Mlijeko i ja 1/2014

MLJEKARSKA REVIJA Časopis o značaju mlijeka i mliječnih proizvoda u pravilnoj prehrani

broj 1 (19) • svibanj 2014. • nije za prodaju

Mlijeko i zdravlje

1. lip Svjet nja sk dan i mlije ka

Riječ urednice prof. dr. sc. Jasmina Havranek glavna urednica

D

ragi čitatelji, s proljećem - evo nas i novog broja našega i vašeg časopisa! Ovo izdanje vodi vas u svijet mlijeka koji je nama znanstvenicima već dugo poznat, ali od velike agresivnosti neznanstvenika i protivnika mlijeka (a baš ne znam zašto - ukoliko zbog zdravstvenih razloga nije izričito preporučeno - ne konzumirati!) ne uspijevamo prikazati znanstvenu stranu.

Kroz stoljeća i stoljeća mlijeko je bilo prisutno u dnevnoj prehrani. Sjećam se mojih “danskih vremena”, kad je prva stvar na stolu i za doručak, i za ručak i za večeru bila staviti maslac! A onda su ga “mudraci”, kao uostalom i neke druge životinjske masti, gotovo zaboravili! Zašto je tomu tako - ni oni sami ne znaju. Danas se sve to vraća - rekla bih u velikom stilu!

Uvijek sam bila zagovornica balansiranog korištenja masnoća, i dok su jedno vrijeme preporučali ne mliječnu mast za djecu - pritom nikoga nije smetalo “sjedenje ispred televizora s vrećicom čipsa” - prženih (a na kakvom ulju) krumpirića ili slične hrane!

Dobro je da opet govorimo o netoleranciji na laktozu, kako bismo podsjetili na taj problem. Na sreću, u Hrvatskoj nema mnogo ljudi s takvim tegobama, ali je dobro znati kako ih izbjegnuti. Dakle, u ovom broju nastavili smo vas utemeljeno obavještavati o svemu što se tiče mlijeka i proizvoda od mlijeka, čija proizvodnja (osim u Hrvatskoj) raste u mnogim zemljama, a isto tako i potrošnja.

Dobro je što smo ipak konačno prihvatili ono što je cijeli svijet ili već uveo ili intenzivno radi na tome - mliječne obroke u vrtiće i škole!

Nikada neću zaboraviti kada sam zajedno sa svojim kolegama iz FAO-a (Food and Agriculture Organisation of the United Nations) počela raditi na programu “Školskog mlijeka”. Bilo je to ranih 90-ih, kada su me mnogi ministri čudno gledali i pitali “pa naša djeca dobro jedu, nismo mi ni Azija ni Afrika”, ali se potom brzo utvrdilo kako ona koji put dolaze u školu bez prvog obroka (i još uvijek...)!

Uz pomoć Hrvatske mljekarske udruge ova priča započeta je u Zagrebu, i to uz razumijevanje Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport i naravno angažman gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, koji ne propušta Dan školskog mlijeka.

Priča se proširila i dalje, iako nedovoljno i ne svugdje gdje bi trebala. I u ovom broju posvetili smo vrijeme tradicionalnom zagrebačkom proizvodu - svježem kravljem siru (ali sve više prihvaćenom i u drugim krajevima). Interes za njega ostaje neupitan - upitno ostaje hoćemo li i u mlađoj generaciji uspjeti naći dovoljan broj proizvođača ovog proizvoda.

No, kako stvari stoje sa strategijama proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, pitam se hoćemo li i koliko dugo imati mlijeka s naših farmi ili će uvoznici i dalje profitirati na uvoznom mlijeku!? Nismo li nepravedni prema svojim građanima - ali i onom što zovemo održiva poljoprivredna proizvodnja? A na tu temu osvrnut ćemo se u jednom od sljedećih brojeva - do tada uživajte u proljeću i ljetu!

Vaša mljekoljupka

Prof. dr. sc. Jasmina Havranek

IMPRESSUM Mlijeko i Ja Časopis o značaju mlijeka i mliječnih proizvoda u pravilnoj prehrani Izdavač i Uredništvo Hrvatska mljekarska udruga Ilica 31/3, Zagreb tel: 01 4833 349 e-mail: urednik@hmu.hr www.hmu.hr Za izdavača Vera Volarić Glavna urednica Jasmina Havranek Izvršni urednik Zoran Bašić Urednički odbor Rajka Božanić, Ivančica Delaš, Slavko Kirin, Inga Kesner Koren, Darija Kostelić Kuhar, Petra Košćak Hopwood, Željko Ljubić, Jasenka Špika, Milna Tudor Kalit, Darija Vranešić Bender, Elena Wolsperger Foto Shutterstock, HMU Lektorica Jadranka Vrbnjak-Ferenčak Tisak i oblikovanje Hlad – plus d.o.o.

Izdavanju časopisa pripomogli su: Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Zagrebačka županija - Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo

Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 861

MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

Najsavršenijom prirodnom hranom do zdravog života

Duga tradicija proizvodnje i prerade mlijeka u prirodnom, zdravom i nezagađenom okolišu čvrsti su temelji za očuvanje povjerenja na putu od proizvođača do potrošača...

S

Napisala Vera Volarić

vakodnevno se preispitujemo kako se hranimo, hrane li se pravilno naša djeca i cijela naša obitelj, te jesmo li uopće dovoljno educirani u odabiru namirnica koje nutritivno i zdravstveno zadovoljavaju potrebe našeg organizma.

Sve više detalja želimo saznati i o sastavu namirnica koje kupujemo, a stjecanjem novih znanja nameće se i logično pitanje - je li možda došlo vrijeme da promijenimo stil života, pa tako i način prehrane. Na sve strane pršte preporuke i savjeti, zbunjuju nas dajući prednost jednoj namirnici, pritom potpuno isključujući neku drugu jer je “nezdrava”, ili jednostavno nije u skladu s aktualnim preporukama pojedinih stručnjaka-nutricionista.

Svrha je ovoga članka podsjetiti na namirnice koje možda do sada nisu zauzimale zasluženo mjesto u našoj prehrani a tisućama godina bile su simbolom zdravlja i dobrobiti za ljudski organizam. U prvom redu to se odnosi na mlijeko jer ono sadrži sve hranidbene tvari potrebne za rast i normalno funkcioniranje čovjekova or-

ganizma te se zbog svoje cjelovitosti naziva potpunom hranom.

Mlijeko hrvatskih farmi

Zbog svoga gotovo savršenog sastava i svojstava, mlijeko je s razlogom opstalo kao temelj pravilne prehrane i očuvanja zdravlja. Mnoge razvijene zemlje, koje dugoročno promišljaju o kvaliteti prehrane svog stanovništva, posvetile su razvoju mljekarstva posebnu pažnju. Svakim danom sve više educirani i školovani poljoprivrednici pridaju veliki značaj kvalitetnoj hranidbi i dobrobiti mliječnih krava, svjesni važnosti očuvanja okoliša i ekosustava. I kod nas je mliječni sektor odavno prepoznat kao strateška gospodarska djelatnost. Uz nju je danas vezano tridesetak tisuća radnih mjesta u primarnoj proizvodnji i pratećoj mljekarskoj industriji. Međutim, nepovoljni uvjeti tržišta i uopće gospodarenja dovodili su i dovode ovu izrazito osjetljivu proizvodnju u nepovoljne uvjete.

Unatoč dugogodišnjoj mljekarskoj tradiciji, obilježenoj intenzivnim radom na unaprjeđenju tehnologije proizvodnje, prerade i distribucije mlijeka i mliječnih proizvoda, ipak se premalo pozor-

Mlijeko i Ja

nosti pridavalo isticanju kvalitete proizvedenog mlijeka koju postižu hrvatski proizvođači. Hrvatske mljekare, one najveće (Dukat, Vindija, Belje i Meggle) kao i onih dvadesetak manjih, dodatno oplemenjuju mlijeko u svojim proizvodnim pogonima i svakodnevno nude našim potrošačima svoj bogat proizvodni program kvalitetnih mliječnih proizvoda, koji uspostavljenim sustavom kontrole kvalitete u neovisnim službenim laboratorijima jamči zdravstvenu sigurnost i kvalitetu u lancu popularno nazvanom “od polja do stola”.

Povjerenje s razlogom

Promicanje potrošnje kvalitetne hrane sastavni je dio poljoprivredne politike EU-a i u tu su svrhu u europskom proračunu osigurana značajna sredstva.

I za nas je od posebnog interesa da izradimo kvalitetne programe promocije kojima ćemo potaknuti naše potrošače na potrošnju većih količina mlijeka i mliječnih proizvoda. Moramo razviti naviku da pojedini mliječni proizvodi postanu česte i poželjne namirnice u prehrani naših potrošača. Na taj način oni svojom potrošnjom izravno pridonose većoj proizvodnji mlijeka i ostalih poljoprivrednih proizvoda s hrvatskih gospodarstava. Razlozi za povjerenje u naše proizvođače i prerađivače mlijeka nalaze se u činjenici da je naša domovina sačuvana i nezagađena, s prirodnim i zdravim okolišem, s dugom tradicijom uzgoja stoke, proizvodnje i prerade mlijeka. Nije nevažno podsjetiti i na veoma kratak put od proizvođača do prerađivača i

MLJEKARSKA REVIJA

3

Naša je sreća danas ovdje, na našem seoskom imanju Anja i Mijo Pranjić iz Drenovaca, malog mjesta u zapadnom dijelu Srijema, zajednički su odlučili da će budućnost graditi u proizvodnji mlijeka. Međusobno uvažavanje ključ je uspjeha u njihovu poslu, a i njihova djeca David, Antonio, Mihael, Mia i Ana sretni su i zadovoljni, jer poput svojih vršnjaka u gradu i oni imaju svoje hobije poput sporta, plesa i borilačkih vještina. “Bili smo svjesni da se upuštamo u proizvodnju koja traži dobroga gospodara i savjesnog slugu, jer da bi životinje dobro proizvodile a mlijeko udovoljilo visokim standardima kvalitete nužno je osigurati besprijekorne uvjete smještaja, hranidbe i higijene krava. Planiramo i dalje razvijati svoje gospodarstvo, dakako uz podršku Vindije kojoj isporučujemo mlijeko. Optimistični smo kada govorimo o daljnjem razvoju poljoprivrede pa tako i cjelokupnoga hrvatskog gospodarstva. Optimizam je danas potrebniji nego ikada kako bismo uspješno prebrodili ovu gospodarsku krizu ali i općedruštveni pad nade i optimizma. Naša je sreća danas ovdje na našem seoskom imanju, vrtu, pašnjaku s kravicama i ovcama, patkama i kokama…, u povrtnjaku i svemu onome što podrazumijeva život na selu” zaključuje vesela obitelj Pranjić, koja poput mnogih obitelji koje pošteno žive od poljoprivrede diljem cijele Hrvatske igra važnu ulogu u očuvanju ruralnog područja naše domovine.

4

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Prof. dr. sc. Neven Antunac, predstojnik Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističe kako sve više mladih poljoprivrednika dolazi na studij agronomije gdje usavršavaju svoja znanja i vještine, koja dalje primjenjuju na svojim poljoprivrednim gospodarstvima. “Bez educiranog proizvođača ne može se očekivati visoka proizvodnja kao niti kvaliteta proizvedenog mlijeka, koje je zamašnjak razvoja cijeloga mljekarskog sektora u našoj zemlji. Još od svog osnutka 1922. godine djelatnici Zavoda za mljekarstvo u kontinuitetu organiziraju brojne seminare za proizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda koji im se često obraćaju vezano uz probleme oko kvalitete mlijeka i mliječnih proizvoda. Naši su im djelatnici na raspolaganju bilo pružanjem stručnih savjeta bilo provođenjem određenih kemijskih, fizikalnih ili mikrobioloških analiza, koje su većinom akreditirane od strane Hrvatske akreditacijske agencije. Siguran sam da smo ustrajnim radom kod hrvatskih proizvođača i prerađivača mlijeka i mliječnih proizvoda uspostavili izvrstan sustav kontrole kvalitete, što potrošačima može biti od ključnog interesa kada se dvoume između domaćeg i “uvoznog” proizvoda”.

