Mljekarski list 3-2010 by Hrvatska mljekarska udruga

Unatoč poteškoćama koje već duže vrijeme prate našu poljoprivredu, a time i mliječni sektor, nadali smo se i s određenom dozom optimizma gledali na razvoj općeg stanja u poljoprivredi i na selu. Glavnim krivcem za postojeće poteškoće smatrali smo sveopću krizu, koju bi uz maksimalnu štednju, odricanja i puno strpljenja bilo moguće prebroditi. Nažalost strpljenja je sve manje a nezadovoljstva i problema sve više, počevši od proizvođača, prerađivača do potrošača, neposredno ugroženih zbog svoje nikad manje kupovne moći.

Nezadovoljstvo, svakodnevne jadikovke i najava prosvjeda najčešće su vijesti ovih dana.

Mnogo je sati i dana utrošeno na rasprave u iznalaženju rješenja, istovremeno gubeći korak u rješavanju zadanih obveza, čije dugoročno, promišljeno i kvalitetno rješenje iziskuje i vrijeme i novac.

Mljekarski list ne može neposredno rješavati ove probleme, no i dalje će svojim stručnim timom otvarati nove mogućnosti korištenja znanja i u praksi provjerenih iskustava, koja će u svakodnevnom radu na farmama doprinijeti dugoročnoj dobrobiti i opstanku hrvatskih proizvođača mlijeka.

Vaša urednica

Vera Volarić

Poštovani

čitatelji, Uredništvo

Mljekarskog lista želi Vam sretan i veseo Uskrs!

VETERINARSTVO

Posebnu pažnju treba posvetiti reprodukciji krava ..........................2

Podjela mastitisa ............................5

TEHNOLOGIJA UZGOJA

Optimalni uvjeti držanja mliječnih krava ................8

Genski testiran rasplodni materijal ......................42

AKTUALNO

Europsko zakonodavstvo o hrani - nekad i danas ................12

Registracija sabirališta mlijeka .16

IPARD - doprinos održivom ruralnom razvoju .........................18

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Naše mljekarstvo i Operativni program razvoja govedarstva .....20

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

Kako pronaći jeftina zadovoljavajuća rješenja .............34

PROIZVODNJA KRME

Lupina oslobađa fosfor iz tla ......38

Trstikasta vlasulja je dugotrajna vrsta........................40

DOBROBIT ŽIVOTINJA

Problemi i prava nesilica.............44

PREGLED TRŽIŠTA

Tržište mesa i mliječnih proizvoda ...................46

KALENDAR RADOVA................. 48

AGROMETEOROLOG

Urednički odbor:

mr. sc. Zdravko Barać

dr. sc. Petar Bosnić

mr. sc. Ana Dakić

prof. dr. sc. Zoran Grgić

Zdenko Ivkić, dipl. ing.

dr. sc. Ivan Jakopović

Janja Jozanović, dipl. oec.

mr. sc. Goran Kiš

mr. sc. Natalija Knežević

dr. sc. Miljenko Konjačić

dr. sc. Antun Kostelić

mr. sc. Sre ćko Ladišić

dr. sc. Kristina Matković

prof. dr. sc. Boro Mioč

Zdenko Močnik, ing.

Davor Pašalić, dr. vet. med.

Zoran Radan, dr. vet. med.

doc. dr. sc. Igor Štoković

dr. sc. Darko Uher

Glavna i odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing.

Izvršni urednik: Zoran Bašić, dipl. ing.

Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

Uredništvo:

Zagreb, Ilica 31/III

tel.: 01/4833-349

fax: 01/4875-848

e-mail: hmu@hmu.hr www.hmu.hr

MB: 3206599

OIB: 75164980044

Žiro račun: 2360000-1101408596

Cijena: 8 kuna

Fotograﬁje: Shutterstock, HMU

Graﬁčko oblikovanje i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1 www.hlad.hr

Mljekarski list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863

Mljekarski list 3/2010.

Posebnu pažnju treba posvetiti reprodukciji krava

Unaprjeđenje reproduktivnog zdravlja koordiniranim vođenjem hranidbe i reprodukcije

Prof. dr. sc. Marcela Šperanda, Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Postojeća populacija krava pokazuje znakove smanjene plodnosti izražene većim brojem pregona i visokom učestalošću embrionalne smrtnosti. Očito je potrebno dobro razumjeti brojne čimbenike koji utječu na regulaciju spolnog ciklusa (funkcije jajnika i maternice). Posebnu pažnju treba posvetiti životinji, a tu spadaju pravilno i pravodobno otkrivanje estrusa (tjeranja) i sprječavanje promijenjenoga hormonskog statusa, što rezultira niskom koncepcijom i povećanjem rane embrionalne smrtnosti. Tri su razloga gubitaka zbog reproduktivnih problema:

• osjemenjivanja (UO) i neučinkovita inseminacija, produljeno međutelidbeno

pogrešno vrijeme umjetnog

• razdoblje, izlučivanje krava visokoga • genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka zbog reproduktivnih razloga. Pogrešno vrijeme umjetnog osjemenjivanja. Poremećaj rada žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem (endokrini poremećaji) utječe na plodnost, a očituje se u nepravilnostima spolnog ciklusa, slabim znakovima tjeranja ili izostanku ovulacije. Posljedica je pogrešno vrijeme osjemenjivanja. Ponovljeno osjemenjivanje tako nepripremljene ili loše vođene krave povećava troš-

Mljekarski list 3/2010.

kove i predstavlja gubitak sjemena.

Produljeno me đutelidbeno razdoblje nastaje ako životinja dugo nije ostala gravidna, laktacija tada traje dulje, a s porastom duljine ovog razdoblja rastu i ekonomski gubici. Izravan je rezultat pove ć anja tzv. otvorenih dana (dana od teljenja do nove koncepcije) i mjerljiv je gubitak jer se produljenjem laktacije smanjuje dnevna proizvodnja mlijeka.

Izlučivanje krava zbog reproduktivnih poremećaja. Ovi se gubici odnose na izgubljenu dobit prerano izlučene krave. Naime, krava postiže maksimalnu proizvodnju u drugoj laktaciji, s porastom dobi proizvodnja se smanjuje, pa ako izlučimo mladu kravu, izgubili smo mlijeko koje bi ona proizvela ali i genetski potencijal za proizvodnju nove junice.

O spolnom ciklusu krava

Kravu ubrajamo u poliestričnu životinju koja se nakon puberteta tjera u pravilnim vremenskim intervalima (18-24 dana, prosječno svakih 21 dan). Nultim danom ciklusa možemo označiti dan kada se životinja tjera (estrus) i to traje razmjerno kratko (4-24 sata, prosječno 18 sati). Ovulacija je ključni trenutak za plodnost krave. Na jajniku sazrijeva jajna stanica, a činom ovulacije (pucanja mjehurića (folikula) u kojemu se jajna stanica nalazi), oslobodi se jajna stanica i biva sposobna za oplodnju. Do ovulacije dolazi oko 30 sati nakon početka tjeranja, dakle nakon prestanka znakova tjeranja. Oplodnja se događa u jajovodu. Oplođena jajna stanica dijeli se i u stadiju blastociste u maternicu dolazi petog dana. Trudnoća traje 279-290 dana. Vrijeme od teljenja do prve nove ovulacije ovisi o pasmini, hranidbi, količini mlijeka, a prvu ovula-

ciju nakon teljenja gotovo i ne vidimo jer prolazi kao tzv. tiho tjeranje.

Otkrivanje estrusa

Upravo su plodnost i reproduktivno zdravlje krava mjera ekonomske učinkovitosti stada. Za krave koje se oplođuju umjetnom oplodnjom uspješnost otkrivanja estrusa i teljenje ključne su odrednice uspješnosti ovoga posla. Estrus (spolni žar, tjeranje) je skup ﬁzioloških događanja na spolnim organima koji uključuju i određeno ponašanje životinje neposredno prije ovulacije. Duljina estrusa varira od 4 do 24 sata. Znakovi estrusa su pojačano kretanje, skakanje po drugim životinjama, otečena stidnica, otečena i crvena sluznica rodnice, bistar i rastezljiv iscjedak iz rodnice, raščupan rep, sitna oštećenja kože na korijenu repa, nemir, trljanje brade, guranje, lizanje, pojava ugibanja slabinskog dijela kralješnice (lordoza), stajanje i dopuštanje skoka, a popraćeno je smanjenim unosom hrane, posljedično sniženom proizvodnjom mlijeka. Uspješnost otkrivanja estrusa u korelaciji je s vremenom koje obučeni iskusni radnik provede otkrivajući znakove estrusa (Tablica 1).

Detektori opasivanja. Stavljaju se kravi neposredno ispred korijena repa na središnji dio leđa i pokazuju da je krava bila zaskočena. Nedostaci su gubitak detektora, loši rezultati za hladnog vremena,

Krave u kojih je početak estrusa zapažen ujutro treba osjemeniti tijekom poslijepodneva, a one u kojih je estrus utvrđen poslijepodne ili navečer treba osjemeniti ujutro

lažno pozitivan rezultat u napučenim stajama. Postoje bolje inačice koje bilježe koliko puta je krava zaskočena i koliko je vremena prošlo od prvog skoka.

Boja za rep. Ispred korijena repa stavlja se traka svijetle boje koju briše krava ili bik koji zaskoči na kravu. Traje oko četiri tjedna, a može poboljšati učinkovitost otkrivanja estrusa.

Bikovi i krave probači. Bikovi kojima su podvezani testisi i krave obrađene testosteronom zaskočit će krave u estrusu i otkriti ih stočaru. Nedostatak su širenje bolesti bikovima i agresivno vladanje bikova.

Pedometri. Krave u estrusu kreću se barem dvostruko više nego one koje nisu u estrusu. Tako pedometrima možemo zapaziti krave koje se više kreću.

TV nadzor uključuje postavljanje kamera i praćenje ponašanja krava u promatranom prostoru. Ova pomoćna metoda traži pažljivo procjenjivanje dnevnog snimanja i oslanja se na subjektivnu interpre-

1. Prosje čna uspješnost otkrića estrusa ovisno o broju dnevnih promatranja

Učestalost promatranjaUspješnost

Jednom dnevno 60%

Dvaput dnevno 80%

Triput dnevno 90%

Četiri puta dnevno 95-100%

Tablica

Glavna značajka kliničkog oblika mastitisa je mogućnost postavljanja dijagnoze bez dijagnostičkih testova

raju mlije č ne kanali ć e i sprje č avaju izlazak mlijeka iz mlije č nih alveola. Alveole se pove ć avaju i proizvodnja mlijeka smanjuje. Osim navedenog razloga, pove ć anje obujma vimena op ć eniti je znak upale uzrokovane upalnim edemom koji je uvijek prisutan na mjestu upale, neovisno o sintezi mlijeka (zbog usporene cirkulacije, propusnosti kapilara, itd.). Dotok različitih komponenata krvi i tjelesnih tekućina također pojač ava upalu.

Težak oblik kliničkog mastitisa

Kod izrazito teških oblika klini čkog mastitisa, uz promjene u mlijeku i upaljeno vime vidljiv je poreme ć aj opć eg stanja životinje. Krava je vidljivo bolesna s ozbiljnim sistemskim poreme ć ajima koji uključuju potištenost, upale očiju, opuštene hladne uši, opću slabost, nedostatak apetita, depresiju, dehidraciju, drhtanje, povišenu tjelesnu temperaturu, povišene vrijednosti bila i disanja, smanjene kontrakcije buraga i proljev. Zbog jake upale i ošte ć enja alveola, mlijeko može biti krvavo, vodenasto ili sluzavo, proizvodnja mlijeka izrazito je smanjena, a može i sasvim prestati. Ponekad se kao posljedica teške upale javlja smanjenje razine kalcija u krvi životinje, što se očituje simptomima hipokalcemije (mlije č ne groznice).

Ovaj se tip mastitisa često naziva i toksični mastitis ili endotoksični šok, jer su teško opće stanje i većina simptoma uzrokovani endotoksinima koje stvaraju bakterije tijekom infekcije vimena. Ako je mliječna žlijezda inﬁcirana, bakterije proizvode toksine i otpuštaju ih u vimenu. Toksini putem krvi odlaze u cijeli organizam i uzrokuju navedene simptome.

Krajnji ishod

Klinički znakovi mastitisa nestaju (kliničko izlje č enje), infekcija nestaje (bakteriološko izlje č enje), bez obzira na to je li provedeno lije č enje. Neke alveole koje proizvode mlijeko spontano ć e se oporaviti, dok ć e one jač e ošte ć ene biti nadomještene ožiljkastim tkivom s posljedi č no smanjenom proizvodnjom mlijeka. Bakteriološko izlje č enje bitno je zbog smanjenja broja ponovljenih sluč ajeva (recidiva), smanjenja broja somatskih stanica te uklanjanja izvora infekcije za ostale krave u stadu.

Mljekarski list 3/2010.

2. Umjereni slučaj kliničkog mastitisa, dva simptoma - vime je vidljivo upaljeno uz prisutne “krpice” u mlijeku

Slika 3. Teški klinički mastitis, tri simptomateško bolesna krava s ozbiljnim sistemskim poreme ćajima, upaljeno vime i “krpice” u mlijeku

Slika

TEHNOLOGIJA UZGOJA

Mljekarski list 3/2010.

Optimalni uvjeti držanja mliječnih krava

Kod sastavljanja obroka za mliječne krave treba voditi računa o povoljnoj strukturi obroka s motrišta cijena pojedinih komponenata i uravnoteženosti obroka

Josip Haluška, dipl. ing.

Krajnji je cilj proizvođača mlijeka pove ćati proizvodnju i ostvariti dobit. Proizvođači koji postižu visoku proizvodnju mlijeka po kravi ostvaruju i niže troškove proizvodnje i manji utrošak hrane za litru mlijeka. Visinu proizvodnje mlijeka po kravi određuje genetika i tehnološki čimbenici proizvodnje. Važno je da uzgajatelji krava u oplodnji koriste kvalitetne pozitivno progeno-testirane bikove koji dovode do povećanja

Proizvodni ciljevi su visoka proizvodnja, visoka kakvoća mlijeka, svake godine jedno zdravo tele, dugi proizvodni vijek krave i niski proizvodni troškovi po litri mlijeka

proizvodnje. Od vanjskih ili paragenetskih čimbenika koji utječu na povećanje i uspješnost proizvodnje mlijeka najvažnija je hranidba, zatim reprodukcija, tehnologija, uvjeti držanja i zdravlje životinja.

Na određenom broju obiteljskih farmi proizvodnja mlijeka nije riješena u skladu s današnjim spoznajama o tehnološkim procesima i zahtijeva značajne promjene. Potrebno je razmotriti ukupno stanje u pogledu tehnologije, hranidbe, reprodukcije, uzgoja te načina držanja i njege krava na obiteljskim farmama. U Hrvatskoj se proizvodi manje mlijeka nego što omogućava broj krava, proizvodni kapaciteti krava nedovoljno su iskorišteni, a troškovi proizvodnje visoki.

Neuravnotežena i nepravilna hranidba krava na obiteljskim gospodarstvima najveći je problem, uzrok je niske proizvodnje, manje plodnosti, izaziva određene zdravstvene i ostale poremećaje. Uz

metaboličke poremećaje, javljaju se endometritisi i retencije. Česta bolest je ketoza ili acetonemija koja dovodi do pada proizvodnje mlijeka i gubitka životinja.

Uvjeti držanja

Kravama treba osigurati udobna ležišta, puno svjetla i zraka, dovoljno vode i kretanja, a u stajama treba biti mir. Proizvodnja mlijeka je pod utjecajem intenziteta svjetlosti, treba izbjegavati tamne staje, svjetlo mora gorjeti cijelu noć kako bi krave mogle jesti. Zrak je potreban za proces probave i metabolizma krava, a kako bi se metabolički procesi mogli nesmetano odvijati potrebno je mnogo kisika. Preporučuje se i zimi otvarati prozore, a povoljnije je držati životinje u staji slobodnim načinom.

Voda je veoma važna i u staje treba postaviti valove za napajanje iz kojih krave mogu neometano piti. Iz pojilica koje se uobičajeno

Mljekarski list 3/2010.

koriste istječe premalo vode i krave konzumiraju nedovoljno vode. Ako krava nema dovoljno vode, uzima manje hrane pa je smanjena i proizvodnja mlijeka. Za visoku proizvodnju i dobru reprodukciju životinjama je potrebna svježa zagrijana voda.

Radi održavanja kondicije i zdravlja, krave se moraju kretati. Grla koja se slobodno kreću imaju zdrave noge i papke, njihova je plodnost veća a izraženiji je i estrus. Krave treba ﬁksirati jedino kod mužnje, koju treba obavljati uvijek u isto vrijeme. Ako se krave muzu triput na dan, razdoblje između mužnji treba biti isto.

Kravama mora biti osiguran povoljan smještaj s udobnim i mekanim ležištima, kako bi se mogle dovoljno odmoriti. Što se više odmaraju i leže, to povoljno utječe na veću proizvodnju mlijeka. Ležište krava treba redovito dezinﬁcirati, što pridonosi zaštiti od bolesti vimena i papaka.

Osim izbalansirane hranidbe, temelj proizvodnje mlijeka čini reprodukcija a stado je najbolje obnavljati vlastitim pomlatkom, povoljnije nego kupnjom bređih junica. Plotkinje treba osjemenjivati nakon drugoga ili tre ćeg estrusa, 60 dana nakon teljenja, a krave

s visokom proizvodnjom mlijeka osjemeniti nešto kasnije. Kod krava koje su stalno na vezu pojavljuju se problemi tihoga gonjenja. Bređost treba utvrditi dva mjeseca nakon osjemenjivanja. Junice treba osjemenjivati u dobi između 14 i 15 mjeseci, kad teže od 380 do 400 kg, a raniji pripusti uzrokuju teža teljenja. Prosječni prirast kod rasplodnih junica treba iznositi između 650 i 700 g na dan. Prvo teljenje junice poželjno je u dobi od 24 do 26 mjeseci.

Jalovost je uzrok zbog kojeg se danas velik broj krava izlučuje iz rasploda. Treba nastojati da se krave tele jednom u 13,5 do 14 mjeseci, da servisno razdoblje iznosi od 100 do 120 dana, a međutelidbeno od 390 do 410 dana.

Isplativo je krave u proizvodnji držati sedam godina, da imaju pet laktacija, i tada se i amortiziraju (amortizacija 20% godišnje) ili otplati kredit ako je grlo kupljeno na kredit s rokom vraćanja od pet godina.

Pravila hranidbe

Hranidbu krava treba programirati tako da osigura visoku proizvodnju mlijeka, dobro zdravlje i plodnost krava. Sljede ći je preduvjet racionalne proizvodnje mlijeka

TEHNOLOGIJA UZGOJA

Proizvođači koji postižu visoku proizvodnju mlijeka po kravi ostvaruju i niže troškove proizvodnje i manji utrošak hrane za litru mlijeka

proizvodnja vlastite i kvalitetne voluminozne stoč ne hrane i pripravljanje krmnih smjesa. Obrocima sastavljenim od vlastite krme treba dodavati vitaminsko-mineralne dodatke, a po potrebi i proteinske. Visoke proizvodnje mlijeka nema bez konzumacije dovoljnih količina energije. U hranidbi krava suha tvar treba iznositi više od 50% obroka, ili 2-4 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne težine.

