maminosunce broj 72/veljača 2019.
besplatni časopis za trudnice, mame i tate
TRUDNOĆA
Ektopična trudnoća BEBA
Za sve majke! DIJETE
issn 1845-4216
Moje dijete muca
ODGOJ
Psihološka procjena da ili ne?
r h . e c n u s o n i m a www.m
www.
maminosunce
uvodnik
veljača 2019.
Dragi moji :) Ne znam koliko ste upoznati - Mamino sunce sam pokrenula u svojoj drugoj trudnoći. Tome ima već 15 godina. Dakle, moje drugo dijete ove godine postaje srednjoškolac, a moje prvorođeno upisuje fakultet. Gdje su proletile sve te silne godine!? Gledam ih iz dana u dan, zadivljena time u kakve ljude izrastaju... I sama ne znam jesam li više ponosna na njih ili na nas, njihove roditelje :) Sjetim se sada svih neprospavanih noći, briga, suza - mojih i njihovih, ljutnje, katkad i očaja... I sada znam (iako i tada sam znala) da nema te loše emocije koja može biti veća i jača od ljubavi i vjere u njih, u sebe... I ništa nije toliko vrijedno, koliko je vrijedan zagrljaj, povjerenje i utjeha... I kad nakon 18 godina vidite da, iako ste često mislili da niste dobro postupili i da ste mogli biti bolji, niste zapravo u ničemu pogriješili očigledno je i to dio stvaranja prekrasnih mladih ljudi...
Impresum Izdavač: Optima media d.o.o. Glavna urednica: Andrea Hribar Livada andrea@optimamedia.hr Marketing: 01/6198 913 info@optimamedia.hr Uredništvo: Delnička 8b, Zagreb tel: 01/ 6198 924 fax: 01/6198 787 www.maminosunce.hr
Svaki vaš strah da ne radite ispravno je normalan, ali nemojte brinuti.... Volite ih, budite uz njih, vjerujte njima i vjerujte sebi...
Izlazi pet puta godišnje. Sljedeći broj izlazi u travnju 2019.
A zatim, zauvijek uživajte u njihovoj sreći i u prijateljstvu koje imate s njima :)
Uredništvo ne odgovara za sadržaj objavljenih tekstova te informacije u oglasima. Svi tekstovi služe isključivo u informativne svrhe, a u slučaju bolesti ili poteškoća, potražite savjet liječnika.
Puse, Andrea
4
.hr
Sadržaj ❍
❍ ❍
8
Ektopična trudnoća 8 Svrab - Scabies - šuga 12 Kad smo djeca bili mi 16
16
Moje dijete muca 22
❍●
Magnezij – svemogući mineral 26
❍
Trans masne kiseline - štetne masti iz hrane 28 Psihološka procjena djeteta: DA ili NE? 36
22
Androgenetska alopecija kod žena 38 Pišem, šaram, režem, stvaram! 42
❍ ❍
28
❍ ❍
Za sve savršene i nesavršene majke 46 Francuski kao prvi izbor 48 Galerija maminih sunašca 68
❍
6
42
Pretplatite se već danas na časopis Mamino sunce
Naša pretplata je tako malena jer se odnosi samo na troškove poštarine. Iznosi svega 49,00 kuna za jednu godinu ili 79kn za dvije godine! Ispunite opću uplatnicu, njome uplatite 49,00 ili 79,00 kuna na naš IBAN: HR6724840081106380464 te kopiju uplatnice s narudžbenicom pošaljite na našu adresu Optima media d.o.o, Delnička 8b, 10000 Zagreb ili pošaljite potvrdu o uplati sa svojim podacima na e-mail adresu info@optimamedia.hr. Uplatu također možete izvršiti Internet bankarstvom te na isti način poslati podatke i potvrdu. Time ste se pretplatili na 5 ili 10 brojeva te očekujte prvi sljedeći broj Maminog sunca na svojoj adresi!
UPUTE ZA iSPUNJAVANJE UPLATNICE PRIMATELJ: Optima media d.o.o., Delnička 8b, Zagreb SVRHA UPLATE: Pretplata Mamino sunce IZNOS: 49,00 kn ili 79,00 kn IBAN: HR6724840081106380464 POZIV NA BROJ: Vaš OIB
OVOM NARUDŽBENICOM NEOPOZIVO NARUČUJEM GODIŠNJU (pet brojeva) ILI DVOGODIŠNJU (deset brojeva) PRETPLATU NA MAMINO SUNCE IME I PREZIME: ADRESA: POŠTANSKI BROJ:
GRAD: BROJ TELEFONA:
VLASTORUČNI POTPIS: Uz ovu narudžbenicu, molimo pošaljite kopiju uplatnice.
7
moja trudnoća // zdravlje
Ektopična trudnoća
Prof. dr. sc. Snježana Škrablin, GinOps d.o.o, Poliklinika za ginekologiju, porodništvo, humanu reprodukciju i bolesti dojke
Drži se da se ektopično smješta oko 2% trudnoća
ŠTO JE EKTOPIČNA TRUDNOĆA?
ZAŠTO JE OPASNA EKTOPIČNA TRUDNOĆA?
Implantacija razvijajućeg ploda i posteljice normalno se dešava u sluznici maternice, decidui, negdje u području maternične šupljine. U koliko se blastocista ugnjezdi bilo gdje drugdje nastaje ektopična ili “izvanmaternična” trudnoća. S obzirom da je trudnoća ektopično implantirana i onda kada je smještena u cervikalnom kanalu, koji je dio maternice, ektopična trudnoća nije uvijek izvanmaternična.
Svaka ektopična trudnoća je opasna po život zbog ozbiljnih komplikacija koje ovakova situacija donosi. Računa se da je oko 6% smrti žena u vezi s trudnoćom u svijetu povezano s postojanjem ektopične trudnoće. Svakoj ženi koja pokazuje znakove postojanja moguće ektopične trudnoće valja pristupiti s punom pažnjom. Rizik umiranja kod ektopične trudnoće veći je od rizika umiranja u trudnoći koja je normalno smještena i završava rođenjem živog djeteta i veći je od umiranja kao posljedice namjernog prekida trudnoće. Na sreću, zahvaljujući mogućnostima kojima ju je
KOLIKA JE UČESTALOST EKTOPIČNIH TRUDNOĆA? Drži se da se ektopično smješta oko 2% trudnoća.
8
moguće dijagnosticirati rano i tehnikama modernog liječenja, u razvijenom svijetu, smrti od ektopičnih trudnoća danas su ipak izuzetak. Da bi se trudnoća normalno razvila potreban je prostor i “podloga”, decidua, koja je hrani i štiti. Kod ektopične trudnoće decidua ili nije normalno razvijena ili je uopće nema pa se implantacija događa u tkivu nepripremljenom na trudnoću, u prostoru koji se ne može prilagoditi trudnoći. Trudnoća najčešće vrlo brzo propada. Prije li kasnije vrlo invazivno korijalno tkivo uraste u veće ili manje krvne žile i javlja se krvarenje oko obično već mrtvog ploda i
tada takovu situaciju zovemo “tubarni pobačaj”. Ukoliko se ektopična trudnoća razvija u najužem dijelu jajovoda, istmusu, u kojem su vrlo blizu korijalnom tkivu velike krvne žile, s prodorom u njih obično uslijedi obilno krvarenje u trbuh. Tada to zovemo prsnućem gravidnog jajovoda, a krvarenje može biti izuzetno obilno i brzo dovesti do cirkulacijskog sloma i smrti. Slične kliničke slike obilnih krvarenja uzrokuju i druge, puno rjeđe lokacije ektopične trudnoće.
KOJE SU POSLJEDICE EKTOPIČNE TRUDNOĆE? Svaka ektopična trudnoća smanjuje izglede za kasnije normalno zanašanje i rađanje.
GDJE JE NAJČEŠĆE SMJEŠTENA? Premda ektopična trudnoća može biti smještena bilo gdje u trbušnoj šupljini, ili unutar vrata maternice, daleko najčešće je smještena u najširem djelu jajovoda; u ampuli. Takvih je 95%
ektopičnih trudnoća.
KOJI SU RIZIČNI ČINITELJI? Rizični činitelji su razni i nerijetko nepoznati. Poznato je da se ektopična trudnoća često javlja ponovno u žena koje su je već ranije preboljele (rizik za iduću ektopičnu trudnoću nakon preboljene je oko 10%), povezana je s upalnim bolestima u zdjelici i operacijama u području jajovoda i maternice, s metodama potpomognute oplodnje, preboljelom ➜➜➜
9
moja trudnoća // zdravlje
➜➜➜
upalom slijepog crijeva i s endometriozom. Nakon obavljenih postupaka izvantjelesne oplodnje može se dogoditi istodobna normalna trudnoća u maternici i ektopična u jajovodu; tada je zovemo heterotopičnom trudnoćom.
KOJI SU SIMPTOMI? Simptomi su obično blagi I nastupaju postepeno, ali ovise o lokaciji ektopične trudnoće. Uz tubarni pobačaj, nakon što je menstruacija izostala nekoliko tjedana, obično 6-7, javlja se sukrvica iz rodnice, povremeno jača, povremeno slabija. Bol
može postojati, obično s jedne strane, mukla je I često slabo izražena. Uz rupturu gravidnog jajovoda, klinička slika je drukčija. Obično je prvi znak oštra probadajuća bol u trbuhu, nakon koje ubrzo slijedi pad krvnog tlaka i klinički znakovi krvarenja u trbuh. Ovo je sada situacija najveće moguće hitnosti. Dijagnozu postavlja ginekolog nakon pregleda veličine maternice, UZV-a i ako je potrebno određivanja hormona HCG-a. Vrlo važan je podatak o točnom prvom danu posljednje menstruacije,
koji daje preciznu amenoreju. Veličina maternice obično je manja od one koja bi trebala postojati uz datu amenoreju, uz istodobno nepostojanje vidljive trudnoće prilikom UZV-pregleda u maternici.
LIJEČENJE Najčešće se radi operacija. Posljednjih godina pristup je poštedan – laparoskopijom. U nekim slučajevima ektopičnu trudnoću, ukoliko je početna i nije praćena ozbiljnim krvarenjem u trbuh, moguće je izliječiti konzervativno davanjem lijeka koji uništava korijalno tkivo.
GinOps d.o.o, Poliklinika za ginekologiju, porodništvo, humanu reprodukciju i bolesti dojke e-mail: ginops@ginops.hr, tel. 01 6180 955 Zagreb, Korčulanska 3f http://ginops.hr/
10
moje dijete // zdravlje
Svrab
Scabies - šuga Dr. Vesna Perić Matošević, spec.ped.
Svrab je jako raširena i jako zarazna kožna bolest koja se javlja u svim dobnim skupinama.
