Mlijeko i ja 1/2011 by Hrvatska mljekarska udruga

ISSN 1846-8268

broj 1 (13) • travanj 2011. • nije za prodaju

Mlijeko hrvatskih farmi

- siguran put od polja do stola POKROVITELJ REVIJE: Zagrebačka županija

Riječ urednice prof. dr. sc. Jasmina Havranek glavna urednica

oštovani čitatelji, s uskrsnim blagdanima stižemo i mi. Nadamo se da ćete nam se veseliti kao i lijepom i ugodnom proljeću koje je nastupilo. Kada biste samo znali s koliko ljubavi pripremamo svaki broj kako bismo vam dali točne i znanstveno potvrđene obavijesti o proizvodu koji se koristi kroz vjekove u svim svojim varijantama! Nažalost, na početku se ne možemo ne osvrnuti na jedan događaj koji dolazi s javne televizije. Najprije, u emisiji Hrvatska uživo, a potom i u nedjeljnom Dnevniku, tema mlijeko i to u kontekstu - hormona. Prilog rađen na potpuno neprofesionalan način od samog početka! No, to me navelo da se sjetim jedne konferencije na Novom Zelandu 1997. godine na kojoj su tema bili, tada u začetku istraživanja u svijetu - polimorfizmi proteina mlijeka - a osobno sam sa suradnicima (I. Čurik, N. Antunac, Dubravka Samaržija) bila među znanstvenicima 15 zemalja u svijetu koje su tada radile na toj problematici. Kraj mene je sjedila jedna gospođa, kako je rekla, iz Velike Britanije. Upitala sam je s koje institucije dolazi, misleći da se radi o znanstvenici. Brzo je odgovorila: “Ja sam novinarka i već se 25 godina bavim samo temama iz proizvodnje i prerade mlijeka”. Shvatila sam da ta osoba radi vrlo profesionalno i utemeljeno na znanstvenim spoznajama. I mi imamo nekolicinu novinara koji se kontinuirano bave istom problematikom pa me “fasciniraju” oni koji pokušavaju biti “pametni” i uple-

sti se u određeno područje, a sve bez glave i repa. Upravo se to dogodilo u emisiji javne televizije! I što je bila tema? “Hormoni u mlijeku”! Dakle, željelo se reći i uputiti na “dodavanje hormona”. Da se samo malo pogledala literatura i zakonodavstvo, vidjelo bi se da je u Republici Hrvatskoj i cijeloj Europi ZABRANJENO DODAVANJE HORMONA U HRANIDBI MUZARA. No, osoba koja o tome govori drži bocu mlijeka u ruci i “hladno” konstatira “a jesmo li sigurni kad pijemo ovo mlijeko”. Ne želim isticati neprofesionalnost i u tome što se na televiziji vidjela i boca proizvođača mlijeka. I tako je to čulo svekoliko gledateljstvo. Poznavatelji su rekli - “glupost”, a ostatak krenuo telefonirati - “je li to točno”? Naravno, strpljivo sam odgovarala svima - “znate, područje mljekarstva jedno je od najkontroliranijih područja prehrambene industrije - pokriveno od proizvodnje do prerade i trgovine”, ali bila sam umorna od toga. Koliko samo energije i truda izvlači od nas mnogih samo jedna neprofesionalno i “grubo” odrađena tema. Sve u cilju još više ocrniti stanje u Hrvatskoj! I opet se pitam, tko to čini i u koju svrhu - pa gotovo da mi je jasno! Ali vratimo se mlijeku - ono je bogato vrijednim sastojcima (sadrži 14 ključnih sastojaka za organizam). Može se koristiti kao napitak ili dodatak različitim jelima, daje nam toliko različitih proizvoda - sireve, jogurte i slične proizvode, mliječne deserte itd. Prije

IMPRESSUM Mlijeko i Ja Prvi hrvatski časopis za edukaciju potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda Izdavač i Uredništvo Hrvatska mljekarska udruga Ilica 31/3, Zagreb Vera Volarić, predsjednica tel: 01 4833 349 e-mail: urednik@hmu.hr www.hmu.hr Glavna urednica Jasmina Havranek Izvršni urednik Zoran Bašić Urednički odbor Ana Dakić, Ivana Kaplan, Slavko Kirin, Inga Kesner Koren, Željko Ljubić, Branka Magdalenić, Lea Pollak, Jasenka Špika, Milna Tudor Kalit, Elena Wolsperger Koordinator projekta Željko Kučko Marketing Nada Rašpica Foto Shutterstock, HMU Lektorica Jadranka Vrbnjak-Ferenčak Tisak i oblikovanje Hlad – plus d.o.o. Izdavanju časopisa pripomogli su: Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba i Zagrebačka županija

Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 861

desetak godina Međunarodna mljekarska organizacija (IDF, postoji već preko 100 godina) sa sjedištem u Bruxellesu, potaknuta vrlo čestim neistraženim napisima o osobinama mlijeka, zauzela se za provođenje kliničkih projekata koji bi utvrdili prave - znanstveno utvrđene činjenice o vrijednostima mlijeka. Tijekom godina, tisuće i tisuće kliničkih istraživanja provedeno je diljem svijeta. To je usmjerilo proizvodnju i preradu mlijeka u dva pravca. Prvi je - mlijeko kao sirovina za tradicionalne, ali i one nove, koje znanstvenici pomno istražuju, posebice u dijelu probiotika i njihove zasad nesagledive dobrobiti za organizam. Drugi je korištenje pojedinih mikrokomponenata mlijeka, a koje se još uvijek pronalaze, a koriste se u farmaceutskoj industriji, ostaloj prehrambenoj industriji, ali i nekim drugim industrijama koje bez njih ne mogu. Podsjetila bih opet na Novi Zeland, zemlju koja je među najvećim proizvođačima mlijeka - koja osigurava visoku zapošljivost, a koja je gotovo najveći izvoznik mliječnih proizvoda i različitih komponenta mlijeka. Da ne govorim o prelijepim krajolicima zelenih pašnjaka! I država Hrvatska, ali i njezina mljekarska industrija, trudile su se urediti ovaj sektor - koliko su uspjeli tek ćemo vidjeti. Ono što zasigurno mogu reći pitanje je kontrole kvalitete mlijeka, jer sam i jedan od inicijatora formiranja Središnjega mljekarskog laboratorija u Križevcima (gdje se kontrolira mlijeko svih proizvođača mlijeka), a utemeljena na dobroj praksi europskih laboratorija te Referalnog laboratorija, Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, povezanog u Europsku mrežu la-

boratorija. Nikako ne smijemo zaboraviti kontrole koje se provode sukladno europskim zakonima veterinarske i zdravstvene inspekcije! Dakle, da se ne bismo rastali u bilo kakvom dokazivanju što je pravo, a što krivo - pozivam Vas da uvijek razmislite, koliko je struke i znanja u onom što vam se predstavlja. Želimo vam veselo i lijepo proljeće i ljeto i nastavite piti mlijeko, ako ga volite ili možda, ako ne mlijeko kao napitak, onda u jednom od njegovih oblika - tekućem ili čvrstom sa svim bogatstvom okusa i mirisa. Podsjećamo vas na Svjetski dan mlijeka koji se slavi 1. lipnja 2011. Organizacija za poljoprivredu i hranu - FAO odredila je ovaj datum zato što je većina zemalja obilježavala Dan mlijeka negdje oko toga datuma. Dakle, u cijelom se svijetu upravo 1. lipnja skreće pozornost na važnost mlijeka u svakodnevnoj prehrani, ali i na sve što je povezano i napisano u sektoru mlijeka i mljekarske industrije - pod tim terminom svijet podrazumijeva sve od farme do trenutka kada proizvod dođe do potrošača. Činjenica da su mnoge zemlje odlučile slaviti taj dan daje dodatnu važnost nacionalnim proslavama, ali i pokazuje da je mlijeko važna globalna hrana. Čestitamo vam Svjetski dan mlijeka i pozivamo vas da se i ove godine pridružite proslavi, i to jednim dobrim mliječnim obrokom dnevno! Vaša mljekoljupka, prof. dr. sc. Jasmina Havranek

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Darko Grivičić, Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

oštovani potrošači i ljubitelji mlijeka i mliječnih proizvoda, potaknut nedavnim neistinitim ali ponajprije zlonamjernim i manipulativnim prilozima u medijima, potkrijepljenim vlastitim komentarima koji otvaraju sumnju u zdravstvenu ispravnost mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj, ispred Hrvatske poljoprivredne komore, kao legitimnog predstavnika svih hrvatskih poljoprivrednika pa tako i proizvođača mlijeka, cjelokupnoj hrvatskoj javnosti odgovorno mogu potvrditi kako proizvođači mlijeka u našoj državi ne koriste nikakve hormone u uzgoju mliječnih krava. Osnovna je naša zadaća i najveća obveza zastupati i štititi interese naših seljaka te educirati potrošače o uvjetima proizvodnje, otkupa i prerade mlijeka u Hrvatskoj, putem kojih se stvara i povjerenje u domaći proizvod na policama u trgovinama. Ne smijemo dopustiti da se svjesno ugrožava egzistencija nekoliko dese-

taka tisuća ljudi zaposlenih u poljoprivredi, a hrvatsku javnost svjesno dovoditi u zabludu. Stoga ćemo iznijeti samo nekoliko ključnih i objektivnih argumenata koji potvrđuju kvalitetu i zdravstvenu ispravnost mlijeka proizvedenog na hrvatskim farmama, a koje svatko tko i malo sumnja u njih može jednostavno provjeriti i uvjeriti se u njihovu točnost. Mlijeko proizvedeno na hrvatskim farmama već se godinama kontrolira sa zdravstvenog aspekta, i to u Središnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka u Križevcima, odnosno svaka farma pod stalnim je nadzorom Uprave za veterinarstvo i nadležnih veterinarskih stanica kada je u pitanju provedba naređenih mjera. Zakonodavni okvir u tom kontekstu neupitno ograničava primjenu bilo kakvih sredstava koja mogu utjecati na zdravlje ljudi i životinja. Inače, sporni hormon rasta, stručnog naziva “Bovine somatotropin”, koji se u posljednje vrijeme često spominjao u medijima, pripada kategoriji medicinsko-veterinarskih proizvoda čije je korištenje u stočarskoj i mljekarskoj proizvodnji strogo zabranjeno, kako u Europskoj uniji tako i u Hrvatskoj. Taj hormon nije registriran kao dopušteni medicinsko-veterinarski proizvod u Hrvatskoj, nemoguće ga je uvesti ili kupiti i prema tome koristiti u stočarskoj odnosno proizvodnji mlijeka. Slijedom toga, dotični hormon rasta ne može se pronaći niti u konzumnom mlijeku proizvedenom u Hrvatskoj, u našoj mljekarskoj industriji. Činjenica je da se spominjani hormoni koriste, ali u Americi gdje tamošnja državna regulatorna institucija zakonskim okvirima dopušta njihovo korištenje, a sa čime su potrošači u cijelosti upoznati. Ističemo kako u Republici Hrvatskoj zakonodavni okvir u tom kontekstu neupitno ograni-

U skladu s navedenim činjenicama, Hrvatska poljoprivredna komora odgovorno tvrdi kako se u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj ne koriste hormoni rasta pa se on ne može pronaći u konzumnom mlijeku proizvedenom u našim mljekarama čava primjenu bilo kakvih sredstava koja mogu utjecati na zdravlje ljudi i životinja, a taj podatak dostupan je i provjerljiv u službenim evidencijama, poput ambulantnih dnevnika, carinskoj službi, kod distributera itd. Upravo s ciljem zaštite sigurnosti i zdravlja hrvatskih građana, Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj provodi državni program monitoringa rezidua, i to od 1998. godine, koji je u cijelosti usklađen s obvezama zemalja članica Europske unije, a na čija tržišta Republika Hrvatska ima pravo izvoza za sve proizvode životinjskog podrijetla. Treba istaknuti kako je radi pravovaljanog informiranja hrvatskih potrošača prije dvije godine pokrenut i zajednički projekt Ministarstva poljoprivrede, proizvođača i prerađivača mlijeka pod nazivom “Mlijeko hrvatskih farmi”, čija je svrha upravo korektno i objektivno informiranje potrošača o mliječnim proizvodima koje pronalaze na policama u trgovinama. Poštovani čitatelji, nadamo se da nedavni netočni i senzacionalistički prilozi o štetnosti mlijeka neće zasjeniti sve ono dobro što ste znali o mlijeku, ali i sve ono što je do danas učinjeno i uloženo u sektoru mljekarstva tijekom proteklih godina, te da ćete prepoznati kvalitetu mlijeka proizvedenog na hrvatskim farmama.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Proizvodnja protkana tradicijom Hrvatska je zelena, čista i nezagađena, s dugogodišnjom tradicijom u proizvodnji i preradi mlijeka i mliječnih proizvoda Vera Volarić, glavna urednica Mljekarskog lista

davno je poznato da je mlijeko važno u prehrani najvećeg broja ljudi različite životne dobi, da je ono jedina namirnica koja se može zvati temeljnom hranom jer sadrži sve hranjive sastojke dostatne za normalno funkcioniranje čovjekova organizma. I upravo se zato mlijeku u prehrani ljudi svih uzrasta pridaje velika važnost. Ponuda mlijeka i mliječnih proizvoda na tržištu je sve raznovrsnija, što pruža velike mogućnosti izbora onih mliječnih proizvoda koji su za pojedinu osobu najprihvatljiviji. Mlijeko u našoj domovini proizvode seoska poljoprivredna gospodarstva koja ga na tržište plasiraju kao mlijeko za konzumaciju ili u obliku različitih mliječnih proizvoda. Mnogi se dobro sjećaju vremena kada su se mlijeko i mliječni proizvodi iz naših seoskih prostora donosili u gradove na prodaju po ku-

ćama ili trgovima. Ovakav način prodaje susrećemo još i danas na tržnicama većih gradova, gdje proizvođači prodaju sir, vrhnje i maslac. I ova je prodaja u suglasju s propisima i pod nadzorom je odgovarajućih službi i nadležnih institucija, i to osigurava njihovu kvalitetu i zdravstvenu ispravnost, što nas kao potrošače prije svega zanima. Najveći dio mlijeka i mliječnih proizvoda, koje svakodnevno konzumiramo, proizvodi se u mljekarama koje ih na tržište stavljaju putem trgovačke mreže. U mljekarama su već desetljećima osigurani strogi zdravstveno-higijenski uvjeti koji kupcu, dakle vama dragi potrošači, jamče da ćete vi i vaša obitelj konzumirati mlijeko koje, osim njegovih prehrambenih blagodati, osigurava vrlo visoku zdravstvenu sigurnost. Vratimo se malo na naše selo. Kako bi mliječna industrija u uvjetima sve otvorenijeg tržišta bila konkurentna, mora proizvesti kvalitetne mliječne proizvode i zato joj je potrebna kvalitetna sirovina,

za koju su odgovorni jedino proizvođači mlijeka, važna karika u lancu proizvodnje kvalitetne namirnice. Danas se od hrvatskog farmera traži visoko kvalitetna sirovina, tj. svježe mlijeko koje udovoljava svim traženim standardima, pri čemu treba istaknuti da se posebna važnost pridaje zdravstvenoj ispravnosti. Postavljeni uvjeti kvalitete mlijeka u Hrvatskoj danas su jednaki uvjetima koji vrijede u zemljama Europske unije, koji su veoma strogi i ne trpe odstupanja. Proizvođači su kamen temeljac

U Hrvatskoj se danas mlijeko za tržište proizvodi na 20.567 farmi, i to u najvećem dijelu na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Mlijeko se na obiteljskim gospodarstvima proizvodi najčešće uz druge proizvodnje, u tzv. mješovitom proizvodnom sustavu, sličnom proizvodnji naših djedova i baka, ali s jednom važnom osobitošću - osigurana je visoka kvaliteta i zdravstvena sigurnost mliječnih proizvoda. U posljed-

Mlijeko i Ja

Dobar je primjer kvalitetne proizvodnje mlijeka vrhunske kvalitete OPG Mužinić...