Optimalni hranidbeni program mliječnih krava mora osigurati dovoljno sirovih vlakana za zdravlje i funkciju buraga, energiju, sirove bjelančevine, minerale i vitamine.

Kvalitetna voluminozna hrana temelj je dobre hranidbe. U obrocima visoko mliječnih krava voluminozna hrana u odnosu na koncentrate treba biti zastupljena sa 4060%, što ovisi o visini proizvodnje.

Na uzimanje hrane utječu stadij laktacije, visina proizvodnje mlijeka,

TEHNOLOGIJA UZGOJA

Hranidba krava treba se zasnivati na proizvodnji vlastite voluminozne hrane, koja se koristi za uzdržne potrebe i u osnovnom obroku za nižu proizvodnju mlijeka

starost i težina životinje, pasmina i genetska osnovica. Maksimalnu konzumaciju hrane krave dostignu u trećem mjesecu laktacije. Krave u laktaciji konzumiraju do 50% više hrane u odnosu na zasušene krave iste težine i starosti. Zbog prekomjerne hranidbe koncentratima nastaju acidoze i apstinencija u hranidbi. Nedovoljna zastupljenost suhe tvari, nedostatak energije i prevelike količine bjelančevina u hranidbi visoko proizvodnih krava uvjetuju smanjenje proizvodnje i lošiju plodnost. Za zadovoljavanje osnovnih život-

nih potreba, krave moraju dobivati kvalitetnu voluminoznu hranu, i to silažu, sjenažu i sijeno. Za veću proizvodnju mlijeka dodaju se koncentrati kroz koje se ostvaruje dobit. Hranidba krava treba se zasnivati na proizvodnji vlastite voluminozne hrane, koja se koristi za uzdržne potrebe i u osnovnom obroku za nižu proizvodnju mlijeka. Za veću proizvodnju mlijeka pripravljaju se dodatni obroci, koji se sastoje od koncentriranih krmiva. Energetski dio koncentrirane hrane treba biti proizveden na vlastitom gospodarstvu (kukuruz, ječam), a proteinske komponente (razne sačme), koje gospodarstvo ne proizvodi, treba kupovati na tržištu.

Kod sastavljanja dnevnih obroka za muzne krave vodi se računa opovoljnoj strukturi obroka s motrišta cijena pojedinih komponenata i uravnoteženosti obroka. Hrana mora biti kvalitetna, ukusna i lako probavljiva. Treba voditi računa i o odnosu voluminozne i koncentrirane hrane. Kod visoke proizvodnje mlijeka potrošnja koncentrata je 60% veća u odnosu na voluminoznu hranu.

Princip hranidbe je takav da sve komponente treba izmiješati kao TMR obrok, kako ih krave ne bi mogle izabirati. Izvrsna zdrava hrana treba biti na raspolaganju tijekom cijele godine, a pojedine komponente treba davati svakog dana, da obrok na hranidbenom stolu bude svjež i ukusan kroz 24 sata. Kravama treba davati kompletne obroke, i to 10% više od potreba Hranidbeni stol ne smije biti prazan, a stare ostatke hrane treba pomesti. Krava nikada ne smije biti gladna, uvijek mora imati mogu ć nost uzimanja hrane i vode. Uz to, treba izbjegavati svaku promjenu hrane, osobito u razdoblju suhostaja.

Mljekarski list 3/2010.

Cijene hrane

U proizvodnji mlijeka hrana je najve ć a stavka i u strukturi ukupnih troškova zastupljena je s više od 50%. Pritom odnos voluminozne i koncentrirane hrane iznosi 50:50%. U novo sagrađenim farmama hrana je u strukturi troškova niže zastupljena jer su ostali troškovi viši, primjerice anuiteti i kamate na kredite.

Gotove smjese za muzne krave sa 18 i 19% proteina u tvornicama stočne hrane, primjerice, koštaju između 2,0 i 2,5 kune po kilogramu. Istodobno, smjesa pripravljena od vlastitih komponenata približno iste hranidbene vrijednosti košta od 1,50 do 2,0 kune, odnosno, gotovo je 30% jeftinija.

Proizvodna cijena smjesa koncentrata za proizvodni dio obroka, koje sadrže 1,20 hranidbenih jedinica (HJ) u kg (7,99 MJ NEL/kg) i 19% sirovih proteina, s PDV-om iznosi između 1,80 kn i 2,0 kn/kg. Pritom je sastavljena od 40% kukuruza, 10% stočnog brašna, 17% sojine sačme, 15% suncokreta, 14% je čma, 3% mineralne smjese i 1% premiksa.

Cijena kukuruzne silaže uzima se na bazi prosje č nih prinosa kukuruza i tržne cijene kukuruza, uve ć ano za troškove siliranja. Ako se ne zna proizvodna cijena sijena, nije ju realno odre đ ivati na bazi kukuruza. Cijena sijena, silaže i sjenaže viša je za obiteljska gospodarstva koja nemaju dovoljno zemlje, drže manji broj krava, bez vlastite su mehanizacije pa moraju plać ati usluge spremanja krmiva. Treba napomenuti da obiteljska gospodarstva koja posjeduju vlastitu mehanizaciju trebaju proizvoditi sijeno, sjenažu i silažu za svoje potrebe, jer je to unosnije u odnosu na proizvodnju drugih ratarskih kultura.

Mljekarski list 3/2010.

Europsko zakonodavstvo o hrani -

nekad i danas

Propisi o hrani moraju se temeljiti na analizi rizika radi postizanja općeg cilja visoke

razine zaštite zdravlja i života ljudi

Dr. sc. Nevijo Zdolec

Zakonodavstvo EU-a u području hrane razvijalo se kroz povijest u nekoliko smjerova i faza. Od poč etaka Europske zajednice 1958. godine do izbijanja krize kravljeg ludila sredinom devedesetih godina europsko se zakonodavstvo o hrani usmjeravalo prema stvaranju unutrašnjeg tržišta. Zabrinutost i strah javnosti od opake bolesti kravljeg ludila ojač ali su suradnju europskih institucija u podru čju sigurnosti hrane i ubrzali promjene u legislativi. Kada su razmjeri krize postali javni, EU je zabranila uvoz britanske govedine a Velika Britanija odbila bilo kakvu suradnju s europskim institucijama, tvrde ći da je s njihovom govedinom sve u redu. U tom ludilu č ak je i britanski resorni ministar pokazivao vlastitu kć er na televiziji kako jede “zdravu” britansku govedinu.

U svibnju 1997. godine Europska komisija objavila je Zelenu knjigu o općim nač elima zakonodavstva osigurnosti hrane u EU, stavljajući kao glavni prioritet - zaštitu potrošač a. Tada je osnovana inspekcijska

agencija u Dublinu - Ured za hranu i veterinarstvo. U me đuvremenu se pojavila još jedna - dioksinska kriza u Belgiji, koja je još dublje uzdrmala europsku sigurnost hrane i još više nagovijestila što hitnije nužne promjene u pristupu i regulativi sigurnosti hrane. Tako je u sije č nju 2000. godine svjetlo dana ugledala Bijela knjiga o sigurnosti hrane koja je dala novu viziju. Bijela knjiga usmjerila se na reviziju važe ć e legislative s ciljem osuvremenjivanja, jač anja institucija i suradnje, pojednostavljivanja i konzistentnosti. Tada se nalaže osnivanje neovisne krovne institucije - Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), koja bi globalno pridonosila visokoj zaštiti zdravlja potrošač a. Zadać e agencije, izme đu ostalog, obuhvać aju davanje znanstvenih mišljenja o svim relevantnim pitanjima u području sigurnosti hrane, uspostavljanje sustava brzog uzbunjivanja (komunikacija prema svima zainteresiranima pri pojavi ekscesa, krize povezane s hranom), umrežavanje s nacionalnim agencijama i znanstvenim tijelima itd. Bijelom knjigom poziva se na primjenu različitih mjera kojima je cilj poboljšanje i ko-

Mljekarski list 3/2010.

herentnost legislative uz poštivanje svih aspekata proizvodnje hrane prema nač elu “od polja do stola”. Tako se novim pristupom želi obuhvatiti cijeli lanac prehrane, uključujući proizvodnju hrane za životinje, usmjeriti odgovornost za sigurnost hrane na industriju, proizvođač e i dobavljač e, postaviti na noge mjere službene kontrole na nacionalnoj i europskoj razini. Kao glavni prioritet postavljeno je uspostavljanje sustava sljedivosti kroz cijeli lanac proizvodnje i distribucije hrane. O sljedivosti u proizvodnji mlijeka pisali smo u Mljekarskom listu broj 9/2008.

Opći Zakon o hrani

U sije č nju 2002. godine Europski parlament donio je Uredbu 178/2002, tzv. Opći zakon o hrani kojim se posebno ure đuju: principi na kojima se treba temeljiti moderno • zakonodavstvo o hrani u EU i zemljama članicama; osnivanje Europske agencije za hranu; • postupci i procedure u sluč aju pojave krize • sigurnosti hrane uključujući sustav brzog uzbunjivanja.

Odre đuje se da se propisi o hrani moraju temeljiti na analizi rizika radi postizanja opć eg cilja visoke razine zaštite zdravlja i života ljudi, a procjena rizika temelji se na dostupnim znanstvenim dokazima i obavlja se na nezavisan, objektivan i transparentan način. U ustroju analize rizika, znač ajni su pojmovi: “rizik” • – jest funkcija vjerojatnosti štetnog u činka na zdravlje i težine tog učinka koji proizlazi iz opasnosti; “analiza rizika” • - jest proces koji se sastoji od triju komponenata: 1. “procjena rizika” - jest znanstveno utemeljen proces koji se sastoji od č etiriju koraka - identi ﬁkacije opasnosti, karakterizacije opasnosti, procjene izloženosti i karakterizacije rizika; 2. “upravljanje rizikom” - jest proces, odvojen od procjene rizika, kojim se uspore đuju razli čite moguć nosti postupanja nadležnog tijela u svezi s rizikom, u suradnji sa zainteresiranim sudionicima, uzimaju ći u obzir procjenu rizika i druge pravovaljane čimbenike, a ako je potrebno, i proces odabiranja odgovaraju ćih preventivnih i kontrolnih mjera; 3. “obavještavanje oriziku” - jest interaktivna razmjena informacija i mišljenja za vrijeme procesa analize rizika, a u vezi s opasnostima i rizicima, s rizikom povezanim čimbenicima i predodžbama o riziku, izme đu procjenitelja rizika, nadležnog tijela, potrošač a, subjekata u poslovanju s hranom i hranom

Novim se pristupom želi obuhvatiti cijeli lanac prehrane, uključujući proizvodnju hrane za životinje, te usmjeriti odgovornost za sigurnost hrane na industriju, proizvođače i dobavljače

za životinje, akademske zajednice i drugih zainteresiranih strana, uklju čujući objašnjenje nalaza pri procjeni rizika te osnove za donošenje odluka pri upravljanju rizikom.

“opasnost” • - jest biološki, kemijski ili ﬁzikalni

čimbenik u hrani i hrani za životinje ili stanje hrane i hrane za životinje, s moguć nošću uzrokovanja

štetnog djelovanja na zdravlje.

Odgovornost za procjenu rizika u cijelom lancu prehrane preuzima Europska agencija za sigurnost hrane. Djelovanjem agencije potrebno je osigurati odvajanje procesa znanstvene procjene rizika od upravljanja rizikom koji obuhvać a i druge aspekte sigurnosti hrane - ekonomske, socijalne, tradicijske, etičke, okolišne itd. Upravljanje rizikom odgovornost je Europske komisije, Vije ć a i Parlamenta.

Glavne su zadać e Agencije za sigurnost hrane priprema i prezentacija znanstvenih mišljenja, odlučivanje o opre č nim znanstvenim mišljenjima, tehni čko i znanstveno savjetovanje Europske komisije, provođenje znanstvenih studija, sastavljanje baza podataka i sustava prać enja (monitoringa), umrežavanje europskih institucija u podru čju sigurnosti hrane. Spomenuti sustav brzog uzbunjivanja obuhvać a obvezatno obavještavanje o izravnim i neizravnim rizicima za zdravlje ljudi i životinja ili okoliša u okviru mreže koju čine nacionalne agencije, europska Agencija i Europska komisija. Osim hrane za ljude, uključ en je sektor proizvodnje hrane za životinje te uvoz hrane iz tre ćih zemalja.

Propisi o sastojcima hrane

U kontekstu sastava i analitike hrane mogu se razlikovati sastojci koje proizvođač dodaje hrani i kontaminanti koji su nepoželjne tvari podrijetlom iz okoliša. Proizvođačima hrane dopušteno je koristiti tradicionalne sastojke (sirovine, dodaci) koji su provjereni i sigurni. Za neke pak tvari i vrste hrane potrebne su službene provjere, kontrole, analize rizika prije uvo đenja u proizvodnju ili stavljanja na tržište. Prvenstveno se to odnosi na neke aditive, tzv. novu hranu i genetski modi ﬁciranu hranu.

Aditivi su tvari točno poznatoga kemijskog sastava, koje se ne konzumiraju kao hrana niti su tipi č an sastojak hrane, bez obzira na prehrambenu vrijednost, a dodaju se u svrhu poboljšanja tehnoloških i senzorskih svojstava. Propisi o aditivima bazirani su na tzv. pozitivnim listama koje odre đuju koji se aditivi smiju koristiti u pojedinim vrstama hrane, i u kojim najve ćim dopuštenim količinama. Prije uvođenja nekog aditiva na listu, EFSA provodi procjenu sigurnosti. Za aditiv se mora pokazati tehnološka opravdanost i neškodljivost za zdravlje potrošač a.

Nova hrana predstavlja proizvode i sastojke hrane koji nisu korišteni u znač ajnoj mjeri za prehranu ljudi u EU pa također prolazi proceduru procjene sigurnosti. Propisi speciﬁciraju i način deklariranja ove hrane, pri č emu se trebaju navesti sve karakteristike poput sastava, prehrambene vrijednosti ili namjene nove hrane kojom se razlikuje od postoje ćih proizvoda.

Genetski modiﬁcirana hrana od 2004. godine obuhvać ena je zasebnim propisima kao predstavnik nove hrane i također prolazi postupak evaluacije sigurnosti prije stavljanja na tržište. Procjena sigurnosti ove hrane obavlja se na razini EU-a pa su ovlasti i odgovornosti nacionalnih tijela u ovom sluč aju ograni č ene.

Ukoliko se takav proizvod namjerava upotrijebiti i za prehranu ljudi i hranidbu životinja, može se dopustiti jedino upotreba u oba sluč aja istovremeno, ili se zabranjuje. Genetski modi ﬁcirana hrana ili hrana za životinje ne smije štetiti zdravlju ljudi i životinja ili okolišu, dovoditi potrošač e u zabludu te se razlikovati toliko od hrane koju bi po svojoj namjeni trebala zamijeniti da bi njihova potrošnja za potrošač a u prehrambenom smislu bila nepovoljna.

Osim sirovina i sastojaka koje proizvođač namjerno dodaje u proizvod, u njemu mogu završiti i različite nepoželjne štetne kemijske tvari i (mikro)organizmi. Posebna vrsta one čišć enja su ostaci (rezidue) veterinarskih lijekova, aditivi u hrani za životinje ili proizvodi za zaštitu bilja. Za njih se propisuju najviše dopuštene količine u hrani. Propisi o ostacima pesticida u hrani dobar su primjer sveobuhvatnog pristupa u pogledu prisutnosti nepoželjnih tvari u hrani.

Pravni okvir u ovom slu č aju sastoji se od dvaju dijelova - postupka registracije pesticida za upotrebu u poljoprivredi i postavljanja najvećih dopuštenih koli čina u hrani za ljude i životinje. Najve ć e dopuštene količine (NDK) pesticida nisu najve ć e toksikološke granice, odnosno one predstavljaju oč ekivanu najve ću koli činu ostataka tvari u hrani u sluč aju poštivanja svih nač ela dobre poljoprivredne prakse pri primjeni pe-

Mljekarski list 3/2010.

sticida. Najve ć e se dopuštene količine postavljaju na osnovi sljede ć ega: provođenjem pokusnih tretiranja na • poljoprivrednim površinama procjenjuje se količina ostataka pesticida u optimalnim uvjetima (dobra poljoprivredna praksa) primjenom prikladnih toksikoloških modela može • se procijeniti dnevni unos pesticida u optimalnim i neprihvatljivim uvjetima u nekoj populaciji ljudi rezultati toksikoloških istraživanja mjerodavni su za • postavljanje granica prihvatljivoga dnevnog unosa. Ovo uključuje postavljanje najveć e doze koja ne ć e prouzročiti štetan utjecaj na zdravlje potrošač a tijekom njegova života (dugotrajna izloženost)

Propisi o rukovanju hranom

Prema Zakonu o hrani i pripadajućim propisima, subjekti u poslovanju s hranom odgovorni su za dostizanje zahtjeva sigurnosti hrane u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije. Čak se može re ći i da su odgovorni za deﬁniranje spomenutih kriterija sigurnosti hrane (npr. program samokontrole i mjere temeljene na HACCP-u).

U srpnju 2000. Europska komisija zahtijeva pripremu nove vodoravne Uredbe o higijeni hrane koja je donesena 2004. godine (852/2004), a u EU je stupila na snagu 1. sije č nja 2006. Kod nas je ta uredba prisutna u obliku Pravilnika o higijeni hrane (NN 99/2007) koji je, sukladno “sre đenom” stanju u prehrambenom sektoru, stupio na snagu osmog dana nakon donošenja.

Ina č e se termin higijena uzima u širokom smislupredstavlja mjere i uvjete koji su potrebni za kontrolu opasnosti, a koji moraju osigurati prikladnost hrane za potrošnju sukladno njezinoj namjeni. U Uredbi o higijeni hrane središnje mjesto zauzima HACCP sustav, a proizvo đa č ima je ostavljeno da formuliraju speci ﬁč ne kriterije higijene kojih se moraju pridržavati. Prije spomenuta sljedivost hrane tako đer je važan segment legislative, no, za proizvo đa č e hrane životinjskog podrijetla sljedivost nije ništa novo. Ipak, europski propisi nalažu potpunu sljedivost svih vrsta hrane i njihovih sastojaka. Sljedivost je važna posebno u slu č ajevima kada se posumnja da neka hrana negdje u lancu prehrane ne udovoljava zahtjevima sigurnosti, pa se mora zaustaviti ili povu ć i s tržišta. Subjekt u poslovanju s hranom koji utvrdi takav sluč aj dužan je: poduzeti mjere povlač enja proizvoda s tržišta, • obavijestiti nadležna tijela o sumnji da je takva •

Mljekarski list 3/2010. AKTUALNO

hrana na tržištu, obavijestiti potrošač e o razlozima povlač enja

• ukoliko je ta hrana ve ć došla do njih, surađ ivati s nadležnim tijelima u provođenju mjera

• smanjivanja rizika za sigurnost hrane

Propisi o prezentiranju hrane

Za proizvođač e hrane vrlo je važna komunikacija s kupcima i potrošačima njihovih proizvoda. Vjerojatno su najvažniji način komunikacije sličice i poruke na naljepnicama proizvoda. Zaštita potrošač a u ovom kontekstu očituje se pružanjem prave istinite informacije na proizvodu, koja potrošaču daje do znanja što ć e konzumirati. Neke informacije pri označ avanju proizvoda moraju se obvezno navoditi, dok su druge ogranič ene ili zabranjene. Oznaka proizvoda mora obvezno sadržati:

• popis sastojaka,

ime proizvoda pod kojim se prodaje,

• količinu pojedinih sastojaka,

• neto koli činu ili količinu punjenja,

• rok trajanja,

Genetski modiﬁcirana hrana obuhvaćena je zasebnim propisima kao predstavnik nove hrane i također prolazi postupak evaluacije sigurnosti prije stavljanja na tržište

odnosno ako mogu utjecati na trajnost hrane, naziv i adresu proizvođač a ili onoga koji hranu

• pakira ili stavlja na tržište, pojedinosti o mjestu podrijetla, ako bi propust

• takva navođenja mogao krivo navoditi potrošač a o pravom podrijetlu, upute za upotrebu gdje je to potrebno radi

•

• uvjete čuvanja i upotrebe, gdje je to potrebno,

• pravilnog korištenja. Danas je u trendu ponuditi proizvode s pozitivnim prehrambenim ili zdravstvenim učincima za potrošač a. Tako se i navode prehrambene i zdravstvene tvrdnje na proizvodu, no, jasno je da su za taj pothvat nužne znanstvene činjenice i dokazi. Posebno su aktualne zdravstvene tvrdnje kojima se tvrdi, sugerira ili implicira povezanost konzumiranja neke hrane ili sastojka hrane sa zdravljem potrošač a.