N
ajintenzivniji i najprisutniji znak bolesti je intenzivan
svrbež. Svrbež kože se može javiti naročito kod suhe kože i tada je taj svrbež pristan cjelodjevno – kontinuirano, a ublažuje se vlaženjem kože (neutralnim emolijentnim kremama). Svrbež se javlja i kod raznih alergija, raznih alergijskih kontakata, ujeda insekata... Eliminacijom uzroka gubi se svrbež kože. Kod svraba, svrbež je intenzivan noću i dovodi do razdražljivosti,nesanice... a posljedica je dnevni umor i iscrpljenost. Uzročnik bolesti je mala grinja (sarcoptes scabiei). Grinja voli
12
površinski sloj kože i u tom sloju pravi “kopa” kanaliće u koje ženka odlaže jajašca. I upravo taj ulazak u kožu i pravljenje kanalića uzrokuje pojavu nesnosnog svrbeža. U noćnim satima i u toplom krevetu nastaju simptomi. Posljedica je svrbljenje - češanje kože i stvaranje razderotina. Mogu se vidjeti crvenkaste prugice i crveni prištići. Najčešće zahvaćeni dijelovi tijela su: koža između prstiju, zapešće, pregibna područja lakta, koljena, pazuha, trbuh i to područje uz spolovilo kao i područje bradavica... Prsti češu, grebu, stružu po zahvaćenom području svrbež je alergijska reakcija na nametnika grinju.
PRIJENOS Zaraženo dijete - čovjek zarazan je i prije nego se javi svrbež kože. Grinje mogu prijeći na drugu osobu i prije pojava znakova bolesti. Za prijenos je potreban - izravan fizički kontakt - spolni odnos - korištenje ručnika, odjeće ili posteljine zaražene osobe - spavanje u istom krevetu. Kratak kontakt kao rukovanje, pregledavanje ili zagrljaj - često ne dovodi do prijenosa bolesti. Za prijenos bolesti je bitan i mali skučeni prostor s puno osoba (kolektivi). Često uz jednog oboljelog je bolesna cijela obitelj. Svrab se javlja u različitim
moje dijete // zdravlje
intervalima nakon zaraze. Često može proći i do 6 tjedana od zaraze do pojave bolesti. Znači trebamo se sjetiti: gdje smo bili, s kim smo bili u kontaktu, gdje smo spavali.... Ako smo već jednom imali svrab - možemo ga ponovo imati i znaci bolesti se mogu javiti unutar 3-4 dana. Zanimljivo da odrasle osobe ne mogu imati promjene kože na licu i vratu, a mala djeca i dojenčad mogu imati promjene i na tim dijelovima tijela. Dijagnoza se postavlja nalazom uzročnika mikroskopskom pretragom strugotina zahvaćene kože.
LIJEČENJE Koža se maže preparatima
14
koji uništavaju uzročnika (skabicidima) npr. Permetrin je lijek izbora ili drugi preparati na bazi sumpora. Postoji i oralno davanje ivermektina. Treba istovremeno liječiti sve članove obitelji, prati svu robu koju smo koristili, prati ručnike, posteljinu - visokim temperaturama. Treba glačati robu. Odjeću koja se ne pere treba odnijeti na kemijsko čišćenje ili dobro zatvoriti - hermetički u plastične vrećice i držati je tako 7 dana. Usisavati tepihe i podove te
odmah baciti vrećicu. Dobro treba voditi brigu o vlastitoj higijeni i o higijeni ukućana. Izbjegavati korištenje zajedničkih kreveta, posteljine kao i ručnika. Uz ovaj klasični oblik svraba postoji i ozbiljni norveški oblik bolesti - krustozni oblik, a javlja se kod imunokompromotiranih osoba (oslabljenih) - liječenje u bolničkim uvjetima. Bolest je jako raširena i postoji mogućnost pojavljivanja cjepiva za eliminaciju te raširene bolesti.
Pedijatrijska ordinacija dr. Vesna Perić Matošević, spec.ped Grižanska 4, Zagreb tel: 01/299 5543
moje dijete // odgoj
Kad smo djeca bili mi Ivona Vranaričić
U moru savjeta tzv. modernog roditeljstva, valja se prisjetiti i naših roditelja, koji nisu bili moderni, ali nisu generalno bili ni krivi ni loši. Radili su, kako ja volim reći, najbolje što su znali. I zaista vjerujem u to.
O
d svega što smo prekrižili jer sada nije dobro, a tada je bilo, definitivno je dobro podržati izbjegavanje hodalice, za koju je zaista dokazano da šteti razvoju (a izbjegavali bi je već i oni, da su istraživanja napravljena tad, sigurno) i pribjegavanje fizičkom nasilju jer ono nije nikome donjelo
16
ništa dobro, niti će. Da, čak ni ‹malo po guzi’. (I oni koji će sad reći da su ispali dobro - ispali ste dobro, ali ne zahvaljujući tomu, nego tomu usprkos. ) Gotovo sve ostalo, uopće nije bilo lošije nego što je danas. Ni opušteniji način odgoja, ni ta dobra stara vremena sama po sebi.
A zašto se odjednom čini da samo mi znamo najbolje!? Jedan od odgovora je: Danas svi pišu. Nekoć su pisali pisci i novinari. U moru svakojakih savjeta o trudnoći, majčinstvu, bebama i djeci, lako se izgubiti. Svi bi voljeli biti oni kojih se sluša, a ne oni koji slušaju. Ja sam, iako se pisanjem bavim, uvijek
voljela čuti i druge. Otkako sam rodila (a pišem puno duže) čitam i slušam druge majke, psihologe, stručnjake, istraživanja... i razmišljam. S velikim brojem njih se slažem, ali postoji i dio njih koji piše strašno besmislene stvari. A moramo li, da bismo se osjećali bolje sada, ponižavati sve ono što je bilo prije nas!? Teško se oteti dojmu da svi nekako žele predstaviti lošim starije generacije, iako je baš to što su oni prošli bilo temelj svim našim trenutnim zaključcima i dostignućima. Onoliko koliko pamtim, ja sam imala stvarno sretno djetinjstvo. U redu, događalo se manje loših stvari pa smo
mogli sretno trčkarati po ulici, biti vani do mraka, igrati se po tuđim dvorištima i krasti trešnje. Radili smo neke stvari koje su danas nezamislive, a nama su bile dio sretnog odrastanja. Veća djeca su čuvala manju, imali smo izgrebana koljena, umjesto instagrama obiteljske albume, i zimski sladoled. Za kusur su se uzimale žvake, uživali smo više a imali puno manje. Slušali smo starije, pozdravljali ljude na ulici. Igrali smo samo Super Mario. Crtići su bili subotom i iza dnevnika. I tada je ekran bio štetan, ali nismo imali prilike da oštetimo oči.
Jelo se što se imalo, to nije bio proso ni amaranth ali bilo je zdravo za one prilike (vrlo vjerojatno i zdravije nego sad). Nekad bi dobili bombone ili čokoladu (to je bilo prilično rijetko) i nitko naše roditelje nije prozivao da je to otrov. Kad smo bili bebe, kupovne kašice su bile prestiž, a ne sramota. Jer nitko normalan ih ni tada, kao ni sada, nije davao svaki dan. Nitko se nije ljutio na ‘Sve je stvar organizacije’ ali nitko nije ni uzdizao sebe da bi osramotio druge majke. Barem ne javno. Dojeni smo koliko su majke
➜➜➜
17
moje dijete // odgoj
➜➜➜
mogle, da su znale da je poželjno što duže dojile bi i duže. Danas znamo. Odlično je što danas imamo tehnologiju, što je svijet napredovao i što imamo više načina informiranja o svemu. Ali kad već možete birati, birajte ono što vam ima smisla. Svatko može napisati blog, ali nije svaki savjet vrijedan slušanja. Kad vam netko napiše da pustite dijete da plače, naravno da to nećete poslušati iako su nas možda puštali da plačemo. Nećete ostavljati djecu bez nadzora niti ih puštati same
18
na cestu.
Ako dovodi, reagirajte.
Druga su vremena, reklo bi se.
Nije sve staromodno bilo pogrešno.
Ali, hoće li roditelji danas hraniti svoju djecu BLW metodom, sjeckanim, gnječenim, uzgojenim, kupljenim - zaista je na njima da odluče.
Možda je falilo malo više nježnosti, malo osjećajniji pristup i više pohvala, jer danas stvarno imamo dokaze da kazne ne vode nigdje, a pohvala itekako može odvesti daleko, zato vi svojoj djeci to bezrezervno pružite!
Jer, molim vas, nemojte se zgražati nad modernim mamama, niti nad staromodnim mamama. Zapravo, ako netko ne dovodi svoje dijete u opasnost, nemojte se zgražati uopće.
I pustite ih da trče, i da padnu. I neka im ti ožiljci na koljenima budu jedini ožiljci koje će ikad imati.
moje dijete // razvoj
Moje dijete muca Mr.sc. Nataša Šunić, prof.logoped
Pa,pa,pa paaaatka pppppliva Kada vaše dijete prvi puta riječ “patka” izgovori na ovakav način ili na jedan drugi, no vrlo sličan način, ostaje se bez riječi. Zar muca? Zašto? Pa ja nisam mucala/o... Mnogo pitanja, koja zahtijevaju i mnogo više od odgovora. Zato vam iznosimo činjenice preko kojih možete upoznati mucanje...
M
ucanje je prije svega poremećaj govornog ritma,što zapravo znači da je govorna tečnost poremećena te je zato mucanje najpoznatiji i najevidentniji govorni poremećaj. Upravo je zbog karakterističnoga govornog efekta lako prepoznatljiv. Kada govorimo o mucanju, ponajprije mislimo na govor djeteta koje muca, odnosno na njegovo verbalno-glasovno ponašanje koje karakteriziraju sljedeće manifestacije: ponavljanje dijelova riječi i rečenica, produžavanje glasova, zastoji u govoru, neadekvatne pauze, ubacivanje različitih glasova, poštapalice (ovaj, pa….), dulje trajanje govora, razni nepotrebni zvukovi („uh“, „aa“, „ah“), manja količina govora, tj. izbjegavanje govora i sl.
