ako bismo naše potrošamlijeka I proizvoda što više potaknuli i Jsmjerili da prilikom svakodnevne <upnJe u trgovinama obrate patnju i odaberu proizvode s preJoznatljivim znakom "Mlijeko s hr1atskih farmi", u ovom broju Mlje<arskog lista razgovaramo s rav1ateljem Hrvatske poljoprivredne 1gencije, koja je ujedno i inicijator nositelj ovoga vrijednog projekta.
Isto tako, akcijom xomocije mlijeka proizvedenog 1a hrvatskim farmama želimo pojržati i ohrabriti domace proizvomlijeka da ustra1uu ovoj vrlo ~ahtjevnoj djelatnosti. kojoj su u s puno ljubavi po3Vetilicijeli svoj život a poslu oko Jroizvodnje mlijeka su ih od nalih nogu i duboko utkali u njiho,e živote još njihovi djedovi i I u ovom broju Mljekarskog li3ta potrudili smo se oiti aktualni u :Jonošenju priloga veza1ih za sezonske radove u poljopri1redi, planiranom i organiziranom <onštenju travnjaka i neizostav1oj hranidbi krava. sto tako, informiramo naše :elje i o ulaganjima u preradu I trtenJe poljoprivrednih proizvoda iz PARO programa.
Vaša urednica Vera
IZLOŽBE
Slavonska izložba .............................2
10. izložba stoke
Krapinsko-zagorske županije ..... 48
AKTUALNO
Obnovljivi izvori energije ..............................................5
Sirovo mlijeko u prehrani ljudi ...............................8
Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda 42
VETERINARSTVO
mastitisa ......................10
Promjene položaja kapure i sirišta ..............................12 Imam bolus u ovci, što s njim? .... 14
HRANIDBA
Važnost mikroelemenata u hranidbi krava ............ 17
Grafičko oblikovanje i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1 www.hlad.hr
Mljekarski list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863
Slavonska međužupanijska stočarska izložba
Na stočarskoj izložbi u Slavonskom Brodu izložena su najkvalitetnija grla stoke iz slavonskih županija
Zoran Bašić, dipl. ing.
Iove je godine tradicionalno po trinaesti put, 29. i 30. svibnja održan Sajam “Slavonski Brod 2010.” i Međužupanijska stočarska izložba na kojoj su se predstavili uzgajivači goveda Brodsko-posavske i susjednih županija. Glavni pokrovitelji manifestacije bili su Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, dok su organizatori bili Srednja škola “Matija Antun Reljković” iz Slavonskog Broda, Brodsko-posavska županija, Hrvatska poljoprivredna agencija - Županijski ured Brodsko-posavske županije, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, HOK - Obrtnička komora Brodsko-posavske županije, HGK - Županijska komora Slavonski Brod, CTR d.o.o. - Županijska razvojna agencija, Turistička zajednica Brodsko-posavske županije te Konjogojska udruga “Slavonija” iz Slavonskog Broda.
Održana međužupanijska izložba po kvaliteti izloženih grla pripada samom vrhu specijaliziranih izložbi
Sajam je održan na prostoru Srednje škole “Matija Antun Reljković”, a svoje je proizvode predstavilo osamdesetak izlagača, tvrtki i obrta čija je djelatnost povezana s poljoprivredom, te obiteljska poljoprivredna gospodarstva, udruge i zadruge koje su predstavile tradicijske proizvode i rukotvorine.
Razmjena novih znanja
Ovaj je sajam s godinama postao tradicionalno mjesto susreta poljoprivrednih proizvođača, gospodarstvenika, stručnjaka, znanstvenika, poduzetnika i predstavnika institucija s ciljem razmjene novih znanja i informacija iz struke, a također je odraz napretka u poljoprivredi, obrtništvu i poduzetništvu na prostorima Slavonije. Na otvorenju sajma župan Brodskoposavske županije Danijel Marušić istaknuo je kako je poljoprivreda izrazito važna gospodarska grana ove županije, te se stoga izdvajaju značajna financijska sredstva za poticanje razvoja i unapređenja poljoprivredne proizvodnje. Svojom tradicijom i prepoznatljivošću slavonskobrodski sajam postao je središnji događaj u ovom dijelu Hrvatske. “Uvažavajući tradiciju i poljoprivrednu orijentiranost ovog dijela Hrvatske, veliku pozornost
poklanjamo upravo razvoju sela te malog i srednjeg poduzetništva čiji proizvodi na najbolji način odražavaju ponudu ovog kraja. Sigurni smo kako su sajam i Međužupanijska stočarska izložba idealno mjesto za prezentaciju proizvoda i ideja, posebno onih županija čiji ruralni prostor posjeduje još nedovoljno poznato bogatstvo ponude proizvoda i usluga”, istaknuo je župan Marušić, proglasivši Sajam “Slavonski Brod 2010.” otvorenim.
Prvi dan sajma obilježilo je ocjenjivanje konja Hrvatskog posavca koji predstavlja izvornu hrvatsku pasminu konja. Stanište na kojemu se uzgaja učinilo je ovu pasminu konja otpornom i izdržljivom, a istovremeno je i utjecalo na njegov karakter - poslušnost i druželjubivost, stoga se sve više vraća na slavonska poljoprivredna gospodarstva. Nakon ocjene konja održana je izložba pasa na kojoj su uzgajivači predstavili pasmine koje se koriste u različite svrhe.
Drugog dana sajma održana je stočarska izložba na kojoj je stotinjak izlagača predstavilo svoja najkvalitetnija grla stoke. Izložbu je otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Stjepan Mikolčić, osvrnuvši se na trenutno stanje mliječnog sektora i istaknuvši kako je prošle godine u Hrvatskoj proizvedena rekordna količina mlijeka, a uz to više od 85 posto proizvedenog mlijeka pripada europskom standardu kvalitete, na što su zasigurno utjecali rezultati ustrajnog rada stručnih državnih institucija ali i samih proizvođača. Istaknuo je kako je ova stočarska izložba prerasla svoje okvire pa je razumljivo da ima i potporu nadležnih ministarstava, te da su upravo ovakve manifestacije prilika da uzgajivači razmijene iskustva i steknu nova zna-
nja o proizvodnji, ali i da pronađu nove poslovne partnere.
Kvalitetna grla
Visokomliječne krave na temelju vanjštine ocijenio je Zdenko Ivkić, voditelj uzgojnih programa Odjela za razvoj govedarstva Hrvatske poljoprivredne agencije. Inače, ovo je prvi put da je goveda ocjenjivao
jedan sudac, i to bez prethodnih informacija o grlima i farmi s koje dolaze. U natjecateljskom duhu, kako to biva na ovakvim manifestacijama, izlagači su svoja grla čistili i uljepšavali, a svakako se mogao steći dojam da su hrvatski uzgajivači postali svjesni značaja stočarskih izložbi, i u natjecateljskom i u edukativnom smislu.
Matija Alasić s prvonagrađenom junicom simentalske pasmine
Vladimir Čevizović s najboljom prvotelkom simentalske pasmine
U kolekciji steonih junica simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Matija Alasić iz Oprisavaca, drugu Mijo Nikolić iz Sikirevaca, a treću Blaž Vučinić iz Donjeg Slatnika. U kolekciji prvotelki prvu nagradu osvojio je Vladimir Čevizović iz Sikirevaca, drugu Manda Grigić iz Svilaja, a treću Blaž Vučinić iz Donjeg Slatnika. U
kolekciji ostalih krava simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Miroslav Kešerac iz Siča, drugu Josip Kokanović iz Gundinaca, a treću Davorin Arić iz Gornjih Crnogovaca. U kolekciji ostalih krava holstein pasmine prvu i drugu nagradu osvojio je Josip Zdunić iz Divoševaca, a treću farma Salaš iz Marijanaca.
Šampionkom izložbe simentalske pasmine proglašena je krava Gabi, vlasnika Ilije Živića iz Sredanaca, koja je predvedena u kolekciji ostalih krava s dva i više teljenja. Šampionka je oteljena 2004. godine i nakon trećeg teljenja proizvela je 6527 litara mlijeka sa 3,71% m.m. i 3,55% proteina, a također je i bikovska majka. Šampionkom izložbe holstein pasmine proglašena je krava Čikita, u vlasništvu farme Salaš iz Marijanaca, koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 7189 kg mlijeka sa 5,13% m.m. i 3,73% proteina.
Nagrade i mladi uzgajivači Šampionska su zvona ponosnim vlasnicima uručili državni tajnik MPRRR-a Stjepan Mikolčić i zamjenik ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije Franjo Poljak. Vlasnicima prvonagrađenih grla u četiri kolekcije zamjenik ravnatelja HPA Franjo Poljak i voditeljica Odjela za razvoj govedarstva Vesna Bulić uručili su diplome, a zamjenik župana Brodsko-posavske županije Davor Vlaović uručio je vrijedne novčane nagrade. Vlasnicima su također uručene i nagrade sponzora izložbe, a Hrvatska mljekarska udruga nagradila ih je vrijednim stručnim knjigama, koje će im pomoći u daljnjem uzgoju. Na izložbi je predstavljena i pasmina slavonsko-srijemski podolac, i to krava i tele Andrije Zmajića Klasa iz Starih Perkovaca, a veliko oduševljenje publike opet su izazvali mladi uzgajivači goveda Šimo Karavidović iz Gundinaca, Josipa i Zvonimir Zdunić iz Divoševaca, Ema i Marta Čevizović i Domagoj Arić iz Gornjih Crnogovaca, Adam Dorić iz Svilaja, te Hrvoje Galović i David Kovačević iz Sikirevaca, kojima su djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije uručili zahvalnice i medalje.
Miroslav Kešerac s prvonagrađenom kravom simentalske pasmine
1. i 2. nagrada za krave holstein pasmine pripala je Josipu Zduniću
Obnovljivi izvori energije
Glavna je prednost biomase u odnosu na fosilna goriva manja emisija štetnih plinova i otpadnih voda
Doc. dr. sc. Darko Uher
Biomasa je obnovljiv izvor energije, a čine ju brojni proizvodi biljnog i životinjskog svijeta. Može se izravno pretvarati u energiju izgaranjem te tako proizvesti vodena para za grijanje u industriji i kućanstvima te dobivati električna energija u malim termoelektranama.
Fermentacija u alkohol zasad je najrazvijenija metoda kemijske konverzije biomase. Bioplin nastao fermentacijom bez prisutnosti kisika sadrži metan i ugljik te se može upotrebljavati kao gorivo, a ostali suvremeni postupci korištenja energije biomase uključuju i pirolizu, rasplinjavanje te dobivanje vodika. Glavna je prednost biomase u odnosu na fosilna goriva manja emisija štetnih plinova i otpadnih voda. Dodatne su prednosti zbrinjavanje i iskorištavanje otpada i ostataka iz poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije, smanjenje uvoza energenata, ulaga-
nje u poljoprivredu i nerazvijena područja i povećanje sigurnosti opskrbe energijom. Predviđa se da će do sredine stoljeća u svijetu udjel biomase u potrošnji energije iznositi između 30 i 40 posto. Švedska je npr. 1998. iz korištenja biomase dobivala 18% energije, a Finska 10%. Prema dokumentima EU-a, predviđa se da će proizvodnja energije iz biomase u odnosu na ostale obnovljive izvore energije 2010. iznositi 73%. Ukrajina ima instalirane kapacitete od 320 MW za dobivanje struje upravo korištenjem biomase. Budući da Hrvatska cilja na članstvo u Europskoj uniji, u nastavku je opisano trenutno stanje u državama Europske unije. To je zbog toga jer u Hrvatskoj za sada još nije dovoljno razvijen sustav iskorištavanja bioenergije (osim drva za grijanje prostorija i vode).
Energija od drva
U Europskoj uniji 58% primarne energije dobivene od obnov-
ljivih izvora energije dolazi iz drva. Pritom veliki udio zauzima tradicionalno iskorištavanje potencijala šuma. U Francuskoj se proizvodi najviše primarne energije iz drva, u 2000. godini je bilo 9,8 Mt energije dobivene na taj način. Švedska (8,3 Mt) i Finska (7,5 Mt) također znatno koriste energiju iz drva. Iako toplinska potrošnja (grijanje kuća, grijanje vode) predstavlja glavni dio proizvodnje energije,
Dodatne su prednosti korištenja biomase zbrinjavanje i iskorištavanje otpada i ostataka iz poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije, smanjenje uvoza energenata, ulaganje u poljoprivredu i povećanje sigurnosti opskrbe energijom
Predviđa se da će do sredine stoljeća u svijetu udjel biomase u potrošnji energije iznositi
između 30 i 40 posto
dio energije drva pretvara se i u električnu energiju. U 1999. godini u Europskoj uniji na taj način proizvedeno je 17,3 TWh električne energije. Plan je da se 2010. godine proizvede 100 Mt energije iz drva, a trenutni trend pokazuje da će biti ostvareno 62 Mt. Najvažnija je pretvorba u električnu energiju.
Bioplin
Između 1990. i 2000. godine kontinuirano se povećavao broj elektrana na bioplin. Danas je oko 3000 elektrana u Europi, a treba im dodati i 450 odlagališta smeća koja valoriziraju bioplin. Godišnja proizvodnja tih pogona je oko 2304 kt, a to je oko 5% ukupno proizvedene energije od biomase u Europi. Ujedinjeno Kraljev-
stvo je vodeći proizvođač korisne energije iz bioplina sa 897 kt, ili 39% europske proizvodnje. Ta energija dobiva se iz više od 400 postrojenja. Njemačka je na drugom mjestu sa 525 kt u 2000. godini. Najveći napredak u Njemačkoj proizlazi iz bioplina dobivenog agrikulturom. U 2000. uključeno je 400 dodatnih takvih pogona i sad ih je 1050. Na trećem mjestu je Francuska sa 167 kt godišnje proizvodnje. Cilj je Europske unije 15 Mt proizvedene bioplinom. Da bi se to postiglo, potreban je godišnji rast od barem 30%.
Biogoriva
Biogoriva su sastavljena od dvaju različitih sektora - etanol i biodizel goriva. Etanol se koristi kao dodatak za benzinske motore, a biodizel kao dodatak za dizelske motore. Neki motori dopuštaju upotrebu čistog etanola ili biodizela, ali je to ograničeno državnim regulativama. Količina proizvedenog etanola godišnje je porasla
sa 47.500 tona 1993. na 191.000 tona 2000. godine. Glavni proizvođač ovoga goriva je Francuska sa 91.000 tona proizvedenih 2000. Španjolska je na drugom mjestu sa 80.000 tona. Sljedeća je Švedska sa 20.000 tona. Proizvodnja biodizela povećala se još više. Od 55.000 tona 1992. narasla je na 700.000 tona u 2000. godini. I u ovoj grani Francuska je vodeća sa 47% ili 328.000 tona. Njemačka drži drugo mjesto sa 246.000 tona. U Europskoj uniji još samo tri države proizvode biodizelsko gorivo: Italija (78.000 tona), Austrija (27.600 tona) i Belgija (20.000 tona). Plan je Europske unije da 2010. godine proizvede 17 milijuna tona biogoriva. Prema sadašnjim podacima, plan neće biti ostvaren jer će se proizvesti samo 11,7 milijuna tona biogoriva. Što se tiče Hrvatske, može se zaključiti da kontinentalni dio raspolaže puno većim biopotencijalom od primorskog, jer je velik dio našeg primorja vrlo škrto kamenito tlo.
Sirovo mlijeko u prehrani ljudi - za i protiv
Dr. sc. Nevijo Zdolec
Česte su rasprave o tome predstavlja li sirovo mlijeko značajan rizik za zdravlje ljudi, ali i ugrožava li taj rizik tezu o sirovom mlijeku kao zdravoj hrani. Protivnici smatraju da konzumacija sirovog mlijeka predstavlja rizik zbog bakterijskih otrovanja ljudi (Listeria spp., Escherichia coli O157:H7, Campylobacter spp. i druge), a pobornici da sirovo mlijeko blagotvorno djeluje na zdravlje ljudi (zbog izvornog sastava). Također, vode se rasprave i o tome uništava li pasterizacija neke vrijedne sastojke mlijeka poput bakterija koje sintetiziraju enzim laktazu. Istina o sirovom mlijeku vjerojatno je negdje u sredini. Mlijeko se do vremena industrijske revolucije i otkrića pasterizacije konzumiralo isključivo kao sirovo. Pasterizacija se počela koristiti potkraj 19.
Sve vodeće američke institucije u sektoru zdravlja i poljoprivrede podržavaju pasterizaciju mlijeka i
zabranu prodaje proizvoda koji sadrži sirovo mlijeko
stoljeća nakon otkrića uloge mikroorganizama u kvarenju hrane, postavši učinkovita mjera kontrole opasnih zaraznih bolesti poput goveđe tuberkuloze ili bruceloze koje se prenose na čovjeka, uz ostale načine, i konzumiranjem sirovog mlijeka. Danas su se na farmama unaprijedile biosigurnosne mjere, metode sanitacije i posebno dijagnostički postupci otkrivanja sumnjivih ili bolesnih životinja. Sve to znatno pridonosi većoj sigurnosti sirovog mlijeka. Zdravlje životinja u mljekarskoj proizvodnji nužno je kontrolirati mjerama predviđenima godišnjim planom za sprječavanje, otkrivanje i suzbijanje zaraznih i nametničkih bolesti. U istom pravcu treba usmjeriti i svakodnevnu dobru poljoprivrednu praksu u proizvodnji i čuvanju mlijeka na farmi. Neke bakterije ne mogu “nestati” s mljekarskih farmi, budući da su trajno prisutne u populaciji drugih domaćih ili divljih životinja. To je također razlog da se javnozdravstveni položaj sirovog mlijeka opet usko veže uz pasterizaciju.
Sirovo mlijeko može sadržati uzročnike bakterijskih infekcija ljudi poput Campylobacter spp., Salmonella spp., E. coli O157:H7, Listeria monocytogenes, Yersinia spp., Brucella spp., Mycobacterium bovis i druge. U mlijeko dospijevaju preko vimena ili češće naknadnim onečišćenjem iz okoliša (zrak, prašina, feces, koža, stelja, ljudi, oprema, pribor i dr.). Uobičajeni simptomi bolesti koje se prenose hranom (mlijekom) uključuju proljev, abdominalnu bol, groznicu, glavobolju, povraćanje i iscrpljenost. Većina dotad zdravih potrošača mlijeka oporavljaju se od navedenih bolesti u kratkom razdoblju, no, u drugih bolest može postati kronična, žestoka pa i smrtonosna. Bakterijske infekcije preko sirovog mlijeka najviše ugrožavaju ljude s oslabljenim imunosnim sustavom, poput starije populacije, djece i ljudi s nekim drugim bolestima ili stanjima. Na primjer, u trudnica listerioza može završiti pobačajem, smrću ploda te infekcijom i smrću novorođenčeta. Nadalje, infekcija bakterijom E. coli O157:H7 uzrokuje hemolitičko-uremički sindrom, stanje koje uzrokuje zatajenje bubrega i smrt. Pasterizacijom i drugim oblicima toplinske obrade mlijeka uspješno se sprječavaju mlijekom prenosive
bakterijske bolesti, a neke od njih danas su prošlost. Ipak, ni toplinska obrada nije svetinja, pa je i pasterizirano mlijeko potencijalni izvor infekcije za ljude, a razlog je u naknadnom onečišćenju u sljednim fazama proizvodnje.
