Mlijeko i ja 3/2010

ISSN 1846-8268

broj 3 (11) • 29. rujna 2010.

Učimo djecu piti mlijeko

MEDIJSKI POKROVITELJ

svjets k dan i škols k mlijek og a

Riječ urednice prof. dr. sc. Jasmina Havranek glavna urednica

D

ragi čitatelji, kako vrijeme brzo leti, evo i našega ponovnog susreta. I ovom prilikom navodimo vam novosti iz svijeta mlijeka, ali ovaj broj posebno posvećujemo Svjetskom danu školskog mlijeka, 29. rujna. Kada su u svijetu prije deset godina započele prve aktivnosti vezane uz probleme prehrane naše djece, mnogi su, posebice u našoj zemlji, komentirali - “pa naša se djeca dobro hrane - briga o prehrani bila je važna poslije Drugoga svjetskog rata”!? Ali gle čuda, nekoliko godina nakon toga utvrđeno je kako niti djeca redovito jedu prije škole, pa na nastavi nisu dovoljno koncentrirana, javlja se umor i razdražljivost, ali i njihovi obroci nisu im baš “jaka strana” jer su prevladali “moderni - brzi” oblici hrane, koja nikako ne može zadovoljiti sve potrebe organizma mladih bića. Inzistiralo se na promjeni jelovnika, inzistiralo se pa su uglavnom europske škole iz njih izbacile kojekakve grickalice i gazirana pića, a uvele mlijeko, paketiće sira i suhog voća. Školsko mlijeko postalo je značajno pa se u europskim zemljama ali i u najvećem broju zemalja u svijetu obilježava kao “Dan školskog mlijeka”. Proslavit ćemo ga i mi, iako nikako ne možemo biti zadovoljni zastupljenošću čaše mlijeka - obroka u školama!

Zato će vam gđa Doležal ispričati kako jedu djeca dječjeg vrtića “Sunčana”! Ipak neke škole i te kako vode računa o prehrani svojih đaka, na sreću ih je uvijek sve više! Sluša-

jući i gledajući sve te “afere” oko mesa, pomislila sam kako je dobro da je struka u Hrvatskoj već znatno prije inzistirala na proizvodnji vlastita mlijeka, kako je dobro da imamo laboratorije za kontrolu mlijeka (Referentni laboratorij Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima) i tako, vama potrošačima, osiguravamo dobar i kvalitetan (visoko kvalitetan) proizvod! Dakako, mi još uvijek uvozimo nešto mlijeka (provjerene kvalitete), i to manje od 10% naše ukupne proizvodnje. I moram istaknuti važnost proizvodnje mlijeka, posebice za Hrvatsku, i to s više aspekata -zapošljavanja, aktivnosti u ruralnim područjima (pa nećemo plakati za praznim regijama), demografskih briga bit će manje itd., a u tlo ćemo vraćati prirodne sastojke koji će obogaćivati naše tlo i pružati nove mogućnosti za proizvodnju u ratarstvu, povrćarstvu i drugim područjima.

I na kraju, kod teme “sir i vrhnje” uvijek se sjetim “hajke na Europu” koja će nam tobože zabraniti takvu proizvodnju!? Glupost, i hvala Bogu imamo još proizvođača takvih proizvoda, ali ono što bih rado vidjela na našim tržnicama, svakako su “značajno bolji uvjeti prodaje”! Sami proizvođači morali bi se izboriti za to, a neki to i čine!

I na kraju, jeste li popili svoju čašu mlijeka?

Vaša mljekoljupka

IMPRESSUM Mlijeko i Ja Prvi hrvatski časopis za edukaciju potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda Izdavač i Uredništvo Hrvatska mljekarska udruga Ilica 31/3, Zagreb Vera Volarić, predsjednica tel: 01 4833 349 e-mail: urednik@hmu.hr www.hmu.hr Glavna urednica Jasmina Havranek Izvršni urednik Zoran Bašić Urednički odbor Ana Dakić, Ivana Kaplan, Slavko Kirin, Inga Kesner Koren, Željko Ljubić, Branka Magdalenić, Lea Pollak, Jasenka Špika, Ana Marija Štimac, Milna Tudor Kalit, Elena Wolsperger Koordinator projekta Željko Kučko Marketing Nada Rašpica Foto Shutterstock, Fotolia, Ivan Hren, HMU Lektorica Jadranka Vrbnjak-Ferenčak Tisak i oblikovanje Hlad – plus d.o.o.

Izdavanju časopisa pripomogli su: Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba i Gradski ured za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba

Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 861

UČIMO DJECU PITI MLIJEKO

Program školskog mlijeka u Europskoj uniji Cilj je programa poticanje i stvaranje navike potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda kao oblika zdravog načina života napisao Mr. sc. Slavko Kirin

S

vjetski dan školskog mlijeka, koji je ustanovljen odlukom Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) a obilježava se od 2000., i to svake godine zadnje srijede u rujnu, potaknuo je niz edukativnih i promotivnih inicijativa na svjetskoj razini u popularizaciji potrošnje mlijeka u prehrani školske djece kao najosjetljivije populacije stanovništva. Kao namirnice, mlijeko i mliječni proizvodi vrijedni su prirodni izvori masti, bjelančevina, minerala i vitamina potrebnih za izgradnju kostiju,

mišića i ostalih vitalnih organa kod djece i mladeži. Važnost i uloga mlijeka, odnosno njegova redovna zastupljenost u dnevnoj prehrani djece i mladeži, ponovno je prepoznata i u EU kao jedna od njezinih prioritetnih javnozdravstvenih zadaća. Konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda predstavlja najbolju i najjednostavniju prevenciju mnogih bolesti, koje u kasnijim razdobljima života mogu znatno narušiti zdravlje i kvalitetu života i predstavljati neke od akutnih javnozdravstvenih problema suvremenog svijeta. Istodobno, ona dugoročno i gospodarski predstavlja interes proizvođača i prerađivača mlije-

ka. Naime, cilj je pokrenutog programa školskog mlijeka širenje spoznaja djece i mladeži o pravilnoj prehrani, odnosno poticanje i stvaranje navike potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda kao oblika zdravog načina života.