Tradicionalni ugled naših mljekara i prepoznatljivost njihovih robnih marki jamči hrvatskom potrošaču zdrav i kvalitetan proizvod koji dolazi iz nama poznatog okruženja, bez dugog skladištenja i prijevoza od proizvođača do prerađivača i potrošača

hovih robnih marki. Konačno, hrvatski stavlja dugoročno i gospodarski intesustav kontrole mlijeka i mliječnih pro- res proizvođača i prerađivača mlijeka. izvoda jamči potrošaču zdrav i kvali- Stoga je potrebno razviti i poduprijeti tetan proizvod koji dolazi iz okruženja program školskog mlijeka i širiti značiji proces uzgoja, proizvodnje i prera- nje djece i mladeži o pravilnoj prehrade poznajemo. ni, odnosno poticati i stvarati navike potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda Školsko mlijeko kao oblika zdravog načina života. U tu Redovna zastupljenost mlijeka i mli- svrhu treba više nego do sada koristiti ječnih proizvoda u dnevnoj prehrani i financijska sredstva, koja se u okviru djece školske dobi predstavlja priori- EU koriste u sustavu školskog mlijeka, tetnu javnozdravstvenu zadaću. Njiho- odnosno za subvencioniranje nabave va konzumacija predstavlja najbolju i mlijeka i mliječnih proizvoda u odgojpotrošača, bez dugog skladištenja i najjednostavniju prevenciju mnogih no-školskim ustanovama (predškolprijevoza mlijeka i mliječnih proizvo- bolesti, koje u kasnijem razdobljima ske ustanove, osnovne i srednje škoda. A tu je i tradicionalni ugled mlje- života mogu znatno narušiti zdravlje i le, đački domovi), s ciljem povećanja karske industrije i prepoznatljivost nji- kvalitetu života. Istodobno ona pred- njihove potrošnje u zemljama EU-a.

Dr. sc. Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije

Kupujmo mlijeko s hrvatskih farmi

Hrvatska poljoprivredna agencija, institucija koja godinama djeluje na razvoju sektora mljekarstva u našoj zemlji, prije tri godine potaknula je projekt čiji je cilj potaknuti veću potrošnju mlijeka domaćih proizvođača. Rezultirao je nastankom sada već prepoznatljivog znaka za potrošače - Mlijeko hrvatskih farmi. Kvaliteta i sigurnost dvije su glavne točke kada danas govorimo o hrani.

Potrošačima se kupnjom proizvoda označenih znakom Mlijeko hrvatskih farmi šalje jasna poruka da kupuju kvalitetan i prepoznatljiv proizvod proizveden i kontroliran u Hrvatskoj. Isto tako, potrošači trebaju biti svjesni da na taj način podržavaju razvoj hrvatske proizvodnje mlijeka i jačanje hrvatskoga mljekarskog sektora. Prepoznatljiva oznaka Mlijeko hrvatskih farmi na ambalaži mlijeka i mliječnih proizvoda potrošače informira o proizvodu u čiju je proizvodnju ugrađena kvaliteta mlijeka s hrvatskih farmi.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

5

6

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

MLIJEKO I ZDRAVLJE

Zabluda ili mit - punomasno ili nemasno mlijeko?

Epidemija pretilosti i kardiovaskularnih bolesti dovela je do neopravdanog straha od svih vrsta masnoća i rezultirala razvojem “bezmasnih” i “light” proizvoda “sagriješite” i posegnete za onima od punomasnog mlijeka? Možda je došlo vrijeme da riješimo još neke zablude o drava prehrana jedan je od rizicima vezanima uz konzumiranje mliključnih elemenata zdravog jeka i mliječnu mast.

Mliječnu mast čini složena smjesa liživota. No, znamo li doista dovoljno o tome i trebamo pidnih tvari karakterističnih fizikalnih, keli izbacivati neke namirnice iz prehra- mijskih i bioloških svojstava. Glavnu kane samo zato što mislimo da debljaju? rakteristiku masnoća (lipida) predstavlja njihova netopljivost u vodi i svima je doKoristite li uvijek “light” proibro poznata pojava razdvajanja ulja zvode prema prepoi vode u dva odvojena sloja. Starukama, ili ponekad bilnost emulzije mliječne masti u mlijeku vrlo je važna za probavu i iskoristivost mlijeka, jer omogućuje djelovanje enzima probave i bez prisutnosti žučnih kiselina.

Treba imati na umu da je mlijeko prva i dulje vrijeme jedina namirnica sisavaca. U razdoblju nakon rođenja, rast i razvoj organizma vrlo su brzi i intenzivni što zahtijeva i veliku količinu energije. Među makronutrijentima, masti Prof. dr. sc. Ivančica Delaš Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Z

Ovisno o ud mlijeko d jelu mliječne ma ijelimo n sti (m.m .), a • ekstra punoma : sno - 4,0 • punom –9,9 as • djelom no - više ili 3,5% 9% m.m ičn m • obrano o obrano - 1,5–1 .m ,8% m.m - više ili 0,5% m.m

imaju veću gustoću energije u odnosu na ugljikohidrate i proteine što znači da se ista količina energije osigurava upola manjom količinom hrane.

Masnoće su važne našem organizmu!

Osim energetske vrijednosti, masnoće su važan izvor esencijalnih masnih kiselina i vitamina topljivih u mastima - A, D, E i K, tvari koje organizam ne može sam proizvesti.

Esencijalne masne kiseline sastavni su dio struktura koje izgrađuju stanične membrane i na taj način utječu na svojstva i funkciju membrana. O tome ovisi transport hranjivih tvari u stanice i izlučivanje razgradnih produkata, komunikacija među stanicama te hormonska i enzimska regulacija u našem organizmu.

Zbog toga je nužno da organizam ima na raspolaganju dovoljne količine svih, posebice esencijalnih nutrijenata tijekom cijelog života, ali vrijeme fetalnog, dojenačkog i dječjeg rasta osobito su osjetljivi jer se u tom razdoblju izgrađuju i razvijaju mozak i cijeli živčani sustav. O pravilnom razvoju neposredno ovise kognitivna svojstva, sposobnost učenja, psihičko zdravlje, ali i cijeli niz drugih zdravstvenih aspekata u kasnijoj dobi.

Nedostatak esencijalnih masnih kiselina danas se povezuje sa cijelim nizom poremećaja. Iako ljudski organizam ima odlične sposobnosti kompenziranja i mogućnost supstitucije nedostatnih masnih kiselina vlastitom sintezom sličnih spojeva, ipak se ne mogu u potpunosti zamijeniti specifični sastojci, što se u konačnici manifestira poremećajima u organizmu. Iako mliječnu mast čini svega oko tri posto esencijalnih masnih kiselina, pretežito linolna, njihova prisutnost nužna

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Esencijalne masne kiseline su linolna, linolenska i arahidonska kiselina

je za normalan rast i razvoj. Eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA) kiselina pripadaju skupini vrlo značajnih omega-3 (n-3) nezasićenih masnih kiselina. One se mogu sintetizirati u organizmu na račun linolenske kiseline, međutim, učinkovitost sinteze nedostatna je da namiri potrebe organizma u razvoju.

Zbog toga je vrlo važno da se mlijekom unesu dovoljne količine ovih kiselina.

U posljednje su vrijeme predmet istraživanja i ostale masne kiseline u sastavu mliječne masti zbog utvrđenih i pretpostavljenih bioloških učinaka. Osobito je zanimljiva tzv. konjugirana linolna kiselina (CLA) koja pokazuje brojne pozitivne učinke. Osim što potiče mineralizaciju kostiju i smanjenje tjelesne mase, ova kiselina djeluje antioksidativno i sprječava aterosklerozu, potiče imunološke funkcije, inhibira kancerogenezu te sudjeluje u prevenciji i pozitivno utječe u terapiji dijabetesa tipa II. Sastav masnih kiselina mlijeka djelomično je rezultat sinteze u mliječnim žlijezdama, a djelomično resorpcije iz konzumirane hrane. Zbog toga trudnice i dojilje moraju i te kako voditi brigu kako bi svoju prehranu obogatile esencijalnim masnim kiselinama, kao i onima za koje je utvrđena biološka aktivnost.

Kiselo vrhnje dobro za probavni trakt

Iako se o metabolizmu i ulozi sfingolipida i sfingoidnih baza malo zna, rezultati istraživanja upućuju na to da djeluju na homeostazu (ravnotežu) kalcija kao i na regulaciju stanične diferencijacije i apoptoze (prirodnog odumiranja stanice). Redovito konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda povezuje se sa smanjenom učestalošću karcinoma probavnog trakta, što se između ostalog pripisuje činjenici da produkti nastali razgradnjom sfingolipida u probavnom traktu sprječavaju razvoj tumorskih stanica. Analiza svježeg mlijeka i fermentiranih mliječnih proizvoda pokazala je da

su sfigolipidi s najvećim udjelom prisutni u kiselom vrhnju s većim sadržajem mliječne masti.

Kolesterol - nepravedno osuđen

U priči o mliječnoj masti nikako ne smijemo zaobići kolesterol. Iako mu se pripisuje negativna uloga u razvoju ateroskleroze i srčanih bolesti, zanemaruje se činjenica da je kolesterol sastavni dio svih staničnih membrana, odgovoran za sintezu steroidnih hormona i žučnih kiselina, koje djeluju kao emulgatori u probavnom sustavu. Naš ga organizam može sintetizirati te u dnevnom metabolizmu kolesterol iz hrane igra manju ulogu. Tegobe vezane uz povećanu koncentraciju kolesterola u krvi najčešće nastaju kao posljedica nasljednih bolesti i nedostatka nekih proteina vezanih uz njegov metabolizam i transport, odnosno zbog nekontroliranog unosa masnoća nepovoljnog sastava. Međutim, kad govorimo o prehrani djece i mladih, stručnjaci upozoravaju da djeci do dvije godine ne treba ograničavati unos kolesterola, a i u kasnijoj dobi puno je važnije uravnotežiti ukupni energetski unos i sastav konzumiranih masnoća.

Punomasnim mlijekom do vitke linije

Mliječna mast sadrži cijeli niz biološki aktivnih tvari koje igraju važnu ulogu u rastu i razvoju organizma te očuvanju zdravlja. Epidemija pretilosti i kardiovaskularnih bolesti dovela je do neopravdane fobije od svih vrsta masnoća i rezultirala razvojem “bezmasnih” i “light” proizvoda. Preporuke za konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda sa smanjenim udjelom masnoća stvaraju kod potrošača lažni osjećaj sigurnosti da ih se može konzumirati u neograničenim količinama, što u konačnici rezultira prekomjernim unosom i učinkom suprotnim od željenog, a to je regulacija tjelesne mase. Jedna švedska studija pokazala je da osmogodišnjaci koji piju punomasno mlijeko imaju manji indeks tjelesne mase u usporedbi s vršnjacima koji piju mlijeko s manjim udjelom masti. Djeca koja

7

Poremećaji koji se povezuju s nedostatkom esencijalnih masnih kiselina: • promjene na koži i kosi • degenerativne promjene • kardiovaskularne bolesti • pretilost, dijabetes, poremećaji prehrane • umor, smanjeni imunitet • oštećenje mrežnice oka • reumatoidni artritis • zatajenje bubrega • depresija, bipolarni poremećaj, shizofrenija • impotencija • neke vrste karcinoma • astma • osteoporoza su pila punomasno mlijeko imala su u prosjeku četiri kilograma manje od svojih vršnjaka. Naravno, ključna riječ ostaje umjerenost.

Važno je osvijestiti činjenicu da se neselektivnim uklanjanjem masti iz mlijeka lišavamo biološki aktivnih sastojaka koji su i tako prisutni u malim količinama. Istovremeno, uklanjanjem masti smanjujemo količinu i mogućnost resorpcije vitamina topljivih u mastima (A, D, E, K). Kako su masne globule stabilizirane omotačem proteina, obiranjem mliječne masti djelomično uklanjamo i proteine. Zbog toga ga mnogi potrošači doživljavaju kao “vodenasto”.

Mlijeko predstavlja namirnicu velike nutritivne vrijednosti, a kompleksni sastav masnoća mlijeka ne dopušta jednoznačne zaključke o korisnim i štetnim učincima izoliranih sastojaka. Ukoliko treba odlučiti između velikih količina obranog mlijeka i umjerenih količina punomasnog mlijeka, osobno smatram da je punomasno mlijeko bolji odabir. Uz bolji osjećaj sitosti zbog prisutnih masnoća, smanjit će i potrebu prekomjernoga energetskog unosa i povećati dostupnost toliko važnih bioaktivnih tvari.

8

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

MLIJEKO I ZDRAVLJE

Potpuno nezasluženo na optuženičkoj klupi

Uz navalu negativnih i znanstveno neutemeljenih informacija koje dolaze od različitih “stručnjaka” nije ni čudno da se sve češće pitamo trebamo li konzumirati mliječne proizvode Dr. sc. Irena Barukčić Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

N

erijetko se susrećemo s različitim napisima o navodnoj štetnosti mlijeka, s tvrdnjama kako uopće nije riječ o mlijeku već o umjetnoj bijeloj tekućini, te sa sličnim temama koje mlijeko i mliječne proizvode stavljaju u izrazito negativan kontekst. Pritom praktički iz dana u dan raste broj raznovrsnih “stručnjaka” koji promiču potpuno izbacivanje mlijeka iz svakodnevne prehrane. Uz takvu navalu negativnih informacija nije ni čudno da se potrošači sve češće pitaju što je istina i trebaju li konzumirati mliječne proizvode. Ako se objektivno i sa znanstveno-stručnog aspekta zagrebe ispod površine, na prvi pogled jasno je kako su takvi negativni navodi u principu informacije preuzete iz konteksta i senzacionalistički interpretirane. Kako bismo barem u malom udjelu pridonijeli rješavanju određenih nejasnoća kad je mlijeko u pitanju, pojasnit ćemo neke od glavnih činjenica o mlijeku koje su često tema spomenutih negativnih konteksta.

