa, s naglaskom na mliječni i govedarski sektor. Kako bismo naše proizvođače ohrabrili u eventualnoj nedoumici, u ovom broju detaljno se bavimo ovom tematikom. S obzirom na to da vrijeme brzo odmiče, za prijavu na prvi natječaj ostalo je kratko razdoblje. Zato, ako ste donijeli odluku, krenite odmah u prikupljanje potrebne dokumentacije uz pomoć stručnih službi na terenu.

U suradnji s Odjelom za podršku razvoja uzgojnih udruženja (HPA), predstavljamo vam četiri središnja saveza uzgajivačkih udruga s njihovim aktivnostima. I dalje će na stranicama Mljekarskog lista djelatnici i suradnici saveza udruga informirati čitatelje o svim aktivnostima vezanima za rad saveza i njihovih udruga.

Uz uvijek aktualne i rado čitane stručne tekstove o kvalitetnoj i rentabilnoj proizvodnji mlijeka, donosimo informacije o osnivanju Hrvatske poljoprivredne komore, o održanoj izložbi sira u Karlovačkoj županiji te drugim važnim događanjima, obavijestima i savjetima.

Vaša urednica

Vera Volarić

TEMA BROJA

IPARD program - perspektiva ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju .......................................8

TEHNOLOGIJA UZGOJA

Je li plodnost krava narušena visokom proizvodnjom mlijeka?..................10

VETERINARSTVO

Građa vimena, nastanak i razvoj mastitisa............................14

PROIZVODNJA KRME

Unaprjeđenje proizvodnje i korištenja voluminozne krme..........................18

Kvaliteta krmiva u križevačkom kraju ......................22

AGROTEHNIKA

Osnovni principi integralne biljne proizvodnje...........................33

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Suočavanje s problemima i pronalaženje prikladnih rješenja ........................37

Sa sastanka Uredničkog odbora Mljekarskog lista ..............40

DOGAĐANJA

Konstituirana Hrvatska poljoprivredna komora .................43

Prva Cesta sira u Karlovačkoj županiji..................46

KALENDAR RADOVA ...................48

AGROMETEOROLOG ...................48

VAŠ LIJEČNIK

Stariji ljudi i lijekovi .....................50

IZ UDRUGA .....................................52

CIJENA MLIJEKA ..........................56

Urednički odbor:

mr. sc. Zdravko Barać

dr. sc. Petar Bosnić

mr. sc. Ana Dakić

prof. dr. sc. Zoran Grgić

Zdenko Ivkić, dipl. ing.

dr. sc. Ivan Jakopović

Janja Jozanović, dipl. oec.

mr. sc. Goran Kiš

mr. sc. Natalija Knežević

dr. sc. Miljenko Konjačić

dr. sc. Antun Kostelić

mr. sc. Sre ćko Ladišić

dr. sc. Kristina Matković

prof. dr. sc. Boro Mioč

Zdenko Močnik, ing.

Davor Pašalić, dr. vet. med.

Zoran Radan, dr. vet. med. doc. dr. sc. Igor Štoković

dr. sc. Darko Uher

Glavna i odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing.

Izvršni urednik: Zoran Bašić, dipl. ing.

Vlasnik i izdavač:

Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

Uredništvo: Zagreb, Ilica 31/III tel.: 01/4833-349 fax: 01/4875-848 e-mail: hmu@hmu.hr www.hmu.hr MB: 3206599

OIB: 75164980044

Žiro račun: 2360000-1101408596

Fotografije: Shutterstock, HMU

Grafičko oblikovanje i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1 www.hlad.hr

Mljekarski list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863

Mljekarski list 2/2010.

Mogućnosti ulaganja i

Na prvi natječaj za dodjelu sredstava iz IPARD programa poljoprivrednici se mogu prijaviti do 4. ožujka 2010. godine

Marin Kuko č , dipl. ing. Uprava za ruralni razvoj, Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja objavilo je u Narodnim novinama br. 153/09 prvi u nizu natje čaja za dodjelu sredstava iz IPARD programa, novoga predpristupnog programa Europske unije za poljoprivredu i ruralni razvoj, koji u Republici Hrvatskoj mijenja dosadašnji program SAPARD. Sama primjena natječaja, dakle vrijeme u kojem je moguće predati prijave, započela je 4. siječnja 2010. a završava 4. ožujka 2010. godine. U ovom prvom natječaju moguće je prijaviti ulaganja unutar dviju mjera - Mjere 101 “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice”, te Mjere 103 “Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice”. Ove su mjere ve ćim dijelom identične mjerama koje su se provodile u okviru SAPARD-a, a omogućuju ulaganja u više sektora. Ovim ćemo se tekstom osvrnuti na ulaganja koja su omogućena unutar sektora mlijeka i mljekarstva te govedarstva u obje navedene mjere. Dakle, svi oni koji su propustili prijaviti se na SAPARD, odnosno čije ulaganje nije bilo prihvatljivo, sada će doći na svoje. I tako sve do 2012. godine, do kada će se ovaj program provoditi. Odmah u uvodu treba istaknuti kako je uoči

kretanja u određenu investiciju potrebno osigurati financijska sredstva nužna za njezino provođenje. Naime, potpore u IPARD-u isplaćuju se nakon provedenog ulaganja, a sredstva potrebna za provođenje ulaganja mogu biti ili vlastita, ili neke od banaka. Mnoge od njih, primjerice HBOR, daju vrlo povoljne uvjete kreditiranja, uz kamatne stope u rasponu od 2 do 4 %, na rok otplate od 12 godina te uz poček od 2 godine. Bitno je istaknuti, propustite li ovaj prvi natječaj, odmah započnite s pripremama za sljedeći koji će biti raspisan već u drugoj polovici godine.

Mjera 101

Korisnici sredstava iz IPARD programa u okviru Mjere 101 poljoprivredna su gospodarstva u skladu s odredbama Zakona o poljoprivredi, upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i obveznici PDVa, 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba. Pravne osobe koje imaju integriranu proizvodnju (primarna proizvodnja i prerada) u sektoru mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, peradarstva i jaja nisu prihvatljive za ulaganja u okviru ove mjere.

Kako bi bili prihvatljivi za ulaganja, krajnji korisnici moraju zadovoljiti niz općih i specifičnih kriterija. Tako za sektor mljekarstva specifični kriteriji kažu kako korisnik, da bi ostvario pravo na ulaganja u izgradnju i/ ili rekonstrukciju i/ili opremanje

Mljekarski list 2/2010.

iz IPARD programa

objekata za držanje mliječnih krava, mora imati između 20 i 100 muznih krava na kraju ulaganja. Svi oni koji u trenutku prijave imaju više od 100 muznih mogu koristiti sredstva isključivo za izgradnju i/ili rekonstrukciju skladišnih kapaciteta za stajski gnoj, uključujući opremu za rukovanje i korištenje stajskoga gnoja. U sektoru govedarstva, korisnik će po završetku ulaganja morati imati minimalno 40 a najviše 150 goveda kako bi koristio sredstva potpore za izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za držanje goveda, a ukoliko u trenutku podnošenja prijave ima više od 150 goveda, bit će mu dopuštena ulaganja isključivo u izgradnju i/ili rekonstrukciju skladišnih kapaciteta za stajski gnoj, uključujući opremu za rukovanje i korištenje stajskoga gnoja. Nadalje, u sektoru mljekarstva korisnik mora zadovoljavati standarde Zajednice u pogledu kriterija za sirovo mlijeko na kraju ulaganja, i to u skladu s odredbama Pravilnika o higijeni hrane životinjskog podrijetla (Narodne novine br. 99/07),

a po završenom ulaganju, u oba sektora, korisnik mora zadovoljiti standarde Zajednice koji se odnose na zbrinjavanje gnojiva. Njima je određen maksimalni broj životinja po jedinici površine (ha) koji je ograničen na 2,4 uvjetna grla (UG)/ha. Isto je tako po jednom UG za skladištenje krutoga stajskoga gnoja potrebno osigurati 4 m² spremnika uz visinu od 2 m za razdoblje od 6 mjeseci, odnosno 8 m³ prostora spremnika za kruti stajski gnoj ukoliko je visina hrpe manja od 2 metra. Za gnojnicu je potreban spremnik kapaciteta 2 m³. Za skladištenje gnojovke potrebno je osigurati 10 m³ za lagune po UG za razdoblje od 6 mjeseci. Iznimno, jame za gnojnicu nije potrebno izgraditi ukoliko se kroz sustav i tehnologiju uzgoja domaćih životinja ne stvara gnojnica.

Korištenje sredstava u sektoru mljekarstva

Izgradnja i/ili rekonstrukcija staja za držanje muznih krava (uključujući prostore za mužnju, osjemenjivanje, neškodljivo uklanjanje lešina,

držanje teladi, prostora za skladištenje mehanizacije i opreme, proizvoda, stelje s instalacijom opreme za ventilaciju, klimatizaciju, uključujući izgradnju i/ili rekonstrukciju vodovodne, plinske, električne i kanalizacijske mreže); skladišta stočne hrane, objekata za skupljanje i odlaganje gnoja i gnojovke; mreže putova unutar farme; upravne zgrade s pripadajućim sadržajima; ograde oko farme i dezinfekcijskih barijera. Opremanje izmuzišta za strojnu mužnju; mljekovodi i oprema za hlađenje i skladištenje mlijeka; transporteri za gnojivo, uređaji za miješanje gnojnice, pumpe za pražnjenje tankova, separatori za gnojnicu, strojevi za utovar krutoga stajskoga gnoja, specijalizirana oprema za transport gnoja i gnojovke, cisterne za tekuću gnojnicu, specijalne pri-

Potpore u IPARD-u isplaćuju se nakon provedenog ulaganja, a sredstva potrebna za provođenje ulaganja mogu biti ili vlastita, ili neke od banaka

kolice za transport gnojiva/gnojnice; rešetke; oprema za stajališta, boksove i vezove za stoku; zavjese za zatvaranje prolaza u staju; oprema i uređaji za hranjenje i napajanje životinja; oprema za teljenje; pripremu i prijevoz stelje; stočna vaga; stojnice za tretman papaka; sustavi za kišenje - orošavanje krava za velikih ljetnih vrućina; četke za samočišćenje krava; oprema za čišćenje i dezinfekciju objekata i opreme.

Sektor govedarstva

Izgradnja i/ili rekonstrukcija staja za držanje tovne junadi, neškodljivo uklanjanje lešina, držanje teladi i junadi, prostora za skladištenje opreme, proizvoda i stelje s instalacijom opreme za ventilaciju, kli-

Da bi korisnik ostvario pravo na ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za držanje mliječnih krava, mora imati između 20 i 100 muznih krava na kraju ulaganja

matizaciju, uključujući izgradnju i/ili rekonstrukciju vodovodne, plinske, električne i kanalizacijske mreže; skladišta stočne hrane; objekata za skupljanje i odlaganje gnoja i gnojovke; mreže putova unutar farme; upravne zgrade s pripadajućim sadržajima; ograde oko farme i dezinfekcijskih barijera.

Oprema za hranjenje i napajanje životinja; rešetke za stajališta i prolaze; oprema za stajališta, boksove i vezove za stoku; zavjese za zatvaranje prolaza u staju; prijevozna stajališta za goveda; oprema za pripremu i prijevoz suhe stelje; oprema i postrojenje za čišćenje gnoja, transporteri za gnojivo, uređaji za miješanje gnojnice, pumpe za pražnjenje tankova, separatori za gnojnicu, strojevi za utovar krutoga stajskoga gnoja, specijalizirana oprema za transport gnoja i gnojovke, cisterne za tekuću gnojnicu, specijalne prikolice za transport gnojiva/gnojnice; stočna vaga; oprema za čišćenje i dezinfekciju objekata i opreme.

Iznosi potpore

Potpore za ovu mjeru iznose minimalno 50% iznosa ukupno

Mljekarski list 2/2010.

prihvatljivog ulaganja po projektu. Potporu u iznosu 55% vrijednosti ukupno prihvatljivog ulaganja ostvarit će mladi poljoprivrednik, odnosno poljoprivrednik koji na dan donošenja Odluke o dodjeli sredstava još nije navršio 40 godina. Nadalje, 60% ostvarit će ulaganja koja se provode u brdsko-planinskim područjima, a 65% ulaganja koja provodi mladi poljoprivrednik u brdsko-planinskom području. Na potporu u iznosu 75% ukupnog iznosa prihvatljivog ulaganja mogu računati oni čije se ulaganje u okviru ove mjere odnosi na područja pogođena izvanrednim prirodnim katastrofama, kao i za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva nužna za provedbu EU direktive 91/676/EEC vezane uza zaštitu voda od one čišćenja uzrokovanih nitratima iz poljoprivrednih izvora. Treba istaknuti kako minimalna ukupna vrijednost ulaganja po projektu iznosi 13.500 eura (oko 100.000,00 kn), dok maksimalna ukupna vrijednost ulaganja po korisniku tijekom trajanja IPARD-a iznosi 900.000 eura (oko 6,57 milijuna kn). Dopušteno je maksimalno pet prihvatljivih ulaga-

Mljekarski list 2/2010.

nja po korisniku, s tim da je prijavu za sljedeće ulaganje moguće predati samo nakon izvršene isplate za prethodno ulaganje.

Prijavitelji u sklopu ove mjere moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava najmanje 2 godine, odnosno, ukoliko ne zadovoljavaju ovaj kriterij trebaju podastrijeti dokaz (svjedodžbu/diplomu) o stručnoj osposobljenosti za bavljenje poljoprivrednom djelatnošću. Tako kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva i obrta nositelj OPG-a, odnosno vlasnik obrta mora imati završenu poljoprivrednu srednju školu ili diplomu iz područja poljoprivrede, veterinarstva ili prehrambene struke. Prihvatljiv je i onaj korisnik koji ima stručno radno iskustvo u poljoprivredi u odgovarajućem području barem 5 godina, što dokazuje ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Kod pravnih osoba, najmanje jedan zaposlenik na razini upravljanja poslovnim subjektom mora imati završenu poljoprivrednu srednju školu ili poljoprivredni, veterinarski ili prehrambeni fakultet, odnosno imati podatke o stručnom radnom iskustvu u poljoprivredi u odgova-

rajućem području barem 5 godina, što dokazuje ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Mjera 103

Korisnici sredstava iz IPARD programa u okviru Mjere 103 su obrti i poduze ća/poljoprivredne zadruge 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave i Grada Zagreba, u sustavu PDV, te registrirani za predmetnu djelatnost i nalaze se u rangu mikro, malih i srednjih tvrtki. Dopuštena su ulaganja u sektoru mlijeka i mljekarstva ulaganje u rekonstrukciju i/ili opremanje postojećih objekata za poslovanje s mlijekom, uključujući rashladnu opremu za sirovo mlijeko u sabiralištima, ulaganja u specijalna vozila za prijevoz sirovog mlijeka, kao i ostala koja su navedena dalje u tekstu.

Kao što je vidljivo iz prethodnog dijela, u sklopu ove mjere nije moguća izgradnja novih objekata za poslovanje s mlijekom osim u određenim slučajevima. Iznimku čini izgradnja u slučaju zatvaranja postojećeg kapaciteta zbog ne-

Prijavitelji moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava najmanje 2 godine, odnosno, ukoliko ne zadovoljavaju ovaj kriterij trebaju podastrijeti dokaz o stručnoj osposobljenosti za bavljenje poljoprivrednom djelatnošću

mogućnosti usklađivanja sa standardima Zajednice, i uz uvjet da je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo dozvolu za uklanjanje građevine. Dopušteno je ulaganje u rekonstrukciju/opremanje objekata za preradu mlijeka godišnjeg kapaciteta od najmanje 1,800.000 L do maksimalno 50,000.000 L, odnosno u slučaju izgradnje novog objekta on ne može imati godišnji kapacitet manji od 1,800.000 L niti veći od 50,000.000 L mlijeka. Objekti koji zadovoljavaju standarde Zajednice nisu prihvatljivi za ulaganje u okviru ove mjere.

Za što se mogu koristiti sredstva?