Regulativa
Propisi o javnoj potrošnji pakiranog sirovog mlijeka razlikuju se od države do države. Neke imaju potpunu zabranu, druge pak djelomičnu tj. podržavaju kupnju sirovog mlijeka neposredno od farmera. U Europi se nepasterizirano mlijeko konzumira u ruralnim područjima, a proizvodnja sira od nepasteriziranog mlijeka uobičajena je u većini zemalja. Proizvođač sirovog mlijeka za tržište (npr. Engleska) mora označiti pakiranje upozorenjem da proizvod nije toplinski obrađen i da može sadržati organizme štetne za zdravlje ljudi. Dakako da takvi proizvođači moraju postići rigoroznije higijenske zahtjeve u odnosu na proizvođače čije će se mlijeko pasterizirati. Američka agencija za hranu i lijekove (Food and Drug Administration; FDA) i Centri za kontrolu i sprječavanje bolesti (Centers for Disease Control and Prevention; CDC) upozoravali su na opasnost od konzumiranja nepasteriziranog mlijeka. Primjerice, od 1998.
do 2005. godine CDC je potvrdio 45 epidemija prouzročenih konzumacijom nepasteriziranog mlijeka i sireva od nepasteriziranog mlijeka. Te epidemije rezultirale su sa 1007 oboljelih, 104 hospitalizacije i dva smrtna slučaja. Stvarni broj oboljelih sigurno je bio i veći jer se pretpostavlja da nisu prepoznati ni dojavljeni svi slučajevi bolesti. Od 1987. godine, radi bolje zaštite potrošača od takvih rizika, FDA zahtijeva obvezno pasteriziranje mlijeka koje ide u promet za javnu potrošnju, što se odnosilo i na druge mliječne proizvode, osim za neke tvrde sireve.
Zagovaratelji potrošnje sirovog mlijeka često tvrde da je takvo mlijeko hranjivije od pasteriziranog, da je izvorno antimikrobno (koči rast nepoželjnih bakterija) pa je pasterizacija nepotrebna. Prema dokumentu FDA i CDC-a, takve tvrdnje nisu znanstveno potkrijepljene i predstavljaju zabludu. Navode da ne postoji značajna razlika u hranidbenoj vrijednosti sirovog i pasteriziranog mlijeka, a sirovo mlijeko ne sadrži komponente koje će uništiti štetne bakterije. Zapravo, ističu da sirovo mlijeko, bez obzira na kako pažljiv i siguran način proizvedeno, može biti rizično. Sve vodeće američke institucije u sektoru zdravlja i poljoprivrede podržavaju pasterizaciju mlijeka i zabranu prodaje proizvoda koji sadrži sirovo mlijeko.
Uzročnici mastitisa
Mastitis je multikauzalna bolest i obično je rezultat interakcije između
mikroorganizma, domaćina i okoliša
Prof. dr. sc. Goran Bačić
Najčešći su uzročnici mastitisa mikroorganizmi. Rizik pojave mastitisa ovisi o sposobnosti obrambenog mehanizma mliječne krave da se prilagodi izazovima iz okoliša te o vrsti i patogenosti mikroorganizma. Najčešći su uzročnici mastitisa mliječnih krava bakterije. Istraživanja pokazuju da je više od 137 mikroorganizama povezano s etiologijom mastitisa. Uzročnike mastitisa čine različiti mikroorganizmi (aerobne i anaerobne bakterije, mikoplazme, kvasci, plijesni, gljivice, čak i alge Prototheca). Najznačajniji su mikroorganizmi uzročnici mastitisa goveda bakterije roda Streptococcus, Staphylococcus, Echerichia coli i drugi koliformni mikroorganizmi. Važnost pojedinog mikroorganizma kao uzročnika mastitisa mliječnih krava ovisna je o prirodi mikroorganizma, infekcijskoj dozi, otpornosti životinje i uvjetima držanja. Budući da je većina uzročnika mastitisa ubikvitarna, mastitis se ne može iskorijeniti ali se može držati
pod kontrolom. Uobičajeni uzročnici mastitisa u mlijeku dobro rastu pa imaju sposobnost iskorištavanja laktoze kao izvora ugljika. Također, korištenjem proteolitičke aktivnosti, hidrolizom kazeina, uzročnici sebi osiguravaju brzu i adekvatnu opskrbu dušikom. Takvi uvjeti pogoduju njihovu rastu. Zbog izlaska plazme u mlijeko i povećane proteolitičke aktivnosti, razvojem upale mijenja se i sastav mlijeka.
Uzročnici mastitisa dijele se na:
• kontagiozne mikroorganizme,
• uvjetovane ili mikroorganizme iz okoliša.
Ovakva je podjela zasnovana na uobičajenim izvorima infekcije i načinu širenja mikroorganizama. Nazivamo je i podjelom prema epidemiologiji uzročnika. Osnovne značajke obje skupine mikroorganizama navedene su u tablici 1.
Neki od izvora bakterija uzročnika mastitisa su: a) nečisto vime, b) neadekvatna i nehigijenska ležišta, c) nečisti ispusti, d) prljava muzna oprema, e) telad koja siše majku, f) prljave ruke muzača.
Tablica 1. Karakteristike kontagioznih i uvjetovanih (okolišnih) uzročnika mastitisa
KONTAGIOZNI UZROČNICI
S. aureus, S. agalactiae, M. bovis, Corynebacterium bovis
Najčešće ih nalazimo u vimenu inficiranih krava. Česte na koži vimena, u sisnom kanalu, sluznicama.
Što je više inficiranih krava, rizik za prijenos infekcije je veći.
Najčešći prijenos s inficirane četvrti na zdravu je tijekom mužnje.
Bakterije koje su na sisama, u sisnom kanalu, ili na muznoj opremi u zdravo vime ulaze tijekom mužnje.
Loše stanje kože sisa povećava broj bakterija.
Češće (ali ne uvijek) uzrokuju dugotrajne infekcije, kronične mastitise, lako se prate kroz mjesečni BSS.
Najčešći su uzročnici supkliničkih mastitisa na većini farmi.
Često uzrokuju supkliničke mastitise; 40% slučajeva mogu se razviti u kliničke, ali obično blagih simptoma.
Nove infekcije javljaju se tijekom cijele laktacije, rijetko u suhostaju.
Stopa infekcije obično raste od poroda do zasušenja, a smanjuje se od zasušenja do ponovnog poroda.
Zbog dugotrajnosti infekcije, mnoge su krave istovremeno zaražene.
Mnoge krave imaju supkliničke infekcije, mlijeko je prihvatljivo za otkup, BSS u laktofrizu često je zbog toga povišen.
Nove se infekcije javljaju bez obzira na sezonu.
Tip smještaja (štala) ne utječe na pojavu kontagioznih mastitisa.
Zbog bolje kontrole, pojavnost kontagioznih mastitisa na mnogim farmama je smanjena, ali i dalje su na nekim farmama velik zdravstveni i financijski problem.
Najveći su troškovi zbog smanjene proizvodnje i izlučenja krava.
Glavne mjere kontrole: dezinfekcija prije mužnje, redoslijed mužnje, izlučenje inficiranih krava, održavanje i higijena muzne opreme, liječenje u laktaciji i suhostaju.
UVJETOVANI (OKOLIŠNI) UZROČNICI
Koliformne bakterije, streptokoki iz okoliša, S. uberis, S. disgalactiae, S. bovis
Najčešće ih nalazimo u okolišu krava, fecesu, stelji, neki žive u tijelu ili na tijelu životinja.
Rizik je veći što je okoliš prljaviji.
Najčešće dolaze iz okoliša na sise između mužnji, ali moguć je unos nečistom kanilom ili intramamarnim injektorom.
Bakterije koje su na koži sisa ili u mliječnom kanalu u vime mogu ući tijekom mužnje.
Loše stanje vrhova sisa olakšava ulaz bakterija u sisni kanal.
Češće (ali ne uvijek) uzrokuju kratkotrajne infekcije. Lako nam mogu promaknuti ako pratimo samo mjesečni BSS.
Najčešći su uzročnici kliničkih mastitisa na dobro organiziranim farmama.
Često uzrokuju kliničke mastitise. Mogući su vrlo teški simptomi, osobito kod bakterije E. coli.
Nove infekcije su česte na početku suhostaja i prilikom poroda, rjeđe u laktaciji.
Stopa infekcije može rasti tijekom suhostaja, a smanjivati se u drugoj polovici laktacije.
Zbog kratkotrajnosti infekcije, obično je istovremeno zaražen manji broj krava .
Zbog izraženijih kliničkih oblika i manjeg broja krava od kojih se mlijeko obično odbacuje, nemaju velik utjecaj na BSS u laktofrizu.
Veći broj infekcija javlja se tijekom toplog i (ili) vlažnog vremena.
Infekcije su češće u intenzivnim uzgojima i loše održavanim stajama.
Smanjenjem broja kontagioznih mastitisa i intenzifikacijom uzgoja pojava uvjetovanih uzročnika mastitisa je u porastu.
Najveći su troškovi zbog smanjene proizvodnje, odbacivanja mlijeka tijekom kliničkih oblika, liječenja i izlučenja krava.
Glavne mjere kontrole: poboljšanje higijene okoliša krava, uključujući i mjesto gdje se krave tele, dezinfekcija nakon mužnje, suhe i čiste sise, održavanje i higijena muzne opreme, liječenje u suhostaju i vakcinacija.
Promjene položaja kapure i sirišta
U određenim prilikama kapura i sirište mogu promijeniti fiziološki položaj u patološki i tada je moguća bolest
Prof. dr. sc. Vlatko Rupić
Ako kapura kroz ošit prodre u prsnu šupljinu govorimo
o eventraciji kapure, a ako se sirište može pomaknuti na lijevu ili desnu stranu trbušne šupljine tada govorimo o dislokaciji sirišta. Eventracija kapure nastaje ako kapura (rjeđe drugi probavni organi) kroz urođeni ili stečeni otvor na ošitu, zbog negativnog intrapleuralnog tlaka u prsnoj šupljini, bude usisana u grudnu šupljinu. Uzrok rupture ošita uglavnom je traumatsko djelovanje stranoga šiljastog tijela koje uđe u burag i zastane u kapuri, a potom probije zid kapure i ošit.
Na mjestu mehaničkog oštećenja na ošitu nastaje otvor kroz koji kapura bude usisana u prsnu šupljinu. Prema tome, ruptura ošita nastaje zbog traumatske indigesti-
je koja je opisana kao posebna bolest goveda. Simptomi eventracije kapure slični su simptomima traumatske indigestije uz koje se još pojavljuje otežano disanje, lupanje srca na lijevoj strani i njegovom apsolutnom muklinom. Osluškivanjem (auskultacijom) donjeg dijela grudnog koša povremeno se čuju šumovi bućkanja tekućine prilikom kontrakcija kapure, dok se perkusijom istog područja može utvrditi timpanija.
Pogreške u hranidbi
Dislokacija sirišta je poremećaj koji nastaje ako se sirište ispod buraga pomakne na lijevu ili desnu stranu trbuha i pritom se nadme, a može se pokatkad i zavrnuti. Dislokacija sirišta uglavnom se pojavljuje u krava visoko proizvodnih mliječnih pasmina, i to starijih, u kojih
se sirište pomakne na lijevu a rijetko na desnu stranu trbuha. Bolest se pojavljuje u prvom mjesecu nakon teljenja (u 80 - 90% slučajeva). Dislokaciji sirišta sklone su krave dobre kondicije (s ocjenom višom od 4), koje su tijekom suhostaja bile utovljene. Bolest se u većini uzgoja pojavljuje sporadično, odnosno u 1-2% krava, međutim, u pojedinim se stadima može pojaviti i u 25% životinja.
Dislokaciji sirišta pogoduju predugi suhostaj (>90 dana) i ograničen pristup voluminoznom dijelu obroka i vodi. Uzroci promjene položaja sirišta nisu u potpunosti objašnjeni, a smatra se da više čimbenika pogoduje pojavi dislokacije. Na pojavu dislokacije sirišta utječu alimentarni čimbenici, poput nagle promjene hrane, hranidbe velikim količinama silaže i
koncentrata, stajski način držanja i hranidbe, ali i različite pogreške u hranidbi. Smatra se da prekomjerna hranidba koncentratom potkraj gravidnosti (bređosti) uzrokuje stvaranje velikih količina slobodnih masnih kiselina u sirištu, a posljedica je dislokacija sirišta.
Nadalje, na pojavu dislokacije sirišta utječe pojava metaboličke bolesti ketoze (omašćenje jetara), kao i drugih bolesti vezanih za porod, npr. natečenost i upala vimena, puerperalna pareza, zaostajanje posteljice, puerperalni endometritis, teški panaricij i drugi patološki poremećaji. Pri dislokaciji sirište postaje atonično (mlohavo) i u njemu se nakupljaju plinovi i tekućina. Pri dislokaciji sirišta na desnu stranu dolazi i do njegove torzije koja se očituje simptomima ileusa (zapletaja crijeva), dok se dislokacija sirišta na lijevu stranu razvija postupno i polagano s posljedičnim nakupljanjem plina u njemu, ono se povećava i često doseže do lijeve paralumbalne jame.
U dislokaciji sirišta na desnu stranu, koje je mnogo rjeđe od dislokacije sirišta na lijevu stranu, bolest je bržeg i dramatičnijeg tijeka. Dolazi do značajnog poremećaja općeg zdravstvenog stanja krave, kao što je istaknuto, simptomi su slični onima u ileusu, bolnost u trbuhu životinje očituje se nemirom, udaranjem nogama i glavom prema trbuhu, napinjanjem, stenjanjem i drugim znakovima kolika. Pri dislokaciji sirišta na lijevu stranu krava u početku bolesti prestaje uzimati koncentrat a kasnije i sijeno, kontrakcije buraga su slabije i rjeđe a mogu i potpuno nestati (atonija buraga), izmet je pastozne konzistencije, tamnije boje a pokatkad se može razviti i proljev. Mliječnost se naglo smanjuje, tjelesna temperatura u okvirima je
normi za goveda, može se pojaviti sekundarna ketoza a krava sve više mršavi. Dislokacija sirišta na lijevu stranu, koja se pojavljuje u 90% slučajeva između 2. i 4. tjedna nakon poroda, dijagnosticira se auskultacijom lijevog hipohondrija i paralumbalne jame, pri čemu se čuju zvonki i jasni šumovi sirišta. Za postavljanje točne dijagnoze dislokacije sirišta na lijevu stranu potrebno je izvršiti dijagnostičku punkciju ili laparotomiju. Spomenutim dijagnostičkim postupcima dijagnosticira se i dislokacija sirišta na desnu stranu trbuha, s tim da se jako naduto dislocirano sirište na desnu stranu može i rektalno napipati. U neliječenih krava prognoza dislokacije sirišta je negativna. Štete od bolesti očituju se u smanjenoj proizvodnji mlijeka, visokim troškovima liječenja i napokon u izlučenju životinja za ekonomsko iskorištenje.
Liječenje
Eventracije kapure goveda ne liječe se već se životinje šalju na ekonomsko iskorištenje. Lijeva i desna dislokacija sirišta liječe se na konzervativan način i operativno. Najbolje liječenje je operativno, pri kojem se izvrši laparotomija i sirište vrati u fiziološki položaj. U konzervativnom načinu liječenja koriste se različiti lijekovi, životinja se sruši i polegne na bok, provede masiranje sirišta preko trbušne stijenke u području gladne jame i uz zadnje rebro, a cilj masaže je vraćanje sirišta u fiziološki položaj. Pri operativnom liječenju provodi se laparotomija i vraćanje sirišta u njegov fiziološki položaj te njegovim fiksiranjem za trbušni zid.
Preventiva
Najbolja preventiva ovog poremećaja je dobar hranidbeni program u
Uzrok rupture
ošita uglavnom je traumatsko djelovanje stranoga šiljastog tijela, dok je dislokacija sirišta poremećaj koji nastaje ako se sirište ispod buraga pomakne na lijevu ili desnu stranu trbuha i pritom se nadme
suhostaju. U prva 2-3 tjedna suhostaja kravama treba osigurati obrok koji čini 85% voluminozne krme (1-2 kg dugog sijena ili dobre higijenski ispravne slame, a količinu silaže i ostale vlažne krme treba ograničiti na 1/3 suhe tvari obroka). Vrijeme suhostaja mora biti dovoljno dugo (50-60 dana) da se žljezdani dio vimena uspije odmoriti i regenerirati. Potkraj suhostaja, odnosno 2-3 tjedna prije očekivanog poroda, u obroku se postupno povećava udjel koncentrata i silaže (nikako više od 15 kg na dan). Povećana količina energije u obroku omogućava nesmetani razvoj teleta u zadnjim tjednima bređosti, dok su ugljikohidrati iz žitarica važni za razvoj (produljivanje) papila u buragu (za razvoj je potrebno 5-6 tjedana). U posljednja 2-3 tjedna graviditeta potrebno je povećati postotak žitarica do maksimalno 36% suhe tvari obroka (do 0,85% tjelesne mase krave). U spomenutom razdoblju graviditeta krave moraju dobivati dugo sijeno trava po volji, zatim anionske soli (npr. kalcijev klorid). U početku nove laktacije krave se u čekalištu za mužnju ne smiju zadržavati dulje od 45 minuta do 1 sata, jer su kontrakcije buraga i preživanje tijekom čekanja na mužnju smanjeni tako da dulje čekanje pogoduje razvoju dislokacija sirišta.
njim?
Pomoću bolusa i čitača vrlo jednostavno možemo očitati o kojoj je životinji riječ i upisati njezinu proizvodnju mlijeka Imam bolus u ovci, što s
Doc. dr. sc. Igor Štoković
Od 1. siječnja 2010. godine obvezno je označavanje malih preživača elektroničkim bolusima, uz plastične ušne markice. Kako pritom koristiti novi način označavanja? Bolusi se nalaze u predželucima preživača i lako se očitaju pomoću specijalnih čitača. Pojedini tzv. pametniji čitači imaju mogućnost upisa dodatnih informacija, npr. proizvodnje mlijeka, janjenja i ostalog. Takvi podaci sa čitača se vrlo jednostavno prenose na računalo i mogu se koristiti za analize proizvodnje na farmi i/ili pojedinih životinja.
Označavanje i čitači
Keramički se bolusi (RFID, radio frequency identifiying devices) pomoću aplikatora postavljaju duboko u usta preživača, koji potom te boluse progutaju. Bolusi dospijevaju do predželudaca i ondje ostaju doživotno. Za očitavanje se koriste različiti čitači, no, sada ćemo prije svega spomenuti one u koje se mogu uno -
Dobiveni podaci mogu nam koristiti u izračunima proizvodnje ali i u dijagnostici nekih poremećaja
siti i dodatni podaci. U čitaču se nalazi baza životinja koje smo označili bolusima i jedinstveni broj bolusa koji je vezan uz broj ušne markice. Čitač se može programirati za upis dodatnih podataka, npr. datum očitanja, količina pomuzenog mlijeka, dodatna napomena (mastitis, rana…). Tako uneseni podaci prenose se na računalo na kojem se nalazi program pomoću kojega prebacujemo podatke u oblik koji možemo koristiti u MS Wordu ili Excelu.
Korištenje podataka sa čitača
Svaki savjestan farmer prati zdravstveno stanje životinja i njihovu proizvodnju, jer zna da njegovi prihodi ovise o tim životinjama. Već spomenuti podaci mogu nam koristiti u izračunima proizvodnje ali i u dijagnostici nekih poremećaja. Podaci koje smo prebacili sa čitača na računalo mogu se statistički obraditi. Dobiveni rezultati analize mogu nam poslužiti kako bismo uočili eventualne promjene u proizvodnji pojedinih životinja ali i stada u cjelini. Svaka promjena na razini jedinke upućuje na neko stanje (zarazna bolest, otrovanje…) koje se može odraziti na proizvodnju ali i opstanak jedinke. Promjene na razini stada mogu upućivati na činjenicu da je neka promjena u tehnologiji (npr. drugi dobavljač koncentrata) izazvala promjenu u proizvod-
Keramički se bolusi pomoću aplikatora postavljaju duboko u usta preživača, koji potom te boluse progutaju
nji životinja. Ako je smanjena proizvodnja, može se raditi o prisutnosti toksične supstancije u hrani ili nečem drugom. Svako smanjenje proizvodnje, pak, uzrokuje smanjenje prihoda. Ako je riječ o smanjenju proizvodnje na razini stada, gubici mogu biti enormni. Ako uočimo slične promjene u stadu, obvezno moramo pozvati veterinara koji će uzrok dijagnosticirati i ukloniti.
