Cjelovit ljekarnički pristup zaštiti od sunca

Ljekarna je mjesto svakodnevne ”borbe” s dezinformacijama i predrasudama, a zablude o sunčanju nisu iznimka. Ljekarnik dokazanim stručnim saznanjima može potaknuti pacijente na poželjno, ispravno i odgovorno ponašanje na suncu.

AUTORICA ČLANKA: Darija Herak, mag.pharm.

Ovisno o dužini i učestalosti izlaganja suncu te o njegovom intenzitetu, sunčevo zračenje može imati povoljan ili štetan utjecaj. Utjecaj ovisi o geografskom položaju, dijelu dana i godišnjem dobu, ali također i o individualnim karakteristikama kože pojedinca.

Iako koža ima određenu sposobnost samozaštite i regeneracije, u slučaju pretjeranog izlaganja UV zračenju njeni zaštitni mehanizmi više nisu dovoljno učinkoviti, pa zbog djelovanja slobodnih radikala nastaje oštećenje vezivnog tkiva. Pri čestom i nezaštićenom izlaganju suncu, oštećenja kože se kumuliraju te govorimo o procesu fotostarenja kože. Takva koža može biti zadebljala, gubi elastičnost, na njoj nastaju vidljive bore, pigmentacijske mrlje i javljaju se popucale kapilare.

Fotostarenje kože česta je tema razgovora s ljekarnikom, jer je zbog estetskih trendova razlog zabrinutosti pacijenata. No, ljekarnicima je, osim estetskog, veći razlog za brigu zapravo nevidljiva šteta koja nastaje na razini DNK i uzrokuje stvaranje abnormalnih stanica, malignih promjena na koži poput aktiničkih keratoza, melanoma i ostalih karcinoma kože. Sprječavanje nastanka takvih oštećenja daje još veći značaj naporima koje ulažemo u promicanje svijesti o zaštiti od sunca.

O čemu valja voditi računa

Akutna oštećenja kože uzrokovana UV zračenjem, koja često viđamo u ljekarnama u ljetnom dijelu godine, manifestiraju se kao crvenilo, plikovi te posljedično ljuštenje kože, ali i kao smanjen imunološki odgovor epidermalnih stanica zbog čega se često javljaju i infekcije Herpes simplex virusa. Kombinacija nekih tvari koje se sistemski unose ili se nanose na kožu može pod utjecajem UV zračenja izazvati fotoalergijske ili fototoksične kožne reakcije. Iako - kad govorimo o fotosenzitivnom potencijalu - često automatski pomislimo na farmakološki aktivne supstancije, često su takve neželjene reakcije posljedica korištenja i raznih kozmetičkih proizvoda, biljnih ekstrakata, ali i samih proizvoda za zaštitu od sunca. Fotosenzitivni potencijal bilo bi korisno osvijestiti da bismo se sukladno tome i adekvatno zaštitili od sunca i prevenirali takve tegobe.

U suvremenoj svakodnevnici pacijenti su izloženi brojnim informacijama iz različitih izvora, a u ”moru” sadržaja ponekad je teško procijeniti što je od informacija za njih uopće značajno, što će to za njih značiti u praktičnom smislu te što će za njihovu trenutnu situaciju biti najbolje rješenje. Ljekarnik u javnoj ljekarni najdostupniji je zdravstveni djelatnik i takvom će pacijentu biti stručni savjetnik koji će pomoći usmjeriti ga prema pouzdanim proizvodima i kampanjama s provjerenim i korisnim informacijama, riješiti ga eventualnih nedoumica i strahova, te svojim stručnim znanjem i vještinama pomoći mu donijeti najbolju moguću odluku za vlastito zdravlje ili zdravlje njegovih bližnjih. Nerijetko ćemo preuzeti i ulogu u kojoj pacijenta usmjeravamo kroz segmente zdravstvenog sustava, i to kada procijenimo da je potrebno naglasiti važnost preventivnog pregleda i konzultirati nekoga od drugih zdravstvenih stručnjaka.

