Tema broja: Uzgoj geranija, Sabina Fureš aromath.spec.

Piše: Sabina Fureš aromath.spec.

13 Uzgoj geranija

izvodnju esencijalnog ulja. Najraniji nasadi ove kulture posađeni su na Reunion otoku (u starije vrijeme otok se zvao Bourbon) te je razvijen ISO standard tj. burbon ulje s omjerom citronelola / geraniola od približno 1:1 za kvalitetu ulja. Tako proizvedeno esencijalno ulje dobilo je naziv „bourbon“ – po starom nazivu otoka. Reunion je nekada bio glavni proizvođač ovog esencijalnog ulja.

Geranij s mirisom ruže, poznatiji kao ruža geranij – Pelargonium graveolens (porodica Geraniaceae) višegodišnji je aromatični grm. Rod Pelargonium obuhvaća otprilike 270 različitih vrsta, a većina poznatih vrsta endemi su s područja Zapadnog rta, na samom jugu Južnoafričke Republike. Premda je biljka autohtona u Južnoafričkoj Republici, danas se na veliko uzgaja u Egiptu, Indiji i Kini, a u manjoj mjeri uzgoj se vrši i na području srednje Afrike, Madagaskara, Japana, Srednje Amerike i u Europi. Procjenjuje se da je godišnja proizvodnja esencijalnog ulja geranija u svijetu 250 – 300 tona, dok je potražnja za istim veća od 500 tona godišnje.

Samo se 10 vrsta geranija koristi u proizvodnji esencijalnog ulja i to – Pelargonium odorantissimum, Pelargonium asperum, Pelargonium graveolens, Pelargonium crispum, Pelargonium radula, Pelargonium capitatum, Pelargonium roseus, Pelargonium tomentosum, Pelargonium zonale i Pelargonium roseum.

Pelargonium cv.rosé, (cv.= kultivar), poznatiji pod nazivom ruža geranij, hibridna je vrsta nastala križanjem Pelargonium capitatum s Pelargonium radens. Novonastali hibrid uveden je kao poljoprivredna kultura za proKLIMA

Geranij se može uzgajati u umjerenoj, suptropskoj i tropskoj klimi na različitim nadmorskim visinama od 1000 do 2200 m. Najbolje uspijeva u suptropskim klimama s temperaturom u rasponu od 5 – 25oC te mu je potrebno dovoljno sunčanih sati za razvoj esencijalnog ulja unutar biljke. Biljka je osjetljiva je na hladno vrijeme i ne podnosi mraz te će temperature ispod 3oC ubiti biljku. Dnevna optimalna temperatura za uzgoj geranija je 20 – 25oC.

Količine oborina za uzgoj geranija trebaju se kretati od 700 do 1500 mm godišnje, ravnomjerno raspoređene tijekom cijele sezone uzgoja. U područjima gdje je količina oborina manja od navedenih količina, vrši se dodatno navodnjavanje. Ukoliko su oborine obilnije od navedenih, to rezultira zaostajanjem vode u tlu, što uzrokuje truljenje korijena i usporavanje rasta biljke. Uočeno je međutim, da geranij jednako dobro raste i na mnogo nižim nadmorskim visinama, te podnosi i više temperature od navedenih, čak do 43oC, i to kod uzgoja na ravnicama uz sustavno za navodnjavanje.

TLO

Za uzgoj geranija najpogodnija su dobro drenirana pjeskovita do ilovasta tla, s pH u rasponu od 5,8-8,5 (ph – lat. potentia hidrogenii – oznaka za kiselost tla), koja su smještena na dobro osunčanim i toplim mjestima, bez prisutnosti mraza. Idealni tip tla mora biti bogat organskim tvarima te sadržaj gline u tlu ne smije biti veći od 40%. Geranij dobro uspijeva na pjeskovitim tlima u priobalnom pojasu. Za njegov optimalan uzgoj, potrebno je provesti dobru drenažu tla, kako bi se spriječilo prekomjerno zadržavanje vode te time smanjila učestalost bolesti korijena. Rast i razvoj geranija ovisi o pH kiselosti podloge na kojem je za-

sađen pa postoji velika mogućnost da mnogi hibridi geranija neće cvjetati ukoliko je pH ispod 5,5 te da će se na listovima pojaviti smeđe mrlje.

