Svijet u čaši broj 154 by MAM VIN

Nekih dvjesto godina prije vrhunskih vina pokrajine Bordeaux, proizvodnja na samom posjedu počela je u ponositom Iloku ponad obala istočnog Dunava. Kako bi zaštitili svoju reputaciju, u izvornim i za tu namjenu sagrađenim podrumima buteljirala su se vina na chateu način. Iako je povijest vina u ovim krajevima već prije gotovo dvije tisuće godina napisala svoje, za vrhunska vina bijaše to povijesni trenutak koji su mnogi slijedili: u Burgundiji su ga nazvali domain a drugdje buteljiranje na samom posjedu. Punjenjem na posjedu uspjeli su očuvati kvalitetu svojih vina i zaštititi se od trgovaca koji su otkupljivali grožđe i proizvodili vina loše kvalitet i s manje skrupula. Tako je ostalo i do današnjih dana. Ako iločki podrumi nisu na butelji onda vino nije tamo proizvedeno. To onda nije prava stvar.

GLAVNI UREDNIK I VI

sadržaj 154

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

Štovani čitatelju!

Sada u prosincu kad se veselimo rekordnom prihodu od turizma, posljednji broj u ovoj godini uvelike smo posvetili upravo turizmu, sa zeljom da jace ukažemo na to koliko je eno-gastronomija bitna za tu gospodarsku djelatnost. Posljednji dogadjaji sa salmonelom i neispravnim mesom ne idu nam baš na ruku, a jednako tako i nedavno objavljeni upozorenje da se na našim cestama prelako gine i podatak da je od osamostaljenja Hrvatske do sada u prometnim nesrećama na našim cestama poginulo vise od 15.000 osoba, a to je više nego sto ih je poginulo u posljednjem ratu! Zavirili smo u turisticčke tokove u Malom Lošinju, kod Bibicha u Skradinu, u Jastrebarskome na berbi te na Martinju, manifestacijama koje se lijepo - uglavnom bolje nego sto se to sada cini - mogu iskoristiti za turizam.

Obišli smo, ponovno nakon nekoliko godina, Gurua s Collija Joška Gravnera, i čuli njegova razmisljanja o vinogradu i vinu. Druga polovica studenoga obilovala je vinskim sajmovima i festivalima, pa je logično da smo pažnju posvetili i njima. Nadam se da ćete i u ovome broju pronaći razonodu, te inspiraciju za istinski užitak za stolom, dakako uz konzumaciju s poznavanjem, razumijevanjem, pažnjom i umjerenošću pomno izabranih proizvoda i, sukladno tome, odnoseći se prema njima s dužnim štovanjem, te pijući nadasve razborito i - TRIJEZNO! Srdačno vaš Željko Suhadolnik

IMPRESSUM 154 U 25. godini s vama! S VIJE T u Č A ŠI broj 154 Prosinac 2016. Hr vatska revija za vino, kulturu jela, pića i turizam ISSN 1330-285X NIŠ TA BE Z MUKE • R ADI I NADA J SE ŽURI POL AKO • UŽIVA J S R A ZUMOM WEB: www.mam-vin.eu • www.mam-vin.com • www.mam-vin.hr • www.svijetucasi.com E-mail: mam-vin@zg.t-com.hr • svijetucasi@hi.t-com.hr Izlazi:tromjesečno Osnivač i nakladnik: MAM VIN d.o.o., 10000 Zagreb, Selska cesta 41, Hr vatska, telefon (01) 3637-94 4; fax: (01) 7 793-700 Matični broj: 03989534 OIB: 34 820822151 Račun platnog prometa: 2360000 - 1101367001 Zagrebačka banka d.d., Zagreb IBAN: HR5323600001101367001 Devizni račun: IBAN: HR5323600001101367001 Zagrebačka banka d.d., Zagreb Direktor : Mladen Horić Pomoćnik direktora: Željko Marušić Uredništ vo: Željko Suhadolnik (glavni urednik), Marko Čolić (urednik fotografije), dr.sc. Andrea Horić (lektor) Suradnici: IIvo Kozarčanin, Ivan Dropuljić, Ivana Suhadolnik, Vitomir Andrić, Tomislav Radić Grafičko oblikovanje, priprema za tisak: HANDS T UDIO, w w w.handstudio.hr T isak : Gr afik a Markulin d.o.o., Luk avec, Dolensk a 32, 10 412 Donja Lomnic a, tel: 0 1 6234-666, fax: 01 6234-529 Na naslovnoj stranici: Vrijeme je Božića. Neka bude sretno i veselo! U prazničnom raspoloženju uz svoje najmilije uživajte u Bakhovu nektaru nagrađenome na ocjenjivanju Kluba Vinske z vijezde u tijeku 2016. Butelje ovjenčane odličjima na božićnom su dr vcu na našoj naslovnoj stranici. Da s ve bude s večanije, nudimo vam, preko QR coda na naslovnici, i prigodnu pjesmu… prosinac 2016

6 Turizam 2016. u Hrvatskoj 12 Turistička priča iz Malog Lošinja 18 Puna turistička sezona kod Bibića duža od sedam mjeseci 22 Berba 2016 – gradonačelnici u Jastrebarskome, hrvatski vinski novinari u Goriškim brdima 30 Narodni običaji: Martinje 40 Promocija Svijeta u čaši uz pjenušce Zagrebačke županije 42 Regata Plavac mali 44 Poduzetništvo: difuzne vinarije Davora Zdjelarevića 46 Joško Gravner i kao parkovni arhitekt 52 Sajmovi, festivali, ocjenjivanja Zagreb Vino.com Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme Mundus Vini VinDel Top Vino

RUBRIKE

5 Riječ glavnog urednika, Sadržaj 11 Impressum 45, 59,63 Svijet u čaši i na tanjuru 67 Potrošački putokaz: Vinske zvijezde – konačni plasman za 2016. 69 Vina za vaš stol/ The Wines for your table Neki prilozi u opširnijem obliku / Some articles in a large post samo na webu/ only on the web: www.mam-vin.eu ; www.mam-vin.com ; www.svijetucasi.com

154

TURIZAM, i KAKO GA STEĆI …

BRENDIRATI NE TEK PROIZVOD ILI USLUGU, NEGO CIJELI TERITORIJ ODAKLE SU ONI! Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

KAKO SE PONAŠATI i ŠTO UČINITI ZA BUDUĆNOST, DA NE ISPADNE DA NAM SE STVAR TEK – DOGAÐA?

prosinac 2016

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

TURIZAM, i KAKO GA STEĆI …

ilansa u turističkom sektoru za 2016. u nas vrlo povoljna: računa se na rekordnih 9,5 do, po nekima, možda i 10 milijardi prihoda od turizma. Veselje, dakako, na jubilarnim dvadesetim Danima hrvatskog turizma održanima u Bolu na Braču. Važno je sada – kako dalje. Što učiniti za budućnost da ne ispadne da nam se u 2016. ovako uspješan turizam dogodio, zbog spleta okolnosti koje baš i nisu išle na ruku našim konkurentima. Ne znači da ćemo i dalje imati sreću, ali niti to da, ne daj Bože, nepovoljna događanja na međunarodnoj sceni u idućoj odnosno idućim godinama neće udariti i nas. Hrvatska nesumnjivo ima veliki turistički potencijal, ali na žalost domaće resurse - a baza i aduti su ne samo more i prirodne ljepote! - koristi dosta ležerno, nekih se čak na neki način i olako odriče i dopušta da na onome što bismo mogli zaraditi mi koristi imaju – drugi. Čudi koliko se dugo u nas više raspravlja nego radi, a dio rečenice koji se desetljećima redovito ponavlja na skupovima je …mi moramo odnosno mi trebamo učiniti to i to. Nastavak rečenice o tome što to konkretno treba učiniti obično bude nabrajanje određenih aktivnosti i akcija koje nisu nikakva epohalna otkrića, dakle nečega za što se već zna da je logično i potrebno. Nastavak na te rečenice u realizaciji zna šepati, ili ga i nema . Sada na Bolu na 16. Hrvatskom turističkom forumu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore tema je bila o zračnom prijevozu u turizmu, htjelo se istaknuti kako će jača i bolja zračna povezanost emitivnih središta i hrvatskih odredišta produžiti turističku

Tonči Peović, predsjednik Udruženja zračnog prometa pri HGK

prosinac 2016

Bol, središte. Dolje zgrada Prve dalmatinske vinarske zadruge, danas sjedište renomiranog Stina-vina

sezonu.