XX Negativan navod br. 1

- Mlijeko sadrži konzervanse zbog čega ima tako dugi rok trajnosti

Ova tvrdnja je neistinita. U Republici Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama Europske unije, sukladno važećim zakonskim propisima apsolutno je zabranjeno dodavati bilo kakve konzervanse. Podsjetimo, prema osnovnoj definiciji zakonodavstva mlijeko je prirodni sekret mliječne žlijezde kojem nije ništa dodano niti oduzeto. Konzumno mlijeko (trajno i svježe) dopušteno je konzervirati isključivo i jedino primjenom odgovarajuće toplinske obrade. Pritom razlikujemo toplinsku obradu temperaturama do 100 °C koja se naziva pasterizacija i primjenjuje se u proizvodnji svježega konzumnog mlijeka. Takvo mlijeko ima prosječan rok trajanja od oko 10 dana i treba ga čuvati na niskim temperaturama. U proizvodnji, pak, trajnog mlijeka primjenjuje se drukčija vrsta toplinske obrade poznata pod nazivom sterilizacija, a podrazumijeva primjenu temperatura viših od 100 °C u trajanju od nekoliko sekundi. Kad govorimo o trajnom mlijeku, na tržištu je većinom prisutno tzv. UHT (Ultra High Temperature) mlijeko koje prolazi obradu pri temperaturama od 135 do 140 °C kroz nekoliko sekundi i unutar propisanog roka trajanja od oko četiri mjeseca može se bez problema čuvati na sobnoj temperaturi sve dok se ne otvori.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

9

XX Negativan navod br. 2

- Mlijeko velikih proizvođača nije pravo jer se u njemu ne izdvaja mast Za razjašnjavanje ove nedoumice moramo se kratko osvrnuti na sastav mlijeka i strukturu mliječnih sastojaka. Mlijeko može sadržati između 2,5 i 6% mliječne masti, a u prosjeku se taj udio kreće oko 4%. Osobitost je mliječne masti da se u mlijeku nalazi u obliku globula različite veličine koje osim masti sadrže i komponente poput vitamina A, D, E i K, te tvari arome i nešto proteina. S obzirom na takvu strukturu te na činjenicu da je mliječna mast od svih sastojaka mlijeka najlakša, ona se prirodno izdvaja na površini.

A kako bi svo mlijeko iz jedne serije proizvodnje bilo ujednačena sastava, provodi se postupak homogenizacije koja podrazumijeva usitnjavanje i izjednačavanje veličine globula mliječne masti primjenom visokog tlaka. Na taj se način sprječava izdvajanje mliječne masti jer se mliječne globule djelomično usitnjavaju, a na njih se vežu proteini mlijeka. Zbog toga je homogenizirano mlijeko neznatno gušće, odnosno viskoznije u odnosu na sirovo i nema pojave izdvajanja mliječne masti.

Homogenizirano mlijeko karakterizira i intenzivnija bijela boja, budući da je usitnjavanjem povećan broj čestica koje odbijaju svijetlost, jer se na više manjih globula veže više proteina mlijeka kazeina koji je inače odgovoran za bijelu boju mlijeka.

Inače, homogenizacija je postupak koji se obvezno provodi u velikim mljekarama u proizvodnji konzumnog mlijeka i fermentiranih mliječnih proizvoda, dok neke mljekare manjeg kapaciteta ovaj korak prerade ne provode nužno. Informacija o provođenju homogenizacije sastavni je dio deklaracije proizvoda, odnosno već se nalazi u njegovu nazivu.

XX Negativan navod br. 3

- Trajno mlijeko nema nikakvu prehrambenu vrijednost jer visoka temperatura sve uništi Visoka toplinska obrada zaista utječe na određene sastojke mlijeka, no nikako ne možemo govoriti o potpunom gubitku prehrambene vrijednosti. Osim što uništava prisutne mikroorganizme, visoka toplinska obrada može u određenoj mjeri izazvati promjene prije svega na proteinima mlijeka koji se djelomično denaturiraju i tako gube svoju izvornu strukturu. Prvenstveno se to odnosi na proteine sirutke koji su inače osjetljivi na povišene temperature, ali daleko od toga da gube svoju nutritivnu vrijednost. Zbog promjena koje se događaju na proteinima, okus trajnog mlijeka obično je nešto drukčiji. Najveća degradacija prilikom obrade visokom temperaturom događa se na termolabilnim vitaminima kao što su primjerice vitamin C i B1, no obogaćivanje ovim vitaminima dopušteno je pa se takvi gubici lako mogu nadoknaditi.

XX Negativan navod br. 4

- Mlijeko sadrži fekalije, gnoj, krv, antibiotike...

Ovakve tvrdnje mogle su se dugo vremena, a ponegdje se vjerojatno mogu još uvijek vidjeti na plakatima. Vrlo je teško sa znanstveno-stručnog aspekta uopće krenuti u pružanje protuargumenata izjavama koje nemaju dodira s realnošću. Svo mlijeko i mliječni proizvodi moraju ispunjavati stroge higijenske kriterije deifinirane propisima poput Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu (Narodne novine br. 81/2013), tako da je bespredmetno raspravljati o prisutnosti tvari kao što su fekalije, gnoj ili krv. Vezano uz prisutnost antibiotika, činjenica je da se krave i ostale muzne životinje u slučaju obolijevanja u okviru uvriježene veterinarske prakse tretiraju lijekovima uključujući i antibioticima.

Međutim, za svaki antibiotik propisana je tzv. karenca, tj. razdoblje koje mora proći od tretmana do trenutka kad se mlijeko liječenih životinja može ponovno koristiti u svrhu prehrane ljudi. Stoga je test na prisutnost antibiotika jedna od osnovnih i redovitih kontrola koje se svakodnevno moraju provoditi na terenu već prilikom otkupa mlijeka. Ukoliko je test pozitivan, mlijeko se ne zaprima i uopće ne odvozi u mljekaru.

Dakle, s obzirom na sve rečeno odgovor na pitanje treba- zofskim i etičkim uvjerenjima pojedinca, a nikako ne na nemo li konzumirati mlijeko i mliječne proizvode definitivno je provjerenim tvrdnjama i poluinformacijama. I da se vratim na jedno veliko DA. Odluka o izbacivanju mlijeka i mliječnih pro- početak članka, pitanje koje bi si potrošači trebali postaviti izvoda iz prehrane sa sobom nosi niz teških posljedica ako nije treba li konzumirati mlijeko, već kako zadovoljiti dnevne prehrana pritom nije dobro osmišljena i uravnotežena. Osim potrebe i uz brz način života unijeti dovoljne količine ove vritoga, takva odluka može počivati jedino na određenim filo- jedne namirnice.

10

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

MLIJEKO I ZDRAVLJE

Globalna istraživanja o utjecaju mliječnih proizvoda na zdravlje Doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender KBC Zagreb, Centar za kliničku prehranu i Vitaminoteka Zagreb

• U Francuskoj je otkriveno da je visoka konzumacija mliječnih proizvoda i kalcija povezana s nižom incidencimoru savjeta kako živje- jom metaboličkog sindroma i dijabeti zdravije, izgledati bolje i tesa tipa 2 te boljom regulacijom glimlađe, ljudi su više preo- kemije. kupirani time što “ne jesti” umjesto “što jesti”. Nažalost, popularni • Znanstvenici u Švedskoj otkrili su su prehrambeni tabui kako treba kon- na uzorku od više od 15.000 žena da zumirati prehrambeni proizvod koji sa- je dijeta s visokim udjelom masti (ukdrži manje nečega - poput soli, masti, ljučujući jogurt i mlijeko) povezana sa umjesto proizvoda koji je bogat esenci- sniženim rizikom od invazivnog karcijalnim nutrijentima koji pomažu održati noma dojke. Isto je tako otkriveno da zdravlje i poželjnu tjelesnu masu (poput je konzumacija mliječnih proizvoda povezana s nižim rizikom od kardiovaskumlijeka).

Samo u proteklih nekoliko godi- larnih bolesti. na svjedočili smo mnoštvu objavljenih istraživanja diljem svijeta koja su otkri- • Kanadska studija otkrila je kako la ili potvrdila povoljne učinke mliječnih žene koje uzimaju najmanje dva serviranja mliječnih proizvoda na dan imaproizvoda. Navedimo samo neka: ju manje visceralnih masnih stanica od • Američka studija objavljena u Cu- žena koje konzumiraju manje mliječrrent Nutrition and Food Science po- nih proizvoda, dok je studija na ženakazuje da mlijeko osigurava neophod- ma u perimenopauzi crne rase u SADne nutrijente, bez negativnih učinaka na u pokazala da je uzimanje niskomasnih tjelesnu masu kod djece i adolescenata. mlječnih proizvoda povezano s manjim postotkom masti u tijelu.

• U Australiji su znanstvenici otkrili da konzumacija mliječnih proizvoda s ni- • Nedavno je objavljeno istraživanje skim udjelom masti pomaže smanjenju provedeno u Danskoj, prema kojem konrizika od povišenoga krvnog tlaka, a da zumacija sira ne povećava koncentracije su istovremeno tekući mliječni proizvo- ukupnog i LDL kolesterola u plazmi. di, bez obzira na sadržaj masti, povezaIz svega se može zaključiti da mliječni sa smanjenim rizikom od povišenoga krvnog tlaka. Druga je skupina istraži- ni proizvodi ne samo da hrane ljude tivača otkrila da uzimanje mliječnih proi- jekom cijeloga životnog vijeka, već i prizvoda nije povezano s incidencijom de- donose zdravlju. bljine među djecom i odraslima.

Izvor: www.vitamini.hr

U

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

11

12

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

HRANA S PRAVIM DOMAĆIM OKUSOM

Zagrebački friški kravlji sir ZG SIREK

Z

Anđelka Pejaković, dipl. ing.

Savjetodavna služba

agrebački friški kravlji sir “ZG Sirek” nedavno je promovirana robna marka tradicionalnoga domaćega svježeg sira koji godinama kupujemo na zagrebačkim tržnicama. Kupnjom zaštićena proizvoda pod nazivom “ZG Sirek” kupujete proizvod s jamstvenim listom. Kako i zašto je došlo do zaštite i što ona podrazumijeva, pročitajte u nastavku.

Razlozi pokretanja ovog projekta

Projekt je započeo prije nekoliko godina pod nazivom “Očuvanje proizvodnje tradicionalnih zagrebačkih proizvoda svježega kravljeg sira i vrhnja te zaštita robne marke”. Ideja je došla analizom broja “kumica” koje prodaju sir i vrhnje

na tržnicama Grada Zagreba, a dolaze iz ruralnih naselja cijele zagrebačke okolice, njih više od 500.

Proizvođači i stručnjaci smatrali su da proizvod treba očuvati, ali da je to moguće isključivo kroz poboljšanje znanja i uvjeta proizvodnje, te kroz jasno obilježavanje proizvoda prepoznatljivom oznakom, kako bi potrošači znali što kupuju. Ovakve mjere preporučile su i studije stručnjaka Agronomskog fakulteta, Zavoda za mljekarstvo.

Cilj projekta bio je zaštita imena i postupka proizvodnje koja potrošačima jamči određena svojstva proizvoda, uvjete proizvodnje i nadzor nad njom. Dakle, zaštita osigurava neospornu kvalitetu te očuvanje domaćega autohtonog proizvoda plasmanom na tržnicama Grada Zagreba. U budućnosti će se gospodarstva povezati i u tematsku si-

rarsku cestu, što će nedvojbeno utjecati na očuvanje ruralnih prostora u okolici Zagreba.

Projekt je u prvoj fazi započeo edukacijom proizvođača svježeg sira i vrhnja s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije osposobljavanjem za zanimanje mljekar-sirar. Potom se u sklopu mjera potpora i subvencija grada i županije radilo na preuređenju objekata i nabavci opreme za proizvodnju svježeg sira. U drugoj fazi radilo se na dokazivanju mikrobiološke kvalitete sirovine i proizvoda, utvrđivanju parametara za deklaraciju proizvoda te različite aktivnosti vezane uz samu zaštitu proizvoda (izrada potrebnih dokumenata). Uslijedilo je podnošenje zahtjeva za registraciju jamstvenog žiga Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo za figurativni znak i naziv “Zagrebački friški kravlji sir

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

13

ZG Sirek”. Projekt zajedničkim snagama provode članovi sirarskih udruga Grada Zagreba i Zagrebačke županije, uz financijsku pomoć grada i županije te stručnu pomoć djelatnika Savjetodavne službe.