Zaključak
Prema zakonu, obvezni smo male preživače označiti elektroničkim bolusima. Iskoristimo te boluse i olakšajmo praćenje proizvodnje i promjena u stadu. Pogotovo ako te boluse moramo platiti iz vlastita džepa, bilo bi nerazumno odbaciti mogućnost poboljšanja, unapređenja - pogotovo na farmama za proizvodnju mlijeka. U zaoštrenim tržišnim uvjetima koji nas očekuju, naročito ulaskom u EU, opstat će samo oni koji racionalno ulažu novac i paze da ga iskoriste na najbolji mogući način. Mljekarski
Važnost mikroelemenata u hranidbi mliječnih krava
Iako se pojedini minerali dodaju u količinama od svega nekoliko miligrama ili mikrograma, iznimno su važni za normalno funkcioniranje fizioloških procesa
Mislav Đidara, dr. vet. med. Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Držanje visoko proizvodnih mliječnih krava zahtijeva odgovarajuću hranidbu. Mnogi medicinski problemi (uključujući slabu reprodukciju) posljedica su neodgovarajuće hranidbe. Iako se hranom u prvom redu pokušavaju zadovoljiti potrebe krava za energijom, proteinima i vlakninom, pri sastavljanju obroka pažnju je nužno posvetiti osiguranju odgovarajućih količina minerala i vitamina. Količina proizvedenog mlijeka uvijek se stavlja na prvo mjesto, ali realno i drugi čimbenici odlučuju koliko je neka farma dugoročno uspješna (dugovječnost, održiva proizvodnja i normalni reproduktivni ciklus životinja). Na sve te čimbenike utječe i primjerena opskrba životinja mineralima. Pojedini minerali dodaju se u količinama od svega nekoliko miligrama ili mikrograma (pa ih nazivamo mikroelementima), no, iznimno su važni za normalno funkcioniranje fizioloških procesa. Ovom prilikom pozabavit ćemo se ponekad nepravedno zapostavljenima (bakar i kobalt) ili nedovoljno istraženima (krom) mikroelementima važnima za pravilnu hranidbu krava.
Jedan je od većih problema pri držanju visokoproduktivnih mliječnih krava ponavljanje osjemenjivanja dva, tri i više puta prije dijagno -
sticiranja gravidnosti. Uzrok mogu biti pogreške pri osjemenjivanju, ali i rana embrionalna smrtnost, pobačaji i zaostajanje posteljice. Rana embrionalna smrtnost javlja se i kao posljedica toplinskog stresa, kojem su podložne krave u našim krajevima tijekom ljetnih mjeseci. Ublažavanje toplinskog stresa postižemo odgovarajućom hranidbom, pri čemu je nužno osigurati i optimalne doze kobalta, kroma i bakra. Nedostatak tih mikroelemenata nije primarni uzrok višekratnog ponavljanja osjemenjivanja, ali ih svakako treba imati na umu pri sastavljanju odgovarajućeg obroka.
Pobačaji kod krava obično su zarazne etiologije. Nedostatak kobalta, međutim, navodi se kao jedan od manje uobičajenih uzroka pobačaja u krava. Nedostatak ili pak suvišak bakra jedan je od uobičajenijih uzroka mrtvorođene teladi. Pobačaji i mrtvorođena telad dio su ekonomske štete koja se može izbjeći dodavanjem primjerenih količina mikroelemenata.
Bakar
Bakar je sastavni dio enzima nužnih za odvijanje procesa staničnog disanja, stvaranja kolagena i elastina u kostima i vezivnom tkivu, transport željeza, stvaranje pigmenta melanina te stvaranje enzima nužnih za razgradnju stranih tijela. Potreban je za normalno odvijanje fizioloških procesa, pa tako i za rast
Mnogi medicinski problemi, uključujući slabu reprodukciju, posljedica su neodgovarajuće hranidbe
ploda (prema kraju graviditeta plod raste, pa su potrebe za bakrom veće), te proizvodnju mlijeka (potrebe za bakrom ovise o količini mlijeka koju krava proizvodi, jer za proizvodnju svakog kg mlijeka utroši se određena količina bakra). Organizam krave do bakra dolazi putem hrane. Bakar se iz hrane u probavnom sustavu mora apsorbirati, no, na tu apsorpciju djeluju različiti čimbenici, poput kemijskog oblika u kojem se bakar nalazi te drugih tvari (sumpor, molibden), koji se za bakar mogu vezati i otežati njegovu
Ublažavanje toplinskog stresa postižemo odgovarajućom hranidbom, pri čemu je nužno osigurati i optimalne doze kobalta, kroma i bakra
apsorpciju. U probavnom sustavu teladi apsorbira se i do 70% bakra iz hrane, dok u odraslih krava svega 1-5%. Postoji sumnja da i neki drugi elementi (cink, željezo, kalcij) mogu utjecati na apsorpciju bakra ako ih hrana sadrži u količinama većim od propisanih. Velika količina željeza u vodi također može smanjiti apsorpciju bakra. Minimalna količina bakra u kg suhe tvari trebala bi biti 4-10 mg.
Klasični znak nedostatka bakra kod goveda gubitak je pigmentacije dlake u području oko očiju te vodenasti proljev. U težim slučajevima dolazi do stvaranja ožiljaka, slabijeg prirasta ili gubitka mase, laminitisa, slabokrvnosti, lomova kostiju, pa čak i srčanog udara. Nedostatak bakra dovodi do poremećaja u estrusnom ciklusu, jer se stvaraju spojevi koji onemogućavaju normalno otpuštanje luteinizirajućeg hormona, pa je narušena i reproduktivna sposobnost krava.
Obrambeni mehanizmi organizma imaju smanjenu sposobnost uništavanja bakterija, pa su krave podložnije infekcijama.
Unatoč očiglednim poremećajima koji nastaju uslijed nedostatka bakra, s njegovom količinom u hrani ne treba pretjerati jer njegov suvišak dovodi do otrovanja. Bakar u hranu može dospjeti putem kemijskih sredstava koja se upotrebljavaju u poljoprivredi, pa je prilikom pripreme obroka za krave nužan oprez. Otrovanje bakrom dovodi do raspa-
danja crvenih krvnih stanica, što se posljedično očituje žuticom i pojavom krvi u mokraći. Teška otrovanja dovode do uginuća životinja.
Krom
Mikroelement krom vezan za aminokiselinu cistein čini faktor koji pospješuje djelovanje inzulina. Inzulin je tvar koja u organizmu regulira količinu glukoze. Velike količine glukoze troše se na proizvodnju mlijeka, pa se krave konstantno nalaze u stanju smanjene količine glukoze, a posljedica mogu biti metabolički poremećaji (na prvome mjestu ketoza). Poput bakra, i krom se u organizam apsorbira iz hrane. Krom u hrani dolazi u anorganskom i organskom obliku, koji se daleko lakše apsorbira. Pozitivni učinci kroma očituju se na životinjama koje su podvrgnute fiziološkom stresu. Tranzicijski period, teljenje, početak laktacije i kasna laktacija izazivaju metabolički stres kod mliječnih krava. Istraživanja su pokazala da dodatak kroma u hrani povećava unos suhe tvari, smanjuje pojavnost omašćenja jetara, snižava koncentraciju ketonskih tijela, povećava proizvodnju mlijeka i podiže obrambenu sposobnost organizma. Prvotelke hranjene uz dodatak kroma u prvih su 16 tjedana laktacije postigle značajno veću proizvodnju mlijeka (7-13% veću u odnosu na one kojima krom nije dodavan u obrok). Krave koje su u obroku dobivale dodatne količine kroma imale su bolji postotak koncepcije (vjerojatno stoga što su imale manji gubitak tjelesne mase) u odnosu na one hranjene bez dodatka kroma. Životinje izvrgnute naporima i traumama izlučuju veće količine kroma putem mokraće, pa je njima potrebno osigurati i veći unos kroma putem obroka (dodatak 3-5 mg krom-pikolinata na dan).
Kobalt
Mikroelement kobalt sastavni je dio vitamina B12. Za razliku od nepreživača, preživači u buragu posjeduju mikropopulaciju koja je sposobna sintetizirati vitamin B12 Preživači stoga ne moraju unositi B12 putem hrane, ali je nužno osigurati primjerene količine kobalta kako bi ga mikropopulacija iskoristila za sintezu B12.
Nedostatak kobalta već nakon nekoliko dana dovodi do značajnog smanjenja proizvodnje vitamina B12. Posljedica nedostatka kobalta u buragu očituje se smanjenom proizvodnjom propionske kiseline. Krava u jetrima posjeduje rezerve vitamina B12 pa se posljedice nedostatka kobalta u hrani pojavljuju tek nakon nekoliko mjeseci. Preživači su međutim osjetljiviji na nedostatak vitamina B12 od nepreživača, jer se kod preživača glukoza za fiziološke potrebe uglavnom stvara procesom glukoneogeneze. Za normalan proces glukoneogeneze potrebne su primjerene količine vitamina B12. Slabiji je prirast, kod nekih životinja dolazi do gubitka tjelesne mase, u težim slučajevima javljaju se omašćenje jetara, slabokrvnost i smanjenje obrambenih sposobnosti organizma zbog nemogućnosti neutrofila (bijelih krvnih stanica) da proždiru mikroorganizme. Nedostatak B12 očituje se brže kod teladi jer su kod njih i rezerve u jetrima manje.
Kobalt pospješuje probavljivost krme, pogotovo one lošije kvalitete, i to tako da potiče rast bakterija buraga te olakšava povezivanje bakterija s česticama krme. Otrovanje kobaltom izaziva kliničke znakove slične onima kod nedostatka, pa treba poštivati propisane količine za kobalt u hrani (0,1-0,2 mg/kg suhe tvari).
Važnost voluminoznih krmiva
Hranidba mliječnih krava od posebnog je značaja, jer proizvođač njome u najvećoj
mjeri može utjecati na rezultate i cijenu proizvodnje
Josip Haluška, dipl. ing.
Pravilnim izborom krmiva i njihovim odnosom u obroku značajno se utječe na količinu a potom i na sastav - kvalitetu mlijeka kao finalnog proizvoda. Kvalitetna hrana i pravilna hranidba preduvjeti su izbjegavanja mnogih zdravstvenih tegoba, koje se u praksi označavaju kao alimentarne bolesti ili bolesti uzrokovane hranom. Izbor krmiva i način hranidbe mliječnih krava uvjetovan je anatomsko-fiziološkim karakteristikama probavnog trakta, prema kojima se krave kao funkcionalni preživači tijekom probave hrane koriste složenim želucem i mikrobiološkim tipom razgradnje hranjivih tvari hrane, ali i izraženim aktom preživanja voluminozne komponente obroka. Navedene probavne specifičnosti goveda i mliječnih krava omogućavaju podmirivanje značajnog dijela potreba za hranjivim tvarima iz “manje vrijednih” voluminoznih svježih - zelenih i suhih krmiva, jer u buragu naseljeni mikroorganizmi imaju mogućnost razgradnje inače teško probavljivih ugljikohidrata - celuloze. Ova svojevrsna fiziološka prednost preživačima omogućuje veću mogućnost u izboru različitih krmiva.
Voluminozna krmiva osobito su značajna kod mliječnih kategorija preživača, jer probava svježe i suhe voluminozne hrane pozitivno utječe na mliječnost i kvalitetu mlijeka. Mliječna goveda upravo iz ovih krmiva osiguravaju najveći dio energetskih potreba svoga organizma, imaju laksativan učinak na probavne organe i proces probave. Pri manjem fiziološkom naporu organizma, npr. razdoblje suhostaja, ukupne hranidbene potrebe mogu se podmiriti voluminoznim krmivima. Uobičajeni obroci mliječnih krava voluminoznim krmivima pokrivaju čak 50-70% ukupnog obroka, a zbog ovako značajnog udjela, ističe se važnost njihove kvalitete, jer osim na mliječnost izravno utječu i na reproduktivna svojstva krava kao i na opće zdravstveno stanje. Njihova je prednost pred koncentriranim krmivima i u manjoj cijeni, pa se većim udjelom voluminoznih krmiva znatnije može pojeftiniti proizvodnja s obzirom na to da je hrana najveća stavka u troškovima. Voluminozna krmiva dijele se na krmno bilje s prirodnih livada i pašnjaka (paša), krmno bilje s oraničnih površina (lucerka, crvena djetelina, jednogodišnje leguminoze, krmne žitarice, stočni
kelj i stočni grašak), i konzervirana voluminozna krmiva (silaža, sjenaža, sijeno).
Lucerka (konjska djetelina)
To je jedna od najvrjednijih i najstarijih krmnih kultura. Odlikuje se vrlo kvalitetnim bjelančevinama sa značajnim udjelom esencijalnih aminokiselina. U suhom sijenu lucerke sadržaj bjelančevina se kreće od 16 do 24%, a u zelenoj masi od 3 do 5%. U lucerki se također nalaze velike koncentracije vitamina (A, B1, B2,C, D, E), a od minerala kalija, kalcija i magnezija. Gospodarski je značaj ove kulture dugogodišnje iskorištenje u trajanju od četiri do pet godina. Ima veliku prednost u odnosu na ostale leguminoze - otpornost na sušu i veliki prinos suhe tvari po jedinici površine.
Sijeno lucerke sadrži 100-110 g probavljivih bjelančevina i 0,40-0,50 HJ/kg krmiva, što znači da već 3 kg sijena lucerke zadovoljava uzdržne potrebe krava bjelančevinama. Zbog toga je sijeno lucerke preporučljivo davati kravama s visokom proizvodnjom mlijeka, ili ga kombinirati s kukuruznom silažom i zrnom kukuruza. Kao voluminozno krmivo, sijeno lucerke vrlo povoljno djeluje na konzistenciju i mikrobiološki sastav buraga. Mliječnim kravama preporuča se davati 3-4 kg sijena/dan, a tovnoj junadi 0,5-1,0 kg/dan.
Djetelinsko-travne smjese
Djetelinsko-travne smjese sadržavaju različit udio bjelančevina, a on se mijenja ovisno o količini djeteline te sadržava 20-25 g probavljivih bjelančevina/kg. Ako se daje dnevno oko 25 kg djetelinsko-travne smjese, to iznosi oko 625 g probavljivih bjelančevina, a zadovoljava uzdržne potrebe krava i proizvodnju 8-10 L mlijeka/dan. Korištenjem ovih krmiva u hranidbi krava obično nastaje manjak u energiji, pa u takvim slučajevima obrok treba pojačati energetskim koncentriranim krmivima - žitarica-
Kvalitetna hrana i pravilna hranidba preduvjeti su izbjegavanja mnogih zdravstvenih tegoba, koje se u praksi označavaju kao alimentarne bolesti ili bolesti uzrokovane hranom
Većim udjelom voluminoznih
krmiva može se znatnije
pojeftiniti proizvodnja s obzirom da je hrana značajna stavka u troškovima proizvodnje mlijeka
ma. U hranidbi goveda s visokom proizvodnjom vrlo su vrijedna sijena djetelinsko-travne smjese, jer sadržavaju više bjelančevina i kalcija nego obično livadno sijeno.
Stočni grašak
Kao krmni zeleni grašak, po hranjivoj vrijednosti ističe se po vrijednosti sirovih bjelančevina, i to 2,8-4% u zelenoj biljci. Daje velik prinos zelene mase (30-50 t/ ha) i dobar je za stočnu hranu, posebice ako se miješa i sije u kombinaciji sa žitaricama. Žitarice sa čvrstom stabljikom daju oslonac mekoj, puzajućoj stabljici graška ili grahorice, a uz to se i nadopunjavaju hranjivima iz tla, naročito u iskorištavanju dušika. Zeleno krmivo može se davati samo do cvjetanja, a probavljivost je organske tvari u tom stadiju vegetacije oko 70%. Kasnije se povećava sadržaj sirovih vlakana - celuloze (3,2-5%), a zeleni dijelovi nekih sorti mogu sadržavati alkaloide i druge gorke tvari, zbog čega ga životinje nerado jedu. Konzumiranje većih količina ovih tvari može nepovoljno utjecati na mliječnost i kakvoću mlijeka, ali i na zdravstveno stanje visoko gravidnih životinja. Preporučljive količine su oko 10 kg dnevno.
Stočni kelj
Ova se kultura odlikuje visokim prinosima zelene mase po jedinici površine. Otporan je na zimu i smrzavanje (od -6 do -10 °C), pa ga je moguće koristiti kao zelenu krmu do kasnog zimskog razdoblja. Vrlo je otporan na sušu i s prvom kišom brzo se oporavlja. Kritična faza je u vrijeme nicanja kada treba mnogo vode. Hranidbena vrijednost kelja ovisi o količini lišća koje je visoke probavljivosti. Ranijim obiranjem donjeg lišća, već početkom kolovoza, dobiva se 25-40 t zelene mase po hektaru, s tim da ovo ranije obiranje lista ne smanjuje značajnije ukupan prinos u kasnoj jesenskoj košnji. Do sredine studenoga krmni kelj treba pokositi, lišćem odmah hraniti, a stabljiku spremiti za kasnije korištenje. U malo suhe tvari (13-15%) sadržava razmjerno mnogo bjelančevina (3,0% sirovih bjelančevina), što ovisi o udjelu lišća, duljini vegetacije i gnojidbi. Kelj ne gubi hranidbenu vrijednost kao ostale krmne kulture, tijekom vegetacijskog razdoblja iste je kvalitete. Stoka ga rado jede, a kod mliječnih životinja pozitivno djeluje na
povećanje postotka mliječne masti u mlijeku. Sadržava 3,2-8% lako probavljivih ugljikohidrata - šećera, što ga čini vrlo ješnim krmivom. Krmni kelj ima malo sirovih vlakana (1,7-3,4%), ali u kasnijoj vegetaciji stabljika odrveni. Energetska vrijednost je oko 0,15 HJ/kg. Od vitamina, kojih najviše sadržava lišće, ističe se povećana koncentracija karotena (30-80 mg/kg ST), vitamina B-kompleksa, te vitamina C. Od minerala sadržava dosta kalija i kalcija, a manjak fosfora i magnezija.
Krmni kelj može se davati najviše do 20 kg dnevno odraslim mliječnim govedima. Uz hranidbu keljom potreban je oprez, jer mlijeko i maslac mogu poprimiti neugodan miris i okus. Zbog toga kelj treba davati uvijek nakon mužnje, a nakon hranidbe valove treba dobro očistiti od ostataka. Hranidba keljom može biti uzrokom dobivanju tvrdog maslaca. Stočni kelj predstavlja jeftinu i kvalitetnu hranu u obroku preživača koja smanjuje proizvodne troškove, osobito zimi kada može zamijeniti neke druge skuplje voluminozne komponente hrane. Uglavnom se koristi na manjim obiteljskim farmama. Krmni kelj može se i silirati u kombinaciji sa sjeckanom suhom kukuruzovinom i sojinom slamom, uz dodatak zadnjeg otkosa lucerke koji se teško suši.
Primjena zelenih voluminoznih krmiva
Iako su zelena krmiva pogodna u hrani svih vrsta domaćih životinja, njima se ipak najviše hrane preživači. Za mliječne krave zelena krmiva s oranica daju se u količini 8-10 kg, a paša i do 10 kg/100 kg tjelesne mase životinje. U okviru navedenih količina, zelenom krmom dobre kvalitete mliječne krave podmiruju sve uzdržne potrebe i proizvodnju mlijeka od oko 12 litara. U ovim količinama zelena masa poticajno djeluje na aktivnost mliječne žlijezde i sintezu mlijeka. U početku primjene zelene mase u obroku preživača potrebno je njihovo postupno uvođenje tijekom 5-7 dana, u suprotnom su moguće probavne tegobe. Zbog istih razloga, u prvim danima izvođenja krava na pašu prethodno im se u staji daje 3-4 kg sijena. Kod primjene nekih svježih zelenih voluminoznih krmiva (lucerka) treba ograničiti njihovu količinu jer visok udio brojnih štetnih tvari u nekim zelenim krmivima izaziva u predželucima preživača pojavu pjenušavog nadma (timpanitis). Iste probavne tegobe moguće su osobito prilikom napasivanja životinja na mladom rosnom lucerištu. U uvjetima praktične hranidbe mliječnih krava, udio lucerne i crvene djeteline također se ograničava na oko 20 kg dnevno. Kod teladi, kao nefunkcionalnih preživača, zelenu masu ne treba koristiti prije dobi od osam mjeseci. Zelena voluminozna krmiva najviše se koriste na malim obiteljskim farmama.