Podrška programu

Inače, EU već 30 godina u različitim oblicima podupire ovu potrošnju. Tako je u školskoj godini 2006./2007. u školama 22 svoje članice subvencionirala 305.000 tona mlijeka i za to izdvojila više od 50 milijuna eura. Vođena ovakvim spoznajama, Europska komisija je na poticaj i prijedlog država svojih članica i Europskog

Mlijeko i Ja

parlamenta 2008. donijela novu i dorađenu Uredbu (EZ) br. 657/2008 o određivanju detaljnih pravila za uporabu Uredbe vijeća (EZ) br. 1234/2007 u svezi s pomoći zajednice u opskrbi učenika u obrazovnim ustanovama mlijekom i pojedinim mliječnim proizvodima. Propisuje način subvencioniranja nabave mlijeka i mliječnih proizvoda u odgojno-školskim ustanovama (predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, đački domovi), s ciljem povećanja njihove potrošnje u zemljama EU-a. Takvi proizvodi sa sniženim cijenama smiju se koristiti isključivo za prehranu redovnih polaznika spomenutih ustanova u radne dane tijekom školske godine. Subvencije se ne odnose na mlije-

MLJEKARSKA REVIJA

ko i mliječne proizvode koji se koriste kao redoviti sastojci dnevnih obroka. Navedenom uredbom pojednostavljuje se i proširuje sustav subvencioniranih de, s tim da se prednost daje ustanova, kao i popis subven- proizvodima s nižim ili niskim cioniranih proizvoda. sadržajem masti. Ovom UredOsim mlijeka, u ponudu su bom propisuje se i visina iznouključeni i novi atraktivni pro- sa subvencije nabave i potrošizvodi kao što su jogurt, mla- nje mlijeka i mliječnih proizvoda. ćenica, kefir, fermentirani mli- Kategorije subvencioniranih ječni proizvodi s dodatkom proizvoda, dnevne subvencivoća i voćnih sokova, ali i ve- onirane količine proizvoda po lik izbor sireva. Svi proizvodi pojedinoj kategoriji preračunapodijeljeni su u pet kategorija. te na ekvivalentnu količinu od Uredbom je određena norma- 0,25 L mlijeka i iznos subventivna subvencionirana dnev- cije za 100 kg proizvoda (EUR), na količina mlijeka, koja iznosi prikazane su u tablici.

0,25 L po učeniku i redovnom školskom danu. U prilogu Nove mogućnosti Uredbe navedene su i sub- Prema odredbama ove Uredvencionirane dnevne količi- be, odgojno-obrazovne ustane ostalih mliječnih proizvoda, nove koje sudjeluju u europpreračunate na ekvivalentnu skom programu školskog mlikoličinu od 0,25 L mlijeka. Ze- jeka moraju na vidljivom mjemlje članice EU-a same odre- stu na ulazu izvijesiti propisani đuju subvencionirane proizvo- plakat kao obavijest ustano-

Kategorija proizvoda

3

Europska komisija propisuje način subvencioniranja nabave mlijeka i mliječnih proizvoda u odgojno-obrazovnim ustanovama, s ciljem povećanja njihove potrošnje u zemljama Unije ve o tom sudjelovanju. Zalaganjem Hrvatske mljekarske udruge, gradskih uprava i naših mljekara, prigodnim manifestacijama i naša je zemlja uključena u proslave Svjetskog dana školskog mlijeka.

Skorim pak pristupom naše zemlje u članstvo EU, i našim proizvođačima i prerađivačima mlijeka otvaraju se nove mogućnosti u ovom važnom segmentu potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda. Osim proširenja potrošnje i plasmana, one su i od općedruštvene, javnozdravstvene i gospodarske važnosti.

Dnevna subvencionirana količina proizvoda preračunata na ekvivalentnu količinu 0,25 L mlijeka

Iznos subvencije za 100 kg proizvoda (€)

I.

• toplinski obrađeno mlijeko i napici na njegovoj osnovi • toplinski obrađeno mlijeko sa čokoladom, voćnim sokovima i drugim aromama • fermentirana mlijeka s dodatkom ili bez dodatka voćnih sokova, odnosno aroma

0,2575

18,15

II.

• fermentirana mlijeka s dodatkom voća, s dodatkom arome ili bez dodatka arome

0,2861

16,34

III.

• svježi sirevi s dodatkom arome ili bez nje

0,0858

54,45

IV.

• sirevi Grana Padano i Parmigiano-Reggiano

0,0286

163,14

V.

• aromatizirani ili nearomatizirani sirevi, koji ne pripadaju III. i IV. kategoriji

0,0337

138,85

4

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

INTERVJU S JASMINKOM DOLEŽAL, RAVNATELJICOM DJEČJEG VRTIĆA SUNČANA U ZAGREBU

Djeca su pouzdani suradnici i neiscrpna riznica iznenađenja

S

hvativši važnost pravilne prehrane, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba prije tri godine započeo je s reformom prehrane u zagrebačkim vrtićima i školama, koji su dobili prijedlog smjernica, preporučenih vrsta namirnica i jela u planiranju dnevnih i tjednih jelovnika. A kako su djeca iz zagrebačkog vrtića Sunčana prihvatila nove jelovnike saznali smo od ravnateljice Jasminke Doležal.

zdravstvenoj ispravnosti, kao i sezonskim varijacijama u ponudi namirnica.

• Kako su djeca prihvatila nove jelovnike?

Bilo je potrebno određeno vrijeme kako bi djeca prihvatila “nove okuse i nove namirnice”. Postupno smo ih uvodili, a dnevne jelovnike planirali smo kombinirajući novu namirnicu s namirnicom koju dijete voli jesti, npr. namaz od sira i mrkve i namaz od svježega sira. U jasličkim skupinama prihvaćenost novih jela bila je mnogo bolja nego u • Koje su bile novosti na vrtićkim. Danas sa zadovoljjelovnicima?