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko u našoj domovini proizvode seoska poljoprivredna gospodarstva koja ga na tržište plasiraju kao mlijeko za konzumaciju ili u obliku različitih mliječnih proizvoda

i život osvojih obitelji. Unutar svake zemlje postoje područja gdje male farme igraju važnu ulogu ne samo u ekonomskom smislu nego i s društvenoga i ekološkog stajališta. U nekim zemljama pa i u našoj domovini mali proizvođači predstavljaju kamen temeljac seoskog života, čuvara tradicije i ruralne svijesti. Mala obiteljska gospodarstva imaju velik utjecaj u poljoprivredi i ruralnom razvoju, ona pružaju sigurnost kućanstvima s niskim primanjima ili ograničenim mogućnostima za zaposlenje, čine temelj za diversifikaciju i multifunkcionalnost farmi za agroturizam, smještaj na farmi, obrtništvo i lokalnu proizvodnju hrane i čuvaju okoliš izbjegavajući prekomjerno korištenje proizvodnih resursa, prepoznajući ekosustav i zaustavljanje daljnjega gubitka biološke raznolikosti. Čuvaju selo i seoska gospodarstva pa makar i malo za nove mlađe obrazovane generacije koje će biti motivirane da povećaju svoje poslovanje razvojem i povećanjem poljoprivredne proizvodnje ili diversifikacijom kroz poljoprivrednu djelatnost. Osim toga, ali ne manje važno, u takvim se uvjetima proizvodni potencijal krava koje proizvode mlijeko ne iskorištava u cijelosti pa ove životinje ne doživljavaju proizvodnju kao poseban napor, odnosno stres, i to možemo istaknuti kao jednu od prednosti mlijeka njih nekoliko godina svakodnevno slu- proizvedenog na našim farmama. šamo kako mala obiteljska gospodarstva, odnosno male farme neće opstati Dobra higijenska praksa i da nisu konkurentne i spremne za za- Dakle, hrvatski farmeri dobro poznaju htjevno europsko tržište. Međutim, po- načela dobre higijenske prakse na svosljednja dva proširenja EU-a, 2004. a jim mliječnim farmama, a to znači da osobito 2007. donijela su Uniji milijune vode računa o pravilnoj hranidbi i namalih farmi. Prema službenoj statistici, pajanju životinja, higijeni mužnje, zdravu zemljama članicama EU-a registrira- lju životinja, i što je danas od sve veno je više od 13 milijuna gospodarsta- ćeg značaja - vode računa o dobrobiva, a od toga više od 6 milijuna spada ti životinja te zaštiti i očuvanju okoliša. u mala obiteljska ili seoska gospodar- Tako je dobrobit životinja na farmama stva. Milijuni ljudi, dakle, živi i proizvodi pripisana Zakonom o zaštiti životinja. na tim farmama, zarađuju za svoj život Pravilnikom o uvjetima kojima moraju Znanje, iskustvo i ljubav Zlatka i Ankice Mužinić, ali i njihove djece prema uzgoju mliječnih krava i proizvodnji mlijeka, uz već postojeće poduzetničke sposobnosti i poslovne uspjehe, jamstvo su da će se ovo gospodarstvo i dalje razvijati i unapređivati proizvodnju mlijeka. Obećavajuće je i to što su djeca odrasla i srasla s proizvodnjom mlijeka i životom na selu, a izbor njihovih životnih zanimanja zasigurno ide u prilog da će nastaviti s obiteljskom tradicijom. Tako Ivana studira veterinu a Jelena agronomiju, i kako sada stvari stoje, stečeno znanje planiraju primijeniti na vlastitu gospodarstvu. Marija se odlučila za pravo, a najmlađi Josip, kojemu je šesnaest godina, pohađa srednju poljoprivrednu školu i on se već budućim zvanjem opredijelio za proizvodnju mlijeka. Poštovani čitatelji, ukoliko vas put nanese prema Sv. Ivanu Zelini slobodno navratite na OPG Mužinić u Križevčec 24, jer će s vama rado podijeliti svoja iskustva i znanja. A njima ćemo poželjeti puno zdravlja i poslovnog uspjeha, do našega sljedećeg posjeta.

U mljekarama su već desetljećima osigurani strogi zdravstveno-higijenski uvjeti koji kupcu jamče konzumaciju mlijeka koje, osim njegovih prehrambenih blagodati, osigurava vrlo visoku zdravstvenu sigurnost udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama definirane su obveze posjednika životinja i obveze ovlaštenog veterinara na farmi. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za proizvodnju i skladištenje životinjske hrane propisuje uvjete kojima moraju udovoljavati objekti i subjekti u poslovanju s hranom za životinje, kao i postupak odobravanja objekata te vođenje Upisnika odobrenih objekata. Kod krava držanih u ovakvim uvjetima tijekom proizvodnog života ne dolazi do značajnijih poremećaja zdravlja pa stoga postoji mala potreba, ili je uopće nema, za njihovim liječenjem. Svaki iskusni proizvođač mlijeka, a s tim bi se složili i znanstvenici, reći će vam da ovakvo stanje organizma značajno pridonosi kvaliteti mlijeka. Ove životinje naši farmeri hrane krmom proizvedenom na vlastitu imanju, često su krave na ispaši, te su tako osigurani uvjeti, ne samo za zdravlje životinje, već i uvjeti za zdrav proizvod - svježe mlijeko. U takvoj proizvodnji stvara se neposredan odnos životinje i proizvođača, što pridonosi ostvarenju više ra-

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Postavljeni uvjeti kvalitete mlijeka u Hrvatskoj danas su jednaki uvjetima koji vrijede u zemljama Europske unije, koji su veoma strogi i ne trpe odstupanja zine dobrobiti životinja kojem potrošači u razvijenim europskim zemljama pridaju veliki značaj. S obzirom na to da se Hrvatska danas intenzivno priprema za pristupanje u punopravno članstvo EU-a, na području sveukupnoga gospodarstva pa tako i poljoprivrede mora se prilagođavati novim uvjetima koje će biti dužna poštivati nakon pristupanja zajednici. Proizvodnja mlijeka u novim uvjetima otvorenog tržišta, na kojem je konkurentnost - a niti jedan proizvod koji nije kvalitetan neće biti konkurentan - postaje jedan od temeljnih preduvjeta njezine uspješnosti. Ulaskom naše države na zajedničko europsko tržište, kao i pred svaku drugu zemlju EU-a u proizvodnji hrane postavljaju se veoma visoki standardi koje će trebati u cijelosti zadovoljiti želi li se opstati na tržištu. U Hrvatskoj se ove prilagodbe već niz godina uspješno ostvaruju, uspješno se zadovoljavaju postavljeni kriteriji, i to ne samo donošenjem odgovarajućih propisa i njihovom primjenom već i značajnim restrukturiranjem mliječnog sektora. Opće je poznato da su 2000. godine uvedeni standardi kvalitete mlijeka sukladno propisima EU-a. Od 2003., formiranjem Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima, u Hrvatskoj je uspostavljen novi sustav ispitivanja kvalitete mlijeka u kojem se kao i u drugim zemljama EU-a utvrđuju svi parametri kvalitete. Ovaj je sustav utvrđivanja kvalitete mlijeka akreditiran prema najvišim međunarodnim standardima, što znači da je prihvaćen od strane EU-a kao sustav koji u cijelosti udovoljava postavljene kriterije.

Provodeći usklađivanje naše legislative s propisima EU-a, doneseni su zakoni i pravilnici koji izravno i neizravno propisuju kvalitetu mlijeka kao i prethodne postupke na farmama. Primjerice, to su Zakon o stočarstvu te Pravilnik o kakvoći svježega sirovog mlijeka. Uredba Europske komisije iz 2006. godine o posebnim higijenskim pravilima za namirnice životinjskog podrijetla sadrži i propise za gospodarstva s proizvodnjom mlijeka u kojima su opisani zahtjevi za prostore i opremu te higijenski propisi za mužnju, prikupljanje i prijevoz. Iste godine na snazi je i Pravilnik o pogonima na području namirnica životinjskog porijekla koji se naslanja na Uredbu (EZ) 853/2004. Europskog parlamenta i Vijeća o posebnim higijenskim pravilima za namirnice životinjskog porijekla. Ova je problematika, također, obuhvaćena i Zakonom o veterinarstvu te Zakonom o hrani. Kvalitetna sirovina

Proizvođači mlijeka prvi su u lancu popularno nazvanom “od polja do stola” i od njih se očekuje da osiguraju kvalitetno sirovo mlijeko u skladu s visokim očekivanjima daljnjih prerađivača te na koncu i potrošača. Kako bi se to postiglo, mlijeko mora potjecati od zdravih životinja držanih u dobrim higijenskim uvjetima. Zapravo danas sa zadovoljstvom možemo zaključiti kako utvrđivanje kvalitete mlijeka na ovaj način pruža sigurnost da proizvod koji se od njega dobije može biti visoke kvalitete i siguran za potrošača. Tome u značajnoj mjeri pridonosi i naša mljekarska industrija koja u proizvodnji koristi visoke standarde kako kvalitete tako i zdravstvene ispravnosti. Zbog toga danas potrošaču stoji na raspolaganju široka lepeza kvalitetnih mliječnih proizvoda dobivenih od mlijeka s hrvatskih farmi. Uz sadašnje promjene u proizvodnji mlijeka ali i u dijelu prerade može se očekivati da će u idućem razdoblju ova kvaliteta mliječnih proizvoda dobivena od mlijeka s hrvatskih farmi biti još viša i asortiman mliječnih proizvoda još

bogatiji. Europa je odavno kao prioritete u području proizvodnje hrane stavila sigurnost hrane, životinjske i biljne dobrobiti te sljedivosti u proizvodnji i distribuciji. Te promjene bile su utemeljene na znanstvenim i tehnološkim unapređenjima u lancu hrane s jedne strane, te zdravlja ili ekoloških problema s druge strane. Danas odgovorno možemo potvrditi da je to napravila i Republika Hrvatska. Poštovani čitatelji, ne zaboravite da konzumirajući mlijeko proizvedeno u našoj lijepoj domovini izravno pomažete domaćim proizvođačima mlijeka u prodaji svih proizvedenih količina mlijeka uz cijenu koja im osigurava primjereni životni standard, nadalje domaćim prerađivačima - mljekarskoj industriji povećavate konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu, zapravo održavate zaposlenost u primarnoj proizvodnji i prerađivačkoj industriji. Konačno, pomažete sami sebi jer dobivate kvalitetan asortiman proizvoda - mlijeko, sir, maslac, vrhnje, jogurt i ostale proizvode proizvedene od mlijeka s hrvatskih farmi. Kako bismo vas potaknuli, ponovit ćemo ono što već i sami znate, a to je da je Hrvatska nezagađena, zelena i čista, s prirodnim i zdravim okolišem te hranom bez GMO-a, da imamo dugu tradiciju uzgoja i selekcije stoke, dugogodišnju tradiciju prerade mlijeka, s visokim higijenskim standardima u preradi, visoku razinu praćenja kvalitete proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, tradicionalni ugled mljekarske industrije te modernizirane obrtničke objekte, nismo imali ekscesnih situacija u konzumiranju mlijeka i mliječnih proizvoda, imamo najbrži put od proizvodnje do stola - nema dugog transporta i skladištenja, visoku kvalitetu otkupljenoga svježega sirovog mlijeka, a cjelokupni otkup svježega sirovog mlijeka koji se prerađuje u mljekarskoj industriji kontrolira se u Središnjem laboratoriju u Križevcima.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Jamstvo kvalitete i sigurnosti Mlijeko s hrvatskih farmi jamči kvalitetu, sigurnost i prepoznatljivost hrane proizvedene na hrvatskim poljoprivrednim gospodarstvima

Mr. sc. Zdravko Barać

eset je godina od kako se započelo s uspostavom Sustava kontrole kvalitete mlijeka u Republici Hrvatskoj, te punih devet godina njegove uspješne provedbe. U kontroli kvalitete mlijeka proizvedenog na hrvatskim farmama već devet godina sudjeluje Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka Hrvatske poljoprivredne agencije. Laboratorij je već 2004. godine akreditiran u skladu s normom HRN EN ISO/IEC 17025 i sve do danas uspješno potvrđuje akreditaciju. Vođen stručnim kadrovima i opremljen suvremenom opremom, odigrao je presudnu ulogu u stvaranju kvalitete u hrvatskom mljekarskom sektoru. Uspješan i prepoznatljiv u međunarodnoj laboratorijskoj suradnji, svoje rezultate i mjeriteljske uvjete potvrđuje brojnim međulaboratorijskim usporednim ispitivanjima, što daje dodatnu sigurnost te potvrđuje po-

Kvaliteta koju posjedujemo u proizvodnji mlijeka, a koju dodatno oplemenjuju paletom proizvoda prerađivači, nije nastala preko noći, već je plod dugogodišnjega mukotrpnog razvoja proizvođača i prerađivača mlijeka

uzdanost rezultata laboratorijske analitike. Uspostavom Središnjeg laboratorija omogućena je cjelovita provedba Pravilnika o kvaliteti svježega sirovog mlijeka usklađenog s EU zahtjevima. Istovremeno je osigurana nepristrana laboratorijska analitika te omogućeno utvrđivanje higijenske kvalitete mlijeka, a dat je i značaj utvrđivanju rezidua u mlijeku. Promjene u sektoru proizvodnje

Koliko je u postizanju pozitivnih promjena u hrvatskom mljekarskom sektoru bila značajna kontrola kvalitete mlijeka i uloga Središnjeg laboratorija, pokazuje službena laboratorijska statistika u posljednjih devet godina. U tom razdoblju došlo je do značajnih promjena i restrukturiranja u sektoru proizvodnje mlijeka. Broj mljekara u tom se razdoblju nije značajno mijenjao, iako se značajno smanjivao broj proizvođača mlijeka. Tijekom 2002. godine bilo ih je 58.000, a 2010. značajno manje - 20.567 isporučitelja kravljeg mlijeka. U istom tom razdoblju količine proizvedenoga mlijeka iz godine u godinu su rasle. Tako su 2002. mljekare u Hrvatskoj otkupile 514 milijuna kilograma mlijeka, 2009. rekordna je po otkupljenim količinama (675 milijuna kg), uz pad od 7,6% u 2010. godini (624 milijuna kg) u odnosu na 2009. Općenito, kroz devetogodišnje razdoblje trendovi su pozitivni. O restrukturiranju hrvatskog mljekarskog sektora i specijaliziranju proizvođača mlijeka govori i podatak da je tijekom 2010. godine 11,8%

Mlijeko i Ja

proizvođača isporučilo više od 50.000 kg mlijeka, a sveukupna količina mlijeka koju su proizveli predstavlja 61,68% sveukupno isporučene količine mlijeka. U Republici Hrvatskoj godišnje se od proizvođača otkupi oko 630 milijuna kilograma kravljeg, oko 2,8 milijuna litara ovčjeg i oko 4 milijuna litara kozjega mlijeka. Od svih otkupljenih količina kravljeg mlijeka tijekom 2010. godine 83,2% prema EU standardima spadalo je u mlijeko ekstra kvalitete (I. razred), dok je otkupljeno ovčje i kozje mlijeko u količinama većim od 90% ekstra kvalitete. U prva tri mjeseca ove godine više od 90% otkupljenog mlijeka svrstano je u mlijeko I. razreda. Opterećeni negativnim učincima hrvatske gospodarske svakodnevice, premalo vremena i pozornosti pridajemo isticanju kvalitete koja se stvara na hrvatskim farmama i koju i dalje želimo zadržati. Kvaliteta koju posjedujemo u proizvodnji mlijeka, a koju dodatno paletom proizvoda oplemenjuju prerađivači, nije nastala preko noći već je plod dugogodišnjega mukotrpnog razvoja proizvođača i prerađivača mlijeka i svakako joj treba posvetiti posebnu pozornost omogućavajući i potrošačima njezinu jasnu prepoznatljivost.