Uvijek je u turizmu aktualno pitanje kako produžiti turističku sezonu. Povećana je potražnja za hrvatskim destinacijama, i moramo to iskoristiti. Potrebno je uspostaviti izravne letove prema emitivnim tržištima tijekom čitave godine jer ako destinacija nije prometno dostupna, nije ni privlačna, rekao je predsjednik Udruženja zračnog prometa pri HGK Tonči Peović, te dodao kako hrvatske zračne luke u 2016. bilježe najviše putnika u svojoj povijesti, činjenica je da je kroz njih samo u srpnju ove godine prošlo gotovo milijun i pol putnika, za prvih sedam mjeseci 2016. ukupno povećanje je oko 4,4 milijuna putnika ili 12,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Zamjenica glavnog tajnika Udruženja putničkih agenata i turoperatora EU Christina Russe smatra da je zračna povezanost ključna za turistička putovanja, a u Hrvatskoj je nedovoljna. Uzrok tome je vjerojatno činjenica da većina gostiju dolazi iz susjednih zemalja ili iz zemalja koje su dovoljno blize pa se turisti odlučuju na putovanje cestom. Poboljša li se zračna

povezanost, mogućnosti za privlačenje više turista iz drugih europskih i prekomorskih tržišta povećavaju se, rekla je Russe. Smatra i da je do trenda povećanih dolazaka u Europu došlo upravo zbog pojačanoga zračnog prometa i niskotarifnih letova. Direktorica komercijalne potpore, proizvoda i nabave TUI Grupe Vesna Zeneral istaknula je da je u interesu Hrvatske učinkovitije koristiti vlastite resurse i konstantno ulagati u jedinstvenu ponudu. Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: U turističkoj djelatnosti i nadalje se bilježe rekordni fizički i financijski rezultati, ali je i nadalje vrlo izražena sezonalnost hrvatskog turizma. Naime, samo na vrhuncu turističke sezone, u srpnju i kolovozu, ostvaruje se preko 60 posto svih noćenja u godini te smo u tom segmentu dužine intenzivnije sezone najlošiji u odnosu na druge europske mediteranske zemlje. Problem Hrvatske su i hoteli, pa i sadržaji koji bi privukli goste i izvan ljeta kad je sunčano i 7

TURIZAM, i KAKO GA STEĆI … toplo i kad se svuda barem nešto događa: kao što je za dolazak gostiju na neko odredište nužan prijevoz, tako su i izvan pune sezone nužni i otvoreni smještajni kapaciteti. Ne moraju dakako oni kroz cijelu godinu biti otvoreni u punome broju u kojemu su otvoreni u glavnoj sezoni, ali ako su gotovo svi, neki i stoga što su predviđeni samo za ljeto pa u njima nema sustava grijanja, zatvoreni, pogotovu u okolici grada bisera kakav je naš Dubrovnik, logično je da to ne ide u prilog dolasku gosta. Prisjećam se događaja kad je međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com, koji se uvijek održava posljednjeg petka i posljednje subote u studenome, pozvao u goste, u više navrata, grupu etabliranih inozemnih eno-gastronomskih i turističkih novinara i uoči festivala vodio ih na studijsko putovanje po našim vinorodnim krajevima. Kad smo obilazili Pelješac, Korčulu i Konavle na Pelješcu nije radio niti jedan hotel, jedva se našao smještaj u jednom hotelčiću na Korčuli… Sve to u okolici jednog Dubrovnika! Ima još nešto: iako je Hrvatska zemlja s mnogo mogućnosti i za elitni turizam, to se premalo (dosad) valorizira(lo).U novije vrijeme vide se stanoviti pokušaji u stvaranju destinacija za zahtjevne i platežno sposobne goste. Jedno od tih mjesta je i Mali Lošinj, sa svojih nekoliko hotela s pet zvjezdica odnosno de luxe ranga. Dok se jedni trse kreirati ponudu za elitne goste, drugi spavaju po pitanju olakšavanja dolaska gostiju (u Mali Lošinj). Za imućne, koji su komotni a nerijetko i razmaženi, sadašnje mogućnosti dolaska do Malog Lošinja cestom te trajektom nisu baš privlačne. Prisjećam se slučajnog susreta s grupom Talijana koji su još u vrijeme Jugoslavije bili u Svetom Stefanu u Crnoj Gori što je tada slovio kao luksuzno turističko odredište. Stupili smo slučajno u kontakt kad su se iz Svetog Stefana vraćali kući. Rekli su da ih je Sveti Stefan oduševio, ali da su im bubrezi i naročito automobil stradali u vožnji po tadašnjoj Jadranskoj magistrali do te elitne turističke oaze. Toliko se već govori o tome da je nužno proširiti lošinjski aerodrom da bi tamo mogli slijetati i veći zrakoplovi, ali iako je grupacija Jadranka već dosta uložila u kreiranju raja za bogatune, s proširenjem zrakoplovne luke stvar još šepa….

IZVOZ

Posebna su priča hrvatski proizvodi koji bi se mogli i morali plasirati kroz turizam.

Moramo početi snažnije izvoziti vlastite proizvode kroz naš turizam, jer upravo je turizam naš najbolji izvoznik , poručio je, 8

kao da je to neka novost, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije HGK Josip Zaher na svečanom otvorenju Dana hrvatskog turizma u Bolu, prilikom dodjele godišnjih turističkih nagrada. Naglasio je u svom govoru kako su dobitnici nagrade Turistički cvijet najbolji pokazatelj da hrvatski turizam ide u pravom smjeru. Osvrnuo se i on na neke bitne točke iz problematike turizma – već spominjano produljenje sezone te na PDV u turizmu, koji bi po mnogima trebao biti niži nego što jeste ali koji će se sada s novom poreznom reformom, na užas mnogih turističkih djelatnika - povećati! Zaher je istaknuo da je HGK krenula u izradu studije o utjecaju PDV-a na poslovanje hotela i kampova. Ta će studija zasigurno biti vjerodostojan i dovoljan argument da ga kreatori politika uvaže, poručuje Zaher. Napomenuo je i kako se ne smije zaboraviti ono što je ključno za uspjeh u turizmu, a to su ljudi, te je pozvao sve sudionike u turizmu na suradnju kako bismo u sljedećim godinama postigli još bolji turistički uspjeh. Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić izjavio je, kao da to nismo znali i prije, kako je turizam vrlo važan za Hrvatsku. Moramo raditi na kvaliteti, razvijati nove proizvode te pronalaziti nove motive dolaska turista. Sve nas to čeka u sljedećoj godini, kazao je Ivičić. Pomoćnik ministra turizma Robert Pende osvrnuo se na početak dodjele turističkih nagrada prije 20 godina. Govoreći o hrvatskom turizmu rekao je kako smo kroz protekle godine uspjeli stvoriti zaista kvalitetan proizvod. Dani hrvatskog turizma su i prilika da se zahvalimo najboljima, ali i svima ostalima koji su zaslužni za uspjeh turističke sezone, rekao je Pende na dodjeli nagrada. Pa je tako najboljim poslovnim hotelom proglašen Hotel Park iz Splita, a najbolji kongresni hotel je Valamar Lancroma Dubrovnik Hotel iz Dubrovnika. U kategoriji odmorišnih hotela nagrade za izvrsnost primili su Bluesun Hotel Solin s tri zvjezdice iz Brela, Hotel Neptun sa četiri zvjezdice iz Dubrovnika i Hotel Dubrovnik Palace s pet zvjezdica također iz Dubrovnika. Dubrovački The Pucić Palace odnio je nagradu za mali i prijateljski hotel, a Valamar Dubrovnik President hotel najbolji je u kategoriji wellness hotela. Hotel Villa Dubrovnik iz Dubrovnika pobjednik je u kategoriji luksuznih i jedinstvenih luksuznih hotela.

Kao i prošle godine, nagrada za najbolji hostel pripala je Boutique Hostelu Forum iz Zadra. U kategoriji kampova nagrađeni su najbolji veliki, mali i eko kamp. Naturistički kamp Valalta iz Rovinja najbolji je veliki, Kamp Lupis iz Lovišta mali, dok je nagradu za najbolji eko-kamp odnio Kamp Kovačine s Cresa. Proglašene su i najbolje marine. Marina Frapa iz Rogoznice odnijela je nagradu za najbolju veliku marinu, najbolja srednja je marina Hramina s Murtera, a najuspješnijom malom marinom označena je Olive island marina iz Sutomišćice. U kategoriji putničkih agencija posebno priznanje za doprinos razvoju luksuznog i iskustvenog turizma dobila je agencija Calvados Club iz Splita, a putnička agencija Fiore iz Poreča predstavljena je kao najbolja mala DMK putnička agencija. Navigare Yachting iz Zagreba najbolja je charter kompanija godine. U kategoriji SPA/lječilište godine nagradu je dobila Thalassotherapia Opatija iz Opatije. Posebno priznanje za doprinos akciji Turistički cvijet - Kvaliteta za Hrvatsku dobio je novinar Đuro Tomljenović.