Tko može dobiti oznaku robne marke

Pravo korištenja jamstvenog žiga i stavljanje oznake robne marke na svoj • mi sir proizvodimo u izdvojenim pro- nadzor zato što smo dobrovoljno ušli sir ima svaki član Udruge malih sirara storijama namijenjenim isključivo za pro- u sustav certificiranog proizvoda i time Grada Zagreba i Zagrebačke župani- izvodnju sira i naši objekti uređeni su i jamčimo za „ZG Sirek“. je koji udovoljava uvjetima iz Pravilnika opremljeni sirarskom opremom, ali sir • mi naš sir proizvodimo u Kupinečo korištenju i proizvodnji robne marke proizvodimo na isti način kao i naše bake kom Kraljevcu, Pokupskom, Kusanovcu kod Dugog Sela i Brčevcu kod Vr(svaka od nas ima neku svoju tajnu) “Zagrebački friški kravlji sir”.

Zagrebački friški kravlji sir mora udo- • mi smo odgovorni proizvođači koji bovca, dakle u okolici Zagreba i zato voljavati svim propisanim mikrobiološ- provodimo redovitu samokontrolu naše on u vrlo kratkom roku stiže na tržnice kim kriterijima za hranu, a proizvodi se sirovine i sira, kemijske i mikrobiološke • ZG Sirek je isti onaj tradicionalni auisključivo od sirovoga kravljeg mlijeka, analize, analize vode i naš je sir zdrav- tohtoni proizvod kakav volite i poznai to vlastitih krava. Proizvođači robne stveno 100% ispravan, a osim toga nad te, no sada postaje samo moderniji i simarke proizvode sir u izdvojenim pro- nama se provodi dodatni nenajavljeni gurniji proizvod storijama koje su uređene i opremljene za proizvodnju sira i dužni su voditi i stalno ažurirati zapise o proizvodnji na Tko su prve hrabre kumice koje danas proizvode i prodaju ZG Sirek? propisanim obrascima te omogućiti nji1. Branka Penezić, Ašpergeri 50, Kupinečki Kraljevec, hovu kontrolu. Proizvodnju robne mar01/6587-519, 095/9078-142, branka.penezic@hotmail.com, ke redovito nadzire povjerenstvo, kako prodaje na tržnici Utrina subotom i nedjeljom. bi se osigurao standard proizvoda.

2.

R

užica Malkoč, Ašpergeri 68, Kupinečki Kraljevec, Zagrebački friški kravlji sir može se 01/6587-526, 099/8087-880, imalkoc@hi.t-com.hr, stavljati na tržište kao nezapakiran proprodaje na gospodarstvu. izvod, što je najčešći način prodaje (iz 3.

L jiljanka Lukšić, Lukšići 7, Kupinečki Kraljevec, zdjelica u vrećice), ili u obliku pakovine 091/1623-820, prodaje na tržnici Špansko srijedom i subotom. (zatvorene plastične posude).

4. Romina Zadravec i Melita Jadanec Čutura, Kusanovečka 31, Dugo Selo, 01/2762-224, 098/9427-075, 098/9364-664, Po čemu je ZG Sirek romina.zadravec@zg.t-com.hr, prodaje na tržnici Dubrava svaki dan. drugačiji od drugih • naš sir proizveden je od vlastitoga, sirovoga, nepasteriziranog mlijeka, mi imamo svoje blago, svoje krave i junice za koje se svakodnevno skrbimo • mi smo proizvođači koji ulažu u vlastitu edukaciju, završili smo sirarsku školu i imamo zvanje mljekar-sirar

5. Slađana Tešić, Pokupsko 2a, 099/6845-754, siranapokupcan@yahoo.com, prodaje na tržnici Jarun ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom, petkom i nedjeljom.

6. Jasna i Matija Šmida, Brčevec 48, Vrbovec, 01/2796-054, 099/7030-560, 099/6852-287, matija.smida@gmail.com, prodaje na tržnici Utrina i Dubrava svaki dan osim nedjelje

14

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Emil Tuk, dr. vet. med., pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba Ponosan sam što je Grad Zagreb od samoga početka prepoznao važnost da ovaj tradicijski proizvod, prepoznatljiv i izvan okvira naše domovine, treba očuvati i u skladu s time financijski i institucionalno podržati provođenje projekta stvaranja robne marke. Svjesni smo koliko su naše kumice uložile rada i odricanja u ovu proizvodnju, te da su kontinuirano unaprjeđivale svoje tehnološko znanje, ulagale u poboljšanje uvjeta proizvodnje, i drago nam je što je to već danas jasno prepoznato na tržištu. Ovom su prepoznatljivom robnom markom danas ponosni i struka ali i svi Zagrepčani, koji su tradicionalno ovaj proizvod kupovali na zagrebačkim tržnicama kod svojih kumica. Danas potrošači za taj proizvod imaju jamstvo kvalitete, a naše kumice imaju zaštićeno ime i tradicionalni postupak proizvodnje, koji se prenosio s generacije na generaciju te je tako i sačuvan od zaborava. Kao potrošači moramo biti samosvjesni i moramo imati mogućnost izbora, a ovom robnom markom zaista dobivamo proizvod s jamstvom kvalitete, koja podrazumijeva jamstvo određenih svojstava proizvoda u kojega su ugrađeni tradicija, znanje, trud i ustrajnost kumica, specifični uvjeti proizvodnje ali i kontinuirana provedba nadzora kvalitete. U skladu s tim Grad Zagreb i dalje će podržavati sve projekte kojima je cilj očuvanje i razvoj visokovrijednih tradicijskih poljoprivrednih proizvoda.

Zagrebački friški kravlji sir mora udovoljavati svim propisanim mikrobiološkim kriterijima za hranu Kako se proizvodi ZG Sirek

Sirovo kravlje mlijeko nakon mužnje hladi se na sobnu temperaturu na kojoj započinje proces zakiseljavanja. U slučajevima kada nije moguće započeti proizvodnju odmah nakon mužnje, mlijeko se može čuvati do 24 sata na temperaturi do +8 °C. Nakon završenog procesa zakiseljavanja na sobnoj temperaturi, koja može trajati od jednog do tri dana, nastaje gruš na čijoj je površini izdvojeno kiselo vrhnje. Kiselo vrhnje obire se žlicom, stavlja u posebnu posudu te u hladnjak na zrenje i čuvanje. Gruš se reže na veće kocke i dogrijava na temperaturu 45-55 °C, pri čemu se izdvaja sirutka. Gruš se zatim lagano ohladi te stavlja u cjediljke na cijeđenje koje traje od jedan do više sati (za ocijeđeni tip sira), odnosno bez cijeđenja se stavlja pažljivim pokretima žlice u plastične posudice (za lisnati tip sira). Sir se naposljetku stavlja u hladnjak na hlađenje i čuvanje do prodaje na temperaturi od +4 °C do +8 °C i u vrlo kratkom roku stiže do prodajnih mjesta - tržnica, a najbolje ga je konzumirati u roku 5-7 dana.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

15

Mr. sc. Gordana Županac, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije Kada govorimo o proizvodnji mlijeka, ali i općenito poljoprivredi, Zagrebačka županija s Gradom Zagrebom predstavlja nerazdvojivu cjelinu, a s obzirom na svoj položaj oduvijek je i bila orijentirana na tržište Grada Zagreba. Prepoznali smo važnost ovoga projekta, jer je na području naše županije osim velikih i srednjih proizvođača u proizvodnji mlijeka dosta onih malih koji drže do petnaest krava i upravo njihovu budućnost vidimo u ovome projektu, da svoje mliječne proizvode, poput sira i vrhnja, prodaju na tržnicama Grada Zagreba. Danas je više nego ikada važno da naše potrošače educiramo kako je ova robna marka kontrolirana, ne samo osnovnim, nego i pojačanim kontrolama. Ponosni smo što je ovaj hvale vrijedan projekt uspješno realiziran, jer možemo slobodno isticati da smo uspjeli zadržati proizvodnju u ruralnim dijelovima naše županije, i to na malim poljoprivrednim gospodarstvima s kojih dolazi ovaj izvorni domaći proizvod. Cilj nam je da ga prepoznaju sve dobne skupine potrošača, a osobito mladi kojima postaje sve više važno podrijetlo proizvoda koji kupuju.

Oni traže sljedivost, sigurnost i zdravstvenu ispravnost proizvoda, a to im ova robna marka jamči. Tu ne stajemo, nastavak ovoga projekta bit će sirne ceste Zagrebačke regije, koje će uključiti i turistički aspekt. Našim potrošačima poručila bih, ako ih muče još neke nedoumice neka dođu na poljoprivredno gospodarstvo neke od kumica i izravno se uvjere u postignutu kvalitetu.

16

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko i Ja

MLIJEKO I ZDRAVLJE

Mlijeko kao zdrava prehrambena navika u borbi s pretilošću

Mnogi znanstvenici upozoravaju da upravo mlijeko i mliječni proizvodi mogu pomoći u smanjenju i održavanju optimalne tjelesne mase Dr. sc. Milna Tudor Kalit Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

U

mnoštvu informacija koje nas bombardiraju sa svih strana o dobrom ili pak ne tako dobrom učinku neke namirnice na naše zdravlje, neophodno je uzeti u obzir činjenice potkrijepljene znanstvenim dokazima.

Mnoga istraživanja koja su uspoređivala navike i stil života danas i prije četrdesetak godina govore kako je najočitija razlika to što danas jedemo energetski bogatiju a nutritivno siromašniju hranu, i još k tome u većim količinama, a nažalost krećemo se manje. Studije također pokazuju da se velika promjena dogodila u unosu esencijalnih masnih kiselina i antioksidanasa. Tako poznati znanstvenik Simopoulos u svom fenomenalnom članku koji je objavljen prije desetak godina navodi da se kon-

zumacija ukupnih masti, zasićenih ma- konzumirati, te koje namirnice imaju „čusti, trans masnih kiselina i omega-6 ma- dotvoran“ učinak. Rezultat toga mnogosnih kiselina u odnosu na naše pretke brojne su “čudotvorne” dijete, često lanalarmantno povećala, a da se nažalost sirane od strane raznoraznih “stručnjaunos omega-3 masnih kiselina, vitami- ka”. Međutim, žalosna je činjenica kako na C i E značajno smanjio. se oni zapravo ne brinu o našem zdravlju, jer im je u interesu jedino profit. Oni Oprezno sa “stručnjacima” se previše ne brinu ni o činjenici da će Te negativne promjene dovele su do svojim preporukama učiniti našu prehrarazvoja raznih kroničnih bolesti i stanja nu jednoličnom, a da će posljedica toga poput debljine, dijabetesa tip 2, bole- najprije biti manjak pojedinih nutrijenata, sti srca i krvožilnog sustava ali i raznih poslije i svima poznat jo-jo efekt (s pretumora. Zapravo je paradoksalno da je kidom redukcijske dijete ne samo da se napretkom tehnologije i promjenama ži- tjelesna težina vraća na staru već i ravotnih navika došlo do epidemijskih raz- ste!). Zapravo, takve su dijete često dio mjera pojedinih bolesti i stanja. S druge medijskih projekata s prvenstvenim cistrane, društvo je napredovalo u smje- ljem zarade. Neke od njih temelje se na ru podizanja svijesti o brizi za zdravlje. kombinaciji namirnica/nutrijenata, neke Ipak, treba biti vrlo oprezan jer je to ši- idealiziraju pojedine namirnice, dok drurom otvorilo vrata novom biznisu koji se ge u potpunosti zabranjuju konzumacibavi pitanjima i daje preporuke kako ži- ju određenih namirnica. Na našu žalost, vjeti zdravo, kako smanjiti tjelesnu teži- tako su se nepravedno i neargumentiranu, koje namirnice konzumirati a koje ne no i mlijeko i mliječni proizvodi našli na

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Izbjegavanje mlijeka zbog straha od debljanja je neopravdano - studije pokazuju upravo suprotno između konzumacije mlijeka i tjelesne težine postoji inverzan odnos “crnoj listi” namirnica koje neki “nutricionisti-savjetnici” nikako ne preporučuju konzumirati.