20
Mucanje se ponekad može razviti naglo kod djeteta koje je imalo sasvim tečan govor kao reakcija na izrazito jak stres ili traumu. Ovakva reakcija je karakteristična za djecu kod koje je govor „slaba točka“ te je povod mucanja gotovo uvijek poznat, a mucanje se javlja dan, dva nakon događaja. Mucanje nastaje zbog pretjerane kontrole, tj. kada roditelji žele djetetu pokazati „pravi način“ govora putem ispravljanja i upozoravanja ili izjavama kao što su „Govori sporije“, „Nemoj toliko žuriti“, „Potrudi se malo“…. Tada se roditeljima savjetuje da se što prije jave logopedu za savjet kako bi se spriječio razvoj kroničnog mucanja. Postoji osobito osjetljivo razdoblje govorno-jezičnog
razvoja i to je dob između 2. i 5. godina života kada su za dječji govor karakteristična takozvana fiziološka zapinjanja. Prema istraživanjima ta je pojava karakteristična čak za 80 posto djece. Fiziološka zapinjanja i ponavljanja u dječjem govoru uzrokovana su time što intenzivni razvoj mišljenja u to doba nadilazi razvoj djetetovih govornih mogućnosti. U toj dobi djetetov aktivni vokabular još nije bogat, izražavanje misli nije usavršeno, a pokreti govornih organa su daleko neprecizni. Ipak, mališan mnogo toga razumije i želi reći, a još više saznati pa postavlja bezbroj raznih pitanja. Sva njegova aktivnost je praćena emocionalnim uzbuđenjem. Zbog svega toga govor jako velikog broja djece od 2. ➜➜➜
moje dijete // razvoj
do 5. godine obiluje raznim ponavljanjima, premještanjima riječi u rečenici, blokadama, netočnostima u izgovoru i oblikovanju misli u rečenici. Takvo stanje dječjeg govora je prirodno na određenom razvojnom stupnju te se tijekom daljnjeg razvoja mišljenja i govora na temelju sazrijevanja mozga i komunikacije s okolinom, dijete zauvijek oslobađa zapinjanja u govoru. Dobro je znati razlikovati normalna dječja zapinjanja u govoru od početne pojave mucanja i ako je potrebno, reagirati na vrijeme, odnosno obratiti se logopedu. Fiziološka zapinjanja se bitno razlikuju od mucanja, po svojoj količini i načinu odvijanja.
22
FIZIOLOŠKA ZAPINJANJA, KARAKTERISTIČNA ZA DJECU U DOBI OD 2. DO 5.-6. GODINE: 1) Ponavljanje cijele rečenice, dijela rečenice ili riječi - “Patka, patka trči po dvorištu.” 2) Preoblikovanje rečenice tijekom govora - “Ona s perjem, patka, trči po dvorištu.“ 3) Stanke, napunjene sa “mm”, “ah”, “uh”- , “Mm, patka, ah, trči po dvorištu.” 4) Prekidanje govora šutnjom - “Patka (pauza) trči po dvorištu.” 5) Pojedina, rijetka lagana ponavljanja dijelova riječi - “P patka trči po dvorištu.”
NAZNAKE KOJE UPUĆUJU NA MOGUĆNOST DA DIJETE MUCA W dijete se “bori” s riječima (pri ponavljanju sloga ili riječi naglo povisuje glas) W povećao se broj ponavljanja (prije je dijete govorilo npr.”Kakapa....”, sada “Ka-ka-ka-kakapa.....”) W dijete je počelo ponavljati sve kraći element riječi W kada dijete govori počelo se uočavati da dijete ima napetosti mišića lica, guta zrakneravnomjerno koristi disanje. To znači da se hitno treba javiti logopedu kako bi se dijete uključilo u logopedsku terapiju, radi uklanjanja početnog fiziološkog mucanja. ➜➜➜
moje dijete // razvoj
➜➜➜
Vrlo je važno znati da mucanje mogu pratiti i druge negativne pojave po dijete koje muca kao što su: strah pred govorom i govornim situacijama, tikovi, različiti pokreti glavom, tijelom i udovima, neadekvatne fiziološke reakcije (znojenje, crvenilo, ubrzan rad srca), strah, emocionalna nestabilnost, smanjena koncentracija, izbjegavanje vizualnog kontakta sa sugovornikom, netolerantan stav spram govornih situacija i slično.
PRAVILA PONAŠANJA S DJETETOM KOJE MUCA W Ako primijetite simptome mucanja, odmah se obratite
24
logopedu za savjet. W Od prvog dana djetetu se obraćajte mirnim, ohrabrujućim glasom. W Koristite jednostavne riječi i izgovarajte ih pravilno. W Osigurajte djetetu rast i razvoj u mirnom i vedrom okruženju. W Ako dijete muca, nemojte ga zbog toga grditi ili izgovarati riječi umjesto njega. W Također je važno da ga ne uspoređujete s njegovim vršnjacima. W Nemojte ga ispitivati ne ostavljajući mu vremena da odgovori. W Uvijek ga gledajte u oči dok govori. Vaše prirodno držanje
pomoći će mu da savlada poteškoće. W Uvijek ga slušajte sa zanimanjem. Dijete mora osjetiti da imate povjerenja u njega. W Organizirajte zajedničke igre koje potiču komunikaciju u opuštenoj obiteljskoj atmosferi. W Pokušajte smanjiti komunikacijske pritiske i predvidljive stresne situacije. W Uputite osobe iz djetetove okoline i odgajateljice u vrtiću da budu upoznate s djetetovim problemom kako bi mu pomogle da se uklopi. W Govorite sporo tako da vas dijete nastoji oponašati i sporo govoriti. Budite mu uzorni model lijepog i tečnog govora.
KADA POTRAŽITI POMOĆ TERAPEUTA (LOGOPEDA)? U slučaju da se posumnja, ali se ne može ustanoviti da li je riječ o mucanju ili tek prolaznim smetnjama izgovora, potrebno je obratiti se logopedu, koji će vas pravodobno savjetovati. Normalne i prolazne smetnje javljaju se najčešće između treće i šeste godine života. Prema mišljenju većine stručnjaka, rano otpočinjanje liječenja uvelike smanjuje mucanje u odrasloj dobi. Ako kod djeteta koje ima netečan govor, tj. koje muca postoje ove činjenice, tada se
treba hitno javiti specijalistu za govor, tj. logopedu: W kada postoji obiteljska anamneza što se tiče mucanja ili poremećaja izgovora W kada dijete teško izražava svoje misli pretočene u govor W kada dijete pokazuje znakove frustracije ili je jako uznemireno zbog svog govora W kada se dijete „bori“ sa svojim
govorom W kada dijete odrasta u dvojezičnoj sredini i mucanje se ispoljava u njegovom materinjem jeziku W kada ste vi kao roditelji dosta zabrinuti zbog djetetovog govora W djetetovo općenito dosta nesigurno ponašanje koje uzrokuje zabrinutost.
LOGOPED - Terapija glasa i govora Belostenčeva 3, 10 000 Zagreb Mr.sc. Nataša Šunić, prof.logoped E-mail:logoped9@gmail.com Mob.: 091/ 321 9777 Tel.: 01/ 46 66 222
25
moje zdravlje
Magnezij – svemogući mineral Osmi na Zemlji, treći u moru i četvrti u ljudskom tijelu: magnezij, izuzetno važan i svestrano koristan mineral vrlo je važan u očuvanju zdravlja i dobroga općeg stanja tijela. U tijelu sudjeluje u brojnim procesima, uklanja umor i iscrpljenost te regulira ravnotežu elektrolita i djelovanje mišićnog i živčanog sustava. Na dovoljan unos morali bi paziti osobito sportaši, dijabetičari i bolesnici sa srčanim bolestima, a također i trudnice i dojilje. Najviše, do 65 posto magnezija imamo u kostima i zubima, a ostatak se čuva u mišićnom tkivu i stanicama te 1 posto u krvi. Naše tijelo ne proizvodi magnezij, stoga ga moramo unijeti u organizam odgovarajućom prehranom – što nam u suvremenom načinu života koji donosi i konzumaciju nezdravih namirnica, barem sudeći po ispitivanjima, baš i ne uspijeva najbolje. Tipični simptomi nedostatka magnezija Karakteristični simptomi koji ukazuju na nedostatak magnezija jesu grčevi u potkoljenicama te napetost u vratnim, leđnim i ramenim mišićima. Javljaju se odjednom, najčešće noću za vrijeme spavanja i kod sportskih aktivnosti. Mišići se odjednom stvrdnu i postanu izuzetno napeti. Ako ništa ne poduzmemo, grč mišića može trajati i nekoliko minuta. Glavni je uzrok obično nedostatak tekućine uz istodobni nedostatak mineralnih tvari. Ako također nedostaje magnezij, nadraženost mišića pojačava se i vjerojatnost pojave grčeva iznimno je velika.
26
Uzroci nedostatka magnezija Za nedostatak magnezija karakteristična je napetost u čitavom tijelu. Ni živčani sustav ne može bez magnezija: kod nedostatka često nastupaju nemir, drhtanje, ošamućenost, glavobolja i poremećaji koncentracije te grčeviti bolovi u želucu. Nedostatak magnezija očituje se također kao treptanje očnih kapaka i ponavljajući osjećaji žmaraca u prstima. Potrebu
za magnezijem ne možemo uvijek u potpunosti zadovoljiti isključivo prehranom. Za to je kriv suvremeni, nerijetko neuravnotežen i premalo raznolik način hranjenja. Današnji čovjek ne jede redovito namirnice bogate magnezijem, npr. žitarice i orašasto voće, a kamoli često. Koliko bi magnezija trebalo uzeti svaki dan? Rezultati najnovijih ispitivanja
pokazuju da čak četvrtina ljudi uzima manje magnezija nego što bi trebala. Preporučeni dnevni unos magnezija iznosi 300−400 mg. Ako hranom ne dobijemo preporučenu količinu, stručnjaci preporučuju da nedostatak unesemo dodacima prehrani. Za sprječavanje noćnih grčeva u nogama najbolje je uvečer uzeti pripravak magnezija. Magnezij naime između ostaloga opušta mišiće i živce te tako na prirodan način omogućuje i miran san. Neke skupine posebno su ugrožene zbog nedostatka magnezija Trudnice. Promjene u radu hormonskog sustava uzrokuju povećano izlučivanje magnezija. Ako trudnica ne zadovolji
veće potrebe hranom, odnosno dodacima prehrani, javljaju se neugodni grčevi u potkoljenicama koji su česti osobito noću, a mogući su čak prijevremeni trudovi. Stoga brojni ginekolozi savjetuju da se trudnice tijekom trudnoće pobrinu za redovito dodatno uzimanje magnezija. Dojilje. U vrijeme dojenja potrebe za magnezijem jako se povećavaju i prema procjenama iznose približno 390 mg na dan. Tu je količinu jako teško zadovoljiti samo uobičajenom hranom. Sportaši. I sportaši bi se trebali pobrinuti za dovoljan unos magnezija. To osobito vrijedi za sportove izdržljivosti i kod većih opterećenja. Za osiguravanje nesmetanih
sportskih aktivnosti sportaši bi trebali redovito nadoknađivati gubitke odmah nakon treninga, odnosno aktivnosti. Osobe sa šećernom bolešću tipa 2. U bolesnika s dijabetesom tipa 2 nedostatak magnezija posljedica je promjena u radu bubrega, tj. povećanoga izlučivanja s mokraćom. Nedostatak magnezija uzrokuje također dodatno lošije djelovanje inzulina i otežava održavanje normalnih vrijednosti šećera u krvi. Starije osobe. I kod starijih se dodavanje magnezija jako preporučuje zbog jednolične i nedostatne prehrane tako na učinkovit način dopunjava nedovoljan dnevni unos. Odaberite pravi oblik magnezija Dostupno je puno proizvoda s magnezijem, ali je važno odabrati pravi oblik magnezijeve soli. Poznato je da je samo organski vezan magnezij u obliku citrata ili aspartata dostupan na razini stanice i da se anorganske soli magnezija kao što su magnezijev karbonat i oksid doduše resorbiraju u krv, ali nisu raspoložive drugim tkivnim stanicama. Pametno je također da dodatke prehrani s magnezijem kupujete u ljekarni jer je tamo kvaliteta na prvome mjestu.
