TEMA BROJA Ulazak poljoprivrednika u sustav oporezivanja
EKONOMIKA PROIZVODNJE
Regulativa o tržištu poljoprivrednih proizvoda
AKTUALNO
Skupština HMU i proslava 60. obljetnice
TEHNOLOGIJA UZGOJA Intenzitet i jačina ispaše
Uovom broju Mljekarskog lista donosimo za naše stočare i proizvođače mlijeka nekoliko važnih informacija. Stoga ne propustite pročitati članak o ulasku poljoprivrednika u sustav oporezivanja te kako ostvariti značajna sredstva iz EU fondova. Naviknuti na izdašne nacionalne potpore, potencijalni korisnici IPARD-a vrlo često već u samom početku odustaju, smatrajući da je ispunjavanje uvjeta koji se od njih traže prezahtjevno i nemoguće. O ovoj temi bilo je riječi i na Sljemenu u sklopu Škole praktične nastave, a u suradnji s Agencijom za plaćanje u poljoprivredi. Smatramo korisnim iznositi pozitivne primjere prijavljenih, kao poticaj onim neodlučnima koji mogu udovoljiti traženim uvjetima i na dobrom su putu ka ostvarenju sna o izgradnji farme prema propisima, koji se od njih traže.
Prenosimo vam i djelić svečanosti iz satiričkog kazališta Kerempuh, gdje je obilježena 60. obljetnica Hrvatske mljekarske udruge. Održana je i Godišnja skupština Udruge, a Zlatnim rogom i Plaketom nagrađeni su i najuspješniji proizvođači mlijeka Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Uz mnogo zanimljivih stručnih priloga, posjetili smo i mliječno gospodarstvo koje godinama “ratuje” s kompliciranom i zahtjevnom birokracijom, a koje unatoč svemu želi ostati u ovoj proizvodnji. Od srca im želimo da u svom naumu i uspiju...
Vaša urednica Vera Volarić
Uspješna proizvodnja mlijeka u Gradu Zagrebu
TEMA BROJA
Ulazak poljoprivrednika u sustav oporezivanja..................... 2
EKONOMIKA PROIZVODNJE
Ekonomski pogled u budućnost proizvodnje mlijeka ........................ 6
Regulativa o tržištu poljoprivrednih proizvoda .......... 10
AKTUALNO
Ulaganje u sektor mljekarstva i govedarstva .................................. 12 Hrvatska mljekarska udruga60 godina u službi hrvatskog mljekarstva..................................... 16
Poljoprivreda i proizvodnja biogoriva ................ 36 Podnošenje zahtjeva za izravna plaćanja...................... 46
REPORTAŽA
Zlatni rog za zlatne ljude na zlatnoj farmi u srcu Hrvatske ..... 17
mlijeko na vlastitoj farmi?
22
NAJUZORNIJE GOSPODARSTVO GRADA ZAGREBA
Urednički odbor:
mr. sc. Zdravko Barać
dr. sc. Petar Bosnić
mr. sc. Ana Dakić
prof. dr. sc. Zoran Grgić
Zdenko Ivkić, dipl. ing.
dr. sc. Ivan Jakopović
Janja Jozanović, dipl. oec.
mr. sc. Goran Kiš
mr. sc. Natalija Knežević
dr. sc. Miljenko Konjačić
dr. sc. Antun Kostelić
mr. sc. Srećko Ladišić
dr. sc. Kristina Matković
prof. dr. sc. Boro Mioč
Zdenko Močnik, ing.
Davor Pašalić, dr. vet. med.
Zoran Radan, dr. vet. med. doc. dr. sc. Igor Štoković doc. dr. sc. Darko Uher
Glavna i odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing.
Izvršni urednik: Zoran Bašić, dipl. ing.
Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju donesenim u NN 83/09., s izmjenama i dopunama u NN 153/09. i NN 60/10., obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja predaju Zahtjev za poticaj od 1. siječnja 2011. godine veći od 24.000,00 kuna dužna su uza zahtjev priložiti i dokaz o prijavi u račune poreznih obveznika.
U račune poreznih obveznika (RPO) dužan je prijaviti se nositelj Obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva (OPG) koji predaje Zahtjev za poticaj u iznosu većem od 24.000,00 kuna. Osim priho -
Prijavom u račune poreznih obveznika (RPO), nositelj OPG-a postaje porezni obveznik sa svim obvezama prema državi kao i svaka druga fizička osoba koja je registrirala gospodarsku djelatnost Mljekarski
da od poticaja, OPG može imati i prihode na žiroračun od prodaje proizvedenih poljoprivrednih proizvoda ili usluga (npr. košnje trave), ovisno kojom se poljoprivrednom proizvodnjom OPG bavi. Ako su ovi prihodi manji od 85.000,00 kuna ne predstavljaju obvezu prijave u RPO.
Prijavom u RPO, nositelj OPG-a postaje porezni obveznik sa svim obvezama prema državi kao i svaka druga fizička osoba koja je registrirala gospodarsku djelatnost, npr. obrt, dakle obvezan je plaćati porez na ostvareni dohodak na kraju obračunskog razdoblja. Osim toga, dužan je plaćati i obvezne doprinose odnosno doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Prijavu u RPO, OPG treba obaviti do 15. siječnja tekuće godine za tu godinu.
Koji način oporezivanja izabrati?
Ovisno o veličini OPG-a, poticaju koje ono prima, planovima o budućem poslovanju, visini prihoda koji ostvaruje u jednoj poslovnoj godini, a poslovna godina računa se od 1. siječnja pa do 31. prosinca, OPG treba donijeti od-
luku o načinu oporezivanja. Ako je riječ o OPG-u s godišnjim prihodom otprilike do 85.000,00 kuna, a u ukupne prihode ubrajaju se svi primici na žiroračun od poticaja, prodaje roba ili usluga (ističemo na žiroračun, jer se poticaji više neće isplaćivati na tekuće račune niti štedne knjižice kako je to do sada bilo moguće, već isključivo na poslovne žiroračune), tada je to “mali OPG” i može izabrati dva načina oporezivanja, i to: porez na dohodak kao razlika između primitaka i izdataka na osnovi podataka iz poslovnih knjiga te paušalno oporezivanje.
Porez na dohodak
OPG koji se odluči za ovakav način oporezivanja dužan je voditi poslovne knjige, utvrđivati rezultat poslovanja - dohodak/gubitak prema iskazanim primicima/izdacima u poreznom razdoblju, sukladno načelu blagajne, što znači da u primitke ulazi sve ono što je naplaćeno u poreznom razdoblju, dakle primljeno na žiroračun u razdoblju od 1. siječnja pa do 31. prosinca, a u izdatke sve ono što je plaćeno u istom razdoblju i odnosi se na djelatnost poljoprivrede, a
ne odnosi se na kupnju dugotrajne imovine jer za to postoje određeni zakonski propisi koji ne dopuštaju da se u izdatke knjiži kupnja dugotrajne imovine, već samo njihova otpisana vrijednost. Ovakav način oporezivanja za “mali OPG” je nepovoljan, s obzirom na to da iziskuje troškove u smislu računovođe, koji će na temelju zakonskih propisa ažurno evidentirati poslovne promjene, obračunati amortizaciju, izrađivati porezne prijave na kraju godine, davati porezne savjete i, dakako, mjesečno naplaćivati svoju uslugu.
Mjesečni predujam poreza na dohodak ovakvom poreznom obvezniku određuje se nakon predaje prve porezne prijave, što znači da prve godine nije obveznik plaćanja poreza na dohodak. Predujam poreza na dohodak određuje nadležna ispostava Porezne uprave prema mjestu stanovanja poreznog obveznika, donošenjem rješenja, a na temelju ostvarenog dohotka koji je prijavio u svojoj poreznoj prijavi nakon prve godine poslovanja. Ukoliko je ovaj predujam prema procjeni poreznog obveznika previsok a primici u drugoj godini poslovanja znatno niži
Obveznik PDV-a je ono obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) koje ostvari primitke veće od 85.000,00 kuna u jednoj poslovnoj godini
od prethodne godine, porezni obveznik može podnijeti zahtjev za smanjenjem predujma poreza na dohodak, i to na temelju izvatka iz svojih poslovnih knjiga iz kojih dokazuje smanjeni dohodak u odnosu na doneseno rješenje. Izlazak iz sustava oporezivanja moguć je samo brisanjem OPG-a iz registra poljoprivrednih proizvođača, jer se to smatra prekidom obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
Paušalno oporezivanje
“Mali OPG” može izabrati paušalni način oporezivanja, ako je SAM prijavljen kao nositelj OPGa, dakle nije u supoduzetništvu s još nekim od članova kućanstva. Ovo je najpovoljniji način oporezivanja za male OPG, a znači da nema troškova oko vođenja poslovnih knjiga, jer ovakav porezni obveznik nije dužan niti ne može
Paušalno oporezivanje je najpovoljniji način oporezivanja za male OPG, a znači da nema troškova oko vođenja poslovnih knjiga, jer ovakav porezni obveznik nije dužan niti ne može predavati na kraju godine godišnju poreznu prijavu
predavati na kraju godine godišnju poreznu prijavu. Naime, odabirom paušalnog načina oporezivanja, nadležna ispostava Porezne uprave prema mjestu stanovanja poreznog obveznika donosi rješenje o konačnom dohotku koji godišnje iznosi 12.750,00 kuna i porezom od 159,38 kuna mjesečno. Ovaj porez porezni obveznik uplaćuje kao predujam poreza na dohodak na propisani žiroračun tromjesečno u iznosu od 478,14 kuna. Porez na dohodak uplaćuje se na kraju mjeseca za prethodni mjesec, odnosno na kraju mjeseca za prethodno tromjesečje. Paušalni porezni obveznik dužan je voditi Knjigu prometa i u nju evidentirati svaku prodaju ili obavljenu uslugu na temelju ispostavljenog računa, dakako, ukoliko ne obavlja pretežitu djelatnost od prodaje na tržnicama ili otvorenim prostorima, tada u Knjigu prometa upisuje dnevni promet, a godišnji promet ne smije
prijeći 85.000,00 kuna. Važno je napomenuti da Porezna uprava ima uvid u žiroračune poreznih obveznika i može, ukoliko primijeti da je prihod na žiroračun ovakvog poreznog obveznika veći od 85.000,00 kuna, ukinuti rješenje o godišnjem dohotku i porezu na dohodak u paušalnom iznosu i donijeti novo rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak, a porezni obveznik dužan je voditi poslovne knjige koje su propisane Zakonom o porezu na dohodak, ali u tom slučaju i prijaviti se u sustav Poreza na dodanu vrijednost.
Tko je obavezan prijaviti se u PDV?
Već u prethodnom poglavlju mogli ste primijetiti da je obveznik Poreza na dodanu vrijednost ili ukratko PDVa onaj OPG koji ostvari primitke veće od 85.000,00 kuna u jednoj poslovnoj godini.
Dakle, sada je već jasno da obveznik PDV-a mora i voditi poslovne knjige. Prijavu u registar PDV-a porezni obveznik dužan je učiniti do 15. siječnja tekuće godine za tu godinu, osim u slučaju da se u tijeku godine prijavi u Registar poljoprivrednih proizvođača, ili pak registrira obrt, trgovačko društvo ili zadrugu. Tada obveznik PDV-a može postati u tijeku godine, dobrovoljno, na početku obavljanja djelatnosti.
“Mali poljoprivrednici” koji tijekom godine ostvaruju primitke - isporuke roba ili usluga ispod 85.000,00 kuna trebaju biti oprezni pri donošenju dobrovoljne odluke o ulasku u sustav PDV-a, jer su u sustavu PDV-a nakon dobrovoljnog ulaska dužni ostati sljedećih pet godina. Za ulazak u sustav PDV-a mogu se odlučiti ako tijekom godine planiraju kupiti dugotrajnu imovinu značajne vrijednosti na temelju koje mogu priznati pretporez, ili ukoliko već unaprijed znaju da će povećati primitke od isporuke roba/usluga ili pak proširiti djelatnost.
Porezni obveznik koji je u prethodnoj godini ostvario primitke veće od 85.000,00 kuna po sili zakona dužan je prijaviti se u registar PDV-a. Prijavu u registar obveznika PDV-a potrebno je obaviti na obrascu P-PDV.
Obvezni doprinosi
Ovisno o izboru načina oporezivanja, svaki porezni obveznik dužan je uplaćivati za sebe kao nositelja obvezne doprinose. Obvezni doprinosi su: doprinos za mirovinsko osiguranje 1. i 2. stup, doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu. U vrijeme kada uplaćuje obvezne doprinose poreznom obvezniku priznaje se i staž osiguranja.
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva ima tri mogućnosti i osnovice za plaćanje doprinosa: djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja vodi poslovne knjige, djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja plaća porez paušalno i djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja nije porezni obveznik.
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja vodi poslovne knjige
Na temelju rješenja nadležne ispostave Porezne uprave, djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja vodi poslovne knjige dužna je plaćati obvezne doprinose od 1. siječnja 2010. godine na osnovicu od 4243,80 kuna, a ukupni doprinosi iznose 1506,55 kuna, uplaćuju se na propisane uplatne račune do 15. u mjesecu za prethodni mjesec prema sljedećoj specifikaciji:
• doprinos za mirovinsko osiguranje 1. stup 15% iznosi 636,57 kn,
• doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup 5% iznosi 212,19 kn,
• doprinos za zdravstveno osiguranje 15% iznosi 636,57 kn,
• doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite na radu 0,5% iznosi 21,22 kn.
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja plaća porez paušalno
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja plaća porez paušalno dužna je plaćati obvezne doprinose na osnovicu od 3086,40 kuna, ukupni doprinosi iznose 1095,67 kuna, također se uplaćuju do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, a prema sljedećoj specifikaciji:
• doprinos za mirovinsko osiguranje 1. stup 15% iznosi 462,96 kn,
• doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup 5% iznosi 154,32 kn,
Izlazak iz sustava oporezivanja moguć je samo brisanjem
OPG-a iz registra poljoprivrednih proizvođača, jer se to smatra prekidom obavljanja poljoprivredne djelatnosti
• doprinos za zdravstveno osiguranje 15% iznosi 462,96 kn,
• doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite na radu 0,5% iznosi 15,43 kn.
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja nije porezni obveznik
Poljoprivrednici koji se nisu prijavili u porezne obveznike, a obvezne doprinose uplaćuju radi staža osiguranja, na temelju rješenja dužni su to učiniti od 1. siječnja 2010. godine na osnovicu od 2700,60 kuna. Doprinosi ukupno iznose 17,5% odnosno 472,61 kunu, prema sljedećoj specifikaciji:
• doprinos za mirovinsko osiguranje 1. stup 5% iznosi 135,03 kn,
• doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup 5%
iznosi 135,03 kn,
• doprinos za zdravstveno osiguranje 7,5% iznosi
202,55 kn.
Što savjetovati malim poljoprivrednicima?
Iz svega navedenog važno je dobro promisliti prije donošenja odluke o ulasku u sustav oporezivanja, što ovisi, kao što sam već napomenula, o visini predviđenog prihoda, investicijskom ulaganju u poljoprivrednu proizvodnju, s tim da se nikako ne smiju smetnuti s uma i rashodi koji će se svaki mjesec morati uplaćivati ulaskom u sustav oporezivanja. Stoga, oprez s donošenjem odluke i sretno!
Ekonomski pogled u budućnost proizvodnje mlijeka
Na dobro organiziranoj farmi stupanj profitabilne proizvodnje mlijeka postiže se prije svega razinom kvalitete voluminozne krme kao pretežitog dijela obroka
Prof. dr. sc. Zoran Grgić
Uposljednjih petnaestak godina opskrba hranom u svijetu porasla je prema prosječnoj stopi od 2% godišnje, nešto brže od rasta broja stanovništva u svijetu. U sljedećih tridesetak godina očekuje se porast svjetske populacije sa sadašnjih oko 6,5 na više od 9 milijardi. Prema predviđanjima UN-a, oko 2030. ta bi se brojka trebala stabilizirati, pri čemu se bez značajnog unaprjeđenja tehnologije proizvodnje hrane ne očekuje scenarij visokog rasta, kao što se ne predviđaju ni veće prirodne katastrofe ili ratovi koji bi uzrokovali stagnaciju broja stanovnika. Gotovo 100% rasta populacije očekuje se u danas najsiromašnijim zemljama, koje bi trebale biti i glavni pokretač poljoprivredne proizvodnje budući da su razvijene zemlje već davno prešle pragove prosječne iskorištenosti sadašnje tehnologije proizvodnje mlijeka. Vidi se to i po tome što su danas gotovo sve suvremene farme muznih krava u svijetu vrlo slične izgledom i u opremanju objekata, po genetskom kapacitetu životinja pa i njihovoj hranidbi. Najveća šarolikost tehnologije držanja
Kod menadžmenta farme važno je da gospodar preuzme punu odgovornost za vođenje farme
krava i najveća odstupanja proizvodnje zabilježena su u manje razvijenim društvima, pa se razvoj mljekarstva u svijetu temelji na približavanju tehnologija tog dijela svijeta onom razvijenom. Prema tome, ne bi trebalo biti problema sa stajališta potražnje za mlijekom i mliječnim proizvodima, pa tako ni problema u “ostvarivanju profita” proizvođačima mlijeka. No, je li sve tako jednostavno? Događanja na globalnom svjetskom tržištu mlijeka, u EU i kod nas pokazuju da baš i nije.
Osim što treba analizirati prošlo i sadašnje stanje u mljekarstvu, potrebno je i pretpostavljati kakvi se uvjeti očekuju. Dakako, u takvom je predviđanju puno nepoznanica pa su zbog krivih pretpostavki moguće i posve krive procjene budućih kretanja, ali je poslovno planiranje u svakom slučaju ipak neophodno. Kao temelj, uzimaju se troškovi inputa i outputa u sadašnjem i dugoročnom prošlom razdoblju, a nepoznanice se pokušavaju vrednovati poznavanjem općih odrednica agrarne politike u području mliječnoga govedarstva (mjere zaštite domaće proizvodnje…).
Za bilo koju farmu neprilagodba promjenama, zadržavanje istog statusa (status quo) ili kako mi kažemo “pleti kotac kao otac”, nije pravo rješenje. Naime, na primjeru kolebanja cijena mlijeka i narušavanja gospodarskog položaja proizvođača mlijeka i u kako smo mislili ekonomski dobro uravnoteženim odnosima
EU-a, očito je kako se svako poljoprivredno gospodarstvo mora stalno i trenutno prilagođavati dinamičnom svijetu biznisa, u kojem poljoprivreda već dugo nije “način života” nego poduzetnička aktivnost.
Razvoj velikih farmi
Kad se govori o produktivnosti mliječnih farmi i njihovu razvoju, koji može i ne mora podrazumijevati rast nego i samo organizacijsko i ekonomsko osnaživanje postojeće proizvodnje, prije svega se misli na velike mliječne farme. Gotovo se uvijek pri tome razmatra novi kapacitet farme, ulazak novog kapitala ili rada te novi menadžment farme, pri čemu su u razvijenu svijetu rjeđe primijenjene nove vještine i tehnologije. Kod vrhunske proizvodnje od više od 9 tona mlijeka po grlu, naprijed se ide manjim koracima, poboljšanjima u kojima se dodatni profiti mjere jedva s nekoliko eura po toni ili kravi, ali se ne odustaje od rasta profita kao temelja konkurentnosti i razvojne sposobnosti farme. Za analitičare gospodarskog razvoja takvih farmi mlijeka važni su sljedeći elementi:
• profitabilnost poslovanja,
• dostupnost kapitala,
• fizički resursi (prije svega zemljište),
• korištenje tekućih resursa (slobodnog kapitala),
• sklonost riziku menadžera farme (pitanje treba li uložiti u dodatno povećanje proizvodnje po grlu),
• vještine menadžera i zaposlenih
(koliko su sposobni provesti tehnološka unaprjeđenja),
• sposobnost i sklonost učenja razvijanja tehnika i vještina,
• tržište mlijeka lokalno i globalno. Troškovi hranidbe, prema svjetskim istraživanjima, na velikim su farmama 20% veći nego kod najmanjih veličina stada poljoprivrednih gospodarstava, jer se u njima provodi intenzivnija hranidba i ostvaruju veći prinosi mlijeka po grlu. Zbog toga su ukupni troškovi po kilogramu mlijeka niži od 15 do 30% kod većih u usporedbi s manjim farmama. S obzirom na bolji stupanj iskorištenja kapitala uloženog u farmu (objekti, oprema, stoka i zemljište), kod većih farmi fiksni su troškovi do 40% posto niži. Prostor povećanja produktivnosti i uspješnog ublažavanja smanjenja prodajnih cijena mlijeka najveći je u raspodjeli svih fiksnih troškova na veći broj grla, odnosno više kilograma mlijeka po grlu ili farmi. Pretpostavka je povećanje proizvodnje mlijeka, tako da su dodatni varijabilni troškovi (u kojem najviše sudjeluje hranidba) niži od prodajne cijene mlijeka. Sve dosadašnje inovacije i tehnička rješenja dovela su velike farme muznih krava do sadašnjeg stupnja učinkovitosti, ali do sada su istrošeni osnovni oblici unaprjeđenja proizvodnje kroz - menadžment hranidbe i držanja krava u staji, te iskorištenje poljoprivrednih površina za proizvodnju stočne hrane. Za menadžment farme, prema analitičarima, ubuduće će veliki poslovni izazov predstavljati izbor učinkovitijeg sustava mužnje, ali i još složeniji pristup hranidbi krava radi preciznijeg određivanja praga odluke o načinu i količini hrane radi povećanja količine i kvalitete mlijeka.