Nove prehrambene preporu- stvom mogu reći kako je veke i smjernice, kao i jelovnici ćina djece u potpunosti priizrađeni na tim preporukama, hvatila ponuđena jela. zakonska su obveza u dječjim vrtićima od 26.11.2007. • Koliko su u obrocima zastupljeni mliječni progodine (NN/121/11/2007.) i u izvodi? skladu su s izmjenama i dopunama Programa zdrav- Mliječni obrok neizostavan stvene zaštite djece u dječ- je dio jelovnika, i to kao “čijim vrtićima, koje je donijelo sto” mlijeko ili kao kakao, biStručno povjerenstvo Mini- jela kava ili čokoladno mlijestarstva zdravstva i socijalne ko. Ako se mlijeko za doruskrbi Republike Hrvatske, na čak ne poslužuje kao napitak, inicijativu i u suradnji s Grad- daje se kao dio obroka, priskim uredom za obrazova- mjerice u grizu ili sa žitaricanje, kulturu i šport i s Podruž- ma i kukuruznim pahuljicama, nicom medicinskih sestara a tu su i sir i vrhnje i polutvrdječjih vrtića Grada Zagreba. di sirevi. Na tjednom jelovniku Ono što je novost i što valja četiri puta poslužujemo svjeistaknuti, jest da su se nove ži sir kao namaz pripravljen u smjernice temeljile na unapri- vrtićkoj kuhinji, ili radimo najed definiranim preporučenim maz od svježeg sira s povrenergetskim i nutritivnim vri- ćem, suhomesnatim hamburjednostima prema dobi dje- gerom ili jajima. A na jelovniku ce, poštujući pritom preporu- su i jogurti, probiotici, ali i rake o učestalosti konzumiranja znovrsni mliječni deserti kao pojedinih namirnica, njihovoj dio popodnevne užine.

• Možemo li zaključiti da je ovim projektom napravljen veliki napredak u brizi za dječje zdravlje?

Promišljajući dugoročno svakako. Uvođenje novoga prehrambenog standarda u dječje vrtiće rezultiralo je jednakim pravima i mogućnostima u zaštiti i unapređenju zdravlja sve djece, koja danas jedu kvalitetnije i raznovrsnije namirnice kontrolirane od strane stručnih institucija.

• Kako potaknuti djecu na stjecanje socijalnih vještina i znanja?

Smatram da se primjerenim okruženjem i afirmacijom pozitivnih stavova stvaraju preduvjeti za zdravu, tolerantnu i sretnu djecu. Veoma je važno od najranijih dana djecu navikavati na primjerenu prehranu i na njima prilagođen način objasniti povezanost prehrane i zdravlja. Zato mi u jaslicama i vrtiću provodimo aktivnosti vezane uz stvaranje navika pravilne prehrane, i to upoznavanjem namirnica, njihovim prikupljanjem i donošenjem u skupinu, zatim crtanjem i izradom kolaž tehnike na temu “Što volimo jesti?”, ali i izradom piramide zdrave hrane.

stima: poticanjem i podržavanjem zanimanja djece za ono što jedu, poticanjem za novim iskustvima okusa, mirisa, boja i oblika namirnica, poticanjem samostalnosti pri uzimanju posuđa, pribora za jelo, uzimanju hrane, pripremanju jednostavnih jela, širenju spoznaja o pojedinim namirnicama i njihovoj važnosti, koristeći se slikovnim ili video materijalom, odlaskom djece u obližnji povrtnjak, voćnjak ili u samom vrtiću napravimo svoj povrtnjak, raznim obilascima upoznati rad ljudi koji se bave proizvodnjom hrane…

• Predstavlja li briga o djetetovu zdravlju dugoročno ulaganje u zdravlje nacije?

Zdrav način življenja trajna je zadaća održivog razvoja i možemo reći da ne postoji dobna granica za početak takvog načina života. Briga o zdravlju i kvaliteti života traje cijeli život. Naš se pristup temelji na čistom i zdravom okruženju, kontaktu djeteta s prirodom, kretanju djeteta, zdravoj prehrani. Vještine i spoznaje koje dijete stekne u najranijoj dobi postaju njegova svakodnevica, dio njegova života, i pretvaraju se u trajni stav o potrebi očuvanja zdravlja.

• Kako educirate djecu o • U kojoj mjeri odgojnovažnosti pravilne preobrazovne ustanove hrane? mogu utjecati na stvaraStvaranje pozitivnih navinje pravilnih prehrambeka, stavova i znanja o zdranih navika djece i kako voj prehrani kod djece ostvaeducirati roditelje? rujemo sljedećim aktivno-

Mlijeko i Ja

Radujem se svakom susretu s djecom i hvala im što sam dio njihova svijeta koji razumijem i podržavam

Pravilnim izborom hrane prido- voćem ili čokoladom, griz, nosimo održavanju zdravlja te kukuruzni žganci, pekmez ili mentalnoj i tjelesnoj sposobno- džem, čokoladno-mliječni nasti, stoga je kvalitetan i raznovr- maz, sendviči od suhomestan unos namirnica važan u snatih proizvoda od cjelovitog usvajanju zdravih prehrambe- mesa piletine (pileća i pureća nih navika. Djeca pravilne pre- prsa), a tu su i različite vrste hrambene navike i iskustva kruha i peciva. iz vrtića prenose u roditeljski dom, školu, širu zajednicu i na • Jeste li kao dijete voljeli mliječni obrok? taj način postaju “mali ambasadori” zdrave prehrane. Ono što Djetinjstvo sam provela na ističem i preporučam gdje god selu. Svakodnevno sam imaimam za to mogućnost, knjiga la priliku istraživati po vrtovije “Vrtićka kuharica za mame i ma, voćnjacima, poljima, odtate” koja je nastala u suradnji s laziti susjedima gledati životimedicinskim sestrama, zdrav- nje, a ono što mi se urezalo u stvenim voditeljicama i glavnim sjećanje svakako je moja neizkuharicama dječjih vrtića Gra- mjerna znatiželja za sve što se da Zagreba, kao logičan slijed nalazilo u mom okruženju. Mlirada na području prehrane i jeko je svakodnevno bilo na skrbi o zdravlju djece predš- jelovniku, i to pravo domaće kolske dobi, te rada na osuvre- mlijeko, za doručak i večeru. menjivanju cjelodnevne prehra- Prava poslastica bilo je kiselo ne djece o kojoj skrbe vrtići u mlijeko, domaći sir i vrhnje.

I danas su mlijeko i mliječGradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj. Svrha ove knjige je po- ni proizvodi dio moje svakodmoći roditeljima u usvajanju na- nevice. Volim jogurt, maslac, vika i vještina pripravljanja novih namaze od sira... raznovrsnih jela već od najrani• Kao školovani glazbeje dobi njihove djece. nik vodite Dječji zbor Loptice koji je nedavno • Slažete li se da je dopromovirao novi album. ručak najvažniji dječji Gdje pronalazite inspiraobrok? ciju za rad s djecom?