Ljekarna je mjesto svakodnevne ”borbe” s dezinformacijama i predrasudama, a zablude o sunčanju nisu iznimka. Pacijente možemo usmjeriti uz razumijevanje njihovog stajališta, ali uz provjerena stručna saznanja korisno bi bilo razjasniti te dokazima potkrijepiti poželjno, ispravno i odgovorno ponašanje na suncu.

Važnost edukacije bit će naročito značajna u kontekstu osvještavanja pacijenata o prevenciji i detekciji melanoma i ostalih karcinoma kože. Prevencija pomoću odgovornog ponašanja na suncu dokazano smanjuje incidenciju melanoma, a njegovo rano otkrivanje direktno utječe na stupanj preživlje-

nja, te time na kvalitetu života oboljelih i na opterećenje samog zdravstvenog sustava. Ne čudi stoga velik broj javnozdravstvenih kampanja u koje su aktivno uključeni i brojni ljekarnici, koje promiču preglede, samopreglede i važnost zaštite od štetnog UV zračenja pomoću topikalnih zaštitnih sredstava.

U razgovoru i praćenju pacijenata u ljekarni, ključne poruke koje bi trebale doprijeti do njih su: • adekvatnom zaštitom isključuje se, ili barem minimizira, povećani rizik koji donose opekline od sunca nastale u djetinjstvu; • kožu treba adekvatno štititi od sunca tijekom godine, a naročito tijekom godišnjeg odmora; • naročito su ugroženi pacijenti koji su u velikoj mjeri profesionalno izloženi UV zračenju, poput građevinskih radnika ili pomoraca; • trebalo bi izbjegavati umjetne izvore UV zračenja poput solarija ili kozmetičkih UV lampi prilikom manikure; • detektirati farmakoterapiju s povećanim fotosenzibilnim potencijalom te usmjeriti pacijente na pojačan oprez, ili izbjegavanje izlaganja suncu prilikom korištenja takve terapije.

Ciljevi ljekarničkog tima u pružanju ljekarničke skrbi su univerzalni i usmjereni na osiguranje bolje kvalitete života pacijenta, očuvanje zdravlja i prevenciju bolesti, ali i na prepoznavanje postojećih i detekciju potencijalnih problema s kojima bi se pacijent tek mogao susresti. Dizajn ljekarničkog softvera omogućava nam uvid u postojeću dijagnozu i detekciju pacijenata s farmakoterapijom koja bi mogla izazvati kožne reakcije preosjetljivosti prilikom izlaganja UV zračenju. Neke bolesti poput sistemskog eritematoznog lupusa (SLE) ili porfirije utječu na pojačanu osjetljivost kože, kao i značajan broj sistemski ili lokalno primjenjivanih molekula lijeka (Tablica 1). Prilikom izdavanja akutne terapije - primjerice antibiotske - pacijente treba upozoriti da izbjegavaju izlaganje suncu, a kod izdavanja kronične, dobro im poznate farmakoterapije, treba ih podsjetiti da se radi o lijeku koji kožu čini osjetljivijom, što će im pomoći izbjeći neugodne tegobe koje se mogu dogoditi pod utjecajem UV zračenja. Važno je obratiti pažnju i na tradicionalno korištene biljne pripravke s fototoksičnim potencijalom, poput kantariona, koje pacijenti često kupuju i izvan ljekarne i bez popratnog stručnog savjeta.

Uz izbjegavanje izlaganja u doba dana s najjačim sunčevim zračenjem, nošenje zaštitnih naočala i odjeće, važno sredstvo u sprječavanju foto-oštećenja kože bit će topikalni proizvod za zaštitu od sunca.