Drugi element važan za razvoj proizvodnje svake farme, a pogo-
troškovi proizvodnje
varijabilni troškovi
fiksni troškovi
troškovi hrane
veličina stada
Grafikon 1. Kretanje ukupnih troškova prema veličini farme
tovo velike, odnosi su uloženih varijabilnih troškova i dobivenog, odnosno prihoda za odgovarajuće ulaganje varijabilnih troškova. Odnosi troškova i prihoda na farmi i po kilogramu mlijeka bili su teme tekstova objavljenih u Mljekarskom listu u travnju i svibnju. Objašnjeno je da se maksimalni profit po kilogramu mlijeka i grlu ostvaruje u točki na kojoj su prosječni troškovi najniži. Farma će nastaviti dodatno ulagati u varijabilne troškove (još jednom
Mt=minimalni trošak
Mp =maksimalni profit
3,20 kn
troškovi i prihodi po kg mlijeka
treba napomenuti da ti troškovi najviše ovise o troškovima hrane, a hrana izravno djeluje na visinu proizvodnje mlijeka), sve dok se tim ulaganjem povećavaju prihodi farme, i to prosječno iznad prosječnog troška koji je izazvan povećanjem proizvodnje, odnosno prihoda. Tako se dolazi do kategorije marginalnog troška, koji je također objašnjavan u tekstu od travnja 2009., kad se raspravljalo o pragu i granici rentabilnosti proizvodnje mlijeka.
marginalni trošak mlijeka
prihod po kg mlijeka
prosječnitrošak po kg mlijeka
kg mlijeka po grlu
Grafikon 2. Načelo minimuma troškova i maksimalnog profita u proizvodnji mlijeka
Gospodari na manjim farmama
zaokupljeni su sadašnjom proizvodnjom i problemima, ali moraju razmišljati i o godinama koje su pred njima
Zbog biološkog načela poljoprivredne proizvodnje, što objašnjava zakon o padajućim prinosima, stalno dodavanje varijabilnih inputa, nakon određene granice, rezultirat će smanjenim prihodima u odnosu na uloženo.
Kritično je pitanje u planiranju poslovanja koliko treba ulagati u varijabilne troškove za pojedini sustav proizvodnje, ali i koje varijable unosa treba koristiti u određenom sustavu proizvodnje. Osnovno je pravilo da se varijabilni troškovi (još jednom, najviše je pritom riječ o ulaganju u kvalitetnu hranu i hranidbu) na farmama dodaju sukladno ostvarenoj proizvodnji. Tako se po kilogramu mlijeka ulaže toliko varijabilnog troška dok on zbrojen s prosječnim fiksnim troškom ne dosegne prodajnu cijenu mlijeka. U toj je točki optimum troškova. I nakon toga farma će donositi profit, ali s trendom njegova smanjenja. Načela optimuma troškova i maksimuma profita po jedinici proizvodnje često su apstraktni pojmovi za mliječne farme, neovisno o njihovoj veličini, sustavu i visini proizvodnje. Menadžeri farmi moraju donositi prosudbe o tome na dnevnoj bazi, kako bi načelo padajućih prinosa bilo logičan način razmišljanja o povećanju dobiti farme.
Budućnost malih farmi
Kakva se budućnost predviđa malim farmama mliječnih krava? Kad se govori o malima, misli se na stada s manje od 50 grla. Gospo-
dari na ovakvim farmama zaokupljeni su sadašnjom proizvodnjom i problemima, ali moraju razmišljati i o godinama koje su pred njima. Cijenu mlijeka, ostalih proizvoda farme, kao i cijene inputa nije moguće nadzirati, ali zato unaprjeđenje proizvodnje mlijeka treba temeljiti na unutarnjim čimbenicima koji se odnose na organizaciju i ekonomiku proizvodnje. Kritične točke planiranja proizvodnje mlijeka na maloj obiteljskoj farmi su:
• visina neto dohotka gospodarstva (kad se od ukupnih prihoda oduzmu plaćeni troškovi materijala i usluga rada),
• osobno zadovoljstvo članova obitelji koji su zaposleni na farmi (koliko su zaposleni i na kojoj funkciji – izravnog rada i menadžmenta),
• koji poslovni sustav i proizvodnju izabrati (izgled i opremljenost staje, način držanja i hranidbe stoke, sustav mužnje i promet mlijeka od mužnje do prihvata za otpremu mljekari i dr.). Pretpostavlja se pet osnovnih područja u kojima treba provesti unaprjeđenje kako bi male farme dugoročno bile konkurentne:
• poslovno upravljanje (menadžment farme u smislu vođenja biznisa, a ne obično ponavljanje ciklusa proizvodnje i rada na farmi),
• izbor uposlenih i utrošak ljudskog rada na farmi (mjereno primjerenom nadnicom, a ne samo trošenje radnog dana članova obitelji),
• profitabilnost temeljena na rastu proizvodnje mlijeka po grlu,
• kvaliteta voluminozne krme,
• komfor muznih grla.
Kod menadžmenta farme važno je da gospodar preuzme punu odgovornost za vođenje farme, s time da se vizija dugoročnog po -
slovanja mora podijeliti sa svim radom i kapitalom uključenim članovima obitelji.
Kad se brojka muznih grla približava granici od 50 krava, a pri tome se pridodaje određeni broj zasušenih grla pa i junica za obnovu stada, treba razmisliti o uključivanju stručnjaka izvan kruga članova kućanstva (savjetodavac u hranidbi i držanju stoke, veterinar i sl.), kao povremeno angažirane u menadžment tim farme.
Dobra organizacija
Kod izbora zaposlenih svakako treba voditi računa da se zapošljavaju prave osobe. Neodgovarajuća, neobučena i nemotivirana radna ekipa može trajno narušiti razinu proizvodnje mlijeka na manjoj farmi, ali i svaka ušteda u poštenoj nadnici ali i u stručnom napredovanju radne ekipe može donijeti gubitak umjesto očekivanog profita farme. Koristite svaku prigodu za stručnu edukaciju i menadžera ali i svih zaposlenih na farmi.
Na dobro organiziranoj farmi stupanj profitabilne proizvodnje mlijeka postiže se prije svega razinom kvalitete voluminozne krme kao pretežitog dijela obroka. Kvaliteta voluminozne krme i unos energije bit će ključ poslovnog planiranja cijelo razdoblje poslovanja farme. Ovisno o kretanjima cijena na tržištu, treba razmotriti udjele domaće i kupljene krme u bilanciranju hrane za farmu.
Krava je na farmi kraljica. Koliko je njoj udobnije u staji, toliko će biti spremnija unijeti više suhe tvari u sebe i prema tome proizvesti više mlijeka. Osiguravanjem čistog prostora kravama tijekom dana pruža se pretpostavka kvalitetnog iskorištavanja njezina genetskog potencijala i proizvodnja više mlijeka bez rizika od mastitisa.
Regulativa o tržištu poljoprivrednih proizvoda
Područje koje se odnosi na uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda jedna je od značajnijih obaveza za zatvaranje pregovora iz područja poljoprivrede
Dr. sc. Petar Bosnić
Postojeća pravna regulativa za uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda bila je djelomična, nije obuhvatila sve one mjere koje na cjelovit način određuju uvjete i način djelovanja tržišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Sada su u primjeni određene mjere uređenja poljoprivrednog tržišta, a rijetko se primjenjuju u slučaju većih poremećaja radi uređenja odnosa ponude i potražnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Predpristupni pregovori Hrvatske za članstvo u EU i aktivnosti iz svih pregovaračkih poglavlja, kao i iz Poglavlja 11 - Poljoprivreda, nametnuli su potrebu usklađivanja agrarne regulative u cijelosti. Uređenje područja poljoprivrednog tržišta u EU od 2007. riješeno je jedinstvenim propisom (Uredba Vijeća EZ-a br. 1234/2007), kojim se uvodi zajedničko uređenje poljoprivrednih tržišta i posebne odredbe za neke poljoprivredne proizvode. Uredba obuhvaća sve mjere uređenja tržišta sukladno načelu pojednostavljenja i transparentnosti zajedničke agrarne politike i njome se ne reguliraju izravna plaćanja za poljoprivredne proizvode.
Zakon o uređenju tržišta
Zakon je objavljen u Narodnim novinama 149/2009. i propisuje mjere uređenja tržišta u pojedinim sektorima poljoprivrednih proizvoda, nadležnosti tijela u provedbi mjera uređenja tržišta, korisnici, te sustav kontrole i inspekcije.
Osnova za donošenje ovoga zakona je u Zakonu o poljoprivredi iz 2002. i odgovarajućim podzakonskim propisima, kao što su npr. interventne mjere, carinske kvote, uvozne i izvozne dozvole. Uvode se nova rješenja koja se u Hrvatskoj do sada nisu primjenjivala kao proizvodna ograničenja, potpora privatnom skladištenju proizvoda, priznavanje proizvođačkih i sektorskih organizacija iz područja poljoprivrede i prehrambene industrije
Zakonom se regulira unutarnje tržište i trgovina s drugim zemljama u biljnoj proizvodnji u sektorima žitarica, šećera, hmelja, maslinova ulja i stolne masline, voća i
povrća te njihovih prerađevina, vina, živog bilja i cvijeća, sušene krme, etanola, lana i konoplje.
U stočarstvu se određuju tržišni odnosi u sektoru mlijeka i proizvoda od mlijeka, goveđega, svinjskoga, ovčjega, kozjega i peradarskog mesa, jaja i pčelarskih proizvoda.
Mjere uređenja tržišta:
• tržišne intervencije su javne intervencije, potpora privatnom skladištenju, posebne interventne mjere, prilagodba ponude zahtjevima tržišta, sustav proizvodnih ograničenja i sustav posebnih pomoći,
• tržišni standardi su pravila vezana uz trženje i proizvodnju,
• priznavanje proizvođačkih i sektorskih organizacija te proizvođačkih grupa,
• mjere koje se primjenjuju prilikom trgovine s drugim zemljama (uvozne i izvozne dozvole, carinske kvote, izvozna kvota za šećer),
• posebne mjere za pojedine sektore: mlijeko, šećer, vino i hmelj.
Provedba zakona
U realizaciji mjera uređenja tržišta definirane su mjere koje se u određenim okolnostima izvršavaju, organizacija i nosioci provedbe, korisnici mjera te nadležnosti i obveze upravnih i inspekcijskih tijela:
• Javnim intervencijama za uređenje unutarnjeg tržišta otkupljuju se ili prodaju poljoprivredni i prehrambeni proizvodi po određenim interventnim cijenama.
• Korisnici mjera na uređenju tržišta su pravne ili fizičke osobe, proizvođačke i sektorske organizacije koje obavljaju djelatnosti i izvršavaju mjere uređenja tržišta.
• Proizvođačke i sektorske organizacije osnivaju se s ciljem objedinjavanja proizvodnje i zajedničkog planiranja unutar pojedinih sektora poljoprivredne proizvodnje, čime se pridonosi većoj konkurentnosti na domaćem i zajedničkom tržištu EU-a. U slučaju težih poremećaja na tržištu odobrava se i daje potpora privatnom skladištenju proizvoda te se kroz određeno razdoblje nadoknađuju troškovi za skladištenje pojedinih poljoprivrednih proizvoda.
VRSTA POMOĆI
Otkup i prodaja po interventnim cijenama mlijeka i mliječnih proizvoda
posebna pomoć - potpora za proizvode - obrano mlijeko - obrano mlijeko u prahu za hranidbu životinja - obrano mlijeko prerađeno u kazein i kazeinate
potpora privatnom skladištenju mlijeka, mliječnih proizvoda
potpora u opskrbi polaznika odgojno-obrazovnih ustanova mlijekom i mliječnim proizvodima
Tablica 1. Intervencije i potpore u sektoru mljekarstva
• Cilj je donošenja tržišnih standarda osigurati ujednačenu i visoku kakvoću proizvoda koji se nude na tržištu, čime se štite interesi potrošača ali i proizvođača jer na taj način proizvođači mogu postići višu cijenu svojih proizvoda.
• Vrijeme u kojem se provode donesene mjere određeno je tržišnom godinom, a tržišna godina je razdoblje u kojem se za pojedine sektore i proizvode provode različite mjere uređenja tržišta.
• Kod trgovine s drugim zemljama, za određene proizvode može se propisati obaveza izdavanja uvoznih dozvola, a izvozne dozvole propisuju se za sektor žitarica i šećera. Za Hrvatsku je od posebnog značaja izvozna kvota za izvoz šećera u zemlje članice EU-a.
• Za uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda mogu se odrediti uvozne kvote, a kroz kvote se provodi raspodjela uvezenih količina proizvoda. Za uvozne i izvozne dozvole poduzeća polažu sredstva osiguranja kojima jamče da će se uvoz ili izvoz izvršiti u propisanim rokovima.
• Nadležna organizacija za provedbu mjera poljoprivredne politike i mjera uređenja poljoprivrednog tržišta je Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanje mora biti odobrena i akreditirana od strane EU-a.
Mjere u sektoru mljekarstva
U okviru Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda najviše se mjera odnosi na mljekarski sektor, što upućuje na to da se položaju mljekarstva kao i kroz druge regulative daje poseban status i značaj u odnosu na druge grane stočarstva ili poljoprivrede. Za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda mjere se odnose i primjenjuju na tržišnu godinu koja počinje 1. srpnja a završava sljedeće godine 30. lipnja.
Kada se procijeni da na domaćem tržištu i u mliječnom govedarstvu te kod prerađivača mlijeka mogu na-
stati određeni neusklađeni odnosi i poremećaji u ponudi i potražnji za sirovo mlijeko i mliječne proizvode, aktiviraju se i primjenjuju interventne mjere otkupa mlijeka i mliječnih proizvoda po interventnim cijenama. Interventna mjera otkupa odnosi se isključivo na domaće proizvedeno mlijeko i mliječne proizvode. Uz ovu interventnu mjeru obično je vezana i potpora prerađivačima mlijeka za nadoknadu troškova skladištenja mliječnih proizvoda. Potpora za skladištenje odobrava se isključivo za proizvode porijeklom iz Hrvatske.
Prodaja otkupljenih proizvoda omogućena je ako ne može izazvati poremećaje na tržištu, a svim zainteresiranima osigurani su jednaki uvjeti kod kupnje ovih proizvoda
Propisane su i posebne interventne mjere u slučajevima primjene na proizvodnim područjima veterinarskosanitarnih zahvata u cilju sprječavanja i širenja bolesti životinja, a što može utjecati i na proizvođače mesa goveda, svinja, ovaca i koza te za proizvode pčelarstva. U određenim uvjetima, radi reguliranja tržišta propisuju se uvozne dozvole za uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda.
Nadležno ministarstvo za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda može propisati izdvajanje sredstava od strane proizvođača i prerađivača u svrhu promidžbe potrošnje, unapređenja tržišta i povećanja kvalitete mlijeka i prerađevina.
Do donošenja pratećih propisa, primjenjivat će se propisi koji su doneseni na osnovi prijašnjeg Zakona o poljoprivredi koji se odnose na carinske tarife, kvote za šećer, o tržnom redu za žitarice, na Vladine odluke o sufinanciranju otkupa i prodaje mlijeka i skladištenja proizvoda, kao i za sufinanciranje troškova prodaje i otkupa jabuka i maslinova ulja. Prema toj osnovi, i dalje će se primjenjivati i Uredba o tržnom redu za žitarice.
Objedinjavanjem svih mjera uređenja tržišta u okviru jednog zakona postiže se veća transparentnost u provedbi poljoprivredne politike, odnosno veća sigurnost i stabilnost poslovanja za subjekte na tržištu poljoprivrednih proizvoda.
Ulaganje u sektor mljekarstva i govedarstva
Svrha IPARD programa je pomoć u usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU-a te priprema za korištenje Strukturnih fondova
Srećko Matković, dr. vet. med., Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Odjel za kontrolu mjera SAPARD/IPARD programa
Instrument pretpristupne pomoći (IPA) je program Europske komisije namijenjen zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji. Program IPA zamjenjuje dosadašnje programe (CARDS, ISPA, PHARE, SAPARD), a predviđeno trajanje programa je od 2007. do 2013. godine, tj. do punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Koncipiran je kroz pet glavnih komponenata: pomoć u tranziciji i izgradnji institucija, prekogranična suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih
potencijala i ruralni razvoj (IPARD). IPARD je njegova 5. komponenta i predstavlja strategiju koja se bavi specifičnim nedostacima u ruralnim područjima Hrvatske, prepoznatim u analizi poljoprivrednog i ruralnog sektora.
Funkciju Upravne direkcije IPARD programa za Republiku Hrvatsku obavlja Uprava za ruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR), a za operativnu provedbu IPARD-a zadužena je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).
Sredstva za provedbu programa osigurana su na osnovi sedmogodišnjega proračunskog plana EUa, za razdoblje od 2007. do 2013. godine. IPARD program se provodi
kroz mjere, svrstane u tri osnovna cilja, odnosno strateška prioriteta:
• Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice kroz Mjeru 101. - Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice, te Mjeru 103. - Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice,
• Pripremne radnje za provedbu poljoprivrednookolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja, kroz Mjeru 201. - Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika i Mjeru 202. - Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja,
• Razvoj ruralne ekonomije, kroz Mjeru 301. - Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture, te Mjeru 302. Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti.
Mjera101
Glavni zakonodavni dokument o provedbi Mjere 101 IPARD programa je “Pravilnik o provedbi mjera 101 i 103 IPARD programa”, NN 146/09. od 9.12.2009. godine. Također se nalazi i na službenoj internetskoj stranici MPRRR-a (www.mps.hr). Pravilnik utvrđuje ciljeve i namjenu programa, način korištenja sredstava, podno -
sitelje prijava, korisnike i uvjete za dobivanje sredstava, financiranje projekata, izvještavanje, kontrolu, obrasce, postupke i potrebne dokumente vezane uz provedbu mjera. Pravilnik definira pojmove: projekt, ulaganje, podnositelj i korisnik, među kojima treba istaknuti projekt i ulaganje. Projekt je cjelokupna, sveobuhvatna investicijska aktivnost nekog korisnika koji se sastoji od prihvatljivog i neprihvatljivog dijela za sufinanciranje, a ulaganje je prihvatljivi dio projekta za koji se traži potpora. Specifični ciljevi unutar Mjere 101. su:
• dostizanje standarda Europske zajednice koji se odnose na zaštitu okoliša, javnog zdravstva (zdravstvena ispravnost hrane i kakvoća hrane), zdravlja životinja i bilja, dobrobiti životinja i sigurnosti na radu;
• modernizacija proizvodnih sustava s ciljem smanjenja onečišćenja okoliša kroz poljoprivrednu proizvodnju;
• poboljšanje općih uvjeta u proizvodnji primarnih poljoprivrednih proizvoda;
• poboljšanje kvalitete proizvoda;
• smanjenje troškova proizvodnje i povećanje konkurentnosti poljoprivrednika prilikom budućeg ulaska na otvoreno tržište Zajednice;
• jačanje konkurentnosti na unutarnjem tržištu otvaranjem novih tržišnih mogućnosti za poljoprivredne proizvode.
Korisnici sredstava u sklopu ove mjere su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i obveznici PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba.
Ulaganja unutar ove mjere do-
puštena su za sektore mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, peradarstva, jaja, voća i povrća, te sektor žitarica i uljarica. Sektori uključuju i specifične kriterije.
Uvjeti za korištenje
Podnositelj mora dokazati stručnu osposobljenost za bavljenje poljoprivrednom djelatnošću. Tako nositelj obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva (OPG-a), odnosno obrtnik, mora imati završenu poljoprivrednu srednju školu ili diplomu iz područja poljoprivrede, veterinarstva ili prehrambene struke, što dokazuje predmetnom diplomom ili podatke o stručnom radnom iskustvu u poljoprivredi u odgovarajućem području od barem 5 godina, što dokazuje ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, ili je upisan barem dvije godine u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, što dokazuje rješenjem o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
Kod pravnih osoba najmanje jedan zaposlenik na razini upravljanja poslovnim subjektom mora imati završenu poljoprivrednu srednju školu ili diplomu iz područja poljoprivrede, veterinarstva ili prerade, ili podatke o stručnom radnom iskustvu u poljoprivredi u odgovarajućem području od barem 5 godina, što dokazuje ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.