Izgradnja (kako je definirano programom) ili rekonstrukcija objekata za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda (prostori za prihvat sirovina, toplinsku obradu (pasterizaciju/sterilizaciju); hlađenje i uskladištenje gotovih proizvoda; pakiranje i otpremu; sanitaciju opreme i uskladištenje sanitarne ambalaže; nejestive proizvode i konfiskat, odnosno zatvorene posude - kontejnere; veterinarsku inspekciju; labo-

Moraju biti zadovoljeni

standardi Zajednice u pogledu kriterija za sirovo mlijeko u skladu s odredbama Pravilnika o higijeni hrane životinjskog podrijetla, te standardi koji se odnose na zbrinjavanje gnojiva

ratorij uključujući garderobe i sanitarne čvorove; uskladištenje materijala za pakiranje i aditiva; prostorije za čišćenje i dezinfekciju prijevoznih sredstava, unutarnja mreža putova), uključujući elektroinstalacije, sustav vodoopskrbe i odvodnje s pogonima za tretiranje otpadnih voda, ventilaciju i klimatizaciju.

Oprema za skupljanje mlijeka, specijalna vozila za transport sirovog mlijeka, oprema za proizvodnju, punjenje i pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda, oprema za čišćenje i pripremu ambalažnog materijala, alata, uređaja i strojeva, uključujući i CIP, oprema za manipulaciju i skladištenje mlijeka i mliječnih proizvoda, računalna oprema za nadzor i vođenje proizvodnog i skladišnog procesa (s montažom i programima), laboratorijska oprema (ne uključuje namještaj i stakleni pribor) za internu uporabu, oprema za zbrinjavanje primarne, sekundarne i tercijarne ambalaže i otpada, oprema za pripremu (uključujući kemijsku), akumulaciju i razvođenje tople i hladne (ledene) vode, oprema za hlađenje i zamrzavanje, oprema za dezinfekciju ruku, odjeće i obuće.

Iznosi potpore

Potpore za ovu mjeru iznose do 50% iznosa ukupno dopuštenih ulaganja, s tim da minimalna ukupna vrijednost ulaganja/projektu

iznosi 38.500 eura (oko 250.000,00 kn), dok maksimalna ukupna vrijednost ulaganja/korisniku tijekom trajanja IPARD-a iznosi 3,000.000 eura (oko 21,9 milijuna kn). Dopušteno je maksimalno pet prihvatljivih ulaganja po korisniku, s tim da je prijavu za sljedeće ulaganje moguće predati samo nakon izvršene isplate za prethodno ulaganje.

Umjesto zaključka

Nakon što ste iščitali sve kriterije i upoznali se s potrebnom dokumentacijom, možda ste se zapitali - “Ima li sav uloženi trud smisla?”. Odgovor je jednostavan - “Ima”. Uzmemo li u obzir visoke iznose potpora koje se mogu ostvariti sredstvima IPARD-a, svaki se trud isplati. Dakako, prije kretanja u samu investiciju trebate imati viziju. Naime, ulagati samo zato da biste ostvarili potporu nema baš prevelikog smisla. No, ukoliko biste svoju proizvodnju unaprijedili i bez obzira na IPARD, ulaganje svakako provedite. Najbolji su dokaz uspješnosti odobreni projekti u sektorima mljekarstva i govedarstva, a koji su uspješno aplicirali na neki od 4 natječaja za dodjelu sredstava iz SAPARD programa.

Prema raspoloživim podacima na dan 31.12.2009. godine, u ovim je sektorima potpuno dovršeno 9 projekata (izgradnja objekata za uzgoj tovne junadi, izgradnja/opremanje objekata za držanje muznih krava, izgradnja/opremanje mljekara). Ukupna vrijednost ulaganja iznosila je oko 73 milijuna kuna, dok je iznos isplaćene potpore bio oko 36 milijuna kuna. Svi oni mali proizvođači koji ne mogu dostići u IPARD-u zadane kriterije glede minimalnog broja životinja, ne trebaju gubiti nadu. Već sredinom ove godine bit će raspisan i prvi natječaj za mjeru 302 “Diversifikacija i razvoj ruralnih gos-

Mljekarski list 2/2010.

podarskih aktivnosti”, u kojoj će biti prihvatljiva ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje kapaciteta mikro pogona za preradu na farmama koje proizvode mliječne, mesne te proizvode od voća i povrća, uključujući kapacitete za pakiranje i prodaju proizvoda. Svi detalji oprovedbi ove mjere bit će poznati uskoro.

Na kraju, treba reći kako je popunjavanje prijave za IPARD program zahtjevan posao koji možda nećete moći provesti sami. Od pomoći vam mogu biti brojne konzultantske tvrtke koje posluju u Republici Hrvatskoj, a čiji su djelatnici sposobni kvalitetno odraditi cijeli postupak za vas. Njihove usluge imaju svoju cijenu, no, i taj se trošak smatra prihvatljivim u IPARD programu, odnosno i za konzultantske troškove možete ostvariti povrat sredstava.

Svi oni koji će se prijavljivati na natječaj trebaju ishoditi niz potvrda, izvadaka, rješenja. Bit će nužno pribaviti i ponude za izvođenje radova izgradnje/rekonstrukcije ili opremanja, izjave o podrijetlu robe i brojne druge. Treba voditi računa kako je za ishođenje ove dokumentacije potrebno dosta vremena, pa kako ne biste zakasnili sa svojom prijavom, započnite odmah s njihovim pribavljanjem.

Informirajte se na vrijeme o postupku prijave i svoj potrebnoj dokumentaciji. Sve detaljnije informacije pronađite u Pravilniku o provedbi Mjere 101 i 103 unutar IPARD programa, objavljenom u Narodnim novinama 146/2009, te u IPARD planu i Vodičima za korisnike objavljenima na internetskoj stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (www. mps.hr), na kojima možete pronaći i sam tekst natječaja sa svim detaljima vezanim uz prijavu.

Mljekarski list 2/2010.

IPARD PROGRAM - perspektiva ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju

Za uspješnu prijavu i realizaciju ulaganja potrebna je pravodobno prikupljena sva dokumentacija te zatvorena financijska konstrukcija

Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Odjel za regionalni razvoj i prekograničnu suradnju Karolina Novak, dipl.oec., voditeljica odjela Helena Matuša, dipl.oec., savjetnica

Dobar dan, imam dvadeset krava i želim se prijaviti na IPARD - najčešće su riječi kojima započinje razgovor s potencijalnim prijaviteljem na IPARD program.

“Dobar dan, odlično! Zadovoljili ste ve ć jedan kriterij za prijavu” - najčešći je odgovor savjetnika Zagorske razvojne agencije.“Možemo li sada proći kroz druge kriterije koje morate zadovoljiti da biste uistinu mogli postati i korisnik sredstava unutar IPARD programa, mjere 101 i 103?”

Iako vrlo visoko postavljeni kriteriji koje svaki prijavitelj mora zado-

Zagorska razvojna agencija ohrabruje svoje klijente prikazujući IPARD program kroz klasičnu SWOT analizu

voljiti da bi mogao koristiti sredstva IPARD programa, oni nisu nimalo nerealni a još manje nedostižni. Za uspješnu prijavu i realizaciju ulaganja unutar programa potrebna je pravodobno prikupljena sva dokumentacija te zatvorena financijska konstrukcija. Dokumentaciju koju treba priložiti možemo podijeliti na onu koja se odrađuje i prije same objave natječaja, i na onu pri kojoj se posebna pažnja mora obratiti na propisane rokove. Pod pojmom zatvorena financijska konstrukcija misli se na raspoloživa sredstva kojima se može realizirati predmetna investicija. Sredstva mogu biti osigurana ili putem bankovnog kredita ili mogu biti vlastita. Nakon što ste zadovoljili opće kriterije za mjeru 101 i 103 navedene u prijašnjem tekstu, proces dobivanja sredstava iz IPARD programa odvija se u nekoliko faza. Prvo i najvažnije je odabrati stručnog konzultanta koji se zajedno s vama neće izgubiti u mnoštvu papira koje treba dostaviti. Vodit će vas kroz cjelokupan proces prijave sukladno vremenskim terminima koje je nužno poštovati.

Kad se klijent upozna sa svim potrebnim dokumentima koje mora pribaviti, razrađuje se akcij-

ski plan i hodogram odvijanja aktivnosti sukladno ideji i viziji ulaganja. Od velike je važnosti da svi dokumenti za koje nije određeno da ne smiju biti stariji od 30 dana, tri ili šest mjeseci od dana podnošenja prijave, budu pribavljeni i prije objave natječaja. U te dokumente ubrajaju se i ponude za nabavku roba, usluga i radova koje su nabavljene putem natječaja, a treba ih priložiti uz prijavu. Svi ti dokumenti prilažu se prijavi uz propisani obrazac. Sam postupak prijave kao i odgovornosti pojedinih osoba i institucija uključenih u proces prikazan je na shemi.

Zašto koristiti IPARD program?

Promatrajući IPARD program s administrativnog gledišta, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi odradili su odličan posao i omogućili vrlo transparentan pristup dokumentima. Sve potrebne informacije moguće je pronaći na internetskim stranicama ministarstva. Obrasci koji se prilažu prijavi nalaze se na jednom mjestu, točno je strukturirano gdje, kada i kako.

Mljekarski list 2/2010.

Zagorska razvojna agencija - ZARA

Klijent i ZARA

Ministarstvo poljoprivrede

Klijent i ZARA

Klijent i ZARA

Zagorska razvojna agencija - ZARA

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

Klijent i ZARA

Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo poljoprivrede

Klijent i ZARA

Klijent i ZARA

Ministarstvo poljoprivrede

Uvodni razgovor

•udovoljavanje općim kriterijima • razrada ideje • izrada hodograma aktivnosti

Klijent

•dokumenti: opći uvjeti

•osiguravanje financijskih sredstava

Pribavljanje identifikacijskih dokumenata

Zagorska razvojna agencija •razrada investicijskog plana

Objava natje čaja za IPARD program

Cjenovne ponude

Klijent i ZARA

•raspis natje č aja za pribavljanje ponuda •potvrde/dozvole

Dokumenti o financijskom stanju podnositelja

Prijavni dosje

Prijava na natje čaj

Obrada prijave i rangiranje

Ostale potvrde •mišljenja • rješenja •dozvole izdane od relevantnih institucija

•obrada pristiglih prijava – jesu li kompletne i zaprimljene pravovremeno

•provjera prihvatljivosti i održivosti ulaganja

Kontrola na terenu

•Rang lista podnositelja prijava

Provedba ulaganja

•počinje kada je Ugovor stupio na snagu

Kontrola na terenu

Isplata sredstava

Podnošenje Zahtjeva za isplatu

Identifikacijski dokumenti

Ali postavlja se pitanje je li to uistinu dovoljno? Ve ć ina vas prijavitelja i, nadajmo se na kraju i korisnika sredstava IPARD programa, uglavnom se pita od kuda po č eti? Naj č eš ć a su pitanja koja se pojavljuju kada s klijentima prolazimo kroz IPARD program kako

Obvezni dokumenti (originalni računi iz Zahtjeva za isplatu, Izjava banke o plaćenim računima, Izjava dobavljač a o plaćenim računima)

Kontrola na terenu

•tijekom petogodišnjeg razdoblja nakon izvršenog konačnog plać anja

kvalitetno strukturirati viziju svog poslovanja da bi ona na kraju postala prihvatljivo ulaganje u skladu sa svim odredbama IPARD programa. Zagorska razvojna agencija u tom slu č aju ohrabruje svoje klijente prikazuju ć i IPARD program kroz klasi č nu SWOT analizu

- odmjeravaju se snage, slabosti, prilike i prijetnje. U ve ć ini sluč ajeva, zaklju č ak je da su snage i prilike za klijenta puno ve ć e od prijetnji i slabosti te da se, ponavljamo, uz kvalitetnu viziju, isplati iskoristiti prilika koja se nudi u obliku IPARD programa.

Mljekarski list 2/2010.

Je li plodnost krava narušena visokom proizvodnjom mlijeka?

Produžetak trajanja servis perioda i porast broja osjemenjivanja do uspješne bređosti očiti su znakovi slabljenja plodnosti

Prof. dr. sc. Marcela Šperanda, Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Proizvodnja mlijeka u posljednjih 40 godina naglo je porasla, najviše zahvaljujući uvođenju životinja boljih genetskih predispozicija, ali i promjenom hranidbenog režima usmjerenog na proizvodnju mlijeka. Genetski potencijal za proizvodnju mlijeka godišnje raste oko 1,5%, većinom zahvaljujući umjetnom osjemenjivanju (UO), progenom testu i intenzivnoj selekciji bikova. Međutim, gospodarski značaj visoke proizvodnje mlijeka posljednjih je godina zasjenjen smanjenom plodnošću, posebno u sada već i u nas raširene holštajn pasmine goveda. Plodnost označava sposobnost ženske

jedinke da na svijet donese živo tele. Ponekad se ona mjeri kao postotak životinja koje se pregone (tzv. non-return) ili postotkom koncepcije (broj životinja koje su ostale steone). Kao mjeru plodnosti vodimo i međutelidbeno razdoblje (vrijeme između dvaju teljenja, u simentalske pasmine preporučivali smo da ne traje dulje od 350 dana) i servis period (interval od teljenja do uspješne koncepcije; otvoreni dani). Obje ove mjere ovise i o kravi i o biku, kao i cjelokupnom menadžmentu (upravljanju) farmom. Danas je na srednjim i velikim farmama, ali i na OPG-ovima prisutan trend produžetka trajanja servis perioda (dulje od 100 dana), raste broj osjemenjivanja do uspješne bređosti. To su očiti znakovi sla-

bljenja plodnosti, što dodatno opterećuje financijsku učinkovitost proizvodnje mlijeka. Na reproduktivnu sposobnost utječe mnoštvo čimbenika - nasljedstvo i čimbenici okoliša. U praksi je očita negativna korelacija između proizvodnje mlijeka i plodnosti, kao i pojavnosti mastitisa i drugih zdravstvenih tegoba. Ovakvo je stanje i u razvijenim zapadnim zemljama, a mi obično slijedimo svjetske trendove. Zašto je tomu tako? Mnogo je razloga koji dovode do smanjene plodnosti.

Selekcija na mliječnost Dugogodišnja selekcija krava i bikova samo na jedno svojstvo, uz zanemarivanje drugih svojstava, ključ nim je uzrokom poteškoć a u reprodukciji. Selekcija se u mlje-

Mljekarski list 2/2010.

karstvu godinama provodila samo na temelju proizvodnje mlijeka i sada je ve ć posve jasno da takva praksa neminovno vodi do slabije plodnosti.

Ipak, postoje jedinke koje uz visoku proizvodnju mlijeka imaju i dobra reproduktivna svojstva, što znači da ima krava koje su naslijedile genetski potencijal za oba svojstva. Ključni je čimbenik kompenzacije ovoga nepovoljnog utjecaja genetike dobar menadžment, tj. pravilni tehnološki postupci uz dosta angažiranoga ljudskog rada. Na nesreću, takav kompenzacijski menadžment teško je postaviti i ostvariti u velikim uzgojima u visoko proizvodnih krava (s proizvodnjom od 11.000 litara i više), osobito ako životinje nisu primjereno smještene i ako nema dovoljno uvježbanoga, iskusnoga i savjesnog osoblja za rad sa životinjama.

Negativan energetski balans Krave koje proizvode velike količine mlijeka (30-40 kg i više) početkom laktacije zapadaju u stanje tzv. negativnoga energetskog balansa (NEB), kada mlijekom izdaju veće količine energije nego što ih hranom unose. Taj negativan energetski balans izravno je povezan sa sindromom slabije plodnosti. Potrebno je vrijeme da se ponovno uspostavi estrusni ciklus na jajnicima, kako bi došlo do nove trudnoće i nove laktacije.

Metabolički poremećaji izazivaju poremećaje u hormonskoj regulaciji - zbog smanjene koncentracije glukoze, smanjenog izlučivanja inzulina i faktora sličnog inzulinu (IGF-I, važnog za rast folikula na jajniku), smanjena je i sinteza i izlučivanje gonadotropnih hormona hipofize, nastaje sekundarna mobilizacija tjelesnih rezervi, životinje mršave; razvijaju se matabolički

Selekcija se u mljekarstvu godinama provodila samo na temelju proizvodnje mlijeka i sada je već posve jasno da takva praksa neminovno vodi do slabije plodnosti

poremećaji kao što su hipokalcemija, acidoza, ketoza, masna jetra. Krave gladuju i stalno su u stanju metaboličkog stresa. Tada se izlučuju hormoni kore nudbubrežne žlijeze (kortizol) koji dodatno djeluje na smanjeno izlučivanje spolnih hormona. Klinički to vidimo kao slabe znakove estrusa, lošu kvali-

TEHNOLOGIJA UZGOJA

tetu jajnih stanica, slabu oplodnju, smrt embrija, kraće estrusne cikluse, anestrus, smanjenje funkcija jetara, nedovoljnu funkciju endometrija maternice (u tim uvjetima plod se ne može razvijati), smanjenje obrambene funkcije. Posljedica svega je ponavljanje postupka UO, niska uspješnost koncepcije, niska stopa teljenja, produljen servis period, ekonomski gubici, smanjena dobrobit životinje.