MLJEKARSKA REVIJA

jeka domaćih proizvođača, rezultirao je nastankom sada već prepoznatljivog znaka - Mlijeko hrvatskih farmi. Podršku ovoj akciji dali su svi, od proizvođača i prerađivača, običnih građana - potrošača, mljekarskih znanstvenika i stručnjaka, pa sve do gradskih, županijskih i državnih institucija i ustanova. Zajedničkom akcijom “Kupujte mlijeko s hrvatskih farmi” u razmjerno kratkom vremenu stvoreni su dobri preduvjeti za zajednički nastup proizvođača i prerađivača mlijeka, sa svrhom postizanja povjerenja sve zahtjevnijih potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda. Kvaliteta i sigurnost motiv za kupce

Kvaliteta i sigurnost dvije su glavne točke kada danas govorimo o hrani. Potrošačima se kupnjom proizvoda označenih znakom Mlijeko hrvatskih farmi šalje jasna poruka da kupuju kvalitetan i prepoznatljiv proizvod proizveden i kontroliran u Hrvatskoj. Isto tako, potrošači trebaju biti svjesni da na taj način podržavaju razvoj hrvatske proizvodnje mlijeka i jačanje hrvatskoga mljekarskog sektora. Stvaranjem prepoznatljive oznake Mlijeko hrvatskih farmi na ambalaži “Kupujte mlijeko s hrvatskih farmi” mlijeka i mliječnih proizvoda potrošačiProjekt koji je započeo prošle godine i ma šaljemo jasnu poruku o proizvodu čiji je cilj potaknuti veću potrošnju mli- u čiju je proizvodnju ugrađena kvaliteta

Podršku ovoj akciji dali su svi, od proizvođača i prerađivača, običnih građana - potrošača, mljekarskih znanstvenika i stručnjaka, pa sve do gradskih, županijskih i državnih institucija i ustanova mlijeka s hrvatskih farmi. Kvaliteta je uvijek prvi motivirajući čimbenik za kupnju nekog proizvoda. Pokazatelji o kvaliteti mlijeka hrvatskih farmi utvrđeni i u Središnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka dobivaju svoju potvrdu i jamstvo i putem oznake Mlijeko hrvatskih farmi istaknute na proizvodu. Do sada je 17 mljekara prihvatilo korištenje znaka Mlijeko hrvatskih farmi, a korištenje znaka odobreno je za 502 proizvoda, od kojih je najviše onih od kravljeg mlijeka (455), te 25 proizvoda od kozjeg i 22 od ovčjeg mlijeka. Kvaliteta našeg življenja, između ostalog, u dobroj je mjeri vezana upravo za osiguranje kvalitetne hrane. U tom smislu, cjelokupan hrvatski mljekarski sektor, od proizvođača do mljekara, u naše svakodnevne živote, kvalitetom svojih proizvoda, utiskuje snažan pozitivan pečat.

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Zdravstvena ispravnost i sigurnost mlijeka i mliječnih proizvoda u HRVATSKOJ

Sustavne kontrole u proizvodnji i prometu mlijeka Prof. dr. sc. Mirza Hadžiosmanović

ao prirodni sekret mliječne žlijezde, mlijeko zbog svog sastava bogatog vrijednim esencijalnim sastojcima, lake probavljivosti i poželjnih organoleptičkih svojstava uživa kod potrošača poseban ugled kao nutricionistički vrijedna i zdrava hrana pa se često naziva temeljnom namirnicom. Kako su znanstvena istraživanja posljednjih godina pokazala da suvremena prehrana ljudi sadrži određene nedostatke, mljekarska je industrija na temelju stečenih spoznaja uložila velika materijalna sredstva u razvoj novih tehnologija, unapređenje higijenskih mjera, zdravstvene ispravnosti i sigurnosti proizvodnje, nutritivnih sastojaka i kakvoće

mliječnih proizvoda te uvođenju novih mliječnih proizvoda. Posebno se to odanalitičkih postupaka nadzora. Svemu nosi na područje Europske unije, koja je navedenom pridonose i institucije po- putem posebnih tijela obvezala sadašput Svjetske zdravstvene organizaci- nje članice i zemlje pristupnice na prije (World Health Organisation - WHO) i lagodbu propisa i mjera u standardima Svjetske organizacije za hranu i poljopri- zdravstvene ispravnosti i kakvoće hrane vredu (Food and Agriculture Organisati- na cijelom području koje pokriva. on - FAO) putem zajedničkog tijela CoUvažavajući dostignute svjetske standex Alimentarius, te Međunarodna or- darde o kakvoći i sigurnosti hrane, zaganizacija za standardizaciju (InternatiEuropski propisi onal Standard Organisation - ISO), Meu području đunarodna mljekarska federacija (International Dairy Federation - IDF) i druge, zdravstvene ispravnosti uvodeći visoke kriterije za sve namirnice i sigurnosti namirnica u pogledu njihova sastava, zdravstvene utemeljeni su na načelima ispravnosti i kakvoće. suvremenih koncepcija Prema navedenim kriterijima, mnoge veterinarsko-sanitarnog su zemlje unaprijedile svoje zdravstvene nadzora u proizvodnji i standarde uvodeći stroge propise i druge mjere u proizvodnji i preradi mlijeka i prometu hrane

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Smatramo potrebnim upoznati potrošače s pravim stanjem sigurnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u nas, a to se prvenstveno odnosi na zakonodavni okvir i praksu inspekcijskog nadzora u proizvodnji, preradi i prometu mlijeka i mliječnih proizvoda konodavstvo o hrani u Republici Hrvatskoj posljednjih je godina pretrpjelo značajne promjene. To se prije svega odnosi na donošenje ključnih propisa Zakona o hrani, Zakona o veterinarstvu te skupine propisa o higijeni hrane pod popularnim nazivom “Higijenski paket”. Razlozi ove dinamike proizlaze iz obveza Republike Hrvatske pristupu Europskoj uniji, a navedeni su u ključnom dokumentu pod nazivom acquis communautaire. Sve u svemu, regulativa o hrani mijenja se a prvenstveno je usmjerena prema sigurnosti i zaštiti zdravlja potrošača. Nova legislativa mijenja postojeći pristup inspekcijskog nadzora, sustav laboratorijske kontrole i verifikacije službenih analiza hrane, nadležnost institucija i laboratorija te ukupni pristup i interpretaciju kakvoće i zdravstvene ispravnosti hrane. Imajući u vidu različite opasnosti konzumiranja hrane, posebice one životinjskog podrijetla, europski propisi u području zdravstvene ispravnosti i sigurnosti namirnica utemeljeni su na načelima suvremenih koncepcija veterinarsko-sanitarnog nadzora u proizvodnji i prometu hrane. Usprkos spomenutim pozitivnim pristupima, na svjetskoj razini svjedoci smo pojave veoma agresivnog marketinga različitih proizvođača hrane koji putem svojih lobija ne biraju sredstva u promociji vlastitih interesa, ne ustručavajući se pritom različitim akcijama preoteti mljekarstvu dio tržišta. Tako se u posljednje vrijeme susrećemo s kritikama dobro poznatih svojstava mlije-

ka koja se nerazmjerno ističu u negativnom smislu i time umanjuju tisućljećima dobro poznata poželjna svojstva mlijeka i mliječnih proizvoda. U tom smislu koriste se ekonomske poteškoće i restrukturiranje u primarnoj proizvodnji mlijeka, suvremeni trendovi zaštite i dobrobiti životinja, dobro poznate alergijske reakcije i intolerancija pojedinaca na mlijeko, nalaz štetnih tvari (mikroorganizmi, biorezidue), štetnost pojedinih nutritivnih sastojaka (mast, laktoza, bjelančevine i dr.), nerealne ekološke opasnosti i dr. Posebno je u tom smislu nedavno odjeknula vijest plasirana preko nekih medija o opasnosti od hormona rasta (somatotropina), koji proizvođači mlijeka “navodno” koriste u svrhu povećanja proizvodnje. Sve navedeno u velikoj mjeri zbunjuje potrošače i dovodi u pitanje regularnost i kompetentnost nadležnih službi u zaštiti njihova zdravlja i kakvoće hrane na hrvatskom tržištu. U tom smislu smatramo potrebnim upoznati potrošače s pravim stanjem sigurnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u nas. Prvenstveno se to odnosi na zakonodavni okvir i praksu inspekcijskog nadzora u proizvodnji, preradi i prometu mlijeka i mliječnih proizvoda. Legislativa

Koncem travnja 2007. Hrvatski sabor donio je “novi” Zakon o hrani kojim je do tada važeći zakon iz 2003. godine stavljen izvan snage. Zakonom su uređena pitanja vezana za zdravstvenu ispravnost i sigurnost hrane, inspekcijski nadzor, laboratorijske pretrage i kompetentnost laboratorija, analiza i procjena rizika, za uvoz i proizvodnju GMO proizvoda, te pravni okvir za zaštitu tradicijskih prehrambenih proizvoda, i to tako da će se zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla, izvornosti i oznake tradicionalnog ugleda hrane usklađivati s uredbama EU-a. Zakonom je istaknuto prihvaćanje koncepcije prema principu “od polja do stola”

i postupak ukupne kontrole hrane i hrane za životinje. U središte odgovornosti za sigurnost hrane stavljeni su subjekti koji posluju s hranom, a osigurana je i bolja koordiniranost inspekcija kako bi se izbjeglo preklapanje nadležnosti. Osnovna djelatnost Hrvatske agencije za hranu postaje procjena rizika i obavješćivanje o rezultatima tih procjena. Zakon o veterinarstvu usvojen je također 2007. godine. Njime su uvedene suvremene metode kon-

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

*Autor je redoviti profesor iz Higijene i tehnologije animalnih namirnica, honorarni predavač na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i redoviti član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.

trole bolesti i statusa životinja na razini stada, gospodarstva, regije i države u odnosu kontrole na određenu bolest. Zakon je u dobroj i inspekcijski nadzor. Zakomjeri usuglašen s Uredbama EU-a iz po- nom su uvedeni i novi pojmovi kojima dručja veterinarstva i sadrži 21 poglavlje. se terminologija usklađuje s postojećom europskom legislativom. IzdvojeZakon štiti zdravlje potrošača na je problematika pojmova hrane živoU odnosu na dosadašnji, novi Zakon o tinjskog podrijetla i hrane za životinje, te veterinarstvu donio je niz novina koje se inspekcijski poslovi u odnosu na nadzor odnose na uređenje zaštite zdravlja ži- proizvoda životinjskog podrijetla namijevotinja i namirnica životinjskog podrijetla, njenih prehrani ljudi. Posebnu novinu zaprovedbu mjera veterinarskoga javnog kona čini objedinjeni središnji veterinarski zdravstva u zaštiti zdravlja ljudi, unapre- informacijski sustav koji se vodi u svrhu đivanje reprodukcije životinja, veteri- zaštite zdravlja i dobrobiti životinja i pronarsku zaštitu životinja, te službene vedbi mjera veterinarskoga javnog zdravstva u zaštiti zdravlja i ekonomskih interesa potrošača. Iste godine usvojena je i skupina propisa poznata pod nazivom “Higijenski paket”, čime su uredbe EU-a 852/2004, 853/2004, 854/2004, 882/2004 stupile na snagu i u Republici Hrvatskoj. “Higijenski paket” čine četiri propisa, i to: Pravilnik o higijeni hrane, Pravilnik o higijeni hrane životinjskog podrijetla, Pravilnik o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla i Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i zaštiti životinja. Pravilnik o higijeni hrane propisuje opća pravila o higijeni hrane za subjekte u poslovanju hranom, sadrži popis stručnih pojmova te propisuje obveze subjekata u poslovanju s hranom, izradu nacionalnih vodiča za dobru higijensku praksu, što sve uključuje načela higi-

Zbog svakodnevnih kontrola putem stručnih službi u primarnoj proizvodnji mlijeka, iznimno visoke razine higijenskih standarda u mljekarama i organizaciji inspekcijskih pregleda Ministarstva poljoprivrede, aktivnosti veterinarske, agronomske i sanitarne službe, kao i izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u pogledu zdravstvene ispravnosti hrane, mlijeko predstavlja jednu od najsigurnijih namirnica na našem tržištu jene u primarnoj proizvodnji, subjekata u poslovanju s hranom i njihove obveze. Među obvezama subjekata koji posluju s hranom (proizvođača, prerađivača, distributera itd.) ističe se uspostavljanje, provođenje i održavanje sustava HACCP koji je temeljni alat u osiguranju zdravstvene ispravnosti hrane. Njegova implementacija podrazumijeva cjelovit pristup, punu suradnju i angažiranost svih zaposlenika u prehrambenom sektoru. Poput smjernica za dobru higijensku praksu, i načela HACCP-a nude se kroz edukacijske programe koji se prilagođuju vrsti objekta i tipu proizvodnje. Pravilnik o higijeni hrane životinjskog podrijetla u općim odredbama određuje područje primjene, obveze subjekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla te sadrži pojmovnik i zahtjeve u pogledu pojedinih segmenata u lancu prehrane. Pravilnikom se reguliraju zahtjevi i za mlijeko i mliječ-

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Zakonom je istaknuto prihvaćanje koncepcije prema principu “od polja do stola” i postupak ukupne kontrole hrane i hrane za životinje ne proizvode i ostale namirnice životinjskog podrijetla. Pravilnik o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla propisuje područje primjene te načela odobravanja objekata, opća načela službenih kontrola koje se odnose na pojedine vrste živih životinja i njihovih proizvoda. Ovim propisom obuhvaćeni su i postupci pri uvozu i izvozu u ukupnoj animalnoj proizvodnji. Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i zaštiti životinja propisuje kompetencije nadležnog tijela, način uzimanja uzoraka i analiza, upravljanje krizom te kontrole pri uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja. Pravilnikom se propisuju programi kontrole Europske zajednice u državama članicama i trećim zemljama. Također, obuhvaćeni su opći uvjeti uvoza, edukacija osoba koje obavljaju kontrolu i provedbene mjere. Nadzor i kontrola

U pogledu operativnih zadataka inspekcijskog nadzora nad mlijekom i mliječnim proizvodima, važno je istaknuti kako osim veterinarske inspekcije u primarnoj proizvodnji i preradi i sanitarne inspekcije u prometu, u kontroli i unapređenju zdravstvene ispravnosti i sigurnosti sudjeluju i veterinarska struka na terenu, a u unapređenju proizvodnje mlijeka i agronomska struka, putem savjetodavne službe i drugih asocijacija i udruga. Kontrole se provode svakodnevno kod individualnih proizvođača mlijeka, na farmama putem obveznih uzimanja uzoraka i njihove

kontrole u Središnjem mljekarskom laboratoriju u Križevcima (sastav, higijenska ispravnost, kakvoća), putem državnog monitoringa (uzimanje uzoraka na nazočnost biorezidua), veterinarskih inspekcijskih pregleda tijekom proizvodnje i prerade mlijeka i mliječnih proizvoda u mljekarama, te tijekom prometa, distribucije, prodaje i skladištenja. Prema izvješću veterinarske službe za nadzor nad objektima za preradu mlijeka, u 2009. godini izvršeno je 728 pregleda, a zbog nepravilnosti podneseno je nekoliko prijava i optužnih prijedloga. U istoj godini državnim monitoringom obuhvaćena su 3602 uzorka različitih namirnica i tkiva životinja na kojima je izvršeno ukupno 14.205 analiza. Ukupni nalaz rezidua (ostataka biološki djelatnih tvari) bio je 0,3% a onečiščivača okoliša 3%. Hrvatski zavod za javno zdravstvo izvješćuje da je u 2009. godini mikrobiološki pregledano ukupno 36.270 namirnica domaćeg podrijetla i iz uvoza, te da je utvrđeno 6,81% neispravnih uzoraka. U isto vrijeme od ukupno 22.035 kemijski pregledanih namirnica, svega 4,19% nije udovoljavalo odredbama postojećih propisa. Ne treba posebno isticati da je broj neispravnih uzoraka mlijeka i mliječnih proizvoda bio gotovo zanemariv. Zbog štetnosti nekorektnog oglašavanja sa svrhom preuzimanja udjela na

svjetskom tržištu i niza nepravilnosti i nepoštenog ponašanja određenog broja lobista u tijelima EU-a, 14. listopada 2010. godine održana je rasprava o nepoštenom lobiranju u tekućoj godini. Nepošteno lobiranje