Razgovor s ravnateljem HPA- e, mr. sc. ZDRAVKOM BARAĆEM
Mlijeko s hrvatskih farmi jamči
kvalitetu, sigurnost i prepoznatljivost
Razgovarala:
Vera Volarić, dipl. ing.
Prošlogodišnja zajednička akcija promocije potrošnje mlijeka s hrvatskih farmi rezultirala je nastankom sada već prepoznatljivog znaka - MLIJEKO HRVATSKIH FARMI. Podršku su dali svi, od proizvođača i prerađivača, običnih građana - potrošača, mljekarskih znanstvenika i stručnjaka, pa sve do gradskih, županijskih i državnih institucija i ustanova.
Zajedničkom akcijom “Kupujte mlijeko s hrvatskih farmi” u relativno kratkom vremenu stvoreni su dobri preduvjeti za zajednički nastup proizvođača i prerađivača mlijeka, sa svrhom postizanja povjerenja sve zahtjevnijih potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda. Isto tako podiže se i svijest potrošača o potrebi i važnosti potrošnje mliječnih proizvoda dobivenih od mlijeka proizvedenog na hrvatskim farmama, kao što je to uobičajena praksa mnogih razvijenih europskih zemalja, kada je riječ o njihovim nacionalnim mliječnim proizvodima. Kao što je poznato, sve ovlasti ne samo korištenja već i kontrole korištenja znaka dodijeljene su Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, čime se je zapravo u znatnoj mjeri zakoračilo u područje marketinga i promidžbe HPA.
• Koji je glavni cilj uvođenja znaka na ambalaži? Glavni cilj ovog projekta od samog je početka isti - promotivnom kam-
panjom domaće proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka na hrvatskim farmama osigurati povećanje potrošnje tih proizvoda, uz istovremeno otvaranje mogućnosti za povećanje proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama. Na taj način držimo kako sve, nazovimo ih interesne strane, ovakvim projektom ostvaruju određene prednosti. Proizvođači mlijeka dobivaju mogućnost povećavanja proizvodnje, prerađivači stvaraju paletu proizvoda dobro prepoznatu među potrošačima, a potrošači dobivaju kvalitetan, prepoznatljiv domaći proizvod.
• Možemo li biti sigurni da ova oznaka jamči kvalitetu, sigurnost i prepoznatljivost? Odnosno, koliko je znak “MLIJEKO HRVATSKIH FARMI” paletu mliječnih proizvoda izdvojio od ostale ponude?
Istaknuo bih da su kvaliteta i sigurnost dvije glavne točke kada danas govorimo o hrani. Potrošačima želimo pružiti mogućnost da kupnjom proizvoda označenih ovim znakom kupe kvalitetan, prepoznatljiv i cijenom konkurentan proizvod proizveden u Hrvatskoj, te da i na taj način podrže razvoj hrvatske proizvodnje mlijeka. Stvaranjem prepoznatljive oznake
“MLIJEKO HRVATSKIH FARMI” na ambalaži mlijeka i mliječnih proizvoda potrošačima šaljemo jasnu poruku o proizvodu u čiju je proizvodnju ugrađena kvaliteta mlijeka s hrvatskih farmi.
• Kakvo je danas stanje u proizvodnji mlijeka, jesmo li povećali proizvodnju i kvalitetu?
Proizvodnja je ove godine nešto niža, oko 5% u odnosu na prošlu godinu, koja je ne zaboravimo bila rekordna po proizvodnji, a otprilike je na sličnoj razini kao proizvodnja u pretprošloj godini. Kada govorimo o kvaliteti, svakako je važno istaknuti kako je ukupni udio mlijeka koji pripada 1. razredu u ovom trenutku viši nego ikad, u prvih pet mjeseci ove godine prelazi 85%. Određena restrukturiranja i trendovi koji su prisutni u posljednjih 7-8 godina nastavljaju se, što znači da je cijelo ovo vrijeme sama proizvodnja značajno narasla, a da je broj proizvođača s druge strane značajno smanjen.
• Kako potaknuti na kupnju proizvoda proizvedenih na našem selu, i na koji način nama susjedne zemlje potiču ovakve programe?
Kvaliteta je uvijek prvi motivirajući čimbenik za kupnju nekog proizvoda. U članicama EU-a naročita pozornost također se poklanja marketinškoj promidžbi vlastite poljoprivredne proizvodnje, ističući u isto vrijeme i kvalitetu i podrijetlo tih proizvoda. Iskustva nekih nama susjednih zemalja, članica EU-a, pokazuju kako proizvođači i prerađivači zajednički financiraju ovakve kampanje, a da im logističku, stručnu i tehničku potporu osiguravaju institucije poput Hrvatske poljoprivredne agencije.
Zadovoljstvo je kada iza jednog
ovakvog projekta imamo nepodijeljene sve interesne strane uključene u projekt
• Ovaj znak zapravo predstavlja zajednički projekt proizvođača i prerađivača mlijeka. Je li to dodatan motiv za tješnju suradnju?
U Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji držimo kako daljnji razvoj sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj ovisi ponajprije o još jačoj povezanosti proizvođača mlijeka, prerađivačke industrije i potrošača, a budućnost nam je svima vezana uz osiguranje kvalitetne i prepoznatljive hrane. Proizvođači i prerađivači prirodno su usmjereni jedni na druge i jasno ja da surađujući na ovakvim akcijama i projektima rade u korist svoje dobrobiti. Ovo je dobar primjer - reklamirajući svoj proizvod,
mljekare reklamiraju i u isto vrijeme izravno podupiru proizvođača mlijeka od kojeg kupuju mlijeko.
• Na koji način HPA kontrolira korištenje znaka?
Pri Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, sukladno Pravilniku koji smo donijeli i koji detaljno opisuje način korištenja znaka, osnovali smo i savjet zadužen za praćenje cjelokupnog projekta koji je sastavljen od predstavnika naše institucije, MPRRR-a, proizvođača, otkupljivača, odnosno prerađivača i potrošača. Radi kontroliranja korištenja znaka na način propisan Pravilnikom, korisnik znaka obvezan je
HPA dostavljati mjesečne podatke o mjesečnim otkupljenim količinama mlijeka, mjesečnu proizvodnu bilancu, mjesečne podatke o međumljekarskoj prodaji u Republici Hrvatskoj i tromjesečno izvješće o korištenju znaka (vrsta i količina proizvoda na kojima se znak koristi). Uz navedeno, Hrvatska poljoprivredna agencija sukladno Pravilniku po potrebi od nadležnih institucija može potraživati podatke o uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda.
• Unatoč zahtjevnoj proceduri oko “ozakonjenja” znaka, je li Vam bilo zadovoljstvo vidjeti u našim trgovinama i marketima proizvod s oznakom Proizvedeno od mlijeka s hrvatskih farmi? Naravno da mi to čini veliko zadovoljstvo. Zadovoljstvo je kada iza jednog ovakvog projekta imate nepodijeljene sve interesne strane uključene u projekt. Kako smo rekli na početku ovog razgovora, dobro je što i proizvođači mlijeka, mljekare i potrošači prepoznaju svoj interes u ovakvim kampanjama. Za očekivati je dalje da i same mljekare, uz to što znakom označavaju svoje proizvode, započnu s korištenjem znaka u marketinške svrhe i u sredstvima oglašavanja. Neke mljekare, na naše veliko zadovoljstvo, upravo su započele s promocijom svojih proizvoda i na taj način. Savjet za praćenje načina korištenja znaka na svojoj prvoj sjednici donio je odluku o potpisivanju ugovora sa 14 mljekara, među kojima su sve vodeće hrvatske mljekarske industrije, i to za ukupno 247 proizvoda. Savjet će se ovih dana ponovo okupiti kako bi razmotrio nove zahtjeve, budući su u HPA pristigli novi zahtjevi za korištenje znaka za 160 proizvoda, a među zahtjevima pojavljuju se i nove mljekare.
Uvodna riječ
Poštovani čitatelji Mljekarskog lista, u srpanjskom izdanju našeg podliska donosimo članak o Međunarodnom odboru za kontrolu proizvodnosti u stočarstvu - ICAR-u i upoznajemo korisnike naših usluga s činjenicom da je Hrvatska poljoprivredna agencija dobila ICAR-ov certifikat kvalitete za mjere i postupke koje provodi kao sudionik provedbe uzgojnih programa. Identifikacija životinja, roditeljstva, kontrola proizvodnosti i procjena uzgojnih vrijednosti prema međunarodno utvrđenim standardima čine osnovu, temelj provedbe svakoga uzgojnog programa. Hrvatska poljoprivredna agencija u posljednjih nešto manje od dvadeset godina, bez obzira na ime koje je nosila kroz to vrijeme, bila je i ostala značajan sudionik u provedbi uzgojnih programa, razvijajući, unaprjeđujući metode i postupke u identifikaciji životinja, kontroli proizvodnih osobina i genetskom vrednovanju životinja. Za to smo prvo veliko međunarodno priznanje dobili 2004. godine ostvarivanjem prava na isticanje ICAR-ova posebnog pečata na dokumentaciji i izvješćima proizašlim iz provedbe uzgojnih programa. Godine 2009. ICAR ukida prava na korištenje ICAR-ova posebnog pečata kao znaka kvalitete te uvodi Certifikat kojim se certificiraju pojedinačni postupci praćenja proizvodnosti domaćih životinja, za koji se HPA kandidira potkraj iste godine. Aplikacija HPA potom dobiva pozitivnu ocjenu od ICAR-ova nadzornog tijela i prije mjesec dana na redovitoj godišnjoj skupštini uručen nam je ICAR-ov certifikat kvalitete. Priznanje je to koje nas čini iznimno zadovoljnima, ali koje nas isto tako i obvezuje, ne samo na održavanje dosadašnje razine, već i na daljnje usavršavanje i razvijanje postupaka kako bismo kroz suradnju sa središnjim uzgajivačkim savezima mogli nuditi i na raspolaganje stavljati vjerodostojne podatke proizvođačima o proizvodnim i genetskim vrijednostima njihovih životinja.
Mr. sc. Zdravko Barać
IMPRESSUM:
Glavni i odgovorni urednik: mr. sc. Zdravko Barać
Urednički odbor: Eva Lučić Robić, univ. spec. oec., mr. sc. Ana Dakić, Željka Fatović, dipl. ing., Drago Solić, dipl. ing.
HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA
Poljana Križevačka 185, Križevci
Tel.: 048/279 072 Fax: 048/693 216
Ured u Zagrebu: Ilica 101, Zagreb
Tel.: 01/3903 103 Fax: 01/3903 191
E-mail: hpa@hpa.hr
www.hpa.hr
OIB: 48006835970
Hrvatska poljoprivredna agencija dobila ICAR-ov
Certifikat kvalitete
ICAR-ov Certifikat kvalitete uručen je ravnatelju HPA mr. sc. Zdravku Baraću tijekom 37. Generalne skupštine ICAR-a, održane od 31. svibnja do 5. lipnja 2010. u Rigi, Latviji.
Priznanje kvaliteti provedbe uzgojnoselekcijskih postupaka u Hrvatskoj
Hrvatska poljoprivredna agencija dobila ICAR-ov Certifikat kvalitete
Dr. sc. Maja Dražić mdrazic@hpa.hr
International Committee for Animal Recording (ICAR) je međunarodna organizacija za kontrolu proizvodnosti domaćih životinja i najviše je tijelo koje donosi i propisuje međunarodne standarde za provedbu postupaka vezanih uz praćenje porijekla i proizvodnih svojstava domaćih životinja, te za opremu i pribor koji se koriste u navedenim poslovima. Niz normi koje je postavio ICAR preuzela je Europska komisija i ugradila u propise o označavanju domaćih životinja te o zootehničkim mjerama za uzgojno valjana grla.
Članice ICAR-a su ustanove i organizacije iz cijelog svijeta, koje provode kontrolu proizvodnih svojstava domaćih životinja te obavljaju genetske procjene izračunom uzgojnih vrijednosti. Članice koje procesom certifikacije potvrde sukladnost svojih postupaka s propisanim normama dobivaju pravo korištenja ICARova Certifikata kvalitete.
Hrvatska poljoprivredna agencija (u to vrijeme Hrvatski stočarski centar) nositelj je prava korištenja posebnog pečata ICAR-a od 2004. godine. Norme i preporuke u procesu praćenja proizvodnosti domaćih životinja sustavno se nadograđuju, tako da je ICAR donio odluku o prestanku prava na korištenje ICAR-ova posebnog pečata kao znaka kvalitete te je od 2009. godine uveo certificiranje pojedinačnih postupaka praćenja proizvodnosti domaćih životinja. Područja koja se certificiraju su označavanje i registracija grla, kontrola mliječnosti, kontrola mesnatosti, laboratorijska analitika, obrada podataka i genetske procjene (izračun uzgojnih vrijednosti). Sukladno novim pravilima, postupak certifikacije HPA je započela u prvoj polovici 2009. godine pripremom dokumentacije iz svih navedenih područja. Revizori (auditori) iz Austrije i Velike Britanije izvršili su nadzor procedura i postupaka te utvrdili njihovu usklađenost s ICAR-ovim preporukama. Posebna pozornost posvećena je kvaliteti podataka i dosljednom provođenju kontrola proizvodnih svojstava u skladu s ICAR-ovim pravilima. Certifikat kvalitete uručen je ravnatelju Hrvatske poljoprivredne agencije mr. sc. Zdravku Baraću tijekom 37. Generalne skupštine ICAR-a, održane 3. lipnja 2010. u Rigi, u Latviji. Ovime je potvrđena visoka razina kvalitete rada HPA u sektoru označavanja, kontrole proizvodnosti i procjene uzgojnih vrijednosti od strane neovisne međunarodne organizacije.
Međunarodni odbor za kontrolu proizvodnosti u stočarstvu - International Committee for Animal Recording (ICAR)
ICAR je započeo s radom u ožujku 1951. godine kao mala regionalna organizacija, a narednih je godina u potpunosti dobio međunarodni status. Svrha ICAR-ova djelovanja je poticanje razvoja i unapređenje svih poslova i aktivnosti vezanih uz procjenu uzgojnih vrijednosti domaćih životinja. Taj se cilj ostva-
ruje kroz postavljanje standarda za praćenje odlika od ekonomske važnosti. ICAR postavlja pravila i standarde za označavanje i registraciju domaćih životinja, registraciju roditeljstva, praćenje proizvodnih svojstava i njihovu procjenu te za publiciranje dobivenih rezultata i podataka. Potiče okupljanje i suradnju u svim aktivnostima vezanim za praćenje proizvodnih odlika, ali i procjenu uzgojnih vrijednosti unutar ili između organizacija, javnih ustanova i industrije. Potiče korištenje rezultata praćenja proizvodnih odlika u svrhu povećanja vrijednosti životinja i povećanja profitabilnosti stočarske proizvodnje. ICAR, također, pomaže u interpretaciji rezultata publiciranjem izvještaja u kojima su prikazani rezultati dobiveni primjenom odobrenih metoda za praćenje proizvodnih odlika i za izračun uzgojnih vrijednosti.
U članstvu ICAR-a su 83 institucije iz 60 država sa svih kontinenata. Članstvo je organizirano na dvije razine. Članice ICAR-a mogu biti sve organizacije koje se bave poslovima vezanim za provedbu uzgojnih programa, testiranje te procjenu uzgojnih vrijednosti domaćih životinja. Članice ICAR-a sudjeluju u radu svih izvršnih tijela ICAR-a. Sudjeluju u pripremanju zajedničkih izvješća, preporuka i radnih uputa za provedbu svih poslova.
Višu razinu članstva čine organizacije koje poštuju sve norme i sve poslove provode prema standardima i preporukama ICAR-a. Na temelju izvršenog nadzora organizacije dobivaju Certifikat kvalitete, koji predstavlja potvrdu da se certificirani poslovi provode prema ovim pravilima. Ove godine Certifikat kvalitete dobila je i Hrvatska poljoprivredna agencija.
Postupak certifikacije
Za postupak certificiranja moraju se detaljno dokumentirati svi postupci, sukladno propisima ICARa. Ovi propisi su razvrstani u tri razine - Pravila (rules), Standardi (standards) i Smjernice (guidelines). Cilj nadzornog tijela ICAR-a bio je utvrditi način praćenja proizvodnosti domaćih životinja (goveda, ovce, koze) u Hrvatskoj. Naglasak je stavljen na sljedeća pitanja:
1. Sustav označavanja i registracije domaćih životinja
8. Unos podataka u bazu i spajanje podataka iz različitih izvora, kontrole ulaznih podataka
9. Baza podataka za matične životinje (Herd book) i potvrđivanje roditeljstva
10. Nadkontrola
11. Sadržaj uzgojnih potvrda, rodovnika i drugih dokumenata
12. Izvještaji - dinamika i načini slanja izvještaja, sadržaj izvještaja za farmere, izvješćivanje javnosti
13. Genetske procjene: testovi, organizacija provedbe testova, prikupljanje i obrada podataka te modeli koji se koriste za genetske procjene
14. Priručnici i upute za provedbu kontrole proizvodnih svojstava
Označavanje i registracija grla
Svako grlo upisano u bazu podataka mora biti označeno službenim oznakama, a sama oznaka mora biti jedinstvena za navedeno grlo. Oznaka na grlu mora biti vidljiva, jedinstvena i neponovljiva. Oznake (markice, tetovaže ili elektronske oznake) moraju biti sukladne zakonskim propisima države. Ukoliko grla mijenjaju državu, moraju gdje god je moguće zadržati izvorni identifikacijski broj i ime. U slučaju kad se uvezenim životinjama moraju promijeniti oznake, u bazi podataka se pored novih oznaka upisuje izvorni broj i ime. Izvorni broj i ime grla moraju se upisati u dokumente prilikom izvoza grla, u katalozima za umjetno osjemenjivanje te u prodajnim katalozima i katalozima izložaba. Za životinje koje izgube oznake mora se osigurati zamjenska oznaka, a ukoliko je riječ o uvezenim grlima koja se moraju nanovo označiti pravilima države uvoznice, mora se osigurati upisivanje izvornog broja kako bi se sačuvao slijed podataka o grlu.
Porijeklo grla
Identitet osjemenjene životinje te identitet rasplodnjaka moraju biti upisani na farmi na dan osjemenjivanja. Podaci o umjetnom osjemenjivanju moraju sadržavati datum, službenu oznaku te ako postoji ime osjemenjene životinje te identitet i ime rasplodnjaka.
NASTAVAK NA STR. 6
Članice
ICAR-a su ustanove i
organizacije iz cijelog svijeta, koje provode kontrolu proizvodnih svojstava domaćih životinja te obavljaju genetske procjene izračunom uzgojnih vrijednosti
Laboratorij za kontrolu kvalitete stočne hrane provodi analitička ispitivanja stočne hrane s ciljem upravljanja ukupnim menadžmentom na farmi. Zadaća laboratorija je uspostava sustavne kontrole stočne hrane na hrvatskim farmama, koja je temelj kvalitete u lancu proizvodnje hrane. Kvalitetna laboratorijska ispitivanja u analitici stočne hrane i rezultati dobiveni laboratorijskim ispitivanjima mogu se izravno koristiti u optimiranju obroka.
Laboratorij je opremljen suvremenom analitičkom opremom za provođenje analiza stočne hrane (NIR uređajem i uređajima za klasično kemijsko ispitivanje) a djelatnici laboratorija educirani su na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima i Zavodu za travnjaštvo Agronomskog fakulteta, a rukovodeće osoblje laboratorija, uz navedene edukacije, educirano je i u SAD-u, Italiji i Švedskoj.