Mljekarski list 3/2010.

Registracija sabirališta mlijeka

Registriranje sabirališta obavlja se pri Upravi za veterinarstvo

Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

Mr. sc. Natalija Kneževi ć Uprava za veterinarstvo, MPRRR

Od 1. siječnja 2010. godine stupila je na snagu odredba članka 5., stavka 1., podstavka d. Pravilnika o vođenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (Narodne novine, br. 125/08, 55/09). Propisuje obvezu registriranja “sabirališta mlijeka od dva ili više proizvođača u sustavu otkupa od jednog objekta odobrenog za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda”. Registriranje sabirališta mlijeka obavlja se pri Upravi za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Radi se o jednostavnom postupku dostave određenih (propisanih!) podataka koji se upisuju u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, a podnositelju zahtjeva za registraciju izdaje se rješenje o upisu i izvod

Sabirališta mlijeka podliježu nadzoru veterinarske inspekcije koja će službene kontrole obavljati onoliko često koliko je to predviđeno planom službenih kontrola

iz navedenog Upisnika. Popis registriranih objekata objavljuje se na službenoj internetskoj stranici ministarstva.

Postupak registracije

Na službenoj web stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja www.mps.hr objavljen je obrazac zahtjeva za registraciju objekta u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, kao i upute o tome što je potrebno dostaviti i na koju adresu. Pri podnošenju zahtjeva treba dostaviti: pravilno popunjen obrazac

• Zahtjeva, presliku rješenja o upisu

• u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (ili obrtnicu, ili izvod iz registra trgovačkog suda),

70,00 kn državnih biljega.

• Mljekare - otkupljivači sirovoga mlijeka - osobama odgovornim za prikupljanje mlijeka na sabiralištu, putem svojih djelatnika zaduženih za obilazak terena, mogu olakšati pristup potrebnim obrascima zahtjeva, pojasniti način popunjavanja i dostave dokumentacije potrebne za registraciju.

Uvjeti za sabirališta

Sabirališta mlijeka podliježu nadzoru veterinarske inspekcije koja ć e službene kontrole obavljati onoliko č esto koliko je to predvi đeno planom službenih kontrola. Prilikom tih pregleda utvrđ i-

vat ć e se udovoljavanje uvjetima propisanim Pravilnikom o higijeni hrane (Narodne novine, br. 99/07, 20/08 i 118/09). Osnovni uvjeti za ovakve objekte mogu se svesti na sljede ć e: opskrba vodom, • odgovarajuća odvodnja, • odgovarajuća oprema u

• ispravnom stanju, mogućnost lakog održavanja

• (čišćenja, pranja i po potrebi dezinfekcije) prostora i opreme, higijena (način održavanja) • prostora i opreme, osobna higijena, • kontrola štetočina, • vođenje evidencija.

• Lakšem ispunjavanju propisanih uvjeta svakako će pridonijeti educiranje ljudi, osobito u pogledu primjene načela dobre higijenske prakse, u čijem organiziranju trebaju sudjelovati mljekare - otkupljivači, ali i same udruge proizvođača mlijeka u Hrvatskoj. Sami postupci održavanja i vođenja evidencija nisu složeni i većini su vrlo dobro poznati, ali se uvijek iz tuđeg iskustva može naučiti nešto novobolje ili jednostavnije.

Usvajanjem navika ponašanja u skladu s dobrom higijenskom praksom u svim stadijima poslovanja s hranom (mlijekom!), u velikoj se mjeri može poboljšati trenutno stanje u pogledu mikrobiološke ispravnosti sirovog mlijeka, što je, na kraju krajeva, isplativije i samom proizvođaču.

Mljekarski list 3/2010.

IPARD - doprinos održivom ruralnom razvoju

Opći je cilj IPARD programa doprinos socijalno skladnom procesu ruralnog razvoja u skladu s međunarodnom ekološkom praksom

Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Odjel za regionalni razvoj i prekograničnu suradnju Karolina Novak, dipl.oec., voditeljica odjela Helena Matuša, dipl.oec., savjetnica

Održivost - sposobnost da zadovoljimo vlastite potrebe a da pritom ne ugrozimo sposobnost budućih generacija da zadovolje svoje - postala je č esto korištena uzre čica u spominjanju i objašnjavanju sveukupnog razvoja. No, kako se ta održivost uklapa u ruralni sektor i kako je IPARD program doprinos toj održivosti? Vodič za korisnike za mjeru 101 navodi da je opći cilj IPARD programa doprinos socijalno skladnom procesu ruralnog razvoja u skladu s me đunarodnom ekološkom praksom kroz razvijanje ruralne ekonomije, pove ć anje prihoda i omoguć avanje i osiguravanje mogu ć nosti zapošljavanja u ruralnim područjima u svrhu

uravnoteženja nejednakosti pojedinih regija. Upravo tako treba shvatiti IPARD program – kao moguć nost za unapre đenje postojeć eg poslovanja, postoje ć e djelatnosti, s ciljem postizanja održivosti - osiguranja egzistencije sadašnjih i budućih naraštaja. Dakako, postizanje te održivosti mora biti u skladu sa standardima EU-a koji se tiču zaštite okoliša usmjereno na modernizaciju proizvodnih sustava, kako bi se smanjilo one čišć enje okoliša te poboljšali uvjeti u proizvodnji primarnih poljoprivrednih proizvoda i pove ć ala konkurentnost poljoprivrednika prilikom ulaska na otvoreno tržište EU-a.

Jasnom vizijom do cilja

Prilikom razgovora s potencijalnim prijaviteljima u sklopu IPARD programa, agencija ohrabruje klijente da iskoriste dostupna sredstva u skladu s vizijom razvoja svog poslovanja. Inicijalni razgovor usmjeren je na prikupljanje što je više moguće ulaznih varijabli kako bi se strukturirala SWOT analiza te odmjerile prednosti i nedostaci programa

u odnosu na trenutnu situaciju klijenta. Ukoliko klijent ima jasnu viziju, ako su prednosti i mogućnosti jače od nedostataka i mogućih prijetnji, kreće se u pripremu prijave projekta. Uzmimo za primjer klijenta koji se bavi proizvodnjom mlijeka na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu posljednjih pet godina, trenutno ima 60 krava i želi izgraditi novu staju za držanje još dodatnih 40 muznih krava, nabaviti opremu za strojnu mužnju te opremu za čišćenje i dezinfekciju objekta i opreme. Uz ove informacije, možemo reći da je klijent idealan kandidat za prijavu unutar programa (aktivnosti su opravdane unutar IPARD-a).

Dakako, treba provjeriti udovoljava li općim kriterijima, odnosno je li obveznik poreza na dodanu vrijednost, ima li nositelj OPG-a završenu poljoprivrednu školu, je li upisan u upisnik barem dvije godine, te je li upisan u Upisnik proizvođača u ekološkoj proizvodnji (nije nužno, ali donosi dodatne bodove kod konačne evaluacije projekta). Nakon udovoljenih općih uvjeta, provjerava se ima li klijent u pripremi potrebna ﬁnancijska sredstva za provođenje projekta (u našem primjeru klijent je osigurao sredstva putem bankovnog kredita), je li bio blokiran njegov račun, je li podmirio sve obveze prema državi, ima li za predmetni projekt ishođenu građevinsku dozvolu i izrađen glavni projekt. Sukladno dobivenim informacijama - inputima - izrađuje se hodogram aktivnosti (gantogram) kako bi se vizualizirale

Mljekarski list 3/2010.

INVESTICIJSKI PLAN

• Kopija osobne iskaznice nositelja OPG-a

• Rješenje o upisu u Upisnik OPG-a

• Inicijalni troškovnik

• Tehnički opis potrebne opreme

• Pismo namjere banke

• Bilanca prethodne 3 ﬁnancijske godine,

• Račun dobiti i gubitka prethodne 3 ﬁnancijske godine

• Kratak opis poslovanja (opis OPG-a, tržišta, proizvoda / usluga…)

• Popis dugotrajne imovine

• Izvodi i popis svih kredita podijeljenih na kamatu i glavnicu

• Članovi OPG-a po klasi i kvaliﬁkaciji

• Plan kredita i investicija (osnovna sredstva - koliko novaca se traži)

• Rekapitulacija osnovnih sredstava po amortizacijskim skupinama

Prikupljanje dokumentacije

PRIJAVA NA NATJEČAJ mjera 101

IDENTIFIKACIJSKI PODACI

• Kopija osobne iskaznice nositelja OPG-a

• Dokument o stupnju stručne osposobljenosti nositelja OPG-a

• Poslovni plan

CJENOVNE PONUDE

• Poziv na natječaj za svaku traženu ponudu (Obrazac)

• 3 ponude za ulaganja iznad 10.000,00 EUR

• Tablica za usporedbu ponuda (Obrazac)

• Potvrda o podrijetlu izdana od proizvođača/izvođača radova za svaku priloženu ponudu

• Procjena troškova

• Lista izdataka (Obrazac)

PRIJAVA NA NATJEČAJ

obveze klijenta i Zagorske razvojne agencije, te se lakše odredio vremenski tijek pripremnih aktivnosti.

Zagorska razvojna agencija, uz koordiniranje aktivnosti, izrađuje i investicijski plan. Za investicijski plan potreban je izrađen troškovnik za nabavu opreme i izgradnju staje. Ujedno, kako bi se što bolje izradio ﬁnancijski dio plana, potrebno je i Pismo namjere banke, kojim se deﬁniraju uvjeti kredita - iznos, rok, kamatna stopa.

Osim investicijskog plana, Zagorska razvojna agencija pomaže klijentu u prikupljanju ponuda za izvođenje investicije. Nakon izrađe-

noga inicijalnog troškovnika i tehničkog opisa potrebne opreme, ta se dokumentacija šalje trima potencijalnim ponuđačima zajedno s pozivom na natječaj (tri su ponude potrebne ako je riječ o ulaganju većem od 10.000,00 eura). Nakon pristiglih ponuda za izvođenje investicije, izabire se ona najpovoljnija, odnosno, ako nije najpovoljnija, treba dobro obrazložiti zašto je odabrana druga. Ovakav prikaz zadataka, međusobnih obveza i deﬁniranje suradnje ključno je za pravovaljanu prijavu programa ulaganja. Ishođenje svih potvrda, analiza i mišljenja deﬁnirano je pravilnikom, ali je potrebna i

FINANCIJSKI PODACI

• Pismo namjere banke

• BON-2/SOL-2 ne stariji od 15 dana

• Bilanca na dan 31.12. prethodne ﬁnancijske godine

• Račun dobiti i gubitka prethodne ﬁnancijske godine

• BON 1 obrazac

• Potvrda Porezne Uprave da je podnositelj u sustavu PDV-a ne stariji od 30 dana

• Potvrda da su podmireni svi dugovi prema državi ne stariji od 30 dana

POTVRDE, RJEŠENJA, DOZVOLE

• Potvrda Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o usklađenosti poduze ća s odgovarajućim nacionalnim standardima i usklađenosti ulaganja s EU standardima

• Rješenje o odobrenju objekta izdano od Uprave za veterinarstvo

• Građevinska dozvola ili odgovarajući dokument izdan od Ureda državne uprave u Županiji

• Dijelovi Glavnog projekta (arhitektonski projekt, troškovnik, tehnološki projekt)

• Izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz prava vlasništva podnositelja ili prava na gradnju ne stariji od 3 mjeseca

• Rješenje o upisu u Upisnik proizvođača ekološke proizvodnje

koordinacija aktivnosti s ciljem postizanja više razine kvalitete prijave uz poštivanje svih vremenskih ograničenja i rokova. IPARD program u tom smislu može pružiti alternativu u ﬁnanciranju ionako planiranih investicija. Njegova je velika prednost što se može dobiti povrat sredstava, pa je tako trošak investicije smanjen i do 50%. Sveukupni je cilj IPARD programa i njegova svrha jačanje konkurentnosti na unutarnjem tržištu otvaranjem novih tržišnih mogućnosti za poljoprivredne proizvode, pa se postavlja pitanje - zašto ga ne pokušati iskoristiti, kad se već nudi?

EKONOMIKA

Mljekarski list 3/2010.

Naše mljekarstvo i Operativni program razvoja govedarstva

Što god sad mislili, činjenica je da je program omogućio pomake, unaprjeđenje i porast proizvodnje mlijeka tijekom proteklih godina

Prof. dr. sc. Zoran Grgić

ovoj godini, prema projekciji Operativnog programa razvoja govedarstva, trebao bi se zatvoriti program i postići cilj od oko 900 milijuna litara mlijeka u otkupu. Program je zbog gospodarske krize i nedostatka sredstava ugašen potkraj prošle godine. Osnovni cilj unaprjeđenja koliine i kvalitete mlijeka postignut je, pa je dostignuta razina proizvodnje naša kvota za EU. Drugo je pitanje

što se u dobrom gospodarskom položaju ni izdaleka nije zadržala polovica od tadašnjih 77 tisuća isitelja mlijeka. Uvjetno rečeno, imamo proširenu populaciju proia u govedarstvu kroz ispoitelje mlijeka i uzgajivače krava dojilja, ali to nije proizvodna snaga na koju je bio usmjeren Operativni program kroz ﬁnanciranje oko ih i oko 6000 manjih farmi muznih krava, te potporu još oko a uzgajivača za dostatnu bilancu proizvodnje mlijeka i gove-

Što je pretpostavljao Operativni program?

U resornom ministarstvu još je 2002. napravljen Operativni program razvoja govedarstva. Potaknulo ga je ministarstvo, pa je potkraj 2001. sazvalo sastanak većeg njaka koji su na različite čeni u mljekarstvo. Na sastanku su bili savjetnici, znan-

stvenici, operativci mljekarske industrije, vlasnici i menadžeri najvećih farmi u nas. Dogovorena je manja radna skupina, a svi su pozvani da daju svoj doprinos u obliku pisanih prijedloga i komentara na tadašnje stanje u mljekarstvu i razvojne pretpostavke. Nažalost, javna objava programa 2002. nije rezultirala tako velikim odazivom kao na početku, bez ve ćih komentara i kritike predloženi materijal poslan je na usvajanje Vladi. Program je brzo usvojen, ali je tek nakon dvogodišnjeg zastoja, nakon 2004. godine, krenula realizacija.

Program dostupan na webu (http://www.mps.hr/UserDocsImages/publikacije/op_prog_govedarstvo1.pdf) predstavlja operacionalizaciju izvornika koji je bio investicijska studija s jasnim pokazateljima u koje i kakve proizvođače mlijeka treba ulagati, što se od njih očekuje kako bi bili proﬁtabilni u takvoj proizvodnji, te koliko je program ﬁnancijsko opterećenje i korist državi kao ulagaču u projekt.

Temeljna pretpostavka razvojnog programa proizvodnje mlijeka bila je razina proizvodnje od 1,2 milijarde litara mlijeka. Sve aktivnosti programa trebaju se usmjeriti na tržnost od 75%, što će se uvjetovati modelima potpore (krediti i poticaji samo u uvjetima predaje mlijeka u otkup) i ostvariti na ciljanom broju proizvođača. Tako bi se na kraju razdoblja programa (2010.) u otkupu trebalo naći oko

Mljekarski list 3/2010.

Slika 1: Prikaz bilance proizvodnje mlijeka

OBITELJSKE SPECIJALIZIRANE

FARME

specijalizirane farme

1200 po 40 grla

6000 litara

ukupno 288 milijuna litara

MALE FARME

42.300 po 4 grla

2500 litara

ukupno 423 milijuna litara

900 milijuna litara mlijeka, što će zadovoljavati minimalnu potrošnju od 200 litara po stanovniku. Kako vidimo, danas je ta količina mlijeka približno i ostvarena a dostignut je i nenapisan cilj kako bi takva količina predstavljala i našu kvotu u EU. Ono što deﬁnitivno nije postignuto, svakako je opstanak na tržištu polovice tadašnjeg broja od 77 tisuća isporučitelja mlijeka. Na neki način dio njih zadržan je u sustavu krava dojilja, ali je danas isporučitelja mlijeka oko 15 tisuća, s tim da ih velik broj nije u gospodarskom položaju kakav je predviđao program - proizvođač mlijeka konkurentan na domaćem i EU tržištu.

EKONOMIKA PROIZVODNJE

VELIKI SPECIJALIZIRANI

PROIZVO ĐAČI (sadašnji poslovni subjekti) poduzetničke farme ukupno 12.000 grla

7000 litara ukupno 84 milijuna litara

CILJANI PROIZVO ĐAČ I

SPECIJALIZIRANE FARME

ukupno

372 milijuna litara

ADAPTIRANE FARME

6000 po 15 grla

4500 litara

ukupno 405 milijuna litara

320.000 GRLA

PROIZVODNJA 1,2 MILIJARDE LITARA

Ciljane kategorije proizvođač a odre đene su sadašnjim stanjem u kojem više od 60% proizvođač a posjeduje stado do tri muzna grla, a samo je njih oko 200 s više od 15 muznih grla. Programom je bilo pretpostavljeno ulaganje u više od 42 tisuć e malih farmi koje ve ć egzistiraju i ne ć e se pove ć avati tijekom razdoblja programa (nemaju preduvjete ni želje za poslovnim napredovanjem). Rije č je ogospodarstvima s prosje č no 4 muzna grla i minimalnom prodajom od 2,5 tisuć e litara mlijeka po grlu. U tom sustavu potpore našlo bi se više od 169 tisuć a grla s proizvodnjom oko 430 milijuna li-

Program je u svakom slučaju bio ambiciozan, a bilo je previše kritičnih točaka da bi se mogao u potpunosti realizirati

tara mlijeka. U sustavu adaptiranih farmi (temeljene su na ulaganjima u postoje ć e “male farme”) našlo bi se oko 6 tisuć a proizvođač a s prosje č no 15 muznih grla u stadu (minimum za potporu i sudjelovanje u programu). Tako bi se poticalo minimalno oko 90 tisuć a grla s ciljanom prosje č nom proizvodnjom od 4,5 tisuć a litara mlijeka.