Zaključeno je da se predloži nova procedura autorizacije i kodeksa ponašanja za više od 15.000 lobista i traže strože kazne za nepošteno lobiranje. Nadamo se da će i Republika Hrvatska, prema uzoru na EU, postrožiti uvjete lobiranja i neprimjerenog oglašavanja za sve neprimjerene pojave i postupke nepoštenih lobista. Oglašavanje u području mljekarstva treba uvažavati istinitost u primjeni rezultata znanstvenih istraživanja, treba biti u funkciji zaštite zdravlja ljudi, ekoloških uvjeta proizvodnje, dobrobiti životinja, proizvodnje zdrave hrane i primjeni suvremenih koncepcija nadzora i kontrole. Mišljenja smo da zbog svakodnevnih kontrola putem stručnih službi u primarnoj proizvodnji mlijeka, iznimno visoke razine higijenskih standarda u mljekarama i organizaciji inspekcijskih pregleda Ministarstva poljoprivrede, aktivnosti veterinarske, agronomske i sanitarne službe, kao i izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u pogledu zdravstvene ispravnosti hrane, mlijeko predstavlja jednu od najsigurnijih namirnica na našem tržištu.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

RAZGOVOR S DR. SC. IGNACOM KULIEROM, POZNATIM HRVATSKIM NUTRICIONISTOM

Zdrava prehrana nije nikakva posebna filozofija nja, falsificiranja i kontaminacije potpuno isto kao i sve druge namirnice. No, prednost mlijeka je u tome što se od kravljeg edan od naših vodećih autoriteta u području prehra- vimena do stola o kvaliteti brinu strojevi i hladni lanac, a na ne te najplodniji pisac stručne i znanstveno-popularne kraju i odgovarajuća ambalaža, što kod drugih namirnica publicistike o prehrani u Hrvatskoj zasigurno je dr. sc. obično nije slučaj. Ukratko, mlijeko je ili pasterizirano ili steIgnac Kulier. Iza njega je trinaest knjiga, dva CD-ROM-a rilizirano pa glede higijenske ispravnosti nema problema, ali i poznati DVD “Nutrifit”, ali i velik broj stručnih i znanstvenih ra- mlijeko je i vrlo dobro zaštićeno i nalazi se pod stalnim naddova iz područja prehrane. Zapravo, cijeli profesionalni život zorom dobro opremljenih laboratorija. dr. sc. Ignac Kulier posvetio je unapređenju kvalitete prehrane, specijalizirao je dojenačku i dječju hranu te specijalnu di- • Odavno je poznata kampanja protiv mlijeka pa eto jetetiku na Kraljevskom institutu Danske u Hillerodu, i to kao sada i na našim prostorima, ali ona još uvijek nema stipendist danske vlade. Radeći u Istraživačkom institutu Pli- uporišta osim u SAD-u gdje se koristi hormonski doping ve kao znanstveni suradnik, projektirao je hranu za dojenčad za mliječne krave. Kako gledate na nedavne medijske i malu djecu te za sportaše i vojsku. Danas sa sigurnošću istupe pojedinaca koji su govorili o opasnosti mlijeka možemo reći da mu je dugogodišnji profesionalni rad donio koje sadrži hormon rasta? veliku reputaciju kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Dr. sc. Velik broj afera s namirnicama koje su se dogodile na razmeKulier redovni je član Akademije medicinskih znanosti Hrvat- đu dvaju stoljeća, a počeli kravljim ludilom pa preko dioksina ske, bio je član Povjerenstva za dodatke hrani Ministarstva do trovanja dječje hrane melaminom u Kini, uplašili su obične zdravstva Republike Hrvatske, prvi je u Hrvatskoj utemeljio ljude što je dalo krila antiglobalističkom pokretu, tako da se web stranice pod nazivom “Zdrava hrana & prehrana”, a je- proširila teza kako su “oko nas sami otrovi”. Osim toga, dogodan je i od inicijatora “mediteranske prehrane”. dile su se i namjerne kontaminacije pakiranja mlijeka u nekim O nedavnim agresivnim, uglavnom negativnim i znanstve- samoposluživanjima u Italiji i drugim zemljama, razvila se teza no neutemeljenim i netočnim tvrdnjama o štetnosti mlijeka ali da masnoća mlijeka izaziva srčani udar, da mlijeko sadrži dii problemima pravilne prehrane i valjanom izboru hrane, pro- oksin itd. Nemojte zaboraviti da su se svojevremeno putem čitajte u nastavku. faksa širili pamfleti kako mlijeko treba izbjegavati jer je toksično itd. A zaziranju od mlijeka najviše je pridonijela apsurdna • Našim čitateljima odmah trebamo iznijeti jasnu sliku o odluka američke administracije za hranu i lijekove (FDA), koja mlijeku. Je li mlijeko najkvalitetnija i najpotpunija namirje pod pritiskom industrijskog lobija donijela kontraverznu odnica i do koje životne dobi je dobro piti mlijeko? luku o uporabi sintetskog hormona rasta Posilaca u produkMlijeko, slično kao jaja i kruh, spadaju u temeljne namirnice ciji mlijeka, čija je svrha bilo povećanje muznosti krava muzajer se konzumira od najranijeg perioda života, tj. dojenač- ra 25-30 posto. Posljedica je prisutnost ostataka hormona u kog doba pa sve do duboke starosti, naravno, osim u sluča- mlijeku s nepoznatim dugoročnim učincima na zdravlje ljudi. jevima nepodnošljivosti na mliječni šećer laktozu ili alergija. Naravno, posljedice su vidljive i za krave u obliku prave epideMliječni proteini (kazein i laktalbumin) sadrže sve esencijal- mije upalnih promjena vimena. Europska unija takvu odluku ne aminokiseline neophodne za razvoj organizma, a mno- nikad nije donijela, tako da na europskom tlu uporaba horgi stručnjaci smatraju ih vrednijim od proteina mesa. Osim mona u stimulaciji krava na mlijeko nije dopuštena. Ako neki toga, mlijeko sadrži obilje kalcija (128 mg/100 g), vitamina A proizvođač samostalno krene u takvu aktivnost, ona je ile(204 i.j.), vitamina B2, pantotenske kiseline itd. Pa sama či- galna i lako će biti prepoznata a po svoj prilici izazvat će više njenica da malo dijete isključivo mliječnom prehranom izvan- štete nego koristi. redno brzo napreduje, govori u prilog da je to kompletna Na osnovi svega spomenutog, predstavnici antiglobalističhrana koja pokriva sve tjelesne potrebe. Mlijeko je namirnica kih organizacija kontinuirano su stvarali famu kako je mlijeko animalnog podrijetla (osim u slučaju majčinog opasno po zdravlje i kako ga treba izbjegavati. Za sada stvari mlijeka) i podliježe procesi- stoje ovako: u EU a pogotovo u Hrvatskoj nema nikakve opama kvare- snosti od kontaminacije mlijeka sintetskim hormonima, ali kod toga molim ne treba zaboraviti prisutnost ostataka prirodnih hormona koje sadrži mlijeko.

Razgovarala: Vera Volarić, dipl. ing.

Mlijeko i Ja

• Znači, hormon rasta ne koristi se na hrvatskim farmama pa što se toga tiče naši potrošači mlijeka mogu biti sigurni? Kao što sam rekao, u EU pa tako i u Hrvatskoj uporaba hormona rasta nije dopuštena. Tvrditi da taj hormon sadrži naše konzumno mlijeko, i to bez ikakvih dokaza, tj. analize mjerodavnog laboratorija, u najmanju je ruku opasan posao. Inače, kod nas svatko izjavljuje što ga volja, međutim, ulaskom u EU to tako više neće prolaziti jer je među ljude unositi paniku opasna rabota. Sjetimo se goveđeg ludila - mnogi su htjeli na silu da ga ima i kod nas, ali kao što je čitateljstvu poznato, potreban je dokaz, tj. u mozgu uginulih krava moraju se pronaći odgovarajući degenerativni procesi. A nalazi su bili negativni.

MLJEKARSKA REVIJA

• Je li hormon rasta nešto čega se najviše moramo bojati, ili postoje druge tvari koje mogu nanijeti veću štetu organizmu? Što je s antibioticima? Naravno, antiglobalisti su navalili na hormone, premda daleko veća opasnost prijeti od ostataka veterinarskih lijekova (antibiotika) pa ako hoćete i od ostataka pesticida. Ljudi uvijek pretjeruju, a kao što je dobro poznato, u strahu su velike oči. Sjetite se silne panike nakon prve oboljele krave od BSI-a u Sloveniji, naše su mesnice opustjele. Danas više nitko na to ne gleda. Po meni, tu je velika odgovornost medija, tj. kakvu informaciju pušta u javnost.

• Koliko su naši laboratoriji kvalitetno opremljeni kako bi detektirali određenu opasnost u mlijeku i rade li dobro? Naši laboratoriji u Zagrebu, Osijeku i Splitu dovoljno su opre• Amerika je dopustila korištenje spornoga sintetskog hormona za krave muzare. Jeste li se susretali s tim mli- mljeni za standardnu analitiku mlijeka i mliječnih proizvoda kako mikrobiološki, tako i toksikološki. Djelomično ili potpujekom, imate li možda informacije iz Amerike o tržištu, no prilagodili su se načinu rada s EU propisima. Ulaskom u odnosno konzumaciji takvog mlijeka? Moj sin sa snahom živi u Kaliforniji već 15 godina i gotovo sva- EU situacija će se još i poboljšati. Sjetimo se dioksina u Belgiji ke sam godine tamo. Ja se s njima šalim i kažem da su debeli od hormona. Međutim, tijekom mjesec dana koliko tamo Prednost boravim redovito pijem mlijeko i bijelu kavu, a ne osjećam nimlijeka kakve tegobe. Naravno, svjestan sam da problemi dolaje u tome što ze tek nakon dugotrajne uporabe takvog mlijeka. Moja se od kravljeg unuka, koja sada ima 18 godina, također redovito pije vimena do stola mlijeko i nema nikakvih problema. • Jesu li znanstvena istraživanja potvrdila utjecaj konzumacije mlijeka na pojavu ranijeg puberteta kod djece i prijevremeni porod kod trudnica? U SAD-u pedijatri su odavno upozoravali da djevojčice sve ranije i ranije dobivaju sekundarne spolne oznake. Tako se vrijeme spolnog dozrijevanja djevojčica od 10 godina pomaklo za 24 mjeseca pa nije nikakvo čudo da djevojčica s desetak godina već ima narasle grudi. Pedijatri su za takvu pojavu optužili upravo sintetski hormon rasta dobiven rekombinacijom gena. No, uzbuna svjetske stručne javnosti nastala je nedavno, kada je u Kini utvrđeno prerano dozrijevanje djevojčica pod utjecajem sintetskog hormona rasta u mliječnom prahu za djecu. Analize uzoraka potvrdile su da je zaista riječ o sintetskom hormonu i po dobrom običaju kineske zdravstvene vlasti slučaj su sankcionirale. Međutim, naknadnom analizom utvrđeno je da se kontaminirano mlijeko u prahu i dalje prodaje. Kineski slučaj ne treba shvatiti kao pravilo već kao iznimku. Uvijek ima onih koji pokušavaju prevariti. • A što je s uvozom mliječnih proizvoda iz Amerike? Koliko je meni poznato, EU ne uvozi mlijeko iz SAD-a pa ga prema tome ne uvozi ni Hrvatska. Naime, Italija, Nizozemska, Francuska i Njemačka veliki su europski proizvođači i američki uvoz nije im neophodno potreban.

o kvaliteti brinu strojevi i hladni lanac, a na kraju i odgovarajuća ambalaža, što kod drugih namirnica obično nije slučaj

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Europska unija nikada nije donijela odluku o uporabi sintetskog hormona rasta Posilaca u produkciji mlijeka, tako da na europskom tlu uporaba hormona u stimulaciji krava na mlijeko nije dopuštena

je i prodaje mlijeko puno hormona. Naravno, tome nije tako jer kod nas još nema službeno objavljenih podataka o rano sazrelim djevojčicama od deset ili manje godina.