METODE ISPITIVANJA POJEDINIH SASTOJAKA STOČNE HRANE
Priprema uzoraka za ispitivanje HRN ISO 6498:2001
Stočna hrana - određivanje vode i udjela drugih hlapljivih tvari HRN ISO 6496:2001
Žitarice i proizvodi od žitarica - određivanje količine vode - rutinska metoda HRN ISO 712:1999
Uljarice - određivanje količine vode i hlapljivih tvari HRN EN ISO 665:2004
Uljane pogače i sačme - određivanje udjela vode i hlapljivih tvari HRN ISO 771:2005
Kukuruz - određivanje sadržaja vlage (mljevenog i cijelog zrnja) HRN ISO 6540:2002
Stočna hrana - određivanje udjela masti HRN ISO 6492:2001
Stočna hrana - određivanje pepela HRN ISO 5984:2004
Stočna hrana - određivanje udjela sirovih vlakana - metoda intermedijalnom filtracijom HRN EN ISO 6865:2001
Stočna hrana - određivanje količine dušika i izračunavanje količine sirovih proteina - 2. dio: Razaranje u bloku/metoda destilacije parom HRN ISO 5983-2:2008
NIR metoda (Near-Infrared Reflectance Spectroscopic Method) - određivanje udjela vlakana (kisela deterdžentna) i proteina u stočnoj hrani AOAC Official method 989.03
NIR metoda (Near-Infrared Reflectance Spectroscopic Method) - određivanje udjela vlage u stočnoj hrani AOAC Official method 991.01
USLUGE LABORATORIJA ZA KONTROLU KVALITETE STOČNE HRANE
• UZIMANJE UZORAKA STOČNE HRANE NA FARMAMA
• DOPREMA UZORAKA U LABORATORIJ
• PRIPREMA UZORAKA ZA ANALITIČKA ISPITIVANJA
• IZVOĐENJE KEMIJSKE ANALIZE STOČNE HRANE (WEENDE METODA)
• IZVOĐENJE KEMIJSKE ANALIZE STOČNE HRANE NIR METODOM (NEAR INFRARED SPECTROSCOPY) NA PERTEN ANALIZATORU DA 7200
ZAŠTO JE VAŽNO ANALIZIRATI STOČNU HRANU
Jedan od najvažnijih čimbenika uspješnosti stočarske proizvodnje dobro je organizirana i izbalansirana hranidba životinja. Hranidba je od presudnog utjecaja na sve aspekte proizvodnje, na razinu proizvodnje, kvalitetu proizvoda, zdravlje životinja, dugovječnost i dobrobit životinja, utjecaj proizvodnje na okoliš i drugo, stoga je pravilno upravljanje hranidbom na farmi od iznimne važnosti. Dohodovnost stočarske proizvodnje u izravnoj je vezi s upravljanjem hranidbom na farmi, a greške u hranidbi izravno se odražavaju na ekonomičnost proizvodnje. Dobro organizirana hranidba na farmi mora se zasnivati na informacijama o kvaliteti stočne hrane, koja se sa sigurnošću može utvrditi isključivo laboratorijskim ispitivanjima.
ICAR postavlja pravila i standarde za označavanje i registraciju domaćih životinja, registraciju roditeljstva, praćenje proizvodnih svojstava i njihovu procjenu te za publiciranje dobivenih rezultata i podataka
Organizacija koja provodi kontrolu proizvodnosti mora upisati sve ove informacije u sustav što je prije moguće, a najkasnije 4 mjeseca nakon što je izvršeno osjemenjivanje. Spol i identitet grla moraju se upisati na farmi na dan rođenja, a svako novo grlo mora biti upisano u sustav najkasnije kod prvog posjeta kontrolnog asistenta gospodarstvu.
Kod embrio transfera, upisuju se podaci o majci donoru i majci primateljici te rasplodnjaku.
Verifikacija porijekla
Prije nego se porijeklo grla prihvati kao službeno, mora se provjeriti da je:
a) majka propisno označena,
b) otac propisno označen,
c) datum rođenja grla je unutar ± 6% prosječne dužine bređosti za pasminu rasplodnjaka,
d) potomak propisno označen,
e) rasplodnjak potvrđen kroz evidencije provoditelja umjetnog osjemenjivanja ili kroz evidenciju na gospodarstvu koja potvrđuje da je na dan osjemenjivanja rasplodnjak bio na gospodarstvu ili potvrdom veterinara koji je proveo embrio transfer.
Nadzor točnosti podataka o porijeklu
Provjera točnosti upisanih podataka o porijeklu grla provodi se:
a) ispitivanjem krvnih grupa ili drugim priznatim metodama za potvrđivanje roditeljstva te b) vizualnim pregledom potomstva.
Kontrola mliječnosti krava, ovaca i koza
ICAR članicama dopušta određenu slobodu u izboru sustava kontrole mlijeka. Kontrola mliječnosti uključuje mjerenje i uzorkovanje mlijeka odobrenim i redovito baždarenim mjernim uređajima uz provedbu laboratorijske analitike. Kao standardna metoda kontrole mliječnosti postavljena je A4 metoda. Ova metoda propisuje mjerenje količine mlijeka na svakoj mužnji tijekom kontrolnog dana te uzimanje proporcionalnog uzorka mlijeka. Osim standardne, mogu se ko -
ristiti druge metode kontrole mliječnosti odobrene od ICAR-a. Osim kontrolora ovlaštene organizacije, kontrolu može obavljati farmer ili njegov opunomoćenik:
• A kontrola - sve kontrolne radnje obavlja službeni predstavnik ovlaštene organizacije
• B kontrola - sve kontrolne radnje provodi vlasnik stada
• C kontrola - kontrolu provode farmer ili njegov opunomoćenik i službeni predstavnik ovlaštene organizacije.
Pri odabiru metode značajna je uloga visine troškova provedbe, te se godinama u svijetu povećava udio kontrole mliječnosti alternativnom metodom (AT). Prema ovoj metodi kontrolira se jedna mužnja u kontroliranom danu (jutarnja ili večernja), i različita mužnja kod sljedećeg kontrolnog posjeta. Razmak između kontrola (kontrolno razdoblje) može iznositi od 1 do 9 tjedana. Isto tako, u posljednje vrijeme sve veći broj stada kontrolira se B kontrolom mliječnosti.
Uzimanje uzoraka mlijeka i mjerenje količine mlijeka provode se korištenjem odobrenih uređaja i opreme, čiji je popis sastavni dio ICAR-ovih Pravila. Točnost uređaja mora se redovito i sistematski provjeravati kod ovlaštenih organizacija.
Analiza kemijskog sastava analizira se na uzorku koji predstavlja 24-satno razdoblje mužnje, ili na uzorku koji je korigiran na 24-satno razdoblje mužnje metodama odobrenim od ICAR-a.
Kontrola mesnatosti goveda
Podaci s linije klanja koji se redovito prikupljaju za životinje do dobi od 36 mjeseci mogu se koristiti za genetske procjene. Dopuštena metoda za prikupljanje podataka o mesnatosti je A-metoda, što znači da u obradu ulaze samo podaci prikupljeni kroz nacionalni sustav kontrole goveđih trupova na liniji klanja koji provodi Odsjek za kontrolu ocjenjivanja na liniji klanja životinja HPA. Za ova grla obavezno je evidentirati jedinstveni životni broj, oznaku klaonice, datum klanja, službenu težinu trupa i oznaku farme na kojoj je životinja završila tov, EUROP klasu i ocjenu zamašćenosti trupa.
Podaci s linije klanja koriste se za izračun uzgojne vrijednosti za neto dnevni prirast, koji se izračunava na temelju podataka o težini toploga trupa, dobi pri klanju i EUROP klasi kao pokazatelju konformacije trupa. Prikupljaju se i podaci o stupnju zamašćenja trupa, no dostupni su samo kao informacija jer je ovo svojstvo pod velikim utjecajem hranidbe i držanja grla na tovnoj farmi.
Kontrola mliječnosti u uvjetima robotizirane mužnje
Pravilno prikupljen uzorak predstavlja dobru osnovicu za utvrđivanje hranidbenog i zdravstvenog stanja stada
Zdenko Ivkić, dipl. ing. zivkic@hpa.hr
Kontrolori Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) provode redovitu kontrolu mliječnosti krava u različitim sustavima mužnje: mužnja u muzne kante, mužnja u mljekovod, mužnja u izmuzištu, te mužnja putem robota. Ovakva raznolikost muznih sustava na približno 9000 mliječnih farmi predstavlja izazov za kontrolore, a osobito se to odnosi na provedbu kontrole u uvjetima robotizirane mužnje. U Hrvatskoj se trenutno na dvije mliječne farme mužnja obavlja putem robota: na farmi Belje - Topolik (6 robota za mužnju) i na farmi obitelji Ivančić u Sesvetama Ludbreškim (1 robot). Shodno preporukama ICAR-a (Međunarodna organizacija za kontrolu proizvodnosti životinja), provedba kontrole u uvjetima robotizirane mužnje donekle se razlikuje od standardne kontrole. Ponajprije se to odnosi na procjenu dnevne količine mlijeka (DKM) i dnevnog sadržaja mliječne masti, te na način automatskog uzorkovanja (u pravilu svaka 4 tjedna). Pravilno prikupljen (reprezentativan) uzorak predstavlja dobru osnovicu za utvrđivanje hranidbenog (poglavito metaboličkog) i zdravstvenog stanja stada.
Prvi korak u provedbi kontrole je identifikacija krave prilikom njezina ulaska u robot za mužnju, nakon čega mužnja može započeti. Pojedina krava može se musti u robotu jednom ili dvaput dnevno, dok neka druga to napravi maksimalno četiri ili pet puta. Dakle, postoji mogućnost da tijekom kontrolnog dana (24 sata) izmjerene vrijednosti značajno odstupaju od izmjerenih dnevnih vrijednosti tijekom prethodnih dana. Zbog toga se prilikom procjene dnevne količine mlijeka uzima prosjek mjerenja zadnjih 4 dana (96 sati), budući da se pri ovom intervalu dobiva najtočnija procjena dnevnih vrijednosti. Količinu mlijeka mjeri nepokretni mjerni uređaj, sastavni dio robota za mužnju, a mora ga odobriti ICAR i mora biti redovito baždaren. Mlijeko se uzorkuje tijekom 24-satnog razdoblja, a njime upravlja program (software) robota. Kontrolor stavlja bočice za uzorkovanje u posebnu kašetu
Prilikom procjene dnevne količine mlijeka uzima se prosjek mjerenja zadnjih 4 dana, budući da se pri ovom intervalu dobiva najtočnija procjena dnevnih vrijednosti
koja je sastavni dio opreme robota. Prethodno kontrolor na bočicu za uzorkovanje nalijepi bar-kod oznaku. Kašeta se povezuje s robotom za mužnju, a program robota bilježi podatak o mjestu bočice u kašeti. Broj mjesta pridružuje se kravi koja se muze, te tako stvara sigurnu vezu o pripadnosti uzorka.
Uzorkovanje završava kada je pomuzena i posljednja krava koja je predviđena (u sklopu software-a) za uzimanje uzorka. Nakon uzorkovanja moguće je dobiti izvještaj o provedenom uzrokovanju, na kojem se nalaze svi navedeni podaci. Npr., uzorak od krave HR 0123456789 nalazi se na mjestu 3, a prosjek dnevnih količina mlijeka tijekom zadnjih 4 dana za navedenu kravu iznosi 29 kg. Barkod oznaku bočice kontrolor elektronskim putem očitava putem ručnog računala (dlanovnika) i pridružuje ju oznaci krave u bazi podataka. Slijedi obrada podataka u softveru HPA, pri kojoj se analiziraju podaci o kontroliranim kravama. Detektiraju se krave kojima nije uzet uzorak (svježe oteljene do 5. dana, bolesne, suhe), a podaci se elektronskim putem šalju u Središnju bazu podataka. Nakon zaprimanja uzoraka i provedene laboratorijske analitike u Središnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka u Križevcima, rezultati kontrole dostupni su putem računalnog programa HPA instaliranog na farmi, ili putem web servisa uz prethodno logiranje korisnika.
STOČARSKE IZLOŽBE U SRPNJU 2010. GODINE U ORGANIZACIJI HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE
10. IZLOŽBA PAŠKE OVCE I PAŠKOG SIRA
ORLEC 4. IZLOŽBA CRESKE OVCE
METKOVIĆ 7. IZLOŽBA STOKE I 4. IZLOŽBA TRADICIONALNOG DOMAĆEG SIRA
SRPNJA 2010. (petak)
SRPNJA 2010. (subota)
SRPNJA 2010. (ponedjeljak)
BRAČ/GAŽUL 2. OVČARSKA IZLOŽBA 25. SRPNJA 2010. (nedjelja)
U današnjim prilikama kada se sve više osjeća potreba za snažnijom promocijom mlijeka s hrvatskih farmi, kao i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi, Hrvatska poljoprivredna agencija, kao institucija koja godinama djeluje upravo na razvoju sektora mljekarstva u našoj zemlji, a na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, odnosno Savjeta za praćenje stanja u sektoru mljekarstva koje djeluje pri ministarstvu, i nakon niza razgovora i konzultacija s proizvođačima, prerađivačima te sa stručnjacima upućenima u naše stočarsko-mljekarske prilike, pokrenula je aktivnosti za uvođenje znaka “MLIJEKO HRVATSKIH FARMI” na ambalaži mlijeka s hrvatskih farmi, kao i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi.
Sustavno korištenje travnjaka
Pitanje je kako održati tratinu na istoj visini kad travnjak ne raste istim intenzitetom tijekom vegetacijske sezone?
Prof. dr. sc. Josip Leto
Glavni problemi u korištenju travnjaka (pogotovo prirodnih i poluprirodnih) u Republici Hrvatskoj su kasna košnja, neodgovarajuća gnojidba i nekontrolirano napasivanje, jednom riječju, ne postoji sustavna organizacija korištenja travnjaka što rezultira niskim prinosima, lošom kakvoćom krme i degradacijom travnjaka. U mnogim našim područjima, pogotovo u jadranskom dijelu, ispaša je nekontrolirana, pri čemu se ne vodi računa ni o opterećenju pašnjaka, ali ni o optimalnom početku i završetku ispaše. Tijekom vegetacijske sezone životinje slobodno pasu, pri čemu dolazi do selektivnog napasivanja, jer stoka bira najkvalitetnije vrste koje izumiru i nestaju s travnjaka. Šire se manje kvalitetne i nepoželjne vrste, jer ih stoka ne dira i omogućava im donošenje sjemena i daljnje širenje. Tako nepoželjne biljne vrste postaju dominantne na travnjaku (npr. zečji trn, razne mlječike itd). Umjesto ovakvoga nepoželjnog korištenja travnjaka, trebalo bi gdje god je to moguće uvesti jednu od metoda sustavnog korištenja travnjaka. Općenito, dvije su osnovne metode napasivanja - kontinuirano i rotacijsko.
Kontinuirana ispaša najjednostavniji je sustav ispaše, pri čemu je stoka stalno prisutna na pašnjaku veći dio ili tijekom cijele pašne sezone. Pritom je važno tratinu stalno održavati na određenoj visini, ovisno o vrsti domaćih životinja ili o sustavu proizvodnje (tablica 1).
Tablica 1. Optimalne visine tratine za kontinuirano napasivanje
Vrsta i kategorija stoke
Visina tratine za napasivanje (cm) Ovce (proljeće i ljeto)
Pitanje je kako održati tratinu na istoj visini kad travnjak ne raste istim intenzitetom tijekom vegetacijske sezone? U proljeće, kad je rast biljne mase travnjaka intenzivan, povećavamo broj životinja po jedinici površine ili dio travnjaka ostavljamo za košnju. U ljetnom razdoblju i u vrijeme sporijeg porasta tratine, smanjujemo broj životinja po jedinici površine.
Kod rotacijske ili naizmjenične ispaše pašnjak se podijeli u jedinice zvane pregoni. Kad životinje popasu jedan pregon, idu u drugi i tako redom. Jedan pregon napasuje se 1 - 20 dana. Takav način napasivanja zahtijeva razdoblje odmora pašnjaka potrebnog za obnavljanje biljne mase.
Kod rotacijskog napasivanja treba voditi računa o visini tratine do koje se napasuje, tj. o visini tratine na kojoj se napasivanje obustavlja (tablica 2), jer je visina početka napasivanja određena i za goveda iznosi 15 - 20 cm a za ovce 10 - 15 cm. Tada tratina sadrži najviše hranjivih tvari i najbolje se koristi. Utvrđivanje visine tratine i kod rotacijskog i kod kontinuiranog napasivanja može se obaviti vizualnom procjenom ili korištenjem pomagala. Tradicionalno hodanje pašnjakom i vizualna procjena, dakako uz prethodno bogato iskustvo, najčešća je metoda procjenjivanja visine tratine određenog pašnjaka. Osim vizualne procjene, razvijena su i neka pomagala za određivanje visine biljne mase, npr. mjerni štap s naznačenim centimetrima i kliznim diskom od stiropora, laganog aluminija ili plastike, koji se može napraviti i kod kuće, npr. ovaj prikazan na slici napravljen od skijaškog štapa, krojačke mjerne vrpce i stiropora.
Standardna je metoda mjerenja visine tratine kretanje pašnjakom zamišljenom linijom u obliku slova W i očitanje visine svakih 1015 koraka, ili pak dijagonalnim hodanjem pašnjakom kvadratnog oblika. Idealno je visinu tratine mjeriti dvaput tjedno u vrijeme intenzivnog porasta travnjaka, a poslije u sezoni dovoljno je jedno mjerenje tjedno.
Tablica 2. Optimalne visine tratine kod kojih se prekida rotacijsko napasivanje
Klasa stoke
Visina popasene tratine (cm)
Ovce 4-6
Zasušena goveda 6-8
Finiširana mesna goveda 7-10
Mliječna goveda u laktaciji 7-10
Početak napasivanja kod rotacijskog sustava napasivanja može se utvrditi i mjerenjem prinosa suhe tvari pašnjaka, kako za pojedine cikluse napasivanja tako i za cjelokupnu pašnu sezonu. Za početak napasivanja mliječnih goveda optimalan prinos suhe tvari (ST) pašnjaka je 1,8-2,2 t ST/ha (0,18-0,22 kg ST/m2 odnosno 1,2-1,5 kg zelene mase/m2), a za ovce s janjadi 0,9-1,1 t ST/ha, odnosno 0,6-0,75 kg zelene mase/m2, ako računamo da je 1 kg zelene mase = 15% ST = 0,15 kg ST, odnosno 1 kg ST = 6,7 kg zelene mase uz 15% ST u zelenoj masi). Računa se da jedno odraslo govedo ili ovca dnevno pojede krme izražene u suhoj tvari 2,53% vlastite tjelesne težine. Npr., krava teška 600 kg u laktaciji pojede 15-18 kg suhe tvari krme (100-125 kg zelene krme). Prinos ST travnjaka može se odrediti na nekoliko načina:
• metodom probnih površina, tj. ručnom košnjom određenog broja slučajno odabranih površina na pašnjaku (metalni ili drveni okviri 1x1 m; ili 0,5x0,5, ili 0,3x1 m i sl.), sušenjem i vaganjem pokošene mase, ili
• metodom elektronskog određivanja, korištenjem “herbage metera”, instrumenta koji se sastoji od elektrode u obliku plosnate ploče i uređaja za očitanje prinosa. Vrlo brza i točna metoda ako se aparat pravilno kalibrira, a koriste ga farmeri u razvijenim zemljama. Može se koristiti hodanjem travnjakom ili montiranjem na različita prijevozna sredstva, čime se postupak ubrzava. Prednost kontinuiranog napasivanja u odnosu na rotacijsko ogleda se u smanjenim troškovima ograđivanja, vode i fizičkog rada kod pretjerivanja stoke. Glavni je nedostatak potreba za većom umješnošću i znanjima u nadgledanju rasta tratine i određivanju pravilnoga pašnog opterećenja (broj životinja/biljna masa) u svrhu minimaliziranja: nepopasenih dijelova travnjaka tijekom proljeća i ranog ljeta kad je jak porast biljne mase, odnosno prepasivanja tijekom ljetnoga sušnog razdoblja kad je slab porast biljne mase. Neke biljne vrste, npr. lucerna, stoklasa bezosata i mačji repak nisu otporni na kontinuirano napasivanje.
Napasivanje ujesen treba prekinuti mjesec dana prije prvih dugotrajnijih mrazova, kako bi se biljkama omogućila priprema za prezimljavanje i rano kretanje u proljeće. Bez obzira na to koji sustav napasivanja koristimo, pašnjak ujesen treba biti popasen na visinu 3 - 4 cm da se štete od zime svedu na najmanju moguću mjeru.
Dovoljne količine krmiva
Razdoblje zimske hranidbe u našem kontinentalnom području traje i više od šest mjeseci, pogotovo u brdsko-planinskim područjima. Tijekom tog razdoblja konzervirana voluminozna krma glavni je izvor hranjiva za preživače i treba je osigurati u dovoljnim količinama.