Da, svakako! Prema znanstvenim spoznajama iz područja Tijekom proteklih petnaest goprehrane, doručak i zajutrak dina Dječji zbor Loptice okutrebali bi sadržati trećinu uku- plja djecu predškolske i rane pnoga dnevnoga energetskog školske dobi. Zajednička spounosa. Stoga još u djetinjstvu na svima je velika količina židjeca trebaju steći naviku ne votne radosti, energije i dobrih osjećaja koje dijelimo zajedno. preskakati doručak.

Pouzdani su suradnici i neiscrpna riznica iznenađenja. Ra• Što se u Vašem vrtiću dujem se svakom susretu s doručkuje?

Najčešće su to namazi pri- djecom i hvala im što sam dio pravljeni u vrtićkoj kuhinji, mli- njihova svijeta koji razumijem i jeko sa žitaricama, sušenim podržavam.

MLJEKARSKA REVIJA

5

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

7

ZDRAVI ŠKOLSKI JELOVNICI ZAGREBAČKIH OSNOVNOŠKOLACA

Važnost prehrambenog odgoja Promicanjem i isticanjem važnosti zdrave prehrane i pravilnih prehrambenih navika, od najranije životne dobi razvija se svijest o važnosti očuvanja zdravlja u vrtiće i škole na području Grada Zagreba, u čijem su osmišljavanju sudjeloovom broju časopisa teme su vali nutricionisti te predstavnici Zavoda uglavnom posvećene Svjet- za javno zdravstvo, Klinike za dječje boskom danu školskog mlijeka, lesti Zagreb, Kliničkog bolničkog centra koji je na sreću i zadovoljstvo Dubrava, odgojno-obrazovnih ustanova svih onih koji se brinu o zdravlju djece i nadležnog ureda. Radna skupina ubrzo i mladih zaživio u našoj domovini i izi- je iznijela rezultate svojega rada i prepošao iz okvira simboličnog obilježavanja ruke za izradu novih zdravih jelovnika, tete postao danom kada analiziramo što meljenih na aktualnim znanstvenim sposmo napravili u protekloj godini i planira- znajama i međunarodnim smjernicama. mo što nam je činiti u danima ispred nas, kako bismo na korist šire društvene za- Primjerena i ukusna prehrana jednice unaprijedili prehrambeni status Preporuke su dostavljene vrtićima i škoškolske djece i naglasak dali na što veću lama, počela je drugačija, zdrava prehrapotrošnju mlijeka - namirnice koja život na djece, određeno vrijeme bilo je i meznači. A tri su godine iza nas otkako je dijskih negodovanja, a danas su, čini se, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i zadovoljni svi - nadležni Gradski ured za šport Grada Zagreba projektom Čaša obrazovanje što su vrtići i škole u veoma mlijeka za svako dijete, poput mnogih kratkom vremenu počeli s primjenom svjetskih gradova koji se brinu o zdrav- preporuka i programom pravilne prehralju djece i mladih, osigurao besplatnu ne, roditelji zbog sigurnosti da se njihova čašu mlijeka za školarce u zagrebačkim djeca u školi kvalitetno hrane, i ono najosnovnim školama. Prije tri godine isti je važnije - djeca su zadovoljna jer iz široured inicirao uvođenje zdravih jelovnika ke palete zdravih namirnica mogu oda-

U

Zoran Bašić, dipl. ing.

brati sebi najdraže. Alen Matušek, ravnatelj Osnovne škole Oranice iz zagrebačkog naselja Špansko, koja ima 954 učenika u 36 razrednih odjela, sa svojim kolegama uspješno je izvršio zadatak i danas kaže kako je primjena novog program prehrane bila ponajprije velik izazov ali i obaveza za sve sudionike u njegovoj provedbi. Prema njegovim riječima, smisao je novih jelovnika da se djeca u školskoj dobi upoznaju s primjerenijim i pravilnijim načinom prehrane, u odnosu na ono što im se nudi u sredini u kojoj žive, a osobito putem medija, koji pro-

Roditelje treba dodatno educirati o prehrani i upozoriti ih da bi djetetu trebali osigurati raznoliku prehranu visoke prehrambene vrijednosti, a na djetetu je odluka o vrsti i količini hrane

8

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko i Ja

Primjer tjednog rujanskog jelovnika OŠ Špansko Oranice Ponedjeljak Doručak: kruh, sir i vrhnje, svježa paprika Ručak: varivo od zelja s junetinom i krumpirom Užina: nektarina Utorak Doručak: griz s čokoladom i lješnjakom Ručak: juha, rizi-bizi, pečena piletina Užina: voćni jogurt Srijeda Doručak: kruh, namaz od tune Ručak: punjena paprika, pire krumpir Užina: jabuka Četvrtak Doručak: kruh, maslac, med, kakao Ručak: gulaš s junetinom, tjestenina, salata od zelja Užina: banana Petak Doručak: žemlja, trokutić sir Ručak: tjestenina s tunjevinom, salata Užina: štrukli

Ozbiljno smo shvatili preporuku Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba da se djeci osigura čaša mlijeka svaki dan