Opći kriteriji
Ulaganja se moraju odnositi na poljoprivredne proizvode koji su pobrojani u prilogu Pravilnika, a na kraju svoje realizacije moraju udovoljavati relevantnim standardima Zajednice (EC 718/2007., čl. 170(1)) u pogledu zaštite okoliša, javnog zdravstva, zdravlja bilja i životinja, dobrobiti životinja i sigurnosti na radu. Pravne osobe
Korisnici sredstava u sklopu Mjere
101. su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i obveznici PDV-a
koje imaju integriranu proizvodnju (primarna proizvodnja i prerada) u sektoru mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, peradarstva i jaja nisu prihvatljive za ulaganja u okviru ove mjere. Ulaganje u navodnjavanje na otvorenim površinama također nije prihvatljivo.
Za sva ulaganja potrebno je priložiti dokaz o usklađenosti ulaganja s nacionalnim i standardima Zajednice s područja zaštite okoliša (MZOPUG), a kod gradnje/rekonstrukcije u sektorima mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, peradarstva i jaja i prethodnu procjenu projekta (MPRRR, Uprava za veterinarstvo). Ako projekt zahtijeva procjenu utjecaja zahvata na okoliš (Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 64/08.), ista se mora ishoditi prije ulaganja. Podnositelj mora imati podmirene financijske obveze prema državnom proračunu u trenutku prijave. Prihvatljivo ulaganje mora se nalaziti na području RH (prilog Pravilnika), isključujući urbana područja koja se prema prostornom planu smatraju građevinskim područjima. U poslovnom planu podnositelj mora dokazati ekonomsku održivost projekta na kraju realizacije ulaganja. Ako je podnositelj početnik, odnosno ako ne posjeduje financijsko-računovodstvene podatke za prethodnu godinu, koeficijenti i kriteriji za procjenu se neće primjenjivati. Nakon administrativne kontrole pristiglih projeka-
Prihvatljivo
ulaganje mora se nalaziti na području
Republike Hrvatske, isključujući urbana područja koja se prema prostornom planu smatraju građevinskim područjima
ta i provedene kontrole na terenu utvrđuje se rang lista podnositelja. Prioritet imaju ulaganja s većim brojem bodova. Najmanja ukupna vrijednost ulaganja po projektu je 100.000,00 kn (13.500,00 €), a najveća je ukupna vrijednost prihvatljivih ulaganja po korisniku (najviše pet u vremenskom okviru IPARD-a) 6.570.000,00 kn (900.000,00 €), osim sektora jaja gdje gornja granica može iznositi do 14.600.000,00 kn (2.000.000,00 €).
Iznos javne potpore je do 50% ukupnoga prihvatljivog ulaganja po projektu. Iznimka, što znači više od 50% potpore, čine mladi poljoprivrednici (do navršenih 40 godina), ulaganja u planinskim područjima, mladi poljoprivrednici u planinskim područjima, ulaganja u područjima pogođenim izvanrednim prirodnim katastrofama, ulaganja u poljoprivredna gospodarstva za provedbu EU direktive 91/676/EEC vezane uz zaštitu vode od onečišćenja uzrokovanih nitratima iz poljoprivrednih izvora.
Plaćanje za realizirano ulaganje je jednoobročno, sukladno Ugovoru između korisnika i IPARD Agencije. Sredstva se osiguravaju iz proračuna EU-a (75%) i RH (25%).
Prihvatljivi troškovi (isključujući PDV), a koji su u prilogu Pravilniku, odnose se na izgradnju ili poboljšanje nepokretne imovine, kupnju nove mehanizacije i opreme (uključujući računalni softver), opće troškove poput naknada za arhitekte, inženjere i druge savjetodavne naknade, studije izvedivosti, kupnja prava na patente i licence do gornje granice od 12% troškova, od kojih su troškovi poslovnog plana prihvatljivi u iznosu do 2%, ali ne više od 21.900,00 kn (3.000,00 €).
Prijava i postupak
Prijave se podnose na temelju javnog natječaja koji raspisuje IPARD Agencija, a objavljuje se u Narodnim novinama i na službenim web-stranicama Ministarstva (www.mps.hr).
Prije podnošenja prijave podnositelj je dužan prikupiti najmanje tri sadržajno usporedive ponude za svaku pojedinačnu nabavu roba, usluga i radova čija vrijednost prelazi 10.000,00 €, odnosno jednu ponudu za svaku pojedinačnu nabavu roba, usluga i radova čija vri-
jednost ne prelazi 10.000,00 €, uz prilaganje tehničke specifikacije. Svaka pojedinačna nabava mora sadržati izdatke koji se nalaze na Listi prihvatljivih izdataka te biti podrijetlom iz dopuštenih zemalja (prilog Pravilnika), za što je potrebno priložiti dokaz. Odabrane ponude moraju biti u skladu s tržišnim cijenama. Korisnik ne smije pribavljati ponude od dobavljača, izvođača radova i proizvođača s kojima je povezan vlasničkim odnosima, odnosno od dobavljača/izvođača radova koji su međusobno povezani vlasničkim odnosima. Uz svaku ponudu potrebno je priložiti dokaz o vlasničkoj strukturi dobavljača/proizvođača. Ako se tijekom provjere ponuda utvrdi da su informacije dostavljene od strane podnositelja i/ili ponuditelja lažne, ili pogrešne, ili da postoji sukob interesa, IPARD Agencija izdaje Odluku o odbijanju prijave. Podnositelji dostavljaju prijavu zajedno s propisanom dokumentacijom u dva primjerka (original i kopija numeriranih stranica) na obrascima iz priloga Pravilnika, isključivo preporučenom poštom s povratnicom na adresu objavljenu u natječaju. Ponude se dostavljaju u fizičkom (papirnatom) i elektronskom obliku. Za nepotpune prijave Agencija izdaje Zahtjev za dopunu. Datumom podnošenja kompletne prijave smatra se datum dostave dodatne dokumentacije. Nepravovremene prijave se ne prihvaćaju, te se podnositelju izdaje Odluka o odbijanju prijave. Potpune i pravovremeno dopunjene prijave ulaze u daljnju obradu u skladu s procedurama Agencije. U slučaju ispunjavanja uvjeta i kriterija propisanih Pravilnikom i javnim natječajem, prihvatljivosti ulaganja i/ili izdataka utvrđenih u Listi prihvatljivih izdataka i ekonomske održivo -
sti podnositelja i projekta Agencija nakon obrade prijava korisniku izdaje Odluku o dodjeli sredstava. Odluke se izdaju u roku 98 radnih dana od dana završetka natječaja i šalju se podnositelju preporučenom poštom s povratnicom.
Nakon donošenja Odluke o dodjeli sredstava, Agencija i korisnik sklapaju Ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obveze. Korisnik dostavlja Agenciji potpisane primjerke Ugovora s javnobilježničkom ovjerom potpisa. Datumom stupanja na snagu Ugovora smatra se datum javnobilježničke ovjere potpisa korisnika.
Aktivnosti vezane za ulaganja predviđena projektom ne smiju započeti prije stupanja na snagu Ugovora, osim pripremnih radova (priprema tehnološko-tehničke dokumentacije, izrada ekonomske dokumentacije, stjecanje vlasništva na nekretninama na kojoj će se obavljati investicija, dobivanje građevinske dozvole i s njima vezane aktivnosti), koji moraju biti obavljeni prije potpisivanja Ugovora, odnosno prije prijavljivanja na natječaj. U suprotnom ne mogu biti predmet sufinanciranja IPARD sredstvima. U slučaju potrebe za izmjenom Ugovora, korisnik je obvezan zatražiti odobrenje promjena putem Zahtjeva za odobrenje promjena. Promjene se mogu provesti samo nakon izdavanja Pisma odobrenja od strane Agencije, koje će se naknadno potvrditi Aneksom Ugovora.
Isplata sredstava
Nakon završenog ulaganja sredstva iz IPARD programa korisniku se dodjeljuju na temelju Zahtjeva za isplatu, koji treba sadržati sve plaćene račune sukladno odabranoj ponudi i Ugovoru, a svi priloženi računi moraju biti plaćeni u cije -
losti. Nakon provjere Zahtjeva za isplatu i dokumentacije, Agencija korisniku izdaje Odluku o isplati, ili Odluku o odbijanju Zahtjeva za isplatu, ovisno o ispunjavanju propisanih uvjeta.
Kontrola i nadzor
Administrativnu kontrolu provode službenici Agencije, kontrolom prijave podnositelja i priloženih dokumenata, izradom rang liste, kontrolom zahtjeva za isplatu i priloženih dokumenata, te analizom projekta i istragom u evidencijama tijela državne uprave te drugim institucijama.
Kontrola na terenu provodi se prije odobrenja, prije plaćanja i tijekom pet godina nakon izdavanja potvrde o završenom ulaganju od strane Agencije, a provode je službenici Agencije, inspektori za kontrolu mjera IPARD programa. Osim spomenutih, kontrolu na terenu svakog projekta mogu obavljati i djelatnici Službe za unutarnju reviziju IPARD Agencije, službenici Nacionalnog fonda, Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije, revizori Europske komisije i Europski revizorski sud.
Kontroli na terenu podliježu poljoprivredno zemljište, nasadi, stoka, poslovni i proizvodni prostori, objekti, uređaji, roba, poslovna i računovodstvena dokumentacija, podaci u računalima i drugo, detaljno opisano u Pravilniku. Pravne i fizičke osobe, te s njima povezane osobe u vezi s predmetnim ulaganjem, koje podliježu nadzoru, dužne su omogućiti obavljanje nadzora, pružiti potrebne podatke i obavijesti te osigurati uvjete za nesmetani rad inspektorima i drugim ovlaštenim službama.
Tijekom trajanja provedbe projekta korisnik je dužan provoditi praćenje prihvatljivosti ulaganja
predviđena projektom ne smiju započeti prije stupanja na snagu
Ugovora, osim pripremnih radova koji moraju biti obavljeni prije potpisivanja
Ugovora
i udovoljavanja kriterijima propisanim Pravilnikom i Planom. Dužan je održavati projekt prihvatljivim, u istoj svrsi i namjeni, tijekom razdoblja od 5 godina od datuma konačne isplate.
Povrat sredstava
Ako se utvrdi da je korisnik postupao suprotno odredbama Pravilnika, Ugovora, pravilima korištenja sredstava iz IPARD programa, odnosno u slučaju utvrđene nepravilnosti, Agencija će zatražiti povrat sredstava na temelju Odluke o povratu sredstava (iznos glavnice uvećan za iznos ugovorne kazne u visini 3% iznosa glavnice). Ukoliko sredstva nisu isplaćena, Agencija će raskinuti Ugovor s korisnikom.
Korisnik, kojemu je donesena Odluka o povratu sredstava radi utvrđenih nepravilnosti i kojemu je izdana Obavijest o raskidu ugovora zbog utvrđenih nepravilnosti, nalazit će se na “crnoj listi” Agencije, od dana donošenja Odluke o povratu sredstava pa sve do isteka roka od jedne godine od dana povrata duga u cijelosti. Tijekom tog razdoblja gubi pravo na potpore iz nacionalnih i EU fondova.
Korisnici s kojima je IPARD Agencija sklopila Ugovor, iznos dodijeljenih sredstava i crna lista bit će objavljeni na službenim webstranicama Ministarstva. Aktivnosti vezane za ulaganja
Hrvatska mljekarska udruga60 godina u službi hrvatskog mljekarstva
Na Godišnjoj skupštini HMU, održanoj 1. lipnja 2010. godine, dodijeljene su nagrade uspješnim proizvođačima mlijeka Zagrebačke županije i Grada Zagreba
Nagradu “Zlatni rog” osvojilo je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Mužinić iz Križevčeca
Plaketu za najuzornije gospodarstvo Grada Zagreba osvojio je Obrt za uzgoj stoke Malkoč iz Kupinečkog Kraljevca
PVera Volarić, dipl. ing.
rvog dana u mjesecu lipnju, kada se u cijelomu svijetu obilježava Svjetski dan mlijeka, u Satiričkom kazalištu Kerempuh, u središtu Zagreba, bilo je posebno svečano. Naime, u kazalištu, koje se nalazi u neposrednoj blizini Hrvatske mljekarske udruge, okupila se mljekarska znanost i struka Hrvatske, proizvođači mlijeka te predstavnici državnih, županijskih i gradskih institucija i stručnih službi. Došli su zajednički proslaviti jednu važnu mljekarsku obljetnicu, 60. godina postojanja i kontinuiranog rada Hrvatske mljekarske udruge, vjerne pratilje hrvatskog mljekarstva u svim segmentima i etapama njegova razvoja. Tim povodom prikazan je dokumentarni film “Hrvatska mljekarska udruga - 60 godina u službi hrvatskog mljekarstva”. Obljetnici je prethodilo još jedno važno događanje, održana je Godišnja skupština na kojoj su dodijeljene tradicionalne nagrade uspješnim proizvođačima mlijeka, ovoga puta s područja Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Nagradu “Zlatni rog” za najveću proizvodnju mlijeka Zagrebačke županije osvojilo je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Mužinić iz Križevčeca, a Plaketu za najuzornije gospodarstvo Grada Zagreba Obrt za uzgoj stoke Malkoč iz Kupinečkog Kraljevca. Sponzor nagrade “Zlatni rog” bio je Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o., a Plakete za najuzornije gospodarstvo Hrvatska poljoprivredna agencija.
Zlatni rog za zlatne ljude na zlatnoj farmi u srcu Hrvatske
Vera Volarić, dipl. ing.
Zagrebačka županija je po poljoprivrednim resursima jedna od najbogatijih u Hrvatskoj. Poljoprivreda je glavna gospodarska djelatnost, a ruralni prostor najveće bogatstvo Zagrebačke županije, čiji povoljan geografski smještaj, specifičan odnos dolinskog i brežuljkastog reljefa, umjerena kontinentalna klima, dostupnost čiste vode i vodotokova, dovoljno raspoloživih poljoprivrednih površina i šuma, i što je najvažnije stoljetna tradicija i naglašena povezanost stanovništva uz poljoprivredu, predstavljaju izvrsne preduvjete za usporedan razvoj poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma. Županija raspolaže sa 173.236 ha poljoprivrednih površina, koju čine oranice sa 59%, livade sa 28%, pašnjaci sa 7%, vinogradi sa 3%, voćnjaci sa 2%, te ribnjaci sa 1%. I prema stočnom fondu, osobito brojnom stanju goveda (49.227), svinja (130.738) i peradi (917.354), svrstava ju među županije sa značajnijim stočnim fondom u Hrvatskoj. Stoga i ne čudi što se poljoprivreda u Zagrebačkoj županiji drži njezinim strateškim opredjeljenjem i što jedinice županijske i lokalne vlasti izdvajaju značajna sredstva za stvaranje dobroga poduzetničkog okružja kao preduvjeta za povećanje i razvoj poljoprivredne proizvodnje te brže strukturne prilagodbe poljoprivrednog sektora tržišnim prilikama i sve jačoj konkurenciji. Takvoj razvojnoj orijentaciji poljoprivrede već godina-
ma pridonose i projekti pokrenuti na razini županijske uprave u suradnji s lokalnim samoupravama, kao što su “Stvaranje županijske robne marke”, “Projekti poticanja prodaje i potrošnje” i niz drugih, sa svrhom razvoja proizvodnje hrane te povezivanje poljoprivrede i turizma, s naglaskom na seoski turizam. Inače, temeljno je načelo u izradi programa razvoja poljoprivrede Zagrebačke županije “znanjem, radom i organiziranošću do učinkovitije poljoprivrede i bogatijeg poljoprivrednika”.
Zlatni rog Zagrebačke županije
“Sjeveroistočno od Zagreba, u blizini autoceste Zagreb - Goričan, kod izlaza Sv. Helena, blagom vijugavom lokalnom cestom dolazi se u selo Križevčec, poznato po obitelji Mužinić, najvećim proizvođačima mlijeka i stočarima u Zagrebačkoj županiji, što potvrđuju i mnogobrojna priznanja za njihov rad. Gospodarstvo se uzgojem stoke i proizvodnjom mlijeka bavi više od tridesetak godina. Na gospodarstvu živi osam članova obitelji, i to vlasnik Zlatko Mužinić, rođen 1962. godine, koji je završio srednju mljekarsku školu u Kranju, supruga Ankica, inženjerka prehrambene tehnologije, otac Josip, majka Barbara, te četvero djece - kćeri Ivana, Jelena i Marija te sin Josip, najmlađi član obitelji rođen 1994. godine. Gospodarstvo je tradicijski u stočarstvu već tri generacije. Zlatko je uvjerljiv u nastojanju da stvori suvremeno ogledno obiteljsko gospodar-
Znanje, iskustvo i ljubav obitelji Mužinić prema proizvodnji mlijeka, uz već postojeće poduzetničke sposobnosti i poslovne uspjehe, jamstvo su da će se ovo gospodarstvo i dalje razvijati i unapređivati proizvodnju
stvo sposobno za utakmicu na neumoljivom europskom tržištu”…., ovako je započela reportaža kolegice Božice Skender, i danas kao i onda zaposlenice mljekare Dukat, koja je u listopadu 2001. detaljno izvijestila o otvorenju tada ali i danas vrijedne poštovanja suvremene farme muznih krava obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva Zlatka Mužinića.
Izgradili novu i suvremenu farmu
Proizvodnju mlijeka započeo je Zlatkov otac Josip sredinom šezdesetih, 1987. godine, sjećaju se, u tradicionalnoj staji imali su 30-ak krava, a 2001. bila je godina velikih odluka. Naime, obitelj je složno odlučila krenuti s izgradnjom nove suvremene farme mliječnih krava koja će omogućiti siguran dohodak članovima obitelji, ali i osigurati kvalitetan smještaj krava i provođenje suvremene tehnologije proizvodnje. Krenula je izgradnja, a nova staja izgrađena je prema svim propisima Europske unije, ukupne vrijednosti 2,5 milijuna kuna. Najveći dio financijske konstrukcije popunjen je kreditima matične mljekare Dukat d.d., Zagrebačke županije, Ministarstva poljoprivrede, HBOR-a, te komercijalnih banaka, s počekom do dvije godine i rokom otplate do sedam godina. Rokovi otplate kredita u to su se vrijeme činili kratkima, ali odricanje i trud svih
članova obitelji sljedećih sedam godina jamčili su siguran put do cilja. Danas, devet godina od otvaranja farme, iza Mužinića zatvoren je najveći dio kredita, a proizvodnja je značajno napredovala. Tako je od 65 muznih krava koje su stigle u novootvorenu farmu 2001. godine, danas njih 140, te 80 bređih i mladih junica i 60 junadi u tovu. Godine 2000. proizveli su 203.079 kg mlijeka, a prošle 2009. čak 745.208 kg mlijeka EU razreda kvalitete. Prosječna proizvodnja mlijeka prije desetak godina bila je oko 3500 L po kravi, da bi kontinuirano napredovala i danas je na razini oko 7000 L po kravi godišnje.
Mužinići obrađuju oko 150 ha poljoprivrednih površina, od čega je oko 40 ha vlastitih a ostatak je u zakupu. Pritom je svakako prisutan problem velikog broja odvojenih čestica, tako da se proizvodnja odvija na čak 542 čestice poljoprivrednog zemljišta. Iako potrebe za voluminoznom krmom osiguravaju s navedenih površina, svakako bi dobro došlo okrupnjavanje parcela, odnosno manje “praznoga hoda” od parcele do parcele.
Tijekom godina poboljšavali su floristički sastav livada sijanjem kvalitetnih djetelinsko-travnih smjesa, pri čemu im uvelike pomažu stručnjaci Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te sirovinska služba Dukata. Dio površina zasijavaju kukuruzom koji se koristi za silažu i zrno, te tritikaleom, ječmom i zobi.
Znanje, iskustvo i ljubav Zlatka i Ankice Mužinić, ali i njihove djece prema uzgoju mliječnih krava i proizvodnji mlijeka, uz već postojeće poduzetničke sposobnosti i poslovne uspjehe, jamstvo su da će se ovo gospodarstvo i dalje razvijati i unapređivati proizvodnju mlijeka. Obećavajuće je i to što su djeca odrasla i srasla s proizvodnjom mlijeka i životom na selu, a izbor njihovih životnih zanimanja zasigurno ide u prilog da će nastaviti s obiteljskom tradicijom. Tako Ivana studira veterinu a Jelena agronomiju, i kako sada stvari stoje, stečeno znanje planiraju primijeniti na vlastitu gospodarstvu. Marija se odlučila za pravo, a najmlađi Josip, kojemu je šesnaest godina, pohađa srednju poljoprivrednu školu i on se već budućim zvanjem opredijelio za proizvodnju mlijeka.