RAZMNOŽAVANJE

Sadnice geranija koje su uzgojene po principu organskog uzgoja razvijaju biljku čiji se uzgoj bazira na načelima organske proizvodnje te samim tim dobiva se i organsko esencijalno ulje koje na tržištu postiže veću cijenu.

Ruža geranij je hibrid pa se uglavnom ne proizvodi sjeme iz kojeg bi se razvila biljka željenih karakteristika za dobivanje esencijalnog ulja. Razmnožavanje se vrši reznicama iz matične biljke ili uzimanjem kulture tkiva. Reznice se uzimaju od jakih i zdravih biljaka koje su uzgojene na otvorenom. Za poticanje ukorjenjivanja sadnica moguće je koristiti prirodne organske hormone ukorjenjivanja. Reznice su duljine 10-15 cm koje se uzimaju od mladih, vršnih izdanaka. Potom se stavljaju u prethodno pripremljen supstrat koji se sastoji od komposta i pijeska u omjeru 30% : 70%.

Prihranjivanje se vrši tjedno tekućom organskom prehranom. Nakon pojave korijena u vremenskom rasponu od 2 – 6 tjedana, biljke se presađuju u tlo. Zimske reznice bi trebale imati više listova od ljetnih reznica. Reznice se mogu uzimati i od starijih i jačih biljaka, duljina reznice 15 – 30 cm, te se sadnja vrši direktno u tlo. Ukorjenjavanje reznica može se vršiti i u za to posebno namijenjenim polietilenskim vrećicama, što pomaže u izbjegavanju oštećenja korijena prilikom sadnje u tlo. Takva praksa se na terenu pokazala vrlo učinkovitom.

SADNJA

Prilikom sadnje razmak između biljaka treba prilagoditi mehanizaciji. Općenito se preporučuje razmak redova od 40 cm, sa širinom redova od 50 cm. Takav raspored posađenih biljaka dati će ukupno cca 50 000 biljaka po hektaru, kod uzgoja na područjima s visokom količinom oborinama ili kod uzgoja s dodatnim navodnjavanjem. Sadnice se navodnjavaju odmah nakon sadnje, potom svaki drugi dan tijekom narednih 10 – 15 dana, a nakon toga navodnjavanje se smanjuje na dva puta tjedno. Sadnja reznica vrši se sa početkom sezone vegetacije - tijekom prolje-

ća kada ima dovoljno vlage u tlu. Potrebno je izbjegavati sadnju tijekom vrlo vrućih vremenskih razdoblja u godini te prije i tijekom zime kada su biljke mirovanju.

BERBA

Prva berba može se vršiti u periodu nakon 3 do 6 mjeseci, ovisno o visini otkosa, hranidbi, vlazi i lokaciji na kojoj raste geranij. Berba se obavlja 3 do 4 puta godišnje. Vrijeme berbe određuje se prisutnošću novog izrasta nakon prethodne berbe. Beru se samo zrele biljke u fazi cvatnje kada je najbolja kvaliteta esencijalnog ulja. Miris lišća trebao bi se transformirati iz mirisa limuna u miris ruže. U tom slučaju bere se samo lišće i mladi izdanci, budući da se u njima nalazi najviše esencijalnog ulja, i to isključivo po suhom danu. Berba vlažnog biljnog materijala rezultirat će smanjenom količinom esencijalnog ulja tijekom destilacije. Dobar prinos esencijalnog ulja postiže se berbom koja se vrši nakon najmanje 3 sunčana dana. Navodnjavanje se obustavlja nekoliko dana prije berbe, kako bi se biljku potaknulo da proizvede više esencijalnog ulja, jer višak vode rezultira manjim postotkom esencijalnog ulja. Postoji povezanost između nadmorske visine i prinosa pa se smatra da što je viša nadmorska visina na kojoj biljka raste, to je niži prinos i obrnuto. Međutim, postoje indikacije na temelju kojih se na višim nadmorskim visinama dobije kvalitetnije esencijalno ulje. U tom se smjeru vrše daljnja istraživanja.