POBOLJŠATI INSPEKCIJU, OPREZNO KOD ZAŠTIĆIVANJA OZNAKA

Hrvatska ima vrhunsku kvalitetu, a po tome ćemo biti prepoznatljivi u svijetu tek kada se brendiramo. Isto je s našom prehrambenom industrijom. Zajednički brend učinit će je globalno konkurentnom, istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić na stručnom skupu Hrana kao brend te dodao kako će rezultate zasigurno donijeti pilot-projekt Gourmet Hrvatska Klastera konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora (HKK PPS). Predsjednik Klastera Zvonimir Novak istaknuo je da kad govorimo o nacionalnom brendiranju prehrambeno-prerađivačkog sektora moramo imati cjelovit pristup jer ćemo na taj način unaprijediti konkurentnost, privući investicije, ali i potaknuti razvoj turizma. Za brendiranje Hrvatske najviše je do sada i učinio turistički sektor, no riječ je o cijelom lancu koji se kreće od poljoprivrede preko prerade i turizma do marketinga, ističe Novak. Može li se baš reći da je najviše za brendiranje Hrvatske učinio turistički sektor? Tà, taj turistički sektor propušta u ponudu uvrstiti dosta toga što je izvorno hrvatskoga porijekla i što je iz hrvatske proizvodnje! Eto i predsjednica Klastera kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović upozorava kako je prosinac 2016

TURIZAM, i KAKO GA STEĆI … geografski omeđenom teritoriju. Udruga čiji članovi brinu o svojoj egzistenciji i moraju kao motor zaštite biti i sâmi kontrolori da se to što zaštićuju odnosno žele zaštititi i proizvodi po dogovorenom pravilniku. Smisao zaštite proizvoda je bolji plasman tog proizvoda i bolji plasman, kroz taj proizvod, i cijelog teritorija na kojemu on nastaje. A temelj zaštite je to da na nekome području bude i dovoljan broj proizvođača koji će taj zaštićeni proizvod tržištu ponuditi u istoj, dogovorenoj tipologiji, u dovoljnoj količini, pa se postavlja pitanje zaštite npr. krčkog pršuta a koja je, barem je tako rečeno kroz medije, dodijeljena, kao generalna, jednom jedinom proizvođaču.

Za Bol karakteristična šljunčana plaža

Hrvatska bez identiteta izišla na europsko tržište od 500 milijuna ljudi, pa ona traži da se to promijeni. S informativnih emisija s naših malih ekrana dolaze i primjedbe i prigovori da već već nekoliko desetljeća idemo na ruku uvozničkim lobijima pa nas stoga, i neopravdano, poplavljuju kojekakvi proizvodi iz vana. Istina je da članstvo u EU zahtijeva poštovanje odluke o slobodnom kretanju roba, ali… Čulo se nešto dosta uznemirujuće u pogledu zdravlja: na našem tržištu ima primjerice podosta voća iz uvoza koje bi inspekcijske službe morale i mogle bez straha od prigovora iz EU isključiti, jer je tretirano sredstvima što ih ne odobrava EU!… Vinari se pak bune da je na hrvatskome tržištu ogromna količina uvoznog vina sumnjive kvalitete. To sve bi inspekcija trebala ili potvrditi, pa da se prekršitelji kazne, ili, ako je sve u redu, opovrgnuti optužujuće navode. Upravo rad i nalazi inspekcijskih službi tijesno su povezani i s turizmom, naime ako se u određena područja koja su u tijesnoj vezi s turizmom uvede red, tek tada nastaju preduvjeti da se i po nekom određenom proizvodu ili po nekoj usluzi brendira svaki pojedini teritorij, a baš to je bitno.

takve proizvode izdvojiti više novca. Trenutno je čak 60 posto od 221 domaćeg proizvoda iz prehrehrambenog sektora koji nose znakove kvalitete HGK, kazala je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Božica Marković te istaknula da bi svima glavni cilj trebao biti veća dodana vrijednost proizvoda sa znakovima kvalitete, bez obzira na to ostvaruje li se ona na domaćem tržištu ili u izvozu. Istina je da bi znakovi kvalitete trebali govoriti o dodanoj vrijednosti, samo je veliko pitanje kako se ti znakovi dodjeljuju. Kakvu uopće konkretnu vrijednost ima oznaka Otočki proizvod? Pa to je tek informacija da je nešto proizvedeno na otoku, ali - je li i vjerodostojan dokaz da je proizvedeno na otoku baš i od sirovine porijeklom s toga otoka? Ozbiljno zaštićena oznaka kvalitete može počivati samo na pravilniku koji je za određenu vrstu proizvoda donijela, dakako u suradnji sa stručnjacima iz sektora, udruga proizvođača dotičnog proizvoda na nekom pojedinom

Postavlja se i pitanje kriterija za dodjelu oznake ZOI hrvatskim vinima. ZOI znači zaštićena oznaka izvornosti. U najnovije vrijeme na tržištu je vidljivo dosta vinskih etiketa sa znakom ZOI, dojam je da su proizvođači onu našu klasičnu oznaku zaštićenog geografskog porijekla jednostavno pretvorili u ZOI, umjesto da oznaka zkp ostane ono što je bila, tek da bude izražena novom kraticom - ZOZP, što znači zaštićena oznaka zemljopisnog porijekla. Između ZOI-a i ZOZP-a mora biti razlike, i logično je da se ZOI odnosi samo na vino od sorata tradicijskih i tipičnih za neki kraj i dobivenih za to područje karakterističnim načinom, tako da se određena specifičnost ogleda u organoleptici. Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede kaže da se brend ne može nametnuti. Prvo moramo naći tržište i vidjeti što možemo ponuditi. To ovisi o tržištu, a ne o instituciji, ističe Orenda. Po meni: želi li se skrenuti pozornost na vlastiti kraj, važno je istaknuti neku svoju komparativnu prednost ili neke vlastite komparativne prednosti, dakle nešto

HGK je u 20 dana provela proceduru zaštite slavonskog kulena, i na tome sam jako zahvalan, rekao je Tomislav Galović, direktor tvrtke Kulin Galović, te naglasio kako smatra da je brendiranje jedina dodana vrijednost za sve proizvođače. Gospodarstvenici slično razmišljaju pa tako tajnik Vinistre Krešo Juričić kaže da IQ znak omogućuje potrošaču da prepozna ona istarska vina čija je kvaliteta viša od kvalitete koju propisuje zakon za kvalitetna vina sa zemljopisnim porijeklom. Upitao bih Vinistru što je učinila za Teran!

Potrošači vjeruju znakovima kvalitete, kao što vjeruju našim brendovima i spremni su za 10

Mediteranska romantika u bolskoj Ribarskoj kućici

rujan 2016

ZAGREB D.T.R., Ilica 25 MODIANA, City Center one West, Jankomir 33 MODIANA, Vukovarska 269b NAMA, Ilica 4-6 NAMA, Kvaternikov trg TEKSTILPROMET, Dubrava 45 TEKSTILPROME TEKSTILPROMET, Frane Petrića 7 TEKSTILPROMET, Meštrovićev trg 1j

VELIKA GORICA MODIANA, Slavka Kolara 2 KRAPINA KOTKA, Krambergerova 2 PULA RT-STIL, Flanatička 3 VESNA-STIL, Sergejevaca 35 VESN SOLIN MODIANA, Matoševa 10

ĐAKOVO MODIANA, vLADIMIRA nAZORA 6 RIJEKA TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1 DUBROVNIK TEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2 OSIJEK TEKSTILPROMET, Porta Nova, Svilajska 31a TEKSTILPROMET, Trg slobode 3

ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, Trg sv. Stošije 3 MODIANA, Ul. Bleiburških žrtava 17 SPLIT BUTIQUE MISTER MOT, Domovinskog rata 39 ŠIBENIK M-CLUB, M-CLU Trg kralja Držislava 4

TURIZAM, i KAKO GA STEĆI … što drugi nemaju, odnosno što mogu imati općenito kao vrstu, ali nemaju kao tip s nekim posebnim nijansama što će činiti prevagu.