EKONOMIKA PROIZVODNJE

U ovom obliku osiguralo bi se više od 400 milijuna litara mlijeka. U sustavu specijaliziranih “obiteljskih” farmi predviđeno je 1200 gospodarstava s prosje č no 40 muznih grla. S prosje č nom proizvodnjom od 6 tisu ć a litara, u ovoj kategoriji poticala bi se proizvodnja oko 290 milijuna litara mlijeka. U okviru sustava poticaja i kreditiranja nabavke muznih grla bez posebnog kreditiranja objekata i opreme (jer je rije č o poduzetni čkom ulaganju koje se kreditira iz drugih izvora) našlo bi se izme đu 40 i 100 farmi s prosje č no od 150 do 300 grla. Predviđeno je da se prema sadašnjem stanju i planiranom razvitku u ovom sustavu nađe oko 12 tisuć a grla, koja bi s prosje č nom proizvodnjom od 7 tisuć a litara mlijeka ostvarila ukupnu proizvodnju od 84 milijuna litara mlijeka.

Sveukupno bi se programom razvitka poticalo oko 320 tisuć a muznih grla, čijom bi se prosje čnom proizvodnjom od 3750 litara ostvarila ciljana ukupna godišnja proizvodnja od 1,2 milijarde litara mlijeka.

Program je u svakom slučaju bio ambiciozan, a bilo je previše kritičnih točaka da bi se mogao u potpunosti realizirati. Nakon više od dvije godine čekanja i promjene Vlade (zanimljivo da je jedna Vlada odobrila program, a druga ga počela realizirati) krenulo se u ispunjavanje programa. Odmah je rečeno da će se poticati manji broj ulaganja u farme, ali da će se drugim mjerama pokušati popraviti položaj proizvođača mlijeka i ulagača prema programu. U prve dvije godine ozbiljnog ulaganja u program (2005.2007.) to se i dogodilo, jer su uvjeti ulaganja u mliječno govedarstvo, kao i ekonomika proizvodnje mlijeka mjerena odnosom prihoda i troškova, bili više nego povoljni.

Kakva je bila ekonomika programa?

Zanimljivo je danas s distance pogledati kakva su ekonomska mjerila preporuč enih modela u programu. Planirana je cijena mlijeka od predvi đenih prilič no “škrtih” 2,20 kn po litri (tada smo računali u litrama), do maksimalno 2,50 kn po litri, s poticajima od samo 20 lipa po litri, što bi oč ekivano plać ale mljekare. Resorno ministarstvo podupiralo bi sektor sa 1500 kn po prvotelki i 300 kn po muznom grlu. Isto tako, veliki doprinos stabilnosti programa davao bi model povrata kapitalnih ulaganja te državni poticaji za proizvodnju krmnog bilja i žitarica. Tada računati troškovi po jednom grlu kretali su se od 7 do 9 tisuć a varijabilnih, te od 9 do 11 tisuć a kuna ﬁksnih. Ukupno je to prosje č no bilo od 17 do 19 tisuć a kuna.

Kako se u investicijskim studijama odnosi prihoda i rashoda pri-

Mljekarski list 3/2010.

kazuju u jednakim cijenama, dakle linearno, određena dinamika kretanja cijena mlijeka prema dolje a troškova prema gore prati se analizom osjetljivosti. Programom je predviđeno i poslovanje farmi u uvjetima smanjenja prihoda i porasta troškova od 10%. U takvim uvjetima proračunalo se koliko svoje prinose mlijeka po muznom grlu moraju povećati određene kategorije proizvođača sa 15,40 i 60 muznih grla, kako bi mogli servisirati kredit i ostvarivati određeni dohodak. Ako neki modeli s manjim brojem grla (15-30) i objektivno nemogućom proizvodnjom višom od 5 tisuća litara mlijeka po grlu (simentalac u populaciji malih isporučitelja mlijeka) nije bio gospodarski učinkovit tijekom razdoblja otplate kredita, gledalo se pokriće varijabilnih troškova i same otplatne rate. U svakom slučaju, pri izradi programa o tome se vodilo računa, ali nažalost tako temeljit pristup, kako se čini, nije bio uvijek prisutan i kod izrade pojedinačnih konkretnih studija za svaku farmu.

U dvije sljedeće godine provedbe programa cijene mlijeka bile su značajno više od planiranih, jer su osim osnovne cijene mlijeka i poticaja mljekara bili zadržani i državni poticaji, pa je realno cijena mlijeka u Hrvatskoj bila oko 15 centi viša od onih u EU. Bilo je to razdoblje kraja godina “debelih krava”, jer se razmahala troškovna a prihodovna strana mlije čnoga govedarstva to nije mogla podnijeti.

Unaprijed određene “kritične točke” programa

Ve ć na raspravi o prihva ć anju programa potkraj 2002. istaknuo sam da bi se tako velik broj farmi morao graditi sustavom javne nabave, bez dopuštenja ve ć ih improvizacija investitora, kao i pora-

Mljekarski list 3/2010.

sta troškova ulaganja dobavlja č a. To nije prihva ć eno, s obrazloženjem da je rije č o poduzetni č kim projektima pojedinaca a oni se imaju pravo izravno dogovarati s izvo đa č ima i dobavlja č ima. Sustav kapitalnih ulaganja dodatno je jam č io ﬁ nancijsku sigurnost ulaganja, ali se nije predvidjelo da ć e to razmahati troškove ulaganja. Dobavlja č i su svako malo dizali cijene pravdaju ć i se troškovima na tržištu EU-a, a investitori su umirivani kako ć e sve to pokriti kapitalna ulaganja. Kapitalna su ulaganja predvi đena u programu kao ﬁ nancijska sigurnost projekata, tako što ć e se zna č ajno smanjiti glavnica kredita. Bila je to ve ć a pomo ć nego da se dopustila dulja otplata kredita (20 godina), ali bez povrata kapitalnih ulaganja. Nažalost, nije iskorištena na pravi na č in, što se pokazalo vrlo lošim, pogotovo što su ulaganja po muznom grlu (stajnom mjestu) udvostru č ena u odnosu na troškove predvi đene programom. Na tržištu EU-a u to su vrijeme troškovi pove ć ani manje od 15%, a kod nas su udvostru č eni. Na ovo se odstupanje nije računalo, ali je bilo predviđeno nekoliko čimbenika koji bi se morali dogoditi tijekom provedbe programa. Prvo je osiguranje zemljišta za govedarske projekte, a drugo pomoć lokalne samouprave u komunalnim i drugim pitanjima postavljanja većih farmi muznih krava u ruralnoj sredini. Nakon toga bila je istaknuta stručna i savjetodavna suradnja, kako bi se osigurala visoka muznost krava u novim modelima poticanim programom, i kao zadnje ali ne manje bitno organiziranje tržišta stočne hrane. Koliko je loše organizirana stručna suradnja vidi se po velikim razlikama u prinosu i gospodarskim rezultatima

od proizvođača do proizvođača, a nerazvijenost tržišta stočne hrane razvidna je u svakoj godini koja po klimatskim prilikama odstupa od prosjeka (suša), kada značajno porastu cijene voluminozne hrane i uz to se znatno razlikuju od regije do regije. Koncentrirana krma ne koleba toliko regionalno, ali odstupa od godine do godine. Problematika korištenja državnoga i neobrađenog zemljišta nije ni jednom ozbiljno dotaknuta, kako bi se odrazila na rezultate programa. Nažalost, danas to predstavlja veći problem razvoja ili barem zadržavanja gospodarskog položaja dobrog dijela isporučitelja mlijeka, pogotovo po količini isporuke u općenito poljoprivredno naprednijim županijama.

Što je donio Operativni program?

U konačnici i vremenski skraćeni (2-3 godine) program pridonio je sadašnjoj visini i kvaliteti otkupa mlijeka u Hrvatskoj. Nažalost, broj proizvođača smanjen je peterostruko u odnosu na broj isporučitelja mlijeka kad smo krenuli s pisanjem programa, a danas se kroz program i ostale mjere resornog ministarstva za otkup mlijeka podupire manje od 15 umjesto oko 40 tisuća uzgajivača. Kažem nažalost, jer za taj dio uzgajivača goveda koji je otpao iz komercijalne proizvodnje mlijeka nije nađeno pravo mjesto u govedarstvu, kako bi uz bilancu mlijeka zadržali i bilancu tova goveda, što će nas opet dodatno koštati.

Što ćemo sada?

Što god sad mislili o programu, činjenica je da je omogućio pomake, unaprjeđenje i rast proizvodnje mlijeka. Ponuđena alternativa pristupnih EU fondova ni izdaleka nije

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Danas je planirana

količina mlijeka

približno i ostvarena a dostignuta je količina koja će vjerojatno i predstavljati našu kvotu u EU

povoljna, čak ni ostvariva za ve ćinu naših uzgajivača muznih krava. Realno je pretpostavljati da ćemo u sljedećih nekoliko godina bilježiti stagnaciju investiranja u sektor, što će opet biti loše jer u novi ciklus obnove za nekih 5-6 godina nećemo moći ući bez obimnijega kreditnog programa. Ako će se morati rješavati s istom populacijom isporučitelja mlijeka, koji su ope čeni lošim iskustvom, i ako u međuvremenu ne oslobodimo dodatne zemljišne površine za mliječno govedarstvo, teško možemo očekivati zadržavanje i sadašnje razine proizvodnje i broja proizvođača.

Gospodarski položaj proizvođača mlijeka na određeni se način mora graditi kroz zadržavanje visokih prinosa mlijeka, ali s unaprjeđenjem troškovne strane jer je dohodovna prilično čvrsto ﬁksirana na sadašnjoj razini cijene mlijeka i državnih poticaja po muznom grlu ili jedinici površine. Pitanje je može li se boljim organiziranjem proizvođača osigurati jeftinija dobava inputa u hranidbi krava, ili resorno ministarstvo drugim poticajima i naknadama može smanjiti neke od cijena inputa. Jedini je izgledni način popravljanja gospodarskog položaja proizvođača mlijeka dosljedno pridržavanje mjerila suvremene tehnologije sa stajališta utrošaka rada i materijala, kao i ostvarenja prikladnih prinosa u proizvodnji stočne hrane, ali i prinosa mlijeka po muznom grlu.

Uvodna riječ

Poštovani čitatelji Mljekarskog lista, higijenska kvaliteta mlijeka je nešto čemu smo u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji prethodnih godina posvećivali posebnu pozornost, a članak o pokazateljima higijenske kvalitete mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj, kojeg predstavljamo u našem trećem izdanju, najvjernije prezentira koliki je značajan i pozitivan pomak ostvaren od otvaranja SLKM do danas. Međutim, isto tako, činjenica kako je i dalje nešto manje od dvadeset posto isporučenog mlijeka izvan kategorije koja zadovoljava EU kriterije (u našim prilikama 1. razred) obvezuje nas da i dalje zajedno s proizvođačima radimo na edukacijama, savjetima kako se svrstati u EU okvire, kako dobiti bolju cijenu za svoje mlijeko. U prošlom izdanju našeg podliska naglasili smo kako informacije dobivene kontrolom mliječnosti, ne smiju služiti isključivo u svrhu genetskog procjenjivanja životinja, već i kao značajan servis u svakodnevnom upravljanju farmom, te smo i najavili predstavljanje svih naših izvješća koja su dostupna proizvođačima mlijeka, a koja se temelje na laboratorijskim ispitivanjima uzetih uzoraka. Ovaj put predstavljamo izvješće o procjeni metaboličkog i hranidbenog stanja u mliječnim stadima. Donosimo i kratak podsjetnik o važnosti pravovremenog ažuriranja Jedinstvenog registra goveda i najavljujemo njegovo daljnje unaprjeđivanje i razvoj.

Vijesti i najave

9. SAJAMSKA PRIREDBA

PROIZVODI HRVATSKOG SELA

26., 27. i 28. ožujka 2010. godine, jezero Bundek u Zagrebu

Hrvatska poljoprivredna agencija u sklopu sajma organizira 27. ožujka 2010. godine s početkom u 11 sati IV. Izložbu hrvatskih pasmina domaćih životinja. U nedjelju, 28. ožujka 2010. godine održati će se II. Bambino kup – natjecanje mladih uzgajivača teladi. Cjelokupan program pogledajte na www.hpa.hr

13. PROLJETNI MEĐUNARODNI

IMPRESSUM:

BJELOVARSKI

SAJAM U GUDOVCU

Mr. sc. Zdravko Barać

Glavni i odgovorni urednik: mr. sc. Zdravko Barać

Urednički odbor: Eva Lučić Robić, univ. spec. oec., mr. sc. Ana Dakić, Željka Fatović, dipl. ing., Drago Solić, dipl. ing.

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA

Poljana Križevačka 185, Križevci

Tel.: 048/279 072 Fax: 048/693 216

Ured u Zagrebu: Ilica 101, Zagreb

Tel.: 01/3903 103 Fax: 01/3903 191

E-mail: hpa@hpa.hr

www.hpa.hr

OIB: 48006835970

26. do 28. ožujka 2010. godine Hrvatska poljoprivredna agencija i Bjelovarsko-bilogorska županija organiziraju Aukcijsku prodaju rasplodnih junica u petak 26. ožujka 2010. godine u 13 sati, u Vanjskom prostoru za predvođenje. Mogućnosti prijave i ostale informacije preuzmite na www.hpa.hr

ŠESTO SAVJETOVANJE

UZGAJIVAČA SVINJA U REPUBLICI

HRVATSKOJ

Top Terme Topusko, 8. i 9. travnja 2010. godine Organizatori savjetovanja su Hrvatska poljoprivredna agencija i Središnji savez uzgajivača svinja Hrvatske Sve informacije na www.hpa.hr

Pozitivni trendovi u higijenskoj kvaliteti mlijeka

Od 2002. godine do danas u higijenskoj kvaliteti mlijeka

Hrvatska je postigla zavidne rezultate

Mr. sc. Ana Dakić

adakic@hpa.hr

Pravilnikom o kakvoći svježeg sirovog mlijeka (NN 102/2000) od 2002. godine kravlje mlijeko bilo je svrstano u četiri klase, dok je ovčje i kozje mlijeko bilo svrstano u tri klase.

Razvojem Sustava kontrole kvalitete mlijeka i kontrolom kvalitete mlijeka u HPA SLKM, te zajedničkim radom mljekara i isporučitelja mlijeka iz godine u godinu higijenska kvaliteta se mijenjala s obzirom na broj somatskih stanica i broj mikroorganizama u mlijeku. Trendove u broju mikroorganizama u mlijeku prikazuje graﬁkon 1, dok trendove u broju somatskih stanica u mlijeku (izračunato temeljem geometrijskog prosjeka) pri-

Graﬁkon 1. Graﬁčki prikaz broja mikroorganizama

kazuje graﬁkon 2. Osobito je indikativan graﬁkon 1 na kojem je vrlo zanimljiva informacija o početku rada laboratorija i Sustava kontrole kvalitete mlijeka u RH. Ovdje se jasno vidi da smo 2002. godine (i početak 2003. godine) imali oko 13% mlijeka tadašnje ekstra klase tj. do 50.000 mikroorganizama u mL mlijeka, a kasnije do 80.000 mikroorganizama u mL mlijeka. U to smo vrijeme svrstavali mlijeko prema broju mikroorganizama u četiri klase. S obzirom na zahtjeve direktiva Europske unije, koje propisuju dvije kategorije mlijeka tj. do 100.000 mikroorganizama u mL mlijeka i do 400.000 somatskih stanica u mL, koje smo karakterizirali kao “EU mlijeko”, te mlijeko koje sadrži više od 100.000 mikroorganizama u mL mlijeka i više od 400.000 somatskih stanica u mL kao “ostalo mlijeko”.

Graﬁkon 2. Graﬁčki prikaz broja somatskih stanica

Tablica 1. Razvrstavanje mlijeka u razrede prema broju mikroorganizama i somatskih stanica

Kravlje mlijeko Ovčje i kozje mlijeko

Ispravak vrijednosti

Razred Broj mikroorganizama

Razvrstavanje u razrede Broj somatskih stanica Ispravak vrijednosti

Razvrstavanje u razrede

Razred Broj mikroorganizama

Hrvatska je morala nacionalne propise uskladiti sa EU direktivama (852/2004, 853/2004 i 854/2004), pa je stoga hrvatski Pravilnik o kvaliteti mlijeka usklađen sa EU zahtjevima. Godine 2008. uvedene se dvije analize uzoraka mjesečno za broj mikroorganizama u mlijeku, za razliku od početne jedne analize. Iste godine donesene su i izmjene u Uredbi o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka prema kojoj je, ovisno o razredu glede broja mikroorganizama i broja somatskih stanica mlijeko svrstano u dva razreda (Tablica 1).

Higijenska kvaliteta mlijeka obrađivana je u brojnim člancima proteklih godina. Cilj je svakako bio, sustavna edukacija isporučitelja mlijeka i davanje informacija o postignutim rezultatima. Od samog početka na otkupnim područjima obavljene su brojne edukacije upravo na ovu temu.

Danas možemo ponoviti pravilo postizanja zavidne higijenske kvalitete, a ono glasi: obaviti pranje i dezinfekciju vimena pri svakoj mužnji

• obaviti pregled mlijeka na tamnoj podlozi što češće

• voditi brigu o higijeni osoblja-muzača

• održavati svakodnevno maksimalnu higijenu pribora

• i posuda koje dolaze u doticaj sa mlijekom održavati čistoću stajskog prostora, posebno prije i

• u vrijeme mužnje

• mužnje i čuvati mlijeko na +4 ºC.

ohladiti mlijeko na +4 ºC najkasnije 1,5 sat nakon

Provođenjem dobre higijenske prakse na farmi i brigom o zdravlju vimena uvijek na isti, jednako dobar način, higijenska kvaliteta može se održavati na visokoj razini uvijek jednako dobro, a za 30% utjecaja na cijenu mlijeka valja se potruditi. U Hrvatskoj nam preostaje još 20% mlijeka koje ubrajamo u kategoriju “ostalog mlijeka”, tj. onog mlijeka koje ne zadovoljava EU standarde. Praksa je potvrdila da se i na malim farmama s malim brojem životinja uz održavanje maksimalne higijene mlijeka mogu postići dobri rezultati. Nadamo se da ćemo poštivanjem ovakvih mjera poboljšati i preostalo mlijeko koje ne zadovoljava propisane kriterije za prvi razred.

Uredba o ciljnoj cijeni mlijeka (NN 156/2002) određivala je cijenu na bazi 3,7% mliječne masti i 3,2% bjelančevina. Udio jedinice bjelančevina iznosio je 55% dok je udio masne jedinice iznosio 45% u formiranju cijene mlijeka. Danas se cijena mlijeka formira na temelju 4% mliječne masti i 3,4% bjelančevina sa istim udjelom masne i jedinice bjelančevina. Ovaj način plaćanja mlijeka i davanje većeg značaja udjelu bjelančevina u mlijeku bitno je promijenio ukupnu kemijsku kvalitetu mlijeka i osigurao stabilan i zavidan sastav hrvatskog mlijeka. Međutim na slici se jasno vidi utjecaj korekcije cijene na kvalitativni razred s obzirom na higijensku kvalitetu mlijeka, a u skladu s tablicom 1. Odbitak u cijeni za mlijeko koje ne zadovoljava EU standard iznosi čak i 30% od osnovne cijene mlijeka.