antibiotici antimalarici sulfonamidi, fluorokinoloni, tetraciklini, trimetoprim klorokin, hidroksiklorokin

citostatici

fluorouracil, metotreksat diuretici hidroklorotiazid, furosemid, torasemid blokatori kalcijevih kanala amlodipin, felodipin ACE inhibitori perindopril, ramipril, lizinopril, enalapril antiaritmici amiodaron nesteroidni protuupalni ibuprofen, naproksen, ketoprofen, indometacin, lijekovi (NSAIL) diklofenak, piroksikam, celekoksib lijekovi s djelovanjem na središnji živčani sustav alprazolam, amitriptilin, venlafaksin, fenotiazini ostali sistemski lijekovi oralni kontraceptivi, antivirotici, antimikotici, antihistaminici, antiepileptici topikalni lijekovi retinoidi, benzoilperoksid, klorheksidin, NSAIL

Karakteristike topikalnih proizvoda

Idealan proizvod za zaštitu od sunca trebao bi pružati visoku razinu zaštite, biti vodootporan i otporan na znojenje, te sadržavati fotostabilne i termostabilne tvari koje pružaju dugotrajnu UV zaštitu. Da bi proizvod bio dobro prihvaćen poželjno bi bilo da je hipoalergen, da ima ugodna organoleptička svojstva (tekstura, miris, boja) te da se praktično i precizno nanosi na kožu, ne prlja odjeću i da je pritom prihvatljive cijene. Jasno je da je vrlo izazovno zadovoljiti baš sva očekivanja potrošača, ali uz raznoliku ponudu na tržištu, realna je mogućnost pomiriti velik broj pacijentovih očekivanja, pa na taj način osigurati njegovo zadovoljstvo, a na kraju i redovito korištenje odabranog proizvoda.

Teksture i oblici suvremenih proizvoda za sunčanje omogućuju individualni odabir proizvoda, ovisno o vlastitim potrebama i preferencijama. Proizvode ćemo tako moći odabrati ovisno o tipu kože - masna, normalna ili suha, ili prema preferiranom tipu UV filtera. Naime, postojeće vrste filtera imaju određene prednosti i nedostatke. Kemijski filteri bit će bolje prihvaćeni zbog toga što ne ostavljaju vidljivi trag na koži, no kod izrazito osjetljive kože ili kože sklone alergijskim reakcijama, prednost će imati fizikalni filteri koji su teže mazivi i ostavljaju vidljiv trag na koži. Ulja i kreme gustih i bogatijih tekstura bit će prikladnije za suhu kožu, dok će lagane formulacije poput losiona i fluida biti prikladnije za mješovitu ili masnu kožu. Gelovi ili gel kreme bit će dobar odabir za dlakavija područja ili masniju kožu. Aerosoli zbog praktičnog i brzog nanošenja predstavljaju spretno rješenje za nanošenje. Stikovi su posebno prikladni za usne i osjetljive dijelove tijela koje želimo dodatno zaštititi, poput nosa, obraza, uški ili ožiljaka.

Da bi dodatno prevenirali fotostarenje, brojni zaštitni proizvodi osim UV filtera sadrže i različite antioksidativne i protuupalne sastojke, ovlaživače ili pigmente. Različiti stilovi života utjecat će i na odabir preferiranog zaštitnog proizvoda, te će tako muškarci uglavnom birati laganije teksture, dok će se žene češće odlučiti za pigmentirane zaštitne kreme ili maglice koje se mogu nanijeti na gotovi make up. Posebne skupine pacijena-

TABLICA 2

Značajne karakteristike proizvoda za zaštitu od sunca namijenjenih za posebne skupine pacijenata

SKUPINA SPECIFIČNE POTREBE

djeca

atopičari

akne

• vrlo visoka zaštita • visoka vodootpornost • bez alkohola, parfema • gusta tekstura • praktična primjena (npr. raspršivači) • bez parfema, alkohola, iritansa, parabena • sastojci koji ojačavaju barijernu funkciju kože • emolijentni učinak • nekomedogene formulacije • keratolitički, seboregulirajući i matirajući sastojci pigmentacijske • sastojci koji inhibiraju proizvodnju melanina nepravilnosti • korekcija hiperpigmentacija • cjelogodišnja njega aktiničke keratoze • vrlo visoka zaštita • medicinski proizvodi