Mi smo mala, ali raznolika zemlja. Našu bogatu kuhinju sigurno možemo brendirati, pogotovo ako uspijemo ostvariti da se turizam djelomično s mora preseli i na kontinent, kaže Žaklina Marta Bogdanić iz Agrokora. U suštini krivo: da bismo stvorili razlog da nam gosti dolaze i u unutrašnjost potrebno je, kad je već ovdje riječ o jelu, najprije brendirati kuhinju nekoga područja u tom kontinentalnome dijelu. Zašto najprije kuhinju po nekom području a ne cijeloga kontinentalnoga dijela? Pa stoga što postoje razlike u gastronomiji (sjevero)zapadnoga dijela Lijepe naše i dijela na kojemu se protežu Slavonija i Podunavlje. Direktor Stelle Croatike Andrija Polić je iznio je da su naši proizvođači premali i da moramo zajednički, pod nacionalnim brendom, izlaziti na strano tržište, a direktor Jadranka hotela Goran Filipović vjeruje da gostima moramo ponuditi poljoprivredne proizvode koji su rasli u blizini lokacije gdje ih prodajemo. Počnimo izvoziti u Hrvatskoj jer turizam je najjači izvoz za naše proizvode, rekao je Filipović, i dodao da Lošinjska Jadranka snabdijeva svoje hotele hranom iz šezdesetak hrvatskih OPG-ova, od onih lokalnih u Hrvatskom primorju te Istri, gdje se i počelo sa suradnjom, do onih i u Baranji i Dalmaciji. Izjava Andrije Polića donekle je neprecizna. Može značiti skupiti sve što imamo od boljega i privlačnoga i onda to nuditi valjda pod parolom Hrvatska ima… Bez obzira na to što je Hrvatska mala zemlja, u prezentacijama pod nacionalnom kapom Hrvatske moraju u prvome planu biti pojedina uža geografska područja kao brandovi stvoreni na temelju za taj kraj tipičnih, karakterističnih proizvoda i/ ili usluga što su brendirani svaki u svojoj partikularnoj kategoriji po vrsti, ali i kao tijesno vezani uz određeni kraj. Razmišljanja Gorana Filipovića su posve u redu – nabavka namirnica prvenstveno iz lokalnog okruženja i te kako je poželjna jer to može osigurati svježinu proizvoda, iskrenu organoleptiku i razvoj lokalnog identiteta. S druge strane, u hotelima kakvi su Jadrankini, s obzirom na to da u raznim krajevima Hrvatske imamo specijalitete i te kako dostojne pažnje i s obzirom da je do tih delicija lako brzo doći, i te kako je prihvatljivo da se i afirmirane delikatese iz drugih krajeva – ali pod s vidno istaknutom oznakom njihove geografske pripadnosti, nađu u ponudi hotela visoke kategorije. Na renomiranim brendovima po užim i klimom i tradicijom u gastronomiji definiranim predjelima neka počiva prezentacija nacije prema van… Direktorica sektora Istraživanja i razvoja Podravke Jasmina Ranilović kaže kako je Vegeta sasvim sigurno jedan od naših najjačih brendova internacionalne prepoznatljivosti te je dodala kako je od ključne važnosti moć razumijevanja želja i navika potrošača. Rekao bih da je Vegeta nekad bila proizvod o kojemu se puno pričalo, te da je njeno vrijeme, ako je uopće ikad i imala neku bitnu vezu s turizmom, prošlo. Ne znam, zapravo, što bi Vegetu moglo činiti magnetom u turističkome smislu. Goran Buturac s Ekonomskog instituta kazao je da su naši proizvodnja i izvoz nedostatni. Trebamo dvostruko više poduzetnika i proizvoda da stvorimo gospodarstvo kojem će prehrambenoprerađivačka industrija biti pokretački motor, ističe Buturac te dodaje da prehrambeno-prerađivačka industrija trenutno čini oko 24 posto ukupne industrijske aktivnosti u Hrvatskoj i zapošljava 20 posto zaposlenih u zemlji… 12

154

*****

VRHUNSKA SVJETSKA VINA, ŠKOTSKI MALT WHISKY TE NAMIRNICE IZ HRVATSKIH OPG-ova Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

U NAS SE pomalo INTENZIVIRA USMJERENJE TURISTIČKE PONUDE i PREMA PET-ZVJEZDIČNOJ i DE LUXE KATEGORIJI. ATRAKTIVNI EKSKLUZIVNI PROGRAMI ZA ELITNE GOSTE MOGLI BI LIJEPO PRODUŽITI SEZONU, u LOŠINJSKOJ GRUPACIJI JADRANKA d.d. NADAJU SE, KAD SE PROŠIRI LOKALNI AERODROM, i NA – CIJELU GODINU! prosinac 2016

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

TURIZAM ZA ELITU - 2016.

Whiskyji na degustaciji i, dolje, posluženi u čašama, uz male zalogaje, Moji favoriti: mekani i elegantni Dalwhinnie, te - iako su ga, rekao je Marin Nekić. radile samo žene! snažni muški Cardhu, kao i također snažni i elegantni fino kremasti Oban...

Mali Lošinj

red kraj glavne, i eto vrlo uspješne turističke sezone 2016. lošinjski izgledom monumentalni - hotel Bellevue s pet zvjezdica, inače član hotelskog brenda Grupe Jadranka Lošinj Hotels&Villas pod kojime djeluju ukupno šest hotela i restorana te ville i apartmani, priredio je, nakon serije radionica sa sudjelovanjem vinskih zvijezda međunarodnog karaktera, work shop i druženje posvećene single malt škotskom whiskyju i čuvenim kubanskim cigarama. Program Malt Advocates & Cigar Lovers bio je u hotelskom Gentleman'clubu, a voditelj očito vrlo verzirani Marin Nekić, najavljen kao najnagrađivaniji hrvatski barman i mixolog. Za 40 eura moglo se, uz podrobna Nekićeva objašnjenja te prikladan izbor malih zalogaja uz svaku etiketu, doživjeti sedam whiskyja vrhunskih škotskih proizvođača te uživati u

njima. Single malt whiskyji: Glenkinchie star 12 godina (s grana padanom), Dalwhinnie od 15 godina (sa sashimijem od brancina), Cragganmore od 12 godina (sa sušenom rajčicom i maslinama), Cardhu od 12 godina (fois gras i karamelizirana jabuka), Oban od 14 godina (janjeći kare s ružmarinom), Talisker od 10 godina (s odreskom od tune) i Lagavulin od 16 godina. Cigare: H Upmann Magnum 46. Sjajno i jedinstveno iskustvo: sedam whiskyja, pet nijansi ugrubo rečeno jednog profila s voćnim notama pomiješanima s ponešto paljenog/prženog (pržena korica od naranče), karamela i meda, vanilije, te dvije izrazito, i za mene osobno pretjerano, zadimljene senzacije - Talisker i Lagavulin.

Za otvorenje nove turističke sezone sezone, 2017. - povratak vinu: najavljen je plešivički mušketirski trio Korak-Šember-Tomac, a šuška se da bi u novoj seriji radionica mogli biti i npr. Casanova di Neri s Brunellom iz Montalcina (već je u Wine Spectatoru dobio 100 bodova za svoj brunello!) i bordoška zvijezda Léoville las Cazes iz Saint-Juliena (berba 2010 od Wine Spectatora, Wine Enthusiasta te Jamesa Sucklinga dobila je 99 i 100 bodova!)… Ovakvi ekskluzivni programi dio su nastojanja domaćina da u Mali Lošinj u svoje elitne objekte

Barman Marin Nekić i korporativni sommelier Jadranke Kristijan Merkaš. Desno: karta Škotske odakle su ti whiskyji

Hotel Bellevue ***** u lošinjskoj uvali Čikat

prosinac 2016

TURIZAM ZA ELITU - 2016. akcijama i programima za goste visokoplatežne moći, posluju već jako dobro iako do Malog Lošinja zasad još putovanje i nije, osim vlastitom jahtom, lako i komotno (rješenje su proširenje i modernizacija zrakoplovne luke na Lošinju). A mediji javnog informiranja javljaju o otvaranju i drugdje novih hotela s pet zvjezdica... O tome koliko je dobro i opravdano da se pažnja počela značajnije posvećivati petokategornicima govori i podatak što ga je direktor Hrvatske turističke zajednice iznio početkom listopada na valovima Hrvatskog radija: Popunjenost hotela s početkom listopada 2016. je 60 posto, a u Dubrovniku i 70 posto, najviše gostiju smješteno je u objektima sa četiri odnosno pet zvjezdica!... Mali Lošinj: Muzej Apoksiomena

privuče zahtjevne i džepno potkovane turiste spremne potrošiti za ekstra užitke. Budući da, kako kaže stara poslovica, ljubav najprije prolazi kroz želudac, i budući da moderno društvo stalno ističe ljepotu i zdravlje, naglasak u privlačenju imućnih gostiju snažno je stavljen na hedonizam za stolom, konkretno na enogastronomiju, ali ne samo u smislu chefovih umjetničkih kreacija na tanjuru nego i u smislu zdrave prehrane, one na bazi svježih sezonskih, na prirodi prijateljski način proizvedenih namirnica lokalnih manjih obiteljskih proizvođača (OPG)... Dakako da se treba dosjetiti što sve od posebnosti i atrakcija ponuditi u grupi od pet zvjezdica, jer potrošač koji

U Muzeju zvijezda...