Hranidba krava

Hranidba igra važnu ulogu u održavanju plodnosti krava. Zahvaljujući nedostatku pojedinih hranjivih tvari ili njihovu disbalansu, najprije stradava mogućnost skladištenja masti i reprodukcija, dok su laktacija, termoregulacija i rast sačuvani. Važna je činjenica da povećanje proizvodnje mlijeka povećava unos hrane, ali ne nužno i njezinu iskoristivost. Tako se povećava tjelesna masa krava i metabolički aktivnih organa, kao što su crijeva i jetra, što vodi do pove ćanja uzdržnih potreba.

Zahtjevi za uzdržnim potrebama za krave holštajn pasmine u 21. stoljeću 25% su veće nego prije 30 godina. Tako je selekcija na visoku proizvodnju mlijeka produbila jaz između unosa energije i njezine potrošnje tijekom laktacije, vodeći u još dublji negativan energetski balans i metabolički stres.

Pred uzgajivačima životinja ali i stručnjacima postoji mnoštvo pitanja - pate li visoko proizvodne životinje od stresa i negativnoga energetskog balansa pa je ozbiljno narušena njihova plodnost? Koliko upotreba hormonske stimulacije oslabljuje otkrivanje i pojavu estrusa? Imaju li krave sposobnost iskoristiti moderno pripremljene obroke u vidu koncentriranih krmiva pripremljenih s voluminoznim

Mljekarski list 2/2010.

Gospodarski

značaj visoke proizvodnje mlijeka posljednjih je godina zasjenjen smanjenom plodnošću, posebno u sada već i u nas raširene holštajn pasmine goveda

dijelom obroka kao TMR obrok za svoju proizvodnju, i osigurava li im takav obrok održavanje kompletnog zdravlja organizma, uključujući i plodnost? Je li zabilježena rana embrionalna smrtnost? U kojoj mjeri bikovi pridonose tim gubicima? Treba li smanjiti proizvodnju mlijeka kako bi se povećala plodnost?

Prof. dr. sc. Vlatko Rupić

U tehnološkim procesima stočarske proizvodnje bolesti životinja čine velike probleme i štete.

Uzgajivači životinja moraju pre-

Većina genetičara već se sada slaže da upotreba sjemena netestiranih bikova vodi smanjenju plodnosti stada. Uključujući program uzgoja na našim farmama i organizirajući vlastitu selekciju, može se zaustaviti pad plodnosti i otpornosti na mastitise, a treba pratiti sve pokazatelje plodnosti, teljenje, zdravlje vimena, zdravlje papaka, dugovječnost. Unatoč uvozu životinja iznimno visokih proizvodnih odlika, valja primjenjivati sva stručna i znanstvena znanja koja su veterinari i agronomi ove zemlje naučili višegodišnjim ustrajnim i napornim radom, i nesebično, u različitim pisanim tiskovinama i publicirali. To uključuje znanja o funkciji spolnog ciklusa krava, hranidbi krava, pripremi krmiva, sastavljanju obroka, proma-

tranju i otkrivanju znakova estrusa (a ne isključivo i nekritičko primjenjivanje hormonalnog vođenja ciklusa, što može biti jednako neučinkovito a predstavlja ekonomski trošak), vođenje evidencije reproduktivnih rezultata, povjeravanje poslova vezanih za reprodukciju iskusnim radnicima obučenima za rad s kravama, osjemenjivanje treba povjeriti obučenoj osobi za UO, postići pravu tjelesnu kondiciju krava uoči teljenja, postići maksimalne higijenske uvjete prilikom teljenja. Iako je u pravnom smislu životinja stvar, na temelju terenskog iskustva upozoravam da s kravama treba postupati obzirno, pažljivo, osobno, sa sviješću da one nisu strojevi za pravljenje mlijeka, već živa bića sa svojim osobitostima, zahtjevima i potrebama.

Zarazne i parazitske bolesti

poznati i otkriti bolesnu životinju u svojem uzgoju. Ako to ne umiju, ne bi se smjeli profesionalno baviti stočarskom proizvodnjom jer će veoma brzo izgubiti veliki broj životinja, dapače i cijeli uzgoj. Katkad je bolesnu životinju lako prepoznati, ali u većini slučajeva to nije moguće bez poznavanja metoda i načina otkrivanja bolesti.

Udžbenik obuhvać a bolesti razli čitih konvencionalnih vrsta domaćih životinja - goveda, konja, ovaca, koza, svinja, pasa, mač aka, kuni ć a i peradi i namijenjen je uzgajivačima životinja te studentima agronomije i diplomiranim stru č njacima kojima su životinje glavno struč no i

znanstveno zanimanje. Za pisanje udžbenika korištena je sva dostupna domaća i strana literatura, pretežno nove publikacije, tako da je na jednom mjestu moguće pronaći nove podatke o etiologijama, dijagnostici, liječenju i preventivi prikazanih zaraznih i parazitskih bolesti životinja. Prikazano područje razumljivo je napisano i bit će od velike koristi svima koji se bave stočarskom proizvodnjom.

Cijena knjige iznosi 250,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, Ilica 31/3, tel.: 01/4833349; e-mail: hmu@hmu.hr; www.hmu.hr.

VETERINARSTVO

Mljekarski list 2/2010.

Građa vimena, nastanak i razvoj mastitisa

Poznavanje anatomije vimena ključno je za razumijevanje nastanka mastitisa

Prof. dr. sc. Goran Bač ić

Kravlje se vime sastoji od četiriju odvojenih sekretornih žlijezda ili četvrti. Razdvojene su suspenzornim ligamentima koji, osim funkcije razdvajanja, isto tako podržavaju i veliku težinu vimena. Snažni suspenzorni ligamenti od velike su važnosti za higijenu vimena, jer je ono smješteno više, istodobno i čišće. Bolja higijena vimena znači manji rizik za nastanak mastitisa.

Za proizvodnju jedne litre mlijeka kroz vime mora procirkulirati približno

500 litara krvi

Ni mlijeko kao ni mikroorganizmi ne mogu neposredno prelaziti iz jedne u drugu četvrt. Medijalni suspenzorni ligament dijeli vime na lijevu i desnu polovicu, a prednje su četvrti od stražnjih odvojene fibroznom opnom. Mlijeko izlazi, a bakterije mogu ući kroz sisni kanal, iako prolaz kroz njega nije i jedini način ulaska mikroorganizama u vime. Kada je mastitis prisutan u jednoj četvrti, ostale tri mogu biti savršeno zdrave. Zdravlje mlije čne žlijezde, proizvodnja i kvaliteta mlijeka variraju izme đu četiriju četvrti istog vimena.

U vimenu se nalazi i limfni sustav koji iz njega odvodi štetne produkte. Limfni čvorovi djeluju poput filtera koji zaustavlja strane supstancije, a ujedno su i izvor limfocita po-

trebnih u obrani od infekcija. Zbog pritiska na limfne kanaliće, izazvanog povećanom količinom mlijeka u vimenu, ponekad se kod junica prije poroda javlja edem vimena. Javlja se i kod krava, ali znatno rjeđe nego kod junica.

Građa četvrti vimena

Svaka se četvrt sastoji od sise, sisne cisterne, žljezdane cisterne, mliječnih kanalića i sekretornog tkiva (slika). Funkcionalni dio vimena je sekretorno tkivo, spužvaste strukture, zrnate konzistencije, a u osnovi se sastoji od velikog broja alveola koje proizvode mlijeko. Tijekom stvaranja mlijeka alveole se pune, a mlijeko se putem mliječnih kanalića spušta u žljezdanu i sisnu cisternu. Mastitis može trajno ošte-

PROIZVODNJA KRME

Mljekarski list 2/2010.

Unaprjeđenje proizvodnje i korištenja voluminozne krme

Starenjem biljaka nastaju promjene hranidbene vrijednosti povezane s promjenom odnosa lista i stabljike u ukupnoj biljnoj masi u korist stabljike

Prof. dr. sc. Josip Leto

Usiječanjskom izdanju Mljekarskog lista pisali smo o ulozi djetelina u proizvodnji jeftine voluminozne krme kao temelja rentabilne mljekarske proizvodnje. Ovaj put navest ćemo još neke mogućnosti unaprjeđenja proizvodnje i korištenja voluminozne krme u mljekarskoj proizvodnji, a sve s ciljem smanjivanja troškova

Zbog sve veće cijene mineralnih gnojiva, travnjake možemo u potpunosti ili djelomično gnojiti i organskim gnojivima, a osobito stajskim gnojem koji je ionako nusproizvod na farmama

proizvodnje mlijeka uz osiguravanje dovoljnih količina kvalitetne voluminozne krme.

Gnojidba organskim gnojivima

Korištenjem travnjaka (košnjom, ispašom ili kombinirano) iz tla se iznose velike količine biljnih hranjiva, čime se tlo osiromašuje, odnosno gubi plodnost.

Procjenjuje se da 1 t sijena iz tla iznese u prosjeku 17-20 kg N, 8-20 kg P2O5, 10-22 kg K 2O i 6-10 kg CaO. Gnojidba travnjaka neophodna je mjera za postizanje visokih i stabilnih prinosa, poboljšavanje kvalitete krme, povećavanje otpornosti na bolesti i klimatske stresove, promjenu florističkog sastava travnjaka itd. Ekonomski principi nalažu da se količina gnojiva povećava sve dok je rast prinosa rentabilan. Racionalna gnojidba je primjena količine gnojiva koja odgovara potrebama biljke, stanju usjeva, plod-

nosti tla, a istovremeno vodi računa o klimatskim uvjetima i mogućem prinosu.

Kruti stajski gnoj preporuča se kod zasnivanja travnjaka, DTS-a ili TDS-a, u količini 20-35 t/ha, a može se koristiti i u gnojidbi travnjaka u proljeće, prije kretanja vegetacije i ujesen poslije zadnjeg otkosa ili zadnjeg turnusa napasivanja. Važno je da to bude zreli stajski gnoj. Kod tekućega stajskoga gnoja razlikujemo gnojovku i gnojnicu.

Gnojovka (smjesa mokraće, balege, stelje i vode) najpovoljnije je prirodno gnojivo (dušično - kalijevo), naročito u brdsko-planinskim područjima. Preporučene su doze 20-25 m3/ha. Smatra se da 25 m3 gnojovke sadrži 80-100 kg N, 25 kg P2O5, 200 i više kg K 2O i 48 kg CaO. Neželjene posljedice redovite i ponekad preobilne gnojidbe travnjaka gnojovkom - velike količine K,

Mljekarski list 2/2010.

pa dolazi do gubitka Ca zbog antagonizma, nedostatak Ca u krmi, širenje kalifilnih korova (divlja mrkva, maslačak), neugodan miris, ožegline po listovima i gušenje biljaka.

Gnojnica (mokraća, voda od pranja staja i oborina, komadići stelje, te iscjedak s gnojišta) je slično gnojovki dušično-kalijevo gnojivo. Sastav: približno 98% vode, 0,22% N, 0,01% P2O5, 0,45% K2O. Količina gnojnice za gnojidbu travnjaka: 10.000-20.000 L/ha pa do >50.000 L/ha, ovisno o sadržaju N. Najpogodnije je vrijeme za primjenu gnojovke i gnojnice proljeće i jesen (ne na smrznuto tlo i na snijeg zbog gubitka N hlapljenjem amonijaka). Mirno, prohladno i oblačno vrijeme (uoči kiše) pogoduje primjeni tekućega stajskoga gnoja, a umjereno vlažno tlo, jako sunce i vjetar, kao i suho i mokro tlo ne pogoduju. Na livadama uoči početka kretanja vegetacije rano u proljeće ili tjedan dana nakon košnje prvog otkosa, a na pašnjacima prije kretanja vegetacije i nakon završetka sezone napasivanja. Postoji i zakonska regulativa primjene krutoga i tekućega stajskoga gnoja koju treba poštivati.

U istraživanjima na Medvednici (Centar za travnjaštvo) utvrđeno je da se gnojidbom travnjaka krutim stajskim gnojem (30 ili 50 t ha-1 god-1) može postići više od 80% prinosa ST travnjaka gnojenog mineralnim gnojivima (500 kg ha-1 NPK 8:26:26 ujesen ili proljeće + 600 kg ha-1 KAN u proljeće).

Košnja u optimalnom stadiju

Hranidbena vrijednost pokošene mase travnjaka, bilo da ju spremamo kao sijeno ili silažu/sjenažu, ovisi o hranidbenoj vrijednosti zelene mase u trenutku košnje i gubicima tijekom košnje, spremanja i čuvanja konzervirane biljne mase.

Hranidbena vrijednost biljne mase u trenutku košnje na prvom mjestu ovisi o vrstama i sortama biljaka koje čine biljni pokrov travnjaka, stadiju razvoja biljne mase u trenutku košnje i uzgojnim agroekološkim uvjetima. Najvažniji je čimbenik kakvoće biljne mase trava i mahunarka stadij razvoja biljaka u trenutku košnje. Smanjenje kvalitete krme zbog starenja biljne mase povezano je sa smanjenjem kvalitete i u lišću (sporije) i u stabljikama (brže). Starenjem biljaka nastaju promjene hranidbene vrijednosti povezane s promjenom odnosa lista i stabljike u ukupnoj biljnoj masi u korist stabljike (povećava se udio stabljike a smanjuje udio lista). Lišće ima veću krmnu vrijednost nego stabljike i kod trava i kod djetelina. Npr., kod trava:

koncentracija sirovih proteina • u lišću 100% je veća nego u stabljikama, probavljivost lišća 10% je veća • od probavljivosti stabljika, koncentracija neutralnih

• kiselih vlakana (NDF), kao neprobavljive komponente, 20% je manja u lišću nego u stabljikama.

Stabljike i kod trava i kod djeteline trpe znatne promjene tijekom ciklusa vegetacije - sirovih proteina i mineralnih tvari sve je manje, a količina sirove celuloze povećava se oko 50% prvobitne količine. Promjena hranidbene vrijednosti povezana je s povećanjem lignina i stanične stijenke (uglavnom neprobavljivo i slabo probavljivo), a smanjenjem udjela minerala, sirovih proteina i probavljivih staničnih topivih tvari, kao npr. škroba. Zrenjem biljne mase smanjuje se i količina karotena (najviše ga sadrže mlade biljke, a do klasanja se udio smanji na 36% prvobitne količine) i vitamina C (kod djetelina se maksimalno nagomilava do

PROIZVODNJA KRME

Hranidbena vrijednost biljne mase u trenutku košnje na prvom mjestu ovisi o vrstama i sortama biljaka koje čine biljni pokrov travnjaka, stadiju razvoja biljne mase u trenutku košnje i uzgojnim agroekološkim uvjetima

oblikovanja cvjetnih pupova, a zatim slijedi nagli pad, tako da biljke na kraju cvatnje sadrže 8-9 puta manju količinu od prvobitne).

Osim hranidbene vrijednosti biljne mase, zbog promjena količine hranjivih tvari tijekom razvoja biljaka smanjuje se i probavljivost organske tvari, koja također ovisi o odnosu list/stabljika. Probavljivost lišća je visoka (oko 80%) i neznatno se mijenja tijekom razvoja biljaka, dok se probavljivost stabljike naglo smanjuje prelaskom biljaka u generativnu fazu (oblikovanje sjemena), zbog povećanog udjela lignina u celuloznoj frakciji. Zbog značajnog variranja količine hranjivih tvari u biljnoj masi, ovisno o stadiju razvoja trava i mahunarki, trenutak

PROIZVODNJA KRME

Mljekarski list 2/2010.

Kvaliteta krmiva u

križevačkom kraju

Poznavanje hranjive vrijednosti krmiva znatno utječe na stočarsku proizvodnju

Marija Premec, dipl. ing.