U današnjim prilikama kada se sve više osjeća potreba za snažnijom promocijom mlijeka s hrvatskih farmi, kao i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi, Hrvatska poljoprivredna agencija, kao institucija koja godinama djeluje upravo na razvoju sektora mljekarstva u našoj zemlji, a na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, odnosno Savjeta za praćenje stanja u sektoru mljekarstva koje djeluje pri ministarstvu, i nakon niza razgovora i konzultacija s proizvođačima, prerađivačima te sa stručnjacima upućenima u naše stočarsko-mljekarske prilike, pokrenula je aktivnosti za uvođenje znaka “MLIJEKO HRVATSKIH FARMI” na ambalaži mlijeka s hrvatskih farmi, kao i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi.

Procjena metaboličkog i hranidbenog stanja u mliječnim stadima

Utvrđivanjem razine uree kroz višemjesečno razdoblje i proučavanjem njenog odnosa s bjelančevinama mlijeka može pripomoći organizaciji kvalitetnog programa hranidbe

Zdenko Ivkić, dipl. ing., zivkic@ hpa.hr

Drago Solić, dipl. ing., dsolic@ hpa.hr

Uprethodnom broju smo govorili o rezultatima kontrole mliječnosti koji se uzgajivačima dostavljaju putem Dnevnog izvještaja. Temeljem podataka iz Dnevnog izvještaja, Hrvatska poljoprivredna agencija kreira grafički prikaz koji govori o odnosu sadržaja bjelančevina i uree u mlijeku. Ovaj grafički prikaz spada u grupu osnovnih izvještaja (dostupan je svim uzgajivačima čija se stada nalaze u službenoj kontroli mliječnosti) i vrlo je dobro prihvaćen od strane uzgajivača kao pomoćni alat procjene hranidbenog i metaboličkog stanja u mliječnim stadima. Temeljem sadržaja bjelančevina i uree u mlijeku moguće je procijeniti opskrbljenost krava razgradivim i metaboličkim, a napose mikrobnim bjelančevinama koje mikroorganizmi sintetiziraju u buragu. Budući da je za potrebe rasta mikroorganizama neophodna energija, može se na temelju tih podataka posredno zaključiti o opskrbljenosti krava energijom. Utvrđivanjem razine uree kroz višemjesečno razdoblje i proučavanjem njenog odnosa s bjelančevinama mlijeka može pripomoći organizaciji kvalitetnog programa hranidbe. Na taj način je omogućena hranidba krava prema njihovim stvarnim potrebama, smanjuje se cijena koštanja obroka, poboljšava se reprodukcija, a moguće je povećati sadržaj bjelančevina u mlijeku uz smanjeno izlučivanje dušika u okoliš. Cjelokupan grafički prikaz je razdijeljen na 9 polja (E+B-, B-, E-B-, E+, E-, E+B+, B+, E-B+ i središnje ili optimalno polje). Navedene oznake govore kakva je karakteristika polja u kojem se pojedine krave nalaze. Ako se krave nalaze u polju E+B- to nam govori da obzirom na svoje potrebe dobivaju previše energije a premalo bjelančevina. Analogno tome i ostala polja govore o hranidbenom statusu krava koje se u njima nalaze. Krave, koje su optimalno opskrbljene energijom i bjelančevinama, smještene su u središnje (optimalno) polje. Razmještaj u ovo polje znači da je obrok na nivou buraga ujednačen (glede ugljikohidrata i bjelančevina). Krave u toj skupini su optimalno opskrbljene, a genetski potencijal za proizvodnju mlijeka je dobro iskorišten. Uz ispunjavanje

Slika 1. Balans energije i bjelančevina

drugih uvjeta (dobro držanje, adekvatna opskrbljenost vitaminima i mineralima, odgovarajuća zdravstvena njega…) smještaj krava u ovo polje osigurava ustrajnu i visoku proizvodnju mliječne masti i bjelančevina, dobru plodnost, otpornost krava protiv bolesti, dobru kondiciju i dugovječnost. Obrok u ovom slučaju nije potrebno mijenjati. Proizvodnju mlijeka u stadu je moguće povećavati jedino uz odabir produktivnijih krava pri istodobnom prilagođavanju kvalitete voluminozne krme i obroka. Ukoliko su krave izvan ovog polja, potrebno je potražiti uzroke takvog stanja te ih zatim prilagodbom obroka popraviti. Ako su raspršene po cijelom grafikonu to znači da se ne hrane prema njihovim stvarnim potrebama. Na navedenom grafičkom prikazu sadržaj bjelančevina prikazan je na okomitoj osi, a sadržaj uree na vodoravnoj osi (slika 1). Krave su, ovisno o stadiju laktacije, na izvještaju prikazane različitim geometrijskim simbolima (• - do 60 dana, ∆ - 60 do 120 dana i - > od 120 dana), te je naveden i broj krava u pojedinim stadijima. Ispod grafičkog prikaza je dan popis svih kontroliranih krava pa je moguće pojedinačno utvrditi koja se krava nalazi u kojem polju. Posljedice do kojih može dovesti neuravnotežen odnos energije i bjelančevina ukratko smo opisali u tablici 1. U cilju lakšeg praćenja stanja u velikim mliječnim stadima, na grafičkom prikazu je u postotku izražen udio krava u pojedinim poljima. Dakle, treba težiti da se što je moguće više krava nalazi u središnjem polju, što znači da su krave hranjene prema svojim stvarnim potrebama što će u konačnici rezultirati uspješnijom proizvodnjom.

Tablica 1. Opće upute za poboljšanje obroka na temelju sadržaja bjelančevina i uree u mlijeku

OPSKRBLJENOST

KRAVA ENERGIJOM I RAZGRADIVIM BJELANČEVINAMA

E+ B-

B-

- nedovoljan sadržaj bjelančevina razgradivih u buragu

- prevelik sadržaj energije u obroku

- nedovoljan sadržaj bjelančevina razgradivih u buragu

- pretjerano dobivanje na kondiciji ako je riječ o kravama na kraju laktacije

- povećati udio krmiva s povećanom razgradivošću bjelančevina u obroku (sjenaža, paša, svježa zelena trava) ili sačme i pogače

- smanjiti količinu silaže

- povećati udio sijena

- najčešće su u ovoj grupi krave nakon 60 dana laktacije

- smanjena mliječnost

- povećati udio krmiva s povećanom razgradivošću bjelančevina (sjenaža, paša, svježa trava) ili sačme i pogače

- smanjiti količinu silaže

- povećati udio sijena E- B-

- nedovoljan sadržaj bjelančevina razgradivih u obroku

- nedovoljan sadržaj energije u obroku

E+

- višak energije u obroku

- nedovoljna konzumacija krmiva osobito ako su u ovoj grupi krave do 60 dana nakon teljenja

- smanjena mliječnost i sadržaj bjelančevina

- značajan gubitak na kondiciji

- pretjerano dobivanje na kondiciji osobito ako su krave na kraju laktacije

- mogući problemi kod teljenja, kao i na početku sljedeće laktacije

- povećati udio krmiva s povećanom razgradivošću bjelančevina u obroku (sjenaža, paša, svježa zelena trava) ili sačme i pogače, dok kod visoko proizvodnih grla eventualno povećati količinu koncentrata, te krmiva s manje razgradivim proteinima (zaštićene aminokiseline)

- smanjiti količinu silaže

- povećati udio sijena

- ocjena kondicije - dobar putokaz za eventualnu promjenu obroka (predobra kondicija-smanjiti silažu, primjerena kondicija-smanjiti koncentrat)

E= B= UKOLIKO SU KRAVE GRUPIRANE U OVOM POLJU ONDA JE OBROK DOBRO SASTAVLJEN UZ DOVOLJNU KONZUMACIJU

E-

- manjak energije u obroku, a vrlo često je riječ o nedovoljnoj konzumaciji ili loše sastavljenom obroku ili slabijoj kvaliteti krme

E+ B+ - višak energije i bjelančevina u obroku

B+ - višak bjelančevina u obroku

E- B+ - manjak energije u obroku

- višak bjelančevina u obroku

- nedovoljna konzumacija krmiva osobito ako su u ovoj grupi krave do 120 dana nakon teljenja

- smanjena mliječnost i sadržaj bjelančevina

- visok sadržaj masti (>5%)

- značajan gubitak na kondiciji

- pretjerano dobivanje na kondiciji posebno ako su krave na kraju laktacije

- problemi s plodnosti

- moguće oštećenje jetre

- problemi s plodnosti

- često su u ovom polju krave visoke mliječnosti

- OSIGURATI DOVOLJNE KOLIČINE KVALITETNE KRME KAKO BI SE POVEĆALA KONZUMACIJA OBROKA

- eventualno uvesti krmiva s manje razgradivim bjelančevinama (zaštićene aminokiseline)

- ocjena kondicije - dobar putokaz za promjenu (predobra kondicijasmanjiti silažu, primjerena kondicijasmanjiti koncentrat)

- smanjiti sadržaj bjelančevina u obroku

- eventualno povećati količinu kukukruzne silaže

-povećanje energetske vrijednosti obroka (kukuruzna silaža, kukuruz), a onda ponovno utvrditi sadržaj uree

-ako je urea još visoka, smanjiti sadržaj razgradivih bjelančevina u obroku

Ažuriranje jedinstvenog registra goveda

Računalno vođena evidencija goveda iz koje su vidljivi podaci o rođenju, provedenom označavanju, uvozu, premještanju, uginuću, klanju i izvozu goveda

Željka Fatović, dipl. ing. zfatovic@hpa.hr

Registar je nastao u skladu s važećim propisima o obveznom označavanju i registraciji goveda, a temelji se na Pravilniku o provođenju obveznog označavanja i registracije goveda (Narodne novine 99/07) koji je u potpunosti usklađen s pravilima u Europskoj uniji o čemu svjedoči i potvrda Europske komisije. Uspostavom jedinstvenog sustava označavanja goveda i praćenja njihova premještanja, formirana je i baza podataka, kao osnova registracije svih postupaka u okviru navedenog sustava. Prilikom prelaska na novi, jedinstveni sustav označavanja goveda uspostavljen 2003. godine, u novu su bazu preuzeti podaci koje je do tada vodila HPA, a odnosili su se na uzgojno selekcijski rad i na provedbu sustava novčanih potpora u stočarstvu. Preuzeti podaci dalje su se širili na sva označena goveda u RH te sada možemo ustvrditi da su u bazi registrirana sva goveda koja se nalaze na području RH. Svako govedo mora biti registrirano najkasnije do 28 dana starosti. Registracija, odnosno upis u bazu podataka provodi se po izvršenom označavanju goveda temeljem Potvrde o označavanju koja se ispunjava na gospodarstvu prilikom samog označavanja. Podaci koji se bilježe za svako govedo su: jedinstveni životni broj koji govedo prati od rođenja do • kraja života što je omogućeno zahvaljujući dvostrukom označavanju goveda ušnim markicama s Jedinstvenim životnim brojem u oba uha i sustavu narudžbe zamjenskih ušnih markica istog životnog broja u slučaju da se markica izgubi ili postane nečitka; datum rođenja, spol i pasmina goveda; • podaci o majci goveda te podaci o ocu ukoliko su • poznati; podaci o gospodarstvu i posjedniku označenog • goveda; podaci o vlasniku goveda. • Podatak o gospodarstvu odnosi se na točnu adresu lokacije na kojoj se govedo nalazi. Navedena lokacija mora biti zabilježena i u Registru farmi te joj mora biti dodijeljen Jedinstveni identiﬁkacijski broj gospodarstva. Posjednik goveda odnosi se na ﬁzičku ili pravnu osobu koja je kao vlasnik, korisnik ili čuvar izravno odgovor-

na za zdravlje i dobrobit životinja te za postupanje s istima u skladu s propisima o obveznom označavanju i registraciji goveda. Svaki posjednik je u okviru Jedinstvenog registra goveda vezan na jednu ili više lokacija odnosno gospodarstava na kojima drži goveda. Registracija posjednika u Jedinstvenom registru goveda mora biti jednaka onoj u Registru farmi pri čemu je unutar Registra farmi posjednik određen svojim serijskim brojem Identifikacijske kartice gospodarstva. Ukoliko se jedna fizička ili pravna osoba pojavljuje kao posjednik na više lokacija, posjedniku se izdaje onoliko Identifikacijskih kartica gospodarstva na koliko se lokacija osoba pojavljuje kao posjednik.

Trenutno je u tijeku provedba projekta povezivanja Jedinstvenog registra goveda s Registrom farmi, pri čemu je od izuzetnog značaja registracija posjednika na svim lokacijama na kojima drže goveda i to unutar dva sustava: u Registru farmi te u Jedinstvenom registru goveda. Cilj projekta je ukidanje “šifri posjednika” iz Jedinstvenog registra goveda te njihovo pretvaranje u Jedinstveni identiﬁkacijski broj gospodarstva s pripadajućim serijskim brojem Identiﬁkacijske kartice gospodarstva.

Objavom Pravilnika o dopunama pravilnika o provođenju obveznog označavanja i registracije goveda (Narodne novine 135/08), u Jedinstveni registar goveda uveden je i podatak o vlasniku goveda. Vlasništvo nad govedom u Jedinstveni registar goveda bilježi se na temelju potpisane Izjave koju vlasnik ispunjava i predaje u županijskim uredima HPA i to samo u slučaju ako posjednik goveda nije ujedno i njegov vlasnik. Registracija vlasnika goveda u Jedinstvenom registru goveda nije pravni dokaz o vlasništvu.

Za pravilno i pravovremeno označavanje goveda odgovoran je njegov posjednik. Označavanje goveda te upis podataka o označenom govedu u Jedinstveni registar goveda provode ovlašteni označavatelji a to su ovlaštene veterinarske organizacije, HPA i posjednici koji su osposobljeni za samostalno označavanje goveda na svom gospodarstvu.

Jedinstveni registar goveda sadrži podatke o svakom premiještanju goveda. Ove podatke u Registar upisuju ovlaštene veterinarske organizacije i to temeljem Putnog lista. Točna i pravovremena prijava svakog premještanja goveda temelj je za točnu i ažurnu bazu podataka.

Korištenje uzgojne vrijednosti i uvažavanje inbridinga u selekciji mliječnih koza

Neophodno je da uzgajivači i Hrvatska poljoprivredna agencija aktivno sudjeluju u praćenju statusa i lokacije jaraca

Marija Špehar, dipl. ing., mspehar@hpa.hr

Gregor Gorjanc, dipl. ing., gregor.gorjanc@bfro.uni-lj.si

Razvijene su metode za procjenu uzgojnih vrijednosti za svojstva mliječnosti kod koza u Republici Hrvatskoj. Uzgajivači mogu koristiti te vrijednosti da bi odabrali najbolje životinje u stadu i time povećali proizvodnju. Prilikom izbora jarca, pored uzgojne vrijednosti potrebno je paziti i na srodstvo s kozama u stadu kako bi se izbjeglo sparivanje u srodstvu i posljedično tome pad u proizvodnji i ﬁtnesu životinja. Za izbor jarčeva bit će pripremljena internet aplikacija koja će nuditi ažurne informacije o statusu jarca. Za to je neophodno da uzgajivači i Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) aktivno sudjeluju u praćenju statusa i lokacije jaraca.

U kozarstvu Republike Hrvatske razvijena je procjena uzgojnih vrijednosti za količinu mlijeka, količinu i sadržaj bjelančevina i masti te broja somatskih stanica. Zbog lakšeg rada a i optimalne selekcije, uzgojne su vrijednosti predstavljene pomoću indeksa bjelančevina i masti (IBM). U indeksu je ekonomska težina za količinu bjelančevina dvaput veća nego za mast [1]. Broj somatskih stanica se ne koristi izravno u indeksu budući da broj somatskih stanica u mlijeku koza nije uvijek dobar pokazatelj zdravstvenog stanja. Unatoč tome, publiciraju se i uzgojne vrijednosti za broj somatskih stanica kako bi uzgajivači tu informaciju mogli koristiti u svom stadu.

IBM = 2×UVbjelančevine + 1×UVmast . [1]

Uzgojne vrijednosti se uzgajivačima šalju kao izvješće na kojem su navedene sve aktivne životinje odvojene prema spolu. Za svaku životinju ispisane su sljedeće informacije: uzgojne vrijednosti pojedinih svojstva (količina • mlijeka, količina i sadržaj bjelančevina i masti te broj somatskih stanica), indeks IBM, • rang (apsolutan i relativan) između aktivnih životinja • odvojeno prema spolu.

Srodstvo i inbriding

Selekcija životinja korištenjem uzgojne vrijednosti je važan dio uzgojno-selekcijskog rada. Međutim, potrebno je paziti i na izbjegavanje sparivanja u srodstvu. Kod selekcije često se dogodi da odaberemo samo dio životinja te se tako srodnost između odabranih životinja iz generacije u generaciju povećava. Često se govori da sparivanje u srodstvu nije dobro. Zašto? Životinje nose različite varijante gena, “dobre” i “loše”, a ponekad čak i “štetne”. Ako u populaciji postoje “loši” i “štetni” geni, tada sparivanje u srodstvu povećava vjerojatnost da će se takvi geni pojaviti u velikom broju. S druge strane, “dobri” se geni gube. To se odražava kao smanjena proizvodnost životinja, a što je još značajnije kao slabija plodnost i zdravlje (ﬁtnes). Pored toga se kod intenzivne selekcije gubi genetska varijabilnost koja je nužna za budući genetski napredak. To su razlozi zašto uvijek nastojimo izbjegavati sparivanje u preuskom srodstvu.

Za postizanje što većeg napretka kroz duže vremensko razdoblje potrebno je u uzgojno-selekcijskom radu uvijek balansirati selekciju i sparivanje u srodstvu. Za sprječavanje sparivanja u srodstvu možemo koristiti koeficijente srodstva i inbridinga. Koeficijent srodstva između dvije životinje daje nam postotak zajedničkih gena. Tako otac (ili majka) i potomak imaju koeficijent srodstva jednak 1/2. Prava braća i sestre (imaju istog oca i majku) isto tako imaju koeficijent srodstva jednak 1/2. Polubraća i polusestre (imaju istog oca ili istu majku) imaju koeficijent srodstva jednak 1/4. Koeficijenti srodstva mogu se izračunati za sve parove životinja u nekoj populaciji. Izvorna informacija za takav izračun je porijeklo koje naravno treba biti dovoljno kvalitetno - što manje životinja s nepoznatim ocem i majkom i sa što manje grešaka.

Potrebno je paziti na uzgoj u srodstvu kako bi se izbjeglo sparivanje u srodstvu i posljedično tome pad u proizvodnji i ﬁtnesu životinja

Koeficijent inbridinga se odnosi na pojedinu životinju te je jednak polovini koeficijenta srodstva između oca i majke - ako sparujemo brata i sestru njezin potomak će imati koeficijent inbridinga jednak 1/4. Kod sparivanja polubrata i polusestre dobijemo potomka s koeficijentom inbridinga 1/8.