Uz potporu znanosti

Naprotiv, mnogi znanstvenici na temelju istraživanja upozoravaju da upravo mlijeko i mliječni proizvodi mogu pomoći u smanjenju tjelesne mase, odnosno da igraju važnu ulogu u održavanju optimalne tjelesne mase. I to je bio jedan od razloga da se mlijeku pridaje još veći značaj te su diljem svijeta pokrenute različite kampanje, poput “3-a-day” kampanje u Velikoj Britaniji koja potiče konzumaciju tri jedinice serviranja mlijeka i mliječnih proizvoda dnevno. I mi smo se uključili u kampanju osvjetljavanja “obraza” mlijeku i mliječnim proizvodima, pa je ovaj časopis dobio zadaću educirati potrošače i dati argumentirane i znanošću potkrijepljene činjenice o važnosti konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani. Što kažu istraživanja

Kompilacija populacijskih studija i različitih eksperimentalnih modela pokazuje da mlijeko kroz djelovanje bioaktivnih komponenata, osim već dobro poznatoga pozitivnog učinka na kosti može biti uključeno i u brojne druge biološke funkcije u organizmu čovjeka. Dakle, pobija se “teorija” mršavljenja uz izbacivanje mlijeka jer ne postoje nikakvi znanstveni dokazi. Zapravo, ova istraživanja potvrđuju kako su upravo mlijeko i mliječni proizvodi važan dio optimalne prehrane koja organizmu omogućava svakodnevno funkcioniranje, bilo tijekom održavanja optimalne tjelesne mase ili tijekom redukcijskih dijeta. Iako je taj mehanizam vrlo složen, znanstve-

17

Osobe koje imaju nici se slažu da glavnu ulogu problema s težinom u tome igra kalcij kojega je mlijeko jedan od najboljih češće obolijevaju od izvora. Kalcij, naime, smapovišenoga krvnog tlaka, njuje razinu paratiroidnog hipertrigliceridemije, hormona i vitamina D u krvi, hiperkolesterolemije, bolesti što dovodi do promjene mesrca, dijabetesa tipa 2, te tabolizma masne stanice iz linekih vrsta tumora pogeneze (formiranje masti) u lipolizu (razgradnja masti).

Smatra se, također, da povećani udio dnevno) kod pretilih osoba u dvije skukalcija u prehrani dovodi do pojačane pine, na redukcijskoj dijeti i bez nje. Natermogeneze, što rezultira pojačanom kon 24 tjedna u skupini ispitanika koja energetskom potrošnjom, te da kalcij nije bila na redukcijskoj dijeti, ali s veveže masti i tvori netopljive komplek- ćom konzumacijom mlijeka, uočen je se koji se izlučuju fecesom. I ne samo značajan gubitak masnog tkiva i poveto, najnovija istraživanja pokazuju kako ćanje mršave mase tijela, dok u skupiposjedujemo receptore okusa za kal- ni s manjim unosom mlijeka (500 mg cij i kako ti signali mogu utjecati na re- kalcija dnevno) nije uočena ta pojava. U gulaciju apetita. A zanimljiv je i podatak skupini ispitanika koji su bili na redukkako neprimjeren unos kalcija tijekom cijskoj dijeti, kod osoba s većom konredukcijskih dijeta može biti okidač za zumacijom mlijeka uočen je dvostruko glad, što opet narušava pridržavanje veći gubitak tjelesne mase i masnog tkiva u odnosu na osobe s nižom konzuprograma prehrane. macijom mlijeka i mliječnih proizvoda.

Mlijeko kao regulator Mnogi su se sigurno zapitali, ako je Američki su znanstvenici već sredinom glavni pokretač cijeloga ovog mehanizprošlog desetljeća, analizirajući podat- ma kalcij, zašto ga ne bismo uzimali u ke pet kliničkih studija na ženama u tri obliku tableta? I odgovor na ovo pitanje dobne skupine (u 30-im, 50-im i 80-im), dala je znanost - kalcij u obliku tableta dokazali obrnutu proporcionalnost iz- nema tako dobar efekt na proces mrmeđu unosa kalcija i tjelesne mase. Za- šavljenja kao kalcij iz mlijeka. Glavni raključili su da je rizik od razvoja pretilosti zlog tome je kompleksan sastav mlijekod osoba s najvećim unosom kalcija iz ka i sinergija pojedinih sastojaka, pa su mlijeka smanjen čak 80%. Osobe koje tako fosfopeptidi kazeina nosači kalcija i su dnevno konzumirale 3 jedinice servi- omogućuju njegovu bolju topljivost, dok ranja mlijeka ili mliječnih proizvoda tije- laktoza pospješuje apsorpciju kalcija.

Vrijedi li i nakon ovoliko iznijetih argukom redukcijske dijete (500 kcal manje od uobičajenoga dnevnoga energet- menata sumnjati, ili jednostavno možeskog unosa) smanjile su tjelesnu masu mo poslušati znanstvenike koji su publi50% više od osoba koje nisu konzumi- cirali mnoštvo zanimljivih rezultata svojih rale mlijeko i mliječne proizvode. Studi- istraživanja. Mlijeko je, dakle, namirnica ja kojom se, pak, ispitivao utjecaj kalci- bogatoga kemijskog sastava i zaista vrlo ja na kompoziciju tijela mladih žena ti- važan dio pravilno izbalansirane prehrajekom dviju godina pokazala je da su ne. Stoga ga ne bismo smjeli izbaciti iz one žene koje su konzumirale više mli- prehrane, jer je dokazano saveznik najeka imale manju tjelesnu masu i količi- šeg zdravlja. Najzanimljivije preventivno i terapeutsko djelovanje mlijeka iskazunu masnog tkiva. je se kod kostiju, zubi, krvožilnog sustaOdlični partneri: mlijeko & zdravlje va, pretilosti, dijabetesa tipa 2 i tumora.

Još je jedna izvrsna studija proučavala Konačno, sada znamo da optimalnu tjeutjecaj prehrane bogate mlijekom i mli- lesnu težinu možemo zahvaliti zdravom ječnim proizvodima (1200 mg kalcija mliječnom obroku - triput na dan!

18

Mlijeko i Ja

Aktivnost enzima laktaze obično se počinje prirodno smanjivati u dobi od oko dvije godine, ali se simptomi netolerancije na laktozu javljaju kasnije, oko šeste godine ili tek u odrasloj dobi

Netolerancija na laktozu

Kao rješenje ovoga problema nude se dijete bez mlijeka i mliječnih proizvoda, međutim one vrlo često sa sobom nose razne prehrambene nedostatke, poglavito kalcija!

Doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender KBC Zagreb, Centar za kliničku prehranu i Vitaminoteka Zagreb

N

etolerancija na laktozu najčešći je poremećaj vezan za konzumaciju mlijeka u adolescenciji i odrasloj dobi. Iako se obično ne javlja u ranom djetinjstvu, smatra se da se razina enzima laktaze potrebnog za razgradnju mliječnog šećera laktoze počinje smanjivati uvođenjem dohrane. Stupanj netolerancije na laktozu razlikuje se među određenim etničkim skupinama, a može biti i prolazno stanje. Što je laktoza?

Laktoza ili mliječni šećer sastoji se od dviju jedinica šećera - glukoze i galaktoze. Nalazi se isključivo u mlijeku sisavaca, uključujući majčino mlijeko, a predstavlja glavni ugljikohidrat u mlijeku i mliječnim proizvodima. Kako bi se laktoza mogla apsorbirati u tijelu, prvo se treba razgraditi na dvije sastavne jedinice šećera, a za to je potreban enzim laktaza.

Taj enzim nalazi se na površini crijevnih

resica u tankom crijevu. Prestankom isključivog dojenja i uvođenjem dohrane u prehranu dojenčeta, u mnogih populacija započinje prirodno smanjivanje koncentracije laktaze u crijevima i slabije podnošenje mlijeka. Međutim, ta pojava razlikuje se među populacijama. U Europi, netolerancija na laktozu pogađa tek 5-12% bijele populacije, dok se među određenim etničkim skupinama javlja u razmjerima i do 50-80%. Također, netolerancija na laktozu češća je u Aziji, Africi, među Indijancima i stanovnicima Sredozemlja nego u zemljama zapadne i sjeverne Europe. Gotovo 100% Azijata ne podnosi laktozu, a učestalost netolerancije na laktozu u Skandinaviji manja je od 5%.

Mliječni šećer ili laktoza u najvećoj je količini prisutna u mlijeku, no sadrže je i drugi mliječni proizvodi poput sira, mliječnih deserata i jogurta. Jogurti i ostali fermentirani mliječni proizvodi sadrže najmanje laktoze, točnije, prisutna je u tragovima jer je tijekom fermentacije prerađuju bakterije mliječnog vrenja.

Laktoza je ujedno sastojak brojnih industrijskih proizvoda pa je potrebno pažlji-

vo čitati deklaracije, a koristi se i kao punilo kod 20% lijekova.

Razlika između alergije i netolerancije mlijeka

Za razliku od netolerancije, alergije obično izazivaju proteini porijeklom iz hrane.

Tako su za alergiju na mlijeko odgovorni proteini i ta reakcija uključuje imunološki sustav, dok netoleranciju uzrokuje mliječni šećer laktoza i pritom se ne aktivira imunološka reakcija. U dojenčadi, alergija na mlijeko javlja se u 2-5% pedijatrijske populacije i obično je prolazno stanje koje se povlači nakon prve godine života. Simptomi alergije na mlijeko posredovani IgE su angioedem, urtikarija, rinitis, povraćanje, ekcem i anafilaksija.

Non-IgE posredovane alergijske reakcije također se povezuju s unosom mlijeka, a manifestiraju se plućnom hemosiderozom, malapsorpcijom s atrofijom crijevnih resica, eozinofilnim proktokolitisom i enterokolitisom. U neke dojenčadi alergija na mlijeko očituje se iritabilnošću i kolikama kao jedinim simptomom.

Netolerancije na hranu obično ne uključuju toliko burne reakcije i javljaju se

Mlijeko i Ja

odgođeno, nakon nekoliko sati od ingestije. Mogu se javiti uslijed nedostatka probavnih enzima kao što je slučaj s laktozom, a postoje i netolerancije uz formiranje antitijela. Naime, kod alergijskih reakcija imunološki sustav proizvodi IgE antitijela, dok se kod netolerancija uz formiranje antitijela razvijaju IgA i IgG antitijela. Dijagnostički su testovi za alergije, netolerancije uslijed nedostatka probavnih enzima i netolerancije uz imunološki odgovor različiti.

Kako nastaje netolerancija na laktozu?

MLJEKARSKA REVIJA

genetički programirana i često se javlja udružena s drugim vrstama netolerancija na hranu, primjerice na histamin, gluten, salicilate ili aditive.

Sekundarni deficit laktaze nastaje zbog oštećenja mukoznog tkiva u tankom crijevu uslijed akutnog gastroenteritisa, akutnog i kroničnog proljeva, prerastanja “loših” bakterija u crijevu, kod kemoterapije te uslijed drugih bolesti poput upalnih bolesti crijeva i celijakije.

To stanje obično je prolazno i smiruje se izlječenjem bolesti ili ulaskom u remisiju.

Kongenitalni deficit laktaze ekstremno je rijetko stanje, a smatra se da djeca s ovim stanjem prije 20. stoljeća nisu preživljavala jer nisu postojali dojenački mliječni pripravci bez laktoze. Danas je ključno rano prepoznavanje ovog poremećaja, koji se očituje teškom diarejom prilikom izlaganja majčinu mlijeku i dojenačkim pripravcima. Takva dojenčad hrani se mlijekom bez laktoze.

Razvojni deficit laktaze danas se definira kao relativna netolerancija na laktozu koja se promatra među prijevremeno rođenom djecom s manje od 34 tjedna gestacije. U nekim istraživanjima primijećeno je da nedonoščad značajno bolje podnosi dojenačke pripravke sa sniženim udjelom laktoze.

Aktivnost laktaze obično se počinje prirodno smanjivati u dobi od oko dvije godine, ali se simptomi netolerancije na laktozu javljaju kasnije, oko šeste godine ili tek u odrasloj dobi. Ipak, velik dio naše populacije ne razvija netoleranciju na laktozu u odrasloj dobi, iako je učestalost ovoga problema u značajnom porastu i bolje se prepoznaje posljednjih godina.

U radu objavljenom u časopisu Toxicology, skupina autora iznijela je hipotezu o potencijalnim “krivcima” za simptome koji se razvijaju uslijed netolerancije na laktozu. Prema njima, simptomi ne- Simptomatologija i dijagnostika tolerancije na laktozu mogu se objasniti Simptomi netolerancije na laktozu - nanastankom toksičnih metabolita bakte- dimanje, flatulencija, abdominalni bolovi rija probavnog sustava koji nastaju kao i proljev - manifestacija su dospijevanja rezultat anaerobne probave ugljikohi- neprobavljene laktoze u debelo crijevo. drata i ostale hrane koja nije metaboli- Do toga dolazi zbog nedovoljne količizirana u tankom crijevu. Ti toksini utje- ne enzima laktaze u crijevnom lumenu ču na rast samih bakterija te posljedič- i malapsorpcije laktoze. Težina simptono narušavaju ravnotežu crijevne mikro- ma obično varira u ovisnosti o količini flore. Također, autori pretpostavljaju da unesene laktoze. spomenuti toksini utječu na signalne Kod dijagnoze netolerancije na laktomehanizme stanica u cijelom organiz- zu najčešće se oslanjamo na iskustvemu, što objašnjava širok spektar različi- ni pokus - odnosno promatranje simptih simptoma koji prate netoleranciju na toma koji se u osoba s netolerancijom laktozu i općenito hranu. na laktozu javljaju nakon unosa mlijeka.