A kako smo reportažu s otvorenja farme obitelji Mužinić završili 2001. godine, tako ćemo i danas. Poštovani čitatelji, ukoliko vas put nanese prema Sv. Ivanu Zelini slobodno navratite na OPG Mužinić u Križevčec 24, jer će s vama rado podijeliti svoja iskustva i znanja. A njima ćemo poželjeti puno zdravlja i poslovnog uspjeha, do našega sljedećeg posjeta.
Uspješna proizvodnja mlijeka u Gradu Zagrebu
Zoran Bašić, dipl. ing.
Premda milijunski grad te gospodarsko, političko i kulturno središte, Grad Zagreb daje veliki značaj razvoju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na rubnim dijelovima grada. Smješten na površini od oko 650 km2, Zagreb obuhvaća građevinska područja sedamdesetak naselja, a svake se godine sve više širi i na ruralna područja koja su, pamte mnogi, ne tako davno bila samostalne cjeline dovoljno udaljene od samoga grada. Možda će nas iznenaditi, ali Grad Zagreb raspolaže s gotovo 16.000 ha poljoprivrednih površina, na kojima se odvija ratarska, povrtlarska, cvjećarska i nama osobito važna stočarska proizvodnja. S obzirom na ovu veoma važnu činjenicu, ali i potrebe svakodnevne opskrbe Zagreba kvalitetnim seljačkim proizvodima, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba postavio je cilj štititi poljoprivredno zemljište od daljnje urbanizacije, te raspoloživim financijskim sredstvima poticati okrupnjavanje zemljišta, razvoj poljoprivredne proizvodnje, proi-
zvodnju kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda, i možda najvažnije - zadržavanje mladih na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a time i održavanje tradicije i običaja bavljenja poljoprivredom. Tako se na temelju statističkih podataka može zaključiti da se na području Grada Zagreba od 5100 poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, njih 1000 bavi stočarstvom, od toga 500 proizvodnjom mlijeka. Osobito je izražen porast gospodarstava koja su posljednjih godina povećala stado na više od deset muznih grla, ali je nažalost prisutan i trend da je gospodarstava s do pet krava sve manje.
Najuzornije gospodarstvo Grada Zagreba
Osobito nas veseli činjenica da se ovogodišnji dobitnik Plakete za najuzornije gospodarstvo Grada Zagreba nalazi u skupini gospodarstava koja su tijekom posljednjih desetak godina svoju proizvodnju sustavno unapređivala. Riječ je o Obrtu za uzgoj stoke MALKOČ iz Kupinečkog Kraljevca, koje vode gospodin Stjepan i njegova supru-
ga Ruža, dok njihove kćeri Martina i Ivana te zet Ivan pomažu u svim dnevnim radovima na farmi. A tu je i baka Mara, čija vrijedna ruka ali i dobri savjeti uvijek dobro dođu. Malkoči drže 25 muznih krava si-
Mladima na ovome gospodarstvu nikada nije teško uza sve dnevne obaveze na fakultetu i poslu odraditi pokoji posao u staji
mentalske i holstein pasmine, prosječne starosti 5 godina i prosječne proizvodnje oko 6700 kg mlijeka isključivo prvog razreda kvalitete koje predaju Vindiji d.d. U tradicionalnoj i lijepo organiziranoj staji s dvama redovima ležišta, proizvodnja se odvija prema svim načelima dobre poljoprivredne prakse, to više što se sprema i uređenje ispusta smještenog iza staje koji će omogućiti boravak krava na svježem zraku i dnevnom svjetlu tijekom toplog dijela godine, koji su neophodni za optimalno reproduktivno zdravlje muznih krava. Na oko 25 ha poljoprivrednih površina proizvode voluminoznu krmu, a koncentratni dio obroka kupuju na tržištu. Siju kukuruz za silažu, tritikale, djetelinsko-travne smjese, a kose i ponešto prirodnih livada.
U tradicionalnoj i lijepo organiziranoj staji obitelji Malkoč, proizvodnja se odvija prema svim načelima dobre poljoprivredne prakse
Razgovarajući sa svima trima generacijama ove obitelji o proizvodnji mlijeka i životu na selu, ali ipak nekoliko kilometara od Trga bana Jelačića, mogli smo zaključiti kako je ovo zaista obiteljski posao u kojemu je svatko pronašao svoje zadovoljstvo i na kvalitetan način pripomogao zajedničkom cilju - unapređenju proizvodnje.
Ljubav prema životu na selu
Od gospođe Ruže saznali smo kako su veoma ponosni, a zapravo su imali i veliku sreću što je i zet Ivan, inače rođeni Iločanin, bez obzira na svoj vinogradarski kraj na obroncima Fruške gore, pravi zaljubljenik u proizvodnju mlijeka i život na selu, i zaključila: “Našim mladima u kući nikada nije teško uza sve dnevne obaveze na fakultetu i poslu, u staji odraditi pokoji posao…”.
S obzirom na to da je okolica
Zagreba poznata po tradicijskim mliječnim delicijama, tako i obitelj Malkoč dio proizvedenog mlijeka prerađuje u domaći sir i vrhnje, te sireve s različitim dodacima paprike, vlasca itd. A što se tiče realizacije planova u skoroj budućno -
sti, najvažnije je što prije povećati poljoprivredne površine, urediti ispuste, poboljšavati genetiku osjemenjivanjem krava vrhunskim bikovima, a to će svakako rezultirati povećanjem proizvodnje mlijeka po kravi. Danas je u staji 17 junica i 9 komada ženske teladi visokih genetskih predispozicija za proizvodnju mlijeka. Svakako je važno intenzivirati suradnju sa stručnjacima Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, čiji su im savjeti uvijek dobrodošli, a svako uvođenje novih tehnologija pridonijet će unapređenju proizvodnje mlijeka.
Svako daljnje ulaganje u razvoj proizvodnje mlijeka ovoj obitelji, kao i mnogima čiji je cilj održavanje i unapređivanje ruralnog prostora zagrebačke okolice, bit će olakšano s obzirom na svesrdnu brigu Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, za koje gospođa Ruža ističe kako im subvencionira pomlađivanje, obnovu i očuvanje stočnog fonda i po litri proizvedenog mlijeka, a koliko zna prisutna su i sredstva pomoći za troškove ishođenja dokumentacije za gradnju i registraciju objekata, sustava za izgnojavanje, nabavu opreme za doradu, preradu i pakiranje, edukaciju poljoprivrednih proizvođača, analize gotovih proizvoda, nastupe na sajmovima te pomoć za opremu i projekte udruga poljoprivrednih proizvođača. Svakako velika pomoć lokalne vlasti koja je osnovni preduvjet za zdrav i kvalitetan razvoj poljoprivredne proizvodnje. Obitelji Malkoč, ovogodišnjem najuzornijem proizvođaču mlijeka Grada Zagreba, od srca čestitamo i želimo im još puno uspjeha u proizvodnji mlijeka.
Zašto ne proizvoditi mlijeko na vlastitoj farmi?
Ponekad i sasvim slučajno neko događanje može dijete opredijeliti za čitav život
Vera Volarić, dipl. ing.
Biti proizvođač mlijeka, sa završenom srednjom mljekarskom školom, zvuči vrlo dobro i perspektivno, barem što se tiče nas iz Uredništva Mljekarskog lista, koji smo sudjelovali u jednoj vrlo dobro zamišljenoj prezentaciji i spontanoj edukaciji na gospodarstvu Zdenka Močnika iz Duge Rese, člana Uredničkog odbora Mljekarskog lista. Učenici osmog razreda škole Vladimira Nazora iz Duge Rese, zajedno sa svojim nastavnicima, u okviru sustava integriranog učenja posjetili su ovo gospodarstvo s ciljem upoznavanja proizvodnje mlijeka kao jednog od mogućeg zanimanja kojim bi se u budućnosti mogli baviti. Domaćin je učenicima na način primjeren njihovoj dobi osnovnoškolaca pokazao osnove tehnologije držanja i hranidbe mliječnih krava te objasnio koliko je kravama potrebno hrane i vode dnevno. A kako od mlijeka nastaju neki mliječni proizvodi, u ovom slučaju sir, učenicima su prezentirale Višnja Magdić i Bernarda Kasunić, stručne savjetnice Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu Karlovačke županije. Naime, iz svježeg mlijeka dodavanjem sirila pokazale su preko svih tehnoloških postupaka nastajanje sira škripavca, koji su učenici na kraju i kušali. Osobito im je bila zanimljiva spoznaja da ovaj sir stvarno “škri-
pi” pod zubima, što daje poticaj za dodatno uživanje u njegovu izvrsnom okusu. Neki od njih su nam rekli da su već zapisali cijeli postupak proizvodnje te da će kod kuće s roditeljima napraviti svoju malu siranu.
Ali, kako su napomenule Višnja i Bernarda, za dobru kvalitetu sira nije dovoljno znati samo tehnološki postupak, već je potrebna i vrlo kvalitetna sirovina, misleći pritom na kvalitetno mlijeko proizvedeno na gospodarstvu Zdenka Močnika.
Ovu korisnu edukaciju za učenike, sa zanimanjem su pratile i podržale Ljubica Tržok, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Grada Karlovca, Željka Maleš, stručna suradnica istog ureda, te Kristina Magdić, stručna suradnica Ureda za poljoprivredu, šumarstvo i turizam Karlovačke županije. Istaknule su kako njihove institucije svesrdno podržavaju razvoj poljoprivrednih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka, a osobito ovakve inicijative sa svrhom edukacije djece o poljoprivrednoj proizvodnji te približavanja zanimanja proizvođača mlijeka osnovnoškolcima koji bi u budućnosti mogli izabrati mljekarstvo za svoje zanimanje.
Predstavnici Mljekarskog lista u razgovoru s djecom doznali su da većini njih mlijeko i mliječni proizvodi nisu strani i da svatko od njih nešto voli pa čak i relativno dobro pozna neke mliječne proizvode, od fermentiranih
proizvoda, sireva, a među njima se našlo i ljubitelja mlijeka, naročito čokoladnog. Razveselila nas je, također, spoznaja da djeca prihvaćaju mlijeko kao važnu hranu u njihovoj svakodnevnoj prehrani te da u njihovoj školi nema postavljenih automata za brzu hranu i sokove. Dijeleći im prigodne edukativne brošure dogovorili smo se da će njihove nastavnice u školi raspravljati zajedno s njima o ovoj temi, za koju su moramo priznati pokazali dobar interes. Bilo je pravo zadovoljstvo sudjelovati u edukaciji osnovnoškolaca na gospodarstvu obitelji Močnik, koja unatoč mnogim brigama izazvanim uglavnom zbog komplicirane administrativne i birokratske prirode ipak djeluje zadovoljno i za današnje teške prilike u stočarstvu poprilično optimistički gleda u budućnost.
S obzirom na pomalo specifičan prostorni smještaj ovoga gospodarstva u neposrednoj blizini predivne rijeke Mrežnice, rođene za turizam kakav se samo poželjeti može i pogled koji uvijek i svakoga ponovno ostavlja bez daha, nismo mogli ne zapitati Zdenka zašto se odlučio baviti baš proizvodnjom mlijeka, uza sve ove prirodne ljepote. Odgovor je bio vrlo decidiran i jasan - zato što to volimo, znamo i želimo raditi!!! Moramo priznati da smo suglasni s ovakvim razmišljanjem i s ovakvim odgovo-
Razveselila nas je spoznaja da djeca prihvaćaju mlijeko kao važnu hranu u njihovoj svakodnevnoj prehrani
rom te se nadamo da će i gradske i županijske vlasti pomoći prebroditi administrativne prepreke u ishođenju potrebne dokumentacije, kako bi se ovo relativno malo ali vrlo educirano i po mnogočemu specifično gospodarstvo konačno moglo posvetiti poslu za koji se davnih dana odlučilo.
A da izuzetna prirodna ljepota s velikim mogućnostima za razvoj turizma i mliječno gospodarstvo idu zajedno, svi smo se, a često puta i zajedno s našim stručnim i nadležnim institucijama i političkim dužnosnicima uvjerili i divili, već samim prelaskom u susjednu Sloveniju, Austriju i naravno dalje prema Nizozemskoj.
Ostaje nam nadati se da će to zajedništvo seoskih farmi i seoskog turizma zaživjeti i u Hrvatskoj, a naši državni, županijski i gradski čelnici, ali i svi oni koji trebaju, znaju i mogu, pomoći prebroditi razno-razne administrativne zapreke i donijeti dobre odluke, kada je o našim tradicionalnim i perspektivnim gospodarstvima riječ.
Uvodna riječ
Poštovani čitatelji Mljekarskog lista, u našem šestom izdanju ponovno stavljamo naglasak na rad laboratorija za kontrolu kvalitete stočne hrane. I prije smo isticali a sada na ovom mjestu ponavljamo kako nema ozbiljnog upravljanja farmom bez kontrole kvalitete stočne hrane i savjetovanja sa stručnim službama o hranidbi životinja koje se drže na farmi. U ovom broju pišemo o izgradnji sustava upravljanja laboratorijem.
U ovom broju donosimo i pregled svih mesnih pasmina goveda u Republici Hrvatskoj, kao i naputak u svezi s odjavom gospodarstava i posjednika iz Registra stočarskih farmi, što je od iznimne važnosti za vjerodostojnost ove sveobuhvatne baze podataka koja sadrži sve o lokaciji na kojoj se drže domaće životinje, što podrazumijeva adresu lokacije i njezine zemljopisne koordinate, kao i podatke o posjedniku, odnosno osobi koja je odgovorna za zdravlje i dobrobit domaćih životinja na gospodarstvu te za postupanje s njima u skladu s pravilnicima o obveznom označavanju i registraciji životinja.
Nakon što smo u prošlom podlisku objavili kako je HPA potpisala ugovore o korištenju znaka Mlijeko hrvatskih farmi sa 14 mljekara i izdala odobrenje za korištenje znaka na prvih 180 proizvoda proizvedenih od mlijeka s naših farmi, na naše veliko zadovoljstvo u trgovinama su se pojavili prvi proizvodi istaknuti znakom koji upozorava na to da je riječ o proizvodima proizvedenim od mlijeka s hrvatskih farmi. Na svima je nama uključenima na bilo koji način u sektor mljekarstva u Republici Hrvatskoj, da promocijom znaka i njegova značenja i na ovaj način utječemo na potrošnju proizvoda koji nose znak, a onda izravno i na povećanje proizvodnje mlijeka u našoj zemlji.
Mr. sc. Zdravko Barać
IMPRESSUM:
Glavni i odgovorni urednik: mr. sc. Zdravko Barać
Urednički odbor: Eva Lučić Robić, univ. spec. oec., mr. sc. Ana Dakić, Željka Fatović, dipl. ing., Drago Solić, dipl. ing.
HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA
Poljana Križevačka 185, Križevci
Tel.: 048/279 072 Fax: 048/693 216
Ured u Zagrebu: Ilica 101, Zagreb
Tel.: 01/3903 103 Fax: 01/3903 191
E-mail: hpa@hpa.hr
www.hpa.hr
OIB: 48006835970
Vijesti
Predstavljen novi Odjel za tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda HPA
U Gudovcu, u prostorima Hrvatske poljoprivredne agencije, 12. svibnja predstavljen je novi Odjel za tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda HPA.
Uz ravnatelja HPA mr. sc. Zdravka Baraća, predstavljanju su prisustvovali ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković, ministar turizma
Damir Bajs, župan Bjelovarsko-bilogorske županije Miroslav Čačija, predstojnik Ureda župana Dalibor Jurina, dožupan Bjelovarsko-bilogorske županije Krešimir Jelavić, dogradonačelnik Bjelovara Ante Topalović i direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj.
Kao jedna od zadaća novog odjela istaknuto je učinkovitije uređenje tržišta stoke, i to i u uzgojnim i u tovnim kategorijama, stvaranje web servisa i baza podataka s podacima neophodnim za kvalitetnije organiziranje tržišta, a istaknuto je i pružanje tehničke pomoći proizvođačima glede brandiranja poljoprivrednih proizvoda. U tom smislu istaknuto je kako je odjel uspješno priveo kraju aktivnosti oko korištenja znaka Mlijeko hrvatskih farmi, a HPA je u travnju sklopila ugovore sa 15 mljekara o korištenju znaka. Sjedište odjela je u Gudovcu, na prostoru Bjelovarskog sajma, voditeljem je imenovana mr. sc. Dubravka Živoder, a s radom je započeo prije dva mjeseca.
Što nam znači akreditacija laboratorija
Važnost implementacije sustava upravljanja u skladu s međunarodnim standardom
razmatrana je prije svega na strateškoj razini Hrvatske poljoprivredne agencije
Mr. sc. Ana Dakić, adakic@hpa.hr
Za upravljanje kvalitetom (TQM - Total Quality Management) nije dovoljno odraditi laboratorijski projekt, opremiti laboratorij i zaposliti zaposlenike. To je svakako preduvjet da bi laboratorij uopće postojao, ali i preduvjet da bi se uopće razmišljalo o implementaciji sustava upravljanja i osiguranju kompetentnosti laboratorija. Nužni su golemi napori i mukotrpan rad laboratorija i stručnog tima te svih zaposlenih, ali i dobro poznavanje ključnih elemenata upravljanja kvalitetom. Osim osiguranja organizacijskih i tehničkih resursa treba razvijati laboratorijske procese, analitičke metode i postupke, a za to su potrebni kvalitetni, osposobljeni, educirani zaposlenici. Tek kada su ova područja dobro ovladana, može se razmišljati o razvoju i implementaciji međunarodnih standarda u svakodnevnom radu laboratorija, a za laboratorije je to HRN EN ISO/IEC 17025, kao što je već poznato i od Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka. Tek kada su ovi elementi osigurani, moguće je pokrenuti “izgradnju” sustava upravljanja laboratorijem.
Važnost pravovremene čvrste odluke
Od iznimne je važnosti čvrsta odluka Uprave HPA za pokretanjem spomenutih aktivnosti. Dakle, implementacija sustava upravljanja u skladu s međunarodnim standardom razmatrana je prije svega na strateškoj razini HPA. Osigurani su dakle svi resursi koje kompetentni laboratoriji podrazumijevaju, a posebno se daje značaj laboratorijskoj opremi, stručnosti i stalnom osposobljavanju zaposlenika, uz ispunjavanje svih zakonskih obveza.
Potrebno je proći niz aktivnosti i pojedinih faza u razvoju sustava upravljanja i implementacije laboratorijske poslovne dokumentacije, sukladne HRN EN ISO/ IEC 17025, kako bi se ostvarila aktivna primjena sustava upravljanja. Ovdje je važno napomenuti da ne postoji kraj, ne postoji završetak, jer sustav upravljanja zahtijeva stalni razvoj i poboljšanja koja kvalitetu rada laboratorija održavaju na zahtijevanoj razini.
Pritom moramo dobro poznavati čimbenike kao:
• međuovisnost ključnih elemenata rada laboratorija,
• osiguranje svih resursa za uspostavu rada laboratorija,
• dolazimo do sustava upravljanja koji “nema kraja”.
Sustav upravljanja implementiran je i integriran na svim razinama rada laboratorija, na sve laboratorijske procese u skladu sa zahtjevima međunarodnih norma, drugih propisa, zahtjeva kupaca, laboratorijske tehnike i tehnologije. Za uspješnu implementaciju sustava upravljanja unutar laboratorijskih procesa nužan je stalni razvoj, spremnost na promjene i poboljšanja, jer je to jedini put prema najvišoj razini procesne zrelosti i integriranja sustava upravljanja na sve laboratorijske procese i postupke do najniže gradbene jedinice, a to su pojedini koraci u svakodnevnoj praksi laboratorija.
Laboratorij (LKSH) je razvio sve analitičke metode, sve postupke, jasni su laboratorijski procesi, a sustav upravljanja implementiran je i laboratorij je u fazi podnošenja zahtjeva za akreditaciju u skladu s HRN EN ISO/ IEC 17025, dok je SLKM, kao što znamo, akreditiran još 2004. godine. Što nam znači upravljanje kvalitetom (TQM) sagledajmo zajedno!
Za laboratorij - HRN EN ISO/IEC 17025
• uvjet za kompetenciju laboratorija
• strateški cilj
• zahtjev kupaca
• kvaliteta određuje našu budućnost
• zahtjev za sudjelovanje svih zaposlenih
• TQM novi pristup poslu
• spremnost na pozitivne promjene
• TQM uvažava poslovodstvo
• TQM počinje i završava cjeloživotnim obrazovanjem svih zaposlenih
Upravljanje kvalitetom rada, proizvoda ili usluga nije više stvar izbora već je uvjet za opstanak. Promatrano s ekonomskog gledišta, kvalitetan proizvod tek se naizgled manje prodaje (jer je skuplji), ali se ipak prodaje, dok se loš rad, proizvod, usluga tj. loša kvaliteta ne prodaje. S gledišta EU-a, oni koji rade i proizvode u skladu sa standardima EU-a imaju šanse za opstanak na tržištu. Rad, proizvodi i usluge razmjenjuju se na svjetskom tržištu, tj. izvan nacionalnih granica, tj. na svjetskoj razini. Stoga nije lako izboriti se za poziciju na međunarodnom tržištu, konkurencija je velika a kvaliteta presudna i najjače oružje u osvajanju tržišta, kroz osiguranje povjerenja kupaca najjača obrana od konkurencije i jedini ispravan put jačanju proizvodnje i rastu profita.