U kozarstvu (a i u ovčarstvu) često se koristi samo jedan jarac (ovan) za cijelo stado dok se primjerice u govedarstvu često koristi osjemenjivanje različitim bikovima. Uzgajivač želi za svoje stado izabrati takvog jarca koji daje “što bolje” potomke. To možemo postići tako da odaberemo jarca koji ima što veću uzgojnu vrijednost te je što manje srodan s kozama koje uzgajivač ima u stadu. Za pojedinog uzgajivača izračunamo koeficijente srodstva između njegovih aktivnih koza u stadu i svih aktivnih jarčeva u populaciji. Potom se izračuna prosjek i maksimum polovice koeficijenata srodstva (= koeficijent inbridinga potomka). Te se vrijednosti koriste kao dodatni kriterij prilikom izbora jarčeva. Kao najnužnija mjera opreza je izbjegavanje izbora jarca iz vlastitog stada jer time možemo odabrati brata neke koze (koeficijent srodstva 1/2  koeficijent inbridinga potomka 1/4) ili polubrata (koeficijent srodstva 1/4  koeficijent inbridinga potomka 1/8).

Potrebno je upozoriti na vrlo važan logistički problem s aktivnim životinjama. Kod obračuna treba omogućiti da je stanje aktivnih koza ažurno. Još je važnije ažurno stanje aktivnih jarčeva - da li su još živi i gdje se nalaze. Uzgajivaču jarac koji je već „pojeden“ ništa ne vrijedi!

Bitno je i gdje se jarac nalazi jer će uzgajivač odustati od potrage za najboljim jarcem ako mu prijašnji vlasnik, recimo telefonom, kaže: „Pa tog jarca sam Ivici prodao prošle godine!“. Na kraju treba biti i ispis jarčeva ažuran i po potrebi ispisan što bliže datumu odluke.

Slika 2. Shema sezonske proizvodnje mlijeka

kod koza

Sve to traži aktivnu suradnju između uzgajivača i Hrvatske poljoprivredne agencije.

Vremenski termin obrade i slanja izvještaja Proizvodnja u kozarstvu i ovčarstvu je uglavnom sezonska, a time i mjere kojima se provodi uzgojni program. Kod uzgojno valjanih koza u kontroli mliječnosti u Republici Hrvatskoj, najveći broj jarenja odvija se između prvog i trećeg mjeseca. To znači da sparivanja počinju tijekom osmog mjeseca (slika 2). Za uzgojnoselekcijski rad sa stajališta selekcije i izbjegavanja sparivanja u srodstvu bitna su dva razdoblja - razdoblje prije jarenja i razdoblje prije pripusta i od iznimne je važnosti da uzgajivači koza tada raspolažu točnim informacijama iz baze podataka koju vodi HPA. Započnimo sa pripustima. Za pripust naravno trebamo jarca. Ako želimo pripust tijekom osmog mjeseca tada već trebamo imati jarca. Kompromisno rješenje je da se početkom šestog mjeseca napravi obračun uzgojnih vrijednosti i izračunaju koeﬁcijenti srodstva između aktivnih jarčeva i aktivnih koza. Do tog vremena se već prikupi dosta informacija za procjenu uzgojnih vrijednosti koza u laktaciji. I ažurnost statusa aktivnih životinja ne bi trebao biti problem jer su kontrolni asistenti često u stadima zbog kontrole mliječnosti. Procjenu uzgojne vrijednosti će dobiti i mladi jarčevi testirani u performance testu. Uzgajivač će u tom razdoblju dobiti izvješće s uzgojnim vrijednostima za aktivne životinje u stadu. Na osnovu toga uzgajivač može odlučiti koje koze zadržati ili izlučiti iz stada. Pored toga, uzgajivač će imati mogućnost da putem interneta dobije izvješće koji su jarci najbolji za njegovo stado - što viša uzgojna vrijednost te što manje srodstvo s kozama u stadu. Praktično iskustvo nam govori da samo izvješće na internetu može biti dovoljno ažurno zbog dinamike izlučenja ili prodaje jarca.

Drugi obračun uzgojnih vrijednosti bit će tijekom mjeseca studenog. Tada će sve laktacije biti zaključene, a i počinju jarenja. Uzgajivači će ponovno dobiti ispis prije ili za vrijeme jarenja ili prvog obilaska kontrolnog asistenta u tom razdoblju. Na ispisu će biti uzgojne vrijednosti aktivnih životinja (koze) u stadu kako bi uzgajivači uz pomoć kontrolnog asistenta mogli odabrati koje potomke zadržati i dalje uzgajati za obnovu (remont) stada, performance testa jarčeva i prodaju uzgojnih životinja. Budući da mlade životinje vrlo vjerojatno još neće biti upisane u bazu podataka, mogu se za odabir potomaka koristiti uzgojne vrijednosti majke (koza) i fenotipski izgled potomaka (vanjština, zdravlje i dr.).

Mljekarski list 3/2010.

Kako pronaći jeftina zadovoljavajuća rješenja?

Danas su se u teškoj situaciji našli svi oni koji su se maksimalno kreditno zadužili

Mr. sc. Srećko Ladišić

Usvijetu postoje dva smjera proizvodnje mlijeka - prvi je tradicionalni ili farmerski, odnosno obiteljski na obiteljskoj farmi ili OPG-u, sa 10 do najviše 100 krava, te drugi koji prelazi u industrijsku proizvodnju na velikim farmama - poduzećima za proizvodnju mlijeka, s velikim brojem krava i stalno zaposlenim radnicima. Svaki od ova dva smjera ima svoje zakonitosti poslovanja koje se djelomice ne mogu uspoređivati.

U Hrvatskoj je dosta proizvođača mlijeka koji su od samog počet-

Proizvodnja i uvjeti na tržištu mogu osigurati pokrivanje troškova proizvodnje, minimalan osobni dohodak, amortizaciju i održavanje posjeda i mehanizacije

ka u sustavu PDV-a, koji vrlo dobro prate knjigovodstvo, troškove i rashode, koji se vrlo dobro razumiju u kalkulacije i cijene, koji dobro znaju da se u proﬁtabilnosti proizvodnje mlijeka ne mogu nositi s farmerima u EU, a kamoli s industrijskom proizvodnjom mlijeka. Pitaju se kako opstati, je li u sadašnjem trenutku uopće moguće planirati razvoj, kada okrupnjavanje posjeda, proširivanje postojećih staja i izgradnja novih, nabavka nove mehanizacije i opreme, održavanje postojećeg stanja bez troškova proizvodnje traže dovoljno veliku proﬁtabilnost proizvodnje i za sve nabrojeno akumulaciju kapitala iz novostvorene vrijednosti mlijeka i mesa. U iznimno su teškoj situaciji svi oni koji su maksimalno kreditno zaduženi. Razvoj privrede i gospodarstva nemoguće je zaustaviti. Danas je na koprivničkom području oko 30 mlađih farmera koji su prisiljeni ići u izgradnju novih suvremenih staja

većeg kapaciteta. Kako naći jeftina zadovoljavajuća rješenja?

Praksa gospodarstva

Blažeković iz Gole

Gospodarstvo vode supružnici Vlado (1963.) i Verica Blažeković (1964.), a pomažu im sin Josip (1990.) koji je završio srednju veterinarsku školu u Križevcima i danas pohađa Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, te kći Ines (1988.) koja je studentica turizma i menadžmenta. Obitelj Blažeković sama uzgaja junice i bavi se selekcijom vlastita stada. Radi bolje genetske podloge krava u svojoj staji, u Austriji su na kredit do 2012. godine kupili 11 junica s genetskim potencijalom izme đu 7000 i 10.000 litara (po ocu i majci). U uzgoju je to tako, svaka junica - kći nije uvijek bolja od svoje majke, bez obzira na elitnog oca.

Kakav je genetski potencijal i proizvodnja mlijeka krava u struk-

Mljekarski list 3/2010.

turi njihova stada? Pet krava u vrhu laktacije proizvede od 38 do 40 litara (dvije krave po 9000 litara), četiri krave od 30 do 35 litara, a 11 krava od 20 do 25 litara.

Od 2000. do 2010. Blažekovići su posjed povećali kupnjom svega tri jutra zemlje, a zakup su povećali za samo 1 jutro, tako da danas obrađuju 21 jutro zemlje. Na području Gole i Prekodravlja zemlje je malo u ponudi za prodaju ili davanje u zakup. Ovo je područje speciﬁčno jer se na njemu uzgaja puno stoke.

Sjetvena struktura

Sjenažu u rolobale pripremaju od 2005. godine. Prvi otkos talijanskog ljulja, smjese grahorice, graška i tritikala (GGT), lucerne i DTS idu u rolobale, a prvi otkos prispijeva potkraj travnja i početkom svibnja (najkasnije 15. svibnja), ovisno o godini i vremenskim uvjetima. Broj bala sjenaže kreće se od 10 do 14 po jutru - ukupno oko 150 bala. Smjesu (GGT) siju u omjeru grahorice (40 kg), graška (70 kg) i tritikala (80 kg).

Kukuruzovina se zaorava s dodatkom gnojovke, 200 kg NPK (7:20:30) i 70 kg ureje po jutru. Kukuruz beru u zrnu, suše i skladište u vlastitu silosu i sav iskoriste u proizvodnji mlijeka. S obzirom da je okućnica uska i nije bilo prostora za postavljanje silosa, 2009. godine preinakama je stvoren prostor za siliranje kukuruza.

Na šest jutara, koje ostaje u zimskoj brazdi, u proljeće siju kukuruz za pokuse, a na drugih 6 jutara ujesen siju talijanski ljulj za jedan proljetni otkos. Nakon toga na istu površinu opet dolazi kukuruz. Od kukuruza, najbolje su FAO grupe od 300 do 400 koje beru od 15. do 25.listopada, slijede oranje i sjetva talijanskog ljulja i smjese. Lucernu siju uvijek u proljeće, od sredine do

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

Svaka krava trebala bi dobiti onoliko smjese koliko joj je potrebno za određenu proizvodnju i određenu kvalitetu mlijeka

kraja travnja. Važno je istaknuti da svake godine krme imaju dovoljno. Imaju dva traktora od 33 i 35 KS stara 37 i 38 godina (još uvijek u voznom stanju), jedan od 70 KS, te novi Zetor na kredit do 2011. godine. Malim traktorima okreću sijeno, prigrću, kose, voze gnojovku. Veliki traktor služi samo za oranje i rotodrljaču te izvoženje gnojovke kada zahladi, jer samo on ima kabinu i grijanje. Staja je stara, klasična s ni-

skim vezom i krmnom pregradom, sa 20 ležišta, dimenzija 105x175 cm, a straga je kanal s rešetkom.

Nema više slobodnog prostora za povećanje broja krava.

Proizvodnja i životni standard

Trenutno je mjesečna rata obitelji

Blažeković za sve kredite 8000 kn, a školovanje dvoje djece mjesečno košta 5000 kn. Režije za kućanstvo mjesečno iznose oko 3000 kn i još im ostaju mjesečni troškovi proizvodnje. Mjesečno isporučuju između 8000 i 12.000 litara mlijeka prvog razreda. Krave muzu u dvije kante, a laktofriz je kapaciteta 550 litara za svakodnevnu isporuku mlijeka. Bikove i spermu za oplodnju krava biraju sami, prema katalogu. Hrvatska stvarnost je neujedna č enost genetskog potencijala - stada od 4500 do 9000 litara, što stvara velike probleme u hranidbi krava. Nije lako u staji servisirati krave koje u vrhu laktacije proizvode 20, 25, 30, 35, 38 i 40 i više litara mlijeka dnevno, za to su potrebni vrhunski majstori. U stajama sa slobodnim držanjem krava i kompjutorskom hranidbom to je lako rješivo. Nažalost, u stajama bez kompjutorske hranidbe i s vezanim držanjem krava to je veliki problem. Vlado Blažekovi ć veli: “Svaka krava dobiva

Tablica 1: Isporuka mlijeka i pove ćavanje proizvodnje po kravi

Tablica 2: Sjetvena struktura

Kultura, jutara 2000.2005.2010.

Kukuruz 8, za zrno 12, za zrno 12 jutara (za zrno 10,5, za silažu 1,5)

Talijanski ljulj - 6 2 Grahorica, grašak, tritikale- - 4

onoliko smjese koliko joj je potrebno za odre đenu proizvodnju i odre đenu kvalitetu mlijeka. Što je mlijeko kvalitetnije, to je bolje pla ć eno!” Tako smjesu za krave slažu sami, a temelji se na 40% kukuruza, 10% je č ma, 10% zobi, 22% suncokretove poga č e, 10% sojine sa č me, 8% posija i 2,5 kg mineralno-vitaminskog dodatka

na 100 kg smjese. Krave hranu imaju na raspolaganju 24 sata na dan.

Zasad su zadovoljni životom na farmi i malom posjedu, iako kažu da pamte i puno bolje dane. Današnja situacija je vrlo teška i ne dopušta gotovo nikakve veće investicije u nove objekte većeg kapaciteta, nove strojeve i opremu niti

Mljekarski list 3/2010.

okrupnjavanje posjeda (jutro oranice na području Gole košta između 5000 i 7000 eura). Za svoj današnji standard kažu kako su ga stvorili tijekom proteklih deset godina. Sadašnja proizvodnja i uvjeti na tržištu mogu im osigurati troškove proizvodnje, minimalan osobni dohodak, amortizaciju i održavanje posjeda i mehanizacije.

Menadžment farme odvija se u dobroj suradnji s Veterinarskom stanicom u Goli i Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu iz Koprivnice.

Plan razvoja

Zasad nema plana povećavanja broja krava, osim podizanja i ujednačavanja genetskog potencijala vlastitim uzgojem junica. Do sada su u vlastitoj staji uzgojili krave s proizvodnjom od 6500 do 7000 litara. U planu je od ove godine svu mušku telad ostaviti u tovu, i to na preporuku savjetodavne službe.

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Povjerenstvo za dodjelu priznanja, na temelju Pravilnika o dodjeli priznanja raspisuje JAVNI NATJEČAJ kojim se prikupljaju prijedlozi za priznanja za izniman uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju u 2009. godini, i to u sljedećim kategorijama: životno djelo u poljoprivrednom savjetovanju (dodjeljuje se jedno priznanje),

• izvanredni stručni i organizacijski uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju (dodjeljuje

• se pet priznanja), doprinos u provedbi programa razvoja poljoprivrede i sela Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede,

• ribarstva i ruralnog razvoja (dodjeljuje se jedno priznanje), suradnju s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu (dodjeljuje se jedno priznanje).

• Prijedloge, s naznakom kategorije priznanja i pisanim obrazloženjem prijedloga, mogu uputiti svi korisnici savjetodavnih usluga HZPSS-a, svi zaposlenici HZPSS-a - vježbenici, viši stručni savjetnici, stručni savjetnici i suradnici, rukovoditelji županijskih područnih odjela službi, načelnici odjela i djelatnici u Uredu ravnatelja te pojedinci, udruge, zadruge, poslovni subjekti, državne i stručne institucije u poljoprivrednoj djelatnosti. Povjerenstvo za dodjelu priznanja za uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju sa zadovoljstvom će uvrstiti u razmatranje sve pisane prijedloge koji pristignu najkasnije do 26. ožujka 2010. godine na adresu:

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu Povjerenstvo za dodjelu priznanja PP 150, Fra Andrije Kačića Miošića 9/III, 10 000 ZAGREB Prijedlozi se mogu poslati i na faks 01/48 82 701, ili na e-mail naj.savjetnik@hzpss.hr

Mljekarski list 3/2010.

Lupina oslobađa fosfor iz tla

Lupine se mogu uzgajati u plodoredu poslije gotovo svakog usjeva, a u određenim uvjetima čak i u monokulturi, što se ipak ne preporučuje

Obrada tla za lupinu provodi se prema sustavu obrade tla za jarine. Vrijeme i broj oranja ovisi o predkulturi. Obrada završava dubokim jesenskim oranjem, koje se na težim tlima obavlja na dubinu 30 cm a na lakšima na manje od 30 cm. Tlo za sjetvu treba pravodobno i kvalitetno prirediti. Lupinu rano sijemo, čim nam vrijeme dopusti i tlo se dovoljno prosuši. Za uspješnu proizvodnju lupina za zrno treba osigurati od 30 do 40 kg/ha dušika (startno), od 80 do 200 kg

Lupine su odličan predusjev za većinu kultura, osobito za žitarice i okopavine, a prikladne su za interpolaciju između dviju kultura za zelenu krmu ili zelenu gnojidbu

fosfora i od 90 do 100 kg/ha kalija. Za proizvodnju zelene krme treba osigurati od 60 do 80 kg dušika (pola startno a drugu polovicu u prihrani). Lupine dobro reagiraju i na mikroelemente molibden, cink i bakar. Prije sjetve sjeme treba inokulirati bakterijama Rhizobium lupini, kako bi se povećala ﬁksacija atmosferskog dušika koji dobro razvijen usjev lupine veže oko 200 kg/ha, a u povoljnim uvjetima i više, čak i do 300 kg/ha.

Lupine se siju u proljeće, kada je tlo zagrijano između 4 i 5 °C . Za proizvodnju zelene krme, odnosno zelenu gnojidbu, mogu se sijati i kasnije, tijekom vegeta-

cije kao interpolirani usjev. Za proizvodnju zrna lupine se siju širokoredno (od 20 do 35 cm), a unutar reda na razmak od 10 do 12 cm. Za proizvodnju za zelenu krmu i zelenu gnojidbu sije se u guste redove na razmak od 15 do 20 cm. Količina sjemena po hektaru ovisi o vrsti, sorti, cilju proizvodnje, načinu uzgajanja, svojstvima tla, apsolutnoj masi i dr. Sije se najčešće između 40 i 50 klijavih zrna po m2 u proizvodnji zrna, a za zelenu krmu od 65 do 100 zrna po m2

Tehnologija proizvodnje

Lupina se za zelenu krmu može sijati i u smjesama s drugim kulturama, ali svaka kultura posebno. Dubina sjetve ovisi o tipu tla, pripremi i vrsti lupine. Sjeme bijele lupine sije se na dubinu od 4 do 6 cm, a plave i žute od 3 do 5 cm. U proizvodnji lupine nužna je minimalna njega. Pri širokorednoj sjetvi, herbicidima (Basagran 600) treba suzbijati korove i prema potrebi kultivirati. Ako se lupina koristi za proizvodnju zelene krme ili za siliranje, ne provode se zahvati njege ni zaštite. Lupina brzo raste, ima gusti sklop, pa se korovi slabo razvijaju. Za sjeme se žanje neposredno prije pune zriobe većine sjemena. Mahune pucaju pa se žetva mora pravodobno i brzo obaviti. Sjeme sadrži uvijek dosta vode, kao i zrno, pa ga prije uskladištenja treba dosušiti. Lupinu za zelenu krmu koristimo u vrijeme kad formira dovoljno vegetativne mase i to usklađujemo s drugim krmnim kulturama, osobito kukuruzom za silažu kako bismo miješanjem dobili bolju kakvoću silaže. Lupinu za zelenu gnojidbu puštamo da raste dok je mraz ne ofuri, odnosno do potkraj rujna ili početkom listopada, povaljamo je valjkom, suprotno od smjera valjanja potanjuramo i zaoremo.

Dr. sc. Darko Uher

Mljekarski list 3/2010.