27
moje dijete // prehrana
Trans masne kiseline štetne masti iz hrane Goran Slivšek, BA, MSc - nutricionist KBC Rijeka
Masti su nedvojbeno neizostavan dio pravilne prehrane koji je neophodan za očuvanje zdravlja te ih kao takve nikako ne bi trebalo izostavljati iz dnevnog unosa hrane.
M
eđutim, pri njihovom svakodnevnom unosu u tijelo prijeko potrebno je razlučiti korisne od štetnih masti. Jedne od takvih korisnih masti svakako su nezasićene masne kiseline koje posjeduju brojne blagotvorne učinke na ljudsko tijelo, dok su štetne masti ponajviše trans masne kiseline za koje se danas sa sigurnošću zna da su izuzetno opasne za ljudsko zdravlje. Premda su trans masne kiseline prema građi svojih dugih ugljikovih lanca zapravo također nezasićene masne kiseline, blagotvorno djelovanje na zdravlje korisnih nezasićenih masnih kiselina nikako im se ne može pripisati. Naime, brojna istraživanja su utvrdila da trans masne kiseline doprinose stvaranju krvožilnih
28
naslaga, upalama, srčanožilnim i moždanožilnim oboljenjima, razvoju šećerne bolesti te brojnim drugim zdravstvenim problemima, kako kod odraslih tako i kod djece. Budući da su glavne posljedice trans masnih kiselina uglavnom vidljive tek kasnije tijekom života, odnosno započinju u djetinjstvu kako bi se spriječile neophodno je da se djeluje već od najranije dobi kad se usvajaju prehrambene navike.
POVIJEST TRANS MASNIH KISELINA Problemi vezani uz trans masne kiseline potječu još iz davne 1903. godine kad je njemački kemičar Wilhelm Norman pronašao način kako iz nezasićenih masnih kiselina, postupkom djelomične
hidrogenacije, dobiti čvrste masti. Tim otkrićem došlo je do naglog napretka u proizvodnji hrane, ponajprije zbog sprječavanja kvarenja, odnosno smanjenja troškova njezine proizvodnje. On tada nije mogao niti slutiti da će upravo njegovo otkriće dovesti do vodećih javnozdravstvenih problema 21. stoljeća. Danas se čvrste masti prvenstveno dobivaju djelomičnom hidrogenacijom biljnih ulja, odnosno dodavanjem vodika na dvostruke veze ugljikovodičnog lanca masnih kiselina u trigliceridima uz prisustvo ubrzivača (najčešće nikal, bakar ili platina). Takav postupak dovodi do smanjenja broja dvostrukih veza u nezasićenim
uljima, što povećava njihovu postojanost prema oksidaciji, odnosno dovodi do veće trajnosti te nastajanja zasićenih biljnih masti u polučvrstom i čvrstom obliku. Tako dobivene masti se najčešće koriste u proizvodnji margarina i sličnih proizvoda uz nastanak trans masnih kiselina kao popratne pojave hidrogenacije. Trans masne kiseline su nezasićene masne kiseline, koje se u organizmu ponašaju više kao zasićene masne kiseline, a kod kojih se dvostruka veza ugljikovih atoma zaokreće te iz uobičajenog cis oblika prelazi u manje zaokrenuti, umjetni trans oblik. Da bi se nezasićena masna kiselina mogla smatrati trans masnom kiselinom dovoljno je da sadrži smo jednu dvostruku vezu ugljikovih atoma u trans obliku. Otkrićem hidrogenacije, odnosno pojavom margarina
koji je najznačajniji proizvod tog postupka, došlo je do procvata u proizvodnji hrane.
IZVORI TRANS MASNIH KISELINA Hidrogenirana ulja se zbog margarina često koriste u postupku proizvodnje gotovih slastica (keksi i grickalice, gotova tijesta za torte, pržene i posoljene tanke ploškice krumpira (engl. chips), tanka pečena tijesta mrežastog ustroja (engl. waffles), sirni namazi…), ali najviše su prisutna u proizvodnji brze hrane, polugotovim jelima, prženoj hrani i pekarskim proizvodima. Budući da su takva ulja manje podložna užeglosti i pristupačne su cijene imaju široku primjenu u proizvodnji brze hrane, a kako imaju dobru postojanost koriste se u pekarstvu kao zamjena za masti životinjskog podrijetla. Isto tako značajno su prisutna
u vjerama i svjetonazorima koji zabranjuju uporabu hrane životinjskog podrijetla (islam, budizam, hinduizam, različiti oblici vegetarijanstva…). Osim često pristupačne cijene ona proizvodima daju sočan i dobar okus pa je to još jedan razlog zbog čega se ti proizvodi gotovo svakodnevno koriste, a da se pri tome zaboravi koliko su oni zapravo loši za ljudsko zdravlje. Trans masne kiseline u prirodi nastaju u prvom predželucu preživača pod utjecajem bakterije Butyrivibrio fibrisolvens, a najčešće su to elaidinska i vakcenska kiselina (trans oblici oleinske kiseline). Brojna istraživanja elaidinsku kiselinu povezuju s pogodovanjem razvoja zloćudnih i srčanožilnih oboljenja, dok vakcensku kiselinu s brojnim blagodatnim učincima kao što su sprječavanje ➜➜➜ srčanožilnih bolesti, jak
29
moje dijete // prehrana
protunovotvorevinski učinak te protuupalno djelovanje. Budući da je vakcenska kiselina preteča konjugirane linolne kiseline to dodatno pridonosi njezinom blagodatnom djelovanju na ljudsko tijelo. Posljednjih godina ove prirodne trans masne kiseline su predmet mnogih istraživanja pa se ne može još s potpunom pouzdanošću reći koji su sve njihovi štetni, odnosno blagodatni učinci na ljudsko zdravlje. Meso i proizvodi preživača sadrže zapravo iznimno male količine trans masnih kiselina, primjerice meso goveda, svinje i ovce sadrži ih manje od oko 2%, mlijeko, sir i jogurt manje od oko 1%, dok margarin čak preko 14%. Općenito se može reći da prirodne trans masne kiseline puno manje štetno utječu na ljudsko zdravlje nego one koje nastaju hidrogenacijom biljnih ulja te se stoga kad se govori o njihovim štetnim učincima na ljudsko zdravlje najčešće misli na takozvane proizvođačke trans masne kiseline (engl. industrial trans fatty acids - iTFA) koje prevladavaju u prerađenoj hrani. Hrana koja prirodno sadrži trans masne kiseline: govedina, svinjetina, janjetina, maslac, mlaćenica, sir, sladoled, mlijeko, kiselo i slatko vrhnje, jogurt
➜➜➜
Može se reći da je zastupljenost unosa trans masnih kiselina određena zemljopisno. Naime,
30
podatci pokazuju da je njihov unos najniži u sredozemnim zemljama (manje od oko 0,5%), nešto viši u skandinavskim zemljama, a još viši u najrazvijenijim zemljama Europe kao što u Njemačka (od oko 2% do oko 4%) te Velika Britanija (od oko 4% do oko 6%), dok je u Sjedinjenim Američkim Državama najviši (oko 8 %).
ŠTETNI UČINCI TRANS MASNIH KISELINA Iako trans masne kiseline imaju veliki udio u svakodnevnoj prehrani ljudi, ipak nisu dobar izbor jer imaju brojne nepovoljne učinke na ljudsko tijelo. Jedan od najznačajnijih takvih učinaka je da imaju sposobnost promjene oblika stanične opne. Poznato je da se stanična opna sastoji od dvostrukog fosfolipidnog sloja, vodobojaznog i vodoljubnog dijela te bjelančevina uronjenih u sloj. Žitkost opne određuje do koje mjere se tvari mogu prenositi te koliko brzo se mogu prenositi podražaji, a na to utječe količina masnih kiselina i kolesterola. Budući da neprirodna građa trans masnih kiselina narušava fosfolipidni sloj utječući na žitkost opne dolazi do narušavanja rada pojedinih tjelesnih sustava pa to dovodi do razvoja srčanožilnih i moždanožilnih oboljenja. Brojna istraživanja su pokazala da stanične opne osoba koje jedu velike količine hrane
koja je bogata trans masnim kiselinama sadrže čak oko 20% istih. Jedan od ključnih dokaza je istraživanje The Nurses’ Health Study iz 1976. godine koje je proveo Frank Speizer sa suradnicima, a koje je pokazalo da svaki dodatni porast od 2% energije iz trans masnih kiselina umjesto iz šećera udvostručuje mogućnost za razvoj srčanožilnih bolesti (engl. coronary heart disease). Također istraživanje Trans Fatty Acids and Cardiovascular Disease koje su 2006. godine Dariush Mozaffarian i suradnici objavili u prestižnom New England Journal of Medicine ukazuje da povećanje od samo oko 2% unosa energije iz trans masnih kiselina dovodi do čak oko 23% veće čestine nastanka srčanožilnih oboljenja. Istraživanja su isto tako pokazala da trans masne kiseline imaju loš učinak na sastav masti u krvi jer povisuju razinu „lošeg” ili LDL kolesterola (engl. low-density lipoprotein), a smanjuju količinu „dobrog” ili HDL kolesterola (engl. highdensity lipoprotein) pa tako povećavaju mogućnost za nastanak srčanožilnih bolesti više nego bilo koja druga hranjiva tvar, uključujući i zasićene masne kiseline. Isto tako trans masne kiseline doprinose povišenju upalnih biljega u krvi, posebice C-reaktivne bjelančevine (engl. C-reactive protein - CRP) za koju ➜➜➜
moje dijete // prehrana
su nedavna istraživanja utvrdila da je nezavisni pretkazivač srčanožilnih oboljenja. Kako mozak sadrži čak oko 70 % masti iznimno je podložan štetnom učinku trans masnih kiselina koje dovode do brojnih moždanožilnih oboljenja. Trans masne kiseline koje hranom dolaze u tijelo ugrađuju se u opne moždanih stanica, uključujući i mijelinske ovojnice koje imaju veliku ulogu kod prijenosa živčanih podražaja. Naime, one mogu utjecati na promjenu općenja među živčanim stanicama pa zato imaju značajan učinak na umne sposobnosti povećavajući mogućnost razvoja spoznajnih poremećaja.
➜➜➜
Martha C. Morris je sa svojim suradnicima istraživanjem Dietary Fats and the Risk of Incident Alzheimer Disease
32
dokazala da prehrana, odnosno povećan unos trans masnih kiselina ima značajan učinak na pojavljivanje Alzheimerove bolesti u zdravih ljudi, a kod već oboljelih povećan utjecaj za pogoršanje iste. Istraživanje je pokazalo da uporaba trans masnih kiselina u prehrani dovodi do četiri puta veće mogućnosti za razvoj Alzheimerove bolesti, što je u skladu s povećanom razgradnjom fosfolipidne opne u mozgu oboljelih od Alzheimerove bolesti. Isto tako nedavna istraživanja ukazuju da visok unos trans masnih kiselina povećava vjerojatnost pojave šećerne bolesti oblika 2. Danas također brojna istraživanja proučavaju povezanost određenih zloćudnih bolesti i trans masnih kiselina koje su značajno zastupljene u prehrani stanovništva razvijenih zemalja.