raspoložene kuharice djeci podijelile do- zonskog voća i povrća. “Kad se stvore ručak, sir i vrhnje, svježu papriku, šalicu loše prehrambene navike njih je vrlo teščaja i mlijeko. A već se pripremao i ru- ko promijeniti, moguće je ali treba dosta čak - varivo od zelja s junetinom i krum- vremena i rada. Djecu kontinuirano upopirom, a za popodnevnu užinu planira- znajemo s vrijednostima nove školske no je svježe voće. Inače, povjerenstvo u prehrane, nadajući se da će se te nakoje su uključene pedagoginja, učiteljica vike prenijeti i u obiteljski dom. U početbiologije, učiteljica razredne nastave, ku- ku djeca nisu osobito dobro prihvaćala moviraju malo drugačiji, najčešće za dje- harica i tajnica škole sastaje se jednom nove jelovnike, ali nakon nekog vremena cu neprimjeren način prehrane. Cijela mjesečno, ili prema potrebi, kako bi sa- stanje se promijenilo a zanimanje za prepriča sa zdravim jelovnicima pokrenuta stavilo mjesečni jelovnik za sve planira- hranu u školi postalo je veliko. Razgovarajući s kolegama iz drugih zagrebačkih je početkom 2008. godine, na inicijativu ne obroke. škola, došli smo do zaključka kako smo Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu uspješno primijenili program pravilne i šport, koji je u suradnji sa stručnjaci- Uvijek svježi obroci ma izradio preporuke jelovnika pravilne Matušek ističe kako su u dječje jelov- prehrane. Tako se danas pripremi 400 prehrane, koje su se nedugo zatim i po- nike uvedeni sezonsko voće, mahunar- ručkova, 550 mliječnih obroka i 160 počele primjenjivati. Osnovna škola Orani- ke, integralna peciva, žitarice te određe- podnevnih užina za produžene boravke. ce Špansko preporuke je počela primje- ne vrste mesa i mliječnih proizvoda koji Očigledno je da su jelovnici postignuli njivati odmah i do danas se drži osnov- su svojim sastavom prilagođeni upravo svoj cilj - prehrana je primjerena djeci, a nih načela da prehrana treba biti razno- djeci. Veoma je važna činjenica da se u uz to im je i ukusna. Edukacija djece o vrsna i bez prisutnosti namirnica koje školi hrana svakodnevno priprema od pravilnoj prehrani nije problem, jer ih svanisu primjerene djeci, poput slatkih čo- svježih namirnica, a postoji mogućnost kodnevno podučavamo u nastavi prirokolada, proizvoda od lisnatog tijesta koji i prilagodbe jelovnika djeci s posebnim de, biologije i na satovima razredne nadebljaju, zaslađenih gaziranih sokova itd. prehrambenim potrebama (alergije, di- stave, nego edukacija njihovih roditelja, Važno je istaknuti da je prehrana bogata jabetes i dr.). Prednost je novih jelovni- kojima pod hitno moramo pružiti kvalitetsvježim voćem, povrćem i, dakako, mli- ka što su prilagođeni godišnjim dobi- ne informacije, i to putem stručnih časoječnim proizvodima, u što smo se uvje- ma, pa su i predložene namirnice koje pisa ili centara za unapređenje zdravlja rili u dječjoj blagovaonici, gdje su dobro se sezonski nalaze u ponudi, poput se- djece”, zaključuje Matušek.

10

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

MALA ŠKOLA PREHRANE

Mama, pij mlijeko!

Ne smije se zanemariti da se temelji dječjeg zdravlja i razvoja stvaraju u majčinoj utrobi, pa da je stoga važnost majčine prehrane neprocjenjiva Milna Tudor Kalit, dipl. ing.

O

davno se zna da je mlijeko neizostavan dio dječje prehrane, pr venstveno zbog zdravlja kostiju. Konzumacija mlijeka u djetinjstvu važna je radi postizanja maksimalne koštane mase, što sprječava razvoj rahitisa i fraktura kostiju tijekom mladenačkog rasta, ali i razvoj osteoporoze u kasnijoj dobi. No, ne smije se zanemariti da se temelji dječjeg zdravlja i razvoja stvaraju u majčinoj utrobi, pa da je stoga važnost majčine prehrane neprocjenjiva. Prehrana u određenim razdobljima najranijeg života može stvoriti dugoročne posljedice, odnosno programirati razvoj, metabolizam i zdravlje buduće odrasle osobe.

Dobrobiti mlijeka

U časopisu Canadian Medical Association Journal objavljena je studija koja povezuje konzumaciju mlijeka i mliječnih proizvoda trudnica i porođajne mase njihove djece. Studija je provedena na 300 trudnica u dobi od 19 do 45 godina koje nisu pušile u trudnoći (poznato je da majke pušačice rađaju djecu manje porođajne mase). Kod četvrtine ispitanica zabilježena je dnevna konzumacija mlijeka u količini manjoj od

Preliminarna studija američkih znanstvenika konzumaciju mlijeka majke povezuje sa smanjenim razvojem multiple skleroze djeteta u odrasloj dobi

No, konzumacija mlijeka tijekom trudjedne šalice (ili ekvivalent nekoga drugoga mliječnog proizvoda), a djeca su noće osim toga na više načina pozitivno bila manje porođajne mase od djece utječe na buduće zdravlje djeteta. Prelimajki koje su mlijeko konzumirale u pre- minarna studija američkih znanstvenika poručenim količinama (tri čaše dnevno konzumaciju mlijeka majke povezuje sa ili ekvivalent tome: tri čašice jogurta ili smanjenim razvojem multiple skleroze 120 g sira). Jedan od zaključaka studije djeteta u odrasloj dobi. Kćeri majki koje je kako povećanje konzumacije mlijeka su tijekom trudnoće konzumirale mlijeza jednu šalicu dnevno prosječno može ko u količini od prosječno četiri čaše mlipovećati težinu djeteta na dan rođenja jeka dnevno imaju za 56% manju šansu za razvoj multiple skleroze, navode čak 41 g. stručnjaci Harvard School of Public HePravilna prehrana alth u Bostonu.

Za sklonost razvijanju određenih boleNa pitanje zašto izbjegavaju mlijeko, trudnice su navodile razloge koji su ili sti nisu zaslužni samo geni već i okolina. posljedica pritiska medija ili neznanja Pritom se prvenstveno misli na prehranu - smanjenje unosa masti prehranom, koja igra veliku važnost još od doba kada minimalni dobitak na tjelesnoj težini nas majka hrani u svom trbuhu. Svjesnim tijekom trudnoće i strah od debljanja ulaganjem u zdravlje kroz pravilnu prehra(želja za lijepim izgledom i brzim, nere- nu i tjelesnu aktivnost tijekom trudnoće alnim vraćanjem u formu poput estrad- ne samo da pomažete sebi, već stvarate nih osoba), sprječavanje probavnih te- temelje zdravlju i pravilnim prehrambenim goba (samodijagnosticirana laktoza ne- navikama i svojoj djeci. tolerancija) ili prevencija razvoja alergije na mlijeko kod djeteta. Iz neutemeljeTrudnice koje se brinu o nih razloga majka može naškoditi fetaluravnoteženoj prehrani, što nom razvoja djeteta. Mlijeko je izvrstan uključuje i svakodnevnu konizvor kalcija, vitamina D, riboflavina (vizumaciju mlijeka i mliječnih tamin B2), proteina i energije tijekom proizvoda u količini od barem trudnoće, pa smanjenje konzumacije tri jedinice serviranja (1 jedimlijeka može uvelike narušiti kvalitetu nica serviranja = 1 šalica mliprehrane trudnice. Manjak vitamina D jeka, ili čašica jogurta, ili 40 g i kalcija može uzrokovati razvoj neosira), stvaraju temelje zdravnatalnog rahitisa i smanjenje porođajlja svojem djetetu osiguravane mase djeteta, a nedovoljan unos rijući primjerenu porođajnu teboflavina, osim s manjom porođajnom žinu važnu za pravilan razvoj masom povezuje se i sa smanjenom u prvim danima života, ili priveličinom i obujmom glave dojenčeta. mjerice smanjenjem rizika za Osim toga, konzumacija mlijeka važna razvoj bolesti poput rahitisa je i za samu trudnicu jer mlijeko može ili multiple skleroze. pomoći u sprječavanju razvoja trudničkoga povišenog tlaka.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