Australski farmeri troše godišnje 600 milijuna dolara za fosforna gnojiva, a samo od 10 do 20% toga fosfora iskoriste biljke. Preostali fosfor ostaje čvrsto vezan u tlu, nedostupan za biljke. Prema proračunima znanstvenika, australsko tlo kao rezultat mnogogodišnje gnojidbe fosfornim gnojivima sadrži čvrsto vezanog fosfora vrijednog 10 bilijuna dolara.

Znanstvenici su otkrili da se taj biljci nedostupan fosfor može aktivirati pomo ć u organskih kiselina koje osloba đa korijen nekih biljaka, npr. bijele lupine ( Lupinus albus). Korijen te biljke, me đu ostalim, lu č i i limunsku kiselinu koja fosfor osloba đa od č estica gline ili drugih spojeva, npr. kalcijevih ili željeznih fosfata. Obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Hrvatskoj preporu č ujemo da lupinu uvrste u svoj plodored, ne samo da bi proizveli zrno ili krmu za stoku, vezali dušik iz zraka pomo ć u Rhizobium lupine, ve ć i da idu ć em usjevu žitarica omoguć e pristup do č vrsto vezanog fosfora iz tla.

Tablica 1. Prosje čni kemijski sastav zrna lupine

Kemijski sastav Lupina bijela, slatka (g/kg)

Vlaga 115

Pepeo 38

Sirove bjelančevine 327

Sirova mast 67

Sirova vlakna 115 NDV 163 KDV 123

338

3 Še ćer 70

NDV = Neutralna detergent vlakna (celuloza, hemiceluloza, lignin, netopljivi pepeo)

KDV = Kisela detergent vlakna (celuloza, lignin, pepeo)

NET = Nedušične ekstraktivne tvari

NOVI PROIZVOD ZA VEĆU PROIZVODNJU MLIJEKA

Sladoliq na razne načine povoljno djeluje na organizam preživača i dnevnu

proizvodnju mlijeka povećava za dvije litre po kravi

UŽupanji je 28. siječnja 2010. Sladorana Županja predstavila novi proizvod “Sladoliq”, koji spada u red tekućih krmiva na bazi melase. Nakon dvomjesečnog testiranja provedenog na mliječnim kravama, predstavio ga je dr. Stanislav Latos a održano je i predavanje na temu Suproizvodi industrije šećera u hranidbi krava prof. dr. Darka Grbeše s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Iskustva pokusa na farmi Popovac, pak, prenio je dr. Antonio Maltar, glavni nutricionist tvrtke Agrokor zadužen za hranidbu krava muzara. Sladoliq je proizvod namijenjen poboljšanju okusa krmiva. Korištenje takvih teku ć ih krmiva široko je prihva ć ena praksa u državama s razvijenim govedarstvom, a osobito krmiva na bazi melase zbog njihovih povoljnih utjecaja. Ovakva krmiva povoljno djeluju na organizam preživač a poboljšavaju ć i fermentaciju i uvjete fermentacije u buragu, najve ć oj želu č anoj komori, opskrbljuju ć i tako organizam energijom i bjelan č evinama te po-

ve ć avaju ć i sintezu bjelan č evina, što povoljno utječ e na sastav mlijeka. Proizvod se sastoji od najmanje 50% suhe tvari, 18% bjelan č evina, a ukupno sadrži 27% še ć era. Upotrebom 1 kg Sladoliqa pove ć ava se dnevna koli č ina mlijeka za 2 L, te masno ć a mlijeka za 1%, dok je servisno razdoblje skra ć eno.

Nakon prethodnog homogeniziranja proizvoda, preporuka stručnjaka je polijevati masovno krmivo Sladoliqom ili ga umiješati u isto krmivo prema navedenom doziranju:

u slučaju dvokratne hranidbe - po obroku 0,5 • litara (1 litra/životinji/danu),

• 0,4 litara (1,2-1,6 litra/životinji/danu)

u slučaju višekratne hranidbe - po obroku 0,3 -

• doza 0,2-0,3 kg na 100 kg tjelesne mase.

U slučaju drugih preživača dnevno preporučena

Uvođenju proizvoda na tržište prethodio je dvomjesečni pokus proveden u razdoblju od 22. listopada do 22. prosinca 2009. godine na mliječnim kravama na farmi u Popovcu, koja primjenjuje suvremene metode hranidbe.

PROIZVODNJA KRME

Iz Uredništva

Mljekarski list 3/2010.

Genski testiran rasplodni materijal

Danas genski testirani bikovi daju 70% pouzdanosti očekivanih podataka

AMr. sc. Ivanka Majić - Balić

nalizirajući korisne markere, znanstvenici su otkrili genetske mogućnosti bika za određena svojstva.

U siječnju 2009. CRI* (Cooperative Resources International) je na svojim “top ljestvicama” objavio bikove s rezultatima dobivenim genskim testiranjem, u istom rangu i s istom cijenom kao bikovi s rezultatima dobivenim na tradicionalan način. Znači, mladi bikovi dobili su rezultate bazirane na genskim markerima za određena svojstva. U kolovozu 2009. pojavile su se prve elitne kćeri koje su potvrdile rezultate dobivene genetskim predviđanjima.

Razmišljanja o genskim testiranjima “GENOMIC testovima” krenula su 2004., kad su istraživači sekvencionirali kravlji genom te je otkriveno 30 parova kromosoma. Kromosomi su građeni od DNA, a DNA od nukleotida ili baza kojih je tri bilijuna, kao što su As, Ts, Cs i Gs. Oni čine sekvence za izradu proteina, odnosno čine glavni “kalup” za život, odlučujući čimbenik fenotipa životinje. U 2007. razvijen je goveđi SNP50 BEAD CHIP (single nucleotide polymorphisme), čip koji u kromosomu otkriva 58.000 markera. Brojnim i opsežnim istraživanjima došlo se do 38.416 markera korisnih za genetička predviđanja. Analizirajući korisne

U ponudi Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. odnedavno se nalazi bik Shampoo - prvi u Hrvatskoj s rezultatima dobivenim genskim testiranjem

markere na biku, znanstvenici su otkrili genetske mogućnosti bika za određena svojstva. Do sada su mladi bikovi imali samo očekivanja na osnovi roditelja pa je pouzdanost očekivanja bila oko 35%, dok su mladi aktivni bikovi imali pouzdanost na kćerima u prosjeku 80%.

Danas genski testirani bikovi daju 70% pouzdanosti očekivanih podataka, odnosno, za novorođenu kravu sa 70%-tnom sigurnošću možemo predvidjeti kakva će biti - superiorna ili inferiorna. Na ovaj način skraćen je generacijski interval od tri godine, reduciraju se nasljedne greške - bolja identiﬁkacija nasljednih grešaka. GENOMIC je revolucionarni alat koji je zahvaljujući naprednim znanstvenim istraživanjima omogućio dostupnost ovih podataka s vrlo velikim postotkom pouzdanosti, a istraživanja se nastavljaju i očekuje se još veća pouzdanost podataka.

Bik Shampoo

Bik Shampoo, vrlo mladi bik, sa svega tri godine postao je izvanredno visoko rangirani “genomic” bik. Odlikuje ga vrhunsko podrijetlo od tri najjača bika HF pasmine na svijetu Shottle x O-Man x Rudolph. Vrhunski bik koji popravlja proteine, masti, somatske stanice, dugovječnost te prenosi iznimno dobro zdravlje, visinu i ljepotu. Ističe se iznimnom ljepotom (zvjezdani tip), te visokim TPI* + 2314 , te LNM* + $829 (TPI* - indeks nasljeđivanja proizvodnih osobina i tipa; LNM* - neto proﬁt koji će njegove kćeri ostvariti tijekom proizvodnog vijeka). Daje lakoću teljenja te izrazito popravlja proteine. Bik je dostupan u varijanti GEN Choice 75 kao seksirano sjeme sa 75 %-tnom sigurnošću jamstva željenoga ženskog spola.

Mljekarski list 3/2010.

Problemi i prava nesilica

Alternativni

Dr. sc. Kristina Matkovi ć

Alternativni sustavi držanja nesilica osmišljeni su kako bi uravnotežili zdravlje i dobrobit peradi s potrebama i održivošću proizvođača, potrošača, industrije i okoliša. Osiguravaju kokošima prostor za kretanje te mogućnost očitovanja ﬁziološkog ponašanja, a ujedno su prilagođeni kako bi se agresivne interakcije svele na najmanju mjeru. Istovremeno, ukupna produktivnost, kvaliteta zraka, radne potrebe, higijena, zdravlje radnika i cijena sustava moraju biti primjereni.

Pri uvođenju novih sustava držanja nužno je dobro upoznati načine upravljanja i postupanja jer najčešće uključuju i visoke rizike za proizvodnost, kvalitetu jaja i zdravlje nesilica.

EU propisi

Europski potrošači usvojili su napredan i proaktivan pristup glede dobrobiti životinja i sigurnosti hrane. Zahtijevajući speciﬁčne proi-

zvode, značajno utječu na uvođenje određenog načina proizvodnje. Regionalne upute o dobrobiti i legislativa, koja također utječe na javno mnijenje, povrh toga može odrediti koji je način uzgoja dopustiv i koji će osigurati prihvatljivu dobrobit i proizvodne rezultate pod ugovorenim uvjetima. Mogućnost različitih alternativnih sustava uzgoja ﬂeksibilnim proizvođačima osigurava biranje sustava koji najbolje uravnotežuje njihove radne ciljeve i potrebe sa zahtjevima tržišta i zakonskom regulativom. Europska inicijativa usvojila je više načina osiguravanja dobrobiti u uzgoju kokoši nesilica koji utječu na način uzgoja širom svijeta.

Godine 1999. trinaest od petnaest zemalja članica prihvatilo je direktivu (1999/74/EC) koja zabranjuje ulaganje u nove konvencionalne sustave nakon 2003. godine, a zabranjuje njihovo korištenje nakon 2012. godine.

Nizozemska je vodeća u Europi u borbi za održivu poljoprivredu i zaštitu okoliša, a ovaj napredni pri-

stup vidljiv je i u pogledu dobrobiti životinja. Čak i prije uvođenja EU direktiva (1999/74/EC), nizozemska vlada poticala je proizvođače da konvencionalne baterijske kavezne sustave zamijene u alternativne, kao što je uzgoj u volijerama, na dubokoj stelji i obogaćenim kavezima. Skraćivanje kljunova je također zabranjeno u Nizozemskoj od 2007. godine.

Njemačka kao izvorna članica EU-a izmijenila je Odredbu o dobrobiti farmski uzgajanih životinja 2002. godine i po novom zabranjuje držanje nesilica u kavezima nakon 2007. godine. U prijelaznom razdoblju svi moraju prije ći na obogaćene kaveze, zaključno sa 31. prosincem 2011. godine.

Hrvatska kao zemlja kandidat za ulazak u EU prilagođava svoje legislativu propisima EU-a, pa je tako na snazi Zakon o zaštiti životinja (N.N. 135/06), Zakon o veterinarstvu (N.N. 41/07, 155/08), kao i Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (N.N.

Mljekarski list 3/2010.

136/05, 101/07, 11/10). Pravilnikom se deﬁniraju obveze posjednika životinja i obveze ovlaštenog veterinara na farmi. Jedno poglavlje propisuje minimalne uvjete za zaštitu kokoši nesilica na farmi. Pravilnik navodi i alternativne sustave uzgoja.

Kako su Europljani stjecali iskustva u alternativnim sustavima uzgoja, brojne prednosti su postale vidljive. Proizvođači i istraživači su se složili da uvjeti tijekom uzgoja moraju biti što sličniji konvencionalnom načinu uzgoja. Srodnost peradi sa sustavom, lakoća prijelaza s jednog sustava u drugi, poticanje izražavanja prirodnog ponašanja i navika, dokazat će se u proizvodnji.

Kvaliteta zraka vrlo je važna u alternativnim sustavima uzgoja, a može biti poboljšana izbjegavanjem hranidbe u područjima sa

steljom. Debljinu stelje treba smanjivati kako bi se održavala što sušom. Pojilice i hranilice trebaju biti smještene blizu gnijezda kako perad ne bi bila opterećena hranjenjem i pojenjem. Produktivnost u alternativnim sustavima može također biti poboljšana usvajanjem strategija upravljanja. Pravilni vremenski razmaci hranjenja i ujednačena raspodjela hrane u štali umanjuje agresivnost i čini jato ujednačenim. Povećanje nasteljenih površina pobudit će nagon za čeprkanjem i preokupirati ih za bavljenje sa slamom te će neizravno kljucati vapnenac i time smanjiti pojavu kljucanja perja i kanibalizam.

Postupci istraživanja su potrebni kako bi se alternativni sustavi nastavili poboljšavati. Ve će spoznaje o ponašanju peradi rezultirat će napretkom u oblikovanju sustava i

Ravnoteža između dobrobiti i uspješne proizvodnje može biti izuzetna nagrada

planiranju, te će biti unaprijeđena upotreba kapaciteta što će utjecati na proizvodnu učinkovitost. Genetska istraživanja mogu pomoći osigurati prikladne nesilice koje se tiho glasaju, nisu agresivne i ne teže kljucanju perja, a proizvodno su dobre. Razvoj slobodnog držanja i vanjskih sustava unaprijedit će dobrobit te istovremeno osigurati kvalitetna jaja. Traženje pogodnog alternativnog sustava sigurno će zahtijevati vremena i prakse, ali će svakako bolje povezati potrebe peradi, proizvođača, industrije i okoliša.

Mljekarski list 3/2010.

Tržište mesa i mliječnih proizvoda

Kako na hrvatskom tržištu otkupna cijena mlijeka ovisi o cijenama mlijeka u EU, tijekom veljače i ožujka osnovna cijena za obračun će porasti

Krešimir

Jakuš, dipl. ing., TISUP

Sobzirom na trenutnu nestabilnu situaciju na tržištu mlijeka, Upravni odbor u Bruxellesu 4. veljače 2010. odlučio je i ove godine od 1. ožujka dodjeljivati potporu za privatno skladištenje maslaca. Potpora za maslac iznosit će 18,31 euro/toni za ﬁksne troškove skladištenja i 0,34 eura/toni po danu ugovorenog skladištenja. Maksimalno trajanje skladištenja uz potpore skraćeno je sa 227 dana u 2009., na 210 dana u 2010. Time je, može se zaključiti, trajanje potpora “privatnom skladištenju maslaca 2009.” do 28. veljače

Tablica 1. Prosječne otkupne cijene mlijeka u EU za stvarnu ostvarenu kakvoću mliječne masti i proteina

30,0929,30102,788,366,798,4

Francuska 28,7529,1298,785,577,994,3 Irska 27,4928,6396,081,563,694,5 Italija 30,4330,36100,285,080,195,1 Cipar 51,3551,15100,4100,6118,0124,9 Latvija 24,1121,87110,2102,271,2100,4

25,7325,23102,0107,170,1

Mljekarski list 3/2010.

2010. godine produženo i na cijelu 2010. Tijekom studenoga i prosinca 2009. bilježimo rast otkupnih cijena sirovog mlijeka (stvarne kakvoće) na europskom tržištu. U prosincu 2009. cijene sirovog mlijeka bile su 16 posto više u odnosu na lipanjske iste godine, kada smo bilježili najniže cijene mlijeka u posljednje četiri godine. Prosječna otkupna, proizvođačka cijena sirovog mlijeka na razini EU-25 u prosincu je iznosila 28,91 euro/100 kg, što je u odnosu na 2008. godinu 10 posto niže, a u odnosu na 2007. godinu za rekordnih 25 posto. Kako na hrvatskom tržištu otkupna cijena mlijeka ovisi o cijenama mlijeka u EU, tijekom veljače i ožujka osnovna cijena za obračun cijene mlijeka porast će, što će “mljekarima" zasigurno pomoći u ovom teškom razdoblju.

Tržište stoke

U prva dva mjeseca ove godine na domaćem tržištu nastavljen je padajući trend cijena žive junadi koji pratimo od 22. tjedna prošle godine do sada. Prosječna otkupna cijena muške junadi simentalske pasmine u tjednu do 14. veljače o.g. iznosila je 11,15 kn/kg, što je u odnosu na cijene s kraja siječnja niže dodatnih 2,28 posto, a u odnosu na prošlu godinu 27,64 posto. Ovogodišnje siječanjske cijene niže su u odnosu na lanjske 24 posto, a u odnosu na 2008. godinu 7 posto. Tijekom 2008. i u prvih osam mjeseci 2009. na domaćem tržištu su zabilježene najviše otkupne cijene junadi u posljednjih deset godina. Takvo stanje bilo je zadovoljavajuće za tovljače, uz vrlo povoljne cijene junadi i država je poticajnim sredstvima činila ovu proizvodnju isplativijom. No, kako su se od sredine ove godine prilike na tržištu promijenile, potražnja se smanjivala a i cijene su pratile taj trend, tovljači su sve više nezadovoljni. Trenutno stanje na tržištu, a koje karakteriziraju vrlo niske otkupne cijene i loša potražnja, dovelo je do velikih problema kod tovljača. Otkupne cijene muške simentalske junadi na stočnim sajmovima i otkupnim mjestima najčešće su tijekom veljače bile od 10,50

Tablica 2. Otkupne cijene žive stoke na tržištu RH

PREGLED TRŽIŠTA

U prosincu 2009. godine cijene sirovog mlijeka bile su 16 posto više u odnosu na lipanjske cijene iste godine, kada smo bilježili najniže cijene mlijeka u posljednje četiri godine

do 12 kn/kg, ovisno o trenutnoj ponudi i potražnji te kakvoći, i gotovo su najniže cijene u posljednjih deset godina.

Na europskom tržištu od početka ove godine bilježimo blagi rastući trend otkupnih cijena junećih trupova R3 klase. Prosje čna otkupna cijena june ćih trupova R3 klase na razini EU-27 u 6. tjednu o.g. iznosila je 329,55 eura/100 kg, što je 2 posto niže nego lani. Najniže cijene zabilježene su u Belgiji - 264,61 eura/100 kg, dok su najviše cijene bile u Grčkoj - 246,77 eura/100 kg. Hrvatske cijene june ćih trupova koje su preračunate iz cijena žive vage muške simentalske junadi (261,54 eura/100 kg) niže su u odnosu na europski prosjek 20,63 posto i najniže su u EU.

Cijene niže nego lani

Otkupne cijene simentalske teladi u veljači ove godine bile su niže nego proteklih nekoliko godina u navedenom razdoblju. Prosje č na otkupna cijena simentalske teladi u veljači iznosila je 22,14 kn/kg i 15,27 posto je niža u odnosu na lanjske cijene. Ovogodišnje sije č anjske cijene simentalske teladi niže su u odnosu na prošlogodišnje 15 posto. U kontinentalnom dijelu Hrvatske cijena teladi bila je uglavnom od 20 do 24 kn/kg, ovisno o kakvoći te trenutnom odnosu ponude i potražnje. Prosje č na otkupna cijena krava za klanje u 6. tjednu o.g. iznosila je 6,41 kn/kg. Cijene krava za klanje uglavnom su bile od 4 do 5 kn/kg za starije krave, te od 6 do 8 kn/kg za mlađe kvalitetnije krave za klanje. U ožujku oč ekujemo stagnaciju ili blagi pad cijena krava za klanje.