Apoksiomena:

glavna

ima novac izbirljiv je, bilo stoga što je verziran pa je u svojim prohtjevima zahtjevan, bilo stoga što je imućan i razmažen ili pak stoga što je skorojević pa se želi pokazati u pravo vrijeme na pravome mjestu, što znači tamo gdje se nešto događa a da to što se događa nije dostupno svakome. Iako za to ima potencijal, pa i na lokacijama koje su najčešće korištenim normalnim redovnim prijevozom teže dostupne – npr. otoci, Hrvatska do sada svoj turizam nije u dovoljnoj mjeri usmjeravala i prema gostu za rang od pet zvjezdica. Tek u novijem dobu svjedoci smo stanovitog intenziviranja kretanja i u tome pravcu. Unatrag nekog vremena grupacija Jadranka, koja uspješno posluje u ugostiteljsko-turističkoj i trgovačkoj djelatnosti na otoku Lošinju već više od 65 godina te je sada peta po veličini turistička tvrtka u Hrvatskoj, i koja je u turizmu i kreirala brand Lošinj Hotels&Villa, diči se s petozvjezdanim i de luxe kategornicima u Malom Lošinju u uvali Čikat, npr. s Bellevueom i Alhambrom, oni, kažu u Jadranki, zahvaljujući uvelike i posebnim

... te unutrašnjost dvorane u kojoj se govori o pronalasku kipa u moru i koja oslikanim zidovima treba dočarati duboko podmorje

O vikendu kad je priređena prezentacija škotslih single malt whiskyja, u hotelu Bellevue - poprilično gostiju. Uz hrvatski, čulo se dosta drugih jezika. Lijepo je bilo svjedočiti tome. Eto me u razgovoru s Rikardom Heskyjem, službeno predstavljenim kao direktorom operacija Jadranka-hotela. Ova riječ operacija previše me iz sektora turizma vuče na kirurgiju, pa sam je pokušao prevesti, to direktor operacija valjda je zapravo izvršni direktor. - Naši hoteli i vile svojim uređenjem ostavljaju goste bez daha. No, ono što gost najviše zapamti je kako se osjećao u tim hotelima, kako su se zaposlenici odnosili prema njemu, jesu li mu bili od pomoći, jesu li zapamtili, primjerice, njegovo ime i kakvu kavu pije. To su sitnice koje čine razliku, i upravo taj osjećaj je ono što će gost ponijeti sa sobom kao uspomenu i na temelju čega će dati svoju preporuku prijateljima. Upravo taj segment kontinuirano usavršavamo i dograđujemo kako bi se svaki naš gost osjećao posebno, i zato smo jako zadovoljni recenzijama, te pohvalama koje primamo od gostiju što borave u našim hotelima - rekao

Rikardo Hesky

prosinac 2016

XII. 6

TURIZAM ZA ELITU - 2016. je za početak Rikardo Hesky. I onda nastavio: - Ovogodišnja turistička sezona nije u cijelosti završena. Mi smo i u posezoni još uvijek imali odličnu popunjenost hotela i kampova. Dosad već ostvarenim rezultatima te pokazateljima smo vrlo zadovoljni, naime bilježimo porast broja noćenja u odnosu na isto razdoblje lani za otprilike pet posto – navodi Hesky. - Ove godine gosti su imali priliku uživati u cjelovitoj i zaokruženoj premium ponudi uvale Čikat gdje se nalaze hoteli i ville sa sadržajima na razini visokih 5*, a to su eto luksuzni hotel Bellevue, boutique hotel Alhambra, član prestižne hotelske grupacije Small Luxury Hotels of the World, te villa Hortensia kao savršena oaza za intiman odmor. Inače, važan segment ponude Grupe Jadranka i brenda Lošinj Hotels & Villas čini i ponuda u hotelima sa četiri zvjezdice Vitality Hotel Punta u Velom Lošinju, Wellness Hotel Aurora te Family Hotel Vespera. Kad je riječ o strukturi gostiju, i ove godine turisti su većinom došli s tradicionalnih tržišta poput Austrije, Njemačke, Italije i Slovenije te zemalja Skandinavije. Sve je više gostiju i iz Hrvatske, i to posebno u uvali Čikat. Zahvaljujući vrhunskoj ponudi u kategoriji pet zvjezdica sada se značajnije otvaraju i druga tržišta poput Velike Britanije i Rusije.

ENO-GASTRO KAO ADUT

S obzirom da je, kako je kazao Hesky, uspješno završena prva faza investicijskog ciklusa, naglasak u ovoj godini bio je na dodatnom razvijanju i unaprjeđenju eno i gastro-ponude. Tako je znatno proširen projekt suradnje s OPG-ima

diljem zemlje i razvijen je jedinstven sustav predstavlja svojevrsni presedan u hotelskim nabave namirnica koji se temelji na izvornosti, grupacijama, a otvara prostor i za daljnji razvoj, lokalnom porijeklu i dostupnosti, ovisno o te širenje poslovne suradnje – veli Hesky sezoni, berbi ili ulovu. Nakon što su detaljno obišli Lošinj i Cres da se vidi što se tu nudi od - Uz gastronomske delicije na svjetskoj poljoprivrednih proizvoda, i plodova mora, u razini koje se nalaze u našoj ponudi shvatili prvoj polovici ove godine predstavnici Grupe smo da moderan gost, uz ekskluzivitet, traži i Jadranka posjetili su i različite druge dijelove domaću, autohtonu, kvalitetnu namirnicu. Upravo zemlje u potrazi za najkvalitetnijim domaćim takvu kvalitetnu i domaću hranu proizvode artiklima koji su dio tradicijske hrvatske gastro OPG-ovi, i danas je ona nadohvat ruke. Mi smo ponude. odlučili biti drukčiji od drugih velikih hotelskih - Tako je suradnja s OPG-ima s područja lanaca i inovirati pristup, te gostima ponuditi Lošinja, Cresa i Unija, Istre, ove godine proširena domaće namirnice iz eko uzgoja. Pokazalo i na OPG-ove iz Dalmacije, te Slavonije i Baranje. se to kao dobitna kombinacija i posebnost Klaster trenutačno okuplja oko 60 OPG-ova, koja čini razliku u našoj ponudi u odnosu na opredijeljenih za prirodi prijateljski i uravnoteženi konkurenciju - napominje Goran Filipović, uzgoj i proizvodi kojih nose eko certifikate. član Uprave Grupe Jadranka. Riječ je suradnji u novčanoj vrijednosti većoj Kako bi se bolje predstavile posebnosti od tri milijuna kuna. Mi smo logična potpora malim hrvatskim gospodarstvenicima koji gastro i eno ponude hotela i villa, ove godine zahvaljujući suradnji s Grupom Jadranka imaju otkupljen svoj cijeli urod. Ogromna vrijednost ovog projekta je u simbiozi turizma i agrikulture, dakle onoga što je posve prirodno i što se prije stalno isticalo kroz slogan Zelena i plava Hrvatska kao adut Lijepe naše, ali na žalost u nas ta simbioza i ne funkcionira svuda kako treba. Ovakav sustav Šolić predsjednik Uprave Jadranke dd i, desno, Goran Filipović, član Uprave grupe nabavke namirnica Sanjin Jadranka d.d.