11

12

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

Razgovor s ravnateljem Hrvatske poljoprivredne agencije,

Jamstvo kvalitete, sigurnosti i prepoznatljivosti Razgovarala: Vera Volarić, dipl. ing.

P

rošlogodišnja zajednička akcija promocije potrošnje mlijeka s hrvatskih farmi rezultirala je nastankom sada već prepoznatljivog znaka - MLIJEKO HRVATSKIH FARMI. Podršku su dali svi, od proizvođača i prerađivača, običnih građana - potrošača, mljekarskih znan-

stvenika i stručnjaka, pa sve do gradskih, županijskih i državnih institucija i ustanova. Zajedničkom akcijom “Kupujte mlijeko s hrvatskih farmi” u relativno kratkom vremenu stvoreni su dobri preduvjeti za zajednički nastup proizvođača i prerađivača mlijeka, sa svrhom postizanja povjerenja sve zahtjevnijih potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda. Isto tako podiže se i svijest potrošača o potrebi i važnosti potrošnje mliječnih proizvoda dobivenih od mlijeka proizvedenog na hrvatskim farmama, kao što je to uobičajena praksa mnogih razvijenih europskih zemalja, kada je riječ o njihovim nacionalnim mliječnim proizvodima. Kao što je poznato, sve ovlasti ne samo korištenja već i kontrole korištenja znaka dodijeljene su Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, čime se je zapravo u znatnoj mjeri zakoračilo u područje marketinga i promidžbe HPA. • K oji je glavni cilj uvođenja znaka na ambalaži?

Glavni cilj ovog projekta od samog je početka isti - promotivnom kampanjom domaće proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka na hrvatskim farmama osigurati povećanje potrošnje tih proizvoda, uz istovremeno otvaranje mogućnosti za povećanje proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama.

Na taj način držimo kako sve, nazovimo ih interesne strane, ovakvim projektom ostvaruju određene prednosti. Proizvođači mlijeka dobivaju mogućnost povećavanja proizvodnje, prerađivači stvaraju paletu proizvoda dobro prepoznatu među po-

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

13

mr. sc. Zdravkom Baraćem trošačima, a potrošači dobivaju kvalitetan, • Ovaj znak zapravo predstavlja zajednički projekt proizvođača i preprepoznatljiv domaći proizvod. rađivača mlijeka. Je li to dodatan motiv za tješnju suradnju?

• Možemo li biti sigurni da ova oznaU Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji drka jamči kvalitetu, sigurnost i prežimo kako daljnji razvoj sektora mljekarpoznatljivost mliječnih proizvoda?

Kvaliteta i sigurnost dvije su glavne toč- stva u Republici Hrvatskoj ovisi ponajprike kada danas govorimo o hrani. Po- je o još jačoj povezanosti proizvođača trošačima želimo pružiti mogućnost da mlijeka, prerađivačke industrije i potrokupnjom proizvoda označenih znakom šača, a budućnost nam je svima vezana “MLIJEKO HRVATSKIH FARMI” kupe uz osiguranje kvalitetne i prepoznatljive kvalitetan, prepoznatljiv i cijenom kon- hrane. Proizvođači i prerađivači prirodno kurentan proizvod proizveden u Hrvat- su usmjereni jedni na druge i jasno je da skoj, te da i na taj način podrže razvoj surađujući na ovakvim akcijama i projekhrvatske proizvodnje mlijeka. Stvara- tima rade u korist svoje dobrobiti. Ovo njem prepoznatljive oznake “MLIJEKO je dobar primjer - reklamirajući svoj proiHRVATSKIH FARMI” na ambalaži mli- zvod, mljekare reklamiraju i u isto vrijeme jeka i mliječnih proizvoda potrošačima izravno podupiru proizvođača mlijeka od šaljemo jasnu poruku o proizvodu u čiju kojeg kupuju mlijeko. je proizvodnju ugrađena kvaliteta mlije• Na koji način Hrvatska poljoprika s hrvatskih farmi. vredna agencija kontrolira korištenje znaka?

• Kako potrošače potaknuti na kupPri Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, sunju proizvoda s ovom oznakom i kladno Pravilniku koji smo donijeli i koji na koji način nama susjedne zedetaljno opisuje način korištenja znaka, mlje potiču ovakve programe?

Kvaliteta je uvijek prvi motivirajući čimbe- osnovali smo i savjet zadužen za pranik za kupnju nekog proizvoda. U članica- ćenje cjelokupnog projekta koji je sama EU-a naročita pozornost također se stavljen od predstavnika naše institucipoklanja marketinškoj promidžbi vlastite je, MPRRR-a, proizvođača, otkupljivača, poljoprivredne proizvodnje, ističući u isto odnosno prerađivača i potrošača. Radi vrijeme i kvalitetu i podrijetlo tih proizvoda. kontroliranja korištenja znaka na način Iskustva nekih nama susjednih zemalja, propisan Pravilnikom, korisnik znaka občlanica EU-a, pokazuju kako proizvođa- vezan je HPA dostavljati podatke o mječi i prerađivači zajednički financiraju ova- sečnim otkupljenim količinama mlijeka, kve kampanje, a da im logističku, stručnu mjesečnu proizvodnu bilancu, mjeseči tehničku potporu osiguravaju institucije ne podatke o međumljekarskoj prodaji u Republici Hrvatskoj i tromjesečno izpoput Hrvatske poljoprivredne agencije. vješće o korištenju znaka (vrsta i količi-

Zadovoljstvo je kada iza jednog ovakvog projekta imamo nepodijeljene sve interesne strane uključene u projekt na proizvoda na kojima se znak koristi).