KALENDAR RADOVA

Ožujak

Dr. sc. Darko Uher

Nastavlja se prihrana ozimih usjeva duši čnim ili kompleksnim mineralnim gnojivima. Ožujak je mjesec intenzivnih priprema i sjetve jarih kultura - pšenice, zobi, raži i je č ma. Sredinom mjeseca po č inje sjetva še ć erne repe, pa jare grahorice, jaroga sto č noga graška, jare uljane repice i sto č nih repa. Rana sjetva tih jarina ne smije uslijediti u travnju jer bitno smanjuje prinos. Nabavljaju se sjeme i zaštitna sredstva za kulture koje se siju u travnju i svibnju. Uzimaju se uzorci za kemijsku analizu tla i za potrebe proljetne sjetve.

Sjetva jarih smjesa mahunarki i žitarica

Ove smjese treba sijati što je mogu ć e ranije (potkraj veljač e, poč etkom ožujka), kako bi imale dovoljno vremena za vegetativni rast i razvoj. U ranijim rokovima sjetve (veljač a) mogu se koristiti jare mahunarke, i to grahorica sorte Jaga i Ebena, a od graška kultivar Poneka. Što je kasnija sjetva, jare smjese daju niže urode a vrijeme korištenja za zelenu krmu je krać e. Koli čina sjemena za sjetvu ovi-

Sastav smjese

Mljekarski list 3/2010.

si o namjeni i načinu korištenja, a iznosi 100 klijavih zrna na m2, što ovisi o masi 1000 zrna a iznosi 5060 kg/ha sjemena grahorice. Ako je smjesa namijenjena za silažu pove ć an je udio žitarica, a ako je za zelenu krmu ili sijeno, tada je pove ć an udio grahorice. Udio žitarica ovisi o načinu korištenja, cilju proizvodnje, roku sjetve i vremenu skidanja, a kreć e se od 150 do 300 zrna m2 ili od 70 do 120 kg/ ha sjemena pšenice i je čma, a zobi od 60 do 100 (120) kg/ha. Grašak ima krupnije sjeme, naročito jare sorte, pa je stoga i masa sjemena potrebna za sjetvu viša nego u grahorice. Sije se od 100 do 120 zrna na m2. Dubina sjetve ovisi o tipu tla, vlazi i pripremi, a kre ć e se od 4 do 6 cm za grašak i grahoricu, a od 3 do 4 cm za žitarice.

Količina sjemena zrna/m2kg/hakg/kj

1.jara grahorica10050-6030-35

+ jari je čam20070-8540-50

2.jara grahorica10050-6030-35

+ jara zob20052-7030-40

3.jara grahorica10050-60 30-35

+ jari je čam (zob) 100 35-42 20-25

+ westerwoldski ljulj - 12-15 7-9 + perzijska djetelina - 5-6 3-3,5

Tablica 1. Rane jare smjese: sjetva kraj veljače/početak ožujka

Mljekarski list 3/2010.

Anđelka Pejaković , dip. ing.

Savez udruga malih sirara Republike Hrvatske “SirCro”, uz pomoć Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, organizirao je 17. i 18. prosinca 2009. Savjetovanje malih sirara “SirCro”. Održano je u Zagrebu, u hotelu Internationalu, a pokrovitelj skupa bio je Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba

Savjetovanje malih sirara okupilo je više od 90 proizvođača sira na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, članova županijskih udruga malih sirara i stručnjaka. Savez udruga malih sirara RH “SirCro” okuplja 15 županijskih udruga malih sirara, i to: Udrugu proizvo-

Savjetovanje malih sirara

Proizvođačima sira predstavljene su različite teme vezane uz kvalitetu i preradu mlijeka u sir

đača sira Grada Bjelovara “KVARGL”, Udrugu malih sirara Zagrebačke županije “SIREK”, Udrugu malih sirara Karlovačke županije “KORNI”, Udrugu malih sirara Zadarske županije “MAJA”, Udrugu malih sirara Koprivničko-križevačke županije “PRGICA”, Udrugu malih sirara Me đimurske županije “TURUŠ”, Udrugu malih sirara Šibensko-kninske županije “MIŠINAC”, Udrugu malih sirara Ličko-senjske županije “LIČKI ŠKRIPAVAC”, Udrugu malih sirara Sisačko-moslavačke županije “PREVELAC”, Udrugu proizvođača sira i mliječnih prerađevina Bjelovarsko-bilogorske županije “BIL-SIR”, Udrugu malih sirara Osje čko baranjske županije “SIROS”, Udrugu sirara Virovitičko-podravske županije “LIPA”,

Članovi novoosnovane Udruge malih sirara Krapinsko-zagorske županije “ZAGORSKI SIR”

Udrugu malih sirara Grada Zagreba “ZG SIREK”, Udrugu malih sirara Virovitičko-podravske županije “KUMICE”, i Udrugu malih sirara Krapinsko-zagorske županije “ZAGORSKI SIR”.

Vodič dobre higijenske prakse

Na savjetovanju je promoviran Vodič dobre higijenske prakse za proizvodnju mliječnih proizvoda na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, koji su predstavili autori Višnja Magdić, dipl. ing., i Anđelka Pejaković, dipl. ing., članice Radne grupe za sirarstvo HZPSS-a i tajnice Saveza “SirCro”. Osim njih, autori vodiča su i doc. dr. sc. Samir Kalit sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i stručni suradnik saveza, te Predrag Janeš, bacc. ing. agr., stručni suradnik HZPSS-a. Vodič je dokument odnosno priručnik koji proizvođačima sira i drugih mliječnih proizvoda na OPG-u pomaže postići sukladnost s propisima na području higijene. Služi kao osnova za izrađivanje vlastitih sustava za svladavanje rizika u procesu proizvodnje mliječnih proizvoda, i to temeljenih na principima HACCP-a.

Trenutno se nalazi na procjeni u Upravi za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nakon pozitivne procjene Vodič će se moći koristiti kao osnova za uvođenje sustava samokontrole u sve obiteljske mini-

Mljekarski list 3/2010.

sirane. Osim Vodiča, predstavljene su i stručne teme:

Kvaliteta mlijeka za preradu na •

OPG-u - Vlasta Ranogajec, dipl. ing. (Ured za poljoprivredu Grada Zagreba)

Strojna mužnja i ispravnost • muznih uređaja - doc. dr. sc. Alen Džidić (Agronomski fakultet)

Problematika mastitisa - dr. vet. • med. Danko Dežđek (Hrvatski veterinarski institut)

Utjecaj pojedinih tehnoloških • koraka na kvalitetu sira i pojavu pogrešaka u proizvodnji svježih i mekih te polutvrdih i tvrdih sireva - doc. dr. sc. Samir Kalit (Agronomski fakultet)

Porezni sustav u poljoprivredi i • obveze OPG-a - Robert Črep, dipl. ing. (HZPSS)

Problematiku sanitarnih uvjeta proizvodnje, prevoženja i prodaje mliječnih proizvoda pojasni-

Prof. dr. sc. Vlatko Rupić

U tehnološkim procesima stočarske proizvodnje bolesti životinja čine velike probleme i štete. Uzgajivači životinja moraju prepoznati i otkriti bolesnu životinju u svojem uzgoju. Ako to ne umi-

la je voditeljica Odsjeka za hranu

Grada Zagreba sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva mr.sc. Marija Čelić, i to kratkim uvodom i odgovaranjem na postavljena pitanja. A na pitanja o označavanju i deklariranju proizvoda odgovarao je dr. sc. Ivan Kecko, gospodarski inspektor Državnog inspektorata RH. Sva pitanja i odgovori zabilježeni su u zapisnik savjetovanja i na upit ih mogu dobiti svi zainteresirani. Ostale prezentacije nalaze se u Zborniku predavanja.

Prvog dana savjetovanja, tijekom pauze, u hotelskom predvorju priređena je izložba s kušanjem sireva svih udruga članica saveza, a u na kraju prvog dana za sve sudionike organizirano je zajedničko druženje uz svečanu večeru.

Osim toga, održana je i 2. redovna godišnja Skupština Saveza udruga malih sirara RH “SirCro”. Raspravljalo se najviše o organiza-

Na Skupštini

Saveza raspravljalo se o organizaciji

ocjenjivanja sireva i o uvođenju Vodiča dobre higijenske prakse u minisirane

ciji ocjenjivanja sireva i o uvođenju Vodiča dobre higijenske prakse u mini-sirane članova. Dogovoreno je da se rasprava na te teme nastavi i na sastanku Upravnog odbora saveza potkraj siječnja. Sudionici savjetovanja dobili su potvrde o sudjelovanju, a sponzorima su dodijeljene zahvalnice za sponzorstvo. Prošlogodišnjim sudionicima ocjenjivanja sira od strane potrošača na Tomislavcu, koje je bilo organizirano u sklopu Dana malih sirara, podijeljena su priznanja, a za prva tri osvojena mjesta i prigodne nagrade.

Zarazne i parazitske bolesti

ju, ne bi se smjeli profesionalno baviti stočarskom proizvodnjom jer će veoma brzo izgubiti veliki broj životinja, dapače i cijeli uzgoj. Katkad je bolesnu životinju lako prepoznati, ali u većini slučajeva to nije moguće bez poznavanja metoda i načina otkrivanja bolesti.

Udžbenik obuhvać a bolesti razli čitih konvencionalnih vrsta domaćih životinja - goveda, konja, ovaca, koza, svinja, pasa, mač aka, kuni ć a i peradi i namijenjen je uzgajivačima životinja te studentima agronomije i diplomiranim stru č njacima kojima su životinje glavno struč no i znanstveno zanimanje. Za pisa-

nje udžbenika korištena je sva dostupna domaća i strana literatura, pretežno nove publikacije, tako da je na jednom mjestu moguće pronaći nove podatke o etiologijama, dijagnostici, liječenju i preventivi prikazanih zaraznih i parazitskih bolesti životinja. Prikazano područje razumljivo je napisano i bit će od velike koristi svima koji se bave stočarskom proizvodnjom.

Cijena knjige iznosi 250,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, Ilica 31/3, tel.: 01/4833349; e-mail: hmu@hmu.hr; www.hmu.hr.

Mljekarski list 3/2010.

stručnog odbora

Središnjeg saveza hrvatskih uzgajivača

simentalskog goveda

Josip Crnč ić , bacc. ing. polj., HPA

UVrbovcu, u prostorijama Središnjeg saveza hrvatskih uzgajivača simentalskoga goveda, 18. siječnja održan je prvi sastanak stručnog odbora HUSIM-a. Na sastanku su bili članovi odbora: Dalibor Janda, dipl. ing., Zdenko Ivkić, dipl. ing, Damir Pejaković, dipl. ing, mr. sc Miroslav Kovač, Slavko Jambrišak, ing., Igor Mihaljević, Antonio Orak, dr. vet. med., Vladimir Nazansky, dr. vet. med, Josip Crnčić, bacc. ing. polj., te gosti predsjednik HUSIM-a Josip Burek, Davor Pašalić, dr. vet. med., dr. sc. Pero Božić i Snježana Dončević

Glavna tema sastanka bilo je stanje uzgoja simentalca u Hrvatskoj i problemi vezani uz organizaciju i funkcioniranje uzgojnih udruga i središnjeg saveza. Na sastanku je zaključeno da će stručni odbor organizirati tematske radionice na kojima će osim članova stručnog odbora sudjelovati i članovi upravnog i nadzornog odbora HUSIM-a, te nekolicina uzgajivača koji se više bave problematikom uzgoja. Prva radionica će se održati u Gudovcu 9. veljače u prostorijama HPA, a tema radionice bit će detektiranje ključnih problema u uzgoju simentalca, ali i njihovo rješavanje kroz djelovanje saveza prema svim sudionicima uzgoja.

Održana radionica u organizaciji

Središnjeg saveza

hrvatskih uzgajivača

simentalskoga goveda

Josip Crnč ić , bacc. ing. polj., HPA

UGudovcu je u organizaciji HUSIM-a i HPA, u maloj sajamskoj dvorani, 18. siječnja održana radionica na temu “Deﬁniranje problema u uzgoju simentalskoga goveda, s naglaskom na govedarstvo općenito”. Radionici su prisustvovali članovi upravnog odbora, nadzornog odbora i stručnog odbora HUSIM-a, djelatnici HPA, djelatnici HZPSS-a, te predstavnici Centra za umjetno osjemenjivanje Varaždin i Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske Križevci. Radionicu je nakratko posjetio i predsjednik Europskoga i Češkog saveza uzgajivača simentalskoga goveda Josef Kučera.

Moderator radionice bio je mr. sc. Miroslav Kovač, kojemu su asistirali Damir Pejaković, dipl. ing., i Josip Crnči ć, bacc. ing. polj. Radionica je bila podijeljena u dva dijela, a metoda rada “Dijagnosti čko anketiranje i intervencijsko planiranje”. Svi sudionici radionice složili su se da je takav tip radionica koristan za uzgajivač e, pa se nadaju da ć e u tijeku godine biti organizirano još nekoliko slič nih radionica.

Mljekarski list 3/2010.

Održana godišnja skupština Udruge uzgajivača

holstein goveda Koprivničkokriževačke županije

Željko Picig, bacc. ing. agr., HPA

USvetom Ivanu Žabnom 27. siječnja održana je godišnja skupština Udruge uzgajivača holstein goveda Koprivničko-križevačke županije. Skupštini se obratio načelnik općine Sveti Ivan Žabno Vladimir Oguman i nadkontrolor u Odjelu županijskih ureda u HPA Zorica Đuričić. Organizacijski, oko pripreme skupštine pomogli su voditelj programa razvoja Središnjeg holstein saveza u HPA Željko Picig, koji je i prezentirao aktivnosti Središnjeg saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda u 2009. godini i aktivnosti za 2010., te Snježana Dončević. Predsjednik udruge Dragutin Piškorić iznio je rad udruge u prošloj godini i predstavio aktivnosti koje će uslijediti u ovoj godini. Na kraju skupštine prof. dr. sc. Goran Bačić održao je predavanje na temu Liječenje mastitisa.

Godišnja

IZ UDRUGA

skupština Udruge uzgajivača

holstein goveda Ličkosenjske, Primorskogoranske i Istarske županije

Željko Picig, bacc. ing. agr, HPA

UGospiću je 16. veljače održana godišnja skupština Udruge uzgajivača holstein goveda Ličko-senjske, Primorsko-goranske i Istarske županije. Skupštini su bili nazočni pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Ličko-senjske županije Ana Rukavina-Stilinović, djelatnica Upravnog odjela za gospodarstvo Ličko-senjske županije Snježana Došen, pročelnik županijskog ureda u Gospiću u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji Davor Korečić, referentica na Odjelu za podršku razvoja uzgojnih udruženja u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji Snježana Dončević, te voditelj programa razvoja Središnjeg holstein saveza u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji Željko Picig. Sve nazočne pozdravio je Ž. Picig, predstavivši novi odjel u HPA i način na koji HPA pomaže Središnjem savezu udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda, ali i županijskim udrugama uzgajivača holstein goveda. Predsjednik udruge Ivan Matasić iznio je aktivnosti udruge u prošloj godini i predstavio plan aktivnosti za ovu godinu. Na kraju svog izlaganja osobito je istaknuo odličnu suradnju i pomoć koju HPA pruža Udruzi uzgajivača holstein goveda Ličko-senjske, Primorskogoranske i Istarske županije.

Mljekarski list 3/2010.

Izračun otkupne cijene mlijeka za mjesec veljaču 2010.

godine

Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, između predstavnika proizvođača mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava ukupnu prosječnu cijenu mlijeka za promatrano razdoblje, a izračunata cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja mliječne masti od 4,2% i sadržaja bjelančevina od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava i novčanu vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice bjelančevina. Otkupna cijena mlijeka utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izraženo u eurima, te podataka o prosječnom srednjem tečaju eura za iste mjesece.

Ukupna prosječna cijena mlijeka za veljaču 2010. (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjelančevina)

Na temelju izračunate vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjel.) izračunava se vrijednost masne jedinice i jedinice bjelančevina.

Tablica 1. Izračun vrijednosti masne jedinice (vMj) i jedinice bjelančevina (vBj)

UPCM = Ukupna prosječna cijena mlijeka na bazi 4,2% mlije čne masti i 3,4% bjelančevina

vMj = vrijednost masne jedinice (45% udjela u UPCM)

vBj = vrijednost proteinske jedinice (55% udjela u UPCM)

Tablica 2. Vrijednosti otkupne cijene mlijeka za veljaču 2010. godine

Ravnatelj: Mr. sc. Zdravko Barać , dipl. ing. agr.

Cijenjeni proizvođači mlijeka,

suvremena hranidba životinja i moderno stočarstvo predstavljaju nove zahtjeve u skladu s višim standardima kvalitete, zaštitom okoliša te prije svega zdravom prehranom ljudi i domaćih životinja. Uzimajući u obzir sve to, u aktualnim teškim ekonomskim uvjetima koji nam nameću stalnu potrebu snižavanja troškova hranidbe uz zadržavanje optimalnih proizvodnih rezultata, iz našega proizvodnog asortimana posebno izdvajamo

CJENOVNO POVOLJNE potpune i dopunske smjese BIOdar:

GKM-3-19% CLASSIC cjenovno povoljna smjesa za hranidbu mliječnih krava kod uravnoteženoga osnovnog obroka

KM-2–22% - peletirana NOVO U ASORTIMANU – za ekonomičan način hranidbe visokomliječnih krava u intenzivnoj proizvodnji

Narudžbe 042/399-704

Telefax: 042/ 399-777 Komercijala 042/399-770

Tel.: 042/399-082

GJKM-Do-32% CLASSIC NOVO U ASORTIMANU – dopunska smjesa (superkoncentrat) s 32% bjelančevina – najjeftinije rješenje za jednostavnu izradu smjese od vlastitog kukuruza

Sve smjese proizvedene su iz sirovina isključivo biljnog podrijetla provjerene kvalitete.

U paleti proizvoda BIOdar nalazi se i široka paleta dobro poznatih potpunih i dopunskih krmnih smjesa proizvedenih na bazi vlastitih receptura potvrđenih u praksi kod mnogobrojnih proizvođača mlijeka.

KM-2-22% za visokomliječne krave u varijantama INTENZIV i PLUS

AKTUALNO Smjese za jarad i janjad, peletirane

GKM-2-19% MAXI za hranidbu mliječnih krava kod uravnoteženoga osnovnog obroka

KZ-kz-16% i OO-15% peletirane potpune smjese za hranidbu koza i ovaca u laktaciji

Superkoncentrati GJ-Do-30% za junad (bez ureje) te za mliječne krave

GJKM-Do-32%, GJKM-Do-35% i GJKM-Do-35% TOP (s by pass bjelančevinama, zaštićenom masnoćom i živom kulturom kvasaca)

KZ-kz-20% INTENZIV NOVO – peletirana smjesa za visokomliječne koze u vrhu laktacije

Termički obrađene potpune krmne smjese dostupne su u ekspandiranom i/ili peletiranom obliku.

Ekspandirana smjesa proizvodimo prvi i jedini u Hrvatskoj!

Prednosti i specifičnosti:

– više energije zbog želatinizacije škroba – bolja ješnost

Za proizvođače koji se odluče za smjesu u rinfuzi osigurali smo SILOSE na korištenje Detaljnije informacije zatražite kod svojeg referenta iz Sektora za otkup mlijeka. Proizvođači mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravno u komercijalu Tvornice stočne hrane BIOdar

Briga za hranidbu životinja briga je za zdravlje ljudi