Sva poljoprivredna proizvodnja temelji se na iskorištavanju zelene biljke, koja pomoću klorofila stvara organsku tvar koristeći pritom sunčevu energiju. Kako su životinje heterotrofni organizmi i nisu u stanju same stvoriti organsku tvar, moraju ju primati hranom.

Glavni cilj rada laboratorija za kontrolu stočne hrane je da se sustavnom analitikom obiteljskim

poljoprivrednim gospodarstvima omogući poznavanje sastava hrane proizvedene na vlastitu gospodarstvu i na taj način unaprijedi upravljanje hranidbom.

Osnovnom kemijskom analizom utvrđuje se koncentracija vode i suhe tvari, sirovog pepela i organske tvari, sirovih bjelančevina, sirovih masti te sirovih vlakana. Iz utvrđenih koncentracija izračuna se sirovi NET, a svi parametri koriste se za procjenu hranjive vrijednosti

Tablica 1: Prosječni, minimalni i maksimalni sadržaj sirovih hranjivih tvari i hranidbena vrijednost sijena prosje čneminimalnemaksimalne

Suha tvar (%) 86,8783,94 87,11

Sirovi proteini (%) 9,04 5,47 16,55

Sirove masti (%) 1,65 1,40

*Prosje čne vrijednosti hranjivih komponenata sijena svrstavaju ga u loše i slabije kakvoće s vrlo širokim rasponom izme đu min. i maks. vrijednosti

krmiva, metaboličke energije i sastavljanje obroka. Kako u križevačkom kraju postoji duga tradicija izučavanja botaničkog i kemijskog sastava trava, odlučili smo iznijeti pregled hranidbene vrijednosti sijena i sjenaža spomenutog područja. U istraživanju je obuhvaćeno 25 obiteljskih gospodarstava.

Hranidbena vrijednost

Sva se krmiva sastoje od dviju osnovnih komponenata, vode i suhe tvari. Količina vode u krmivu zanimljiva je iz dvaju osnovnih razloga - o količini vode ovisi hranidbena vrijednost krmiva, jer krmiva s više vode sadrže manje hranjivih tvari pa im je hranjiva vrijednost obično manja, kao i cijena, a o količini vode u krmivu ovisi i mogućnost njegova skladištenja.

Spaljivanjem krmiva izgori organska tvar do CO2 i vode a zaostaje pepeo. Pepeo sadrži mineralne tvari (makro i mikroelemente) potrebne životinjama. Sve hranjive tvari koje sadrže dušik a u određenoj mjeri

Mljekarski list 2/2010. PROIZVODNJA KRME

imaju podjednaku hranidbenu vrijednost, skupnim imenom nazivamo sirovi proteini. Svakodnevno su potrebni životinjama za zadovoljavanje svih fizioloških potreba (uzdržne, rast, reprodukcija, laktacija).

Tvari koje se u krmivima mogu ekstrahirati organskim otapalima nazivamo sirove masti. Količina i kvaliteta masti u stočnoj hrani zanima nas zbog više razloga - služe kao izvor esencijalnih masnih kiselina i izvor energije (utječu na energetsku vrijednost krmiva), djeluju na sastav i kvalitetu masti u tkivima i životinjskim proizvodima (masnokiselinskog sastava, konzistencije, boje i mirisa), količina i kvaliteta masti u stočnoj hrani utječe na njezinu održivost odnosno kvarljivost. U sirova vlakna spadaju teško probavljivi ugljikohidrati kao što su celuloza, hemiceluloza i lignin. U negativnoj su koleraciji s probavljivošću hranjivih tvari u krmivu i ko-

Tablica 2: Prosje čni, minimalni i maksimalni sadržaj sirovih hranjivih tvari i hranidbena vrijednost sjenaže prosje čneminimalnemaksimalne

Suha tvar (%) 44,7328,0370,60

Pepeo (%) 5,793,52 8,84

Sirovi proteini (%) 7,253,67 14,59

Sirove masti (%) 1,220,61 2,53

Sirova vlakna (%) 13,086,83 24,78

Sirovi NET 25,0620,0238,08 NEL (MJ) 2,591,47 4,44

ličinom iskoristive energije za stoku. Ako krmivo sadrži više sirovih vlakana, to je udio probavljivih tvari a time i udio iskoristive energije u krmivu manji. Voluminoznim krmivima kao što su sijeno, slama, kukuruzovina i slična sadrže znatne količine sirovih vlakana.

Glavni je cilj rada laboratorija da se sustavnom analitikom omogući poznavanje sastava krmiva

U tablici 2 vidimo da su prosječne vrijednosti sjenaže niže od poželjnih vrijednosti. Iako sadržaj suhe tvari zadovoljava, koncentracija pepela, proteina, vlakana i NELa značajno je niža od donjih vrijednosti. Podaci upućuju na nedostatak hranjivih tvari u tlu i vjerojatno nedostatnu gnojidbu.

Integralna biljna proizvodnja

sadržava sve elemente konvencionalnih sustava biljne proizvodnje, ali kemijske zaštitne mjere preporučuju se kad su iscrpljene druge mjere u zaštiti protiv biljnih bolesti, štetočina i korova

doredne bolesti. Najčešće je riječ o poznatim biljnim bolestima ili štetočinama, čija pojava se uvijek može dovesti u vezu s pogrešnom smjenom usjeva. Zato su uzgajanju plodoredno labilnih usjeva postavljene biološke granice čije prekoračenje uzrokuje osjetno smanjenje prinosa. Uzastopno uzgajanje strnih žitarica, 2-3 godine na istom polju, pridonosi razmnožavanju skočibuba, žitne leme, žitnih stjenica i dr.

Izbor sorti i hibrida

Ako se na jednom polju prve i treće godine uzgajaju strne žitarice a druge godine okopavina, tada se brojnost ličinki skočibuba smanjuje oko 77% u odnosu na brojnost na oranici gdje je tri godine uzgajana pšenica. Monokultura kukuruza stvara uvjete za masovno umnažanje kukuruzne pipe više od 70/ m2, a u posljednje vrijeme i kukuruzne zlatice. Šećerna repa često se sije na isto polje poslije prekida od samo jedne godine (umjesto 3-4), što znatno uvećava nagomilavanje parazita uzročnika pjegavosti lišća, a pridonosi i povećanju razmnožavanja repine pipe, repine korijenove uši, repine nematode, rizomanije i dr. U sustavima integralnog ratarenja udio samopodnošljivih usjeva ili grupe srodnih usjeva ne smije prekoračiti određenu granicu, što ovisi ouvjetima staništa.

Uzgajanje sorti i hibrida otpornih na parazite i štetočine vrlo je važno u integralnoj zaštiti bilja. Riječ je onajjeftinijoj metodi suzbijanja, bez štetnih posljedica po životnu sredinu. U SAD-u se još prije gotovo četiri desetljeća godišnje štedjelo između 600 i 700 milijuna dolara, kao rezultat uzgajanja sorti otpornih na parazite. Pri izboru sorti ne bismo smjeli davati prednost uzgajanju osjetljivih sorti odnosno hibrida, računajući pritom na mogućnost značajnijeg pojačanja kemijske zaštite usjeva radi ispravljanja navedenog nedostatka. U nas je posljednjih 30-40 godina učinjen značajan progres u stvaranju genotipova ratarskih kultura s visokim potencijalom rodnosti, otpornih na neke parazite. Kod nekih sorti pšenice unijet je gen otpornosti prema hrđama, a u nove hibride kukuruza gen otpornosti prema uzročniku sive pjegavosti lišća pa više nisu zabilježeni simptomi navedenih bolesti. Sorte i hibridi moćan su čimbenik koji utječe na brojnost i fiziološko stanje fitofagnih insekata, pa se na otpornim sortama potiskuje njihova brojnost dok se na neotpornima povećava razmnožavanje i poboljšava fiziološko stanje populacija štetnih insekata. Klasičan su primjer pancirne sorte suncokreta otporne na suncokretov moljac koji na njima ne može živjeti. Iskorištavanje sorti pšenice otpornih na pšeničnu osu i hesensku mušicu, kukuruza na kukuruznog moljca i lucerne na lucerninu uš, u SAD-u svake godine daje veći prinos vrijedan 308 milijuna dolara, dok su troškovi za stvaranje navedenih sorti iznosili svega 9,3 milijuna dolara.

Obrada tla i gnojidba

Od raznih agrotehničkih mjera, obrada tla jedna je od najznačajni-

Mljekarski list 2/2010.

jih u zaštiti protiv velikog broja štetnih vrsta raznih usjeva i korova, a učinak je veći ako je obrada češća, zatim pravodobna i dublja i obavlja se oruđima koja bolje prevrću i rahle tlo. Oranjem strništa uništi se i do 85-90% jedinki poljskih glodavaca. Kada se ljetno oranje obavi na 20-22 cm, 65% je manje ličinki skočibuba u odnosu na obradu na dubinu 10-12 cm. U nekim zemljama, proširivanjem primjene reducirane obrade tla znatno je uvećan napad nekih štetočina na kukuruzu. U nas često kasni obrada tla, i to pod raznim usjevima, što pridonosi razmnožavanju brojnih vrsta štetočina. Izostavljanje obrade s prevrtanjem brazde uzrokuje jače napade biljnih bolesti jer žetveni ostaci ostaju na površini tla, ali i masovniju pojavu višegodišnjih, rizomnih korova.

Velike količine dušika, pogotovo pri jednostranoj mineralnoj prihrani, dovode do razmnožavanja brojnih štetočina (lisnih uši, lisnih sovica, korijenovih nematoda i dr.) i uve ć anja osjetljivosti biljaka na parazite koji uzrokuju bolesti. Fosfor i kalij najč ešć e utje ču na smanjivanje razmnožavanja više vrsta štetočina. Pravilna i izbalansirana mineralna prihrana NPK gnojivima utje č e na pove ć anje otpornosti, brzu regeneraciju ošte ć enih dijelova, ubrzavanje rasta i brže prolaženje kritič nog razdoblja na napad štetočina i parazita. Ako se prošlogodišnje i novo polje pod istim usjevom nalaze jedno pored drugoga, od ratarskih usjeva najugroženiji su še ć erna repa, uljana repica i lucerna. Lucerna prostorno treba biti izolirana na 1-1,5 km, što pridonosi kasnijoj pojavi i smanjivanju štete od lucernine pipe, sitona i dr. U zaštiti protiv repine pipe iznimno je znač ajno da prostorna izolacija bude što ve ć a. Ro-

Mljekarski list 2/2010.

vokopači za izvlač enje uskih lovnih kanala, naročito u kombinaciji s kemijskim mjerama, osiguravaju sabiranje golemih količina insekata koji migriraju s mjesta prezimljavanja na nove usjeve. Koriste se u zaštiti protiv odraslih insekata koji ne lete (lucernina pipa, crna repina pipa, siva repina pipa i dr.), ili koji ne lete u poč etku migracije odnosno slabije koriste let za raseljavanje (obič na repina pipa, kukuruzna pipa i dr.).

Navodnjavanje i sjetva

Ova mjera pogoduje razmnožavanju nekih vrsta lisnih uši, švedske mušice, rovca, skočibuba, sovice ipsilon, lisnih sovica i dr. Na navodnjavanim terenima ličinki skočibuba bude i pet do deset puta više nego kod suhog ratarenja. Navodnjavanje nepovoljno utječe na razmnožavanje i pridonosi smanjivanju gubitaka od repine korijenove uši, kukuruzne korijenove uši, ozime sovice, repina moljca, repina buhača, kukuruzne pipe, repine pipe i dr. Navodnjavanjem kukuruza u kolovozu uništava se i do 80% jedinki nove generacije kukuruzne pipe, a navodnjavanje repe u srpnju - kolovozu desetkuje populaciju repine pipe, repina moljca i repine korijenove uši.

Prilikom sjetve važno je pridržavati se optimalnih rokova, dubine sjetve i količine sjemena po hektaru. Sjetvom tolerantnih sorti pšenice u ranijim rokovima, odnosno sorti koje ne podnose napad žitnih muha u kasnijim rokovima, znatno se smanjuju gubici. Ranija sjetva šećerne repe pridonosi smanjivanju štete od raznih pipa, buhača, crne repine uši, podgrizajućih sovica i dr. Ako sjetva repe zakasni dva tjedna, udvostručuje se zaraza viroznom žuticom koju prenose lisne uši. Uvođenjem precizne sjetve okopavina (kukuruza, repe,

suncokreta) na konačan sklop uvećana je opasnost od napada ličinki skočibuba, zatim od odraslih oblika repine pipe, crne repine pipe, kukuruzne pipe, buhača i drugih vrsta u početnom razdoblju porasta usjeva, što nalaže značajno, ili veće, uvećanje primjene insekticida za njihovo suzbijanje.

Primjena ove mjere pridonosi smanjenom razmnožavanju brojnih vrsta štetočina, npr. raznih nematoda, puževa, skakavca, kukuruzne i repine korijenove uši, nekih stjenica, skočibube, crne repine pipe, podgrizajućih sovica i dr. Na zakorovljenom kukuruzu, ozimih sovica je 7-8 puta više nego na poljima bez korova. Na srednje zakorovljenim poljima brojnost skočibuba uvećava se oko 100%, a na izrazito zakorovljenim usjevima 130% u odnosu na slabo zakorovljena polja. Time se smanjuju gubici od skočibuba i drugih štetočina, a prisutnost korova pogoduje i prirodnim neprijateljima.

U nas često kasni žetva, odnosno berba raznih usjeva, što povećava gubitke a pridonosi i pojačanom razmnožavanju brojnih vrsta štetočina i parazita. Nakon žetve strnina, odnošenjem slame s polja smanjuje se razmnožavanje skočibuba, a brzo odnošenje žetvenih ostataka, raznih usjeva, nepovolj-

Navodnjavanjem kukuruza u kolovozu uništava se i do 80% jedinki nove generacije kukuruzne pipe

no djeluje na hranidbu i skrivanje raznih glodavaca. Kašnjenjem žetve suncokreta uvećavaju se gubici i od raznih ptica. Osim agrotehničkih mjera, u sustavu integralnog ratarenja iznimno su značajne i biološke zaštitne mjere, izvještajno-prognozna služba, što umjesto potpune zaštite omogućava integralnu zaštitu bilja koja u nekim slučajevima upotrebu pesticida može smanjiti i do 50%. Proizvodnja hrane u integralnom sustavu ratarenja odlikuje se potrebnom kvalitetom, vrlo sličnom prirodnoj. Primjenom integralne proizvodnje, proizvodnju pesticida moguće je smanjiti i do 50% a da se pritom ne dovede u pitanje uspješno suzbijanje štetnih organizama, što značajno smanjuje onečišćenje životne sredine i povećava stabilnost agroekosustava. U sadašnjoj etapi razvoja, integralna proizvodnja osobito je značajna u proizvodnji hrane koja se koristi u svježem stanju (voće, povrće, grožđe), kao i za proizvodnju žitarica koje čine najveći dio obroka stanovništva.

Mljekarski list 2/2010.

Suočavanje s problemima i pronalaženje prikladnih rješenja

Što proizvođači i mljekarski stručnjaci misle o stanju i rješavanju problema u domaćem mljekarstvu?

Prof. dr. sc. Zoran Grgić

Tijekom održavanja stručnog predavanja na Sljemenu potkraj prošle godine u organizaciji HMU-a provedeno je anketno ispitivanje ukupno 65 sudionika. Među anketiranima je podjednak broj proizvođača i mljekarskih stručnjaka. Svi su oni u obradu uzeti skupno, bez razdvajanja, jer nas je prije svega zanimalo njihovo stručno mišljenje i njihove spoznaje o stanju i kretanju mljekarske proizvodnje na pojedinom (njihovom) gospodarstvu, kod više gospodarstava koja oni poznaju, te o stanju i problemima državnoga i globalnog mljekarstva. Uzorak ispitanika nije reprezentativan i

ne radi se o znanstveno utemeljenom istraživanju, nego prikupljanju korisnih informacija proizvođača i stručnjaka koji su izravno uključeni u domaće mljekarstvo.

Da su naši ispitanici dobro upoznati sa stanjem domaćeg mljekarstva, pokazuje i činjenica kako su upoznati s farmama od 1 do 5 i od 5 do 310 grla koji proizvode i od 2 do 4 tisuće kg mlijeka po kravi. U podjednakom broju anketirani stručnjaci i proizvođači poznaju gospodarstva sa 20 do 30 krava, kao i ona sa 60 do 90 krava, dok samo nekolicina njih kao najbolje poznaje proizvođače s više od 100 grla u osnovnom stadu. Najbolji proizvođači koje ispitanici osobno poznaju drže prosječno 86 grla u

stadu i imaju proizvodnju od 8600 kg mlijeka po kravi.