TRANS MASNE KISELINE I DJECA Danas se zna da trans masne kiseline prolaze kroz posteljičnu prepreku te se ugrađuju u tkiva ploda, a posljedica toga su doživotne promjene u tim sustavima koje dovode do ozbiljnog narušavanja zdravlja. Isto tako istraživanja su pokazala da su povišene razine trans masnih kiselina u krvi majke povezane sa susprezanjem delta-5 i delta-6 desaturaze koje omogućuju pretvorbu linolne (omega-6) i alfa-linolenske (omega-3) masne kiseline u dugolančane višestrukonezasičene masne kiseline kao što su arahidonska i dokosaheksaenska masna kiselina. Naime, arahidonska i dokosaheksaenska masna kiselina koje nastaju iz masnih kiselina koje ljudsko ➜➜➜ tijelo ne može proizvesti jer
moje dijete // prehrana
nema enzime za stvaranje dvostrukih veza prije devetog ugljikovog atoma u lancu višestrukonezasićenih masnih kiselina (gledajući od metilenskog kraja) neophodne su za pravilan rast i razvoj ploda, posebice za izgradnju središnjeg živčanog i vidnog sustava. Isto tako nedavna istraživanja su pokazala da djeca dojilja čija prehrana se sastoji od većeg unosa trans masnih kiselina te manjeg unosa alfalinolenske masne kiseline imaju veću sklonost upalama i padu tjelesne otpornosti, a u konačnici imaju i manje krvne razine dokosaheksaenske masne kiseline, što dovodi do različitih spoznajnih i ponašajnih poremećaja.
➜➜➜
VAŽNOST PRAVOVREMENOG DJELOVANJA I ULOGA RODITELJA Zbog nedvojbeno šetnog utjecaja trans masnih kiselina na ljudsko zdravlje Američka agencija za hranu i lijekove je još 2015. godine donijela odredbu prema kojoj se do 1. siječnja 2021. godine moraju proizvođačke trans masne kiseline potpuno ukloniti iz svih prehrambenih proizvoda. Budući da Republika Hrvatska i Europska unija još uvijek nemaju takav zakon kojim
34
bi se uredilo prisustvo proizvođačkih trans masnih kiselina u prehrambenim proizvodima nego se svodi na preporuku Svjetske zdravstvene organizacije da ukupni dnevni energijski unos iz trans masnih kiselina treba biti manji od 1 % (dnevni unos trans masnih kiselina treba biti manji od 2,2 g u prehrani od 2000 kcal) te je zato iznimno važno da cjelokupna zajednica bude valjano upoznata o štetnim učincima trans masnih kiselina. Prema posljednjem istraživanju javnog mnijenja hrvatskih građana o trans masnim kiselinama tek 25% ispitanika smatra da imaju štetan utjecaj na zdravlje, 52% ne zna ili nema stav o tome, a čak 22% misli da blagotvorno utječu na zdravlje. Ovakvi poražavajući rezultati mogu se objasniti činjenicom da je dugi niz godina u svijetu bilo uvriježeno da su prednosti smanjenog unosa zasićenih masnih kiselina iz svakodnevne prehrane važnije nego posljedice trans masnih kiselina na zdravlje. Kako su trans masne kiseline prirodno dio pojedinih namirnica nemoguće ih je u potpunosti ukloniti iz svakodnevne prehrane, ali zato je moguće značajno smanjiti unos proizvođačkih trans
masnih kiselina izostavljanjem iz svakodnevne prehrane namirnica koje obiluju hidrogeniziranim masnoćama, odnosno prerađenu hranu. Istraživanje Feeding Infants and Toddlers Study 2002. pokazalo je da se prehrambeni obrasci vezani uz obroke i grickalice (engl. snacks) kod djece počinju uviđati već u dobi od oko 7 do 8 mjeseci, a najčešće se uspostavljaju između 9 i 11 mjeseci starosti te je stoga iznimno važno rano djelovanje kako bi usvojili navike pravilne prehrane. Isto tako pokazalo se da danas djeca u dobi od oko 2 do 5 godina između obroka jedu više grickalica i to u količini od oko 100 kcal dnevno. Upravo hrana kao što su grickalice ima malu hranjivu vrijednost, a posebice u odnosu na pripremljene obroke te obiluje štetnim trans masnim kiselinama.
Budući da djeca već od najranije dobi usvajaju prehrambene obrasce i sklonosti prema određenoj hrani, a na koje znatno utječu prehrambene navike njihovih roditelja iznimno je važna pravovremena i valjana upućenost roditelja u štetne učinke trans masnih kiselina te važnost razvijanja sklonosti pravilnoj prehrani u djece.
SAN prirodna kozmetika je prirodni spas za vašu osjetljivu, oštećenu i umornu kožu. Ulje konoplje, ulje noćurka i ulje divlje ruže su osnovni sastojci oko kojih je rađena formulacija proizvoda za njegu osjetljive kože, za regeneraciju kože i za njegu bora.
SAN EXCLUSIVE Obnavljajući serum za osjetljivu kožu, SAN CLASSIC Umirujući melem za osjetljivu kožu i SAN SPA Njegujuće ulje za osjetljivu kožu su hipoalergene formule koje sadrže prijeko potrebne tvari za umirenje, prehranu i njegu osjetljive kože koje se nalaze u ulju konoplje, hladno tještenim uljima masline i suncokreta i ekstraktima kamilice i mrkve SAN EXCLUSIVE Anti-age serum s karotenoidima, SAN CLASSIC Melem za regeneraciju kože i SAN SPA Intenzivno ulje za obnovu izrazito suhe kože su kombinacije prirodnih sastojaka poput ulja noćurka,
ekstrakta mrkve, ekstrakta nevena, pasjeg trna, ulja argana i eteričnog ulja prave lavande koji pomažu i ubrzavaju prirodnu regeneraciju oštećene kože. SAN EXCLUSIVE Serum za područje oko očiju, SAN CLASSIC Melem za kožu sklonu strijama i ožiljcima i SAN SPA Senzualno ulje za kožu sklonu strijama sinergijom svojih sastojaka, među kojima su ulje divlje ruže, eterično ulje smilja, tamanu ulje i ulje geranija, hrane i hidratiraju kožu pa pomažu da se s nje uklone bore, strije i druge nepravilnosti.
SAN PRIRODNA KOZMETIKA se proizvodi u Hrvatskoj prema originalnoj recepturi mr.sc. Jagode Ćerić mag. pharm. Plod je dugogodišnjeg iskustva i rada, te ljubavi prema prirodi i ljekovitim sastojcima iz prirode. Ne sadrži parabene, umjetna bojila, silikone, niti umjetne mirise. Nije testirana na životinjama. Sadrži maslace, voskove, ulja i eterična ulja prirodnog porijekla. Proizvodi je tvrtka SAN-10 d.o.o. iz Čakovca u Međimurju.
Proizvode i više informacija o njima potražite u ljekarnama ili na san10.hr
moje dijete // odgoj
Psihološka procjena djeteta:
DA ili NE?
Renata Debartoli, magistra psihologije
Tražeći što brža rješenja za izazove pred kojima se nalazimo posežemo za svime što nam se učini korisno.
M
nogi se tako odluče i na dijeljenje svoje priče na društvenim mrežama u nadi da će je pročitati netko tko će imati prave informacije za nas. Čitajući nekoliko takvih priča pročitala sam i veći broj komentara na iste. Ono što se iz komentara često može vidjeti je kako se oni koji žele pomoći savjetom ili informacijom razlikuju u mišljenjima pa neko ponašanje djeteta smatraju odstupajućim i vjeruju kako je potrebno uputiti dijete stručnjaku, dok drugi isto to ponašanje smatraju očekivanom fazom razvojnog procesa pa savjetuju prepustiti da vrijeme učini svoje. Čitajući odgovore koji su toliko različiti, zabrinuti roditelji mogu biti još nemirniji. Roditelji koji žele olakšati svome djetetu ponekad ne znaju kako. Koji je pravi način
36
za pristupiti djetetu? Što je ono što mu je potrebno da se lakše nosi sa situacijama koje mu predstavljaju izazov? Kako bi bili sigurniji u to što je njihovom djetetu potrebno u ovom trenutku roditelji mogu pitati stručnjaka. Stručnjak će znati procijeniti je li opisano ponašanje odstupajuće ili dio očekivane razvojne faze te jesu li potrebne daljnje intervencije. Ponekad je samo jedan savjetodavni razgovor sa stručnom osobom dovoljan da roditelju bude jasnije što se trenutno događa i kako pri tome postupati. Kako bismo znali i mogli pomoći djetetu prvo ga moramo razumjeti. Kako bismo bolje razumjeli djetetovo ponašanje, njegovo socijalno i emocionalno funkcioniranje te dobili uvid u
njegove kognitivne sposobnosti i potencijale možemo potražiti informacije kroz psihološku procjenu djeteta. Psihološkom procjenom se procjenjuje cjelokupan trenutni razvoj djeteta te njegova usklađenost s drugom djecom njegove dobi, a na temelju dobivenih rezultata mogu se planirati daljnji postupci kojima bi se djetetu olakšalo. Dakle, ukoliko želite dobiti uvid u trenutni razvojni status svoga djeteta te objašnjenja i smjernice kako osigurati optimalne uvjete za njegov daljnji razvoj te mu pomoći na odgovarajući način – psihološka procjena: DA.
KAKO IZGLEDA PSIHOLOŠKA PROCJENA? Psihološka procjena u Centru Proventus provodi se kroz pet
susreta koji uključuju: razgovor s roditeljima, opservaciju obiteljske igre, testiranje certificiranim psihologijskim instrumentima, pisanje mišljenja te savjetodavni razgovor s roditeljima. Kroz prvi susret roditelji imaju dovoljno vremena stručnjaku opisati sve što smatraju bitnim vezano za djetetov razvoj, ponašanje i trenutne okolnosti u kojima se dijete nalazi. Na drugom susretu dijete ima priliku upoznati prostor i ispitivačicu u opuštenoj atmosferi igrajući se u društvu svoje obitelji pa tako na psihološko testiranje dolazi u već poznat prostor i kod poznate osobe koja mu je
objasnila što može očekivati pri testiranju, a to omogućuje djeci da budu opuštena. Treći i četvrti susret odnosi se na testiranje djeteta certificiranim psihologijskim instrumentima, nakon čega slijedi pisanje mišljenja i određivanje daljnjih smjernica. Na petom susretu roditeljima se prezentira nalaz psihološke procjene te objasni značenje istoga, a roditelji imaju priliku dobiti dodatna pojašnjenja kroz praktične primjere. Sastavni dio psihološke procjene u Centru Proventus su i daljnje smjernice koje roditeljima i ostalima koji
su uključeni u odgoj djeteta mogu olakšati u pružanju podrške djetetu.