Prehrambene navike

• Zima je razdoblje kada većina ljudi češće konzumira pa i nedavno u Njemačkoj. Mnogi njihovi laboratoriji nisu imali kaloričnu hranu i manje se kreće. Kako učinkovito regumetodologiju za utvrđivanje dioksina, ali su ubrzo nakon slu- lirati tjelesnu težinu i riješiti se nakupljenih toksina u orčaja metodologiju uspostavili. Kad imate stručne ljude, meto- ganizmu? da se može usvojiti preko noći. Nekoliko dana biti na vrlo drastičnoj dijeti (čajevi, bijelo meso peradi, dvopek) a zatim upražnjavati “Nutrifit” dijetu prema je• Mlijeko može biti izvorom problema, sjetimo se Kine i lovnicima. Toksini će se isprati a akutni post će pokrenuti zaJapana. Ali u Hrvatskoj do danas nikada nije bilo incide- lihe sala iz zimskog perioda. Ponavljam, sve je u motivaciji. To nata u vezi s mlijekom. Je li to istina? vam je kao kad se netko odluči popeti na Mount Everest. MeS mlijekom, kao i svakom drugom namirnicom, može se do- tar po metar i eto ga na vrhu. A tko se uplaši od prvog krugoditi svašta na putu od kravljeg vimena do stola potrošača. ljenja želuca i tko se ničega neće odreći, savjetujem mu da Slučajevi s melaminom u Kini to najbolje potvrđuju. Njihovo je uopće ne mršavi. Sve dok mu liječnik ne priopći ili umrijeti ili mlijeko loše kvalitete, tj. ne sadrži dovoljno proteina. Naravno, prestati jesti. takvo loše mlijeko nije za prehranu male djece, pa su se odlučili na obogaćivanje melaminom, tj. kemikalijom koja sadr- • Prehrambene navike prilagodili smo modernom naži visok postotak dušika, a koji se poslije Kjeldahl metodom činu života, sve češće jedemo brzo pripremljenu hranu, može utvrditi. Međutim, zaboravili su da je ta kemikalija koja često loše kombiniramo namirnice, a i porcije su nam se koristi kao intermedijer u industriji plastičnih masa - toksič- sve veće. Kako promijeniti prehrambene navike, zaprana. Posljedice su bile strahovite, i to je najveće masovno tro- vo od kuda krenuti? vanje djece u povijesti jer je oboljelo oko 300.000 djece, s tim Treba krenuti ODMAH i bez ikakve pompe, bez ikakve najave da je šestero umrlo. Glavni i odgovorni za lažiranje mlijeka u i fanfara prepoloviti obroke, da bi se nakon nekoliko dana potprahu pohapšeni su a neki direktori i strijeljani. Na sreću, mi puno izostavila večera ili eventualno pojeo voćni jogurt. Nema do sada nismo imali problema s mlijekom i sirevima. popodnevnog spavanja, nema kava i kolača, gaziranih napitaka, nema piva ni grickalica, nema čipsa. Naravno, odricanje od • Utječe li mlijeko na pojavu dijabetesa ili artritisa? svega što je srcu priraslo nije lako, a onda kad se malo navikne O mlijeku svaki novinar piše na temelju sumnjivih izvora s inter- sve je lakše. Ukratko, ništa se ne postiže bez discipline. A kad neta i tada principijelno zauzima negativan stav kada je riječ o se uspjeh konačno ukaže, nema slavlja već treba nastaviti damlijeku. A tamo možemo pročitati svašta, pa i da mlijeko izazi- lje, tj. sve dok to ne postane rutina i novi način života. va artritis, osteoporozu, dijabetes itd. Ja, primjerice, mlijeko koristim od kada znam za sebe a od dijabetesa još nisam obolio. • Svjedoci smo da se danas teško oduprijeti agresivTreba reći da se mlijeko vrlo široko koristi u drugim namirnica- nom reklamiranju mnogih nezdravih prehrambenih proma (sladoled, sirevi, smrznute slastice, kolači, keksi, pecivo) i izvoda, osobito su tome podložni mladi. Što preporučatamo mlijeko nikad nije napadnuto, što je meni vrlo zanimljivo. te? Kako mijenjati svijest? To je vrlo teško jer je utjecaj medija strahovit. Pogledajte vezu • Kako se mediji odnose prema mlijeku? između nogometa i piva i grickalica. Pivarska industrija (kažu Mediji jure za senzacijom, a svakako nije senzacija ako netko tako) ulaže polovicu dohotka u TV reklame, a kada je europtvrdi da je mlijeko zdravo i da ga treba piti, već je senzacija sko ili svjetsko prvenstvo i više. Marketinški stručnjaci spojili su da je nešto toksično, da je netko stradao i tome slično. Pre- svoje pivo s nogometom i sada svi smatraju da gledanje TV ma tome, izjava da mlijeko izaziva osteoporozu apsurdna je prijenosa utakmica podrazumijeva pijenje piva. A svaka boca jer bih se prema toj logici ja već davno trebao srušiti. Prema ima 130-150 kcal koje su potpuno nepotrebne. Posebno stratome, mediji se prilagođavaju i trenutnoj situaciji u zemlji koja stveni navijači popiju za večeru po 3-5 boca piva, a to je oko je nabijena negativnim emocijama. U tom kontekstu sve je hr- 1000 nepotrebnih kalorija. Kino predstava u novim dvoranavatsko loše, svi su korumpirani, sve je toksično i sve bi trebalo ma velikih šoping centara podrazumijeva kupovinu kukuruznih strpati u Remetinec. Dakle, netko podvalju- kokica. Gdje piše da se uz gledanje filma mora jesti? To smo importirali iz Amerike. Kao što je poznato, kokice su vrlo kalorične. Djeca koja dobiju novce od roditelja za doručak na kiosku kupe razne slatke pločice čije su reklame vidjeli na TV-u.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Izjava da mlijeko izaziva osteoporozu • Koji je optimalan broj obroka tijekom dana? apsurdna je jer bih se ja prema toj logici Jedino je važan doručak i on može biti obilan, ali sve drugo treba reducirati na minimum. Gledano kalorijski, za doručak već davno trebao srušiti do 300 kcal, za ručak 550 i za večeru 150. To bi bila poprilično drastična dijeta, tj. oko 1000 kcal. Svako sebi treba pri- već se sve taloži u salo. Jedan je istočni mislilac rekao - najlagoditi obroke i tu je Nutrifit dijeta vrlo elastična, jer dopušta bolja je večera koje nema! oscilacije prema preferencijama korisnika. • Još jedna dilema - smeđi ili bijeli šećer? • Svjedoci smo da se osobito žene vode trendovskim Ta dilema ne postoji, naime, to je jedan te isti šećer s istim kamršavljenjem, najčešće pred ljeto. Koliko je ovdje važna lorijama, samo jedan malo manje rafiniran, tj. sadrži malo više motivacija, je li potrebno biti psihološki jaka osoba, ili minerala. To je najbezočnija prijevara lakovjernih ljudi. jednostavno treba promijeniti filozofiju života? Slažem se da žene mršave trendovski ili možda preciznije - • Koje masnoće trebamo izbjegavati? sezonski. Od Božića do Uskrsa zagrde se jelom i pićem, a Generalno ih treba svesti na minimum, ali na prvom mjestu onda pribjegavaju drastičnom skidanju što opet nije dobro treba izbjegavati zasićene masti iz mesa. Kada se u prehrajer izaziva glad. Panika nastaje jer treba odjenuti bluzice i su- nu uvede maslinovo ulje, ono automatski potisne sve ostale knjice a sve se vidi. Žene su podložnije panici koja nastaje masnoće. prvenstveno nakon tuširanja i odijevanja, a zatim nakon prelistavanja ženskih časopisa gdje je sve nategnuto i zategnuto, • Ima li zaista istine u tvrdnji da je crno vino najzdravije našminkano i napirlitano. Moj savjet - ne mogu sve žene biti prirodno piće i koliko je važno biti umjeren? manekenke, ali mogu puno učiniti na sebi. Postoji kineska mudrost koja kaže da sve što je dobro treba umjereno uživati. Osobito to vrijedi za crno vino koje je zaista • Što mislite o mliječnim dijetama? najzdraviji napitak na planetu. Za zdravlje je potrebna samo Mršavjeti se može na različite načine (postoji oko 250 dijet- jedna čaša i ovdje ne vrijedi pravilo - što više to bolje. nih režima) i s različitim namirnicama pa između ostalog i s mlijekom. Naime, mlijeko je punovrijedna namirnica pa se uz • Kako stvoriti ili sačuvati dobar imunitet? Postoji li male dodatke relativno lako može uspostaviti “mliječna” dije- neka uspješna formula? ta. Najveći je problem svake osobe koja želi mršavjeti upra- Zdrava i balansirana prehrana te fizička aktivnost glavni su vo jelovnici jer budimo pošteni, malo tko zna odrediti kalo- preduvjeti dobrog imuniteta. rijsku vrijednost namirnica. Upravo zato, ja sam na DVD-u “Nutrifit” sastavio sto gotovih jelovnika (33 doručka, 33 ručka • Kako jesti zdravo i na poslu? Je li moguće izbjeći fast i 33 večere), koji bez obzira kako se međusobno spoje daju food? 1250 kcal. To je zgodno jer se ne mora razbijati glava s kalo- Tako da obrok pripremite sami kod kuće i nosite ga na posao. rijama. Nutrifit dijeta nagrađena je 2008. kao “kraljica dijeta” To je osobito zgodno za žene jer nose torbe a često i razne od strane čitateljstva Nacionala. Međutim, najvažnija je mo- vrećice za plac. tivacija. Tko čvrsto odluči za godinu dana može izgubiti 1015 kg. DVD se može nabaviti pozivom na tel. 01 66 88 611. • Pred nama su uskrsni blagdani i ugodna obiteljska atmosfera. Kako izbjeći prejedanje tijekom blagdana? • Vječita dvojba naših potrošača - margarin ili maslac? Relativno jednostavno - nigdje se nemojte najesti već sve Uvijek je bolji i zdraviji maslac jer u njemu nema trans masnih samo probajte. Kremaste kolače i masna jela izbjegnite, čukiselina, a što se tiče zasićenih masnih kiselina iz mliječne vajte se kolača od masnog (lisnatog) tijesta, nemojte piti gazimasti, ona je problem samo kod osjetljivih osoba koje slažu rana pića i naravno alkohol, koji je velik donator suvišnih kalomasne plakove u krvnim žilama. Trans masne kiseline koje rija. Spomenuli smo kalorijsku vrijednost piva koje prosječno sadrži margarin toksične su i sasvim sigurno negativno djelu- sadrži 4% alkohola, a što mislite koliko onda donose žestoka ju na zdravlje srca i krvnih žila. pića sa 40% alkohola, ili vino sa 15% alkohola? Čaša po čaša i evo 1000 kcal koje idu u salo. • Je li istina da čokolada i debljina nemaju nikakve veze? Čokolada je odličan izvor energije za jednokratnu primjenu, • Možete li dati nekoliko praktičnih savjeta? međutim, ako se svakodnevno uništi po jedna tabla to nika- Zdrava prehrana nije nikakva posebna filozofija, to je strpljiko nije dobro. Čokolada kao i vino - najbolje je jedan komad i vost i uporan rad. Poznati hrvatski stručnjak Mateljan studijedna čaša. rao je hranu i običaje obilazeći 80 zemalja u svijetu i napisao o tome vrijednu knjigu od 800 stranica. Ako napravite • Je li večera glavni neprijatelj naše linije? samo deset posto tog posla, napravili ste Jest, jer se nakon toga ide na spavanje, dakle nema utroška mnogo.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Važno je biti poseban i drugačiji! Besprijekoran sklad izvorne pasmine, autohtonoga mediteranskog i ekološki sačuvanog podneblja te stare profitom neopterećene tehnologije, rezultira dobivanjem proizvoda vrhunske kvalitete

prof. dr. sc. Boro Mioč

elješac je mnogima, pa i izvan granica Republike Hrvatske, poznat po vrhunskim vinima (plavcu malom, pošipu, dingaču i dr.), osebujnom reljefu, raznolikoj vegetaciji, očuvanom okolišu te brojnim plažama i besprijekorno čistom moru. U prošlosti je na ovim prostorima, osobito na nepristupačnim, vinogradarstvu i povrtlarstvu manje pogodnim terenima pasla stoka, a trudbenički život bez pomoći magarca bio je nezamisliv te je gotovo svako kućanstvo uzgajalo magarce. Postoje znanstveni dokazi (arheološki nalazi) da su se prvi stanovnici poluotoka (Iliri) uglavnom bavili stočarstvom. S vremenom je broj stoke bivao sve manji, a njihova važnost u životu lokalnog stanovništva sve slabija. Tako je danas, unatoč povoljnim uvjetima, dugoj stočarskoj tradiciji i mogućnosti plasmana proizvoda tijekom turističke sezone, stočarska proizvodnja gotovo zanemariva. Međutim, unatoč vrlo skromnom broju domaćih životinja koje obitavaju na području poluotoka Pelješca, ta je stočarska proizvodnja po mnogočemu jedinstvena, drugačija i preporučljiva kao gospo-

darski isplativ model proizvodnje mlije- darstvo pridonosi očuvanju kulturološka i mesa prvenstveno na našim otoci- ke i gastronomske baštine te starih nema i priobalju. lažiranih tehnologija uzgoja stoke i proizvodnje hrane. Općenito, najvažnije odJedinstveni po mnogočemu like izvornih pasmina su otpornost, priObiteljsko poljoprivredno gospodarstvo lagodljivost, skromnost i dugovječnost. Antunović, vlasnika Josipa Antunovi- Međutim, zbog manje proizvodne učinća, bavi se uzgojem magaraca, ovaca i kovitosti, izvorne i lokalne pasmine dekoza u Kuni na Pelješcu. Po čemu je to setljećima su potiskivane, prepuštajući gospodarstvo Antunović drukčije, jedin- mjesto uvezenim, usko selekcioniranim i stveno, prepoznatljivo? Filozofski je od- proizvodno isplativijim pasminama. Tako govor na ovo pitanje - svaki uzgajivač je su u svijetu, pa i u Hrvatskoj, brojne pajedinstven, osobit i samo je jedan takav. smine nestale a i danas su neke od njih Međutim, uistinu samo je jedan uzgaji- u skupini ugroženih. Stoga je svaki uzvač magaraca, ovaca i koza u Kuni na gajivač izvornih pasmina od osobite važotoku Pelješcu, u tipičnom vinogradar- nosti, jer ne samo da pridonosi očuvaskom, vinarskom i maslinarskom kraju. nju genotipa, nego se neposredno brine Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i o očuvanju određenog krajolika te bioAntunović jedinstveno je i po tome što raznolikosti. U Hrvatskoj je važnost ausvoju stočarsku proizvodnju temelji na tohtonih pasmina još istaknutija, jer one izvornim pasminama dubrovačkoj ovci uz sebe vežu uzgajivače zadržavajući ih - rudi, hrvatskoj šarenoj i hrvatskoj bije- najčešće na za život neatraktivnim poloj kozi te magarcima. U ovo recesijsko dručjima te na taj način one neizravno i napose za poljoprivredu teško vrijeme igraju i demografsku ulogu. Gospodargospodarstvo je uspjelo pronaći gospo- stvo obitelji Antunović trenutačno uzgadarski isplativ sustav uzgoja izvornih pa- ja oko 200 rasplodnih grla dubrovačke smina, koji je u suvremenoj tržišnoj po- ovce - rude, 70 rasplodnih koza te 50 ljoprivredi jedino dugoročno jamstvo op- magaraca. Ovce i koze koriste za proistanka i očuvanja izvorne pasmine, oso- zvodnju mesa, uglavnom janjećih i jarebito dubrovačke ovce - rude koja je na ćih trupova vrhunske kvalitete te mlijeka rubu opstojnosti. Na taj način gospo- koje prerađuju u sir i skutu, dok se ma-

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

garci koriste u turističke svrhe i za proizvodnju mlijeka. Životinje tijekom cijele godine borave na pašnjacima pasući mediteransku vegetaciju s brojnim vrstama ljekovitoga i aromatičnog bilja koji proizvodima (mesu, mlijeku, siru, skuti) daju specifičan okus i prepoznatljivu aromu. Besprijekoran sklad izvorne pasmine, autohtonoga mediteranskog i ekološki sačuvanog podneblja te stare profitom neopterećene tehnologije, rezultira dobivanjem proizvoda vrhunske kvalitete. Gospodarstvo godišnje proizvede oko 400 L magarećeg mlijeka čija je proizvodnja vrlo specifična budući da magarice daju mlijeko samo dok imaju mlado (pule). Stoga, prije mužnje pule treba odvojiti od majke (magarice). Uz to, specifičnost je ove proizvodnje vrlo mala količina mlijeka po jednoj mužnji i magarici te zahtjevna mužnja koju otežava nemirnost magarice ali i dva sisna otvora dva mlaza iz jedne sise.

Gospodarstvo Antunović jedinstveno je i po tome što svoju stočarsku proizvodnju temelji na izvornim pasminama dubrovačkoj ovci - rudi, hrvatskoj šarenoj i hrvatskoj bijeloj kozi te magarcima

Tradicionalna tehnologija

Gospodarstvo godišnje proizvede oko 5000 L ovčjeg mlijeka, oko 2400 L kozjeg mlijeka, 1500 kg janjetine, 600 kg jaretine te oko 400 kg kaštradine (sušeno ovčje i kozje meso). Mlijeko na obiteljskom gospodarstvu, primjenom tradicionalne tehnologije, prerađuju u sir i u skutu. Uglavnom proizvode Dubrovački sir, koji se pripravlja od mješavine kravljega, ovčjega i kozjeg mlijeka, a može biti u maslinovu ulju ili bez ulja. Specifičnost je ovoga gospodarstva i u tome što dobivene poljoprivredne proizvode na tržište plasira kroz vlastitu agroturističku ponudu te tako nema problema s plasmanom vlastitih proizvoda. Gospodarstvo tvrdi da je njihov najveći problem nabava kvalitetne hrane za hranidbu stoke tijekom zime, koju uglavnom dovoze iz Like te su im troškovi prijevoza vrlo visoki, što znatno otežava i poskupljuje njihovu proizvodnju. Uz to, veliki problem je i što nemaju veterinara - veterinarska ambulanta je prazna te ovim putem pozivaju javno doktore veterinarske medicine koji su zainteresirani za posao da se jave, a uz osigurano radno mjesto čeka ih i stan te primamljiv osobni dohodak.