Uz navedeno, Hrvatska poljoprivredna agencija sukladno Pravilniku po potrebi od nadležnih institucija može potraživati podatke o uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda.

• Unatoč zahtjevnoj proceduri oko “ozakonjenja” znaka, je li Vam bilo zadovoljstvo vidjeti u našim trgovinama i marketima proizvod s oznakom Proizvedeno od mlijeka s hrvatskih farmi?

Naravno da mi to čini veliko zadovoljstvo.

Zadovoljstvo je kada iza jednog ovakvog projekta imamo nepodijeljene sve interesne strane uključene u projekt. Kako smo rekli na početku ovog razgovora, dobro je što i proizvođači mlijeka, mljekare i potrošači prepoznaju svoj interes u ovakvim kampanjama. Za očekivati je dalje da i same mljekare, uz to što znakom označavaju svoje proizvode, započnu s korištenjem znaka u marketinške svrhe i u sredstvima oglašavanja. Veći broj mljekara, na naše veliko zadovoljstvo, započelo je s promocijom svojih proizvoda i na taj način. Savjet za praćenje načina korištenja znaka donio je odluku o potpisivanju ugovora sa 17 mljekara, među kojima su sve vodeće hrvatske mljekarske industrije, i to za ukupno 431 proizvod.

U današnjim prilikama kada se sve više osjeća potreba za snažnijom promocijom mlijeka s hrvatskih farmi, kao i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi, Hrvatska poljoprivredna agencija, kao institucija koja godinama djeluje upravo na razvoju sektora mljekarstva u našoj zemlji, a na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, odnosno Savjeta za praćenje stanja u sektoru mljekarstva koje djeluje pri ministarstvu, i nakon niza razgovora i konzultacija s proizvođačima, prerađivačima te sa stručnjacima upućenima u naše stočarsko-mljekarske prilike, pokrenula je aktivnosti za uvođenje znaka “MLIJEKO HRVATSKIH FARMI” na ambalaži mlijeka s hrvatskih farmi, kao i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi.

SVE O KORIŠTENJU ZNAKA NA:

www.hpa.hr

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

15

DOMAĆI SIR I VRHNJE

Budućnost zagrebačkih kumica

Stotinjak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s područja Grada Zagreba dijelom su tradicionalne proizvodnje svježega kravljeg sira i vrhnja, u kojoj se receptura proizvodnje prenosila s koljena na koljeno Vlasta Ranogajec, dipl. ing., Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba

P

roizvodnja sira na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Zagrebu bilježi dugu tradiciju, pa stoga svježi kravlji sir s vrhnjem zauzima važno mjesto u jelovniku Zagrepčana. Naši najstariji sugrađani još se sjećaju Šestinčanki koje su se u zoru spuštale sa svojih bregova noseći svježe mliječne proizvode u košarama na glavi. I danas se na zagrebačkim tržnicama svakoga dana nude mliječni proizvodi pripravljeni na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u ruralnim poljoprivredno-proizvodnim zonama Grada Zagreba, ali i drugih susjednih županija. Stotinjak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s područja Grada Zagreba, koji povremeno ili redovito plasiraju svježi kravlji sir i vrhnje na tržnicama, dijelom su ove tradicionalne proizvodnje u kojoj se receptura proizvodnje prenosila s koljena na kolje-

no. Većina poljoprivrednih gospodarstava svježi kravlji sir u dva tipa (lisnati i ocijeđeni) proizvodi od mlijeka proizvedenog na vlastitu gospodarstvu. Danas se proizvodi na tržnice dovoze automobilima, neke od kumica prodaju u vitrinama, no postavlja se pitanje kako će i hoće li biti moguće prodavati ovakve mliječne proizvode i u budućnosti. Što bi bilo potrebno poduzeti da ovu vrijednu djelatnost naših poljoprivrednika očuvamo, ali u novim uvjetima koji bi s jedne strane jamčili poboljšanje kvalitete svježeg sira, a s druge strane očuvali i onaj starinski, autentični okus koji toliko volimo.

Stručnjaci Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, razmišljajući o ovom problemu osmislili su projekt “Očuvanje proizvodnje zagrebačkoga svježeg sira i vrhnja iz vlastite proizvodnje sa zaštitom robne marke” kao postupno približavanje standardizaciji kvalitete svježeg sira i vrhnja, kroz opremanje i educiranje proizvođača. Provedba projekta

planira se kroz tri godine različitim aktivnostima koje bi trebale rezultirati očuvanjem tradicionalnog oblika proizvodnje od vlastitog mlijeka, poboljšanjem dohodovnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te pružanjem izravne pomoći ženama koje su najčešće nositeljice sirarske proizvodnje na gospodarstvima.

Očuvanje ruralnih prostora

Provedbom projekta želi se ostvariti očuvanje i robna zaštita zagrebačkoga autohtonog proizvoda - sira i vrhnja, te omogućiti njegov dugoročni i kontinuirani plasman na zagrebačkim tržnicama, što je također jedan od autentičnih hrvatskih oblika trženja svježih poljoprivrednih proizvoda, koji će pod pritiskom robnih lanaca bez napora za očuvanjem nestati. Trbuh grada Zagreba - tržnica Dolac, jedna je od zagrebačkih vizura koju rado posjećuju turisti, pa se provedbom ovog projekta utječe i na kvalitetniju turističku sliku Zagreba. Osim toga, kako su proizvođa-

16

MLJEKARSKA REVIJA

izvornom obliku, što je s obzirom na prostor moguće samo ukoliko uključimo i gospodarstva iz zagrebačke okolice. S obzirom na usklađenje načina proizvodnje s paketom propisa donesenim na temelju Zakona o hrani, potrebno je provesti aktivnosti u cilju registracije i odobravanja objekata za preradu mlijeka, u skladu s odredbama Pravilnika o vođenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom.