KOME JE NAMIJENJENA? U Centru Proventus moguća je psihološka procjena djece u dobi od 2 godine i 6 mjeseci do 16 godina i 11 mjeseci neovisno o tome s kakvim izazovima odrastanja se dijete susreće. Za dogovor oko termina psihološke procjene možete nam se javiti na telefonski broj 01/5813-604 ili na poslati upit na mail: info@centarproventus.hr.
www.centarproventus.hr.
37
moje zdravlje
Androgenetska alopecija kod žena Vesna Magdić-Jelavić, dr. med. spec. dermatovenerolog
Androgenetska alopecija je relativno česta bolest kod žena, najčešće u postmenopauzi, ali može početi već nakon tinejdžerske dobi
U
nastanku bolesti ulogu imaju genetski čimbenici, muški spolni hormoni i faktori okoliša. Bolest je karakterizirana postupnim prorjeđivanje kose, najčešće na parijetalnoj regiji, a okcipitalna regija i frontalna linija kose su očuvane. Dijagnoza se postavlja na temelju karakteristične kliničke slike, a u liječenju se primjenjuju lokalni i sistemski lijekovi te kirurške postupci. Najvažniju ulogu u nastanku imaju muški spolni hormoni, ali i brojni drugi čimbenici kao što su genetski i čimbenici okoliša. Vezanjem dihidrotestosterona, metabolita testosterona, za androgeni receptor započinje proces folikularne minijaturizacije. Ovaj proces je najvažniji događaj u nastanku androgenetske alopecije. Terminalne dlake koje su pigmentirane, duge
38
i debele, transformiraju se u velus dlake koje su kratke i tanke. Okcipitalna regija, koja nije pod utjecajem hormona ostaje pošteđena. Neke bolesnice nemaju povišenu razinu androgena u krvi pa se pretpostavlja da je kod njih razvoj bolesti posljedica povećane osjetljivosti dlačnih folikula na normalne razine cirkulirajućih muških spolnih hormona, androgena. Rast dlake se dijeli u tri faze: anagena, katagena i telogena. Anagena faza je faza aktivnog rasta dlake. Trajanje anagene faze razlikuje se ovisno o regiji tijela. Na vlasištu ona traje otprilike 2-8 godina te se na vlasištu normalno nalazi oko 80-90% anagenih vlasi. U jednoj godini vlas može narasti do 10 cm. Završetkom anagene faze počinje katagena ili involutivna faza. Na vlasištu
se prosječno nalazi 1-2% katagenih vlasi. Zatim slijedi faza mirovanja ili telogena faza. Folikul se u ovoj fazi nalazi oko sto dana u svim regijama tijela koja su obrasla dlakom. Oko 10-20% vlasi je u telogenoj fazi. Na kraju telogene faze vlas ispada i započinje novi ciklus rasta. Starenjem raste prevalencija androgenetske alopecije pa u dobi od 20-29 godina iznosi 3%, a iznad 70 godina od 2938% . Prevalencija bolesti se razlikuje i među rasama te je najviša u bijele rase. Genetska uloga u nastanku ove bolesti i dalje ostaje nejasna. Uočena je veća učestalost među članovima nekih obitelji. Pokazalo se da je incidencija među muškim srodnicima prvog koljena starijih od 30 godina 54%, a među ženama krvnim srodnicama u prvom
koljenu 21% . Smatra se da je polimorfizam gena koji kodiraju androgenetske receptore povezan s ranim nastankom androgenetske alopecije kod žena te s nastankom muškog tipa androgenetske alopecije. U etiopatogenezi androgenetske alopecije najvažniju ulogu imaju muški spolni hormoni, testosteron i dihidrotestosteron. Djelovanjem enzima 5α-reduktaze iz testosterona nastaje dihidrotestosteron, koji je pet puta potentniji androgen. Nakon što se veže za androgene receptore dolazi do prijelaza terminalne dlake u velus dlaku. Uloga androgena u razvoju bolesti kod žena manje je jasna u odnosu na ulogu u razvoju bolesti kod muškaraca obziromi da žene s normalnim razinama serumskih androgena također mogu imati androgenetsku alopeciju. U ovom slučaju
smatra se da bolest nastaje kao posljedica pojačane osjetljivosti dlačnih folikula na normalne razine cirkulirajućih androgena. Estradiol nastaje iz testosterona djelovanjem enzima citokrom P450 aromataze. Žene u odnosu na muškarce imaju višu razinu aromataze, a dvostruko nižu razinu 5α-reduktaze. U okcipitalnoj regiji prisutne su niže razine 5α-reduktaze i manje androgenih receptora pa je zbog toga okcipitalna regija kao i frontalna linija kose pošteđena. Niža koncentracija proteina koji veže spolne hormone (SHBG) dovodi do porasta koncentracije androgena u serumu i posljedično dovodi do androgenetske alopecije. Klinička slika androgenetske alopecije kod žena očituje se polaganim progresivnim prorjeđivanjem kose bez
znakova upale ili ožiljkavanja. U početku žene obično primjećuju pojačano ispadanje kose što često pripisuju psihičkom stresu, promjeni preparata za njegu kose ili pak mišljenju da fiziološki kosa pojačano ispada u određenim godišnjim dobima kao što su jesen i zima. Dijagnoza androgenetske alopecije prvenstveno se postavlja na temelju anamneze i kliničkog pregleda, dok laboratorijski i drugi testovi služe u slučaju nejasne kliničke slike. Ukoliko se anamnestički dobiju podaci o brzoj progresiji bolesti, umoru, slaboj koncentraciji, pospanosti, neregularnim menstruacijama, boli ili pečenju vlasišta, postoji velika vjerojatnost da se radi o nekoj drugoj bolesti kao što je anemija, hipotireoza, sindrom policističnih jajnika, drugoj bolesti vlasišta ili ➜➜➜
39
moje zdravlje
i to ne samo za androgenetsku alopeciju već i ostale bolesti vlasišta. Uz pregled vlasišta radi se i trihoskopija, neinvazivna metaoda pregleda pod
➜➜➜
40
utjecaju nekih lijekova. U takvim slučajevima treba dijagnostičkom obradom isključiti ili potvrditi druge bolesti. Važna je anamneza o načinu prehrane, eventualnim nedavnim dijetama i gubitku težine (namjernom i nenamjernom) jer i to može biti uzrok difuznog ispadanja kose. Važno je znati je li obiteljska anamneza bolesti pozitivna
povećanjem 10 do 160 puta. Biopsija vlasišta je invazivna dijagnostička metoda koja je rijetko potrebna u nejasnim kliničkim slučajevima . Tkivo za biopsiju uzima se u središnjem dijelu vlasišta, veličine oko 4 mm. Trihogram je poluinvazivna metoda koja omogućava procjenu broja vlasi u pojedinoj fazi ciklusa na temelju izgleda korijena dlake koji je specifičan za svaku fazu. S vlasišta se povlačenjem ukloni pramen od oko 50-100 vlasi koje se analiziraju svjetlosnim mikroskopom, a bolesniku treba naglasiti da nekoliko dana prije pretrage ne pere kosu. Uzorak se uzima s frontalne i okcipitalne regije. Na androgenetsku alopeciju upućuje smanjen omjer
vlasi u anagenoj u odnosu na telogenu fazu u frontalnoj regiji dok je u okcipitalnoj regiji ovaj omjer obično uredan. Laboratorijski nalazi razinu androgena u serumu treba odrediti ženama koje imaju simptome ili znakove hiperandrogenizma. U serumu se određuje razina ukupnog testosterona,
slobodnog testosterona, estrogena, prolaktina, hormona koji stimulira folikule (FSH), luteinizirajućeg hormona (LH), dehidroepiandrostendionsulfata (DHEAS), proteina koji veže spolne hormone (SHBG) i 17-hidroksiprogesterona (17-OH progesterona). Razinu hormona treba određivati između trećeg i petog dana ciklusa. U žena koje imaju znakove inzulinske rezistencije (debljina, acanthosis nigricans) dodatno se provodi oralni test opterećenja glukozom (OGTT) te se određuju razine lipida u serumu. Diferencijalna dijagnoza androgenetske alopecije uključuje više bolesti vlasišta, a najvažnijima se smatraju: telogeni efluvij, alopecija areata incognita i frontalna fibrozirajuća alopecija, prirođena ektodermalna
displazija i trihodistrofije, efluvij uzrokovan lijekovima. Liječenje androgenetske alopecije kod žena. Minoksidil, 2% otopina minoksidil potiče prijelaz telogene u anagenu fazu rasta vlasi, produžava anagenu fazu i potiče angiogenezu oko folikula. Posljedica je poticanje ponovnog rasta kose te povećanje promjera folikula dlake. Na zahvaćene regije vlasišta nanosi se 2% otopina minoksidila u dozi od 1 ml dva puta dnevno. Lijek se nanosi na suho vlasište u tankom sloju. Svakodnevnim korištenjem 2% otopine minoksidila u dozi od 1 ml dva puta dnevno prvi rezultati su vidljivi nakon nekoliko mjeseci i nakon početnog poboljšanja treba nastaviti kontinuirano primjenjivati terapij. Nuspojave nisu česte, a uključuju iritaciju vlasišta, suhoću i crvenilo. Hipertrihoza čela i obraza može nastati uslijed neadekvatne primjene lijeka i obično se povlači nakon četiri mjeseca od prestanka primjene terapije. Analozi prostaglandina su latanoprost i bimatoprost. Ubrajaju se u lijekove neovisne o androgenima i primjenjuju
se u liječenju glaukoma. Prilikom uporabe u liječenju glaukoma primijećeno je da potiču rast trepavica. U dlačnim folikulima koji su u telogenoj fazi potiču prijelaz folikula u anagenu fazu rasta. Za ocjenu učinkovitosti ovih lijekova potrebno je provesti dodatna istraživanja. Terapija ovisna o androgenima može se podijeliti u dvije skupine: 1. blokatori androgenih receptora: spironolakton, ciproteron acetat i flutamid i 2. blokatori enzima 5α reduktaze: dutasterid i finasterid. Terapija se provodi uz stručni nadzor dermatovenerologa i ginekologa. Laserska terapija niskoenergetskim laserima – LLLT (low-level light therapy) koji koriste monokromatski snop svjetlosti valne duljine između 650-900 nm. Ove valne duljine spadaju u crveni odnosno infracrveni spektar svjetlosti. Mehanizam njihovog djelovanja još u cijelosti nije razjašnjen. Transplantacija kose je također jedna je od terapijskih mogućnosti. Postoje dvije tehnike: transplantacija folikularne jedinice (eng. folicular unit transplantation, FUT) i novija, ekstrakcija folikularne jedinice (folicular unit extraction, FUE).