Odjava gospodarstva i posjednika iz Registra farmi
Gospodarstvo nije moguće deaktivirati sve dok u bazi podataka nisu odjavljene sve životinje koje su se vodile na tom gospodarstvu
Željka Fatović, dipl. ing. zfatovic@hpa.hr
Ukoliko se na lokaciji koja je upisana u Registar farmi više ne drže domaće životinje, posjednik ili osoba ovlaštena od posjednika, sukladno pravilniku kojim je propisan Registar farmi (N.N. 51/07), novonastalu situaciju mora prijaviti u Registar farmi. Odjavu odnosno deaktivaciju gospodarstva moguće je provesti u ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji ili županijskom, odnosno unutar županijskom uredu Hrvatske poljoprivredne agencije.
Za postupak deaktivacije gospodarstva posjednik ili osoba ovlaštena od strane posjednika potpisuje obrazac “Zahtjev za brisanje gospodarstva/posjednika iz registra aktivnih farmi/posjednika”. Uz popunjeni obrazac posjednik predaje i identifikacijsku karticu gospodarstva. Ukoliko je kartica izgubljena, posjednik unutar obrasca za deaktivaciju gospodarstva potpisuje i izjavu o gubitku kartice. Po upisu podataka s obrasca zahtjeva za deaktivaciju gospodarstva u Registar farmi, gospodarstvo postaje neaktivnim te više nije moguće koristiti deaktivirani JIBG.
Odjava domaćih životinja
Prije deaktivacije gospodarstva posjednik je dužan odjaviti sve domaće životinje (goveda, svinje, ovce i koze) s lokacije koju treba deaktivirati. Odjavu odnosno premještanje životinja posjednik prijavljuje ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji na temelju putnog lista. Gospodarstvo nije moguće deaktivirati sve dok u bazi podataka nisu odjavljene sve životinje koje su se vodile na tom gospodarstvu.
Ako su na jednom gospodarstvu prijavljena dva ili više posjednika, a jedan od njih više ne drži domaće životinje, dužan je to prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji ili županijskom uredu HPA. Deaktivacija posjednika provodi se na isti način kao i deaktivacija gospodarstva, pri čemu JIBG ostaje aktivan za preo -
stale posjednike na istoj lokaciji, a deaktivira se samo serijski broj identifikacijske kartice posjednika koji na tom gospodarstvu više ne drži domaće životinje. Deaktivaciju posjednika moguće je provesti samo ako se na posjednika koji traži deaktivaciju u bazi podataka više ne vodi niti jedna životinja.
Deaktivaciju gospodarstva ili posjednika može zatražiti i nadležni veterinarski inspektor ako prilikom nadzora gospodarstva utvrdi da se na njemu više ne drže domaće životinje. U ovom se slučaju deaktivacija gospodarstva ili posjednika obavlja na temelju inspekcijskog zapisnika, uz koji treba priložiti Identifikacijsku karticu gospodarstva ili posjednika za kojeg se traži deaktivacija.
Ako na gospodarstvu koje treba deaktivirati postoji nesukladnost između baze podataka i stvarnog stanja na terenu, o tome treba obavijestiti nadležnoga veterinarskog inspektora koji će na temelju izvršenog nadzora sastaviti zapisnik i poduzeti potrebne korake za deaktivaciju gospodarstva ili posjednika.
Deaktivacija gospodarstva u Registru farmi provodi se samo ako se na navedenoj lokaciji, iz bilo kojeg razloga, više ne drže, niti će se držati, domaće životinje. Deaktivacija posjednika unutar JIBG-a na kojem je prijavljeno više posjednika provodi se samo ako taj posjednik više ne drži niti će u budućnosti držati životinje na toj lokaciji. Ako pak postojećeg posjednika unutar jednog gospodarstva zamjenjuje novi posjednik, županijskom ili unutar županijskom uredu HPA treba podnijeti Zahtjev za promjenu podataka u Registru farmi.
Odjavu odnosno deaktivaciju gospodarstva moguće je provesti u ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji ili županijskom, odnosno unutar županijskom uredu Hrvatske poljoprivredne agencije
Mesne pasmine goveda u Hrvatskoj
Kako proizvodnja mesa zahtijeva kvalitetno tele za tov, posljednjih godina došlo
je do pojave stada u kojima se putem sustava krava-tele uzgajaju i specijalizirane
mesne pasmine goveda
Proizvodnja goveđeg mesa u Republici Hrvatskoj zasniva se još uvijek prvenstveno na simentalskoj pasmini goveda, vrlo omiljenoj u uzgoju na obiteljskim gospodarstvima orijentiranim na proizvodnju mlijeka i prodaju teladi za tov ili samostalnom tovu junadi. No posljednjih godina, intenzifikacijom govedarske proizvodnje, sve veći broj farmera teži intenzivnijoj proizvodnji mlijeka, gdje se pored simentalca koriste specijalizirane mliječne pasmine goveda, ili na proizvodnju mesa putem sustava krava-tele. Isto tako, neke farme prvenstveno orijentirane na proizvodnju mlijeka, prihod gospodarstva pokušavaju poboljšati prodajom ili tovom križane teladi za proizvodnju mesa. Kako proizvodnja mesa zahtijeva kvalitetno tele za tov, posljednjih godina došlo je do pojave stada u kojima se putem sustava krava-tele, pored simentalske uzgajaju i specijalizirane mesne pasmine goveda kao što su Charolais, Angus, Hereford, Limousin, Blonde D’Aquitaine, Salers i Highland s kojima ćemo vas pobliže upoznati.
Simentalsko govedo
Iako je ovo kombinirana pasmina za proizvodnju mlijeka i mesa, koristi se i kroz sustav krava-tele u proizvodnji mesa. Riječ je o pasmini srednjeg do velikog okvira, koja je zbog dobre mliječnosti, plodnosti, majčinskih ali i tovnih karakteristika vrlo zanimljiva za uzgoj putem sustava krava-tele ili u proizvodnji križanaca namijenjenih tovu. Pasminu karakterizira bijela glava s mogućnošću pojave naočala oko očiju, bijeli donji dijelovi trbuha, vrh repa i donji dijelovi ekstremiteta, šareni dlačni pokrivač na bijeloj podlozi u nijansama od svijetložute do tamnocrvene boje, široka, dugačka i duboka zdjelica, snažan i čvrst fundament, funkcionalno vime te dobra prilagodljivost i pokretljivost. Upravo funkcionalno vime i dobra mliječnost omogućuje postizanje većih težina teladi kod odbića, koji u tovu pokazuju vrlo dobre priraste te postizanje visokih klaoničkih težina uz nižu zamašćenost trupa vrlo dobre mramoriranosti, što je vrlo cijenjeno na tržištu. Od ostalih karakteristika pasmine, moguća je genetska bezrožnost. Porodna težina teladi kreće se oko 39 kg za ženska i 41 kg za muška grla, visina križa kod krava se kreće oko 140 cm, a težina od 700 do 850 kg, dok bikovi imaju visinu križa vod 150 cm s težinom od 1200 kg.
Charolais
Pasmina potječe iz Francuske i u Hrvatskoj je prisutna 20-ak godina. Kod nas se zbog svojih vrlo dobrih tovnih i mesnih svojstava uzgaja i u čistoj krvi ili, upravo sa simentalskom pasminom, za proizvodnju kvalitetnih križanaca za tov. Međutim, važan je oprez zbog pojave teških teljenja. Riječ je o jednobojno bijeloj, kasnozreloj, teškoj i dugačkoj pasmini velikoga, širokoga i dubokog okvira, vrlo dobre mišićavosti i visoke isko-
ristivosti voluminozne krme u pašnom sustavu držanja čak i na nešto skromnijim pašnjacima. Isto tako, karakterizira je iznimni kapacitet rasta s kasnijim zamašćenjem trupa, velika količina proizvedenoga čistog mesa po grlu, dobra mliječnost i majčinski instinkt. Životinje mogu imati rogove ili biti genetski bezrožne. Porodna masa teladi se kreće od 40 kg za žensku, odnosno od 44 kg za mušku telad, krave su teške od 700 kg, s visinom križa oko 145 cm, dok su bikovi teški od 1100 kg s visinom križa od 145 do 158 cm.
Angus
Pasmina potječe iz Škotske, a osim dominantne crne boje koju, pored genetske bezrožnosti, prenosi na svoje potomstvo prilikom križanja, razvila se i crvena varijanta ove pasmine. Pored genetske bezrožnosti, pasminu karakteriziraju srednji okvir, ranozrelost, vitalnost i robusnost. Kod Angusa se pozornost usmjerava na laka teljenja i vitalnu telad s brzim porastom, dobar majčinski instinkt i mliječnost krave, te visoka težina teladi u trenutku odbića, zadovoljavajući prirast grla u tovu uz dobru izraženost mišićavosti, dobru konverziju hrane, malu glavu i fine kosti i očuvanje kvalitete mesa s obzirom na finoću i mramoriranost.
Od Angusa se očekuje tip goveda koji je izrazito prikladan za držanje u sustavu krava-tele, odnosno vitalna, zdrava životinja s vrlo dobrim fundamentom i dugovječnošću te plodnošću od koje se nakon druge godine života očekuje teljenje svake godine, iz kojeg će proizaći vitalno, dobro razvijeno i zdravo tele. Međutim, glavna zamjerka kod tova ove pasmine je rano zamašćenje trupa. Porodna težina teladi se kreće od 32 za muška i 30 za ženska grla, krave su teške od 550 kg s visinom križa od 130 cm, dok su bikovi teški od 950 kg s visinom križa od 138 cm.
Posljednjih godina, intenzifikacijom govedarske proizvodnje, sve veći broj farmera teži intenzivnijoj proizvodnji mesa putem sustava krava-tele
Hereford
Engleska pasmina srednjeg okvira koja se već gotovo dva stoljeća kontinuirano selektira na ranozrelost, plodnost i vrlo visoku iskoristivost grube krme. Odlika Hereforda je i čvrsta konstitucija, koja omogućava držanje u vanjskim klimatskim uvjetima tijekom cijele godine. Isto tako, pasmina sadrži vrlo dobru mogućnost prilagodbe ekstremnim klimatskim uvjetima, dugovječnost i miran karakter. Hereford karakteriziraju laka teljenja uz visoku plodnost, a majčinski instinkt je vrlo dobro izražen. Moguća je genetska bezrožnost. Prepoznatljivost Hereforda je dominantno bijela glava, što prenosi na svoje potomstvo. Uz dominantno bijelu glavu karakterizira ga crvena boja koja varira od tamnocrvene do svijetložute. Osim na glavi, bijela boja je prisutna i na grebenu, grudima, trbuhu i na donjim dijelovima nogu. Uzgaja se u čistoj krvi, a dobro je primjenjiv u križanju. Kod klaoničkog trupa uočava se dobra mramoriranost, no prisutno je i rano zamašćenje trupa u tovu. Porodna težina ženske teladi kreće se od 33 a muške od 36 kg. Visina križa kod krava kreće se od 130 cm a težina od 550 kg, dok su bikovi teški od 900 kg s visinom križa od 138 cm.
Limousin
Riječ je o vrlo vitalnoj i otpornoj francuskoj pasmini srednje velikog okvira, koja se osim u uzgoju u čistoj krvi koristi i u programima križanja. Karakterizira je potpuno pigmentirana, crvenosmeđa boja dlake sa svijetlim krugovima oko očiju i svijetlom njuškom i dlakom
između butova. Isto tako, pasmina je razmjerno dugog trupa s širokim leđima i s vrlo razvijenom muskulaturom butova. Razmjerno duge i blago oborene sapi i niža porodna težina teladi pridonosi lakim teljenjima. Zbog povoljnog omjera mišićja u odnosu na mast i kosti u trupu, postiže se vrlo visoka kvaliteta klaoničkog trupa, odnosno visok randman. Zamašćivanje trupa je nisko, uz dobru mramoriranost i nježnu i finu strukturu mišićnog vlakna. Međutim, problem je temperament ove pasmine. Porodna masa ženske teladi kreće se od 36 a muške od 39 kg. Visina križa kod krava kreće se od 135 cm a težina od 650 kg, dok su bikovi teški od 950 kg s visinom križa od 140 cm.
Blonde D’Aquitaine
Francuska pasmina zanimljiva zbog mišićavosti sa slabim zamašćenjem, visokih prirasta, dobroćudnosti i lakoće teljenja, široke zdjelice i laganih, finih kostiju. Dlačni pokrov sastoji se od kratke dlake, a boja može varirati od crvene do gotovo bijele, no zlatno pšenična smatra se tipičnom za ovu pasminu. Pasmina je bezrožna ili ima rogove. Iako je riječ o razmjerno mladoj pasmini goveda koje se do kraja Drugoga svjetskog rata prvenstveno koristilo kao radno, tegleće govedo, zbog svojih karakteristika sve više postaje popularno u uzgoju kako u čistoj krvi tako i u korištenju za proizvodnju kvalitetnih križanaca namijenjenih proizvodnji goveđeg mesa. Međutim, prilikom uzgoja u čistoj krvi pozornost treba obratiti na plodnost i porodnu težinu teladi. Porodna težina ženske teladi kreće se od 44 a muške od 47 kg. Visina križa kod krava kreće se od 147 cm a težina od 750 kg, dok su bikovi teški od 1150 kg s visinom križa od 158 cm.
Salers
Pasmina potječe iz francuskoga središnjeg masiva, a klimatske karakteristike područja porijekla oblikovale
su na promjene temperatura otporno, robusno govedo, koje pripada govedima srednjeg do velikog okvira. Dlaka je lagano kovrčava, tamno crvenkastosmeđe boje. Karakteristika je i lirasta forma rogova, ali je moguća i genetska bezrožnost. Prednosti pasmine su dugovječnost, plodnost (visoka razina bređosti), vrlo dobre majčinske karakteristike (visoka proizvodnja mlijeka) i lakoća teljenja. Meso je dobro mramorirano uz karakterističnu mekoću vlakana i prepoznatljivu kvalitetu okusa. Porodna težina ženske teladi kreće se od 36 a muške od 39 kg. Visina križa kod krava kreće se od 140 cm a težina od 650 kg, dok su bikovi teški od 900 kg s visinom križa od 150 cm.
Highland (Škotsko visinsko govedo)
Pasmina potječe iz Škotske, malog je do srednjeg okvira, kompaktnog tijela i izraženoga bačvastog izgleda srednjeg dijela trupa. Noge su čvrste, kratke s vrlo čvrstim papcima. Glava je trokutasta s širokom gubicom, široka između očiju i kratka od gubice do očiju. Prepoznatljivost su veliki i simetrični rogovi, zakrivljeni naprijed, i dugačka pokrovna dlaka. Dlaka se na glavi u pramenovima spušta sve do nozdrva, a na vratu i grebenu čini grivu. Ispod duge dlake nalazi se finija koja omogućava zadržavanje tjelesne topline. Boja dlake nije ujednačena i varira od crvene, smeđe, žute i krem boje a pojavljuju se i tigrasta, bijela i crna grla. Svojstva pasmine su robusnost, dugovječnost, lakoća teljenja, dobroćudnost te majčinski instinkt. Ovo je pašna kasnozrela pasmina tako da se junice propuštaju u dobi tek oko 30 mjeseci, a dob kod prvog teljenja je oko 40 mjeseci. Ne preporučuje se primjena za prirodni pripust u dobi od oko 12 mjeseci. Porodna težina ženske teladi kreće se od 22 a muške od 25 kg. Visina križa kod krava kreće se od 115 cm a težina 420 kg, dok su bikovi težine od 600 kg i visine križa od 123 cm.
Registar uzgojno valjanih goveda
Matičnu knjigu vodi Hrvatska poljoprivredna agencija
ili uzgojna organizacija koja samostalno provodi uzgojni program
Zdenko Ivkić, dipl. ing. zivkic@hpa.hr
Matična knjiga je registar uzgojno valjanih goveda (matičnih bikova, junica i krava), a vodi se odvojeno po pasminama te nosi naziv po pasmini za koju se vodi. Početkom 2009. godine stupio je na snagu novi Pravilnik o vođenju matičnih knjiga i uzgojnih upisnika te upisu uzgojno-valjanih goveda (NN 135/08). Njime se preuzima odluka Europske komisije 84/419/EEC o uvjetima upisa goveda u matične knjige, koja je dopunjena Odlukom komisije 2007/371/ EC. Ovim pravilnikom propisuje se način vođenja matične knjige i uzgojnog upisnika, podjela matične knjige, ali i utvrđuju uvjeti kojima grlo treba udovoljiti da bi bilo svrstano u skupinu uzgojno valjanih i upisano u matičnu knjigu. Matična knjiga vodi se u elektronskom obliku, a vodi ju ovlaštena ustanova (Hrvatska poljoprivredna agencija) ili uzgojna organizacija (Središnji savez uzgajivača) koja samostalno provodi uzgojni program. Matična knjiga sastoji se od glavnoga i dodatnog dijela, koji se mogu podijeliti u više razreda prema svojstvima goveda. U Republici Hrvatskoj glavni dio matične knjige dijeli se na A i B razred, a dodatni dio na C i D razred. Dodatni dio se još naziva i uzgojni upisnik. Govedo može biti upisano u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik ako pripada skupini uzgojno valjanih goveda. Uzgojna valjanost goveda utvrđuje se na temelju podataka o njegovu podrijetlu, proizvodnim i uzgojnim svojstvima predaka i srodnika, prema vanjštini grla, te podacima o njihovim proizvodnim svojstvima za uzgojne kategorije za koje je to moguće utvrditi. Uzgojno valjana goveda moraju udovoljavati uvjete glede vanjštine, posebice uzraslosti primjerene dobi i uzgojnim standardima za pasminu i križana goveda prema potvrđenom uzgojnom programu. Goveda mogu napredovati u viši razred ukoliko su ispunjeni uvjeti za upis u pojedini razred. U glavni dio matične knjige upisuju se uzgojno valjana goveda čiste pasmine (najmanje 87,5 genotipa pasmine), uzgojena u skladu s potvrđenim uzgojnim programom, a koja ispunjavaju sljedeće uvjete:
• da su roditelji i roditelji roditelja upisani u matičnu knjigu iste pasmine,
• da je od rođenja označeno sukladno Pravilniku o provođenju obveznog označavanja i registracije goveda (NN 99/07) i uzgojnom programu,
• da ima rodoslovlje koje je u suglasju s pravilima te matične knjige.
Uzgojno valjano žensko govedo, čije su majka i majčina majka upisane u dodatni dio (uzgojni upisnik), a čiji su otac i djedovi upisani u glavni dio matične knjige, može se prihvatiti kao čista pasmina i upisati u glavni dio matične knjige. U dodatni dio MK (UP) upisuju se goveda poznatih roditelja s upisanim (poznatim) pasminama roditelja iz kojih je moguće utvrditi pasminu upisanoga goveda ili križana goveda poznatih roditelja (manje od 87,5% genotipova pasmine). U uzgojni upisnik upisuju se i uzgojno valjana goveda koja potječu iz križanog uzgoja, te goveda kod kojih se može utvrditi podrijetlo jednog roditelja a od posebnog su uzgojnog značaja.
Matični bikovi upisuju se u matičnu knjigu nakon što su odabrani za umjetno osjemenjivanje (A razred) ili prirodni pripust (B razred), a sve na temelju ostvarenih rezultata tijekom testiranja. U C razred dodatnog dijela mogu se upisati bikovi s maksimalno 25% udjela krvi strane pasmine, ako je u skladu s potvrđenim uzgojnim programom. Uzgojno valjano žensko tele upisuje se u isti razred kao i majka ukoliko su ispunjeni ostali uvjeti za upis u navedeni razred. Krave se nakon prvog teljenja razvrstavaju u razred glavnog ili dodatnog dijela prema uvjetima koje udovoljavaju (popunjenost pedigrea, proizvodnja mlijeka ili mesa, ocjena vanjštine itd). U A razred upisuju se krave s poznatim proizvodnim rezultatima (mlijeko, meso - ovisno o pasmini), a u B razred one krave koje nisu u kontroli proizvodnosti. Kod obaju slučajeva mora biti poznat rezultat kontrole proizvodnosti barem jednog roditelja. U C razred dodatnog dijela matične knjige upisuju se grla s najmanje 50% genotipa pasmine za koju se vodi matična knjiga. U D razred (predknjiga) mogu se upisati grla čija su obilježja vanjštine sukladna pasminskim standardima.