Nakon zaštite robne marke, planira se Potrošače treba početak proizvodnje na obiteljskom popoticati da pitaju svoje ljoprivrednom gospodarstvu Branke Pekumice jesu li registrirane, jer nezić - prvom gospodarstvu na području Grada Zagreba koje je uredilo mini siranu, samo registrirani proizvođači a koje je koristilo sredstva pomoći Grada imaju pravo plasmana Zagreba te sredstva Državnog proračuna iz mjere 6. OPG Penezić vlasnik je mini či sira prostorno smješteni na južnim (Ku- sirane koja će se registrirati u Upisniku pinečki Kraljevec, Horvati) ili sjeveroistoč- objekata odobrenih pod posebnim uvjetinim granicama Grada Zagreba (Kašina, ma, jer proizvodi širu paletu sireva od vlaBelovar, Lužan, Jesenovec itd.), a regi- stitog mlijeka. stracijom objekata dobiva se mogućnost i za pokretanje stvaranja tematske sirar- Kvaliteta stvarana desetljećima ske ceste Grada Zagreba, što bi nedvoj- Među vrijedne gazdarice koje njeguju beno utjecalo na očuvanje ovih prostora tradiciju proizvodnje svježeg sira i vrhnja kao ruralnih. Očuvanjem ruralnih prosto- ubraja se i Branka Penezić iz zagrebačkora i poboljšanjem kvalitete života na selu ga prigradskog naselja Kupinečkog Kraovim se projektom pridonosi i poveća- ljevca, koja uz visoke higijenske i zdravnoj zainteresiranosti mladih za bavljenjem stvene standarde iz mlijeka proizvedenog ovom vrijednom proizvodnjom, što bi u na vlastitoj farmi proizvodi tradicionalne konačnici rezultiralo mogućnošću za sa- mliječne proizvode. Danas, dvije godine mozapošljavanjem, osiguranjem primje- nakon investicije u opremanje mini sirane, renih radnih i životnih uvjeta uz očuvanje koja je osim tehnološkog unapređenja prirodnoga i kulturnog naslijeđa. Proizvo- posla omogućila i znatno povećanje prođačice svježeg sira i vrhnja osnovale su i izvodnje, ovaj posao osigurao je gospođi udrugu “Zg sirek”, koja zajednički radi na Branki i njezinoj obitelji, suprugu Ivanu te zastupanju njihovih interesa, a njezinim djeci Josipu i Ivančici stalan izvor prihojačanjem, uz stručnu pomoć, trebala bi da, a da je kvaliteta njihovih proizvoda dopreuzeti ulogu pravne osobe koja će za- bra najbolje smo se mogli uvjeriti posjetivštiti vlastiti proizvod. U tom smislu potiče ši gospođu Branku na zagrebačkoj tržnise i regionalna suradnja među udruga- ci Utrine, gdje punih 25 godina uspješno ma, prije svega sa susjednom udrugom plasira svoje proizvode.

Zagrebačke županije “Sirek”, jer je svježi Obitelj Penezić danas je zadovoljna pokravlji sir i vrhnje autohtoni proizvod sje- stignutim rezultatima, iza njih su godine verozapadne Hrvatske. Ova mogućnost ustrajnog rada, mnogo edukacija, a pripredviđa se zbog želje da ovaj tradicio- mjenom novih tehnologija, vještina i znanalni proizvod sjeverozapadne Hrvatske nja uspješno su organizirali posao i osiostane dostupan našim građanima u gurali izvor prihoda. Gospođa Branka

Mlijeko i Ja

prisjeća se svoga djetinjstva kada je s majkom dvaput tjedno donosila sir i vrhnje na tržnicu na kojoj i danas prodaje. “Tada smo imali manje krava i manje kupaca, ali i tada, kao i danas, potražnja za domaćim proizvodima bila je velika. Osnove proizvodnje sira i vrhnja naučila sam od svoje majke, a sve ostalo bila je nadogradnja. Mnogo smo naučili o proizvodnji kvalitetnog i mikrobiološki ispravnog mlijeka, o pravilnoj hranidbi i držanju mliječnih krava, a sireve smo počeli pripravljati suvremenijom tehnologijom. Danas proizvodimo najviše svježi sir i vrhnje, te kuhane, sušene i sireve s dodacima vlasca, paprike i maslina.

Ponajviše smo se educirali o higijenskoj kvaliteti mlijeka, koja mora biti besprijekorna želite li dobiti proizvode koji će zadržati postojeće ali i osvojiti nove kupce. Veliku stručnu pomoć pruža nam Savez udruga malih proizvođača sira, a zasigurno nove sirane ne bi bilo bez financijske pomoći Gradskog ureda za poljoprivredu Grada Zagreba”, ističe gospođa Branka.

Hranu za krave proizvode na 25 hektara oranica na kojima siju kukuruz i djetelinsko-travne smjese. U staji drže 10 muznih krava i 2 junice simentalske pasmine, koje su zaslužne za proizvodnju kvalitetne sirovine koja je temelj daljnje proizvodnje sira. Nakon mužnje i pohrane mlijeka započinje proces prirodnog zakiseljavanja mlijeka uz prisutnost čovjekovu organizmu korisnih mikroorganizama mliječne kiseline. Slijedi stvaranje sirnog gruša, cijeđenje i oblikovanje u strogo kontroliranim higijenskim uvjetima, a sve prema načelima dobre higijenske prakse, jednog od sustava samokontrole u proizvodnji hrane na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Proizvodnja sira na obiteljskim gospodarstvima, koju karakterizira kvaliteta stvarana desetljećima i koja je tradicijom prenošena s generacije na generaciju, danas poprima novu dimenziju koja potrošaču jamči kvalitetan i zdravstveno ispravan proizvod, prepoznatljiv i cijenjen ponajprije po svome domaćem okusu.

Hrvatska gospodarska komora

 Besplatni info telefon: 0800 1852 www.hgk.hr

Akcija “Kupujmo hrvatsko” i dalje nastoji promovirati kvalitetne domaće proizvode, nosioce znakova “Izvorno hrvatsko” i “Hrvatska kvaliteta”, s ciljem osvješćivanja važnosti kupovine takvih proizvoda kako bi se pridonijelo povećanju ukupne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, ali i očuvanju našeg nacionalnog identiteta.