Stanje i uzroci problema

Anketirani su stanje domaćeg mljekarstva u 2009. godini ocijenili prosječnom ocjenom - dovoljan (2).

Čak trećina ispitanih dala je neprolaznu ocjenu 1, a nitko nije dao više

Za globalno rješenje ekonomske krize hrvatskog mljekarstva, najprije bi trebalo povećati prodajnu cijenu mlijeka a zatim poticaje davati samo najboljima

Tablica 1: Prognoza budućeg broja isporučitelja mlijeka, broja krava i proizvodnje

od ocjene 3. Kasnije ćemo posebno pratiti odgovore onih koji su ocijenili aktualno stanje ocjenom 1 ili najvećom ocjenom 3. Najveći broj ispitanika ocijenio je kako su proizvođači mlijeka u velikim ili gotovo katastrofalnim problemima u kojima se prema njihovom mišljenju nalazi između 30 i 50% ukupne populacije mljekara. Zanemarive probleme, prema prosječnom mišljenju ispitanika, ima svega do 10% isporučitelja mlijeka, a od 5 do 15% proizvođača tek

je u malim problemima sa svojom proizvodnjom mlijeka. Zanimljivo je da dva ispitanika drže kako većina naših isporučitelja mlijeka ima male i privremene probleme, dok jedan od ispitanika smatra kako je 99% naših proizvođača u katastrofalnoj situaciji.

Tko se može oporaviti?

Na pitanje o gospodarskom oporavku proizvođača mlijeka odgovoreno je kako će u prosjeku oko trećine sadašnjeg broja (oko

Tablica 2: Razlozi zašto proizvođači ne pove ćavaju veličinu stada

Glavni razlozi Učestalost odgovora Sekundarni razloziManje važni razlozi cijena mlijeka 18ulazak u sustav PDV-a EU manjak poljoprivrednog zemljišta 12 prezaduženost nema nasljednika visoki troškovi proizvodnje 9 troškovi hraneloša agrarna politika nesigurnost prodaje mlijeka 7 nedostatna financijska sredstva neinformiranost neizvjesnost mljekarske proizvodnje7 teška realizacija Operativnog programa nepovjerenje teško pronalaženje radne snage 4 nema perspektiveloša iskustva drugih nerentabilnost proizvodnje 3usitnjenost posjeda limitiranost prostornim planovima visoke cijene inputa a niske cijene outputa 3 loš rad državnih službi (HPA, HZPSS) loša genetika gubici 1 birokracija cijena grla skupi krediti 1 poticaji nedovoljan smještaj Mljekarski list 2/2010.

19 tisuća) u kratkom razdoblju dostići dohodovnu proizvodnju, iako ne na razini kakva je bila prije krize. Odstupanja u mišljenjima su od 10 do 70%. Ispitanici koji su stanje domaćeg mljekarstva ocijenili negativnom ocjenom i ovdje su bili veći pesimisti, pa im prognoza oporavka ne prelazi 20% broja isporučitelja. Optimisti iz prvog pitanja dosljedni su sami sebi, pa prognoziraju prosječno više od polovice naših proizvođača u gospodarskom oporavku.

Na loš ekonomski položaj proizvođača mlijeka podjednako utječu vlastite poslovne odluke gospodara i djelovanje mljekarske industrije. Kao tre ći čimbenik odlučan za ekonomiku isporučitelja mlijeka u nas navodi se djelovanje svjetskog tržišta mlijeka, a na četvrtom je s najmanjim ali izdvojenim djelovanjem nedovoljna proizvodnja mlijeka po muznom grlu.

Prema prognozi ispitanika, u sljedećih pet godina u Hrvatskoj

Mljekarski list 2/2010. EKONOMIKA PROIZVODNJE

će se broj muznih krava smanjiti za nešto više od 30%. Samo dva ispitanika drže kako će broj krava ostati isti, najveći broj vidi smanjenje između 15 i 20%, često je predviđanje smanjenje broja krava 50%, a nitko ne misli da bi se broj grla mogao povećavati.

Očekivanja i prosjeci

Prosječno mišljenje ispitanika kaže kako će se broj isporučitelja mlijeka u nas tijekom sljedećih pet godina prepoloviti. Najviše ih smatra kako će to smanjenje iznositi 40-60%, dok su u podjednakom broju oni koji drže kako će se broj proizvođača smanjiti 10-ak % ili će ih ostati samo 10%.

Prema očekivanjima ispitanika, u sljedećih pet godina Hrvatska bi s prosječnom proizvodnjom mlijeka od oko 6,5 tisuća kg po muznom grlu proizvodila istu količinu mlijeka kao danas. Prosječna veličina stada bila bi 14 muznih grla.

Glavni su razlozi zašto naši proizvođači ne povećavaju broj grla u stadu prodajna cijena mlijeka, visoki troškovi proizvodnje i nedostatak zemljišta.

Nesigurnost prodaje mlijeka, kao jedan od važnih razloga ne povećavanja broja grla u gospodarstvu, vjerojatno se odnosi na male isporučitelje mlijeka koji ne proizvode mlijeko EU kvalitete. U tom smislu i s istom učestalošću zabilježen je i odgovor da je razlog tome neizvjesnost mljekarske proizvodnje općenito.

Sekundarni i manje važni razlozi su oni koje ispitanici stavljaju na drugo ili treće mjesto u nabrajanju razloga zašto isporučitelji mlijeka ne povećavaju stado.

Niža proizvodnja mlijeka po grlu u nas uzrokovana je najviše neodgovarajućom krmnom osnovom (bilancom hrana na farmi). Nakon

Tablica 3: Odnos sadašnje strukture prodajne cijene mlijeka i stanja za efikasno poslovanje (u kn po kilogramu mlijeka)

Sadašnje stanje Željeno stanje Razlika

Osnovna cijena mlijeka2,202,550,35

Državni poticaj 0,650,850,20

Premija mljekare 0,250,430,18

UKUPNO 3,103,830,73

toga, prema učestalosti odgovora, slijede proizvodni potencijal (genetika) stoke, te tehnologija proizvodnje stočne hrane na farmi. Posebno je izdvojen razlog - nemotiviranost proizvođača. Najveći problem pri sadašnjoj proizvodnji proizvođačima mlijeka predstavljaju prodajna cijena mlijeka i troškovi stočne hrane. Samo mali broj ispitanika drži da je najveći problem i njihova kreditna zaduženost.

Kako riješiti probleme?

Za globalno rješenje ekonomske krize hrvatskog mljekarstva, prema ispitanicima, najprije bi trebalo povećati prodajnu cijenu mlijeka a zatim poticaje davati samo najboljima. Sljedeća rješenja su u reprogramu ili djelomičnom oprostu kredita, te u povećanju poticaja po mlijeku i kravi općenito.

Ispitanici drže da više od 1/3 proizvođača koje oni znaju mogu

značajno povećati svoju proizvodnju (povećanjem proizvodnje po grlu, te istovremenim povećanjem osnovnog stada i mlijeka po grlu).

Za uspješnu proizvodnju mlijeka potrebno je zasnovati farmu s prosječno 35 muznih krava i proizvodnjom mlijeka od 7,1 tisuća kg mlijeka po kravi. Odstupanja veličine stada su od 10 do 100 grla, a proizvodnje mlijeka od 6 do 10 tisuća kg po kravi. Ispitanici koji su predlagali manji broj grla u osnovnom stadu skloniji su preporučiti nižu razinu proizvodnje, ali ne manju

Ispitanici su optimistični glede pitanja budućnosti

hrvatskog mljekarstva

što se tiče broja isporučitelja i proizvodnje mlijeka

od 6 tisuća kg mlijeka po kravi. Dva su ispitanika kao temelj uspješne proizvodnje naveli brojku od 100 krava, koje bi trebale davati 9-10 tisuća kg mlijeka kako bi farma bila profitabilna.

Samo 12,3% (8 od 65) ispitanika odlučilo se izjasniti koliko se mogu smanjiti troškovi proizvodnje mlijeka na obiteljskim gospodarstvima. Teško je odrediti po anonimnoj anketi radi li se o proizvođačima ili mljekarskim stručnjacima, ali pretpostavljene se uštede kreću od 100 do 300 kn po toni mlijeka, što otprilike odgovara uštedi od 5 do 11%. Dva ispitanika navela su da se uštede mogu kretati do 30%. Dakako, ti su ispitanici bili optimistični glede pitanja budućnosti hrvatskog mljekarstva što se tiče broja isporučitelja i proizvodnje mlijeka. Od troškova koji bi se mogli racionalizirati, najznačajniji su vlastita i kupljena stočna hrana te veterinarske usluge.

Sa sastanka Uredničkog odbora…

Teško financijsko stanje dijela proizvođača opterećenih kreditima moglo bi se riješiti prodajom dijela imovine. Pritom ispitanici navode da bi se dio ovakvih problema najbolje riješio prodajom junica i teladi, pri čemu bi se zadržao broj krava i proizvodnja. Nakon ovog dijela osiguranja prihoda na farmi preporučuje se prodaja nepoljoprivrednih objekata i građevinskog zemljišta, kao i vozila za osobne potrebe. Nakon toga slijede u podjednakoj učestalosti odgovora prodaja krava i mehanizacije. Zadnje je prodaja poljoprivrednog zemljišta. Ukupno pet ispitanika izjavilo je da se imovina (zemljište, objekti, oprema, stoka) ni u kojem slučaju ne smiju prodavati.

Operativni program i prodajne cijene

Zanimljiva su mišljenja o efikasnosti Operativnog programa razvoja govedarstva. Prosje čna je stabilna “dvica” (prosjek 2,35), što je prilično skromna ocjena. Možda nismo bili dovoljno jasni u postavljanju pitanja, ali ispitanici su u pravilu davali ocjenu do 3, s time da se negativna ocjena - jedinica ponavlja kod gotovo svakog petog ispitanika. Po dva ispitanika ocijenili su Program ocjenama 4 i 5, a

Mljekarski list 2/2010.

posebno je zanimljivo da isti spadaju u onu skupinu “optimista” koji ne misle da će se u sljedećih pet godina bitno smanjivati broj proizvođača i broj krava, pa tako i proizvodnja mlijeka u nas.

Kakva bi trebala biti prodajna cijena mlijeka na farmi da bi bila “fer” i realna prema proizvođačkim troškovima, odnosno koja bi cijena omogućila da većina naših isporučitelja mlijeka posluje efikasno? Odstupanja su značajna, što vjerojatno najviše ovisi o tome radi li se kod ispitanika o proizvođačima ili mljekarskim stručnjacima. Prosječno dobivena prodajna cijena mlijeka je 2,55 kuna (šira kolebanja po ispitanicima od 1,50 do 4,00 kn, najčešće je ponavljana cijena u rasponu 2,50 i 2,80 kn/kg ). Prosječni poticaji resornog ministarstva trebali bi biti 0,85 kn/kg (odstupanja od 0,70 do 1,50 kn/kg), a poticaji mljekare trebali bi biti prosječno 0,43 kn/kg (odstupanja od 0,00 do 1,00 kn/kg).

Prema tome, ispitanici drže da bi se sadašnja cijena trebala korigirati za više od 70 lipa po kilogramu. Najveći dio toga povećanja (50%) odnosi se na osnovnu cijenu, dok bi se u gotovo jednakim iznosima trebali pove ćati državni poticaji i premija mljekare.

Uredništvo Mljekarskog lista na sastanku održanom 15. siječnja 2010. očitovalo se prema zahtjevu Igora Rešetara, predsjednika Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka, u kojem se traži ispravak i dopuna podataka prezentiranih u članku “Unaprjeđenje proizvodnje s ciljem povećanja dohotka na farmi”, autora prof. dr. sc. Zorana Grgića. Mljekarski list, kao stručni časopis, a u skladu sa svojom uređivačkom koncepcijom, spreman je pisati o svakoj temi koja pomaže proizvođačima mlijeka s ciljem kvalitetnije i racionalnije proizvodnje, posebno koristeći iskustva dobre poljoprivredne prakse i dobrobiti životinja. Nakon rasprave o zahtjevu gosp. Rešetara, zatraženo je obrazloženje autora (objavljujemo ga u nastavku teksta), te donesen zaključak da nisu moguće izmjene niti dopune pojedinih navoda zbog toga što je autor koristio podatke s određene - konkretne farme s dokumentiranim troškovima gospodarstva takvima kakvi oni jesu na dotičnom gospodarstvu, što ne znači da su oni stvarno mogući i primjenjivi i na drugim gospodarstvima.

Mljekarski list 2/2010.

Obrazloženje autora

Uprošlom broju Mljekarskog lista, u rubrici ekonomika proizvodnje mlijeka, objavljen je tekst o unaprjeđenju proizvodnje s ciljem povećanja dohotka na farmi. U uvodu članka navedeno je da se radi o konkretnoj farmi i proizvođaču s prikazom utrošaka i troškova stočne hrane, te ostalih izravnih i neizravnih troškova. Napomenuto je da prikazana kalkulacija ne predstavlja prosjek mljekarske proizvodnje u nas, nego vrijedi samo za analizirano gospodarstvo. Dobiveni rezultati mogu se izravno usporediti samo sa sličnim proizvođačima, dakle onima koji posluju na sličan način, imali su slična ulaganja po proizvodnom grlu i imaju sličnu razinu kvalitete i visine proizvodnje. U svim drugim usporedbama moramo uvažavati specifične razlike.

Treba istaknuti da cijena koštanja mlijeka ni u kojem slučaju ne djeluje na prodajnu cijenu. U kalkulacijama prodajne cijene (koju utvrđuje tržište), ako je cijena koštanja ispod tržišne, bilježimo dobitak a kad je viša - gubitak. Činjenica da poslujemo s dobitkom ili gubitkom određuje naše buduće poslovno ponašanje, koje može

ići prema povećanju ili smanjenju proizvodnje, racionalizaciji troškova, poslovanju u granicama doprinosa pokrića varijabilnih troškova, ili odustajanja od proizvodnje.

Dodatno pojašnjenje

Odstupanje cijene koštanja stočne hrane u prikazanom primjeru od tržišnih cijena uzrokovano je utrošcima i troškovima rada i materijala same proizvodnje stočne hrane. Troškovi proizvodnje umanjeni su za vrijednost prodanog dijela i poticaje. Tako su cijene nekih komponenata stočne hrane ispod cijena na tržištu. Osim korištenja vlastitog i zakupljenog zemljišta za proizvodnju stočne hrane, u poslovanju odabranoga gospodarstva s financijskog stajališta veliku prednost predstavljaju razmjerno niska ulaganja u zasnivanje farme, te vrlo dobra iskorištenost modela kapitalnih ulaganja.

Poslovni savjetnik gospodarstva našao je elemente uštede, odnosno učinkovitijeg korištenja hrane radi povećanja proizvodnje mlijeka po muznom grlu. Prikazano je kako bi se kretala cijena koštanja mlijeka da se proizvođač striktno pridržava tehnoloških

normativa i primjenjuje ih za porast proizvodnje mlijeka po grlu. Za porast proizvodnje mlijeka izračunati su prosječno 8 lipa veći troškovi po kilogramu mlijeka, što nipošto ne znači da je proizvodnja manje konkurentna. Proizvelo se po kravi više mlijeka i dobilo više dohotka (razlika prihoda i troškova je veća od tih 8 lipa), i to je pitanje zakona opadajućih prinosa i praga rentabilnosti koje je objašnjeno u prijašnjim brojevima Mljekarskog lista tijekom 2009. godine. Cijena koštanja raste, ali raste i dohodak po kravi. Važno je da je prodajna cijena mlijeka veća od promjenjivih (varijabilnih) troškova dodatne proizvodnje.

Metodologija izračuna uvijek se može testirati na svakom od gospodarstava naših čitatelja, pa se može reći zašto točno odstupaju od prikaza u ovom članku, u kojem je među ciljevima napisano da se izračun kalkulacija radi kako bismo vidjeli gdje gospodarstvo griješi i što mora ispraviti kako bi unaprijedilo proizvodnju i postalo konkurentno, ili postojeću konkurentnost zadržalo u očekivanim promjenama uvjeta poslovanja.