Primarni deficit laktaze relativna je ili Netolerancija na laktozu testira se izdiapsolutna odsutnost laktaze koja se ra- sajnim testom koji mjeri količinu vodika zvija u djetinjstvu u različitoj dobi u razli- u dahu. Neprobavljenu laktozu razgračitim etničkim skupinama i najčešći je đuju mikroorganizmi crijeva, a pritom uzrok netolerancije i malapsorpcije lak- nastaje vodik koji se apsorbira u crijetoze. Primarna hipolaktazija obično je vima i pojavljuje u krvi i dahu u poveća-

19

Netolerancije na hranu obično ne uključuju burne reakcije i javljaju se odgođeno, nakon nekoliko sati od ingestije, a mogu se javiti uslijed nedostatka probavnih enzima kao što je slučaj s laktozom, međutim, postoje i netolerancije uz formiranje antitijela nim koncentracijama. Netolerancija na laktozu može se dokazati i testom kiselosti stolice koji se obavlja kod djece.

Također, postoje i genetički testovi kao i mjerenje direktne aktivnosti laktaze uz pomoć biopsije tkiva tankog crijeva, no te su metode invazivne i skupe.

Pomoć kod netolerancije na laktozu

Kao rješenje ovoga problema nude se dijete bez mlijeka i mliječnih proizvoda.

Međutim, one vrlo često sa sobom nose razne prehrambene nedostatke, poglavito kalcija koji je obilno zastupljen u ovim proizvodima. Djeca, adolescenti i odrasle osobe koje ne podnose mliječni šećer ne moraju se u potpunosti odricati mlijeka, budući da su danas dostupne inačice mliječnih pripravaka, kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda bez laktoze.

Istraživanja pokazuju da većina osoba s netolerancijom na laktozu može podnijeti dnevni unos 12 g laktoze (što odgovara jednoj šalici mlijeka) bez pojave simptoma, ali uklopljeno u obroke i raspoređeno tijekom dana. Ipak, neke osobe ne podnose niti male količine laktoze. U tim slučajevima preporučuju se mlijeko i mliječni pripravci bez laktoze te enzimski pripravci laktaze koji se uzimaju uz mliječne obroke.

Mnoge osobe odlučuju se i za zamjene za mlijeko na bazi soje, riže, zobi ili badema. Međutim, takvi napitci po sastavu ni približno ne odgovaraju mlijeku.

Kod odabira takvih napitaka bitno je birati inačice koje su obogaćene kalcijem.

Kozje, bivolje, magareće i devino mlijeko također sadrže laktozu te nisu adekvatna zamjena.

20

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

NETOLERANCIJA NA LAKTOZU

Muči li vas neugodan osjećaj nadutosti nakon konzumacije mlijeka?

O

sjećaj nadutosti ili pak grčeva u trbuhu može biti posljedica netolerancije na laktozu. Kako biste unatoč tome organizmu svakodnevno osigurali visokovrijedne sastojke iz mlijeka, osobito kalcij, posegnite za mlijekom i mliječnim proizvodima sa smanjenim udjelom laktoze.

Većina osoba može uživati u dobrobitima mliječnih proizvoda bez ikakvih problema. Ipak, za neke taj užitak može biti praćen neugodnim osjećajem nadutosti, grčevima ili bolovima u trbuhu. Spomenute neugodnosti mogu biti posljedica smanjene mogućnosti ili pak nemogućnosti probave mliječnog šećera laktoze.

Pet posto Europljana netolerantno na laktozu

Procjenjuje se da danas pet posto europske populacije pa tako i stanovnika Hrvatske ima poteškoća s probavljanjem mliječnog šećera laktoze, kod kojih organizam ne proizvodi dovoljno ili pak uopće ne proizvodi laktazu, probavni enzim koji mliječni šećer laktozu razgrađuje na jednostavnije šećere.

Kod tih osoba laktoza dospijeva u debelo crijevo nerazgrađena, što može dovesti do nadutosti, grčeva, bolova u trbuhu, rjeđe i do proljeva, pola sata do čak nekoliko sati nakon konzumiranja mlijeka i nekih mliječnih proizvoda.

Kako utvrditi netoleranciju na laktozu

Kako bi se utvrdila eventualna prisutnost problema netolerancije na laktozu, potrebno je posavjetovati se s liječnikom. Liječnik će za postavljanje

dijagnoze kao prvi korak preporučiti tijekom kraćeg razdoblja privremeno izbjegavanje konzumacije mlijeka pa i određenih mliječnih proizvoda. Ako se u tom razdoblju simptomi povuku, u većini slučajeva daljnje pretrage neće biti potrebne, već je nužno prilagoditi prehranu problemu netolerancije na laktozu, u kojoj će i dalje biti zastupljeni mlijeko i mliječni proizvodi ali sa smanjenim udjelom laktoze.

Prehrambeni savjeti

Mlijeko i mliječni proizvodi najbolji su izvor kalcija iz hrane, građevnog minerala naših kostiju i zuba. Stoga je svakodnevno konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda, i to dva do tri serviranja dnevno, preporuka vodećih liječnika i nutricionista. Kako bi se osigurao dovoljan i stalan unos kalcija, osobama s netolerancijom na laktozu preporučuje se konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda sa smanjenim udjelom laktoze u odnosu na alternativu bez laktoze - nutritivno siromašnije napitke od žitarica ili orašastih plodova.

Osteoporoza i prijelomi kostiju zbog nedostatka kalcija

Redovnom konzumacijom mlijeka i mliječnih proizvoda, bilo konvencionalnih ili onih sa smanjenim udjelom laktoze, organizmu osiguravamo visokovrijedne sastojke iz mlijeka, osobito kalcij. Time se smanjuje rizik od prijeloma kostiju i osteoporoze, od koje danas podjednako obolijevaju i muškarci i žene. Nadalje, važno je istaknuti kako se osteoporoza stvara u mlađoj a očituje u kasnijoj životnoj dobi, stoga je za njezinu prevenciju važan dostatan unos kalcija iz hrane.

Ponovno otkrijte užitak u mliječnim proizvodima!

U mlijeku i mliječnim proizvodima možete uživati čak i ako ne podnosite laktozu! Rješenje su Lagano jutro mlijeko i jogurt, sa smanjenim udjelom laktoze.

U

z već poznato Lagano jutro mlijeko sa smanjenim udjelom laktoze, Dukat je nedavno svojim potrošačima predstavio i Lagano jutro jogurt. Lagano jutro mlijeko i jogurt sadrže 90 posto manje laktoze u odnosu na ostala kravlja mlijeka, kako bi bili lako probavljivi. Unatoč značajno smanjenom udjelu mliječnog šećera laktoze, Lagano jutro mlijeko i jogurt sadrže jednaku količinu visokovrijednih hranjivih tvari poput kalcija, bjelančevina i vitamina.

Nadalje, kako je laktoza razgrađena na jednostavnije šećere, Lagano juto mlijeko i jogurt, uz laku probavljivost, krase blag i slatkast okus.

S Lagano jutro mlijekom i jogurtom zaboravite na neugodan osjećaj i lagano uživajte u mliječnim proizvodima!

Više o problemu netolerancije na laktozu, savjetima za pravilnu i uravnoteženu prehranu možete pronaći i na internetskoj stranici www.netolerancijanalaktozu.hr. Svakoga utorka prof. dr. sc. Željko Krznarić, internist gastroenterolog i hepatolog, predstojnik Centra za kliničku prehranu na Klinici za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb, savjetuje i odgovara na pitanja vezana uz problem netolerancije na laktozu.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

21

22

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Prehrambeni odgoj zalog je za zdravu budućnost osnovnoškolaca

Svjesni smo da stvaranjem dobrih prehrambenih navika kod djece neposredno utječemo i na mijenjanje navika kod roditelja, a ulažemo u zdravlje društva općenito

P

Pripremio Zoran Bašić

redstavljamo VI. osnovnu školu Varaždin, koja je izvrstan primjer razvijanja zdravih navika i ekološkog načina razmišljanja kod učenika, roditelja ali šire zajednice. Svjesni činjenice da zbog sve većih obaveza roditelja djeca često ne jedu pravilno, što uz smanjenu tjelesnu aktivnost negativno utječe na njihovo zdravlje, djelatnici varaždinske škole pokrenuli su projekte sa ciljem podizanja svijesti o važnosti pravilne prehrane, ali i zdravog načina života općenito. Javnosti posebno zanimljiv projekt “Majstor za 6” osmišljen je s ciljem razvijanja životnih vještina školaraca, ističu Mihaela Vrbnjak Grđan, profesorica biologije i kemije, te Petra Lončarić-Časar, profesorica razredne nastave, od kojih doznajemo s koliko entuzijazma pokreću i provode hvalevrijedne projekte svoje škole.

UČITELJICA MIHAELA VRBNJAK GRĐAN

• Kada ste počeli intenzivnije voditi brigu o zdravijem načinu života djece u školi?

Prije tri godine krenuli smo s projektima radi unaprjeđenja zdravstvenog statusa djece kroz pravilnu prehranu i obaveznu tjelesnu aktivnost. Bili smo svjesni da neposredno možemo mijenjati navike naše djece pa smo krenuli s organizacijom “Zdravog tjedna” kada su djeca, uz tjelesnu aktivnost, pripremala svoje zdrave obroke.

njihovih količina do učestalosti dnevnih obroka.

• Kolika je uloga škole u prehrambenom odgoju djece?

Svjesni smo činjenice kako roditelji zbog sve bržeg tempa života, nažalost, imaju sve manje vremena da bi se dovoljno posvetili svojoj djeci, pa i u smislu prehrambenog odgoja. Upravo je to razlog da je uloga škole na odgojno-obrazovnom planu općenito svakim danom sve veća.

• Kako upoznajete djecu s proizvodnjom hrane?

Već u prvom razredu s djecom obilazimo poljoprivredna gospodarstva, kako bismo im pokazali na koji se način uzgaja određena poljoprivredna kultura iz koje se kasnije dobivaju namirnice koje konzumiraju kod kuće. Odlazimo i u Vindijin pogon, gdje se djeci prezentira proizvodnja jogurta ili nekog njihova omiljenoga mliječnog proizvoda. Kroz školski vrt upoznajemo ih s obradom tla i sjetvom i razvojem biljaka. Želja nam je surađivati i sa srednjom školom u Vinici, koja obrazuje poljoprivredne i veterinarske tehničare, gdje naša djeca doznaju detalje o životinjama.

• Prema školskom programu, koliko djeca uče o pravilnoj prehrani?

U sklopu nastave prirode u petom razredu obrađujemo temu pravilne prehrane. Pritom namirnice svrstavamo unutar piramide pravilne prehrane. U osmom se razredu veliki naglasak stavlja na probavni sustav i na njega vezanu prehranu, dok na satovima kemije razgovaramo o biološki važnim spojevima, kojima primjerice obiluje mlijeko.

Ne smijemo zaboraviti niti zdravstveni odgoj na satima razredne nastave u sklopu kojega se također govori o pravilnoj prehrani. U nastavnom programu koji osobno provodim kroz nastavu biologije i kemije trudim se djeci govoriti o pravilnoj prehrani te što ona zapravo podrazumijeva - od izbora namirnica,

• Koliko je važno djeci u osnovnoj školi isticati kvalitetu domaćih proizvoda?

Smatram da je to vrlo važno, i to nije samo naše uvjerenje, nego smo već i radili na takvom projektu kojemu je cilj, između ostalog, upozoriti na podrijetlo proizvoda. Tako smo sudjelovali na Međužupanijskoj smotri građanskog odgoja i obrazovanja. Kroz temu “Konzervansi u prehrambenim proizvodima” učenicima smo pokazali važnost potrebe obaveznog čitanja deklaracije, i to o sastavu proizvoda te vezano na Vaše pitanje - o zemlji podrijetla. Preporučili smo im izbor proizvoda koji je što manje prerađen, ali i istaknuli važnost da je proizveden u našoj okolici, primjerice u Varaždinu, našoj županiji ili domovini.

Mlijeko i Ja

Kulinarsko natjecanje za osnovnoškolce “Master6” održalo se već drugu godinu zaredom u suradnji s Grupom Vindija • Kolika je zastupljenost

neophodne u rastu, mlijeka u jelovniku vaše razvoju i normalnom škole i kolika je uloga mlijeka funkcioniranju organizma, to više što u pravilnoj prehrani djece?