SPECIJALISTIČKA DERMATOVENEROLOŠKA ORDINACIJA Vesna Magdić-Jelavić, dr. med. spec. dermatovenerolog Ulica kneza Trpimira 5a, Velika Gorica Tel: 6214-569 www.moj-dermatolog.com
41
moje dijete // razvoj
Pišem, šaram, režem, stvaram! Stela Horvat, mag.rehab.educ. Nataša Čičin – Šain, mag.rehab.educ.
Govorili su vam: „To nije rukopis. To je švrakopis!“ ili „To što ti pišeš nitko ne može pročitati!“... Ili možda to izgovarate vi dok se trudite dešifrirati što je to u školi vaš školarac prepisao s ploče. On vam pri tome ne može pomoći jer više ni sam ne razumije što je pisao.
G
otovo svakodnevno trgate listove iz teke i zajedno sa svojim mališanom iznova i iznova prepisujete školsko gradivo. Prepoznali ste se u ovim primjerima? Onda sasvim sigurno imate dijete koje se muči s nezrelom ili nedovoljno razvijenom grafomotorikom.
ŠTO JE GRAFOMOTORIKA? Najjednostavnije rečeno to je sposobnost držanja olovke i pisanja. Ako malo zakompliciramo onda ćemo reći da je to usmjeravanje pažnje i pogleda na pokrete šake i
prstiju kako bi se pismeno izrazili.
RAZVOJ GRAFOMOTORIKE KOD DJECE Danas mnoga djeca već i prije polaska u školu poznaju sva slova i brojke. Veliki broj djece znat će ta slova i brojke i lijepo napisati iako većina djece tehniku pisanja uvježbava u prvom razredu. Grafomotorna aktivnost, odnosno motorička sposobnost izvođenja grafema (slova), sastoji se od više sposobnosti i počinje se razvijati još u ranom djetinjstvu (negdje oko 18
mjeseci starosti djeteta). Ona obuhvaća vizualnu percepciju, okulomotornu koordinaciju, te glasovnu sintezu i analizu. Da bi dijete moglo u određenoj fazi svoga razvoja uspješno svladati pisanje mora proći kompletan motorički razvoj koji započinje razvojem grube motorike (sjedenjem, puzanjem, hodanjem, penjanjem, trčanjem...) a nastavlja se razvojem fine motorike koja se odnosi na fine pokrete ruku i šaka (hvatanje cijelom šakom, zatim kažiprstom i palcem). Preduvjet za uspjeh u grafomotornim aktivnostima je razvijena fina motorika ruku.
RAZVOJ GRAFOMOTORIKE DOB DJETETA
AKTIVNOST DJETETA
10 – 18 mjeseci
Šara potezima naprijed – natrag po papiru.
2 godine
Šara radeći horizintalne, vertikalne i kružne linije na papiru.
3 godine
Precrtava horizontalnu, vertikalnu liniju i krug.
4 – 5 godina
Precrtava križ, dijagonalne linije i kvadrat, te neka slova i brojke. Neka djeca pišu svoje ime.
5 – 6 godina
Precrtava trokut, piše vlastito ime, prepisuje većinu velikih tiskanih slova. Dobro se služi olovkom.
Tabelarni prikaz razvoja grafomotorike
42
ZA USPJEŠNO PISANJE POTREBNO JE... Prije nego dijete počne pisati slova mora: - odrediti dominantnu ruku (ruku koju će koristiti za pisanje) - pravilno držati olovku - držati tijelo u pravilnom položaju - imati vizualnu predodžbu zadatka - moći nacrtati prepoznatljive crteže - bojati unutar zadanih okvira - precrtavati oblike (krug, kvadrat, trokut) Do pete godine 90% djece pokazuje sklonost upotrebi jedne ruke u većini aktivnosti koje se vrše rukama. Pružite djetetu mnogo prilika za crtanje i bojanje, ali pustite ga da samo odluči u kojoj će ruci držati kist, olovku.... i ne pokušavajte od ljevaka napraviti dešnjaka. Djeca pokazuju interes za olovku u dobi od godine dana i tada ju grabe cijelom šakom te šaraju po podlozi. S otprilike
dvije godine hvat olovke sazrijeva i tada djeca olovku drže prstima, ali još uvijek nepravilno. U dobi između 3,5 i 4 godine olovka se drži s tri prsta, ali se prilikom pisanja miče cijela šaka. Sa otprilike 4,5 godine (a najkasnije do šeste godine) hvat olovke postaje pravilan. Olovka se tada drži vrhovima prstiju (kažiprsta, palca i srednjaka) a prilikom pisanja pomiču se samo prsti. Ovaj hvat omogućava maksimalnu kontrolu i fleksibilnost prilikom pisanja. Obratite pažnju na ispravan hvat olovke odmah u početku djetetovog hvatanja jer je mnogo lakše poučiti ga ispravnom hvatu nego ispravljati pogrešno naučeni hvat.
PREDVJEŽBE ZA RAZVOJ GRAFOMOTORIKE Danas su djeci dostupne razne igre na računalima i tabletima koji će ih naučiti poznavanju slova ali neće razviti njihovu
finu motoriku zbog čega će grafomotorna izvedba biti skromna ili manjkava. Predvježbe grafomotorici skrivaju se u čitavom nizu aktivnosti svakodnevnog života i igara kojima se zabavlja. Manipulacija raznim predmetima, samostalno hranjenje, oblačenje, kopčanje gumbića, vezanje vezica, listanje knjige. . . sve su to aktivnosti koje prethode držanju olovke i pisanju ali su neizostavan dio cjelokupnog razvoja. Još neke ideje za razvoj grafomotorike su: - crtanje kažiprstom po pijesku, brašnu - nizanje perli, prelijevanje vode u posudicama, nizanje štipaljki na košaricu - trganje papira i formiranje loptica - presavijanje papira, maramica - rezanje škaricama, lijepljenje, oblikovanje plastelinom - slaganje puzzli, gradnja kockama - slikanje prstima, kredom, pastelama, kistom, crtanje prema uzorku ➜➜➜
43
moje dijete // razvoj
➜➜➜
Postepeno, kroz pravilnu izmjenu aktivnosti, dovest ćete dijete do faze kada mu hvat olovke i kontrola nad njom više neće predstavljati problem. Tek tada će biti spremno za razne grafomotorne materijale, bojanke i pisanke.
DIJETE ODBIJA CRTATI, PISATI, BOJATI Ukoliko dijete pokazuje interes za aktivnosti olovkom njegov razvoj fine motorike i grafomotorike biti će znatno jednostavniji od djece koja ne vole ovakve aktivnosti. Najčešći razlog odbijanja aktivnosti olovkom je vezan
uz neku teškoću koje dijete doživljava provodeći ovu aktivnost. O tome bi trebalo voditi računa ako vaše dijete ne želi crtati i bojati. Tada nemojte odustati od poticanja takvih aktivnosti već mu aktivnosti učinite interesantnima, zabavnima i dodatno ga stimulirajte dogovorenim nagradama.
NEZRELA ILI NEDOVOLJNO RAZVIJENA GRAFOMOTORIKA Teškoće u razvoju grafomotorike nastaju kao posljedica
nedovoljno razvijene veze između pamćenja i pokreta prstiju (npr. dijete će imati teškoće u prisjećanju oblika i pokreta prstiju potrebnih za reproduciranje oblika), te perceptivnih i motoričkih teškoća. Djeca s teškoćama u razvoju grafomotorike se često percipiraju kao „lijena“, „tvrdoglava“ i „nemotivirana“ jer odbijaju sudjelovati u aktivnostima crtanja i pisanja. Ukoliko ste uočili odstupanja u razvoju grafomotorike kod djeteta potražite stručnu pomoć i olakšajte vašem mališanu polazak u školu.
O KABINETU KORNEO Kabinet „Korneo“ je kabinet za razvojnu podršku djeci u njihovom rastu i razvoju. U individualnom radu s djecom pripremamo ih za školu, pomažemo im u učenju, učimo ih kako učiti, potičemo razvoj pažnje i koncentracije, govora i jezika, percepcije, fine motorike i grafomotorike, te pružamo uslugu logopedske terapije. Naši floortime terapeuti rade s djecom po principima floortime terapije. U najmodernije opremljenoj senzornoj sobi naši terapeuti senzorne integracije potiču senzorni razvoj djece od najranije dobi.
Kabinet za razvojnu podršku Korneo Trg Johna F. Kennedyja 7, Zagreb tel: 01/4571 116 web: www.korneo.hr mail: korneo@korneo.hr
44
Bolje za dijete, bolje za okoliš jezgra pelene napravljena je od pretežno kukuruznog škroba i celuloze drva te sadrži značajno manje kemikalija od ostalih pelena za jednokratnu upotrebu. Vanjski sloj pelene izrađen je od biljnog škroba, a sloj koji se nalazi između jezgre pelene i bebine guze izrađen je od biološki razgradivih polilaktičkih kiselina (PLA). Da, znamo da to zvuči zastrašujuće, ali nije. Polilaktička kiselina SAVRŠEN OMJER IZNIMNE EKOLOŠKE PELENE je bezopasna bioplastika UČINKOVITOSTI I PRIRODNE Nošenje plastičnih jednokratnih pridobivena iz obnovljivog ZAŠTITE pelena kod djece najčešće izvora – kukuruznog škroba. Najmlađa djeca imaju vrlo tanki izaziva pelenski osip. U Izvrsnu zaštitu osiguravaju površinski sloj kože, nerazvijen poduzeću Kit & Kin su umjetne elastične trake za zatvaranje obrambeni sustav, a i trake za sprječavanje BOLJE ZA OKOLIŠ rad lojnih i znojnih propuštanja tekućine koje W pelene za jednokratnu upotrebu treći su su dizajnirane tako da žlijezda još nije potpuno najveći zagađivač na svijetu, iako ih koristi uravnotežen. Upravo savršeno prijanjaju bebinoj samo 5% ukupne populacije je zato dječja koža koži. W novorođenče u prosjeku treba 6 do 8 vrlo osjetljiva i sklona pelena dnevno – to znači da će u roku od jedne godine potrošiti najmanje 2000 crvenilu, nadraženosti U svijetu Kit & Kin možete pelena i isušivanju te zahtjeva pronaći i ultra upijajuće i W većina pelena za jednokratnu upotrebu posebnu pažnju i pravilnu mekane vlažne maramice razgrađuje se i do 500 godina njegu. Kit & Kin prirodna s ekstraktom aloe vere, W Kit & Kin pelena se skoro u potpunosti kozmetika u potpunosti kamilice i krastavaca, koje razgradi u roku od 3 do 6 godina je prilagođena za njegu čiste, umiruju i štite kožu najosjetljivije kože beba i mama. materijale zamijenili prirodnim vaših mališana i vas. Svi Kit & Izrađena je bez štetnih kemikalija sastojcima. Super upijajuća Kin proizvodi su antialergijski i umjetnih sastojaka, sadrži i dermatološki testirani, s samo prirodna ulja, nježno bilje certifikatom grupacije COSMOS i prirodne sastojke koji ujedno i te tako u potpunosti sigurni za opuštaju vaše mališane. Posebni vaše mališane i vas. proizvodi za mame pobrinut će se za održavanje fleksibilnosti Poduzeće Kit & Kin su osnovali bivša članica grupe kože kako bi umanjili mogućnost Spice Girls - Emma Bunton i nastanka strija, a prirodni Christopher Money koji tvrtci sastav masti za njegu osjetljivih donosi više od 15 godina iskustva s područja razvoja bradavica osigurava sigurno produkata za mame i bebe, korištenje kod dojilja. s namjerom da bi obiteljima ponudili zdrave proizvode za djecu i okoliš.