U mnogim našim područjima ispaša je nekontrolirana, pri čemu se ne vodi računa ni o opterećenju pašnjaka, ali ni o optimalnom početku i završetku ispaše
Tablica 3. Sustavi korištenja travnjaka
Kombinirano rotacijsko napasivanje govedima i ovcama tijekom cijele vegetacijske sezone, pri čemu su goveda pasla 20-10 cm visine tratine, a potom su pasle ovce 10-5 cm visine tratine.
Dvije rotacije napasivanja govedima u proljeće (20-5 cm) - jedna košnja za sijeno - rotacijsko napasivanje govedima ostatak sezone
Dvije košnje za sijeno (prvi otkos u proljeće i zadnji ujesen) i rotacijsko napasivanje govedima između košnji
Jedna košnja za sijeno (proljeće) - rotacijsko napasivanje govedima ostatak sezone
Produljivanjem pašne sezone skraćuje se razdoblje hranidbe u staji, odnosno smanjuju se potrebe za konzerviranom krmom, a time se smanjuju i troškovi zimske hranidbe kao najveći dio ukupnih troškova u stočarskoj proizvodnji. Znači, travnjake bi trebalo koristiti na takav način da pašna sezona traje što duže, jer je to najjeftiniji i najbolji način korištenja krme s travnjaka, a ujedno bi trebalo osigurati dovoljno konzervirane krme (sijeno, sjenaža, silaža) za zimsku hranidbu.
Vrlo je malo domaćih istraživanja u kojima se vrednuju različiti sustavi korištenja travnjaka. U Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta na Medvednici (650 m nadmorske visine) istraživan je utjecaj četiriju različitih sustava korištenja na produktivnost i kakvoću krme planinskog travnjaka (tablica 3).
Košnja za sijeno u svim tretmanima s košnjom obavljena je početkom metličanja dominantnih trava. Napasivanje je trajalo najviše 48 sati, ovisno o količini dostupne krme. Godišnje su kod svih tretmana primijenjene sljedeće količine biljnih hranjiva po hektaru: 110 kg N, 109 kg P2O5 i 163 kg K 2O (potkraj ožujka NPK 7:20:30 i poslije prvih triju rotacija napasivanja/košnje KAN).
Nije bilo razlike u prinosu suhe tvari između sustava korištenja travnjaka (prosjek 9,75 t/ha), ali su se sustavi razlikovali u količini odbačene (nepopasene) biljne mase, u čemu je prednjačio tretman s dvije rotacije napasivanja govedima u proljeće, jednom košnjom za sijeno i napasivanje govedima ostatak sezone. Najmanja količina odbačene biljne mase utvrđena je kod tretmana s dvije košnje za sijeno (proljeće i jesen).
Što se tiče kakvoće krme situacija je obrnuta, tako da je najveći sadržaj sirovih bjelančevina utvrđen kod tretmana: dvije rotacije napasivanja govedima u proljeće, jedna košnjom za sijeno i napasivanje govedima ostatak sezone i kombinirano napasivanje govedima i ovcama (prosječno 202,2 g/kg ili 20,2% sirovih bjelančevina), a najmanje kod tretmana s dvije košnje i napasivanjem između (prosječno 164,83 g/kg ili 16,5% sirovih bjelančevina). Svi tretmani imali su sličan sadržaj neutralnih i kiselih detergent vlakana (NDV 487,8 g/kg i KDV 311,6 g/kg).
Zaključak je da sustavi korištenja travnjaka koji uključuju košnju za sijeno u proljeće, a osobito košnju na početku i kraju vegetacijske sezone, rezultiraju najboljim iskorištenjem travnjaka ali i nižom kakvoćom krme u usporedbi sa sustavima koji uključuju rotacijsko napasivanje.
Dobit od mlijeka malih proizvođača - što je to?
Kakav je dohodak a kakav dobitak od proizvodnje mlijeka na našim obiteljskim gospodarstvima i imaju li uopće dobit od mlijeka ili pak posluju samo na osnovi pokrića izdataka?
Prof. dr. sc. Zoran Grgić
Obiteljska gospodarstva
s manjim brojem grla u osnovnom stadu oduvijek su se ravnala odnosom prihoda i izdataka, dakle plaćenih troš-
Tablica
kova, dok su troškove amortizacije i vlastita rada zanemarivali u izračunu koliko ih košta proizvodnja mlijeka. Zadovoljni su ako dobit prema njihovu načinu shvaćanja “zarade” iznosi između 1000 i 1500 kn mjesečno po kravi. Godiš-
nje bi se to kod proizvodnje između 4000 i 5000 kg mlijeka po kravi radilo o financijskom rezultatu od u najboljem slučaju 8000 i 12.000 kn. Takav prosjek naši su bolji proizvođači postizali otprilike do 2007. godine, kada najprije dolazi do po -
remećaja na globalnom, pa onda i na hrvatskom tržištu mlijeka. Danas, ako i ne računaju detaljno sve troškove, mali proizvođači osjećaju kako i samo grubim proračunima proizvode mlijeko s gubicima a ne dobicima. Kad to i nije stvarni gubitak, rukovode se činjenicom da im od proizvodnje na kraju mjeseca ostaje puno manje nego prije, te da od ostatka ne mogu financirati tekuće poslovanje (primjerice, pripremu i provedbu sjetve za proizvodnju stočne hrane). Najčešće im je dovoljna samo usporedba koliko su za mlijeko dobivali do prije dvije godine, a koliko je u posljednje dvije godine porasla cijena gnojiva “mješanca”. Kad za 100 kg mlijeka više ne dobivaju 390 nego u najboljem slučaju 290 kuna, a NPK gnojivo ne plaćaju 200 nego 400 kuna za isto tako 100 kg, ne vide svijetlu budućnost u mljekarstvu. Uvjereni su kako bi provedba najavljenih daljnjih smanjivanja poticaja u mljekarstvu značila kraj njihova održanja kao proizvođača mlijeka za tržište, a možda i kraj držanja goveda uopće.
Proračuni ekonomske efikasnosti
Ekonomska računica malih gospodarstava u proizvodnji mlijeka značajno se razlikuje od cjelovite ekonomske analize, o čemu je više puta pisano u rubrici “Gospodarstvo” Mljekarskog lista. Za njihovo poslovanje najvažnije je podmiriti troškove (izdatke) koje treba platiti: sjeme, gnojivo, zaštitna sredstva, gorivo, električnu energiju, vodu za farmu, veterinarske i druge usluge. Ostali troškovi koji se odnose na rad članova gospodarstva, ali i veći dio troškova kućanstva ne smatraju troškovima farme. Isto tako, ne računaju na trošenje objekata,
Grafikon 1. Prihodi, doprinos pokrića i dobit/gubitak od mlijeka 2001. i 2009. godine (u kunama za cijelu farmu)
opreme farme, te mehanizacije. Na taj način, situacija se u pravilu čini boljom nego što ona to zaista jest. Samo, ni tako gledano proizvođačima mlijeka perspektiva više nije ružičasta već ako ne baš crna, onda barem tamnosiva. Analiza jednoga gospodarstva koje je zahvaljujući ograničenom zemljišnom posjedu i isto tako nemogućnošću proširenja stajskog objekta u gospodarskom dvorištu ostalo na istom kapacitetu, pa i proizvodnji mlijeka, dobro pokazuje osnovne ekonomske odnose u našem mljekarstvu, pogotovo što se malih proizvođača tiče. U troškove poslovanja nisu uračunati troškovi kućanstva, koji bi se dakako trebali financirati od proizvodnje mlijeka kao gotovo jedinog izvora prihoda gospodarstva. Prihodi od proizvodnje mlijeka, zbog porasta osnovne cijene mlijeka 2009. u odnosu na 2001. godinu, povećani su 18% unatoč 3 %-tnom smanjenju prodaje mlijeka. Izdaci su povećani 36% a ukupni
troškovi 40%, pa je zbog toga cijena koštanja mlijeka povećana 48%.
Cijena koštanja mlijeka porasla je sa 1,94 na 2,86 kn/kg, pa je gledajući samo cijenu mlijeka proizvodnja od ekonomične dospjela u područje neekonomičnosti. Uračunavajući ekstraprihode od prodaje teladi te poticaje koji se dobivaju za poljoprivredne kulture i držanje krava, ukupni su prihodi farme povećani 29% pa je i proizvodnja ekonomična (na 100 uloženih kuna dobiva se 128 kn prihoda).
Da nije takvog subvencioniranja, umjesto dobitka većeg od 11.000 kuna, gospodarstvo bi ostvarivalo
Prosječno naša obiteljska gospodarstva danas uzgajaju devet muznih krava u osnovnom stadu i isporučuju nešto manje od 35.000 kilograma mlijeka godišnje
Grafikon 2. Kretanje prihoda, izdataka i troškova u proizvodnji mlijeka malih proizvođača 2001. - 2009. (u kn na 100 kg mlijeka, *prihod po kg mlijeka bez premije mljekare)
gubitak od gotovo 7000 kuna. Na razini pokrića varijabilnih troškova zabilježeno je smanjenje veće od 14.000 kuna, pa je financijski rezultat gospodarstva smanjen sa 44.000 na nešto manje od 30.000 kuna. To je dio prihoda koji gospodarstvo primjećuje već svojom grubom računicom isplativosti.
Ekonomski okvir “sive zone”
Mali proizvođači, ili je bolje reći isporučitelji mlijeka s manje od 50.000 kg godišnje, primjećuju smanjenje dohotka od svoje proizvodnje. Tom osjećaju pridonosi i kašnjenje poticaja za držanje krava, te krmno i ostalo oranično bilje, nužnost prodaje teladi i izlučenih krava ispod nekadašnjih cijena, te općenito smanjene prodajne cijene mlijeka. Zašto? Prije svega, u razdoblju od 2007. do 2008. godine došlo je do globalnog poremećaja prodajnih cijena mlijeka, odnosno njezina smanjenja, dok su istovremeno troškovi proizvodnje značajno porasli. Kretanje prihoda u proizvodnji mlijeka bez premija mljekare od 2001. do 2009. poka-
zuje kako u posljednje dvije godine prodajne cijene mlijeka zaostaju za porastom troškova proizvodnje mlijeka, koji su određeni upravo porastom plaćenih izdataka u proizvodnji. Tako se baš u posljednje dvije godine, umjesto dobitka od oko 300 kuna na 100 kg mlijeka, ostvaruje gubitak veći od 360 kuna na 100 kg mlijeka. Na temelju promatranja razlika prihoda i izdataka (plava i crvena linija grafikona), očito je kako se ona smanjuje s više od 1000 kn u početku, na nešto više od 600 kn na kraju promatranog razdoblja.
U nastojanju da se ublaže negativni učinci nakon prividne pomoći, u Hrvatskoj smo po običaju samo pridonijeli danas lošijem stanju proizvođača mlijeka. Najprije, dok je na EU tržištu bila niža cijena mlijeka mi smo sustavom otkupne cijene uvećane za poticaje imali 10-15% veću cijenu mlijeka na razini farme. Takvim cijenama nastavili smo prividno povoljno vrijeme za zasnivanje govedarskih farmi i početkom operativnog programa. Tako nitko nije posebno reagirao na “proma-
šaje” tržišta inputa, kada smo po cijenama bili za gotovo iste postotke skuplji od cijena istih na EU tržištu. Tome pridonosi i neorganiziranost našeg tržišta stočne hrane, gdje su velike razlike cijena i u pravilu skuplje manjim isporučiteljima, što proizvođačima ne dopušta oslanjanje na kupovnu hranu u intenziviranju proizvodnje. Osobito je to nepovoljno malim proizvođačima, jer se kod njih kao o mjeri popravka gospodarskog položaja najčešće govori o intenziviranju proizvodnje. Vrlo se teško odlučiti na pokušaj povećanja proizvodnje po grlu ako te ograničava veličina raspoloživog zemljišta, visoki troškovi kupovne hrane, te veliki rizik od dodatnog ulaganja po jedinici površine za proizvodnju vlastite stočne hrane. Osim kroničnog nedostatka zemljišta za razvoj govedarstva, sljedeći je čimbenik rizika kojem su posebno podložni manji proizvođači sada već redovita izmjena sušnih i poplavnih godina, na koju svojom razinom tehnologije ali i znanjem i vještinama nisu spremni odgovoriti na pravi način. Osim navedenog, u našoj praksi zabilježen je i sljedeći “fenomen”. Svjetski pad cijena mlijeka i rast cijena inputa kod nas je još jače izražen, budući da se kod nas na tržištu vrlo brzo reagira kad je u pitanju porast cijena inputa, dok se sporije reagira ako je riječ o stabilizaciji cijena mlijeka. Porast otkupnih cijena nije moguć jer je određen tromjesečnim prosjekom cijena u EU, odnosno stanjem na tržištu mlijeka. Kao i mljekarska industrija, tako se i dobavljači inputa koriste odnosima ponude i potražnje, pa u uvjetima nestašice i krize dižu cijene. Proizvođačima u našim uvjetima ostaje vrlo predvidljiv pokušaj - pritisak na nadležno ministarstvo radi povećanja poticaja. Koliko god to prolazilo u nekoliko navrata, čini se
da je i taj model “potrošen”, odnosno iscrpljene su mogućnosti veće pomoći na taj način. Visina poticaja s jedne je strane ograničena zajedničkom agrarnom politikom EU-a, s kojom smo u velikoj mjeri uskladili mjere svoje agrarne politike, a s druge strane ograničava je i ekonomska moć pojedine zemlje, gdje smo već dugo u deficitu. “Sivom” okviru ekonomike proizvodnje mlijeka kod malih isporučitelja pridonosi i najava daljnjeg smanjenja poticaja za mlijeko, kad bilo koji model (po kućanstvu, po jedinici površine, po grlu…) preračunamo u kg mlijeka. Već nekoliko godina, kao stalni troškovi mlijeka računaju se troškovi sabiranja i prijevoza mlijeka do mljekare, kojih nije bilo na početku promatranog razdoblja. Vrlo je opravdano pretpostaviti kako u skorijoj budućnosti neće
biti promjena cijena mlijeka. Proizvođači moraju biti spremni na otprilike sadašnju razinu cijene, s tim da će sadašnja “državna” premija biti uklopljena u novi model poticaja, koji će biti nešto uvećan zbog toga što će ući u jedinstveni sustav poticaja za poljoprivredno gospodarstvo. Ne vjerujem da će se pritom kod naših proizvođača zadržati sadašnja razina poticaja po kg mlijeka, ako promatramo zbrojeno isplate poticaja za mlijeko, poticaje za držanje krava, te poticaje po poljoprivrednim kulturama.
Za očekivati je i da pritom neće biti većih promjena cijena inputa, odnosno da će se taj dio tržišta barem pokušati održati stabilnim. U suprotnom, možemo očekivati još veći udar na gospodarski položaj malih isporučitelja mlijeka. Sa stajališta očuvanja broja isporučitelja i
U razdoblju od 2007. do 2008. godine došlo je do globalnog poremećaja prodajnih cijena mlijeka, odnosno njezina smanjenja, dok su istovremeno troškovi proizvodnje značajno porasli
zadržavanja bilance mlijeka, dobro je kad se takva gospodarstva odluče na dodatno držanje teladi u tovu, pogotovo jer je riječ o proizvođačima s grlima simentalske pasmine. Vrlo se rijetko, zbog očekivanih rizika, proizvođači odlučuju na povećanje proizvodnje po grlu, a za sve je u sektoru proizvodnje mlijeka još nepovoljnije kad se proizvođači odluče na smanjenje proizvodnje po grlu, ili još gore za smanjenje broja grla u stadu.
Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda
Ulaganja unutar Mjere 103 IPARD programa dopuštena su za sektore mlijeka i mljekarstva, mesa, ribarstva, prerade voća i povrća, vinarstva te maslinova ulja
Srećko Matković, dr. vet. med., Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Odjel za kontrolu mjera SAPARD/IPARD programa
IPARD je peta komponenta instrumenta predpristupne pomoći (IPA), programa Europske komisije, namijenjena zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji. Predstavlja strategiju koja će se baviti specifičnim nedostacima u ruralnim područjima Republike Hrvatske, prepoznatim u analizi poljoprivrednog i ruralnog sektora. Osnovni je cilj IPA programa pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovu usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU-a te priprema za korištenje strukturnih fondova. Zamjenjuje dosadašnje programe (CARDS, ISPA, PHARE, SAPARD), a predviđeno trajanje programa je od 2007. do 2013. godine, tj. do punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Sredstva za provedbu programa osigurana su na osnovi sedmogodišnjeg proračunskog plana EU-a za spomenuto razdoblje. IPARD program provodi se kroz mjere svrstane u tri
osnovna cilja, odnosno strateška prioriteta: poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice, pripremne radnje za provedbu poljoprivrednookolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja i razvoj ruralne ekonomije.
U okviru prvog prioriteta provode se mjere:
• 101. Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice,
• 103. Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice.
Mjera 103
Glavni je zakonodavni dokument o provedbi mjere 103 IPARD programa “Pravilnik o provedbi mjera 101 i 103 IPARD programa”, NN 146/09 od 9.12.2009. godine. Nalazi se i na službenoj internetskoj stranici MPRRR-a (www.mps.hr). Ima svoju izmjenu i dopunu, NN 150/09. od 28. travnja 2010. godine. Pravilnik utvrđuje ciljeve i namjenu programa, način korištenja sredstava, podnositelje prijava, korisnike i uvjete za
dobivanje sredstava, financiranje projekata, izvještavanje, kontrolu, obrasce, postupke i potrebne dokumente vezane uz provedbu mjera.
Specifični ciljevi unutar mjere 103:
• prilagođavanje poljoprivrednih i ribarskih kapaciteta za preradu kako bi udovoljili minimalnim standardima zajednice koji se odnose na higijenu, javno zdravstvo (zdravstvena ispravnost hrane i kakvoća hrane), dobrobit životinja, sigurnost na radu te zaštitu okoliša,
• unapređenje u području gospodarenja životinjskim nusproizvodima kroz ulaganja u sabirne centre za životinjski otpad,
• poboljšanje pristupa kapacitetima za preradu i otvaranje novih prodajnih kanala za primarne proizvođače u poljoprivrednom i ribarskom sektoru,
• unapređenje prerade i trženja primarnih poljoprivrednih i ribarskih proizvoda,
• pojednostavljivanje natjecanja na domaćem tržištu uvođenjem novih tehnologija i inovacija,
• otvaranje novih tržišnih mogućnosti s naglaskom na usklađivanje sa standardima zajednice.
Korisnici sredstava u okviru ove mjere su obrti i poduzeća/poljoprivredne zadruge 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave i Grada Zagreba, u sustavu PDV-a, te registrirani za predmetnu djelatnost i nalaze se u rangu mikro, malih i srednjih tvrtki, kako je navedeno u prilogu III. Pravilnika.
Ulaganja unutar ove mjere dopuštena su za sektore mlijeka i mljekarstva, mesa, ribarstva, prerade voća i povrća, vinarstva te maslinova ulja. Sektori uključuju i specifične kriterije. Ulaganja u sektoru prerade voća i povrća u sklopu IPARD programa neće biti dopuštena dok nacionalna mjera za uspostavu proizvođačkih organizacija u skladu s tržnim redom za voće i povrće u EU ne bude u potpunosti funkcionalna. Korisnici u rangu mikro poduzeća u ovom sektoru nisu dopušteni (prilog Pravilnika).
Uvjeti za korištenje
Potpora će se odobriti za ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda obuhvaćenih Dodatkom I Ugovora o Europskoj Zajednici (prilog Pravilnika).
Objekt mora udovoljavati nacionalnim minimalnim standardima koji se odnose na zaštitu okoliša, javno zdravstvo (zdravstvena ispravnost hrane i kakvoća hrane), zdravlje životinja i bilja, dobrobit životinja i
sigurnost na radu u vrijeme kad je odluka o dodjeli sredstava donesena. Ondje gdje su odgovarajući nacionalni standardi utemeljeni na standardima zajednice uvedeni u vrijeme zaprimanja prijave, odluka o potpori bit će uvjetna za objekte koji zadovolje nove standarde do kraja realizacije ulaganja.