Uzgojno valjano govedo čiste pasmine porijeklom iz države članice EU-a upisat će se u onaj razred matične knjige čijim uvjetima udovoljava. Dokaz o ispunjavanju uvjeta je posjedovanje originalnog rodovnika izdanog od strane uzgojne organizacije u zemlji uzgoja grla. Ori-
ginalni životni broj prihvaća se kao životni broj pod kojim se govedo upisuje u matičnu knjigu. Za uzgojno valjana goveda uvezena iz trećih zemalja, a nakon obveznog označavanja (preoznačavanje), uzgajivač može zatražiti upis u matičnu knjigu. Dokaz o ispunjavanju uvjeta je posjedovanje originalnog rodovnika izdanog od uzgojne organizacije u zemlji uzgoja goveda. Takvo se govedo zatim može upisati u onaj razred čijim uvjetima udovoljava. Osim životnog broja dobivenog u Republici Hrvatskoj, u matičnu knjigu mora se upisati i originalni strani
broj, čime se dokazuje pouzdana sljedivost podataka. Matična knjiga goveda izvornih i zaštićenih pasmina, razumljivo, donekle se razlikuje od već navedenog. Ukupna populacija po pasminama razdvaja se u A i B razred. U A razred matične knjige uključuju se jedinke u tipu pasmine, čiji su roditelji također upisani u A razred matične knjige. U B razred matične knjige uključuju se grla koja u bitnim obilježjima nisu u tipu pasmine, odnosno potječu iz programa uporabnog križanja s drugim pasminama (programi gospodarske održivosti).
STOČARSKE IZLOŽBE U LIPNJU 2010. GODINE U ORGANIZACIJI HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE
PREGRADA 10. IZLOŽBA STOKE / 3. BAMBINO KUP ZAGORJA
VELIKA GORICA
5. AUKCIJSKA PRODAJA JUNICA
NEDELIŠĆE MESAP 2010. / 11. STOČARSKA IZLOŽBA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
12. ŽUPANIJSKA STOČARSKA IZLOŽBA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE “DRENOVCI 2010.”
5. LIPNJA 2010. (SUBOTA)
12. LIPNJA 2010. (SUBOTA)
19. LIPNJA 2010. (SUBOTA)
24. LIPNJA 2010. (ČETVRTAK)
26. LIPNJA 2010. (SUBOTA)
27. LIPNJA 2010. (NEDJELJA)
U današnjim prilikama kada se sve više osjeća potreba za snažnijom promocijom mlijeka s hrvatskih farmi, kao i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi, Hrvatska poljoprivredna agencija, kao institucija koja godinama djeluje upravo na razvoju sektora mljekarstva u našoj zemlji, a na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, odnosno Savjeta za praćenje stanja u sektoru mljekarstva koje djeluje pri ministarstvu, i nakon niza razgovora i konzultacija s proizvođačima, prerađivačima te sa stručnjacima upućenima u naše stočarsko-mljekarske prilike, pokrenula je aktivnosti za uvođenje znaka “MLIJEKO HRVATSKIH FARMI” na ambalaži mlijeka s hrvatskih farmi, kao i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi.
Intenzitet i jačina ispaše
Doc. dr. sc. Krešimir Bošnjak
Najvažniji su ciljevi upravljanja unutar sustava proizvodnje mlijeka ili mesa koji se temelje na napasivanju osiguranje dovoljne količine kvalitetne krme za stoku, uz postizanje ciljane razine proizvodnje kod životinja. Govoreći o napasivanju, ne treba zaboraviti da manipulacija intenzitetom i jačinom ispaše, primjena određenog načina napasivanja ili izbor trenutka za početak i kraj napasivanja, odnosno održavanje ciljane visine tratine kod kontinuiranog napasivanja, utječu na stvaranje potencijala za produkciju biljne mase i postizanje određene kakvoće krme. S druge strane, svaki od tih elemenata menadžmenta utječe i na produktivnost životinja, izravno ili posredno. Za ilustraciju može poslužiti primjer visine tratine. Farmer može donijeti odluku o povećanju prosječne visine tratine kod početka napasivanja, s ciljem povećanja količine raspoložive krme na pašnjaku. Međutim, ovakva odluka posredno može utjeca-
ti na proizvodnju mlijeka, zbog činjenice da se kvaliteta biljne mase mijenja sa starenjem. Odluka o intenzitetu ispaše predstavlja jednu od najbitnijih mjera upravljanja u sustavima proizvodnje mlijeka ili mesa koji koriste neki oblik napasivanja. Štoviše, važnost odabira optimalnog intenziteta veća je nego što je to izbor načina napasivanja. Takav zaključak proizlazi iz rezultata brojnih istraživanja koji upućuju na to da je utjecaj načina napasivanja (rotacijsko ili kontinuirano) na proizvodnju po životinji ili po hektaru manji nego što je to utjecaj opterećenja pašnjaka. Brojne studije pokazuju da je pri istim razinama opterećenja pašnjaka proizvodnja mlijeka bila slična kod rotacijskog i kontinuiranog napasivanja.
Kako se izražava intenzitet ispaše?
Postoji nekoliko pokazatelja koji se koriste u organizaciji napasivanja, a svaki upućuje na neki aspekt procjene intenziteta ispaše. Pokazatelji jačine ispaše uključuju količinu
ili visinu biljne mase tijekom ispaše (kontinuirano napasivanje), te prije ili nakon napasivanja (rotacijsko napasivanje). Osim toga, specifični su pokazatelji intenziteta ispaše:
• Raspoloživa količina biljne mase po grlu - stavlja u odnos ukupnu količinu raspoložive krme i broj životinja; izražava se u kg suhe tvari (ST) po grlu ili uvjetnom govedu (UG).
• Opterećenje ispaše - stavlja u odnos broj grla i količinu biljne mase na pašnjaku; izražava se kao broj životinja ili UG/masi ST raspoložive krme.
• Kapacitet ispaše - predstavlja maksimalan broj životinja ili UG po ha površine kojim se postiže ciljana razina proizvodnosti životinja pri određenom načinu napasivanja tijekom određenog razdoblja, a bez narušavanja ekosustava.
• Opterećenje pašnjakapredstavlja broj životinja ili UG koje se tijekom određenog razdoblja napasuju na pašnjaku određene površine; najčešće se izražava za godinu ili sezonu
napasivanja.
• Zaposjednutost pregonapredstavlja broj životinja ili UG koje u jednom trenutku pasu na pregonu određene površine.
Intenzitet ispaše i produktivnost životinja?
Kao što vrijedi za sve mjere menadžmenta kod napasivanja, promjena intenziteta ispaše utječe na karakteristike i produktivnost pašnjaka, te produktivnost životinja. Opterećenje pašnjaka najvažniji je čimbenik koji utječe na produkciju po grlu i produkciju životinjskih proizvoda po jedinici površine. Što je opterećenje pašnjaka veće, povećava se opterećenje ispaše, smanjuje se raspoloživa količina biljne mase po grlu, a istodobno se povećava kompeticija između životinja za raspoloživom krmom. Posljedica je smanjena konzumacija i smanjena produkcija po grlu. S druge strane, raste učinkovitost iskorištenja biljne mase (omjer konzumirane i ponuđene krme). Prema istraživanjima, za razliku od linearnog smanjenja produkcije po grlu s povećanjem opterećenja pašnjaka, povećanje opterećenja pašnjaka do određene mjere povećava razinu animalne produkcije po jedinici površine. Što se opterećenje pašnjaka više povećava, odmiče od optimalnog, animalna produkcija po jedinici površine se smanjuje.
Što se tiče utjecaja na pašnjak, poznato je da različite biljne vrste različito reagiraju na ispašu različitog intenziteta. K tome, poznato je da brzina regeneracije biljne mase pašnjaka u velikoj mjeri ovisi o jačini defolijacije, pri čemu se, do određene mjere, veće prosječne stope rasta postižu jačom defolijacijom, odnosno defolijacijom do manje visine tratine, koja ostavlja manje biljnih ostataka. S aspekta kvalitete biljne mase, veće opterećenje pašnjaka kod kontinuiranog napasivanja zahtijeva održavanje manje prosječne visine tratine, što obično rezultira boljom kvalitetom biljne mase.
Odluka o intenzitetu ispaše
Donošenje odluke o intenzitetu ispaše, kao i uostalom o bilo kojem elementu ili mjeri upravljanja napasivanjem, više je nego kompleksno. U prethodnom dijelu dotaknuto je međudjelovanje intenziteta ispaše na pašnjak s jedne i životinju s druge strane, što su bitni elementi u odlučivanju. Nezaobilazni su elementi kojima će se farmer voditi - ekonomičnost proizvodnje i profit. S druge strane, svim ovim varijablama treba dodati i utjecaj mjera gospodarenja na okoliš, što je u održivim sustavima proizvodnje stavljeno u prvi plan.
Svaki farmer koji koristi napasivanje trebao bi raspolagati nekim
Odluka o intenzitetu ispaše predstavlja jednu od najbitnijih mjera
upravljanja u sustavima proizvodnje mlijeka ili mesa koji koriste neki oblik napasivanja
osnovnim podacima o intenzitetu ispaše. Dobar je početak izračunati opterećenje pašnjaka (broj životinja ili UG/površina) i kapacitet ispaše za proteklu vegetacijsku sezonu. Vođenje zabilješki o broju životinja, proizvodnji životinja, broju pašnih dana, produktivnosti pašnjaka, iskorištenju biljne mase, visini tratine, stanju pašnjaka, viškovima i manjkovima krme, anomalijama i problemima s kojima se farmer susreo tijekom vegetacijske sezone i slično, znatno će olakšati posao. Svi ti podaci dobar su temelj za definiranje ili reviziju proizvodnih ciljeva, te optimalizaciju intenziteta ispaše. Daljnji koraci u optimalizaciji intenziteta ispaše u idućim vegetacijskim i pašnim sezonama uključuju mjerenje produkcije pašnjaka i procjenu hranidbenih potreba životinja, što omogućuje izračun pokazatelja intenziteta ispaše i analizu u usporedbi s prijašnjim podacima.
Poljoprivreda i proizvodnja biogoriva
Države Europske unije zadale su ambiciozan cilj - povećati udio obnovljivih izvora energije sa 8,5 u 2005., na 20% cjelokupne potrošnje energije u EU do 2020. godine
Doc. dr. sc. Darko Uher
Povećanje udjela obnovljivih izvora energije nužan je doprinos u borbi s globalnim klimatskim promjenama i veliki iskorak prema većoj energetskoj neovisnosti EU-a, što je također vrlo važan dugoročni cilj država članica. Bolja kontrola energetske ovisnosti sve je važnija zbog visokih cijena sirove nafte i nestabilne političke i ekonomske situacije u Ukrajini, a ona uvijek može rezultirati smanjenom opskrbom EU-a prirodnim plinom iz Rusije. Inicijativa na području obnovljivih izvora energije trenutno daje više od 350.000 radnih mjesta, s godišnjim prometom većim od 30 milijardi eura, a zbog toga je EU svjetski lider u području razvoja, upotrebe i instalacije tehnologija za iskorištavanje obnovljivih izvora energije. EU se ne koncentrira na neke određene tehnologije za iskorištavanje obnovljivih izvora energije, već se razvijaju razne tehnologije koje bi kombinirano trebale osi-
gurati uspjeh ovog projekta. Rastuća zabrinutost oko globalnog zatopljenja i energetske ovisnosti prisiljavaju EU da modernizira pristup proizvodnji i potrošnji energije, i to bez odgađanja. Lokalno dostupni obnovljivi izvori energije mogu znatno pomoći, i to s malim ili nikakvim emisijama CO2. Godine 2005. obnovljivi izvori energije činili su 8,5% ukupne potrošnje energije u državama članicama EU-a. Do godine 2020. cilj je povećati taj udio obnovljivih izvora energije na 20%. Vlade kroz svoj primjer i podršku igraju ključnu ulogu u ostvarenju tog cilja, ali i svaka osoba može pridonijeti u ostvarenju toga važnog cilja.
Modernizacija starih tehnologija
Vodeni mlinovi i vjetrenjače koje su koristili naši stari proizvodili su mehaničku energiju iz obnovljivog izvora energije. Moderne verzije tih naprava danas pretvaraju vodu ili vjetar u električnu energiju. Europska proizvodnja električne energije iz energije vjetra, koja je ostvarila znatan napredak u posljednjih nekoliko godina, danas je na razini potreba za električnom energijom
EU je predložila da se do 2020. godine 10% tradicionalnih dizelskih i benzinskih goriva zamijeni biogorivima, ali uz strogo poštivanje čimbenika biološke raznolikosti i održivog razvoja u ovom polju
u Danskoj i Mađarskoj kombinirano. Hidroenergija se također može iskoristiti za proizvodnju struje. Male hidroelektrane ili velike brane - princip proizvodnje električne energije je isti. Potencijalna ili kinetička energija vode pretvaraju se u električnu energiju.
Kod geotermalne energije iskorištava se toplina iz dubina Zemlje za proizvodnju električne energije. Samo nekoliko metara ispod površine već postoje sustavi toplinskih pumpi koje povezuju toplinu iz vrtova i kuće u svrhu grijanja - ovo je razmjerno nova, ali obećavajuća tehnologija. Solarna energija (energija Sunca) može se iskoristiti ili za grijanje ili za proizvodnju električne energije. Toplinski solarni paneli postavljeni na krovovima mogu pokrivati većinu potreba ta toplom vodom u sanitarne svrhe, a toplina se može koristiti i za grijanje prostorija. Procjenjuje se da je 2006. godine
diljem Europe postavljeno više od 20 milijuna četvornih metara toplinskih solarnih panela, i to ne samo u južnim dijelovima. Solarna energija može se pretvarati i u električnu energiju u solarnim elektranama sa zrcalnom koncentracijom energije Sunca, u grupiranim solarnim ćelijama na fasadama zgrada, krovovima ili na izoliranim mjestima.
Biomasa i bioplin
Biomasa se dobiva iz biljaka, životinja i gradskog otpada. Naziva se još i spavajući div, jer će to vjerojatno biti najvažniji obnovljivi izvor energije u budućnosti. Biomasa se može iskoristiti na više načina. Najpoznatiji i najrašireniji način je korištenje drvene mase za grijanje u kućanstvima. U industriji, biomasa se koristi kao pomoćno sredstvo za dobivanje topline ili generiranje električne energije, a to povećava ukupnu isplativost. Bioplin se proizvodi fermentacijom
Rastuća zabrinutost oko globalnog zatopljenja i energetske ovisnosti prisiljavaju EU da bez odgađanja modernizira pristup proizvodnji i potrošnji energije
otpada poput tekućih gnojiva koja se koriste u poljoprivredi, ili iz nekih drugih organskih otpadaka. Bioplin se može upotrijebiti za grijanje ili za proizvodnju električne energije. Pročišćen, bioplin se može upotrijebiti i kao plinovito biogorivo. Biomasa se može osim toga upotrijebiti i za proizvodnju tekućih biogoriva - biodizela i bioetanola. EU je predložila da se do 2020. godine 10% tradicionalnih dizelskih i benzinskih goriva zamijeni biogorivima, ali uz strogo poštivanje čimbenika biološke raznolikosti i održivog razvoja u ovom polju.
Dani travnjaka Koprivničko-križevačke županije uspješni
i ove godine
Održana manifestacija okupila je mnoštvo posjetitelja, a zanimljiva edukativna predavanja obradila su aktualne teme iz poljoprivrede
Zoran Bašić, dipl. ing.
Iove je godine, po četrnaesti put, održan poljoprivredni sajam Dani travnjaka Koprivničko-križevačke županije u organizaciji Koprivničko-križevačke županije, Grada Koprivnice, županijske službe Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatske poljoprivredne agencije, Turističke zajednice Koprivničko-križevačke županije, Visokoga gospodarskog
Ova je manifestacija dobar način promocije Koprivničkokriževačke županije i proizvođača koji u njoj djeluju, a bez obzira na gospodarsku krizu na sajmu je sudjelovalo preko stotinu izlagača
učilišta i Srednje gospodarske škole u Križevcima te PORE - Razvojne agencije Podravine i Prigorja, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Prvi Dani travnjaka održani su prije četrnaest godina kao savjetovanje za poljoprivrednike na imanju u Kozarevcu, u tom su se obliku održavali pet godina, da bi 2002. savjetovanje preraslo u poljoprivredni sajam Koprivničko-križevačke županije. Od tada se svake godine povećava broj sajamskih događanja, a dakako i broj izlagača i posjetitelja. Manifestacija okuplja izlagače iz cijele Hrvatske koji predstavljaju poljoprivrednu mehanizaciju, sjemenska i zaštitna sredstva, opremu i alate za poljoprivredu, a već tradicionalno predstavljaju se i mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja proizvode autohtone proizvode te izvorne zanate, suvenire i rukotvorine. “Ovogodišnji Dani travnjaka posvećeni su razvoju poljoprivredne proi-
zvodnje i pripremama za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, a predstavljaju središnju manifestaciju promocije poljoprivredne proizvodnje, uzgajivača stoke i proizvođača mlijeka u Koprivničko-križevačkoj županiji”, zaključio je predsjednik organizacijskog odbora Dana travnjaka Darko Sobota, zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije Darka Korena, koji je prigodom službenog otvorenja istaknuo da je manifestacija dobar način promocije županije i proizvođača koji u njoj djeluju, te da je bez obzira na gospodarsku krizu, na sajmu sudjelovalo čak 118 izlagača, najviše u proteklih 14 godina otkako se održavaju Dani travnjaka. Dogradonačelnica Koprivnice Vesna Želježnjak, pak, napomenula je kako Grad Koprivnica ulaže značajna sredstva u poticanje razvoja poljoprivrede, i to subvencioniranjem raznih projekata.
Službenom otvorenju prisustvovali su i Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije, koji je predstavio rad HPA i usluge dostupne poljoprivrednim proizvođačima diljem Hrvatske, i to na sedamdesetak lokacija, te Josip Kraljičković, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, koji je najavio nove investicije u poljoprivredu te da Vlada radi na novom zakonu o poljoprivredi i ruralnom razvoju. Konačno, potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Friščić pozdravio je uspješan dugogodišnji rad Dana travnjaka, podržavši rad Hrvatske poljoprivredne agencije, čije je djelovanje osobito važno s obzirom na to da se poljoprivredom bavi velik broj ljudi, a svrha Agencije upravo je upoznati ljude s određenim pravilima i propisima kojih se treba pridržavati kako bismo bili usklađeni s načinom funkcioniranja poljoprivrede u Europi.
Prezentacija košnje
Zanimljivo događanje bilo je natjecanje u ručnoj košnji, koje je započelo jutarnjom demonstracijom košnje koju su izveli članovi Kulturno-umjetničkog društva iz Molvi, pokazujući kako su to nekad radili naši djedovi. Kako bi cijeli ugođaj bio vjerodostojan, kosci su posao započeli rakijicom i ugodnim razgovorom, a zatim na pola košnje očistili i izbrusili kose. Naravno, prionuli su i pravom seljačkom doručku s mnogo ukusnih domaćih proizvoda. Uslijedilo je samo natjecanje u ručnoj košnji koje je ocjenjivalo stručno povjerenstvo, a ocjenjivani su bili brzina košnje, širina otkosa i opći dojam. Pobjednikom je proglašen Dragutin Grobenski iz Jagnjedovca, drugo mjesto zauzela je Marija Ževnar iz Rovišća, a treće Pejo Klarić iz Novigrada Podravskog. Koscima je prigodne nagrade uručio zamjenik župana
Darko Sobota.
Ivica Prvčić iz Koprivničkih Bregi dobio je priznanje za unapređenje travnjaštva u Koprivničko-križevačkoj županiji i uspješnu suradnju sa savjetodavnom službom
Dodjela priznanja
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu dr. sc. Ivan Katalinić dodijelio je priznanje OPG-u Helene i Ivice Prvčić iz Koprivničkih Bregi za unapređenje travnjaštva u Koprivničko-križevačkoj županiji i za uspješnu suradnju s HZPSS-om. Obitelj Prvčić u svojoj staji uzgaja 52 grla goveda, od čega je 21 muzna krava simentalske pasmine, a planiraju proširiti staju te povećati broj muznih krava.
Kako je manifestacija bila i edukativna, održana su predavanja i okrugli stolovi na teme: Ulazak poljoprivrednika u sustav poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost i Hortikulturno uređenje okućnica u organizaciji Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Mogućnosti udruživanja u poljoprivrednoj proizvodnji i Prezentacija i najava novog natječaja u okviru IPARD programa Mjere 101 i 103, u organizaciji Razvojne agencije Podravine i Prigorja, Kontrola kvali-
Najveće simpatije publike osvojila je najmlađa sudionica Kupa, trogodišnja Lucija Picig iz Potoka
Kalničkog
tete stočne hrane i rezultati higijenske kontrole mlijeka u RH u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije, te Vinske ceste u Koprivničko-križevačkoj županiji u organizaciji Upravnog odjela za gospodarstvo i komunalne djelatnosti Koprivničko-križevačke županije. I ove je godine već tradicionalno održan Konjički turnir Croatia cup, na kojemu je predstavljeno pedesetak vrhunskih grla iz cijele Hrvatske.