moja beba Ivona Vranaričić
Za sve savršene i
nesavršene majke
46
Tebi, koja nisi savršena, kojoj nije svaki dan savršen, a čini ti se da drugima jest... Otkrit ću ti tajnu – nije. Ni savršeni nisu savršeni. Ali roditeljstvo ionako nije natjecanje. Tebi, koja si možda danas povisila ton bez razloga a činilo ti se kao da imaš stotinu i jedan razlog. Možda si provela previše vremena na mobitelu ili za laptopom. Ili si jednostavno imala osjećaj kao da ni na trenutak ne možeš imati mira, a sad kad je beba zaspala ti je žao. I osjećaš se krivom, jako krivom. Zbog dana koji si potrošila u borbi sa svojim mislima, a sve je bilo u redu. Uvijek će biti u redu. Jer sutra ćeš svoje dijete zagrliti još čvršće. Ili ćeš više vremena provesti na podu u igri s njim. Pjevat ćete njegovu omiljenu pjesmicu duže. Pročitat ćeš
mu jednu priču više – samo zato što možeš. Uvijek možeš! Ako jedan dan nešto nisi mogla, znaj da tvoje majčinstvo nije obilježeno tim jednim danom ni tim jednim događajem. Obilježeno je tisućama malih događaja u tisućama drugih dana. Drugi put nemoj vikati. Nemoj gubiti živce zbog toga što danas nisi bila. Razmisli o svemu onom što ćeš sutra biti. Da nisi dovoljno dobra, ne bi ni znala da griješiš. Dakle, jesi. I zato taj dan kad se jednostavno osjećaš kao da nisi dovoljno brižna, kao da nisi dovoljno ustrajna, dovoljno zabavna ili dovoljno produktivna, pogledaj u svoje dijete, pogledaj u te malene oči. Zbog njih se ustani kad padneš. Njima jesi dovoljna. Obećajem.
47
moje dijete // učenje
Francuski
kao prvi izbor Patricija Šobak, prof engleskog i francuskog jezika
Učenje stranog jezika u ranoj dobi života poboljšava kognitivne sposobnosti djeteta i vodi većoj mogućnosti koncentracije.
Z
nanje stranog jezika u današnje vrijeme neophodno je za svaku karijeru. Ipak, kada razmišljate o tome koji strani jezik odabrati za svoje dijete, vjerojatno vam francuski neće biti prvi izbor upravo zato što je na glasu kao vrlo težak jezik. Ali što ako to u stvari nije istina? Francuski jezik govori više od 220 milijuna ljudi diljem svijeta, a jedini je (uz engleski) koji se govori na svim kontinentima. Francuski je također službeni jezik Ujedinjenih naroda, Europske unije, UNESCO-a, NATO-a i Međunarodnog olimpijskog odbora. Sigurno ste barem jednom čuli „koliko jezika znaš, toliko vrijediš“. Francuski je odlična podloga za učenje drugih romanskih jezika pa samim time djetetu olakšava usvajanje jezika poput španjolskog, portugalskog
48
i talijanskog. Idealan je za učenje paralelno s engleskim jer je mnogo riječi iz francuskog prešlo u engleski i obrnuto. Još jedna prednost francuskog jezika je to da ga u Hrvatskoj još uvijek govori mali broj ljudi, što znači da će vaše dijete jednog dana biti konkurentnije na tržištu rada. Predviđa se da će do 2050. upravo francuski biti najrašireniji jezik na svijetu, što znači da je sada idealno vrijeme za početak učenja. Ako vaše dijete već uči francuski, sigurno se pitate kako možete pomoći.
Francuski je jezik u kojem se određene kombinacije slova čitaju na određeni način. Svaki će profesor djeci te kombinacije istaknuti – na djeci je da ih zapišu, a zatim im vi možete pomoći s čitanjem kod kuće. Važno je također učiti fraze, a ne riječ po riječ, pisati zadaće redovito, a vokabular povezivati sa slikama i situacijama. Dijete možete izložiti francuskom kod kuće kroz animirane filmove kao što je, na primjer, Asterix i Obelix, a možda vam se jezik na kraju toliko svidi da i sami odlučite upisati tečaj!
ŠKOLA STRANIH JEZIKA SMART PALINOVEČKA 19 (VRBANI III), ZAGREB TEL: 01/3874 355 GSM: 091/3874 358 MAIL: info@smart-jezici.hr
WEB: www.smart-jezici.hr
1
POKLON PAKET SALVIT Omegavit D (5 komada)
www.salvushealth.com
3
POKLON PAKET Sebamed krema protiv strija, 200 ml Sebamed pjena za intimno pranje, 150 ml Sebamed gel za pranje lica i tijela s maslinovim uljem, 200 ml
(3 komada)
www.facebook.com/babysebamedHR
4
SAN kozmetika - tri kompleta
(2 komada od svakog kompleta)
san10.hr
50
2
POKLON PAKET Dje훾je vla탑ne maramice, Dje훾ja mast JGL, 50 ml i Dje훾je ulje. (3 komada)
adrialab.hr
5
POKLON PAKET Magnesium-Diasporal® 300 Direkt (20 vrecica) i bocica za vodu (3 komada)
6
IN-VINDICO daruje:
GSE phyto vitamini Citro plus 800 (2 komada)
GSE phyto vitamini Folna kiselina (2 komada)
GSE phyto vitamini Vino C OPC (2komada)
www.vivalis.si
www.in-vindico.eu
IME I PREZIME: ADRESA:
GRAD:
POŠTANSKI BROJ:
BROJ TELEFONA:
PAR RIJEČI ZA NAS:
Odrezak pošaljite do 25. ožujka 2019. na našu adresu: Optima media d.o.o., Delnička 8b, 10000 Zagreb
DOBITNICI IZ PROŠLOGA BROJA: 1. POKLON PAKET SALVIT - Jana Babić, Krapina; Elvira Jug, Zagreb; Marijana Potočki, Zagreb; Jasna Santina, Zadar, Josipa Janeš, Varaždin 2. POKLON PAKET PPREGNACARE - Jasmina Matković, Solin; Klara Vuk, Zagreb; Ivančica Miletić, Velika Gorica; Sanja Posavec, Zaprešić; Sanela Martinović, Krk; Iva Babić, Rijeka; Suzana Badovinac, Zabok; Justina Dujmović, Krapina; Natalija Bašić, Zagreb; Zdravka Bohačić, Split; Ivana Matulj, Krk; Dorijan Horvatović, Zagreb; Anita Ljubičević, Osijek; Sanja Lobić, Ivanić Grad; Klara Havedić, Zabok; Ivna Barišić, Varaždin; Alena Marković, Trogir; Siniša Janičić, Dubrovnik; Maja Jurić, Zadar; Tina Zatoničević, Pula 3. FRUTEK KAŠICE - Ljubica Milički, Zagreb; Zrinka Tanačić, Šibenik; Milana Popović, Đakovo; Ozana Daničić, Šibenik; Dinko Vranješ, Karlovac; Dunja Tatović, Zaprešić; Ana Klarin, Šibenik; Roberta Tifari, Pula; Lara Paun, Zaprešić; Sanja Svirac, Vukovar 4. POKLON PAKET SAN - Tina Varga, Zagreb; Iva Jurec, Rovinj; Stanislava Duvnjak, Rijeka; Alena Benčić, Pula; Tatjana Radolović, Poreč 5. POKLON PAKET HENKEL - Vesna Ivančić, Umag, Slađana Jović, Opatija, Silvija Jovanović, Crikvenica; Doris Matošić, Split; Gordana Peruško, Zadar 6. POKLON PAKET HOLLE - Filip Horvat, Zagreb; Lucija Bošnjak, Slavonski Brod; Zorana Vuković, Samobor 7. IN-VINDICO - Citro plus tablete - Branka Marić, Vukovar; Paula Vinković, Zagreb; Sanja Mihaljević, Daruvar; Barbara Babić, Fužine; Snježana Kranjec, Zabok - Citro plus 800 - Ivanka Šerić, Varaždin; Tonka Stanić, Solin; Ane Župić, Novigrad; Sanda Marinić, Zadar; Roko Tomić, Split; Tihomira Mihaljević, Đakovo; Silvija Tanić, Zagreb; Darija Mijatović, Dubrovnik - Vino C OPC - Andrea Zorko, Pula; Gordana Toninović, Velika Gorica; Hana Gregurić, Zagreb; Ana Marin, Rovinj
51
galerija
Galerija maminih sunašca DARUJEMO!!!
"Igra na danski način" 1 komad
Dobitnica knjige iz prošlog broja
Lucija
❤ ❤ Antonio
Ivan
52
Lorena
Sara Belle Fotkice svojih sunašca šaljite na e-mail: urednistvo@optimamedia.hr. Molimo roditelje dobitnika da se jave na e-mail sa svojim podacima.
Sara Lara
Ena
William
Gabriel
53
MOJ PRVI VITAMIN
Za zdrav rast i razvoj od prvog dana života vrlo je važan vitamin D, vitamin topiv u mastima koji doprinosi normalnoj apsorpciji i iskorištenju kalcija i fosfora, te održavanju normalnih kostiju i zubi što je posebno važno u najranijoj dobi zbog intenzivnog rasta i razvoja. Također doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava. Salvit Omega-vit D kapi, osim vitamina D sadrže i jednu od omega-3 masnih kiselina, točnije dokosaheksaenoičnu kiselinu (DHA), koja pridonosi normalnom razvoju oka i mozga fetusa i dojenčadi*. Upravo iz tog razloga važno je suplementirati omege-3 masne kiseline kako u trudnoći tako i od prvog mjeseca života. Prilikom suplementacije važno je voditi računa o kvaliteti proizvoda, odnosno o kvaliteti sirovine i načinu dobivanja omega masnih kiselina iz iste. U Salvitovim Omega-vit D kapima DHA je izolirana iz ulja mikroalge Ulkenia sp. i dobivena postupkom koji jamči visoke standarde kvalitete i čistoće. Salvit Omega-vit D kapi vrlo su ugodnog, mliječnog okusa i djeca ga prihvaćaju s oduševljenjem! *Povoljan učinak postiže se unosom 200 mg DHA na dan uz preporučeni dnevni unos omega-3 masnih kiselina za odrasle, npr. 250 mg DHA i eikosapentaenske kiseline (EPA).