Za svaki objekt potrebno je priložiti potvrdu o usklađenosti ulaganja s nacionalnim i standardima zajednice s područja zaštite okoliša (MZOPUG). Ako projekt zahtijeva ocjenu utjecaja zahvata na okoliš (Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 64/08.), ista se mora obaviti prije ulaganja.
Za objekt koji je predmet ulaganja, podnositelj mora dostaviti procijenjen i ovjeren plan za unaprjeđenje objekta s popisom potrebnih zahvata za usklađivanje sa standardima Zajednice (MPRRR, Uprava za veterinarstvo). Objekti koji zadovoljavaju standarde Zajednice nisu prihvatljivi za ulaganje u okviru ove mjere.
Na kraju realizacije ulaganja cijeli objekt mora udovoljavati odgovarajućim standardima Zajednice.
U slučajevima ulaganja u rekonstrukciju i opremanje postojećih objekata u sektoru mlijeka i mljekarstva, mesa i ribarstva, subjekt u poslovanju s hranom (SPH) mora biti naveden u Nacionalnom programu za unapređenje objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, prema standardima Zajednice koje je izradila MPRRR, Uprava za veterinarstvo. Kako bi se osigurala sljedivost, tijekom provođenja kategorizacije i unapređivanja objekata u poslovanju s hranom dokumentacija za svaki objekt vodit će se pod jedinstvenim nepromjenjivim brojem dokumenta koji ostaje dodijeljen tijekom provedbe IPARD-a, a bit će jasno povezan i s EU izvoznim brojem ako je isti naknadno dodijeljen.
Iz potpore se isključuju: • ulaganja u maloprodaju,
• radnje koje se sufinanciraju u okviru komponente III IPA-e (mjere: Poslovna infrastruktura, Poboljšanje poslovne klime, Transfer tehnologije i podrška uslugama za novonastale tvrtke utemeljene na znanju, sukladno Operativnom programu za regionalnu konkurentnost 2007.-2009.).
U trenutku prijave podnositelj mora imati podmirene financijske obveze prema Državnom proračunu. Podnositelj/korisnik treba prikazati ekonomsku održivost projekta na kraju realizacije ulaganja. Poslovni plan treba biti načinjen u skladu s predloškom (obrazac IOOP-5, prilog Pravilnika). Ako je glavni cilj ulaganje u povećanje proizvodnje, poslovni plan treba prikazati postojanje tržišta. Ako je podnositelj početnik, odno -
U slučajevima ulaganja u rekonstrukciju i opremanje postojećih objekata u sektoru mlijeka i mljekarstva, subjekt u poslovanju s hranom mora biti naveden u Nacionalnom programu za unapređenje objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla
sno ako ne posjeduje financijsko-računovodstvene podatke za prethodnu godinu, koeficijenti i kriteriji za procjenu podnositelja neće se primjenjivati.
Nakon administrativne kontrole pristiglih projekta i provedene kontrole na terenu, utvrđuje se rang lista podnositelja. Prioritet imaju ulaganja s većim brojem bodova. Najmanja ukupna vrijednost ulaganja po projektu je 250.000,00 HRK (33.800 EUR), a najveća ukupna vrijednost prihvatljivih ulaganja po korisniku (u vremenskom okviru IPARD-a) 21,900.000,00 HRK (3,000.000 EUR), od kojih ukupna ulaganja u sektor maslinova ulja ne mogu prelaziti 3,650.000,00
HRK (500.000 EUR). Dopušta se najviše pet prihvatljivih ulaganja po korisniku. Prijava za sljedeće ulaganje može se podnijeti isključivo nakon obavljene isplate za prethodno ulaganje.
Iznos javne potpore je do 50% ukupnoga prihvatljivog ulaganja po projektu, a plaćanje za realizirano ulaganje je jednoobročno, sukladno ugovoru između korisnika i IPARD Agencije. Sredstva se osiguravaju se iz proračuna EU-a (75%) i RH (25%). Prihvatljivi troškovi (isključujući PDV), a koji su prilog Pravilniku, odnose se na:
• izgradnju ili poboljšanje nepokretne imovine,
• kupnju nove mehanizacije i opreme, uključujući računalni softver do tržišne vrijednosti imovine,
• opće troškove, poput naknada za arhitekte, inženjere i druge savjetodavne naknade, studije izvedivosti, kupnju prava na patente i licence do gornje granice od 12% troškova prvih dviju stavki, od kojih su poslovni planovi prihvatljivi u iznosu do 3%, ali ne većem od 36.500,00 HRK (5000 EUR).
Prijava i postupak
Prijave se podnose na temelju javnog natječaja koji raspisuje IPARD Agencija, a objavljuje se u Narodnim novinama i na službenim web-stranicama ministarstva (www.mps.hr). Prije podnošenja prijave podnositelj je dužan prikupiti najmanje tri sadržajno usporedive ponude za svaku pojedinačnu nabavu roba, usluga i radova čija vrijednost prelazi 10.000,00 €, odnosno jednu ponudu za svaku pojedinačnu nabavu roba, usluga i radova čija vrijednost ne prelazi 10.000,00 €, uz prilaganje tehničke specifikacije. Svaka pojedinačna nabava mora sadržavati izdatke koji se nalaze na listi prihvatljivih izdataka te biti podrijetlom iz dopuštenih zemalja (prilog Pravilnika), za što je potrebno priložiti dokaz. Odabrane ponude moraju biti u skladu s tržišnim cijenama. Korisnik ne smije pribavljati ponude od dobavljača, izvođača radova i proizvođača s kojima je povezan vlasničkim odnosima, odnosno od dobavljača/izvođača radova koji su međusobno povezani vlasničkim odnosima.
Uz svaku ponudu potrebno je priložiti dokaz o vlasničkoj strukturi dobavljača/proizvođača. Ako se tijekom provjere ponuda utvrdi da su informacije dostavljene od strane podnositelja i/ili ponuditelja lažne ili pogrešne, ili da postoji sukob interesa, IPARD Agencija izdaje odluku o odbijanju prijave. Podnositelji dostavljaju prijavu zajedno s propisanom dokumentacijom u dva primjerka (original i kopija numeriranih stranica) na obrascima iz priloga Pravilnika, isključivo preporučenom poštom s povratnicom na adresu objavljenu u natječaju. Ponude se dostavljaju u fizičkom (papirnatom) i elektronskom obliku. Za nepotpune prijave Agencija izdaje Zahtjev za dopu -
nu. Datumom podnošenja kompletne prijave smatra se datum dostave dodatne dokumentacije. Nepravovremene prijave se ne prihvaćaju te se podnositelju izdaje Odluka o odbijanju prijave. Potpune i pravovremeno dopunjene prijave ulaze u daljnju obradu u skladu s procedurama Agencije. U slučaju ispunjavanja uvjeta i kriterija propisanih Pravilnikom i javnim natječajem, prihvatljivosti ulaganja i/ili izdataka utvrđenih u Listi prihvatljivih izdataka i ekonomske održivosti podnositelja i projekta, agencija nakon obrade prijava korisniku izdaje Odluku o dodjeli sredstava. Odluke se izdaju u roku 98 radnih dana od dana završetka natječaja i šalju se podnositelju preporučenom poštom s povratnicom.
Nakon donošenja Odluke o dodjeli sredstava, Agencija i korisnik sklapaju Ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obveze. Korisnik dostavlja Agenciji potpisane primjerke Ugovora s javnobilježničkom ovjerom potpisa. Datumom stupanja na snagu ugovora smatra se datum javnobilježničke ovjere potpisa korisnika. Aktivnosti vezane za ulaganja predviđena projektom ne smiju započeti prije stupanja na snagu Ugovora, osim pripremnih radova (priprema tehnološko-tehničke dokumentacije, izrada ekonomske dokumentacije, stjecanje vlasništva na nekretninama na kojima će se obavljati investicija, dobivanje građevinske dozvole i s njima vezane aktivnosti), koji moraju biti obavljeni prije potpisivanja ugovora, odnosno prije prijavljivanja na natječaj. U suprotnom ne mogu biti predmet sufinanciranja IPARD sredstvima. U slučaju potrebe za izmjenom Ugovora, korisnik je obvezan zatražiti odobrenje promjena podnošenjem Zahtjeva za odobrenje promjena. Promjene se mogu provesti samo nakon izdavanja Pisma odobrenja od strane Agencije, koje će se naknadno potvrditi Aneksom ugovora.
Isplata sredstava
Nakon završenog ulaganja, sredstva iz IPARD programa korisniku se dodjeljuju na temelju zahtjeva za isplatu, koji treba sadržavati sve plaćene račune sukladno odabranoj ponudi i ugovoru, a svi priloženi računi moraju biti plaćeni u cijelosti. Nakon provjere Zahtjeva za isplatu i dokumentacije, Agencija korisniku izdaje Odluku o isplati ili Odluku o odbijanju Zahtjeva za isplatu, ovisno o ispunjavanju propisanih uvjeta.
Kontrola i nadzor
Administrativnu kontrolu provode službenici Agencije, i to kontrolom prijave podnositelja i priloženih dokumenata, izradom rang liste, kontrolom zahtjeva
za isplatu i priloženih dokumenata, te analizom projekta i istragom u evidencijama tijela državne uprave te drugim institucijama.
Kontrola na terenu provodi se prije odobrenja, prije plaćanja i tijekom pet godina nakon izdavanja potvrde o završenom ulaganju od strane Agencije, a provode je službenici Agencije, inspektori za kontrolu mjera IPARD programa. Osim spomenutih, kontrolu na terenu svakog projekta mogu obavljati i djelatnici Službe za unutarnju reviziju IPARD Agencije, službenici Nacionalnog fonda, Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije, revizori Europske komisije i Europski revizorski sud.
Kontroli na terenu podliježu poljoprivredno zemljište, nasadi, stoka, poslovni i proizvodni prostori, objekti, uređaji, roba, poslovna i računovodstvena dokumentacija, podaci u računalima i drugo, detaljno opisano u Pravilniku. Pravne i fizičke osobe te s njima povezane osobe u vezi s predmetnim ulaganjem, a koje podliježu nadzoru, dužne su omogućiti obavljanje nadzora, pružiti potrebne podatke i obavijesti te osigurati uvjete za nesmetani rad inspektorima i drugim ovlaštenim službama.
Tijekom trajanja provedbe projekta korisnik je dužan provoditi praćenje prihvatljivosti ulaganja i udovoljavanja kriterijima propisanim Pravilnikom i Planom. Dužan je održavati projekt prihvatljivim, u istoj svrsi i namjeni, tijekom razdoblja od 5 godina od datuma konačne isplate.
Nepravilnosti i posljedice
Utvrdi li se da je korisnik postupao protivno odredbama Pravilnika, ugovora, pravilima korištenja sredstava iz IPARD programa, odnosno u slučaju utvrđene nepravilnosti, Agencija će zatražiti povrat sredstava na temelju Odluke o povratu sredstava (iznos glavnice uvećan za iznos ugovorne kazne u visini 3% iznosa glavnice). Ukoliko sredstva nisu isplaćen, Agencija će raskinuti Ugovor s korisnikom.
Korisnik kojemu je donesena odluka o povratu sredstava zbog utvrđenih nepravilnosti i kojemu je izdana obavijest o raskidu ugovora zbog utvrđenih nepravilnosti, nalazit će se na “crnoj listi” agencije, i to od dana donošenja odluke o povratu sredstava pa sve do isteka roka od jedne godine od dana povrata duga u cijelosti. Tijekom tog razdoblja gubi pravo na potpore iz nacionalnih i EU fondova.
Korisnici s kojima je IPARD agencija sklopila ugovor, iznos dodijeljenih sredstava i “crna lista” bit će objavljeni na službenim web-stranicama ministarstva.
Kalendar radova u srpnju
Doc. dr. sc. Darko Uher
Žetvu žitarica treba obaviti u što kraćem roku, zbog količine i kakvoće prinosa kao i ekonomičnosti glavnog posla godine. Obrada, gnojidba i uređenje tla obavljaju se dok je još kombajn na njivi, radi čuvanja dragocjene vlage i razgradnje žetvenih ostataka, klijanja, nicanja i uništavanja korova navedenom obradom. U isto vrijeme siju se postrne kulture kraće vegetacije za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu, primjerice kukuruz FAO grupe 100, krmni sirak, sudanska trava, suncokret, soja, heljda, krmne repice i rauola. Srpanj je mjesec izvođenja kanalske mreže, drenaže, ravnanja, podrivanja, krtičenja, kalcizacije, humizacije i drugih hidrotehničkih i agromelioracijskih zahvata na uređenju tla na oslobođenim površinama. Nakon žetve uzimaju se uzorci tla za kemijsku analizu za potrebe jesenske sjetve. Obavljaju se prve pripreme za sjetvu uljane repice. Odmah nakon žetve, na kiselim tlima treba primijeniti 3-5 t/ha Fertdolomita za smanjenje kiselosti i popravljanje strukture tla. Može se kupiti Fertdolomit granulirani + NPK. U sjetvi postrnih usjeva, što prije nakon žetve, treba obaviti gno-
jidbu s NPK 15:15:15 sa željezom (Fe) i cinkom (Zn) 300500 kg/ha, plitko unijeti u tlo i obaviti sjetvu. Nakon žetve ozimih žitarica strništa pognojiti sa 100-150 kg/ha UREE ili 100-120 L/ha UAN-a i plitko unijeti u tlo radi razgradnje. Uza zaštitu protiv cerkospore, šećernu repu folijarno prihraniti s najviše 50 l/ha Fertine B. Primijeniti najbolje u dva navrata po 20-25 L/ha. Nakon skidanja otkosa sijena, livade pognojiti UREOM, KAN-om i UAN otopinom. KAN je granulirano dušično gnojivo koje sadrži 27% dušika, od čega je polovica u nitratnom a polovica u amonijskom obliku, pa djeluje brzo i donekle produženo. Primjenjuje se za prihranu svih poljoprivrednih kultura, tako da u određenom razdoblju zadovoljava potrebe bilja za dušikom. Zbog sadržaja dolomita (oko 23%), utječe na djelomičnu neutralizaciju kiselosti tla, a sadržajem magnezija djelomice zadovoljava potrebe bilja i za tim biljnim hranjivom.
TRAVE ZA PROIZVODNJU KRME I SJEMENA
Djelo je namijenjeno ponajprije budućim stočarskim stručnjacima - studentima Agronomskog, Poljoprivrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu obrađuju teme iz proizvodnje krme za mliječne krave.
Ovom knjigom će stočari - proizvođači mlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj će naći materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim gospodarstvima, a studenti će dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita iz jednog od za- tivo za iz od zazanimljivijih kolegija na fakultetu Nadalje, koristit će stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u
srednjim gospodarskim školama, ali i svima onima koji tek planiraju krenuti s mljekarskom proizvod- tek krenuti s njom, uz koju je vezana proizvodnja kvalitetne krme Knjigu čine sljedeća poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje najznačajnijih kultiviranih vrsta trava; Mogućnosti proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj; Korištenje trava za krmu i Kultivari trava priznati u Hrvatskoj.
Cijena iznosi samo 80 kuna a narudžbu možete izvršiti kod izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, Ilica 31/3, tel.: 01/4833-349; e-mail: hmu@hmu.hr; www.hmu.hr.
SRPANJ
Mr. sc. Dražen Kaučić
Varijabilnost mjesečne količine oborina u istočnim i sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske ovog je mjeseca velika. Naime, ne trebamo se iznenaditi ako ovog mjeseca u Zagrebu ukupno padne 186 mm, a u Osijeku 273 mm oborina. Količine mogu biti velike ali i vrlo male. Tijekom višegodišnjeg razdoblja, od 1961. do 2008., u Zagrebu je primjerice najmanja mjesečna količina oborina izmjerena 1971., a u Osijeku 2006. Te je godine u Zagrebu ukupno izmjereno 25 mm, a u Osijeku samo 15 mm oborina. Dakle, dani ovog mjeseca mogu biti vrlo suhi ali i vrlo vlažni.
Biljke će tijekom mjeseca doživljavati takozvani temperaturni šok, jer će maksimalna temperatura zraka prelaziti 30 °C. Ne tako davne 2006. godine u Zagrebu je tijekom srpnja ukupno bilo 18 dana, a u Osijeku 21 dan s maksimalnom temperaturom zraka višom od 30 °C. Treba istaknuti kako ovog mjeseca maksimalna temperatura zraka u Zagrebu može narasti do 38,0 °C, u Osijeku i do 39,6 °C. Navedene temperature zraka izmjerene su 2007. godine.
Zbog mogućih vrlo visokih temperatura tla, doći će do stvaranja pora pa će gubitak vode isparavanjem iz zemlje biti još veći. Savjetujemo da se pore plitkom obradom tla što prije zatvore.
Upozorenje
Ovog mjeseca može biti ne samo tuče nego i pijavica, tj. malih tornada. Sjećanja na pijavicu u Petrinji 1982. godine još uvijek su svježa, jer je tada oštećeno 500 zgrada.
• PREGAČE (TRGOVAČKE, MESARSKE I KUHARSKE) • PRSLUCI
• LOVAČKA RADNA ODJEĆA USLUGE TISKA I VEZA
10. izložba stoke
Krapinsko-zagorske županije
Izložena su goveda u pet kolekcija od kojih su ocjenom komisije odabrana najvrjednija grla, a predvođenjem teladi predstavili su se i mladi uzgajivači goveda
Vesna Bulić, dipl. ing. Hrvatska poljoprivredna agencija
UPregradi je 5. lipnja održana 10. izložba stoke i 12. izložba konja Krapinskozagorske županije, i to pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja a u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije, Krapinsko-zagorske županije, Grada Pregrade, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Krapina i Udruge stočara Krapinsko-zagorske županije.
Na izložbi koju je otvorio Siniša Hajdaš Dončić, župan Krapinsko - zagorske županije, bila su izložena goveda u pet kolekcija. Komisija je odabrala najvrjednija grla, čijim je uzgajivačima zamjenik ravnatelja HPA Franjo Poljak uručio diplome. Osim toga, nagrađeni uzgajivači dobili su i novčane i naturalne nagrade, ali i nagrade i drugih sponzora ove izložbe.
Prvonagrađena grla
U kolekciji steonih junica simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Božidar Domitran iz Martinšćine, za steonu junicu MIRNA HR
8101570055 (oteljenu 25.3.2008.), čija je majka u maksimalnoj trećoj laktaciji proizvela 7360 kg mlijeka sa 3,9% m. m. i 3,3% proteina.
U kolekciji prvotelki simentalske pasmine prvu nagradu osvojila je Marija Kiseljak iz Straže Krapinske za kravu ŠARGU HR 9101536858 (oteljenu 3.3.2008.), koja je u prvoj kontroli proizvela 27,1 kg mlijeka sa 4,9% m. m. i 3,00% proteina.
U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je stočarski obrt “Ljulj” iz Budinšćine za kravu BECU HR 7101256840 (oteljenu 14.3.2007.), koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela
Šampionkom izložbe proglašena
6847 kg mlijeka sa 3,7% m. m. i 3,1% proteina.
U kolekciji steonih junica holsteinske pasmine prvu nagradu osvojio je Zlatko Kuharić iz Lobora, i to za steonu junicu SONJU HR 4101570484 (oteljenu 4.5.2008.), čija je majka u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 5687 kg mlijeka sa 4,9% m.m. i 3,6% proteina.
U kolekciji krava holsteinske pasmine prvu nagradu osvojila je Nevenka Mladić iz Zlatara za kravu RAJNU HR 1101485057 (oteljenu 12.11.2007.), koja je u prvoj kontroli proizvela 35,2 kg mlijeka sa 3,60% m. m. i 3,20 % proteina.
Šampionka Olita
Šampionkom izložbe iz kolekcija izloženih goveda proglašena je krava OLITA HR 7101323814 (oteljenu 24.7.2005.), vlasnika Božidara Domitrana iz Martinšćine kod Zlatara koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 7516 kg mlijeka sa 4,1% m. m. i 3,6% proteina. Šampionsko
zvono i diplomu HPA ponosnom vlasniku, kojemu je to već šesta šampionka na izložbama u Krapinsko-zagorskoj županiji, uručili su ravnatelj Uprave za prehrambenu industriju Miljenko Rakić iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Franjo Poljak, zamjenik ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije.