Bambino kup
Najposjećenije i najzabavnije zbivanje ovogodišnjih Dana travnjaka Koprivničko-križevačke županije bio je Bambino kup mladih uzgajivača Podravine i Prigorja, na kojem se predstavio 21 mladi uzgajivač teladi. Svrha održavanja ove prekrasne manifestacije, koju je prema uzoru na razvijene stočarske europske zemlje pokrenula Hrvatska poljoprivredna agencija, jest popularizacija tradicije stočarske proizvodnje i kulturne baštine sela, te da
se djeci već u najranijoj dobi usadi ljubav prema životinjama i zanimanju uzgajivača goveda.
Mališane, odjevene u živopisne tradicionalne narodne nošnje kraja iz kojeg dolaze, od najmlađih pa do onih starijih redom, predstavio je Nikola Kostiha, koji već tradicionalno vodi Bambino kupove diljem Lijepe naše i koji požrtvovno i s puno truda potiče mlade uzgajivače i njihove roditelje na predstavljanje obiteljske proizvodnje. Kostiha ističe kako je vođenje ovakvih dječjih manifestacija posebno lijep osjećaj, ponajviše zbog toga što su tu prisutna i veoma mala djeca. Bez obzira na svoju dob, veoma su disciplinirana i dobro pripremljena, a predstavljajući ponosno sebe i svoju telad sa željom da ostave što ljepši dojam na publiku koja pozorno prati svaki njihov korak, zapravo predstavljaju svoje obitelji koje se generacijama bave uzgojem goveda i proizvodnjom mlijeka. Možemo samo zamisliti kako su ponosni njihovi roditelji kojima su ovakve manifestacije zasigurno dodatan poticaj u životu i ovom teškom vremenu gospodarske krize.
Ponos svojih roditelja
U prvoj skupini od tri do osam godina predstavili su se: Lucija i Luka Picig i Antonio Arki iz Potoka Kalničkog, Ema Krušić, Magdalena Horvat i Domagoj Lalić iz Sv. Petra Čvrsteca, Klara Široki iz Gole, Luka Kovač iz Kunovca, Antonio Taborčan iz Cepidlaka, Tena Šaško iz Brđana, Andrej Krnjak iz G. Maslarca, Matej Sršić iz Koprivničkih Bregi, Katarina Hubzin iz Čabraja.
U skupini od deset do šesnaest godina predstavili su se: Marko Arki i Lorena Picig iz Potoka Kalničkog, Matija Horvat, Luka Krušić, Lorena Bačani i Antonijo Ferenčina iz Sv. Petra Čvrsteca, Borna Široki iz Gole, Ivan Čevis iz Koprivničkog Ivanca, Jelena Habuzin iz Cepidlaka te Dejan Bačani iz Rumenjaka. Ante Pezo, pomoćnik ravnatelja HPA, i Darko Sobota, zamjenik župana, svim su sudionicima na kraju Bambino kupa dodijelili prigodne poklone.
Bez sumnje, najveće simpatije publike osvojila je najmlađa sudionica Kupa, trogodišnja Lucija Picig iz Potoka Kalničkog, koja je svojeg isto tako malenog telića, starog dvadesetak dana uspješno vodila cijeli krug do kraja predstavljanja najmlađe skupine uzgajivača. I na kraju ovogodišnjeg Bambino kupa Podravine možemo biti uvjereni da će većina ovih mladih uzgajivača goveda u budućnosti izabrati zanimanje uzgajivača goveda i proizvođača mlijeka, te da će i oni svoju djecu i unuke poticati da ostanu na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i bave se proizvodnjom mlijeka.
Gubici uzrokovani mastitisom
Mastitis je trošak i za mljekarsku industriju jer smanjuje kvalitetu i količinu mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i njihovu trajnost
Prof. dr. sc. Goran Bačić
Mastitis uzrokuje najveće ekonomske gubitke u mliječnom govedarstvu koji se očituju kroz smanjenu proizvodnju mlijeka, troškove lijekova i liječenja, troškove veterinarskih usluga, prijevremeno izlučivanje životinja, vrijednost odbačenog
Tablica 1. Ako broj somatskih stanica raste, proizvodnja mlijeka se smanjuje
mlijeka, ali i smanjenu plodnost. Svi nabrojani čimbenici izravno utječu na dohodovnost farme.
Mastitis i proizvodnja mlijeka
Interakcija između imunološkog sustava krave i uzročnika infekcije rezultira oštećenjem sekretornog dijela vimena. Kada je ono zamijenjeno ožiljkastim tkivom, proces postaje nepovratnim. Taj dio četvrti ili vimena nikad više neće biti sposoban za proizvodnju i sekreciju mlijeka. Klinički i subklinički mastitisi utječu na proizvodnju mlijeka, privremeno ili stalno, ovisno o tijeku infekcije i vrsti uzročnika. Iz prikaza u tablici vidljivo je kako s porastom broja somatskih stanica (BSS) pada proizvodnja mlijeka.
Matematički više ili manje pravilna korelacija između BSS i gubitaka u količini mlijeka dokazana je u američkim uvjetima proizvodnje mlijeka. U Tablici 1 zamijetit ćemo da se svakim udvostručenjem broja somatskih stanica gubi 2% količine proizvedenog mlijeka. Iako se 2% ne čini velikim gubitkom, sljedeći primjer najbolje pokazuje koliki je on zaista.
Primjer: Ako se u krave koja proizvodi 9000 litara u laktaciji broj somatskih stanica tijekom mastitisa pove -
ća sa 50.000 na 100.000, gubitak je 2% ili 180 litara u toj laktaciji. Međutim, ako broj somatskih stanica poraste na 1,600.000, gubitak je 10% ili 900 litara u toj laktaciji. Kada ove brojke pomnožimo s brojem krava u štali, dobit ćemo ukupan gubitak količine mlijeka što nije ukupan novčani gubitak jer nisu uračunati troškovi liječenja, odbačeno mlijeko koje se ne može prodati zbog rezidua antibiotika u mlijeku, niže cijene mlijeka zbog lošije kvalitete mlijeka, trošak dodatnog rada da bi se stanje vratilo u normalu itd. Dakle, ukupni gubitak je daleko veći.
Utjecaj na kakvoću mlijeka
Tijekom mastitisa propusnost krvnih žila povećana je pa različite komponente krvi mogu prelaziti kroz stijenke krvnih žila izravno u mlijeko. Tu su uključeni razni enzimi koji mijenjaju sastav mlijeka uzrokujući razgradnju kazeina i mliječne masti. Ukupna količina proteina neće se značajno mijenjati zbog mastitisa, ali će kvaliteta mlijeka biti lošija. Porastom količine krvnih proteina smanjuje se količina kazeina, najvrjednijeg proteina za proizvodnju sira. U mlijeku s visokim BSS-om dolazi do smanjenja količine kalcija za dvije trećine, dok se količina NaCl povećava. Različite promjene u sastavu mlijeka utječu na kvalitetu mlijeka i mliječnih proizvoda smanjujući trajnost. BSS ne mora nužno biti izrazito visok da bi kvaliteta mlijeka bila loša. Nema dokaza da je visok BSS u mlijeku izravan uzrok zdravstvenih tegoba u ljudi niti da ugrožava higijensku ispravnost hrane. Prisutnost uzročnika zoonoza, bolesti zajedničkih ljudima i životinjama, kao što su vrste Salmonella, Listeria ili E. coli, u sirovom mlijeku ponekad su posljedica jedne ili više intramamarnih infekcija. Dok je mastitis uzrokovan bakterijom E. coli razmjerno čest, mastitisi uzrokovani bakterijskim vrstama Salmonella i Listeria iznimno su rijetki.
Mastitis je glavni uzrok velikog broja bakterija S. aureus, čija prisutnost u mlijeku predstavlja važan problem u higijenskoj ispravnosti mliječnih proizvoda. Opasnost od ostataka antimikrobnih lijekova (u daljnjem tekstu antibiotika) u mlijeku veća je ako je riječ o farmama s visokim BSS-om, nego u mlijeku s farmi gdje se uspješno provode mjere preventive i kontrole mastitisa.
Utjecaj na reprodukciju
Klinički i subklinički mastitisi utječu na reprodukcijsku sposobnost mliječnih krava. Kod krava oboljelih od mastitisa produženo je međutelidbeno razdoblje (povećan je broj dana do prvog osjemenjivanja i broj
Klinički i subklinički mastitisi utječu na proizvodnju mlijeka, privremeno ili stalno, ovisno o tijeku infekcije i vrsti uzročnika
osjemenjivanja do koncepcije). Dokazano je da klinički mastitis u prvih 45 dana gestacije (gravidnosti) pridonosi povećanom riziku od pobačaja.
Utjecaj na dohodovnost farme
Iako je gubitke zbog mastitisa, kao i kod ostalih bolesti životinja, teško realno procijeniti zbog mnoštva čimbenika koji na njih djeluju, možemo slobodno tvrditi da su najčešće viši nego očekujemo. U gubitke zbog mastitisa treba uključiti: gubitke zbog odbačenog mlijeka, gubitke zbog smanjene proizvodnje, troškove prijevremenog izlučivanja (eventualna uginuća), troškove zbog snižene otkupne cijene mlijeka, gubitaka premija ili poticaja, kao i troškove lijekova i veterinarskih usluga.
Troškovi kliničkog mastitisa
Novija istraživanja pokazuju da je ukupni gubitak mlijeka zbog kliničkog mastitisa između 110 i 550 litara po laktaciji, ovisno o individualnoj proizvodnji tijekom laktacije. U troškove kliničkog mastitisa trebamo uračunati neupotrebljivo mlijeko, lijekove i trošak veterinara, dodatni rad i prijevremena izlučenja. U SAD-u je ukupan procijenjeni trošak kliničkog mastitisa oko 100 dolara. U našim su uvjetima ovi troškovi još viši, zbog više otkupne cijene mlijeka i skupljih lijekova, i kreću se od 500 do 700 kn po kravi po jednom slučaju kliničkog mastitisa.
Analize pokazuju da oko 88% gubitaka nastaje zbog smanjene proizvodnje mlijeka te higijenski i zdravstveno neprihvatljivog mlijeka koje se mora odbaciti. Ako se u obzir uzme jačina kliničkih znakova, blagi do umjereni klinički oblik mastitisa uzrokovat će trošak oko 350 kuna, dok se kod teških kliničkih oblika može očekivati i do 1000 kuna dodatnih troškova. Ne smije se zaboraviti da je s većom pojavnošću kliničkih mastitisa rizik od pojave rezidua antibiotika ili ukidanja premija također veći.
Troškovi subkliničkih mastitisa
U većini stada, pogotovo većih (100 i više krava), subklinički oblici značajno utječu na strukturu gubitaka od kliničkih mastitisa. Najviše gubitaka potječe od smanjene proizvodnje mlijeka. Veći broj somatskih stanica izaziva veće gubitke u proizvodnji mlijeka. Gu-
Mljekarski list 6/2010.
Kod krava oboljelih od mastitisa povećan je broj dana do prvog osjemenjivanja i broj osjemenjivanja do koncepcije
bici u proizvodnji ovise o više čimbenika. Najvažniji su stadij laktacije u kojem je došlo do infekcije i vrsta mikroorganizma - uzročnika infekcije.
Važno je istaknuti da će određeni gubitak u proizvodnji mlijeka na farmi uvijek biti prisutan pa je potrebno na vrijeme odrediti granicu prihvatljivoga gubitka. Odstupanje od zadanih granica dopušteno je samo u iznimnim slučajevima, kada je u pitanju viša sila (npr. prirodne nepogode, suša, poplava i sl.). Za uspješno upravljanje i poslovanje farme nužno je održavanje prihvatljivoga gubitka unutar zadanih granica, kontinuirana kontrola i redovita procjena ukupno ostvarenih rezultata, kao i tendencija njihova poboljšanja.
Nakon uvođenja u rad novog izmuzišta, uhodavanja radnika i usvajanja rutine mužnje, primjerice, nema razloga da ne smanjimo granicu prihvatljivoga gubitka, iako je u prijelaznom razdoblju realno očekivati prolazni porast gubitaka.
Gubici zbog uginuća i izlučivanja
Klinički mastitis često uzrokuje uginuća i prijevremeno izlučivanje mliječnih krava. Ipak, dva su glavna uzroka izlučivanja mliječnih goveda - povećanje BSS-a i smanjenje proizvodnje mlijeka zbog subkliničkih mastitisa. Stopa izlučivanja zbog mastitisa uključuje niskoproduktivne krave i krave s visokim BSS-om, a varira između 3 i 15% stada kroz godinu. U stadima gdje se forsira visoka proizvodnja, zbog velikog broja izlučenih krava s niskom i srednjom proizvodnjom, remont stada može iznositi čak između 25 i 35%.
Kazne i gubitak premija
Također, mastitis je i trošak za mljekarsku industriju jer smanjuje kvalitetu i količinu mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i njihovu trajnost (mlijeko i sir lošije kvalitete imaju kraći rok trajanja). Sve mljekarske industrije u nas i svijetu imaju razrađen sustav “kazni” za stada s visokim BSS-om, kao i razne bonuse i nagrade za stada s niskim BSS-om. Ovi sustavi kažnjavanja i nagrađivanja, osobito u nekim regijama koje svoju ekonomiju temelje pretežito na proizvodnji mlijeka, iznimno snažno utječu na proizvođače mlijeka ali i cjelokupnu ekonomiju tog područja.
Podnošenje zahtjeva za izravna plaćanja
Tatjana Međimurec, dipl. ing., HZPSS
Podsjetimo, do 15. svibnja poljoprivredni proizvođači trebali su podnijeti Zahtjev za izravna plaćanja u biljnoj proizvodnji. Podnosi se Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, i to putem regionalnih ureda. Zahtjev podnosi nositelj poljoprivrednog gospodarstva. Korisnik u zahtjevu mora prijaviti korištenje svih poljoprivrednih površina svog gospodarstva, bez obzira podnosi li za njih ili ne podnosi Zahtjev za izravna plaćanja. Zahtjevi se mogu zaprimati i 25 kalendarskih dana nakon tog roka, ali se u tom slučaju smanjuje visina izravnog plaćanja po Korisniku. Smanjenje iznosi 1% po radnom danu kašnjenja, osim u slučaju smrti korisnika kada se to smanjenje ne primjenjuje. Zahtjev podnesen nakon toga smatrat će se nepravovremeno podnesenim i neće se razmatrati. Referentna čestica za ostvarivanje prava na izravna plaćanja po površini je ARKOD parcela, osnovna čestica ARKOD sustava, koji se uspostavlja i vodi na temelju digitalnih grafičkih podataka, a na temelju Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 87/09.). Iznimno, do uspostave ARKOD sustava referentna čestica za ostvarivanje prava na izravna plaćanja je katastarska čestica iz katastra zemljišta Republike Hrvatske. Katastarsku česticu određuje ime katastarskog ureda, ime katastarske općine, broj katastarske čestice, katastarska kultura te površina katastarske čestice u hektarima na točno četiri decimale. Djelatnici Agencije za plaćanja, Hrvatske poljoprivredne agencije Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu intenzivno rade na unosu parcela u ARKOD SUSTAV.
Od ove godine poljoprivredni proizvođači zahtjeve mogu popuniti i elektroničkim putem. Sukladno Pravilniku o izravnim plaćanjima u poljoprivredi (NN 33/10.) od 17. ožujka ove godine, poljoprivredna gospodarstva kroz
AGRONET aplikaciju putem internetske adrese www. agronet.apprrr.hr (ili putem linka na stranicama APPRRR www.dmssa.hr, klikom na logo AGRONET) popunjavaju zahtjeve za izravna plaćanja u poljoprivredi. AGRONET sustav je zaštićena mrežna aplikacija namijenjena poljoprivrednom gospodarstvu za:
• pregled podataka iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava,
• elektroničko popunjavanje Zahtjeva za izravna plaćanja,
• slanje zahtjeva elektroničkim putem,
• pregled propisa vezanih uz ostvarivanje prava na potporu.
Za pristup AGRONET aplikaciji korisnik treba zatražiti korisničko ime i zaporku u Regionalnom uredu Agencije za plaćanja, u kojem je poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva. Od iduće kalendarske godine korisnici izravnih plaćanja u poljoprivredi podnosit će Jedinstveni zahtjev za izravna plaćanja koji će obuhvaćati zahtjev za izravna plaćanja u biljnoj proizvodnji i zahtjev za izravna plaćanja u stočarstvu, a za 2010. godinu zasebno se podnosi zahtjev za izravna plaćanja u stočarstvu putem Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) do 30. rujna 2010. godine.
Još je jedna novost - korisnici izravnih plaćanja moraju imati žiroračun na koji će im Agencija za plaćanja doznačiti odobrena sredstva. Prema Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN10/60), uvjet za ostvarenje izravnih plaćanja za obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su u prethodnoj godini ostvarila više od 24.000,00 kuna primitaka od izravnih plaćanja jest status obveznika poreza na dohodak nositelja gospodarstva po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede.
Podsjećamo da je korisnik dužan čuvati presliku zahtjeva i preslike prateće dokumentacije 4 godine.
10373 Ivanja Reka, Ivanjorečka cesta 98
Tel/fax: 01/20 24 148; Gsm: 098 350 140
E-mail: verateks1994@net.hr
• KOMBINEZONI • KUTE • KLASIČNA RADNA ODIJELA
• FARMER RADNA ODIJELA
• PREGAČE (TRGOVAČKE, MESARSKE I KUHARSKE) • PRSLUCI
• LOVAČKA RADNA ODJEĆA USLUGE TISKA I VEZA NA SVE ARTIKLE!
Konferencija europskih holstein saveza
(Zadar, 14.-17. lipnja 2010.)
Glavni pokrovitelj konferencije je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a supokrovitelj Hrvatska poljoprivredna agencija
Željko Picig, bacc. ing. agr., HPA
Kako smo u Mljekarskom listu već najavili, u Zadru će se od 14. do 17. lipnja održati 9. konferencija izvršnih direktora, tajnika i menadžera europskih holstein saveza, i to u organizaciji Središnjeg saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH-a). Program konferencije skraćeno je nazvan 2010 EHRC SECRETARIES MEETING. Stručne prezentacije i rasprave bit će održane 16. lipnja, kada će se prezentirati sve teme predviđene za 9. konferenciju.
Voditelj uzgojnog programa u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji Zdenko Ivkić gostima će izložiti stanje u hrvatskom uzgoju holsteina, ali i općenito u hrvatskom mljekarstvu. Predsjednik Europskog holstein saveza (EHRC) i Svjetskog holstein saveza (WHFF) Egbert
Feddersen iz Njemačke, pak, predstavit će RZ indeks fitnesa u Njemačkoj. Menadžer CRV matičnih knjiga Jos Buiting iz Nizozemske odradit će prezentaciju vezanu na bazu podataka papaka. Menadžer uzgoja u Viking Geneticsu
Sari Morri iz Finske prezentirat će novosti iz Viking Geneticsa. Situaciju vezanu za Europsko prvenstvo holstein pasmine krava, koje će se održati potkraj listopada ove godine u Cremoni (Italija), zajednički će predstaviti delegat za međunarodne poslove u Swissherdbooku Joseph Crettenand iz Švicarske i glavni tajnik ANAFI-a Giorgio Burchiellaro iz Italije. O novim EHRC indeksima i genomici predavanje će održati Fabiola Canavesi i Egbert Feddersen iz ANAFI-a. Prilagodbe EHRC-a prema EU zakonima prezentirat će Giorgio Burchiellaro. Prezentaciju o razvoju i usklađivanju ocjenjivanja krava održat će direktor Morfološkog odjela u
CONAFE-u Gabriel Blanco iz Španjolske, a prezentaciju o generalnoj skupštini iduće godine u Švedskoj iznijet će glavni tajnik EHRC-a David Hewitt iz Velike Britanije. Osim navedenog, na konferenciji će biti riječi i o izmjenama statuta Europskog holstein saveza, održat će se sastanak Upravnog odbora EHRC-a kao i sastanak Upravnog odbora SUHUH-a, a bit će organiziran i posjet farmama, znamenitostima i ljepotama Zadra i Zadarske županije. Na konferenciji će sudjelovati direktori, tajnici, menadžeri i predstavnici europskih holstein saveza iz Slovenije, Poljske, Španjolske, Turske, Italije, Češke, Mađarske, Slovačke, Velike Britanije, Njemačke, Finske, Belgije, Švicarske, Portugala, Francuske i Nizozemske. Glavni pokrovitelj konferencije je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a supokrovitelj Hrvatska poljoprivredna agencija.