U našoj je školi svaki dan na jelov- upravo mlijeko sadrži vitamine topljiniku nešto iz mliječnog asortimana, ve u mastima, a koji su u njemu prii to mlijeko, sir, jogurt, šejk i puding. rodno prisutni. Ukoliko je dijete alerIako često čujemo priče koje ne go- gično na proteine kravljeg mlijeka, u vore u prilog mlijeku, kao profesori- suradnji s Vindijom vidimo rješenje ca biologije i kemije sa stručnog sta- problema - uzimanje kozjeg mlijeka. jališta odgovorno stojim iza tvrdnji o nepobitnoj ulozi mlijeka u svakod- • Na koji ste projekt osobito ponevnoj prehrani djece i unaprjeđe- nosni? nju zdravlja. I kao majka trogodiš- Svaki projekt za nas je važan, ali iznjaka mogu reći da se trudim svom dvojit ću posljednji i za nas najveći djetetu osigurati mliječni obrok (ko- projekt “Majstor za 6”, kojim želimo zji ili kravlji), i to zbog njegove hranji- potaknuti učenike na samostalno ve vrijednosti i povoljnog učinka na pripravljanje zdravih obroka, svakodnevno vježbanje te samostalno zdravlje. obavljanje kućanskih poslova. Unutar njega provodimo i projekt pod • Zašto mlijeku pridajete značaj kada govorite o pravilnoj pre- nazivom “Master6”, u kojem učenici pripravljaju svoje zdrave obrohrani?

Iznijet ću samo jedan dobar primjer ke. Tako učenici nižih razreda prikoji dovoljno govori o potrebi konzu- pravljaju jednostavnije obroke poput miranja mlijeka i mliječnih proizvoda. doručka, koje konzumiraju u svojim Kada smo provodili projekt o prisut- učionicama i za svojim stolovima, a nosti konzervansa u namirnicama i postignuli smo i da razvijaju osjećaj kada smo analizirali sve one broje- zajedničkog blagovanja i kulture blave s ambalaže proizvoda, zaključili govanja. Učenici viših razreda natjesmo kako je mlijeko namirnica koja ču se u pripravljanju ručka od svjeje slobodna od različitih dodataka žih namirnica, a na kraju proglašakoji nepovoljno djeluju na naš orga- vamo najbolju ekipu. Zaključili smo nizam. Osim toga, i kada učenicima kako su djeca vrlo vješta u pripravgovorimo o mlijeku, ističemo biološ- ljanju jela i smatramo da bi im rodiku vrijednost bjelančevina i masti iz telji, ovisno o njihovu uzrastu, trebamlijeka. Uvijek ističem da se ne tre- li dopustiti da pristupe pripremanju ba bojati masti iz mlijeka, jer su i one jela i kod kuće.

MLJEKARSKA REVIJA

23

UČITELJICA PETRA LONČARIĆ-ČASAR

• Na koji način promovirate pravilnu prehranu među mlađom djecom?

Učenike od prvog do četvrtog razreda, dakle u razrednoj nastavi, uključujemo u projekte pravilne prehrane. Oni sami pripremaju jednostavnija jela poput doručka, primjerice paštetu od tune, u koju uključuju i veoma zdravu namirnicu sir. Djeca, dakle, sama pripremaju svoje obroke u razredima nakon čega to zadovoljno i kušaju. Primijetili smo kako tijekom našega “Zdravog tjedna” djeca puno više i zadovoljnije jedu u razredu, u odnosu kada jedu u blagovaonici. I to je zapravo dokaz da u neposrednom radu s njima možemo postići efekt da budu maksimalno uključena i zadovoljna. Djeca su vrlo dobro prihvatila “Zdravi tjedan” i razmišljamo da ga češće provodimo. I ne samo to, primijetili smo da i roditelji odlično prihvaćaju ovakve ideje i uključuju se u projekte.

• Je li kod djece nižih razreda razvijena spoznaja o domaćim proizvodima?

U razrednoj nastavi s djecom nižih razreda dosta razgovaramo o važnosti domaćih proizvoda, a primijetili smo da dobro reagiraju jer nam roditelji na sastancima govore kako ih djeca kontroliraju i upozoravaju da trebaju kupovati hrvatske proizvode.

• Koliko vremena oduzima priprema projekata?

Zaista mnogo, međutim, puno je važnija činjenica da su djelatnici naše škole veliki entuzijasti i da o tome ne kalkuliraju previše, ne žale truda pa ni svog slobodnog vremena da projekti sa ciljem unaprjeđenja kvalitete života naše djeca budu uspješno provedeni.

24

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

MLIJEKO I ZDRAVLJE

Prednosti pijenja mlijeka u djetinjstvu i zdravlje u starijoj dobi

Doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender KBC Zagreb, Centar za kliničku prehranu i Vitaminoteka Zagreb

N

avika pijenja mlijeka u djetinjstvu može osigurati prednosti za cijeli život, uključujući poboljšanje fizičkih sposobnosti te ravnoteže u starijoj dobi, piše u studiji objavljenoj u časopisu Age & Aging. Prema rezultatima studije, povećanje unosa mlijeka za jednu šalicu dnevno povezano je sa 5% bržim vremenom hodanja te 25% manjom šansom za lošu ravnotežu u starosti.

Britanski istraživači koristili su podatke dviju velikih prethodno objavljenih prehrambenih studija sa ciljem prikupljanja podataka o prehrambenim navikama u djetinjstvu više od 1500 osoba u dobi između 62 i 86 godina. Mjerili su utjecaj prehrane, posebice mlijeka, proteina, kalcija i masnoća na trenutnu tjelesnu spremnost te pokretljivost u godinama koje slijede. Stariji sudionici studije sudjelovali su u brojnim aktivnostima uključujući hodanje, dizanje i spuštanje te im je testirana sposobnost održavanja ravnoteže. Uz brojne zdravstvene prednosti konzumiranja mlijeka u djetinstvu, rezultati studije pokazali su kako osobe koje su u djetinjstvu pile mlijeko imaju od toga značajne koristi poslije u životu. Nadalje, uočeno je da osobe koje za doručak piju mlijeko imaju nutritivno vrjedniji doručak u odnosu na osobe koje mlijeko ne piju.

Izvor: www.vitamini.hr

Mliječni proizvodi sprječavaju nastanak karijesa?

S

tudija objavljenja u časopisu General Dentistry provela je istraživanje o utjecaju unosa sireva te mliječnih proizvoda na pojavu karijesa.

Istraživanje je provedeno na 68 ispitanika u dobi od 12 do 15 godina, a nakon unosa sira, jogurta bez šećera te mlijeka praćena je pH-vrijednost u usnoj šupljini. Naime, porastom pH na više od 5,5 smanjuje se rizik od nastanka karijesa.

Ispitanici su podijeljeni u tri skupine, a nakon konzumacije jedne od navedenih namirnica mjeren je pH usne šupljine u intervalima od 10, 20 i 30 minuta.

Autori su istaknuli kako nije došlo do promjene pH-vrijednosti nakon konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda, dok je nakon unosa sira drastično narasla pH-vrijednost upozoravajući na svojstva sireva da sprječavaju nastanak karijesa.

Potencijalno objašnjenje je da se žvakanjem sira potiče izlučivanje enzima u ustima za razgradnju hrane, pri čemu dolazi do porasta pH. Sir, mlijeko i mliječni proizvodi mogu se preporučiti kao preventivna mjera za sprječavanje nastanka karijesa.

Izvor: www.vitamini.hr

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

25

26

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Uspjeli u namjeri da širu društvenu zajednicu upozore na potrebu jednakih mogućnosti za svu djecu i mlade

PREHRAMBENI ODGOJ

U mladom i zdravom tijelu - vedar duh Povodom Svjetskog dana zdravlja učenici OŠ Nad lipom organizirali mliječni dan i okrugli stol Pravo na zdrav život - jednake mogućnosti za sve

O

Zoran Bašić

snovna škola Nad lipom - škola za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju djece i mladeži s intelektualnim teškoćama, u suradnji s Grupom za ljudska prava Upravne škole iz Zagreba i Hrvatskom mljekarskom udrugom organizirala je 7. travnja, povodom Svjetskog dana zdravlja, okrugli stol Pravo na zdrav život - jednake mogućnosti za sve. Cilj je bio javnosti uputiti poruku o pravima djece i mladih na pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost i život u zdravom okruženju! Svjetski dan zdravlja obilježen je Mliječnim danom s ciljem da se o mlijeku, kao neizostavnoj namirnici na dječjim jelovnicima, još jednom javno i na znanstveno utemeljenim činjenicama govori kao o zdravoj hrani.

U prigodnom programu nastavno osoblje OŠ Nad lipom i njihovi učenici prezentirali su svoja razmišljanja o važnosti pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti i očuvanju okoliša kroz radionice i kreativne aktivnosti usmjerene na razvijanje zdravih životnih stilova. Tako su u likovnoj radionici pod nazivom “Kaširko i Kaširka” izradili lutke od mliječne ambalaže, u kuharskoj radionici “Kaj su jeli naši stari” izradili su tradicijsko

jelo “zlevanku”, u sportskoj igraonici “Volim se gibat, gibat” promovirali su temu zdrav duh u zdravom tijelu, dok su u vrtlarskoj radionici “Zagrljaj tradicije i mladih” uređivali starinski vrt. Tako su pokazali kako se uz dobru volju, odlučnost, ustrajnost i dobru organizaciju mogu riješiti ovi ne tako veliki, ali ipak veoma značajni problemi. Sigurno je da su uspjeli u svojoj namjeri da širu društvenu zajednicu upozore na potrebu jednakih mogućnosti za svu djecu i mlade.

Kraj manifestacije obilježen je puštanjem balona sa “zdravim” porukama. S obzirom na to da je Svjetski dan zdravlja u OŠ Nad lipom bio posvećen i pravilnoj prehrani, zdravi mliječni obrok za svakog učenika škole osigurala je zagrebačka mljekara Dukat.

Mlijeko spojilo struku

Na javnoj tribini o zdravoj prehrani sudjelovali su predstavnici državnih i gradskih institucija te predstavnici struke i organizatora. Pravobraniteljica za djecu doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić, između ostalog, istaknula je svoje zadovoljstvo što ovakve teme iniciraju škole. Ističe kako Ured pravobranitelja za djecu dobiva različite pritužbe i često se one odnose na stil života i pitanje prehrane. - Svjesni smo problema pretile dje-

Mlijeko i Ja

ce i o tome se dosta govori u javnosti, ali svjesni smo i problema da se mnoga djeca ne hrane adekvatno i s tim se problemima svi zajedno moramo boriti, prvenstveno tu mislim na sustavnu edukaciju. Ovim putem pohvalila bih inicijative koje daje Hrvatska mljekarska udruga, ali bih pozvala i gospodarstvenike da se uključe i da kontinuirano rade na promociji pravilne prehrane. Posebno bih istaknula i problem prehrane u srednjim školama, znamo da je u predškolskim i školskim ustanovama, pa čak i u studentskim kantinama, organizirana prehrana, međutim ostaje nam problem prehrane srednjoškolaca i ostaje nam da što prije utječemo na njegovo rješavanje.

Dr. sc. Sanja Predavec iz Ministarstva zdravlja već dulji niz godina podržava inicijative pokrenute radi unaprjeđenja zdravlja djece. U svom izlaganju upozorila je na problem neorganizirane prehrane srednjoškolaca te da se općenito hranimo manje kvalitetno nego što bismo trebali, a smatra i kako je nužno podizanje svijesti o tome što jedemo i zašto jedemo.

- Važno je podići svijest o kvaliteti prehrane, a neophodno je kako u školi tako i kod kuće djecu sustavno educirati o važnosti pravilne prehrane. Ministarstvo zdravlja podržava sve inicijative usmjerene na promicanje zdravlja, tjelesne aktivnosti i pravilne prehrane, a tu svakako spada i veći unos mlijeka i mliječnih proizvoda. To više što se u prehrambenim smjernicama upravo mlijeko i mliječni proizvodi navode kao namirnice koje bi trebalo konzumirati svakodnevno - ističe predstavnica Ministarstva zdravlja!