Prof. dr. sc. Zoran Grgić

U dogovoru s autorom navedenog teksta, koji je ujedno i nositelj rubrike Ekonomika proizvodnje, Uredništvo je spremno organizirati Okrugli stol na navedenu temu s prezentacijom troškova proizvodnje i cijene koštanja mlijeka kod pojedinih skupina proizvođač a, a prema odabiru Hrvatskog saveza udruga proizvođač a mlijeka.

PRIJEDLOG UREDNIŠTVA

Konstituirana Hrvatska poljoprivredna komora

Komorsko organiziranje od povijesnog je značaja za hrvatsku poljoprivredu

Dr. sc. Petar Bosnić

Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (NN 30/2009) donio je Hrvatski sabor a stupio je na snagu 7. travnja 2009. Nakon što je Vlada imenovala povjerenstvo za izbor Skupštine komore, zakonom su određene obveze da se izbori provedu u roku šest mjeseci i da nadležno Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvitka donese izborna pravila, te da se u tom roku provedu prvi izbori za Skupštinu.

Komorsko organiziranje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i pravnih osoba poljoprivredne djelatnosti od povijesnog je značaja, jer do sada niti u jednom državnopravnom položaju RH poljoprivredni proizvođači nisu bili organizirani na ovakvim principima, da imaju svoju komoru kao krovnu samostalnu, stručnu i poslovnu organizaciju.

U Mljekarskom listu broj 06/2009. pisali smo o Zakonu o hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) i informirali poljoprivredne proizvođače o njezinu osnivanju, ciljevima, djelatnostima i nadležnostima.

Status poljoprivrednih udruga Udruge se osnivaju na temelju Zakona o udrugama i predstavljaju različite oblike slobodnoga i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba radi zaštite različitih interesa članova, ali bez namjere i prava stjecanja dobiti. Ovakve udruge, osim u određenim izuzecima, za svoje članove ne smiju obavljati aktivnosti radi stje-

canja svoje ili dobiti za treće osobe. Na području naše države mogu se registrirati i djelovati i međunarodne udruge, ali bez namjere stjecanja dobiti.

Djelatnost udruga

Organizacija udruge mora biti zasnovana na načelima demokratskog zastupanja i demokratskog izražavanja volje članova. Udruge su jedan od značajnih oblika demokratskih društava, a prema međunarodnim kriterijima, u njima građani ostvaruju svoje određene interese i čimbenik su ostvarivanja ljudskih sloboda i vladavine prava. Za projekte ili programe udruga koji su od osobitog interesa za opće i javno dobro u Republici Hrvatskoj, državnim mjerama potiče se rad udruga i putem javnih natječaja dodjeljuju dotacije iz državnog proračuna. Prije donošenja Zakona o hrvatskoj poljoprivrednoj komori u Hrvat-

skoj je organiziran velik broj udruga obiteljskih gospodarstava koje su osnovane iz različitih područja poljoprivredne proizvodnje, a imale su ulogu promicanja svojih strukovnih ciljeva i interesa. Uglavnom su organizirane na županijskoj razini ili kao savezi udruga. Prema podacima Ministarstva uprave, iz svih područja poljoprivredne proizvodnje u našoj je državi ukupno registrirano 460 različitih udruga i saveza, od čega ih je iz stočarske djelatnosti 160. Udruge ili savezi udruga surađivali su povremeno oko određene problematike s nadležnim Ministarstvom za poljoprivredu, a ponekad i javno prosvjedovali radi ostvarivanja nekih svojih određenih ciljeva i interesa. Pritom nisu bile jedinstvene, nisu kompleksnije sagledavale stanje u poljoprivredi i time je uspjeh i domet rješavanja nekih pitanja bio razmjerno kratkoročan. U pogledu djelotvornijeg rada udruga, značajna je zakonska obve-

Tablica 1: Članovi Upravnog odbora HPK-a iz prve skupine (OPG)

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva Član Županija Broj glasova

Miljak, Hrvoje Šibensko-kninska 60

Orsag, Zlatko Međimurska 55

Antolić, StjepanKoprivničko-križevačka 51 Juzbašić, DarkoVukovarsko-srijemska 50

Pankretić, Zdravko Zagrebačka 50

Vujević, MateDubrovačko-neretvanska 47

Mlinarić, MatoBjelovarsko-bilogorska 44 Ivković, Frane Grad Zagreb 41

Latin, Mijo Sisačko-moslavačka 40

Vrankić, Vesna Karlovačka 39

Bilek, VladimirBjelovarsko-bilogorska 38

DOGAĐANJA

za komore koja ima ovlasti nadziranja i koordinacije rada udruga.

Nadležnosti HPK-a

Najvažnije su obveze i zadaci

HPK-a suradnja, praćenje, promicanje, zaštita i zastupanje interesa članova pred tijelima državne uprave na svim razinama, osobito u postupku donošenja propisa od interesa za poljoprivredu i ruralni prostor, predlaganje mjera poljoprivredne politike, razmatranje cijena usluga pravnih osoba s javnim ovlastima, kontrola mjera ruralnog razvoja, vođenje evidencija za poljoprivredna gospodarstva o izravnoj prodaji i druge aktivnosti od interesa za poljoprivredu, ruralni razvitak, zaštitu zdravlja i dobrobiti životinja. Slijedi i donošenje podzakonskih propisa kojima se utvrđuju ovlasti komore, i to u skladu s kriterijima europske prakse. Druga su područja koordiniranje djelovanja poljoprivrednih udruga, organiziranje poljoprivrednih sajmova i drugih priredaba iz područja poljoprivrede i seoskog prostora, organiziranje stručnog osposobljavanja, seminara, tečajeva, radionica i savjetovanja. Suradnja s obrazovnim, znanstvenim, stručnim i istraživačkim ustanovama na razvoju poljoprivredne proizvodnje i tržišta u poljoprivredi, sigurnost hrane, zaštita okoliša, zaštita zdravlja ljudi i životinja, dobrobiti životinja, očuvanja kulturne baštine i unapređenja ruralnog prostora. Uz to, HPK surađuje s inozemnim poljoprivrednim komorama i srodnim organizacijama te posebno s Hrvat-

skom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom veterinarskom komorom.

Pripreme za provedbu izbora za skupštinu HPK-a bile su složene i obavljene su sukladno Rješenju o povjerenstvu za provođenje izbora Vlade RH od 7. svibnja 2009. Sve daljnje aktivnosti obavljene su preko Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Hrvatske poljoprivredne agencije. Za predsjednika izbornog povjerenstva imenovan je državni tajnik u ministarstvu mr. sc. Josip Kraljičković i u skladu s tim povjerenstvo je dalje donijelo Izborna pravila za provedbu prvih izbora za Skupštinu HPK-a i Odluku o raspisivanju prvih izbora za skupštinu HPK-a.

Organizacija i ustroj

U postupku glasovanja Hrvatska je podijeljena na 21 izbornu jedinicu, i to prema broju županija i gradu Zagrebu. Prema Zakonu o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, članovi HPK-a su sve fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva, a u popisu birača su članovi upisani do rujna 2009. Kandidati koji se biraju za članove skupštine podijeljeni su u dvije izborne skupine. U prvoj su punoljetni vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG-ova), a u drugoj vlasnici obrta te ostale pravne osobe iz upisnika. Broj mandata utvrđen je

Mljekarski list 2/2010.

proporcionalno po izbornim jedinicama, prema broju članova HPKa. Prema popisu birača iz upisnika, svim članovima komore dostavljeni su birački listići na kojima se glasači izjašnjavaju o prijedlogu kandidata za mandate za Skupštinu komore. Za pravovaljanu kandidaturu trebalo je sakupiti 1% potpisa članova upisanih u izbornoj jedinici i kandidatom se moglo postati u samo jednoj izbornoj jedinici. U određenoj izbornoj jedinici izabrani su kandidati s najvećim brojem glasova i oni su stekli mandate za skupštinu.

Sukladno Zakonu o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, nadležni ministar Ministarstva poljoprivrede Petar Čobanković, sazvao je 22.prosinca 2009. prvu konstituirajuću skupštinu HPK-a. Uz ostale dužnosnike, prisustvovali su bivši ministri poljoprivrede mr. sc. Zlatko Dominiković, dr. sc. Ivan Majdak i mr. sc. Božidar Pankretić, koji su tijekom duljeg razdoblja na određeni način pridonijeli aktivnostima oko usuglašavanja stavova i donošenja odluke da poljoprivredni proizvođači na državnoj razini imaju svoju komorsku organizaciju.

Ministar P. Čobanković istaknuo je veoma znač ajnu ulogu HPK-a oko usuglašavanja, predlaganja i donošenja mjera agrarne politike, programa i strategije razvoja, ali i ulogu u predpristupnim pregovorima s EU-om za poglavlje agrara, sigurnosti hrane i veterinarstva. Položaj hrvatske poljoprivrede bit ć e povoljniji kada Hrvatska posta-

Tablica

Mljekarski list 2/2010.

ne članica EU-a, i to u odnosu na godišnja sredstva državnih potpora. Kroz definiranu “financijsku omotnicu” pove ć at ć e se godišnje potpore za proizvodnju, ruralni razvoj i mjere poticanja tržišta poljoprivrednih proizvoda. Hrvatski agrar oč ekuju promjene kojima se moramo postupno prilago đavati i pove ć avati konkurentnost. Kroz kvalitetne projekte i programe do 2012. treba iskoristiti što više sredstava iz predpristupnih fondova EU-a koja su za Hrvatsku planirana u iznosu od 1,0 milijardi eura. Svjetska financijska kriza i recesija zahvatila je cijeli svijet, tako da je ovo otežavajuć a činjenica za hrvatsku poljoprivredu ali i ukupno gospodarstvo.

Izbori za predsjednika i članove Upravnog odbora HPK-a održani su 22. prosinca 2009. na konstitui-

rajućoj skupštini, sukladno pravnim aktima o izboru članova skupštine. Za članove Upravnog odbora (UO) predloženo je 57 kandidata, među kojima su predstavnici OPG-ova, poljoprivredni obrti i pravne osobe. Birali su se članovi UO i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Ukupno je glasovalo 115 prisutnih članova.

Daljnje aktivnosti

Upravni odbor s predsjednikom HPK-a ima 17 članova, od kojih je njih 11 izabrano iz skupine nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a 5 iz skupine pravnih osoba. Za predsjednika HPK-a predložena su dva kandidata - Darko Grivičić i Zvonko Pipić. Za D. Grivičića glasovala su 82 člana skupštine, pa je on tako postao prvi predsjednik HPK-a s mandatom u trajanju od četiri go-

dine, a ujedno je po položaju i predsjednik Upravnog odbora komore. Izborom predsjednika i UO Hrvatske poljoprivredne komore ispunjen je prvi značajan organizacijski i kadrovski preduvjet za daljnje aktivnosti oko donošenja statuta komore, općih akata, izbora članova nadzornog odbora, kadrovsko organiziranje i donošenje godišnjih programa aktivnosti i programa financiranja HPK-a.

Za početak rada HPK-a predstoji niz aktivnosti koje se kroz određeno vrijeme trebaju izvršiti kako bi komora bila osposobljena da u okviru postojećeg sustava obavlja svoju funkciju u interesu svojih članova. I proizvođači mlijeka moći će preko HPKa organizirano informirati nadležne o stanju i gospodarskom položaju i problemima u proizvodnji mlijeka i predlagati određena rješenja.

DOGAĐANJA

Mljekarski list 2/2010.

dimljeni, a više od stolje ć a i škripavac (vrsta sira inač e karakteristič na za li čki kraj). Posebna vrsta škripavca posljednjih nekoliko godina proizvodi se oko Tounja, gdje se sve više kuć anstava uspješno bavi tom proizvodnjom.

Neposredna blizina Nacionalnog parka Plitvice, koji posjećuju turisti iz cijeloga svijeta, idealna je za prodaju autohtonih proizvoda na obiteljskim gospodarstvima i ujedno afirmacija jedne vrste - sira i ostalih mliječnih prerađevina - nacionalnih hrvatskih proizvoda.

U sklopu projekta Ceste sira Karlovačke županije, koji je u motelu Grabovac predstavio dr. sc. Damir Kovačić sa zagrebačkoga Agronomskoga fakulteta, održana je i 7. izložba sira s ocjenjivanjem izloženih uzoraka. Prvi put su u ocjenjivanju, uz stručnjake, sudjelovali i potrošači. Takvim načinom potrošače se željelo podučiti na što pri kupnji sira trebaju obratiti pozornost, ali isto tako i koji su parametri bitni za kušanje sira.

Senzorskim ocjenjivanjem sira, bodovanjem od 0 do 20 bodova, prvo se ocjenjuju meki, svježi sirevi blagog okusa, zatim masniji i zreliji, potom oni sa začinima, dimljeni te dimljeni sa začinima i u ulju. Ocjenjivanje je subjektivno, pri čemu najviše bodova donose okus i miris a zatim izgled sira.

Ocjenjivački sud je na 7. izložbi sira Karlovačke županije ocjenjivao 21 uzorak sira i dodijelio 19 medalja - 6 brončanih, 9 srebrnih i 4 zlatne. Dva uzorka nisu zadovoljila tražene kriterije.

Najbolje ocijenjeni bio je polutvrdi kozji sir Mixi s obiteljskoga gospodarstva Marka Rado č aja iz Cetingrada.

Drugo mjesto za dimljeni tounjski sir dobila je Ružica Paher iz Tounja, a treće za sir škripavac osvojio je Milan Miščević iz Josipdola.

Kvalitetni sirevi

OPG Radočaj nudi široku paletu kozjih mliječnih proizvoda - polutvrdi kuhani kozji sir, polutvrdi kuhani dimljeni kozji sir, polutvrdi kuhani kozji sir sa začinima - Mediteran i Pikant, polutvrdi kuhani kozji sir Mixi, polutvrdi kozji sir u ulju s mješavinom začina - Mediteran i Pikant, kozje mlijeko i meki kozji sir u salamuri. Od dodatne ponude na OPG-u je janjetina na ražnju, domaće kobasice, domaća rakija ali i obilazak Starog grada Cetingrada.

Ružica Paher iz Tounja proizvodi tounjski sir škripavac, polutvrdi kuhani sir - obični i dimljeni, svježi sir i vrhnje te polutvrdi sir. U dodatnoj ponudi su kobasice, špek i čvarci, šunka, domaći kolači, domaći kruh, različiti napitci (domaći sokovi), rakija i likeri.

Posebna vrsta škripavca posljednjih nekoliko godina proizvodi se oko Tounja, gdje se sve više kućanstava uspješno bavi tom proizvodnjom

Radmila i Milan Mišč ević iz Josipdola za sada jedini na Cesti sira Karlovačke županije imaju registriranu mini siranu. Proizvode svježi kravlji sir i vrhnje, sir škripavac, zatim polutvrde kuhane sireve - obič ni, dimljeni, s razli čitim mješavinama začina, s vrganjima te tvrdi sir. Od dodatne ponude obilazak je staroga grada Modruša.

Sedma izložba sira pokazala je da obiteljska gospodarstva proizvode sve kvalitetnije i prepoznatljive sireve. U tome im umnogome pomažu stručnjaci s Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - dr. sc. Samir Kalit iz Zavoda za mljekarstvo sa suradnicima i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu - Višnja Magdić, dipl. ing., sa suradnicima.

Prema riječima gradonačelnika Rakovice Franje Franjkovića, prva Cesta sira Karlovačke županije važna je za daljnji razvoj ovoga kraja budući da Rakovica, kao i cijela Karlovačka županija, ima najveći broj malih sirara.

“Nakon realizacije uključivanja najavljenih gotovo dvadesetak budućih proizvođača na Cesti sira, planiramo izgradnju eko-etno tržnice uz pokaznu siranu. Uz prikaz proizvodnje domaćih sireva, u kušaonicama bi se sir mogao i kušati, a proizvođači na jednom mjestu predstavljati i prodavati svoje proizvode” - kaže gradonačelnik Franjković.

DOGAĐANJA

Mljekarski list 2/2010.

KALENDAR RADOVA

Veljača

Dr. sc. Darko Uher

Upolju počinje prihrana pšenice i ostalih ozimih usjeva - ozime zobi, raži, ječma i uljane repice dušičnim gnojivima (KAN) te kompleksnim mineralnim gnojivima s povećanim sadržajem dušika. Koristi se mehanizacija i posljednje smrzavanje za prihranu usjeva. Potkraj mjeseca siju se jari usjevi pšenice, zobi, raži i ječma, drljaju se i prozračuju tratine na livadama uz prihranu. Na livadama se možebitna voda ispušta u jarke, kanale i vodotijekove.