Grupa zagrebačkih eno-gastro i turističkih novinara s Rikardom Heskyjem i djelatnicima grupe Jadranka

prosinac 2016

enjingi

VINOGRADARSTVO I VINARSTVO HRNJEVAC 87, 34335 VETOVO Tel /Fax: +385 34 26 72 01 Ivan Enjingi: 098 21 13 00 e-mail: info@enjingi.hr

DELIKATESNA HRVATSKA

154

*****

Mladi, ali vrlo uvjerljivi chef Melkior Bašić

Iz hrvatskoga mora i od hrvatskog povrća: rakovica na salatu. Suradnja Jadranke dd s OPG- od velikog je značenja ne samo za kvalitetnu ponudu u turizmu nego i za hrvatske proizvođače hrane. Nedavno objavljeni podatak kaže da godišnje uvozimo povrća za 11 milijuna eura!

organizirano je u Lošinju nekoliko masterclassova u sklopu kojih su istaknuta imena domaće i svjetske vinske scene predstavila svoja vina s naglaskom na etikete koje nisu dostupne na tržištu, a s tom praksom nastavit će se i u idućoj godini. Počelo se, da podsjetim, s uglednom istarskom vinskom obitelji Benvenuti, slijedile su svjetske zvijezde poput Sassiccaie, Opus Onea, a i Movije, Marjana i Edija Simčiča iz Goriških brda. Nakon radionica slijedila bi večera na kojoj su se kreacijama na tanjuru a od naših namirnica iskazali Jadrankini chefovi, na čelu s Melkiorom Bašićem. - Važno je naglasiti kako će cjelokupna ponuda hotela i vila LH&V-a u potpunosti biti zaokružena realizacijom investicija planiranih u sljedećih nekoliko godine. Među njima se ističe projekt proširenja zrakoplovne luke Mali Lošinj, to je jedan od strateški bitnih projekata, početak realizacije predviđen je za kraj sljedeće godine. Tu je i projekt izgradnje Eco Golf Resorta Matalda, koji bi trebao dati dodanu vrijednost cjelokupnoj ponudi destinacije i osiguravati toliko željenu turističku sezonu tijekom cijele godine – rekao je na kraju Hesky.

OD PROFESORA HRVATSKOG JEZIKA i KNJIŽEVNOSTI DO PROF. DR.TURIZMA Priredili ŽELJKO SUHADOLNIK

POSJET ALENU BIBIĆU, ISKUSNOM SKRADINSKOM VINARU i SJAJNOM BUSINESSMANU u SVIJETU ENO-GASTRONOMIJE KOJI – RADI K’O ZMAJ

prosinac 2016

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

TURIZAM : PUNA SEZONA - SEDAM MJESECI

len Bibić, od profesora književnosti i hrvatskog jezika preko enogastronomije do - profesora doktora turizma. A sutra?

Visoka obrazovanost u tzv. društvenom smjeru, bogatstvo raznolikim iskustvima s putovanja po svijetu, vrlo razvijena hedonistička crta, dobro poznavanje tehnologija proizvodnje ali i plasmana u segmentu jela te posebice vina, čistoća proizvoda, sreća u pronalaženju supruge ekspertice u kreativnoj kuhinji, nastojanje da se bude originalan i da se afirmira komparativne prednosti vlastitoga kraja, odlično snalaženje u biznisu općenito, vještina odabira visokovrijednih i odanih suradnika u realizaciji posla, sposobnost prodora u krugove potrošača kadrih i voljnih za odziv i u najvišim cjenovnim kategorijama ponude… Pa zar sve to nisu već predispozicije i za - MINISTRA turizma?! Evo s Facebooka nekoliko komentara posebice vezano uz ovu posljednju rečenicu: Ostavi politiku, drš’ se vina; Stoj di jesi, tako si nam najdraži; …Kaže Butki da je to sve dobar marketing; Pa, između svega ostaloga što je dobro i taj dio je dobar; Jedan je Alen Bibić!

Bibićeva kušaonica unutra, i prostor za uživanje za stolom vani u dvorištu, kod vinskog podruma

Skradin iz zraka. Luka je uvijek puna jahti, i – bogatih jahtaša

prosinac 2016

Dočekao nas je – Ivana Dropuljića, direktora festivala Zagreb Vino.com, i mene u svojoj prostranoj i lijepo uređenoj te na dva dijela – stoječki kušačkome i prodajnom uz šank i police s buteljama, te restoranskome sa stolovima i sjedalicama za one koji žele užitak ne samo u čaši nego a na tanjuru - raspoređenoj degustacijskoj dvorani u Plastovu kod Skradina. Ubrzo po našem dolasku počeli su nailaziti gosti. Po popunjenosti prostora, koji obuhvaća unutarnji dio i, za ljetne mjesece, terasu, lako se moglo zaključiti da kod njega sezona nije završila s krajem kolovoza nego se protegnula i na jesen. Bibić veli da mu puna turistička sezona traje do sedam mjeseci u godini. Uglavnom, uvijek je kad zatreba spreman: prije dvije godine kad je festival Zagreb Vino.com, koji se održava krajem studenoga, uoči manifestacije ugostio grupu inozemnih novinara pisaca o eno-gastronomiji i turizmu i vodio ih, taj put, po vinorodnim predjelima Dalmacije, na proputovanju od Imotskoga natrag prema Zagrebu – s obzirom da sam ja osobno bio vodič, zastalo se i kod Bibića. Sve je funkcioniralo, što se kaže, u nulu, iskusni vanjski novinari poslije su rekli da nisu ni sanjali da će u zaseoku u zaleđu obale u posve neturističkome dijelu godine na području mora doživjeti prijem i ponudu kao u kakvom ekskluzivnom restoranu u većem gradu svojoj zemlji. A taj punkt u Plastovu, gdje mu je inače i vinski podrum, tek je jedan od poligona za plasman bogate ponude obitelji Bibić koja se sastoji od vina što ga proizvodi Alen te od moderno prezentiranih za oko atraktivnih a 19

TURIZAM : PUNA SEZONA - SEDAM MJESECI srpnju 2016, dakle na kvascu je provelo oko šest godina. Na tako što pjenušavo odležano u domaćoj produkciji rijetko se nailazi. Kapa dolje! Iako je mogao posegnuti za klasičnim Chardonnayem, Bibić se angažirao na afirmaciji onoga što daje njegov kraj, i pokazao da je lokalna sorta Debit, inače bez nekog pedigreea u javnosti, i te kako upotrebljiva i za proizvode s dodanom vrijednosti. Slijedila je mješavina Cuvée R5, od pet sorata – Debit, Pošip, Maraština, Pinot sivi i Chardonnay u jednakome omjeru, svakoga po 20 posto.

za nepce slasnih zalogaja što ih priprema majstorica kuhinje Alenova supruga Vesna, kao i od maslinovog ulja s mediteranskim začinskim biljem, paškog sira u maslinovu ulju, suhih smokava s medom idrugih tipičnih tradicijskih dalmatinskih delicija. Veliki broj kupaca Alenovih vina, od kojih su neka, poput Bas de Basa i Alepha, po 500 i 1000 kuna za butelju od 07,5 lit, su jahtaši što sidre u skradinskoj uvali. Ne nužno samo stranci! Bibiću navraćaju i naši, ne nužno jahtaši. Koliko njih bude malo-pomalo više, toliko će se – jer tu upravo domaće tržište igra veliku ulogu! - i produžavati intenzitet sezone… Naravno, dio vina Bibić plasira i kroz vinoteke u Hrvatskoj, dio vina i izvozi, rado će se pohvaliti da dobro prolazi na tržištu SAD… Piće dobrodošlice – pjenušac Bibich brut od Debita, rađen klasičnom metodom. Jako dobar. Bazno vino je mješavina nekoliko berbi, šampanjizirano je 2010., a degoržirano u

PS = pinot sivi 2015

- Ponuda jela je raznolika, moguće je naručiti pladanj sa zanimljivim i vrlo ukusnim malim zalogajima, toliko da se, kad se ovamo dođe kupiti vino, čaša vina ne popije natašte, a može se naručiti i kompletni menu sa kompliciranim sljedovima kreativne kuhinje od predjela do deserta. Gosti koji dođu u velikom se broju slučajeva opredijele za degustacijski menu, dakle dobiju nekoliko različitih tanjura i uz svaki tanjur drugo vino. Tako smo, zapravo, i krenuli: s programima sljubljivanja hrane i vina, isprva je ponuda bila nešto jednostavnija ali s vremenom stvar se nadograđivala. Moram priznati, moja je sreća što mi je marina u Skradinu vrlo blizu, i Šibenik, kamo navraća sve više turista, blizu je, pa i s obzirom da sam umio iskoristiti tu prednost, imam ne samo dosta gostiju nego i jako dobre goste. U animaciji gostiju služimo se i internetom, a veliku podršku i pomoć pružaju nam i manje turističke agencije specijalizirane za kontakte i rad sa zahtjevnijim gostima. Dosta surađujemo s jednom takvom s nazivom Secret Dalmatia. Inače, povezan sam i s pomorskim agencijama koje rade s većim jahtama, među ostalime i na način