MLJEKARSKA REVIJA

27

Dr. sc. Đurđica Ivančić, ravnateljica OŠ Nad lipom, smatra kako je organizacija okruglog stola s temom prava na zdrav život i jednakih mogućnosti za sve dobar temelj za daljnji sustavan rad kako bismo dugoročno zaista i osigurali jednake standarde pravilne prehrane za sve učenike u svim školama. - Ovim okruglim stolom htjeli smo promovirati važnost pravilne prehrane i tjelesnih aktivnosti učenika u cilju suzbijanja prehranjenosti i pothranjenosti u djece i mladih, kao preduvjet dobroga tjelesnoga i duhovnog zdravlja, ali i promovirati važnost zdravstveno-higijenskog standarda u školama i ekološkog okruženja u cilju razvoja zdravstveno-higijenskih i ekoloških navika učenika. Inicijativama u cilju unaprjeđivanja prehrambeno-zdravstvenih i ekoloških standarda u školama moguće je dugoročno osigurati jednake standarde zdravog okruženja za sve učenike u školama. Sigurna sam da je svatko od sudionika spoznao ali i dobio nešto novo sudjelujući na održanom okruglom stolu. Zapravo, svi smo ugradili neke svoje spoznaje i razmijenili iskustva, a to će unaprijediti naš odnos prema zdravom načinu života. Mi ćemo se i dalje u našoj školi truditi unaprijediti kvalitetu zdravlja naših učenika. Međutim, svjesni smo problema oko nas, poput nemogućnosti organiziranja prehrane za učenike u srednjim školama i u okviru ovog problema o kojem smo razgovarali - a to su jednake mogućnosti za sve - svakako ćemo podržavati inicijative sa ciljem rješavanja tog problema. Konačno, promjenom stavova i razvijanjem zdravih prehrambenih i ekoloških navika uspjet ćemo u svom cilju - ostvarivanju prava svih učenika.

28

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Prizor iz Dječjeg vrtića Duga Resa - najmlađi potrošači mliječnih proizvoda uživali su u asortimanu Dukatovih proizvoda

PREHRAMBENI ODGOJ

Mlijeko neizostavno na vrtićkim jelovnicima

Studentice agronomije u suradnji s Hrvatskom mljekarskom udrugom i Dukatom u projektu promocije mliječnih proizvoda

U

Zoran Bašić

pitamo li se ponekad kako se hrane naša djeca u vrtićima i kako to utječe na njihovo zdravlje? To pitanje postavile su si studentice zagrebačkoga Agronomskog fakulteta koje su sa svojom mentoricom osmislile vrijedan projekt čiji je cilj podizanje svjesnosti o važnosti očuvanja zdravlja djece predškolske dobi kroz pravilnu prehranu koja uključuje fermentirane mliječne proizvode.

Važna je činjenica i dodatno povezivanje domaće mljekarske industrije i najmanjih potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda. Time se djecu od malih nogu potiče na konzumaciju domaćih proizvoda i mlijeka s hrvatskih farmi, koje je ključna sirovina domaćih mljekara - i velikih i malih.

Hrana koja se unosi u organizam izravno utječe na zdravlje, a nepravilna i nedovoljna prehrana može biti uzrok različitih poremećaja ali i pojave jasnih znakova bolesti. Vođene time, studentice diplomskog studija “Proizvodnja i prerada mlijeka” Dolores Ban, Martina Joha, Marina Kajdić i Dragana Pintar pod mentorstvom profesorice Dubravke Samaržije provele su praktičan

dio stručnog projekta “Poznavanje fermentiranih mlijeka unutar skupine djece u dobi između četiri i šest godina u vrtićima“. Projekt je proveden u vrtićima Duga Resa i Četiri rijeke u Karlovačkoj županiji, vrtiću Maksimir u Gradu Zagrebu i vrtiću Vrtuljak u Zaprešiću. U projekt se uključio i Dukat, koji je donirao običan i voćni jogurt te puding od vanilije za 190 djece uključene u projekt.

Ovo je zaista dobar primjer kako i studenti na temelju stečenih znanja na fakultetu mogu uspješno promovirati mlijeko i mliječne proizvode u odgojnoobrazovnim ustanovama. “Želja nam je bila djecu poučiti kako su mlijeko i mliječni proizvodi najznačajniji izvor kalcija, koji je ključan za razvoj kostiju i zuba.

Osim toga, smatramo da je neophodno ne samo djeci nego i ljudima koji nas okružuju isticati kako mlijeko sadrži visoko vrijedne proteine za izgradnju mišićnog tkiva i vitalnih organa, obiluje vitaminima B i D skupine, da je mliječna mast energijom najbogatiji sastojak a mliječni šećer ili laktoza lako probavljiv, te da u crijevima potpomaže resorpciju mineralnih tvari i sudjeluje u očuvanju crijevne mikroflore. Kako su neka djeca osjetljiva na laktozu, važno je istaknuti i

roditeljima i odgojno-obrazovnim ustanovama da u tom slučaju nikako ne treba odustati od mlijeka i mliječnih proizvoda, budući da je na tržištu prisutno sve više mliječnih proizvoda u kojima je laktoza djelomično ili potpuno razgrađena, poput bezlaktoznog mlijeka”, zadovoljne svojim projektom ističu Dolores, Martina, Marina i Dragana.

Vesela kravica za zdravu djecu

Kako bi privukle pozornost djece, osmislile su zanimljivu priču o Veseloj kravici. Razgovarajući s djecom o mlijeku i mliječnim proizvodima zaključile su kako su ona svjesna njihove važnosti za zdravlje, što govori u prilog činjenici da odgajatelji u vrtićima provode edukaciju o pravilnoj prehrani već od najranije dobi. - Kroz priču o Veseloj kravici pričale smo o činjenicama zašto je važno piti mlijeko i jesti jogurte, a u interaktivnim igrama prilagođenima djeci saznale smo kakva su njihova iskustva i konzumiraju li i u kojoj mjeri mlijeko i mliječne proizvode. U svom smo projektu kao partnera odabrali Dukat, koji i inače surađuje s ovim vrtićima, ali i često donira svoje proizvode u različite humanitarne svrhe i projekte kojima je cilj unapređenje kvalitete dječje pre-

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

29

Studentice Dolores, Martina, Marina i Dragana slažu se kako se povećanom razinom znanja o važnosti pravilne prehrane, koja neophodno uključuje mlijeko i mliječne proizvode u svakodnevnoj prehrani, može utjecati na unaprjeđenje prehrambenoga i zdravstvenog odgoja na temelju usvajanja novih znanja, stavova i vrijednosti te na osnovi toga donošenja najprikladnijih odluka vezanih za prehranu i zdravlje

U DV Četiri rijeke iz Karlovca mlijeko i mliječni proizvodi na jelovniku su svaki dan. Ovdje se pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost promoviraju od najranijih dana…

hrane. Kao i svim projektima kojima je cilj popularizacija mlijeka i mliječnih proizvoda hrvatskih mljekara, projekt je svojim raspoloživim edukativnim materijalima pomogla i Hrvatska mljekarska udruga, na čemu smo joj vrlo zahvalne.

Djeca najviše vole jogurte!

Što se tiče rezultata istraživanja, oni pokazuju kako su djeca najviše ocjene dala voćnom jogurtu, zatim običnom te potom pudingu od vanilije. Dodale su i kako su ponosne što mljekarska struka sve više dolazi do izražaja te da se rad mljekarskih znanstvenika cijeni. To se može potkrijepiti činjenicom kako je u sva četiri vrtića kvalitetna ponuda općenito zdrave hrane na dječjim jelovnicima, a u kojima su neizostavan dio mlijeko i mliječni proizvodi.

Djeca svakodnevno na jelovniku imaju neki mliječni proizvod, a naše kuharice za doručak obvezno pripremaju mliječna jela poput griza - ponosno ističu teta Božica Maričević, zdravstvena voditeljica Maja Kuhner, te psihologinja Ivana Markanjević Pintar iz DV Vrtuljak iz Zaprešića

Usmjereni smo na brigu o sigurnosti i zdravlju te na optimalno zadovoljavanje djetetovih potreba i prava, a punu pozornost posvećujemo pravilnoj prehrani - govore tete Ljiljana Vrban i Ljiljana Jurić iz DV Maksimir iz Zagreba

30

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

BELJE

Abc tiramisu

Sastojci: 24 piškote, 2 dl nezašećerene kave, 2 žlice ruma Krema: 100 g šećera, 500 g Abc svježeg krem sira, 1 dl mlijeka, 3 dl slatkog vrhnja, oko 100 g pudinga od vanilije, kakao za posipanje

PRIPREMA: Vrućoj kavi primiješati rum. Odvojeno umutiti šećer, Abc sir i mlijeko, dodati puding te umiješati šlag. 12 piškota umočiti u kavu i složiti na ravan pladanj. Na piškote namazati ili vrećicom nabrizgati polovicu kreme, zatim na nju složite drugi red namočenih piškota te sve ukrasiti preostalom kremom.

Ohladiti u hladnjaku a prije posluživanja posipati kakaom u prahu.

VILIKIS GRČKI TIP JOGURTA IZ VINDIJE - velikan grčke filozofije okusa Svoj mliječni asortiman varaždinska prehrambena industrija obogatila je ukusnim proizvodom stvorenim po uzoru na popularni grčki jogurt.

Vilikis, grčki tip jogurta zaštićen poznatim brendom 'z bregov, novi je proizvod u Vindijinoj bogatoj kolekciji mliječnih specijaliteta.

Ovaj kremasti jogurt već nas pri prvom zalogaju vodi u idilično mediteransko jutro okupano suncem i ispunjeno osvježujućim okusom laganog mliječnog obroka.

ČOKOLADNI POKLON IZ ZEMLJE ZDRAVLJA

Vindija je za svoje vjerne kupce pripremila mliječni napitak s okusom čokolade - 'z bregov čokoladno mlijeko u PET boci od 0,5 l.

Svoju ponudu vrhunskih proizvoda Vindija je obogatila omiljenom mliječnom poslasticom svih naraštaja.

Punog okusa, fino i s atraktivno dizajniranim pakiranjem, 'z bregov čokoladno mlijeko pravi je izbor za sve sladokusce.

Proizveden uz najsuvremeniju tehnologiju, Vindijin mliječni napitak s okusom čokolade sadrži još veći udio kakaa u prahu, koji daje neodoljiv okus i karakterističnu boju čokoladnom mlijeku.

Ovaj potpuno novi proizvod dolazi u praktičnoj PET boci od 0,5 l sa smeđim čepom koji estetski upotpunjuje cjelokupan dizajn te omogućuje zatvaranje i otvaranje nakon konzumacije.

Osim konzumacije hladnog napitka, 'z bregov čokoladno mlijeko može se i zagrijati.

Mlijeko 'z bregov i čokolada – najslađe prijateljstvo na svijetu!

FINO MI JE - MLIJEČNI PUDINZI SA ŠLAGOM Vindija predstavlja pojedinačna pakiranja proizvoda namijenjenih potrošačima svih naraštaja upoznatih s kvalitetom Vindijinih poslastica.

Fino mi je mliječni pudinzi sa šlagom dobiveni su od svježeg mlijeka 'z bregov i vrhnja, Vindijinih proizvoda poznatih po svojoj kvaliteti.

Nove varijante pakiranja mliječnih pudinga sa šlagom, objedinjene brendom Fino mi je, dolaze u dva postojeća i nadasve popularna okusa. To su vanilija i čokolada, omiljena izdanja ovih mliječnih deserta, koja od sada dolaze i u pojedinačnim, otmjeno dizajniranim čašicama od 125 grama.

Svi oni koji su do sad uživali u obiteljskim pakiranjima ovih Vindijinih mliječnih poslastica (4x125 g) znaju što ih čeka u zasebnim pakiranjima pudinga kojima dodatak šlaga daje posebnu draž.

FINO MI JE PUDINZI SA ŠLAGOM – DESERTI SA STILOM.

Vindijina varijanta grčkog jogurta, proizvoda koji je posljednjih godina postao omiljen u cijelom svijetu, odlikuje se karakterističnom gustoćom i nježnom strukturom.

Ta svojstva sačuvana su u 150-gramskoj čašici čiji dizajn asocira na jedinstven okus svježine koji Vilikis donosi.

Vilikis – velikan grčke filozofije okusa!

KVALITETA VINDIJA – ZNAK KOJI DLG PREPOZNAJE Grupa Vindija, čiji proizvodi kroz dugi niz godina dobivaju brojna odličja njemačkog DLG-a, nedavno je primila vrijedno priznanje za kontinuiranu kvalitetu svog asortimana Njemački DLG, krovna europska agrikulturna organizacija, dodijelila je Vindiji plaketu pod nazivom „Preis für langjährige Produktqualität“, kojom se u doslovnom prijevodu nagrađuje dugogodišnja kvaliteta proizvoda jedne od vodećih prehrambenih industrija.

To specijalno priznanje pripada isključivo proizvođačima koji bilježe uzastopni višegodišnji uspjeh na ocjenjivanju prehrambenih namirnica u Frankfurtu – točnije, proizvođač mora na ispitivanjima kvalitete uzastopno pet godina sudjelovati sa minimalno tri nagrade u dotičnoj godini.

DLG Centar za ispitivanje hrane godišnje testira preko 27 000 namirnica, čime promovira kvalitetne proizvode ispitane provjerenim znanstvenim metodama.

Dobitnici prestižne DLG nagrade moraju zadovoljiti niz visoko postavljenih kriterija, koji se odnose na optimalnu proizvodnju, pripremu te pažljiv odabir sirovine. Zlatna, srebrna i brončana DLG odličja mogu osvojiti isključivo proizvodi natprosječne kvalitete.

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko i Ja