Održana edukacija i usklađivanja ocjenjivača vanjštine krava holstein i simentalske pasmine goveda
Josip Crnčić, bacc. ing. polj., HPA
Usuradnji s uzgajivačima članovima Saveza udruga uzgajivača simentalskoga goveda Bjelovarsko-bilogorske županije i Udruge uzgajivača holstein goveda Bjelovarsko-bilogorske županije održana je edukacija i usklađivanje ocjenjivača vanjštine krava holstein i simentalske pasmine. Na radionici su sudjelovali djelatnici HPA Aleksandar Kljujev, Ivica Vranić, Željko Picig, Josip Haluška, Dalibor Janda i Josip Crnčić. Radionica je održana na dva gospodarstva s mješovitim stadima. Navedeni djelatnici obavit će ocjenu kravaprvotelki obiju pasmina, prije svega radi progenog testiranja bikova ali i izračuna uzgojnih vrijednosti ocijenjenih životinja. Ovakve radionice će se redovito provoditi zbog međusobnog usklađivanja, te zbog usklađivanja s preporukama iz međunarodnih organizacija koje se bave ovim poslom.
Održan sastanak predstavnika
HUSIM-a i CUO Varaždin - Neustadt
Josip Crnčić, bacc. ing. polj., HPA
Uorganizaciji HUSIM-a i djelatnika HPA, u Vrbovcu je 21. svibnja održan sastanak predstavnika HUSIM-a, predstavnika CUO Varaždin i direktora reprodukcijskog centra BVN iz Njemačke, većinskog vlasnika CUO Varaždin. Iz saveza, u razgovoru su sudjelovali Josip Burek, predsjednik saveza, Igor Mihaljević, dopredsjednik saveza, Ivica Hajdina, član upravnog odbora saveza, djelatnici HPA Dalibor Janda, voditelj uzgojnog programa saveza, i Josip Crnčić, voditelj programa za razvoj središnjeg saveza, te djelatnik HZPSS-a Damir Pejaković, član stručnog odbora saveza. Iz CUO Varaždin na sastanku su sudjelovali direktor CUO Varaždin Vladimir Nazansky i Krešimir Mihatović, te Claus Leiding, direktor BVN.
Predstavnici HUSIM-a predložili su konkretnu suradnju između saveza i CUO Varaždin-Neustadt. Budući da je glavna zadaća središnjeg saveza uzgojni rad na poboljšanju simentalske pasmine goveda, između ostalog predloženo je progeno testiranje bikova uzgojenih u Hrvatskoj, koji bi se testirali na njemačkoj populaciji krava. Na taj način povezali bi se hrvatski i njemački uzgoji, sa ciljem dobivanja pouzdanih testovi za domaće bikove. Prijedlog je naišao na odobravanje gospodina Leidinga. Procijenjeno je da bi se u Hrvatskoj moglo pronaći oko 200 bikovskih majki, što bi bilo dovoljno da se godišnje uzgoji oko 10 simentalskih bikova koji bi išli u progeno testiranja. Sukladno tome, hrvatska strana obavezala bi se poštivati sve kriterije u izboru bikovskih majki, odnosno bikovske majke birale bi se zajednički. Ova suradnja neće biti moguća bez uključivanja HPA u cijeli projekt, ponajprije djelatnika Odjela za razvoj govedarstva i voditelja županijskih ureda. S istim temama i ciljevima organizirat će se sastanak s predstavnicima CRSH-a Zagreb - Križevci, a na isti način pokušat će se dogovoriti i suradnja.
Kalendar radova u lipnju
Doc. dr. sc. Darko Uher
Nastavlja se međuredna kultivacija kukuruza, krumpira, suncokreta, soje i drugih okopavina koje do tada nisu prihranjene ili su iz bilo kojeg razloga u slabijoj kondiciji. Sredinom lipnja obavljamo glavnu i naknadnu sjetvu heljde na slobodnim ili naknadno oslobođenim površinama košnjom krmnog bilja. Vrlo uspješno
Početak lipnja u gotovo svim našim krajevima najpogodniji je za košnju livada za sijeno, jer je trava u početku cvatnje a tada se dobije i najkvalitetnije sijeno iz drugog otkosa
mogu se sijati rani hibridi kukuruza iz grupe FAO 100, 200 i 300, zatim krmni sirak i druge kulture kraće vegetacije, kao krumpir i grah. U prvom desetodnevlju lipnja obavlja se košnja grahorice, crvene djeteline i već drugi otkos lucerne za sijeno, uz kraće zadržavanje u otkosima zbog manjega gubitka lišća i kvalitete općenito.
Košnja livada
Početak lipnja u gotovo svim našim krajevima najpogodniji je za košnju livada za sijeno, jer je trava u početku cvatnje a tada se dobije i najkvalitetnije sijeno iz drugog otkosa. U drugom i trećem desetodnevlju obavlja se žetva ozimog ječma i ranijih sorata uljane repice te prva postrna sjetva kukuruza, krumpira, heljde, soje (ranije sorte) sve za zrno ili silažu, kao i postrna
sjetva (kultura za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu). Obavlja se priprema za žetvu raži, jarog ječma, jare pšenice, jare zobi. Nakon skidanja otkosa sijena, livade pognojiti UREOM, KAN-om i UAN otopinom. Tako će drugi otkos biti dobar, a sijeno kvalitetnije od prvog otkosa. Obaviti prvu kultivaciju kukuruza uz prihranu KAN-om. KAN je granulirano dušično gnojivo koje sadrži 27% dušika, od čega je polovica u nitratnom a polovica u amonijskom obliku, pa djeluje brzo i malo produljeno. Primjenjuje se za prihranu svih poljoprivrednih kultura, tako da u određenom razdoblju zadovoljava potrebe bilja za dušikom. Zbog sadržaja dolomita (oko 23%) utječe na djelomičnu neutralizaciju kiselosti tla, a sadržajem magnezija djelomice zadovoljava potrebe bilja i za tim biljnim hranjivom.
Mljekarski list 6/2010.
AGROMETEOROLOG - LIPANJ
IZLAZAK
Datum Osijek Zagreb
10. lipnja 4:53 5:03
20. lipnja 4:53 5:02
30. lipnja 4.56 5:06
ZALAZAK
Datum Osijek Zagreb
10. lipnja 20:35 20:47
20. lipnja 20:39 20:52
30. lipnja 20:40 20:52
Mr. sc. Dražen Kaučić
Tijekom lipnja će temperaturne sume u cijeloj Hrvatskoj biti u okvirima prosječnih višegodišnjih vrijednosti. Oborine mogu biti učestale. Prosječno ovog mjeseca u Zadru ukupno padne 52 mm, Osijeku 88 mm, Gospiću 92, a u Zagrebu 100 mm. Srednja mjesečna temperatura tla na 5 cm dubine u Slavoniji i Baranji kretat će se oko 24,6 °C, a u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju oko 21,3
°C. Treba podsjetiti kako je tijekom lipnja vrlo česta pojava vrućih dana. Posljednjih deset godina u Osijeku, ali i u Zagrebu pa i u Gospiću spomenutog je mjeseca bilo 11 takvih dana. Naime, dane s maksimalnom temperaturom zraka višom od 30,0 °C nazivamo “vrućima”. Kod tako visoke temperature zraka biljke doživljavaju takozvani temperaturni šok.
Upozorenje
Iako su najtopliji dani u godini uglavnom u drugoj polovici srpnja, upozoravamo da to tako ne mora biti svake godine. Događa se da je najtopliji dio godine ponekad i potkraj lipnja.
Naime, 30. lipnja 1950. godine u Osijeku je izmjereno 37,5 °C, Zagrebu 37,6 °C, a u Slavonskome Brodu i 37,9 °C. Vrući kraj lipnja potvrđuje i pučka izreka: “Nema ljeta do Svetog Petra”.
Upozoravamo, potkraj lipnja moguća je i pojava europskog monsuna. Prema meteorološkim statistikama, oko 24. lipnja u naše krajeve prodire vlažan i svjež oceanski zrak pa monsunski vjetrovi pušu sa svježih oceanskih površina prema toplijem kopnu. Nalet oceanskog zraka u naše krajeve donosi olujni vjetar i tuču, pa su štete na poljoprivrednim kulturama tih dana ponekad nenadoknadive.
Škola praktične nastave
Organizirana su predavanja na temu kontrole mliječnosti krava, rada laboratorija za kontrolu stočne hrane te ulaganja u sektor mlijeka iz IPARD programa
Zoran Bašić, dipl. ing.
Hrvatska mljekarska udruga organizirala je 19. svibnja 2010. edukativna predavanja u sklopu Škole praktične nastave u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na Sljemenu, za osamdesetak proizvođača mlijeka, organizatora otkupa mlijeka u našim mljekarama te predstavnika stručnih institucija.
Predavanje na temu “Primjena rezultata kontrole mliječnosti krava” održao je Zdenko Ivkić, dipl. ing., iz Odjela za razvoj govedarstva Hrvatske poljoprivredne agencije. Naime, Hrvatska poljoprivredna agen-
cija uvela je novi sustav prikupljanja podataka o kontroli mliječnosti, koji u značajnoj mjeri skraćuje vrijeme obrade podataka, tj. dostavu rezultata farmeru, i to pomoću ručnog računala (dlanovnika) o kojemu je detaljno pisano u Mljekarskom listu u siječanjskom broju. Nadalje, dr. sc. Nataša Pintić-Pukec, voditeljica Laboratorija za kontrolu stočne hrane Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA-LKSH), predstavila je rad laboratorija koji je u svibnju ove godine otvorio vrata svojim glavnim korisnicima - hrvatskim farmerima te istaknula kako je analiza stočne hrane nezaobilazan korak u ozbiljnom upravljanju farmskom proizvodnjom. I na kraju, aktualne
podatke o provedbi IPARD programa iznio je Saša Bukovac, dr. vet. med., pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te dao izvrsne preporuke na koji bi način trebalo kvalitetno pripremiti projekt za povlačenje sredstava iz IPARDa. Upozorio je, također, i na potrebu što transparentnijeg prikupljanja ponuda za ulaganje, jer je u prvom krugu natječaja to bio jedan od ključnih razloga za odbijanje zahtjeva. Svakako, s obzirom na dostupnost podataka i stručnih institucija, proizvođači mlijeka trebali bi se detaljno informirati odluče li podnijeti zahtjev za ulaganje u sektor mlijeka iz IPARD programa.
Praksa budućih
mljekarskih stručnjaka
Studenti Visokoga gospodarskog učilišta iz Križevaca obišli su mliječni put Zlatne doline u Požeštini
Mr. sc. Miroslav Kovač
Studenti druge godine smjera “Management farme”, unutar kolegija “Marketing i management farme”, pod vodstvom prof. Kristine Svržnjak i njezinih kolega, profesorice Sandre Kantar i Silvije Jerčinović, obišli su “mliječni put” Zlatne doline u Požeštini. Posjet su organizirali predstavnici Udruge uzgajatelja simentalskoga goveda Požeštine i Uzgojno poslovnoobrazovnog centra Simentalac. Tijekom posjeta studenti i profesori slušali su predavanje na temu “Uzgoj, mlijeko i junetina iz Zlatne doline - proizvodi s obilježjem prostora”, a predavač je bio mr. sc. Miroslav Kovač. Nakon predavanja na kojem je ukratko predstavljena udruga, članstvo i ciljevi projekta označavanja proizvoda (uzgoj, mlijeko i junetina), ali i rezultati dosadašnjeg rada, studenti i profesori krenuli su na teren. Bio je organiziran tako da mogu vidjeti kako se odvija život na mliječnom putu Zlatne doline. Najprije su posjetili farmu Tadijal iz Tominovca, koja proizvodi mlijeko i junetinu iz Zlatne doline. koji su “brand” udruge i prostora, a što je vidljivo na njihovu imanju. Važno je istaknuti da obitelj Slavice i Vladimira Tadijal uzgaja simentalska grla od kojih dnevno proizvedu 1700 litara mlijeka (trenutno je 60 krava u mužnji), a u turnusu tove oko 30 junadi. Također, 95% krme potrebne za hranidbu proizvedu unutar svog imanja. U toj činjenici opstoji temelj kvalitete proizvoda i postojanosti znakova kojima je obilježeno njihovo gospodarstvo. Nakon mjesta na kojem se proi-
zvodi mlijeko, krenuli su putem do mljekare BIZ iz Buka, vlasnika Bože Bošnjaka. Ondje su ih srdačno dočekali tehnolog mljekare i vlasnik. Mljekara BIZ je iznimno važna karika na mliječnom putu Zlatne doline. Ondje su studenti imali prilike dobiti informacije o količini dnevno prerađenog mlijeka i proizvodima koje mljekara proizvodi za tržište. Za sada neki proizvodi mljekare BIZ na ambalaži imaju vidljivo istaknut znak “Mlijeko iz Zlatne doline”. Znak koji koristi mljekara BIZ vlasništvo je udruge i o njegovu korištenju sklopljen je ugovor između mljekare i udruge. Po obilasku mjesta proizvodnje mlijeka i njegove prerade, otišli su i do mjesta gdje se ono prodaje, na policama trgovačkog lanca s kojim mljekara ima sklopljen ugovor. Ondje se može primijetiti znak koji daje na znanje da mlijeko (sirovina) potiče s farmi iz Zlatne doline. Studenti i profesori tijekom stručnog obilaska nisu skrivali zanimanje, postavili su velik broj pitanja, na zadovoljstvo organizatora. Naime, drago im je da svoja iskustva mogu prenijeti drugima, a posebno mladim ljudima koji su se odlučili obrazovati u školi koja za to ima sve kvalitete i tradiciju.
Suradnja Visokoga gospodarskog učilišta iz Križevaca i Udruge uzgajatelja simentalskoga goveda Požeštine traje već nekoliko godina. Početkom ove godine suradnja je postala još čvršća. Naime, udruga je uzela na tromjesečnu praksu studenticu treće godine smjera
“Management farme” Sanelu Mikulčić iz Križevaca, koja je pokazala zanimanje za učenje u praksi o modelu organiziranja uzgajivača putem udruga i zadruga.
Suvremeni seksolozi i gerontolozi dokazuju da je seksualni život u “trećem dobu” prirodan, normalan i moguć
Seks u poznijoj dobi
Potreba za senzualnošću, tjelesnim kontaktom, toplinom, ljubavlju i privrženošću traje dakle cijeli život
Dr. Ivo Belan
Posve je pogrešno mišljenje, zapravo zabluda, da čovjek koji je prešao šezdesetu godinu života nema više što tražiti u seksu. Jednostavno, smatra se da spolna aktivnost nije više potrebna, pa ni moguća, kako za muškarce tako i za žene, kao navodno, te stvari ne dolikuju starijim osobama, nisu etične i normalne za tu dob, ukratko, treba prekinuti svaku seksualnu aktivnost u interesu dugog života i dobra zdravlja.
Godine nisu važne
Ako ste i vi jedna od takvih osoba, ako ste digli ruke od svega toga, budite sigurni da ste na krivom putu. Uostalom, zašto biti prikraćen za lijepe i ugodne trenutke u kojima možete još uvijek uživati. Američko vijeće za seksualni odgoj, kao i Nacionalni institut za proučavanje starenja, smatraju da većina ljudi uživa u seksu cijeli život. Iznimke su, dakako, oni s nekom od invalidnosti, zatim oni koji misle da ne smiju (ili ne mogu), i oni koji nemaju s kim. Suvremeni seksolozi i gerontolozi dokazuju da je seksualni život u “trećem dobu” prirodan, normalan i moguć. Liječnici i socijalni radnici govore kako im stariji pacijenti s određenim stidom otkrivaju da osjećaju seksualne prohtjeve, ali da ih smatraju neprirodnima i izopačenima. Zaista, zašto bi muškarac od 68 godina, uz pretpostavku da voli, bio smatran “otpisanim fosilom”?
Jedna skupina urologa iz Kalifornije ustanovila je da je među ljudima starijima od 70 godina svaki treći sposoban za potpuni seksualni život. Unutar skupine žena između 55 i 65 godina njih više od 20 posto izjavilo je da su u toj dobi više zainteresirane za seks nego ranije. Poznati američki znanstvenici, doktori Kinsey, Masters i Johnson, svojim su istraživanjima pokazali da su muškarci i žene dobre zdravstvene kondicije, fiziološki imali zadovoljavajući spolni život do 80. godine, pa i kasnije. Međutim, iako seksualna sposobnost, kao što vidimo, traje dugo, neke se funkcionalne promjene obično ipak događaju u starijoj dobi i to treba znati. Na primjer, stariji muškarci i žene sporije reagiraju i potrebno im je više stimulacije nego prije, ali to nimalo ne umanjuje zadovoljstvo pri odnosu. Masters i Johnson tvrde da stariji parovi “mogu i trebaju produžiti s normalnim odnosima do neodređene granice”. Čak ako se potpuni spolni odnos i ne može obaviti, još uvijek ostaju brojne druge mogućnosti seksualne ugode (dodirima, različitim nadraživanjima). Potreba za senzualnošću, tjelesnim kontaktom, toplinom, ljubavlju i privrženošću traje dakle cijeli život. Potpuno gašenje seksualnih aktivnosti u starijoj dobi može dovesti do fizičke i psihičke tromosti, bezvoljnosti, potištenosti i potpune usamljenosti, a upravo takva stanja mogu izazvati razne bolesti i skratiti život.
Izračun otkupne cijene mlijeka za mjesec svibanj 2010. godine
Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, između predstavnika proizvođača mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava ukupnu prosječnu cijenu mlijeka za promatrano razdoblje, a izračunata cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja mliječne masti od 4,2% i sadržaja bjelančevina od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava i novčanu vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice bjelančevina.
Otkupna cijena mlijeka utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izraženo u eurima, te podataka o prosječnom srednjem tečaju eura za iste mjesece.
Ukupna prosječna cijena mlijeka za svibanj 2010. (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjelančevina)
Na temelju izračunate vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2%
i 3,4% bjel.) izračunava se vrijednost masne jedinice i jedinice bjelančevina.
Tablica 1. Izračun vrijednosti masne jedinice (vMj) i jedinice bjelančevina (vBj)
UPCM = Ukupna prosječna cijena mlijeka na bazi 4,2% mliječne masti i 3,4% bjelančevina
vMj = vrijednost masne jedinice (45% udjela u UPCM)
vBj = vrijednost proteinske jedinice (55% udjela u UPCM)
2. Vrijednosti otkupne cijene mlijeka za svibanj 2010. godine
bjelančevine
Ravnatelj: Mr. sc. Zdravko Barać, dipl. ing. agr.
Tablica
Cijenjeni proizvođači mlijeka,
suvremena hranidba životinja i moderno stočarstvo predstavljaju nove zahtjeve u skladu s višim standardima kvalitete, zaštitom okoliša te prije svega zdravom prehranom ljudi i domaćih životinja. Uzimajući u obzir sve to, u aktualnim teškim ekonomskim uvjetima koji nam nameću stalnu potrebu snižavanja troškova hranidbe uz zadržavanje optimalnih proizvodnih rezultata, iz našega proizvodnog asortimana posebno izdvajamo
CJENOVNO POVOLJNE potpune i dopunske smjese BIOdar:
GKM-3-19% CLASSIC cjenovno povoljna smjesa za hranidbu mliječnih krava kod uravnoteženoga osnovnog obroka
KM-2–22% - peletirana NOVO U ASORTIMANU – za ekonomičan način hranidbe visokomliječnih krava u intenzivnoj proizvodnji
Narudžbe 042/399-704
Telefax: 042/ 399-777 Komercijala 042/399-770
Tel.: 042/399-082
GJKM-Do-32% CLASSIC NOVO U ASORTIMANU – dopunska smjesa (superkoncentrat) s 32% bjelančevina – najjeftinije rješenje za jednostavnu izradu smjese od vlastitog kukuruza
Sve smjese proizvedene su iz sirovina isključivo biljnog podrijetla provjerene kvalitete.
U paleti proizvoda BIOdar nalazi se i široka paleta dobro poznatih potpunih i dopunskih krmnih smjesa proizvedenih na bazi vlastitih receptura potvrđenih u praksi kod mnogobrojnih proizvođača mlijeka.
KM-2-22% za visokomliječne krave u varijantama INTENZIV i PLUS
GKM-2-19% MAXI za hranidbu mliječnih krava kod uravnoteženoga osnovnog obroka
KZ-kz-16% i OO-15% peletirane potpune smjese za hranidbu koza i ovaca u laktaciji Superkoncentrati
GJ-Do-30% za junad (bez ureje) te za mliječne krave
GJKM-Do-32%, GJKM-Do-35% i GJKM-Do-35% TOP (s by pass bjelančevinama, zaštićenom masnoćom i živom kulturom kvasaca)
Termički obrađene potpune krmne smjese dostupne su u ekspandiranom i/ili peletiranom obliku.
KZ-kz-20% INTENZIV NOVO – peletirana smjesa za visokomliječne koze u vrhu laktacije
Ekspandirana smjesa proizvodimo prvi i jedini u Hrvatskoj!
• veća dnevna proizvodnja mlijeka zbog bolje iskoristivosti obroka
Za proizvođače koji se odluče za smjesu u rinfuzi osigurali smo SILOSE na korištenje. Detaljnije informacije zatražite kod svojeg referenta iz Sektora za otkup mlijeka. Proizvođači mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravno u komercijalu Tvornice stočne hrane BIOdar.