Jedinstvena ljepota hrvatskoga juga Što je to tako neodoljivo privlačno u ovom teškom i zahtjevnom poslu cijele obitelji Antunović, doznali smo u razgovoru s našim ljubaznim domaćinom Josipom Antunovićem Razgovarala: Vera Volarić, dipl. ing.

vo je zaista pravi idilični seoski turizam u prelijepom kraju naše domovine, čemu zasigurno teže mnoga naša seoska gospodarstva. Od osobitog je značaja i činjenica da je i nadležno Ministarstvo poljoprivrede prilično blagonaklono prema ovakvom načinu gospodarenja i promicanja kulturne baštine i posebnosti, pogotovo kada je riječ o ruralnim područjima. Stočarstvo je tradicija obitelji Josipa Antunovića, jer su se stočarstvom i vinogradarstvom bavili i njegovi preci koji su tu ljubav uspjeli prenijeti i na Josipa. U ovom zahtjevnom poslu od velike su pomoći supruga Nevenka i sin Milo, a kći Ana na studiju je u Zagrebu, pa njezina pomoć zasigurno najviše nedostaje njenoj majci Neni. Nalazimo se u prekrasnoj konobi, jednako tako izvornoj kao i sve ove izvorne pasmine domaćih životinja koje Antunovići drže na gospodarstvu. Nije teško pretpostaviti da je i hrana koja se priprema jednako tako izvorna i posebna,

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko i Ja

Najvažnije odlike izvornih pasmina su otpornost, prilagodljivost, skromnost i dugovječnost za čiju je kvalitetu zaslužna gospođa Nena, koja samozatajno i učinkovito u ovoj konobi dominira, kako u lakoći posluživanja gostiju, tako i u spretnosti i znanju pripreme najfinijih jela, uz koja se i te kako uklapa odličan domaći kruh ispod peke. Posve slučajno, upravo danas, 7. travnja, kada se u svijetu obilježava Svjetski dan zdravlja, razgovaramo s vlasnikom obiteljskoga gospodarstva Antunović, najvećeg proizvođača magarećeg mlijeka u Hrvatskoj. S obzirom na odavno pozna- • Što vas je potaknulo baš na uzgoj magaraca, kojih za tu činjenicu kako mlijeko magarice, osim svoje hranjive vrijed- hrvatske uvjete imate ne baš mali broj? nosti ima i određena vrlo ljekovita svojstva, i naše prvo pitanje Nekada je svaka kuća na Pelješcu imala dva do tri magarca, mazge ili konje, jer je to bilo sve - i prijevozno sredstvo, i posvetit ćemo ovoj uvijek zanimljivoj temi. traktor, i auto! I onda su došla neka nova vremena u kojima • Kao iskusan proizvođač magarećeg mlijeka, smatrate ih nije bilo potrebno držati. “Ostali bi bili da nema nigdi mali da je ono zaista ljekovito? garca, da ga niko ne može vidit, da ne znaju dica kako izgleNe samo što je ljekovito nego je i zdravo i najzdravije, ali i da magarac”. Kako sam se opredijelio baviti seoskim turiznajsličnije majčinome mlijeku. To je mlijeko koje se dobiva mom, odlučio sam se u sklopu toga baviti i magarcima, da u malim količinama i nikako se ne smije kuhati jer gubi sva ih najprije zaštitim i “da se vidu tu di jesu i da tu postoje, jer svoja svojstva, nego se samo hladi i zamrzava i tako čuva tu i živu oduvik”. dulje vrijeme. • Pamtimo vremena kada je svako naše dalmatinsko • Potiče li država uzgoj izvornih pasmina životinja i radi mjesto imalo barem nekoliko magaraca, pa su se djeca li dovoljno na očuvanju ovog dijela kulturne baštine? vraćajući se s mora svojim kućama obvezno fotografiraDržava potiče uzgoj izvornih pasmina magaraca, ali i ostala s njima za uspomenu. Ima li još toga i što mislite, bi li lih izvornih pasmina domaćih životinja. Međutim, moram ista- to mogao biti dobar brend? knuti kako nismo zadovoljni da se potiče uzgoj svih maga- To bi svakako trebao postat naš brend. Kad turisti dođu na raca, bez obzira na njihov broj. Trebalo je napraviti nekoliko naš Jadran i vide naše magarce, nema onoga tko ne požefarmi u cijeloj Dalmaciji i o njima je trebalo voditi računa na li napraviti fotografiraju s njim, to je jedna lijepa uspomena. pravilan način. Treba poticati one ljude koji se time bave i koji Ako nam dođe grupa turista, obvezno dovedemo magarca hoće držati 20, 30 ili 50 magaraca, ali poticati nekoga tko ima sa samarom i onda se napravi krug po livadi kako bi se tusamo jednog magarca svakako je suludo poticanje. risti fotografirali. • Uzgajate samo izvorne hrvatske pasmine ovaca, koza i magaraca, što je danas rijetkost i po tome ste, čini se, jedinstveni u Hrvatskoj. Možete li reći po čemu su te pasmine specifične i zašto uzgajate baš njih? Moram istaknuti kako je velik uspjeh da baš ovdje na Pelješcu imamo magarce, zatim našu dubrovačku rudu, ali i našu šarenu domaću kozu. Sve ove nove hibridne pasmine sigurno ovdje ne bi “prošle”, prvenstveno jer su ovo specifični krajevi sa specifičnom klimom, ovdje nema izobilja paše, općenito su oskudni uvjeti i ovdje jedino “more proć” samo naša domaća izvorna pasmina. Sigurno je da su otpornije i nisu toliko zahtjevne kao ove druge koje tu nisu doma, ove su pasmine doma i to je to. Najbolje su se tu uklopile jer su doma.

• Ima li istine u pričama da je magarac tvrdoglava životinja? U tome je malo istine, jer magarac nije tvrdoglav, to je njemu samo “prikačeno”, a ako je i bio tvrdoglav, vjerujem da je imao dobrog razloga. Ovi današnji magarci uopće nisu tvrdoglavi, s njima se jednostavno radi i nitko ih ne maltretira. Nekada je bilo drukčije, nekada je magarac puno radio, slabo su ga hranili i još bili grubi s njim - i onda je bio tvrdoglav, što je po mom mišljenju prirodna reakcija. • U prošlosti je uz mlijeko magarice vezan mit o ljepoti Kleopatre, koja se u njemu svakodnevno kupala. Planirate li i vi nešto poduzeti u vezi s tim i ima li potražnje za magarećim mlijekom?

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

i u narodu nekakva moda, pa smatraju - ako se baviš stočarstvom onda si manje vrijedan, a osobito ovčarstvom. Ja surađujem i s Hrvatskima šumama i s vatrogascima, i siguran sam da bi nam trebalo upola manje vatrogasaca, a i upola bi manje bilo požara kad bi se ovdje, ali i diljem cijele Dalmacije držale ovce ili koze. Planiramo napraviti nešto slično, a što se tiče potražnje, mli- • Planirate li uskoro još više unaprijediti proizvodnju i jeko šaljemo diljem Lijepe naše, i to zaleđeno. Bude li potra- ponudu na svom gospodarstvu? žnja veća, to nam neće biti problem jer ćemo povećati broj Najprije planiramo izgraditi mini siranu. Već smo napravili magaraca. elaborat, ali sada čekamo neke bolje dane. Nadalje, planiramo povećati broj koza i krava, i to opet naše izvorne pasmi• Hoćete li uspjeti svu tu ljubav prema životinjama prene buše, od čijeg ću mlijeka praviti sir. nijeti na svoga sina? Mislim da hoću, jer se i danas već uključuje u sve poslove • Kakva jela pripremate u vašoj konobi i nudite li uglavna gospodarstvu, a nadam se da će u budućnosti još i više. nom tradicionalna jela? U našoj konobi pripremamo isključivo domaću izvornu dal• Je li ovo zanimanje pravilan izbor za mlade ljude i što matinsku hranu. Kako imamo ovce i koze, u ponudi su pebiste vi poručili mladima? čena janjetina na ražnju, pečena janjetina i kozetina s teletiTo je odlično zanimanje, samo što to ponajprije treba voljeti, nom i krumpirima ispod peke, zatim lešo janjetina, pršut i sir i tko to voli on će u tome i uspjeti. Ima kod nas ovdje još pro- i još mnogo domaćih proizvoda, a naravno tu je i domaće stora da bi se i više ljudi moglo ovime baviti, ali tako je došlo crno i bijelo vino i nekoliko naših likera.

Obilazeći Pelješac s njegove sjeverne i južne strane put nas je ne slučajno doveo do Poljoprivredne zadruge koja nam je predstavljena kao najstarija u Hrvatskoj. Smatramo važnim istaknuti da je ova zadruga ostala dosljedna svojoj zadaći i poslu zbog kojeg je točno prije 113 godina i osnovana. Cijelo vrijeme aktivno je radila u korist svojih zadrugara, koji su i vlasnici zadruge i koja je u nepovolj- prekrasnom i rijetko viđenom ambijenno vrijeme za zadrugarstvo opstala kao tu vinskog podruma, postajemo svjesni kreditno-štedna zadruga. Glavni posao prirodnog bogatstva koje samo treba zadruge je prerada grožđa zadrugara te prepoznati, puno toga naučiti i naravno dogovorno zajedničko formiranje cijene htjeti raditi, i to upravo onako kako nam otkupa grožđa, na temelju dogovorenog je cijelo vrijeme druženja s nama tvrdio plasmana i cijene vina na tržištu. naš po mnogo čemu osebujan domaZadivljeni Pelješcem s njegove sje- ćin Josip Antunović. verne i južne strane, ostajemo zadivljeNezaobilazno kulturno i vjersko okuni i moderno opremljenim i impresivnim pljalište nažalost malobrojnih stanovnivinskim podrumom Matuško u Poto- ka Kune i obvezna turistička destinacija mju. Kušajući nekoliko vrhunskih vina u je Franjevački samostan, kojega s puno

ljubavi vode fra Ivan Čutura i fra Matija Matošević. Crkvicu su podigli stanovnici Pelješca 1681. godine u čast Blažene Djevice Marije od Loreta. Danas Samostan posjeduje vrijednu i bogatu riznicu umjetnina slikara fra Ambroza Testena i fra Celestina Medovića, koju su nam s ponosom predstavili naši domaćini u Samostanu. Odlazimo put Zagreba, nerado se rastajući s našim domaćinom, otprije nam poznatim zaljubljenikom u svoj kraj i stočarstvo. Iako svjestan sve težine ovoga posla, ostaje principijelan u nakani ne samo da nastavi tradiciju svoje obitelji, već da pokaže i dokaže sebi i drugima da se i od stočarstva može živjeti, ako se poštuju sva pravila prirodnih predispozicija jednoga kraja i stručnog mišljenja koje je Josip Antunović uvijek poštovao i uvažavao.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

PROBIOTIK

LGG smanjuje rizik od respiratornih infekcija u djece Pokazala najveća klinička studija provedena na više od 1000 ispitanika

o sada najveća klinička studija o učinku probiotičke bakterije LGG (lat. Lactobacillus rhamnosus GG) na učestalost respiratornih infekcija u djece provedena je upravo u Hrvatskoj. Obuhvatila je velik broj ispitanika, njih 1023, i to u dva različita okruženja: na uzorku od 742 djece starije od godinu dana liječene u bolnici, što je ujedno i najveće kliničko istraživanje u svijetu na ovu temu, i na uzorku od 281 djeteta u dječjem vrtiću. Kliničko istraživanje učinkovitosti LGG-a trajalo je

b. Aktiv LGG jača prirodni imunitet

b. Aktiv LGG jedini je mliječni proizvod s LGGom u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe. Naš je najpopularniji funkcionalni jogurt, zahvaljujući upravo klinički dokazanom učinku LGG-a na jačanje prirodne otpornosti organizma i perjanica je domaće mliječne industrije posljednjih jedanaest godina. Zdravstvena tvrdnja b.Aktiva LGG “Jača prirodni imunitet” odobrena je od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH.

šest mjeseci u bolnici i tri mjeseca u vr- probiotika (placebo). tiću, a kako bi se osiguralo razdoblje s najvećom učestalošću respiratornih in- Učinkovita prevencija fekcija, provedeno je tijekom zimskih i Stoga se LGG preporučuje u točno određenim kliničkim indikacijama kao valjana proljetnih mjeseci. preventivna mjera kod smanjenja rizika Manji rizik od respiratornih infekcija od infekcija gornjih dišnih putova (prehlaKliničkom studijom utvrđeno je kako de i upale ždrijela) djece u kolektivu i djesu djeca koja su tijekom kliničke stu- ce na pedijatrijskim odjelima, navodi se u dije primala LGG znatno rjeđe obolije- zaključku kliničke studije. vala od infekcija gornjih dišnih putova, u usporedbi s djecom koja su uzima- “Dobra” bakterija la fermentirani mliječni pripravak bez LGG je probiotička bakterija koja dokazano jača otpornost organizma, a što potvrđuju rezultati više od 500 kliničkih LGG je probiotička bakterija čija je učinkovitost istraživanja provedenih u svijetu. I ovim ispitivana u brojnim kliničkim studijama, a najnoviji je istraživanjem, provedenim u Hrvatskoj, rezultati pokazuju da u točno određenim kliničkim potvrđena važnost LGG-a, a otvorene indikacijama ima i preventivni učinak na razvoj respiratornih su i nove mogućnosti njegove kliničke infekcija u djece - kaže dr. sc. Iva Hojsak, dr. med. primjene.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

ZANIMLJIVOSTI

Milna Tudor Kalit, dipl. ing.

oslikavale su se ručno, posebnim bojama. Od 1960. staklene boce zamijenjene su kartonskom ambalažom, a poslije se uvode i plastične boce. Upravo su ručno oslikane staklene boce i one s “ugraviranim etiketama” danas kod kolekcionara na najvišoj cijeni. Na aukcijama cijena jedne takve boce kreće se od 75 do čak 180 američkih dolara. Zanimljivo je da se na staklenim bocama i onda nalazila poruka o važnosti mlijeka u svakodnevnoj prehrani, pa je tako Kod nekih ljudi odavno zaboravljene znalo pisati - mlijeko vam donosi zdrav- ster, pušta se niz strmi brijeg (Cooper’s staklene boce za mlijeko nisu pale u za- lje, pijte mlijeko - ojačajte svoje zdravlje, Hill), a natjecatelji se doslovce naglavborav. Njima one predstavljaju nostal- za zdrave zube i kosti, za snagu i vital- ce bacaju i kotrljaju za njim. Brzina koju gičan simbol prošlog vremena, mnogi nost, za miran san, za lijepu kožu. sir dostiže penje se čak i do 112 km/h. kažu ljepšeg vremena prije današnjeg Pobjednik koji se prvi dokotrlja do liniposve moderniziranog. Da, postoje ljuje cilja osvaja sir. Gloucester je tvrdi sir di koji sakupljaju staklene boce u koje koji se proizvodi u obliku većeg koluta. se mlijeko punilo prije više od sto goTijekom Drugoga svjetskog rata, zbog dina. U Velikoj Britaniji postoji Nacionalracionalizacije troškova, umjesto sira no društvo sakupljača boca za mlijeko kotrljala se njegova replika izrađena od koje kao neprofitna organizacija izdaje Svake godine, na proljetni državni pra- drveta, a unutar nje nalazio se mali koi mjesečne kratke novine Mliječni put, s znik u mjestu Gloucesteru u Engleskoj mad sira. informacijama o zanimljivim povijesnim tradicionalno se održava utrka za siZbog strmine brijega i velikih brzina podacima o bocama za mlijeko, eduka- rom. Utrka je već 200 godina tradici- koje natjecatelji postižu prilikom kotrljativnim člancima, kolekcijama i kolekcio- onalni događaj a popularnost mu sva- nja za sirom, utrka nerijetko završi oznarima mliječnih boca. ke godine raste, ne samo kod lokal- ljeđivanjem, poput uganutih gležnjeva, Prije 1930. godine boce za mlijeko nog stanovništva već i diljem svijeta, slomljenih kostiju i potresima mozga. bile su staklene, okrugle, nakon 1940. o čemu se može čuti i čitati u mediji- Često se utrka ukratko opisuje: “Stotipoprimile su četverokutni oblik. Do ma. Oni manje željni adrenalina dola- njak mladića natjerava kolut sira, kotrlja1930. godine ime mljekare i naziv proi- ze kako bi taj neobičan sport doživjeli jući se i bacajući niz 180 metara dug brizvoda utiskivani su posebnim kalupima uživo i jednostavno navijali. Kolut sira jeg na čijem ih dnu sakupljaju bolničari i u staklo. Nakon 1930. staklene boce koji nosi isti naziv kao i mjesto, Glouce- odvoze u bolnicu.”