GENERACIJA GODIŠTA ROĐENJA ISTAKNUTIJE KARAKTERISTIKE

Baby Boomers

1945.-1964. • komunikacija ”u 4 oka” • rade ”prave stvari”, ispravni • realistični Generacija X 1965.-1979. • učenje kroz praktična iskustva • efikasni • inovativni Millenials (Generacija Y) 1980.-1994. • prihvaćanje tehnologije • trenutno zadovoljenje potreba • optimistični • socijalno i ekološki odgovorni

Generacija Z 1995.-2009. • urođeno razumijevanje tehnologije • poduzetni • praktični • socijalni i ekološki aktivisti

Generacija alpha rođeni 2010. i mlađi • edukacija i karakteristike poput liberalnosti, eksperimentiranja i informiranosti sve će više dobivati na važnosti

ta imaju i specifične zahtjeve kod odabira proizvoda za zaštitu od sunca (Tablica 2).

Savjetovanje pacijenata prilikom odabira proizvoda

Da bismo ispitali i spoznali stvarne potrebe naših pacijenata, naročito je važno kako s njima komuniciramo. Stručno znanje koje stječemo neće imati značajan utjecaj na stav i ponašanje pacijenta, pa tako niti na terapijski ishod primijenjenog lijeka ili zaštitnog sredstva, ukoliko nismo adekvatno procijenili stvarne potrebe pacijenta i detektirali potencijalne probleme s kojima bi se tek mogao susresti prilikom primjene proizvoda. Kada našem pacijentu pomognemo odabrati proizvod u kojem on za sebe prepoznaje neposrednu korist, i - još važnije - proizvod koji mu se sviđa, veća je vjerojatnost da će pacijent taj proizvod stvarno redovito i koristiti. Pristup putem postavljanja produktivnih pitanja i aktivno slušanje, bit će ključni komunikacijski alati za ljekarnika koji svoje stručno znanje u svakodnevnom radu prevodi na jezik razumljiv i prihvatljiv pacijentu, da bi kroz partnerski odnos s njim postigao i zadovoljavajuću razinu prihvaćanja.

Novije generacije potrošača karakteriziraju digitalni način komunikacije i manji opseg pažnje, brzi uvid u velik broj informacija, ali i upitna vjerodostojnost tih informacija, te razmišljanja, stavovi i okidači pri odabiru koji se značajno razlikuju od okidača njihovih prethodnika (Tablica 3).

U našem svakodnevnom radu svjesni smo sve više poruka s raznih YouTube kanala, beauty blogova i profila na društvenim mrežama koji utječu na naše pacijente prilikom odabira proizvoda. Tako se brojni svjetski poznati brandovi danas prilagođavaju zahtjevima suvremenih potrošača, a samo je jedan od primjera to da na policama ljekarni imamo sve više proizvoda za sunčanje koji komuniciraju poruke o ekološkoj prihvatljivosti, kompatibilnosti s tetoviranom kožom i slično. Te promjene nemoguće je ignorirati, nego ih je i iz perspektive ljekarnika važno osvijestiti i primjereno prilagoditi komunikaciju. Od zdravstvenih stručnjaka s univerzalnim smjernicama i preporukama, našim pacijentima sve više postajemo partneri pri odabiru proizvoda koji zadovoljavanju njihove individualne potrebe.