Zatvaranje zimske brazde

Već pri kraju zime ili početkom proljeća nastupa vrijeme s učestalim pojavama jakih i suhih vjetrova. Nakon topljenja mogućega snježnog pokrivača, učinak vjetrovita

vremena dovodi do naglog i povećanog sušenja oraničnog sloja, odnosno povećane evaporacije. Cilj je zimske obrade tla, uz fizičke popravke teksture i strukture tla, i akumulacija zimskih oborina odnosno konzervacija vlage i njezino što dulje čuvanje za vegetacijsko razdoblje, kad oborina u pravilu nedostaje. Obično je to ljetno razdoblje, no, nedostatak vlage može biti prisutan već i u sjetvi, odnosno kod nicanja kultura, prisjetimo se samo prošle vegetacijske godine. Tendencija globalnog zatopljenja utječe na promjenu klimatskih karakteristika, zime više nisu tako bogate padalinama, dapače, količine koje tijekom zime, jeseni i ranog proljeća padnu, pogotovo posljednjih godina, statistički su znatno manje od višegodišnjih prosjeka, a to se vidi i po padu podzemnih voda.

Cijela filozofija oko provođenja ove mjere prekid je kapilariteta tla na samoj površini (nekoliko cm),

no nije svejedno kojim oruđem to izvršiti, svakako, uz poštivanje već spomenute dubine. Najprikladnije oruđe za ovu namjenu je drljača ili sjetvospremač. Ako je cilj sjetve kultura kojoj će prethoditi samo sjetvena priprema (u uvjetima kad je osnovna gnojidba izvršena u osnovnoj obradi tla, u nas najčešće kod šećerne repe), dubina zatvaranja zimske brazde ne smije biti dublja od dubine sjetve (2-3 cm).

Najčešće greške čine poljoprivrednici zatvaranjem zimske brazde tanjuračama, a ujedno je i dubina rada često viša od 10 cm, pri čemu se to radi neposredno prije sjetve, pa se javljaju veliki problemi već u samom klijanju i nicanju. Uzrok ovih negativnih učinaka svakako je presušivanje sloja do dubine rada tanjuračom, pa ovo oruđe obvezno treba izbjegavati za zatvaranje zimske brazde. Ne kaže se bez razloga da tanjuranje nikada ne smije biti zadnja mehanička operacija.

Agrometeorološka prognoza

Mr. sc. Dražen Kauč ić

Od 1. do 15. veljače očekujemo da će u Hrvatskoj temperatura zraka biti u okvirima prosječne višegodišnje vrijednosti. Vrlo je vjerojatno da će biti i izraženijih hladnih dana. Prisjetimo se kako se minimalna temperatura zraka u Zagrebu 13. veljače 1985. godine spustila na -20.2 °C, a u Gospiću istog dana iste godine

na -26.1° C. No, i oborine ć e biti u okvirima prosje č nih višegodišnjih vrijednosti. Zbog vrlo vlažnog tla tijekom sije č nja, obrada tla bit ć e teška i u prvoj polovici velja č e. Tlo je na 5 cm dubine tijekom velja č e prošle godine bilo toplije od prosjeka u Zadru, i to 0,3 °C, Osijeku i Gospi ć u 0,6 °C, a u Zagrebu i 1,2 °C. O č ekujemo da ć e i ove godine vrlo vjerojatno tlo biti toplije od prosjeka.

Od veljače do travnja

Srednja temperatura zraka oč ekuje se uglavnom oko prosje č ne višegodišnje vrijednosti. U Gospiću ć e vrlo vjerojatno za 2 °C biti hladnije u odnosu na Zagreb. No, u Splitu ć e u odnosu na Gospi ć biti toplije za 7 °C. Oč ekujemo da ć e koli čine oborina biti malo ve ć e od višegodišnjeg prosjeka u Lici i Gorskome kotaru, ali i u Dalmaciji. Dakle, u Gospi ću oč ekujemo da

Mljekarski list 2/2010. AGROMETEOROLOG

ć e pasti nešto više od 320 mm. oborina. Upravo zato, obrada tla bit ć e teška. U Slavoniji i Baranji, te u Me đ imurju, Podravini i u Hrvatskom zagorju količine oborine bit ć e jednake višegodišnjem prosjeku, a to je za razdoblje veljač atravanj ukupno u Osijeku 139 mm, a u Zagrebu 161 mm. Spomenutim koli činama oborina ratari ć e biti zadovoljni, jer još uvijek traje akumuliranje vode u dubljim slojevima tla.

Upozorenje

Tijekom veljače još uvijek može biti snijega na tlu. Upravo zato, štete od zečeva u voćnjacima još su uvijek moguće. Da se to ne dogodi, stabla mladih voćaka treba zaštiti od zečeva.

Mljekarski list 2/2010.

Stariji ljudi i lijekovi

Kad uzimate šest, sedam ili više lijekova, svaki tri ili četiri puta dnevno, tko će pamtiti kad uzeti antibiotik a kad neki drugi lijek?

Dr. Ivo Belan

Je li vam poznat podatak da samo u SAD-u svake godine umre 30.000 ljudi starije dobi zbog nedać a s lijekovima. Sve je ve ći broj starijih osoba koje uzimaju iznenađujuć e velik broj lijekova (uz lije č ni čku preporuku ili bez nje). Zbog svih tih lijekova, zbog njihovih interakcija, djelovanja i nuspojava, ti ljudi veoma č esto doživljavaju znatne zdravstvene tegobe, kao što su poreme ć aji u funkcijama vitalnih organa, poremeć aji percepcije i orijentiranosti, smetenost itd.

Polovica ljudi starijih od 65 godina ne uzima svoje lijekove onako kako im je propisano, a oko 10 posto nikada i ne podigne svoje lijekove u ljekarnama

Nije u pitanju samo SAD. Gdje god je u porastu starija populacija, a to znači i kod nas, prisutni su isti problemi. Č esto smo svjedoci da stari ljudi obilaze lije čnike i ljekarne, nabavljaju (s receptom ili bez recepata) i troše, u isto vrijeme, velik broj razli čitih tableta, kapsula itd. Kod tih ć ete ljudi č esto naći ve ć e koli čine lijekova za najrazličitije tegobe - za olakšanje anginoznih bolova, protiv reumatskih tegoba, za smirenje živaca, protiv zač epljenosti, prehlade, nesanice itd. Sve te lijekove č esto drže zajedno u neoznač enim bočicama ili kutijama.

Potpuno je jasno da je u takvim situacijama vrlo lako mogu ć a pogrešna primjena lijekova, što može rezultirati i veoma opasnim posljedicama po zdravlje tih ljudi. Poznato je da stariji, zbog raznih razloga, često razmjenjuju razli čite lijekove, što je povezano s dodatnim zdravstvenim rizicima. Živimo u vremenu kada na tržištu postoji golem broj lijekova a stalno dolaze i

Mljekarski list 2/2010.

novi. Poznato je da zbog različitih metaboli čkih razloga stariji trebaju manje doze kod ve ćine lijekova, kod nekih preparata ve ć e doze, te da mogu biti pogrešno lije č eni ako su na standardnom doziranju.

Jedna je studija pokazala da gotovo polovica ljudi starijih od 65 godina ne uzima svoje lijekove onako kako im je propisano, oko 10 posto nikada i ne podigne svoje lijekove u ljekarnama; 35 posto napušta ambulantu bez ikakve informacije o propisanim lijekovima; 74 posto pacijenata ne dobije informacije o mogućim nuspojavama lijekova, a svega 6 posto dobije zadovoljavajuć e (u nekim sluč ajevima i napisane) informacije o lijeku.

Zaista, ovaj problem na relaciji stari č ovjek - lijek nije jednostavan. Stariji obolijevaju od mnogo više bolesti nego mlada populacija. Zbog toga uzimaju i više lijekova. Me đutim, kad se uzima 6-7 lijekova, svaki 3 ili 4 puta dnevno, tko ć e pamtiti kada uzeti antibiotik a kada tablete za mokrenje? Starijem čovjeku nije jednostavno zapamtiti i shvatiti što znači triput dnevno - prije ili poslije jela, s vodom ili bez vode, tri tablete odjednom ili triput po jednu. Poznati su mi sluč ajevi da neki starci uzimaju istovremeno i po 10-15 lijekova (propisanih od tri ili č etiri lije č nika).

Moramo sa žaljenjem zaključiti da ve ćina studenta medicine tijekom studija ne dobiva odgovarajuću edukaciju iz područja gerijatrije, koja bi ih osposobila za što pravilniji postupak sa starijim pacijentima. Nadalje, vrlo je malo farmaceuta u ljekarnama koji imaju strpljenja i koji su se spremni malo potruditi upoznati starijeg č ovjeka s mnogim opasnim interakcijama lijekova.

Kako bi se ovi problemi riješili, potrebni su stalni usklađeni napori svih onih koji su uključ eni u taj krug. U svijetu se ipak poduzimaju odre đeni koraci. Tako, na primjer, u nekim zemljama postoje centri za informacije o lijekovima, i što je zanimljivo, obič no su u mjestima gdje je najve ć a koncentracija starije populacije. Postoje i ljekarne koje primjenjuju kompjutore za prać enje odre đenog pacijenta i koje ga upozoravaju na mogu ć e interakcije lijekova. Na mnogim kanalima ameri č ke televizije č esto se pojavljuju oglasi koji pacijente poti č u i ohrabruju da pitaju farmaceute o lijekovima koje dobivaju. Ameri č ko udruženje umirovljenika, na primjer, tiskalo je seriju letaka s medicinskim informacijama. U njima, izme đu ostalog, objavljuju razli č ita tvorni č ka imena za iste lijekove, indikacije u kojima se primjenjuju, njihove nuspojave, mogu ć e interakcije s hranom, alkoholom, zatim upu ć uju bolesnike koje je informacije

U nekim zemljama postoje centri za informacije o lijekovima, i to u mjestima gdje je najveća koncentracija starije populacije

potrebno iznijeti lije č niku kako bi se sprije č ili razli č iti problemi itd.

Preporuke o upotrebi lijekova

Za olakšanje spomenutog problema postoji nekoliko načina:

Trebalo bi znanstveno utvrđ ivati toč ne doze lijekova • za primjenu u starijoj dobi.

Medicinski fakulteti trebali bi odgovaraju ć e • educirati buduć e lije č nike za efikasnu brigu oko starih ljudi. Valja imati na umu da stariji ljudi čine 33 posto opć e populacije i da oni troše više od 50 posto svih propisanih lijekova.

Lije č nici i farmaceuti trebali bi prestati • pretpostavljati da pacijenti koji ne postavljaju pitanja znaju o svojim lijekovima sve što treba znati, ili da ć e sve biti u redu ako i ne znaju.

Kad je rije č o starijem pacijentu (č esto i s • oslabljenim vidom i sluhom), farmaceut bi na kutiji lijeka trebao jasno i pregledno, velikim slovima, napisati kako se lijek uzima. Katkad su te upute napisane nejasnim rukopisom, zbrčkane na brzinu, tako da ni “oko sokolovo” ne može pročitati koliko se puta dnevno uzima neki lijek.

Kad god je to moguć e, stariji ljudi čije je pamć enje

• poč elo slabiti ili koji se plaše lije č ni čkog autoriteta, trebali bi ići u ambulantu u društvu još neke osobe.

• napisati pitanja koja žele postaviti lije č niku ili farmaceutu.

Stariji pacijenti (ali i mladi) trebali bi još kod ku ć e

Pacijent bi također trebao lije č niku donijeti i popis

• lijekova koje ve ć uzima (uključujući i one koje je kupio bez recepta - aspirin, tablete protiv želuč ane kiseline, protiv zač epljenosti), kao i eventualne alergije na lijekove ili druge nepovoljne reakcije na lijekove.

Preporučljivo bi bilo da stariji ljudi uvijek odlaze

• istom farmaceutu koji je ve ć donekle upoznao njihovu bolest i njihove lijekove.

Pacijent treba pažljivo pročitati uputu o lijeku.

• Bez obzira na dob, nitko ne smije razmjenjivati

• lijekove s drugim osobama (što se prili č no č esto događa me đu prijateljima i rodbinom).

Poštovani čitatelji, Zadovoljstvo nam je što su savezi uzgajivača dobili svoj prostor na stranicama našega najčitanijega stručno-informativnog časopisa. Uredništvo je prepoznalo veliku važnost pravodobnoga i točnog informiranja uzgajivača organiziranih u središnje saveze.

Na ovim će stranicama svaki mjesec članovi Središnjeg saveza udruga hrvatskih uzgajivača simentalskoga goveda, Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda, Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske i Hrvatskog sa-

SMljekarski list 2/2010.

veza uzgajivača ovaca i koza, kao i ostali čitatelji moći dobiti informaciju o svim aktivnostima pojedinih saveza. Osim trenutnih aktivnosti, djelatnici Odjela i drugi suradnici obrađivat će vama zanimljive i bitne teme koje pomažu radu i razvoju uzgojnih udruženja, poboljšavaju uzgoj na farmama, ali i osiguravaju opstanak i profitabilnost poljoprivrednih gospodarstava.

Davor Pašalić , dr. vet. med., Voditelj odjela za podršku razvoja uzgojnih udruženja, Hrvatska poljoprivredna agencija

Središnji savez udruga uzgajivača svinja

redišnji savez udruga uzgajivača svinja RH (SUS) osnovan je u rujnu 2004. u Donjem Miholjcu. Osnivalo ga je devet udruga uzgajivača svinja iz osam županija (u Požeško-slavonskoj su dvije udruge).

Danas SUS čini 12 udruga iz 11 županija, USF - Udruga svinjogojskih farmi (četiri ‘velike’ farme - Orahovica d.d., Rovišće, Agromeđimurje i Sizim kao 13. članica SUS-a), te Udruga svinjogojaca Virovitičko-podravske županije koja je osnovana nedavno i uskoro će se

SUS-u priključiti kao 14. članica. Broj članova pojedinačno je oko 750 uzgajivača svinja, koji drže 8000 krmača i približno 100.000 tovljenika. SUS je uzgojna i interesna organizacija sa ciljem promicanja i razvoja uzgoja i tova svinja u našoj državi.

Uloga SUS-a je zalaganje za interese svojih članova, aktivno sudjelovanje u pripremi i donošenju zakonskih rješenja koja su u interesu uzgajivača svinja, prihvaćanje normi u uzgoju, tovu, te na liniji klanja kako je to riješeno u zemljama članicama EU-a. SUS je prihvatio hrvatski uzgojni program kao jamstvo kvantitete i kvalitete u proizvodnji svinja, pa ga promiče među članovima i svim ostalim zainteresiranima za svinjogojstvo.

Svojim članovima pomaže u educiranju, i to organizacijom predavanja koja drže stručnjaci dokazani u svinjogojskoj proizvodnji. Organizira stručne ekskurzije u zemlje okruženja, na izložbe i aukcije rasplodnih ži-

votinja. Savez je član EPSPE - Europske asocijacije za selekciju i proizvodnju svinja, kao i EPP-a – Europskih proizvođača prasadi za tov. Održava kontakte s poznatim i priznatim stručnjacima na polju svinjogojske proizvodnje u razvijenim europskim zemljama. Redovito sudjeluje na savjetovanjima uzgajivača svinja u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije kao suorganizator. Savjetovanje je postalo tradicionalno, a ove će se godine održati po šesti put.

S problemima koji muče hrvatsko svinjogojstvo SUS se pokušava nositi u okviru svojih mogućnosti. Prvenst veno, to je rascjepkanost tržišta, usitnjenost proizvodnje, loše snalaženje proizvođača u novonastaloj situaciji, slabo ili nikakvo prihvaćanje najnovijih tehnoloških i znanstvenih spoznaja, uvođenje novih komponenti u hranu bez kojih nema smanjenja troškova i povećanja konkurentnosti.