Kolekcionari boca mlijeka

Čudan sport - utrka za kotrljajućim sirom

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Mliječni dan u zagrebačkom Centru mladih Ribnjak Učenici Upravne i birotehničke škole iz Zagreba već četvrtu godinu zalažu se za otvaranje srednjoškolskih kuhinja sa zdravstveno standardziranim jelovnikom

Margareta Zouhar Zec

liječni dan Upravne i birotehničke škole, u suradnji s Hrvatskom mljekarskom udrugom, održan je ove godine 30. ožujka, i to po četvrti put, u parku Ribnjaku, u prostorijama Centra mladih Ribnjak u Zagrebu. I ove je godine generalni sponzor događanja bio Dukat, a svoju potporu dali su i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo obrazovanja, kulture i športa, te Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba. Cilj je bio jedan školski dan pretvoriti u Mliječni dan, kada će učenici konzumacijom mliječnog obroka upozoriti na potrebu uvođenja pravilne i zdrave prehrane u srednje škole.

Učenici su odabrali baš mlijeko, jer su zdravstvena istraživanja pokazala pozitivnu ulogu mlijeka u promociji zdravlja i prevenciji različitih bolesti. Treba jesti različito, ali treba jesti zdravo. A mlijeko i mliječni proizvodi su zdravi. Preventivno i terapeutsko djelovanje mlijeka potvrđeno je kod kostiju, zubi, krvožilnog sustava ljudskog organizma, pretilosti, dijabetesa tipa 2 i tumora.

ovu godinu nisu htjeli propustiti organizirati Mliječni dan. Na učeničke ljubazne molbe, profesorica Đurđica Vukmirović krenula je u organizaciju Mliječnog dana. No, Dijana Halilović, učenica 2. c razreda izrekla je još jednu zanimljivu ideju, koja je odmah prihvaćena: “Zašto ne bismo na Mliječni dan napravili milenijsku fotografiju?”. A profesorica Vukmirović nije imala srca odbiti. Zbog toga je angažiran Šime StriDoživljaj za pamćenje koman, upravo stručnjak za milenijske Unatoč popularizaciji mlijeka kao zdra- fotografije, i na Mliječni dan fotografija ve hrane, još uvijek kod nekih postoji je u parku Ribnjaku i snimljena. U oblimnogo nedoumica u vezi s mlijekom, ku kruške, jabuke i boce mlijeka, te u što je uzrokom nedovoljne konzumaci- trokut koji simbolizira piramidu zdrave je mliječnih proizvoda, posebno među hrane kreativno se smjestilo 580 učedjecom u razvoju. Zato je pohvalno da nika, profesorice i profesori također, i učenici Upravne i birotehničke škole ni na jednoj od livada parka Ribnjaka, za

Mlijeko i Ja

je vrlo malo tema posvećeno mladilijepoga sunčanog ma i edukativnim sadržajima koji zanidana fotograf Strikoman je manju i mlade i osobe s invaliditetom, iz dizalice visoke 30 metara tako sni- osobe starije životne dobi s temama mio 230. milenijsku fotografiju koja nosi koje su zanimljive za njihovo područje ime Mliječni dan. Milenijska fotografija i za njihov interes. Mislim da je ovakva je ipak doživljaj za pamćenje. tematika vrlo dobra, jer je vrlo važan čimbenik u promicanju zdrave prehraProfesorica motivator ne, a i uopće u uklanjanju stereotipa U zatvorenom prostoru Centra mla- kojima mladi ljudi teže u usvajanjima dih Ribnjak učenice su pripremile igro- površnih standarda”, rekla je Višnja kaz čija se poanta kratko može opisa- Ljubičić te dodala: “Ja sam prošle goti kao - nemoj stalno jesti i sjediti pred dine rekla da su upravo ove generaTV-om jer ćeš postati debela, a onda će cije koje se ovako educira o prehrani te dečko ostaviti i jesti ćeš još i više. A - ambasadori prehrane”. onda moraš liječniku. Bolje je jesti manje, piti mlijeko, kretati se, dakle živjeti TV prilog je neistinit zdravo! Skupina učenica napisala je i Sudionici okruglog stola u razgovoru pjesmu u čast mlijeka, koju su i otpje- su komentirali prilog koji je emitiran u vale, a navodimo samo njezine dvije ki- središnjem Dnevniku Hrvatske televizitice: “Ono što je fino, ono što je zdravo, je 27. ožujka, u kojem je rečeno da mlivolimo svi, pijemo svi, to je mlijeko pra- jeko nije zdravo, kalcij nije relevantna vo! Daje nam kalcij, kosti su jake, baš za tvar, a da hrvatski poljoprivrednici mlinas prave upravnjačke đake!” ječne krave tretiraju hormonima rasta. Po završetku igrokaza započeo je Igor Rešetar, farmer - proizvođač mlijeokrugli stol na temu “Prehrambene ka iz okolice Čakovca, inače predsjednavike mladih i problemi pravilne pre- nik Hrvatskog saveza udruga proizvohrane u srednjim školama”, na kojem đača mlijeka, istaknuo je kako je prilog je sudjelovalo petnaestak predstavni- dotične novinarke potpuno neistinit, jer ka državnih i gradskih institucija, pro- se hormoni rasta ne koriste u hranidbi fesori iz Upravne i birotehničke škole, mliječnih krava, kako u Europskoj unite znanstvenici i stručnjaci koji se bave ji tako niti u Hrvatskoj. “Mlijeko svakoistraživanjima mlijeka. ga pojedinoga hrvatskog proizvođača Tako je Višnja Ljubičić iz Ureda za pod stalnom je kontrolom državnog ljudska prava Vlade RH izrazila veliko mljekarskog laboratorija u Križevcima, zadovoljstvo što je prof. Đurđica Vu- zdravlje mliječnih krava pod stalnom kmirović veliki motivator u svojoj ško- je kontrolom veterinarskih službi, tako li, ne samo po tematici pravilne pre- da se ne može dogoditi da mlijeko koje hrane i mliječnog dana, već i u vezi s nije zdravo za prehranu uopće ide u otmnogim temama na kojima su zajed- kup, a kamoli u prodaju”, istaknuo je no radili. “Mislim da su vaše generaci- Rešetar. je vrlo sretne jer imaju takvu mentoricu Svoje negodovanje u vezi sa spomekoja je s mnogo entuzijazma zaintere- nutim novinarskim prilogom izrazila je sirana za razna područja ljudskih pra- i prof. dr. Ljubica Tratnik, koja na Preva. Ova poruka s milenijskom fotogra- hrambeno-biotehnološkom fakultetu fijom, vidim da je izazvala i pozornost predaje kolegij Kemija i tehnologija mlimedija što je vrlo dobro. Upravo sre- jeka i mliječnih proizvoda, istaknuvši da dinom mjeseca ožujka na razini Vlade je u tom prilogu rečeno kako “mlijeko održali smo razgovor sa čelnicima ra- potiče osteoporozu, jer da mlijeko stvadiotelevizije, baš vezano za program- ra kiselinu”. Dr. Tratnik je pojasnila: “Mliski sadržaj radiotelevizije o temama jeko stvara kiselinu jer je razgradnjom ljudskih prava. Mi smo prigovarali da laktoze krajnji produkt mliječna kiselina,

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko svakoga pojedinoga hrvatskog proizvođača pod stalnom je kontrolom državnoga mljekarskog laboratorija u Križevcima, zdravlje mliječnih krava pod stalnom je kontrolom veterinarskih službi, tako da se ne može dogoditi da mlijeko koje nije zdravo za prehranu uopće ide u otkup, a kamoli u prodaju”, istaknuo je Rešetar što je odavno poznato, ali u probavnom sustavu. Pa gdje ta kiselina može doći do kostiju da bi štetila kostima?”, zapitala se dr. Tratnik te dalje pojasnila: “Kiselina otapa kalcij, i onaj koji nije u topivom stanju da ga tijelo lakše apsorbira. Zato je taj prilog totalna glupost i nevjerojatno je da je takav prilog pun neistina mogao dobiti mjesto u TV Dnevniku”, zaključila je prof. dr. Tratnik. U tijeku je izrada normativa za školske obroke

Dr. Sanja Predavec, načelnica Odjela za izvanbolničku zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, o važnosti školskog Dana mlijeka kaže: “Drago mi je da su učenici srednje Upravne i birotehničke prepoznali važnost, kako mlijeka i mliječnih proizvoda, tako i pravilne prehrane koja je veoma važna za njihov rast i razvoj. Mlijeko i mliječni proizvodi sadrže važne sastojke, primarno kalcij, važan za rast i razvoj organizma, za metabolizam, za funkciju mozga i pamćenja do cjelokupnog razvoja, od najmanje do najstarije dobi. Drago mi je da su svi sudionici apostrofirali i akceptirali da promiču važnost mlijeka i mliječnih proizvoda. Mlijeko i mliječni proizvodi toga dana bili su dostupni svim

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko i Ja

Evo što nam je na temu o mlijeku i mliječnim proizvodima rekla prof. dr. sc. Ljubica Tratnik, sveučilišna profesorica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja se svake godine rado odaziva i aktivna je sudionica okruglog stola povodom Mliječnog dana u Zagrebu.

Ono što je fino, ono što je zdravo, volimo svi, pijemo svi, to je mlijeko pravo! Daje nam kalcij, kosti su jake, baš za nas prave upravnjačke đake!

ko oni moraju ostati, apel je pojedinim proizvođačima čiji se proizvodi prodaju u automatima, treba razmisliti koje su to namirnice koje u automatima moraju stajati - uključujući mlijeko, jogurte, integralno pecivo ili sendvič, voće, voda, nezaslađena i negazirana pića. Prema mojim spoznajama, automata u većini učenicima Upravne i birotehničke ško- škola više nema, jer je prije dvije gole, a nadajmo se da će poruku o važ- dine dana uputa da se maknu što se nosti pravilne prehrane uspjeti prenijeti osnovnih škola tiče”, zaključila je dr. i svojim ukućanima i da će nastaviti do- Predavec. bru naviku konzumacije mliječnih proizvoda, dok ne zaživi obrok u školama. Raste pretilost u Hrvatskoj Mogu reći da sukladno Akcijskom pla- Dr. Ana Puljak i dr. Marija Škes iz Zanu za prevenciju i smanjenje tjelesne voda za javno zdravstvo “Andrija Štamtežine, koji je usvojen prošle godine par” prisustvovale su okruglom stolu, a potkraj srpnja, na razini Vlade RH, da- o važnosti Mliječnog dana dr. Ana Punas je u tijeku izrada standarda i nor- ljak kaže: “Korisna je ova inicijativa u mativa obroka u školama i izrada pre- svakom slučaju, iako je pojedinačna. hrambenih smjernica. Naš je cilj nakon Trebalo bi napraviti nešto sustavno na izrade implementirati isto i u školama”, gradskoj ili na nacionalnoj razini, a to je ističe dr. Predavec. ono gdje mi sada krećemo. Sada nam Na pitanje hoće li u tom planu škol- je trenutno aktualan Akcijski plan na ske prehrane mlijeko biti zastuplje- razini Hrvatske, dakle prevencija preno svaki dan, dr. Predavec odgovara: komjerne tjelesne težine i unapređenje “Nutricionisti će izraditi jelovnike. Narav- tjelesne aktivnosti. Akciju smo ciljano no da mlijeko i mliječni proizvodi mo- usmjerili na populaciju djece u osnovnoj raju biti zastupljeni, ali ne smiju biti za- školi - na prva četiri razreda, jer su vrtići obiđeni niti voće, povrće i žitarice. Po- dosta dobro odradili pravilnu prehranu, stoji točna razrada obroka, kaloričnost i na radno aktivnu populaciju, da se i u i energetska vrijednost za svaki dan, radnim ustanovama omogući pravilna koja će biti sadržana u prehrani. Jedna prehrana. Taj akcijski plan trebao bi traod aktivnosti akcijskog plana koji sam jati tri godine, s tim da je prve godine u navela i koji je usvojen svakako je i izra- planu medijska kampanja, a druge dvida kriterija i sadržaja automata u od- je trebale bi biti intervencijske, da malo gojno-obrazovnim ustanovama. Ukoli- uđemo u škole, u suradnju sa svim rele-

• Što je to što mlijeko čini zdravim? Svi smo odrasli na mlijeku, jer je mlijeko jedina prirodna tekućina koja sadrži sve hranjive i zaštitne tvari neophodno potrebne našem organizmu. To su u prvom redu proteini i mineralne tvari. Sa 1 L mlijeka možemo zadovoljiti oko 80 posto dnevne potrebe organizma za proteinima životinjskog podrijetla, a 100 posto potrebu za kalcijem i fosforom. Omjer je tih minerala u mlijeku identičan kao u kosturu ljudskog organizma. Tu je naravno i mliječni šećer - laktoza - koja uz vitamin D olakšava apsorpciju kalcija. Laktoza uglavnom potiče rad crijeva i probavu hranjivih tvari, jer uspostavlja blago kiselu reakciju u crijevima pa ujedno sprječava rast štetnih i patogenih bakterija, a stimulira rast korisnih. Mliječna je mast najveći izvor energije, lako je probavljiva zbog većeg udjela kratko lančanih masnih kiselina, dok je udjel kolesterola mali (baš kao i u majčinu mlijeku). Stoga kravlje mlijeko definitivno nije uzročnik ateroskleroze, a minerali, vitamini te imunoaktivne tvari mlijeka štite naš organizam od mnogih bolesti. Dakle, svi sastojci mlijeka igraju važnu ulogu u našoj prehrani. • Kakva je razlika između svježega i trajnog mlijeka, koje je od njih kvalitetnije za zdravlje ? Najbolje je dakako svježe pomuzeno mlijeko, ali većini od nas dostupno je samo svježe pasterizirano ili sterilizirano trajno mlijeko. Razlika je jedino u postupku toplinske obrade mlijeka. Svrha pasterizacije koja se provodi na 72 °C/15-20 sekundu uništenje je svih patogenih bakterija i što većeg broja