Primjena topikalnih proizvoda za zaštitu od sunca

Nakon odabira odgovarajućeg zaštitnog sredstva, vrlo je važno i kako će u praktičnom smislu pacijent primijeniti proizvod. Kremu s UV zaštitom potrebno je nanijeti u dovoljnoj količini, barem 20 minuta prije izlaganja suncu. Da bi se postigla zaštita deklarirana SPF faktorom, potrebno bi bilo nanijeti sloj proizvoda koji odgovara količini od 2 mg/cm2 kože. U praksi je to vrlo velika količina kreme, a najbolje ju ilustrira primjer da je odrasloj osobi za adekvatnu zaštitu cijelog tijela potrebno čak oko 35 mL. U tom bi slučaju prosječna bočica od 200 mL bila dovoljna za tek 6 nanošenja, a svjesni smo da naši pacijenti u ljekarni često izjavljuju da imaju dovoljno zaštitnog sredstva preostalog od prošlogodišnjeg ljetovanja! Kada uzmemo u obzir preporuku da bi zaštitno sredstvo trebalo ponovno nanositi svaka 2 sata ili nakon svakog kupanja, vrlo je jasno da čak i pacijenti koji ga redovito primjenjuju, ne čine to u odgovarajućoj količini. Da bismo im slikovito približili koliko je sredstva ustvari dovoljno, možemo - ovisno o odabranom proizvodu - količinu proizvoda prikazati na više načina: • referirati se na određeni broj potisaka kreme za određeni dio tijela; • preporučiti količinu kreme koja odgovara čajnoj žličici (ili više njih) za određeni dio tijela;

Što je primjer bliži i razumljiviji sugovorniku, to će šanse za pravilnu upotrebu biti veće.

Često zaboravljeni pri nanošenju proizvoda ostaju dijelovi tijela poput usana, čela i tjemena kod pacijenata bez kose, uške, stopala i dlanovi, donji dio leđa te ožiljci. Stoga će biti važno povremeno podsjetiti pacijente i na zaštitu takvih područja koja su nerijetko vrlo izložena suncu.

Unatoč svemu - opekline

Unatoč svim zaštitnim mjerama, ponekad se ipak dogodi da pretjerano izlaganje suncu uzrokuje opekline. U tom će slučaju ljekarnički tim opet biti najdostupniji izvor informacija i pomoći će pri zbrinjavanju opeklina od sunca. Najvažnije je da odabrana metoda samoliječenja bude sigurna opcija za pacijenta, te će tako ozbiljnije slučajeve opeklina biti nužno uputiti na daljnju liječničku obradu. No ukoliko je samoliječenje indicirano, ljekarnik će biti izvor informacija o zbrinjavanju opekline, prevenciji eventualno moguće kožne infekcije i ubrzanju cijeljenja i oporavka.

Zaključak

Iako se u praktičnom smislu ubrzano mijenja i prilagođava, savjetodavna uloga ljekarnika ostaje, zbog dostupnosti i stručnog znanja, ključna u edukaciji o važnosti zaštite od UV zračenja i prevenciji nastanka malignih promjena pod utjecajem pretjeranog izlaganja suncu. Adekvatnom komunikacijom stručnog znanja moguće je pozitivno utjecati na pacijentove odluke i ponašanja kako bi postigli najbolji mogući preventivni, odnosno terapijski ishod.

Kroz praćenje smjernica, trendova i novosti na tržištu, ali i individualnih potreba korisnika ljekarničke usluge, ljekarnik postaje i ostaje podrška u prepoznavanju kvalitetnih informacija i praktičnih savjeta za odgovorno ponašanje na suncu.

Literatura:

https://www.halmed.hr/Lijekovi/Baza-lijekova/, pristupljeno 11.05.2021. http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/dermatologija/reakcije-na-suncevu-svjetlost/ fotosenzitivnost, pristupljeno 11.05.2021. https://www.euromonitor.com/, pristupljeno 11.05.2021. M. Pogačić Makek, Uloga ljekarnika u prevenciji raka kože, InPharma br.61 svibanj/lipanj 2019., 9-12 A. Zanki-Zelić, Fotozaštita priručnik za ljekarnike, InPharma br.55 svibanj/lipanj 2018., 10-14 N. Pustišek, Fotoprotekcija smjernice za zaštitu od sunca, InPharma br.43 svibanj/lipanj 2016., 8-10 A. Zanki-Zelić, Uloga ljekarnika u odabiru preparata za fotoprotekciju, InPharma br.37 svibanj/lipanj 2015., 9-17 M. Čajkovac, Kozmetologija, 2. dopunjeno izdanje, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2005. Priručnik za smoliječenje, CASI, 2018.