PRINOSI

Kvaliteta i prinos esencijalnog ulja bit će veći ako se berba nasada vrši u odgovarajuće vrijeme zrelosti. Tijekom ljetnih mjeseci, od travnja do lipnja najveći je sadržaj esencijalnog ulja u biljci, i to u njenom vršnom dijelu koji ima 6 – 12 listova, za razliku od bazalnog dijela biljke. Za veći prinos potrebna je odgovarajuća zasađena biljna populacija na poljima. Primjerice, najmanje 25.000 biljaka pa 1 hektaru godišnje može donijeti 15 kg esencijalnog ulja. Iskoristivost ulja kreće se od 0,08 – 0,15%, ovisno o sezoni berbe, vrsti materijala i klimatskim uvjetima. Izvješća govore da uzgoj u staklenicima povećava prinos bilja, a time i prinos esencijalnog ulja do 53%, u odnosu na konvencionalne usjeve geranija na otvorenim poljima.

ISTRAŽIVANJA

• M. Ram, R. Singh, A. A. Naqvi & S. Kumar (1997) nastojali su utvrditi učinak koji vrijeme sadnje geranija (Pelargonium graveolens) ima na kvalitetu esencijalnog ulja. Istraživanje je vršeno u Lucknowu, na sjeveru središnje indijske ravnice. U svom istraživanju korištene su tri sorte geranija i to cv. Alžir, Bourbon i Kelkar te je nakon svih ispitivanja ustanovljeno da za postizanje najvećeg prinosa esencijalnog ulja vrhunske kvalitete (25% citronelola i 20% geraniola), cv. Burbon davao najbolje rezultate, kod sadnje u trećem tjednu listopada i pri berbi u svibnju na području sjevernoindijskih ravnica.

• Blank i sur. (2012.) iz Brazila proveli su istraživanje čiji je cilj bio procijeniti utjecaj razmaka kod sadnje i intervala berbe geranija na proizvodnju biomase i esencijalnog ulja.

Istraživanje se vršilo na lokaciji eksperimentalnog imanja

“Campus Rural da UFS”, São Cristóvão, 17 km od grada

Aracaju, Brazil. Najproduktivniji se pokazao razmak sadnje geranija na 50 x 50 cm u vremenskom periodu od 8 tjedana, koji je dao najviše biljne mase i esencijalnog ulja.

REFERENCE:

Blank A.F, De Silva A, Arrigoni-Blank M.F, Dos Santos W.M, De Santana A.D (2012). Plant spacing and harvest intervals on biomass and essential oil of geranium. Horticultura Brasileira. 30. 740-746. 10.1590/S0102-05362012000400029.

Demarne, F.E. & Van der Walt, J.J.A. 1988. Origin of the rose-scented Pelargonium cultivar grown on Reunion Island. S-Afr Tydskr. Plantk, 55(2): 184–191.

Kumar, S., Bahl, J.R., Bansal, R.P. & Naqvi, A.A. 2001. Method for annual cropping of Pelargonium graveolens for rose-scented geranium oil in subtropical agro-climates. Journal of Horticultural Science & Biotechnology, 76:183–16.

Ram M, Singh R, Naqvi A. A, Kumar S. (1997) Effect of planting time on the yield and quality of essential oil in geranium Pelargonium graveolens, Journal of Horticultural Science, 72:5, 807-810, DOI: 10.1080/14620316.1997.11515574

Shawl A.S, Kumar T, Chishti N, Shabir S, 2006. Cultivation of Rose Scented Geranium (Pelargonium sp.) as a Cash Crop in Kashmir Valley. Asian Journal of Plant Sciences, 5: 673-675.

Van der Walt, J.J.A. & Vorster, P.J. 1988. Pelargoniums of Southern Africa Including Some Representative Species from Other Parts of the World. Volume 3. Kirstenbosch, South Africa: National Botanic Gardens, Précis

LITERATURA:

Agriculture Farming, https://www.agrifarming.in/geranium-cultivation, pristupljeno 10.08.2021.

Boddy K. Geranium. Reaktion books LTD. 2013.

Essential oil crops, Rose geranium production. Pretoria, Department of Agriculture, Forestry and Fisheries South Africa, 2012.

Tamil Nadu Agricultural University, http://eagri.org/eagri50/HORT282/lec12.html, pristupljeno 12.08.2021.