Mlijeko i Ja

svježeg mlijeka. Ti se proizvodi preporučuju i osobama koje ne podnose laktozu zbog nedostatka enzima laktaze, a kulture bakterija mliječne kiseline posjeduju ga te imaju ulogu prethodne probave. Te osobe mogu konzumirati također zrele tvrde sireve koji više nemaju laktoze, a sadrže puno proteina i neophodno poostale mikroflore mlijeka, a svrha sterili- trebnih esencijalnih aminokiselina. zacije na 140 °C koja traje samo nekoliko sekundi uništenje je svih živih mikroorga- • Koliko su kalcijem bogati sir i jonizama i njihovih spora. Zbog toga je to gurt, oni koje proizvode naše mljemlijeko trajno nekoliko mjeseci, odnosno karske industrije i koje kupujemo u sve dok se ne otvori hermetički zatvore- trgovinama? na, višeslojna ambalaža koja mlijeko šti- Jogurt sadrži toliko kalcija koliko i mlijeko, ti od moguće ponovne kontaminacije. ali je u potpuno topljivom stanju i lakše Oba procesa toplinske obrade mlijeka se iskoristi u organizmu. Kod svježih sivrlo kratko traju pri čemu se očuva nje- reva taj otopljeni kalcij iz proteina odlazi u gova hranjiva vrijednost, a gubi se samo sirutku pa je kisela sirutka bogata kalcinešto vitamina. Danas je i svježe paste- jem. Međutim, kod zrelih slatkih sireva on rizirano mlijeko puno trajnije nego što je ostaje u proteinima, stoga što su sirevi bilo prije, jer je i sirovo mlijeko naših far- tvrđi sadrže i više kalcija. Zbog toga već mi ili individualnih proizvođača puno bo- 10 dag tvrđeg sira može osigurati dnevlje mikrobiološke kvalitete, zbog stalne ne potrebe organizma za tim važnim miedukacije i boljih sanitarnih i higijenskih neralom koji ima višestruku ulogu, a preuvjeta. Treba istaknuti da se u mlijeko ni- venira i osteoporozu. kada ne dodaju konzervansi, kao što misle mnogi potrošači. Moram još ipak do- • Kakvi su po kvaliteti jogurti s pridati da je industrijski proizvedeno mlije- mjesama voća. Sadrže li i oni kalcij, ko potpuno sigurna hrana i ne treba ga ili su samo slatki desert? prokuhavati. Jogurt s voćem iste je osnovne kvalitete kao i obični jogurt, ali je obogaćen do• Koliko je mlijeko važno u prehradatkom voća i šećera pa je zbog toga i ni osnovnoškolske djece i adolescehranjiviji obrok. nata? Mlijeko je važno u svakoj dobi života, ali • Smatrate li da bi u škole umjesto posebno za mlađu populaciju koja bi ga automata s gaziranim sokovima tretrebala piti svakodnevno uz doručak, ali balo uvesti automate s mlijekom? i uz večeru, jer sadrži melatonin koji osi- Svakodnevna ponuda mlijeka umjesto gurava miran i dulji san. Govorile su to i soka bila bi svakako bolja varijanta. Minaše bake, iz iskustva, ali nisu znale za- slim da bi industrija trebala u sve škole što. postaviti vitrine s mlijekom i mliječnim proizvodima u manjim pakiranjima, jer • Koliko bi mlade osobe trebale bi to bilo puno sigurnije i jednostavnije. dnevno konzumirati mlijeka, a koliMožda bi tada konzumacija nekog mliko osobe koje su ušle u treću životječnog proizvoda postala svakodnevnu dob? na navika mladih kojima su oni i najpoNema tu nekih pravila, ali se za mlađu trebniji. Nažalost neka su djeca alergična populaciju preporuča bar pola litre mlije- na proteine kravljeg mlijeka pa se njima ka dnevno, dok bi u kasnijoj dobi bilo bo- preporuča lakše probavljivo kozje mlijelje konzumirati fermentirane mliječne na- ko koje ima i jače izražene imunološke pitke jer su lakše probavljivi od izvornoga osobine.

MLJEKARSKA REVIJA

Automata u većini škola više nema, jer je prije dvije godine dana uputa da se maknu, barem što se osnovnih škola tiče", zaključila je dr. Predavec vantnim institucijama. Paralelno se odvijaju i Gradski i Nacionalni plan”, zaključuje dr. Puljak. Dr. Marija Škes kaže kako postoje podaci o postotku pretile djece - 1213% u osnovnoj školi, a više od 60 posto ima prekomjernu tjelesnu težinu. “Treba istaknuti kako je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo i branitelje i Udrugom za prevenciju prekomjerne težine koju vodi gospođa Sonja Njunjić, krenula kampanja “Javnozdravstvene navike promijeni, zdravlje pokreni”, a zapravo je riječ i o usvajanju zdravih životnih stilova i što se tiče primjene pravilne prehrane i što se tiče redovite tjelesne aktivnosti, koja će pomoći u reguliranju. A sve to u skladu s izradom zagrebačkog Akcijskog plana”, zaključuje dr. Škes. Svi su se složili u želji da se Mliječni dan održi i sljedeće godine. Dobro je da je potaknuto razmišljanje o prehrani te da su učenici Upravne i birotehničke škole aktivno djelovali kako bi poboljšali kvalitetu svoje prehrane tijekom boravka u školi na barem jedan dan. S obzirom na mladenačku energiju, upornost i entuzijazam, nema sumnje da će taj dan biti jedan od onih kojima će mijenjati svijet oko sebe na bolje. Prema uzoru na zagrebačku srednju školu, Mliječni dan održava se i u Karlovačkoj gimnaziji koja je 30. ožujka obilježavala 240 godina postojanja.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

SVA LJEPOTA STARIH OBIČAJA

Uskrs uz pisanice Jaja predstavljaju pradavni simbol života koji se u njima krije, proljećem budi i iz njih rađa, a pojava toga novog života vezana je uz toplinu, majčinsku ljubav i strpljivost

Mr. sc. Slavko Kirin

ršćanima širom svijeta i sviju sljedbi Uskrs je najvažniji i najveći blagdan. Slave ga kao spomen na Isusovo uskrsnuće. Kršćani vjeruju i ispovijedaju da je Isus sin Božji, raspet, umro i pokopan, uskrsnuo i nastavio živjeti u svojoj božanskoj proslavi, obećavši svima koji

S vjerničkog stajališta jaja predstavljaju znak Isusova uskrsnuća i njegov izlazak iz okova smrti, a time i naše pobjede nad zloćom grijeha i početak novog života

vjeruju u njega da će doživjeti vlastito uskrsnuće nakon ovozemaljskog života. Ova vjerska istina, koja govori o pobjedi života nad smrću, temelj je kršćanske vjere. Bez te vjere nema kršćanstva. Najveći navjestitelj kršćanstva i apostol naroda sv. Pavao u svojoj poslanici Korinćanima (15,14-17) kaže da “ako mrtvi ne uskršavaju, ni Krist nije uskrsnuo. A ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je vjera vaša”. Isusovo uskrsnuće zbilo se prvog dana u tjednu, tj. nakon židovskog Dana Gospodnjega - subote. Otada kršćanske zajednice taj prvi dan u tjednu - nedjelju slave kao Dan Gospodnji. Drugim riječima, svaka je nedjelja zapravo spomendan uskrsnuća Isusova, odnosno “mali” Uskrs.

Sam blagdan Uskrsa pun je prigodnog simbolizma i običaja, od kojih je neke kršćanstvo prihvatilo i iz poganskih vremena. Uglavnom, sve je vezano uz ciklične promjene koje su u proljeće najintenzivnije, odnosno kada nakon duge zime, opće obamrlosti i prividne smrti nastupa buđenje i novi proplamsaj svega živog u prirodi. Stoga se blagdan Uskrsa, odnosno Uskrsna nedjelja, uvijek slavi u proljeće, točnije u prvu nedjelju nakon proljetnog uštapa, tj. punog mjeseca nakon 21. ožujka, odnosno između 21. ožujka i 25. travnja. Naime, i svi događaji Isusove muke, raspeća i uskrsnuća odvijali su se u okvirima stare židovske Pashe, koja se slavi 14. dana mjeseca nisana, što od-

Mlijeko i Ja

govara našem ožujku - travnju. Za razliku od gregorijanskog kalendara, pravoslavni i drugi istočni kršćani slave Uskrs prema starom Julijanskom kalendaru, prema kojem prvi dan proljeća (tj. 21. ožujka) pada 13 dana kasnije. Otuda i različito određivanje proljetnog uštapa, odnosno blagdana Uskrsa. Lijepi stari običaji

Kao i u mnogim drugim zemljama, i naši su krajevi uz ovaj blagdan razvili svoje posebne običaje koji su postali dio naše tradicijske baštine i kulture. Jedan od najčešćih i najraširenijih je bojenje i oslikavanje jaja, odnosno izrada pisanica. Sam naziv pisanica, kako ih nazivaju u sjeverozapadnoj i središnjoj Hrvatskoj, potječe od staroslavenske riječi pisati, koja znači i slikati. Otuda se može pisanice nazvati i oslikanim jajima. U Lici, Slavoniji, Baranji i Bosni pisanice se nazivaju šarena ili šarana jaja, a u istočnoj Slavoniji još i svilopis. U Dubrovačkom primorju, na otocima i u Konavlima nazivaju ih pengana ili napengana jaja ili maste. Postoje još i drugi lokalni nazivi, kao što su npr. varzilana jaja (Banovina, Slavonija), broće ili broćke, koji potječu od naziva za samu boju. Jaja inače predstavljaju pradavni simbol života koji se u njima krije, proljećem budi i iz njih rađa. Pojava toga novog života vezana je uz toplinu i majčinsku ljubav i strpljivost. Stoga su jaja simbol ljubavi i predanog žrtvovanja. S vjerničkog pak stajališta ona predstavljaju znak Isusova uskrsnuća i njegov izlazak iz okova smrti, a time i naše pobjede nad zloćom grijeha i početak novog života. Najčešće se boje kuhana ili ispuhana kokošja jaja, no i jaja druge peradi,

MLJEKARSKA REVIJA

U h r va t s k tradic oj ij s koj izradb i pisan s va k a boja im ica simbo a svoj lično z e n a a prip ravljal čenje, a prirod nih ma se od terijal različite pop u t a lj šarene krpice hrasto uske luka, ve kor e (“štampe”). Njihovi se i p ep e , čađ i la spojevi i pisanica po sre-

npr. gusja i patkina. Kuriozitet su nojeva jaja, a u posljednje vrijeme izrađuju se velika jaja od plastičnih masa. Oblici jaja izrađuju se i od drugih materijala kao što su drvo, metal, porculan i ukrašavaju se različitim likovnim tehnikama, a predstavljaju mala umjetnička remek-djela. Tako su postala poznata čuvena Fabergeova jaja, odnosno 57 uskrsnih pisanica koje je za ruske carske obitelji Aleksandra III. i Nikolaja II. izradio zlatar Carl Faberge. Najskupljom pak pisanicom smatra se pisanica ruskog cara Aleksandra II. Dugačka je 30 cm i izrađena od masivnog zlata, oslikana sa sedam postaja Križnog puta i urešena rubinom i dijamantima. Kao posebno umijeće spominje se potkivanje jaja, kojim se potvrđivalo majstorstvo obrtnika. Tradicija ukrašavanja uskrsnih jaja rasprostranjena je diljem svijeta. Najljepšima se smatraju pisanice iz istočnoeuropskih zemalja, točnije Ukrajine i Bjelorusije. Sačuvajmo običaje

Prepoznatljivost pisanica zasniva se na izboru boje, tehnici oslikavanja i motivima šaranja. U hrvatskoj tradicijskoj izradbi pisanica svaka boja ima svoje simbolično značenje, a pripravljala se od prirodnih materijala. Tako se crvena boja dobiva od ljuske luka, smeđa od hrastove kore, a crna od čađi i pepela. Jaja se najčešća oslikavaju ili šaraju crtanjem ornamenata voskom ili svijećom, a zatim uranjaju u boju. Na taj način dijelovi koji su bili prekriveni voskom ostaju neobojenima u osnovnoj boji jajeta. Drugi rašireniji način je crtanje ornamenata i motiva grebanjem oštrim predmetom po površini već obojenog jajeta. U Podravini (Podravske Sesvete) pisanice se izrađuju i iz ispuhanih jaja. Na praznu lupinu razmućenim brašnom lijepe se

dini pokrivaju cik-cak nalijepljenom srčikom “setinca” (močvarne biljke sitine), kojim se spiralno pokrivaju i njezini vrhovi. Motivi i ornamenti na pisanicama su raznoliki i ovise o umijeću i inspiraciji izrađivača. Najčešće su to razni geometrijski ornamenti, likovi cvijeća i biljaka, kršćanski vjerski simboli, no znadu se naći i prigodni natpisi, poruke i čestitke. Uz uskrsne pisanice vezani su i mnogi običaji. Tako je u starom Zagrebu i njegovoj okolici bilo uobičajeno tucanje jajima i gađanje jaja novcem. No, najčešće su se pisanice darivale. U Podravini na Bijelu ili prvu nedjelju po Uskrsu, koju još i danas narod zove Matkina nedjelja, pisanicama se matkalo. Matkanje je zapravo običaj razmjene pisanica i lijepo izvezenih (našitih) ili šlinganih rupčića između djevojke i mladića, ili između dviju djevojaka uz prigodnu recitaciju. Odabir partnera, odnosno partnerice za matkanje bio je znak velike naklonosti i prijateljstva, kod djevojaka i posestrinstva, a između djevojke i mladića i obostrane simpatije, po čemu se moglo nazrijeti i buduće vjenčanje. Premda se tradicija sve više povlači i ustupa mjesto modernom načinu života, bojenje jaja zadržalo se i dalje kao uskrsni običaj. No, sukladno vremenu, uskrsne pisanice danas su najčešće jednobojne, obojene umjetnom bojom, bez ornamenata ili s kupljenim samoljepivim naljepnicama s uskrsnim motivima. Koliko god nam je danas sve to jednostavnije i brže, ostaje pitanje koliko i što nam danas ta pisanica znači i koje nam osjećaje može pobuditi i probuditi prilikom uskrsnih blagdana.

Mlijeko i Ja

Milna Tudor Kalit, dipl. ing.

ZANIMLJIVOSTI

Zar mlijeko ne nastaje u boci? Studija izrađena na Sveučilištu Kingston u Londonu pokazala je da bi u sustav osnovnog školovanja trebalo uvesti praktičnu nastavu poput posjeta farmama, jer danas neka djeca nemaju predodžbu i znanje o tome kako nastaje i otkuda dolazi hrana koju jedu. Tako je jedna od vrlo zabrinjavajućih izjava djece bila ona da mlijeko nastaje u boci (kravu nitko nije spomenuo, a kamoli kozu ili ovcu!). O ozbiljnosti manjka sustava školovanja govori i činjenica da situacija nije bolja čak ni u ruralnim krajevima.

Intervjuiranje farmera, roditelja i nastavnika nakon uvođenja posjeta farmama pokazuje kako je to odličan način za popunjavanje rupa u dječjem znanju. Roditelji čija djeca pohađaju škole koje su uvele posjete farmama kažu da su djeca oduševljena, da ne prestaju govoriti o doživljajima na farmi, a i 54% njih kaže da su sami puno naučili od posjeta djece farmi. Isto tako, 16% roditelja nakon toga promijenilo je neke prehrambene navike, vode više računa o kupovini sezonskih lokalnih proizvoda.

Mjesec je jedan veliki sir

Godine 1988. u jednoj američkoj anketi 13% ispitanika izjavilo je da je Mjesec načinjen od sira, zbog izrazite sličnosti površine Mjeseca i njegove boje na noćnom nebu sa sirevima poput ementalca sa sirnim očicama. Čudnovato i zanimljivo, zar ne, pa to je ipak naša bliža prošlost, prije samo dvadesetak godina! Potaknuti time, prilikom intervjuiranja za upis na prestižne engleske fakultete Oxford i Cambridge ispitivači često ispituju snalažljivost kandidata, postavljajući trik pitanje - Jeste li čuli da je Mjesec izrađen od sira?

Glazbom do više mlijeka

Britansko istraživanje je pokazalo da mliječne krave daju više mlijeka ako slušaju opuštajuću glazbu. Na uzorku od tisuću grla, dio krava je bio izložen laganoj a dio “brzoj” glazbi. Krave su slušale glazbu 12 sati na dan u periodu od devet tjedana. Rezultati su pokazali da su krave davale po 3% više mlijeka (0,73 L) u danima kada su bile izložene ugodnoj i re-

laksirajućoj glazbi nego “brzoj”. Ovaj znanstveni rad je evidentirao da opuštajuća glazba smanjuje stres kod životinja isto kao i kod ljudi. Glavni hitovi bili su Simfonija br. 6 (Beethoven) i “Bridge Over Troubled Water”. Istraživanja su nastavljena kako bi se otkrilo kako glazba može pomoći i drugim životinjama.