Na izložbi su se predvođenjem teladi predstavili i mladi uzgajivači, i to: Iva Ljubić iz Desinića, Ivica Čorko iz Bedekovčine, Ksenija Krošlin iz Huma na Sutli, Patrik Karažija iz Huma na Sutli, Kristijan Smetiško iz Lobora, Karlo Hajdinjak iz Desinića, Bruno Bosnar iz Desinića, Ivan i Viktor Kiseljak iz Krapine, koji su od strane HPA primili medalje za sudjelovanje koje im je uručio Franjo Poljak, zamjenik ravnatelja HPA.
Prvonagrađena holstein krava Rajna
je krava OLITA , vlasnika Božidara Domitrana iz Martinšćine kod Zlatara
Domaća proizvodnja najviše kvalitete
Vindijini mliječni proizvodi dobili oznaku «Mlijeko hrvatskih farmi»
Iznimnu kvalitetu namirnica domaće proizvodnje
Vindija je potvrdila dobivanjem dozvole za korištenje znaka “Mlijeko hrvatskih farmi”, koju dodjeljuje Hrvatska poljoprivredna agencija. Tako će od sada potrošači diljem Hrvatske na policama trgovina pronaći više od trideset Vindijinih proizvoda na čijoj se ambalaži nalazi ova oznaka. Među njima se posebno ističe svježe mlijeko ‘z bregov, prvi i najpoznatiji mliječni brend na našem tržištu, a potvrdu za proizvode dobivene od mlijeka hrvatskih farmi dobili su i Vindijini jogurti, sirevi, kozje mlijeko i kiselo vrhnje. Zahvaljujući iznimnoj predanosti njezina stručnog tima te ustrajanju na visokim standardima poslovanja, Vindija svojim potrošačima pouzdano jamči kvalitetnu domaću proizvodnju mliječnih namirnica dobivenih od mlijeka ‘z bregov, temeljnoga Vindijinog proizvoda, koji je pod tim imenom na tržištu prisutan od 1977. godine. Oznaka “Mlijeko hrvatskih farmi”, pridružena brojnim među-
narodnim nagradama i priznanjima Poslovnom sustavu Vindija, još jednom potvrđuje posvećenost varaždinske tvrtke stvaranju kvalitetnih mliječnih proizvoda koje krasi polustoljetna tradicija.
Istinski
hrvatski superbrend
Vodeća hrvatska prehrambena tvrtka još je jednom potvrdila status renomiranog proizvođača
Međunarodna organizacija
Superbrands i ove je godine prepoznala visoku kvalitetu Vindijinih proizvoda, koji su stekli prestižan status ispred brojnih konkurenata na domaćem prehrambenom tržištu. Titulu superbrenda ove godine nose proizvodi ‘z bregov, Cekin te svi ostali s potpisom “Kvaliteta Vindija”. Dugogodišnje iskustvo varaždinske tvrtke u stvaranju zdrave i kvalitetne hrane priskrbili su njezinim proizvo-
dima veliko povjerenje potrošača, a zahvaljujući primjeni najsuvremenijih tehnoloških dostignuća i ustrajanju na visokim standardima u svakom segmentu poslovanja, Vindija je zauzela poziciju lidera u prehrambenom sektoru. Organizacija Superbrands surađuje s brojnim tržišnim markama diljem svijeta, a njezina priznanja imaju veliki značaj i za hrvatske potrošače, od kojih većina radije kupuje proizvode sa Superbrands znakom.
Loptice opjevale mliječnu stazu
Dječji zbor Loptice u Zagrebačkom kazalištu mladih promovirao je svoj najnoviji album “Zagreb je prijatelj djece”
Zoran Bašić, dipl. ing.
Dječji zbor Loptice, koji djeluje od 1995. godine i kroz koji su prošle mnoge generacije mališana, u najsjajnijem svjetlu predstavio je novi album pjesama za djecu. U prepunom Zagrebačkom kazalištu mladih trideset mališana i njihova uvijek dobro raspoložena i raspjevana voditeljica Jasminka Doležal, s ponosom su promovirali najnovije pjesme s albuma “Zagreb je prijatelj djece”, za koji je stihove i glazbu napisao naš priznati skladatelj dječjih pjesama Mišo Doležal, koji je ovaj put najviše stihova posvetio zagrebačkim ulicama i parkovima na kojima djeca provode svoje radosne trenutke djetinjstva. Iako je publika po prvi puta čula neke od pjesama, nema sumnje - već su ušle u uho a u isti glas i djeca i oni malo stariji otpjevali su vesele refrene. Zapravo, najiskreniji žiri u životu su djeca, a sudeći prema njihovim reakcijama pjesme će zaista živjeti dugo. Osobito nam je zadovoljstvo što je i djelić naše mliječne priče pronašao mjesto na repertoaru Loptica, pa je posebno za nas skladana himna Svjetskog dana školskog mlijeka “Kad krava kaže mu” pronašla mjesto na repertoaru Loptica. Ovaj put u kazalištu se zboru pridružio i Dukatino, poznata maskota naše najveće mljekarske kuće Dukata, koji je na kraju promocije Lopticama podijelio ukusne mliječne proizvode, nezaobilazan dio njihove svakodnevne zdrave prehrane. Iza Dječjeg zbora Loptice godine su predanog rada, a na albumima poput “Naša mašta može svašta”, “Sretan rođendan”, “Ja imam plan” i “Loptice pjevaju” objav-
ljeno je mnogo hitova s kojima su pobjeđivali na festivalima dječjih pjesama, a uz koje su rasle brojne generacije predškolaraca i školaraca. Zbor se 2005. godine albumom “Cin can cvrgudan” pokazao vrlo uspješnim i u interpretiranju narodnih dječjih pjesama po izboru i u obradi našega poznatog maestra Siniše Leopolda, a uz pratnju Tamburaškog orkestra HRT-a. Ovoga uspjeha svakako ne bi bilo bez velikog entuzijazma voditeljice Jasminke Doležal, odgajateljice i školovane glazbenice, koja od samoga osnutka vodi Loptice nastupajući s njima na mnogobrojnim koncertima i festivalima. Inače, pjevačku karijeru započela je nastupajući na dječjim priredbama, od 1996. nastupa s vokalnim ansamblom Melos, a kao solistica nastupala je na Hrvatskom radiju i televiziji te na festivalima diljem Lijepe naše. Zapravo najveći doprinos daje na području širenja glazbene kulture među najmlađom djecom i njihovim roditeljima, a osnivanje i vođenje glazbene igraonice i dječjeg zbora Loptice kruna je njezine uspješne odgajateljske karijere, koju je okrunilo priznanje Ministarstva obrazovanja za kreativan rad i najviša nagrada u školstvu “Ivan Filipović”. Kao vrsnom pedagogu, Jasminki Doležal osnovni su ciljevi u radu nastojanje da djeca trebaju i moraju ostati dovoljno slobodna i svoja, težnja da glazba bude u funkciji cjelovitog razvoja djeteta, te javni nastupi s ciljem oslobađanja djeteta u komunikaciji i snalaženju u nesvakidašnjim situacijama. Našim mladim prijateljima i mljekoljupcima čestitamo na najnovijem albumu kojim su opet pokazali da jedino dječja pjesma može pomoći u prevladavanju svih životnih problema.
Bolest koje se žene najviše boje
Žene moraju preuzeti veću odgovornost za svoje zdravlje
Dr. Ivo Belan
Svake godine tisuće žena oboli od raka dojke, a mnoge od njih i umru. Uz rak pluća, ta je bolest najveći ubojica žena. Učestalost obolijevanja raste. U dobi između 45 i 50 godina ovaj rak uzrokuje veću smrtnost nego sve bolesti zajedno. Ipak, velika većina slučajeva raka dojke može biti izliječena ako je otkrivena i liječena prije nego se proširi na druge dijelove tijela.
Zašto toliko žena umire od raka kada su jednostavne i sigurne metode ranog otkrivanja toliko efikasne? Jedan od razloga je pretjerana zabrinutost od zračenja. A dokazana je činjenica, međutim, da mamografija ne povećava rizik od obolijevanja, već predstavlja velik napredak u smanjenju rizika. U mnogim slučajevima pomoću mamografije zloćudnu promjenu moguće je uočiti znatno prije nego bude zamjetljiva ženi ili njezinu liječniku.
Jedan od uzroka zabrinjavajuće smrtnosti od raka dojke je i stav žena koji možemo nazvati “držanje glave u pijesku”. Mnoge se žene, naime, toliko boje gubitka dojke da izbjegavaju samopregled, mamografiju i liječnički pregled, sve dok
Mnoge se žene toliko boje gubitka dojke da izbjegavaju samopregled, mamografiju i liječnički pregled, sve dok se čvor u dojci više ne može ignorirati
se čvor u dojci više ne može ignorirati. Takvo odlaganje postavljanja dijagnoze, pak, stanicama raka pruža priliku da prodru u limfni i krvni sustav, a u toj fazi nužno je ne samo odstranjivanje dojke, nego u velikoj mjeri uklanjanje i okolnih limfnih žlijezda i mišića. Žene moraju preuzeti veću odgovornost za svoje zdravlje.
Tko je izložen najvećem riziku od raka dojke? Sve su žene izložene riziku, međutim, neke su izložene značajno više. Čini se da se bolest češće javlja u nekim obiteljima. Primjerice, kod žene čija je majka ili sestra oboljela od raka dojke, vjerojatnost od obolijevanja veća je čak dva do tri puta. Također, češće obolijevaju žene s viškom kilograma, zatim one koje nisu rađale, kao i one koje su prvi put rodile u dobi nakon 30. godine. Osim toga, bolest se češće javlja u žena koje su preboljele dobroćudnu bolest dojke, ili rak na drugoj dojci.
Što uključuje samopregled?
Dojke treba pregledavati svakog mjeseca između 6. i 10. dana menstrualnog ciklusa (računajući od prvog dana menstruacije). Žena opipava svoje dojke, ali i pazušne jame i eventualne promjene na bradavicama ili koži. Ako se osjeti bilo kakva kvržica ili druga promjena, treba se odmah obratiti liječniku.
Što je zapravo mamografija? Riječ je o rendgenološkoj metodi za otkrivanje promjena u dojci koje nisu opipljive prstima. Učestalost raka dojke raste s dobi. Žene u dobi iznad 40 godina, u kojih nije bilo pojave raka u bližoj rodbini, trebale bi obaviti mamografski pregled svake dvije do tri godine,
a ultrazvučni pregled jedanput godišnje. One žene kod kojih je bilo raka dojke u bližoj rodbini, trebale bi prvu mamografiju obaviti u dobi od 35 godina, nakon toga svake godine, a ultrazvučni pregled jedanput godišnje nakon dvadesete godine. Žene s liječenim rakom dojke obvezno moraju odlaziti na klinički i ultrazvučni pregled dvaput godišnje, a na mamografiju jedanput godišnje. Kod žena starijih od 50 godina smrtnost od raka dojke mogla bi se smanjiti 30 posto da su vodile brigu i redovno odlazile na mamografski i klinički pregled. Danas je pokretna aparatura mamografiju neposredno približila ženama u raznim krajevima. Žena kojoj je otkriven rak dojke u ranoj fazi nije sretna, ona je pametna!
Održana 9. konferencija izvršnih direktora,
tajnika i menadžera EHRC-a u Zadru
Željko Picig, bacc. ing. agr., HPA
Uorganizaciji Središnjeg saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUHa), od 14. do 17. lipnja u Zadru je održana 9. konferencija izvršnih direktora, tajnika i menadžera europskih holstein saveza pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, te supokroviteljstvom Hrvatske poljoprivredne agencije. Konferenciju je otvorio ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković, a sudionicima konferencije iz 17 europskih zemalja pozdravnim riječima obratili su se župan Zadarske županije Stipe Zrilić, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać i predsjednik SUHUH-a Branko Kolak. U trodnevnom programu održan je upravni odbor Europskog holstein i crvenog holstein saveza (EHRC), kao i prezentacije koje su rezultirale mnogobrojnim pitanjima i raspravama sudionika.
Voditelj uzgojnog programa u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji Zdenko Ivkić iznio je stanje u hrvatskom uzgoju holsteina, ali i općenito u hrvatskom mljekarskom sektoru. Predsjednik Svjetskog holstein-friesian saveza (WHFF) Egbert Feddersen iz Njemačke, pak, predstavio je RZ indeks fitnesa u Njemačkoj. Menadžer CRV matičnih knjiga Jos Buiting iz Nizozemske održao je prezentaciju vezanu na bazu podataka papaka, pojasnivši prijedlog izmjene statuta EHRC-a. Menadžerica uzgoja u Viking Geneticsu
Sari Morri iz Finske prezentirala je novosti iz Viking Geneticsa, a novosti vezane za Europsko prvenstvo holstein pasmine krava, koje će se održati potkraj listopada u Cremoni, zajednički su predstavili delegat za međunarodne poslove u Swissherdbooku Joseph Crettenand iz Švicarske i glavni tajnik ANAFI-a Giorgio Burchiellaro iz Italije. O novim EHRC indeksima i genomici predavanje su održali Fabiola Canavesi i Egbert Feddersen, dok je prilagodbe EHRC-a prema EU zakonima prezentirao Giorgio Burchiellaro. Prezentaciju o razvoju i usklađivanju ocjenjivanja krava održao je direktor Morfološkog odjela u CONAFEu Gabriel Blanco iz Španjolske, a prezentaciju o generalnoj skupštini EHRC-a 2011. godine u Švedskoj glavni tajnik EHRC-a David Hewitt iz Velike Britanije. O novim oblicima rodovnika u Mađarskoj, pak, prezentaciju je održao izvršni direktor Mađarskog holstein saveza Laszlo Bognar. Nakon radnog dijela sudionici su obišli farmu Vigens, gdje ih je ugostila članica upravnog odbora SUHUH-a Elvira Sterle, a potom su gosti konferencije iz Slovenije, Poljske, Španjolske, Turske, Italije, Češke, Mađarske, Slovačke, Velike Britanije, Njemačke, Finske, Belgije, Švicarske, Portugala, Francuske i Nizozemske uživali u ljepotama Zadra i Zadarske županije. Potpunu stručnu i logističku potporu u organizaciji konferencije pružili su djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije, Odjela za podršku razvoja uzgojnih udruženja i Odjela za razvoj govedarstva.
Održan kongres Udruženja europskih proizvođača prasadi
Vladimir Prpić, dipl. ing., HPA
European Pig Producers (EPP) - Udruženje europskih proizvođača prasadi, utemeljeno je 1990. godine u Danskoj, u Herningu. Njegova je zadaća pružanje tehničke, ekonomske i organizacione podrške europskim proizvođačima tovne prasadi. U tu svrhu svake se godine održava kongres EPP-a, a ove godine 20. za redom održan je u Nizozemskoj, u Eindhovenu od 26. do 30. svibnja. SUS je prošle godine primljen u članstvo ove asocijacije pa je kao punopravni član pozvan na slavljenički kongres. Pozivu su se odazvali dopredsjednik Željko
Kurkutović i tajnik Vladimir Prpić. Službeni moto višednevnog kongresa bio je informiranje - komuniciranje - proslava, s ciljem druženja i upoznavanja. Sudjelovalo je dvadesetak europskih država, a najbrojniji su dakako bili domaćini Nizozemci. Drugog dana kongresa održane su sportske igre s 30 skupina po 10 igrača, odjevenih u zaštitna odjela za posjet farmama. U duhu mota kongresa, članovi pojedinih skupina bili su različitih nacionalnosti, a natjecalo se u gađanju lukom i strijelom, guranju velike lopte s jednim članom skupine na lopti, nogometu u kavezu, nogometu u oklopu i sl. Održan je i neformalan kongres, a sudionici su istoga dana posjetili i dvije tvrtke - pokrovitelje za proizvodnju opreme za svinjogojstvo - “MSSchippers” sa 150 zaposlenih i prometom većim od 70 milijuna eura širom svijeta, te “PigTek” za proizvodnju opreme za svinjogojske farme (boksovi, vage, hranilice…). Sljedećeg dana organizirana je posjeta trojici farmera koji izvoze svaki između 250.000 i 300.000 prasadi godišnje, te tvrtki koja proizvodi strojeve za izuzimanje silaže, automatske vage s dozatorima i miješalicama za pripremu i distribuciju silaže i hrane za stoku. Zaključno, kongres je omogućio međusobno upoznavanje i intenzivno druženje sudionika, a hrvatski predstavnici stekli su mnoštvo novih znanaca i uspostavili više poslovnih kontakata. Kongres 2011. bit će održan u Njemačkoj.
Održan drugi sastanak stručnog odbora Središnjeg saveza hrvatskih uzgajivača simentalskoga goveda
Josip Crnčić, bacc. ing. polj., HPA
UVrbovcu je 18. lipnja održan drugi sastanak stručnog odbora Središnjeg saveza hrvatskih uzgajivača simentalskoga goveda - HUSIM-a. Sudjelovali su Josip Burek i Igor Mihaljević, predsjednik i dopredsjednik HUSIM-a, te Dalibor Janda, dipl. ing., Damir Pejaković, dipl. ing., mr. sc. Miroslav Kovač, Davor Pašalić, dr. vet. med., Snježana Dončević, Slavko Jambrišak, ing. polj., dr. sc. Pero Božić, Krešimir Mihatović, dr. vet. med. i Josip Crnčić, bacc. ing. polj. Za predsjednika stručnog odbora izabran je Josip Crnčić, bacc. ing. polj.
Glavna tema sastanka bila je jače uključivanje HUSIM-a u provedbu uzgojnog programa. Shodno tome raspravljalo se i o prijedlogu procedure vođenja matičnih knjiga za simentalsko govedo. Prijedlog je sastavio voditelj uzgojnih programa u HPA Zdenko Ivkić, dipl. ing., i to na temelju postojećeg Pravilnika o vođenju matičnih knjiga i uzgojnih upisnika, usklađenog sa zakonskim odredbama EU-a. Naime, tim se pravilnikom propisuje način vođenja matične knjige i uzgojnog upisnika te podjela matične knjige, ali se i utvrđuju uvjeti koje grlo treba zadovoljiti da bi bilo svrstano i upisano u glavni dio matične knjige ili u uzgojni upisnik - dodatni dio matične knjige.
Osim o problematici vođenja matičnih knjiga, razgovaralo se i o suradnji HUSIM-a sa CUO Varaždin i CRSH Križevci - Zagreb, prevenstveno u vezi s progenim testiranjem naših mladih bikova u Njemačkoj i suradnji s njemačkim partnerima BVN i München Grub.
Zaključeno je kako treba angažirati uzgajivače koji raspolažu s kvalitetnijom genetikom u svojim stadima, a koji su zainteresirani za kvalitetan uzgojni rad, iz čijih će se stada dobivati muška telad - potencijalni mladi bikovi za progeni test.
Izračun otkupne cijene mlijeka za mjesec lipanj 2010. godine
Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, između predstavnika proizvođača mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava ukupnu prosječnu cijenu mlijeka za promatrano razdoblje, a izračunata cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja mliječne masti od 4,2% i sadržaja bjelančevina od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava i novčanu vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice bjelančevina.
Otkupna cijena mlijeka utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izraženo u eurima, te podataka o prosječnom srednjem tečaju eura za iste mjesece.
Ukupna prosječna cijena mlijeka za lipanj 2010. (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjelančevina)
Na temelju izračunate vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2%
i 3,4% bjel.) izračunava se vrijednost masne jedinice i jedinice bjelančevina.
Tablica 1. Izračun vrijednosti masne jedinice (vMj) i jedinice bjelančevina (vBj)
parametar osnovne cijene mlijeka
UPCM = Ukupna prosječna cijena mlijeka na bazi 4,2% mliječne masti i 3,4% bjelančevina
vMj = vrijednost masne jedinice (45% udjela u UPCM)
vBj = vrijednost proteinske jedinice (55% udjela u UPCM)
bjelančevine
Ravnatelj: Mr. sc. Zdravko Barać, dipl. ing. agr.
Tablica 2. Vrijednosti otkupne cijene mlijeka za lipanj 2010. godine