Kontakt osobe

Stjepan Kušec, predsjednik

Tel.: 098/18 76 869, faks: 048/85 08 55

Vladimir Prpić , tajnik

Tel.: 099/22 66 042, faks: 035/41 55 17 e-mail: vprpic@hpa.hr

Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskoga goveda

Josip Crnč ić , bacc. ing. polj., HPA

Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskoga goveda (H.U.SIM.) osnovan je 29. lipnja prošle godine u Gudovcu pokraj Bjelovara. U radu osnivačke skupštine sudjelovalo je 117 ovlaštenih predstavnika 12 saveza županijskih udruga uzgajivača simentalskoga goveda.

Za sjedište saveza odabran je Sveti Ivan Žabno, s obzirom na to da je početak organiziranog uzgoja simentalske pasmine goveda u Hrvatskoj vezan uz ovo mjesto od 1912. godine, kada je osnovan Savez marvogojskih udruga za uzgoj simentalske pasmine.

Predsjednik saveza je Josip Burek, uzorni uzgajivač simentalca iz Dubrave pokraj Vrbovca.

Upravni odbor uz predsjednika čine dopredsjednici

Ružica Zorić i Igor Mihaljević, te članovi Ivica Hajdina, Josip Vuksan, Ivan Valaško, Nikica Oštrić, Božidar Domitran i Ivan Kostić.

Iako tek nedavno osnovan, savez je poduzeo nekoliko aktivnosti u prošloj godini. Prije svega ističemo sastanke i razgovore predsjednika saveza s ravnateljem HPA o daljnjoj suradnji dviju institucija oko razvoja saveza, financiranja, te preuzimanja određenih poslova od strane saveza sukladno Zakonu o stočarstvu i pravnoj ste čevini EU-a. Ne smije se zaboraviti i sudjelovanje članica saveza na pregovorima oko novonastale situacije sa cijenom mlijeka i stanja proizvođača mlijeka u RH. Predsjednik saveza bio je na razgovorima s predsjednicom Vlade zajedno s ostalim poljoprivrednim predstavnicima. Potkraj rujna predsjednik saveza je zajedno s djelatnicima HPA bio i na Europskom kongresu uzgajivača simentalaca u Mađarskoj. Ondje je savez prvi put službeno predstavljen, a ove će godine ovlasti za predstavljanje hrvatskih uzgajivača simentalaca u Europskom savezu biti prenesene na H.U.SIM. Početkom listopada J. Burek je kao predsjednik Udruge uzgajatelja simentalskoga goveda Vrbovec i predsjednik H.U.SIM-a bio i u posjetu kolegama iz Unsko-

sanskog kantona u susjednoj BiH. Ondje je otvorena mogućnost međunarodne suradnje ne samo što se tiče razmjene iskustava i znanja, već i trgovinske razmjene. Sredinom prosinca, pak, otvorene su i prostorije saveza u Svetom Ivanu Žabnom.

Glavni cilj H.U.SIM-a je promicanje i genetsko unapređivanje uzgoja goveda simentalske pasmine. Da bi se taj cilj ostvario, savez će morati aktivno sudjelovati u izgradnji i provedbi uzgojnog programa goveda simentalske pasmine, sudjelovati u kreiranju, a u budućnosti i vođenju matičnih knjiga te uskoro izdavati rodovnike za uzgojno valjana grla simentalske pasmine goveda. Zbog toga je u sklopu saveza osnovan i stručni odbor koji će se baviti problematikom uzgoja simentalca.

Spomenute aktivnosti bitna su pretpostavka kvalitetnog rada i opstanaka saveza. Bez navedenih aktivnosti teško je organizirati i provoditi kvalitetan uzgoj, a isto tako to je moćan alat kojim uzgajivači neposredno sudjeluju u kreiranju i provedbi uzgojnog programa. Treba uzeti u obzir i činjenicu da bi organizacija prometa stokom i organizacija aukcijskih prodaja rasplodnog materijala, kao jedan od izvora samofinanciranja saveza, bila nemoguća bez spomenutih djelatnosti. Dakako, sve ovo planiramo provesti u bliskoj suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom koja ima bazu podataka, materijalno-tehnička sredstva i potreban kadar.

Operativni uredi saveza: Križevač ka 4, 10340 Vrbovec

Tel./faks: 01/ 2793-363; 2793-364

Kontakt: Josip Crnč ić , e-mail: josipcrncic74@net.hr

V. Nazora 5, 31400 Đakovo

Tel.: 031/815-019, faks: 031/ 815-024

Kontakt: Davor Pašalić , e-mail: dpasalic@hpa.hr

Mljekarski list 2/2010.

Željko Picig, bacc. ing. agr., HPA

Središnji savez udruga hrvatskih uzgajiva č a holstein goveda (SUHUH) je osnovan 25. sije č nja 2008. godine u Vrbovcu, a sjedište saveza je u Đ akovu. Inicijativa osnivanja središnjeg saveza došla je nakon osnivanja županijskih uzgojnih udruga, a iznimku č ine županije s malim brojem holstein populacije, koje su spojene u jednu udrugu i udruga “Mliko” koja ima tre ć inu holstein populacije u našoj državi. SUHUH č ine Udruga me đ imurskih uzgajiva č a holstein goveda, Udruga uzgajiva č a holstein goveda Koprivni č ko-križeva č ke županije, Udruga uzgajiva č a holstein goveda Bjelovarsko-bilogorske županije, Udruga uzgajiva č a holstein goveda Zagreba č ke županije i Grada Zagreba, Udruga uzgajiva č a holstein goveda Osje čko-baranjske županije, Udruga uzgajiva č a holstein goveda Brodsko-posavske županije, Udruga uzgajiva č a holstein goveda Sisa čko-moslava č ke županije, Udruga uzgajiva č a holstein goveda Karlova č ke županije, Udruga uzgajiva č a holstein goveda Vukovarsko-srijemske županije, Udruga uzgajiva č a holstein goveda Li čko-senjske, Primorsko-goranske i

Središnji savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda

Istarske županije te Udruga “Mliko”, koja okuplja velike uzgajiva č e sa cijelog podru č ja naše države. U upravni odbor SUHUH-a izabrani su: Josip Vinceković (predsjednik), Elvira Sterle (potpredsjednica), Lidija Pavić (potpredsjednica), te članovi Dragutin Piškorić, Marija Vranović, Branko Garvanović i Damir Begić

U nadzorni odbor SUHUH-a izabrani su Boris Bičanić (predsjednik), te članovi Ivan Matasić, Marko Gračaković, Krunoslav Britvec i Tomislav Dojkovski. Drago Bagarić izabran je za tajnika SUHUH-a, Srđan Držaj za blagajnika, Zdenko Ivkić za voditelja uzgojnog programa, Davor Pašalić za vanjskog stručnog suradnika, a Željko Picig za operativnog tajnika.

Stručni odbor SUHUH-a čine: Zdenko Ivkić, Damir Pejaković, Josip Crnčić, Dražen Grgurić, Andreja Fabijančić, Neven Staklarević, Ante Ivanković i Pero Mijić Županijske udruge uzgajiva č a holstein goveda i Središnji savez udruga hrvatskih uzgajiva č a holstein goveda osnovani su s ciljem uskla đ ivanja propisa s EU-om, izrade i provo đenja uzgojnog programa, vo đenja mati č nih knjiga i izdavanja rodovnika, informiranja i edukacija, prodaje rasplodnih grla, sudjelovanja u izradi pravnih propisa.

Važno je napomenuti da je SUHUH u srpnju 2009. godine u Turskoj primljen u Europski holstein savez, te je za tu prigodu uz potporu Ministarstva turizma izrađen dokumentarni film o razvoju holstein pasmine u RH. U listopadu 2009. SUHUH je postao punopravni član Svjetskog holstein saveza, a svečano primanje održat će se na generalnoj skupštini Svjetskog holstein saveza 2012. godine u Kanadi. Središnji savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda ove će godinie poduzeti niz aktivnosti u zemlji, ali će biti i vrlo aktivan na međunarodnom planu:

Sudjelovanje na radionici i • usklađivanju holstein sudaca i ocjenjivača koje će se u organizaciji Svjetskog holstein saveza održati u Francuskoj.

Organizacija seminara za • tajnike,menadžere i izvršne direktore europskih holstein saveza u lipnju ove godine u Zadru.

Nastupanje na Europskom • prvenstvu holstein pasmine u Italiji.

Organizacija nekoliko radionica • za hrvatske ocjenjivače holstein krava uz pomoć Mađarskog holstein saveza i Holstein saveza SAD-a.

Organizacija Nacionalne • holstein izložbe u Đakovu.

Mljekarski list 2/2010.

Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza

Danijel Mulc, dipl. ing. i Davor Pašalić , dr. vet. med., HPA

Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza osnovan je 7. svibnja 2005., s deset udruga uzgajivača ovaca i koza, a danas okuplja 22 udruge članice s područja cijele države. Od prvog dana dužnost predsjednika uspješno obnaša Antun Jureša, predsjednik Udruge ovčara “Škraparica” s otoka Raba, a dužnost potpredsjednice Erika Baranašić Temeljni je cilj saveza promicanje, unaprjeđivanje i razvoj ovčarske i kozarske proizvodnje. U svrhu ostvarivanja tog cilja savez, surađujući s Odjelom za razvoj ovčarstva, kozarstva i uzgoja malih životinja Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), sudjeluje u provedbi uzgojnih programa za sve pasmine ovaca i koza u Hrvatskoj, te uvođenju u primjenu najsuvremenijih metoda u uzgoju i najprikladnijih rješenja u proizvodnji rasplodnog pomlatka, mlijeka i mesa. U suradnji s HPA i Biotehniškom fakultetom iz Domžala, a uz materijalnu pomoć Varaždinske i Međimurske županije, radi na uvođenju procjene uzgojne vrijednosti za mliječne pasmine koza prema BLUP metodi. Savez redovito predstavlja proizvodnju uzgajivača ovaca i koza na domaćem i stranom tržištu. Članovi saveza sudjelovali su na brojnim izložbama proizvođača ovčjih i kozjih sireva, a projektima utvrđivanja mesnih odlika hrvatskih izvornih pasmina ovaca i koza, kao i objavljivanjem rezul-

tata istraživanja u stručnoj literaturi, i širu javnost upoznali s kvalitetom svojih proizvoda (prvenstveno mlade janjetine ).

Jedna od stalnih aktivnosti saveza svakako je i edukacija č lanova udruga, organiziranjem predavanja, demonstracijskih prikaza, raspodjelom stru č ne literature, č lanaka, te organiziranjem posjeta udruga sto č arsk im izložbama i sajmovima u zemlji i inozemstvu. Putem Ovčarsko-kozarskog lista, koji kao dvomjese čnik izlazi od 2006. godine, uzgajivačima ovaca i koza upućuju se savjeti i prenose najmodernija tehnološka rješenja u ovčarskoj i kozarskoj proizvodnji. U edukaciji članova najviše su postignule udruge uzgajivača koza s područja Varaždinske i Međimurske županije, čiji su članovi imali mogućnost završiti te čajeve za kozara-proizvođača mlijeka, a dio uzgajivača završio je i tečaj iz osnova poznavanja rada na kompjutoru. Udruge koje u svom članstvu imaju više uzgajivača koji se bave preradom mlijeka u autohtone sireve organizirale su te čaj na kojem su se svi zainteresirani upoznali s osnovnim postupcima u proizvodnji kvalitetnih polutvrdih i tvrdih sireva. Savez sudjeluje u predlaganju zakonskih prijedloga koji se odnose na uzgoj uzgojno valjanih rasplodnih grla, predlaganju mjera kreditne politike u sto č arstvu, te davanju prijedloga za unaprje đenje uvjeta kreditiranja i

poticanja ovčarske i kozarske proizvodnje. Radi toga su predstavnici

Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza sudjelovali u radnim grupama koje su utvrđivale kriterije otkupa ovčjega i kozjeg mlijeka, bili su članovi radne grupe za donošenje novog zakona o državnim potporama, a aktivno su se uključili i u radnu skupinu za izradu Operativnog programa razvoja ovčarske i kozarske proizvodnje.

Savez je 2. lipnja prošle godine dobio rješenje Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kojim se registrira kao uzgojna organizacija i može samostalno provoditi aktivnosti u vođenju evidencije i provođenju pojedinih poslova vezanih uz uzgojno-selekcijski rad. Zbog toga je u tijeku prilagodba saveza i udruga njegovih članica u uključivanje u tu tešku i odgovornu djelatnost.

Mljekarski list 2/2010.

Izračun otkupne cijene mlijeka za siječanj 2010. godine

Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, između predstavnika proizvođača mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava ukupnu prosječnu cijenu mlijeka za promatrano razdoblje, a izračunata cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja mliječne masti od 4,2% i sadržaja bjelančevina od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava i novčanu vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice bjelančevina. Otkupna cijena mlijeka utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izraženo u eurima, te podataka o prosječnom srednjem tečaju eura za iste mjesece. Na temelju izračunate vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjel.) izračunava se vrijednost masne jedinice i jedinice bjelančevina.

Tablica 1. Izračun vrijednosti masne jedinice (vMj) i jedinice bjelančevina (vBj)

Izračunati parametar osnovne cijene mlijeka

vrijednost masne jedinice

jedinice bjelančevina

UPCM = Ukupna prosječna cijena mlijeka na bazi 4,2% mlije čne masti i 3,4% bjelančevina

vMj = vrijednost masne jedinice (45% udjela u UPCM)

vBj = vrijednost proteinske jedinice (55% udjela u UPCM)

Tablica 2. Vrijednosti otkupne cijene mlijeka za sije čanj 2010. godine

Ravnatelj: Mr. sc. Zdravko Barać , dipl. ing. agr.

Cijenjeni proizvođači mlijeka,

suvremena hranidba životinja i moderno stočarstvo predstavljaju nove zahtjeve u skladu s višim standardima kvalitete, zaštitom okoliša te prije svega zdravom prehranom ljudi i domaćih životinja. Uzimajući u obzir sve to, u aktualnim teškim ekonomskim uvjetima koji nam nameću stalnu potrebu snižavanja troškova hranidbe uz zadržavanje optimalnih proizvodnih rezultata, iz našega proizvodnog asortimana posebno izdvajamo

CJENOVNO POVOLJNE potpune i dopunske smjese BIOdar:

GKM-3-19% CLASSIC cjenovno povoljna smjesa za hranidbu mliječnih krava kod uravnoteženoga osnovnog obroka

KM-2–22% - peletirana NOVO U ASORTIMANU – za ekonomičan način hranidbe visokomliječnih krava u intenzivnoj proizvodnji

Narudžbe 042/399-704

Telefax: 042/ 399-777 Komercijala 042/399-770

Tel.: 042/399-082

GJKM-Do-32% CLASSIC NOVO U ASORTIMANU – dopunska smjesa (superkoncentrat) s 32% bjelančevina – najjeftinije rješenje za jednostavnu izradu smjese od vlastitog kukuruza

Sve smjese proizvedene su iz sirovina isključivo biljnog podrijetla provjerene kvalitete.

U paleti proizvoda BIOdar nalazi se i široka paleta dobro poznatih potpunih i dopunskih krmnih smjesa proizvedenih na bazi vlastitih receptura potvrđenih u praksi kod mnogobrojnih proizvođača mlijeka.

KM-2-22% za visokomliječne krave u varijantama INTENZIV i PLUS

AKTUALNO Smjese za jarad i janjad, peletirane

GKM-2-19% MAXI za hranidbu mliječnih krava kod uravnoteženoga osnovnog obroka

KZ-kz-16% i OO-15% peletirane potpune smjese za hranidbu koza i ovaca u laktaciji

Superkoncentrati GJ-Do-30% za junad (bez ureje) te za mliječne krave

GJKM-Do-32%, GJKM-Do-35% i GJKM-Do-35% TOP (s by pass bjelančevinama, zaštićenom masnoćom i živom kulturom kvasaca)

KZ-kz-20% INTENZIV NOVO – peletirana smjesa za visokomliječne koze u vrhu laktacije

Termički obrađene potpune krmne smjese dostupne su u ekspandiranom i/ili peletiranom obliku.

Ekspandirana smjesa proizvodimo prvi i jedini u Hrvatskoj!

Prednosti i specifičnosti:

– više energije zbog želatinizacije škroba – bolja ješnost

Za proizvođače koji se odluče za smjesu u rinfuzi osigurali smo SILOSE na korištenje Detaljnije informacije zatražite kod svojeg referenta iz Sektora za otkup mlijeka. Proizvođači mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravno u komercijalu Tvornice stočne hrane BIOdar

Briga za hranidbu životinja briga je za zdravlje ljudi