Bibić u svom podrumu, uz bačvice u kojima dozrijeva njegova najbolja kapljica

da preporučuju gostima gdje da se snabdiju s kvalitetnim lokalnim proizvodima i što konkretno da gdje kupe – objašnjava Bibić. I donosi na stol na degustaciju male zalogaje iz kuhinje svoje supruge – dehidrirana svinjska rebrica, paški sir s lješnjakom, kavijar od dimljene pastrve iz Krke na parfeu od pastrve iz Krke, pastu od masline, odličnu sušenu ali nedimljenu kobasicu… I uz to zanimljivi pinot sivi s nazivom PS 2015, a ubrzo i La Sin 2015., svoju, moram reći vrlo uspjelu verziju crnjaka od domaće sorte Skradina i Promine Lasin. On ga je, veli, zamislio kao neku svoju inačicu crnog pinota. I uspio ga je tako i kreirati, koristeći se pri dozrijevanju dvaput rabljenom burgundijskom bačvicom pièce (228 litara). Riječ je o vinu koje Bibić ne ističe kao kvalitativni vrh svoje produkcije nego ga radije svrstava u dobro vino za svaki dan, ali valja svakako reći da je riječ nipošto o banalnoj jednostavnoj kapljici ili onoj što igra na prvu loptu, nego o dosta nježnom i mekanom lijepo pitkome interesantnome vinu s 13,0 vol %, svjetlije rubinske boje karakteristične upravo za crni pinot, i s dosta izraženom voćnosti. Tako smo i nas dvojica eto na neki način ušli u program degustacijskog menua, a s obzirom da vremena nije bilo dovoljno da na tenane uživamo u svakome klasičnom slijedu, slijedovi su nam bili mali zalogaji, uz svakoga od njih stizala je u čaši druga etiketa. Na ovoj gore opisanoj šire gledano turističkoj ponudi kod Bibića ne staje. To što sprema kao novo, za iduću sezonu, također je u rangu pet zvjezdica. - U planu je da uz svoj vinograd Bas de Bas otvorim smještajni objekt u dvije stare kamene i dakako prikladno preuređene kuće opremljene punim komforom. Gosti će moći uživati pijuckajući Bas de Bas i promatrajući iz blizine vinograd što daje grožđe za to vino – domeće Alen. Prije koju godinu nekoliko elitnih hrvatskih proizvođača vina, s vinogradima i podrumima smještenih u našem jadranskom priobalju, primjerice upravo Bibić, pa Saints Hills, Korta Katarina, Meneghetti, Boškinac, Duboković, Baković, Roxanich te kontinentalni Bolfan Vinski Vrh utemeljili su organizaciju Grand Cro, za zajedničku promidžbu svojih vina i općenito visokokvalitetnog vina Hrvatske. U međuvremenu otpali su Bolfan i Roxanich. Ostali i dalje nastupaju zajedno na sajmovima i vinskim festivalima – bili su nazočni i na prosinac 2016

L a ko ć i t r e b a s ta k L o . Lagano, stabilno, ekološko. Lagano staklo ima snažne argumente kada je u pitanju zaštita našeg okoliša. Lagano staklo smanjuje potrošnju energije i sirovina te emisija CO2. Stabilnost i čvrstoća ostaju sačuvane, jednako kao i sve ekološke prednosti. Lakoći treba staklo – a laganom staklu treba Vetropack.

Vetropack Straža d.d. HR-49231 Hum na Sutli, tel. +385 49 326 326, www.vetropack.hr

TURIZAM... Zagreb Vino.comu 2016. u Esplanadi, ali i surađuju po pitanju animacije i razmjene turista. Svojedobno su propagirali posebice za jahtaše program posjeta od jedne do druge njihove vinarije morskim putima od vinarije do vinarije, sad je, kaže Bibić, taj način malo promijenjen u praktičniji oblik: međusobno izmjenjuju p o d a t k e o j a h t a š im a odnosno zanimljivijim kopnenim gostima i svaki podrum gosta koji ga obiđe upućuje da posjeti i podrume drugih članova Grand Croa. Susret se što se tiče degustacije vina približio kulminaciji: Bibic, koji sada ima 12 vlastitih hektara vinograda a grožđe kupuje s još 12 ha od odabranih kooperanata od kojih su većina njegovi rođaci, na žalost nije utočio – jer, rekao je, nisu još spremni svoje eno-ikone Lučicu od Debita, a ni bijeli Bas de Bas, od 90 posto Debita i 10 posto drugih lokalnih sorata, inače maceriran tri mjeseca u kamenici. Utočio je Sangreal Merlot 2011, lijep, elegantan, gotovo neprobojno taman, svjež, dosta voćan i s jako dobro uklopljenom notom utjecaja barriquea, pretposljednja upečatljiva stepenica prema vrhu piramide bio je Aleph 2010, od 67 posto cabernet sauvignona, 20 posto merlota i 13 posto cabernet franca, vrlo voćan, s blagim osjetom bačvice, još nevjerojatno mlad, u usponu. Kruna: Bas de Bas 2013, iz vinograda na poziciji s originalnim lokalnim nazivom Ispod poda, koji je za označavanje vina na etiketi pretvoren u internacionalno Bas de Bas. Vinograd Ispod poda je, čuo sam objašnjenje, u kategoriji grand crua, na nadmorskoj je visini od nekih 200 metara, smješten na kosini brda gdje je nekad bila loza ali je onda područje napušteno i zapušteno, potom je upravo Alen tu – vapnenačko tlo, dobra ekspozicija, konstantan vjetrić tako da nema vlage koja bi uzrokovala bolesti ponovno krenuo s trsjem. Njegov vinograd je ispod više terasica, podesta – podi – poda - napravljenih nekad davno uz pomoć suhozida a radi lakše sadnje i uzgoja vinove loze na strmini. Vino je od 90 posto syraha i po pet posto merlota i plavine, selekcija grožđa već je u vinogradu, s 15,5 vol %, ali unatoč spomenutim maliganima lijepo pitak, skladan i elegantan, njemu će također dobro doći još vremena u butelji. Valjda će ga Bibić iz te berbe i duže odležanog još imati kad sljedeći put navratimo k njemu… 22

154

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

KAKVOĆA URODA 2016. VEĆMA, ČINI SE, JAKO DOBRA, KOLIČINA PONEGDJE i DRASTIČNO MANJA… Priredili ŽELJKO SUHADOLNIK

U BERBI ZA VINO GRADONAČELNIKA NA PLEŠIVICI i u NOVINARSKOJ BERBI u - GORIŠKIM BRDIMA. OD TRGANJA, MARTINJA i VINKOVOGA MOŽE SE UČINITI VRLO ATRAKTIVAN TURISTIČKI SADRŽAJ

prosinac 2016

OD JEMATVE DO MARTINJA - PREMA VINKOVOME

razdoblju smo od Martinja prema Vinkovome (22.siječnja). Od berbe, Martinja i Vinkova može se napraviti vrlo atraktivan turistički sadržaj. Koliko to činimo, a koliko se zadovoljavamo ipak tek veselicama organiziranima - za same sebe? Berba 2016: kakvo vino možemo očekivati mi, i turisti na ovim našim prostorima? Još je u sjećanju 2014. što je zbog silnih kiša koje su rezultirale bolestima i truleži u vinogradu kvalitativno zakazala i duboko razočarala, tako da su mnogi proizvođači govorili kako je treba hitro zaboraviti i poželiti da se ne ponovi. Berba 2015. donijela je znatno poboljšanje, ali možda baš i ne takvo kakvo bi, općenito gledano, pružilo punu, apsolutnu radost, dojam je da je se naširoko uzdiže ponajviše stoga što je – godina bila osjetno bolja nego 2014. Iz mojega iskustva s kušanjem brojnih posebice bijelih vina mogao bih reći da nam je 2015. ponudila uredna, skladna i pitka vina ali velikom većinom – čast iznimkama! – i vina bez osobite dinamičnosti i sposobnosti za dulji život u dobroj kondiciji i na razvojnom putu do neke iole značajne razine dodane vrijednosti. Sezona 2016. imala je također dosta hirova u meteorološkom pogledu i vinogradari je općenito smatraju vrlo teškom. S obzirom na dosta i svježih perioda u tijeku ljeta sazrijevanje je bilo ne forsirano kao kad su ljeti konstantno visoke temperature, nego polaganije, postupno, a u rujnu smo svjedočili babljem ljetu pa je to pridonijelo da stvar završi – osim dakako kod nesretnika kojima su pozeba i tuča uništile dobar dio uroda ili možda čak i cijeli urod - uglavnom na dosta zadovoljavajući način, naročito za nešto ranije sorte u sjevernijim krajevima pobrane u dobrom zdravstvenom stanju i u dobroj zrelosti u lijepim, suhim i ugodno toplim danima. Prvi dojmovi vinogradara i vinara u Zagrebačkoj županiji o 2016. čak su jako dobri, očekuju se i vrlo kvalitetni pjenušci i vrlo kvalitetna mirna vina. Rajnski rizling, Syrah i Cabernet sauvignon, koji su ipak, unatoč najavama kiše, ostavljeni za berbu kasnije, prosinac 2016

Gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel u akciji (gore)

po riječima vinogradara/vinara ostali su i nakon par tmurnih dana u dobrom zdravstvenom stanju, ali oni koji su u dobroj nadi eventualno ostavljeni još i dalje na trsu teško da su kako treba preživjeli drugi kišni nalet. Enolozi iz Kutjevačkog vinogorja rekli su mi na kraju berbe da će ovu godinu pamtiti ne po problemima s kakvoćom roda nego 23

OD JEMATVE DO MARTINJA - PREMA VINKOVOME po osjetnom gubitku količine kao glavnoj nedaći. Iz brodskog Stupnika i kuće Vina Jakob – za 2016. samo superlativi! Nakon berbe na redu je bio dakako drugi dio posla – onaj u podr umu. Kad alkoholno Gaženje! vrenje završi, pa i malolaktika, i kapljica se malo smiri, moći će se s više preciznosti govoriti o vinu iz 2016. Sa završetkom berbe završavaju se dakako noćne more vinogradara, naime urod je pod krovom, na sigurnome od hirova prirode. Bez obzira na to što još predstoji podrumarski posao, vrijeme je za ceremonijale i veselicu. I za stvaranje nekih eno-radova koji će na poseban način pridonijeti marketingu pojedinca (proizvođača) i cijelog njegovoga kraja. Na Plešivici kod Jastrebarskoga organizirana je, na posjedu obitelji Roberta Brajea, berba grožđa za gradonačelnikovo vino, a novija jače svjetleća zvijezda Goriških brda Aljoša Jakončič, posljednji dan svoje berbe grožđa 2016. želio je provesti u društvu enogastro i turističkih novinara i sommeliera iz Hrvatske.

Berba za vino gradonačelnika u Jaski priređena je, rečeno je, kao promocija vinogradarstva i vinarstva te kao podrška najboljim studentima, budućim stručnjacima na području enologije. Tridesetak gradonačelnika gradova Lijepe naše okupilo se na berbi grožđa Vetlinca crvenog u vinogradu Roberta Brajea u Lokošin Dolu. Manifestacija Berba u Jaski odvijala se u vrlo ugodnom ozračju, čemu su pridonijeli lijepo vrijeme i brojni visoki uzvanici i posjetitelji među kojima se našao i osvajač zlatne olimpijske medalje Josip Glasnović, a kojima su ovom prilikom jaskanske beračice u narodnim nošnjama demonstrirale čari berbe nekada i danas. - Za nas u Jastrebarskom jesen je ne tmurno godišnje doba, već upravo vrijeme kad naši vrijedni vinari, poljoprivrednici i obrtnici ubiru plodove svoga rada te ih pretvaraju u sve ono po čemu je jaskanski kraj danas poznat. Ovom posebnom berbom gradonačelnika dali smo doprinos plemenitoj akciji koja će kroz prodaju butelja gradonačelnikovog vina rezultirati stipendijama za najbolje studente vinarstva i vinogradarstva - izjavio je domaćin, gradonačelnik grada Jastrebarskog Zvonimir Novosel, te nastavio: - Hvala kolegicama i kolegama koji su nam u toj akciji pomogli. Pozdravljam i sve ostale koji bi također bili s nama da ih u tome nisu nenadano spriječile njihove radne obveze. No uvjeren sam da

Plešivički vinogradarski krajolik

Posjed obiteji Roberta Brajea: pogled na kušaonicu

Cvijet u cvijeću: Sanda Braje goste dočekuje i s izvrsnim jelima, koja i sâma prigotavlja

prosinac 2016

OD JEMATVE DO MARTINJA - PREMA VINKOVOME će nam se i oni kasnije na neki drugi način pridružiti u ovoj akciji koja, uz druženje, ima za cilj motivirati mlade potencijalne vinogradare i vinare na što bolje obrazovanje, a sve kako bismo vrijednost hrvatskog vina podigli na višu svjetsku razinu! Novosel je riječima dobrodošlice nazočne gradonačelnicu i gradonačelnike pozdravio u prisutnosti člana predsjedništva Udruge gradova Darka Nekića, gradonačelnika grada Senja. I onda se, na znak Vinske kraljice Zagrebačke županije Lucije Šember, krenulo s berbom za gradonačelnikovo vino. Nakon što se u proljeće 2017. napune butelje s vinom od grožđa kojega su sada brali, ekskluzivna serija bit će puštena u prodaju, a prihod je, eto da ponovim, namijenjen za stipendije najuspješnijim studentima vinarstva i vinogradarstva na agronomskim fakultetima u Hrvatskoj. Moglo se međutim – stigne se za iduću berbu! – razmišljati i na način da gradonačelnici sudjeluju u berbi grožđa za vino što će se, napunjeno u prikladne butelje, i pohraniti u gradonačelnikov podrum u Gradskom poglavarstvu tako da gradonačelnik može ugledne goste Grada počastiti kapljicom iz vinogorja smještenog uz dotični grad. Kad vino bude zrelo i spremno za konzumacju mogla bi se u gradu prirediti svečanost otvaranja prve gradonačelnikove butelje, s time da nakon ceremonijala slijedi na gradskome trgu vinski festival uz izlagačko sudjelovanje lokalnih vinara koji bi tu prodavali svoja vina, te uz sudjelovanje lokalnih proizvođača mliječnih I mesnih prerađevina koji bi prodavali tu svoje specijalitete…

ALJOŠA JAKONČIČ SLAVIO s VINSKIM NOVINARIMA i SOMMELIERIMA IZ ZAGREBA

Aljoša Jakončič iz Kozane u s vinom ali i u turističkome smislu afirmiranim Goriškim brdima, iz obiteljske kmetije koja postoji od 1847.,

U berbu se krenulo odmah nakon dolaska kod Jakončiča i okrepe njegovim bijelim pjenušcem Mozaik brut

prosinac 2016

Na traktoru u berbi kod Aljoše Jakončića: Jelena Šimić Valentić, Martina Miličević, Ina Stupalo, Tina Lukačević, Sanja Muzaferija DESNO: Nakon berbe grožđa Jakončiču su rasporedu bile i druge berbe – kivija i limuna!

htio je završetak ovogodišnje berbe grožđa provesti u društvu s hrvatskim novinarima i sommelierima. Novinari su aktivno sudjelovali u berbi i moguće je da se kao rezultat toga u Jakončičevu podrumu rodi kapljica novinarske berbe. Jakončič nas je ugostio u krasnoj vili u Kozani, i priredio doista sjajan prijem – otvarao svoje pjenušce bijeli Mozaik i Mozaik rosé, načeo je pršut, pekao meso na roštilju… Veselje i gozba bili su svakako i stoga što je, kako je rekao, berba 2016. ispala jako dobro, znatno bolje od očekivanoga. Njegov suradnik i eno-savjetnik iz susjedne Italije Gianni Menotti iz Gorizije štaviše, ustvrdio je da bi se berba 2016. u Brdima mogla pokazati u sjajnom svjetlu u kategoriji crnog vina, možda čak i u rangu pet zvjezdica! Jakončić brine o 16 hektara vinograda na lijepim pozicijama na laporastome tlu, među kojima su Cerovo gornje (Cerou superior) i Kozana (Cosana), koje su u jednoj davnoj klasifikaciji vinograda po kakvoći, onoj iz 1787. godine, proglašeni kvalitetom u rangu onoga što se danas naziva premier, odnosno grand cru. Klasifikacija je napravljena radi stjecanja bolje tržišne pozicije u trgovanju vina s tadašnjim Austro-Ugarskim carstvom. Jakončić se posebno diči s crnim vinom Carolina Red s tih položaja, na kušanje nam je ponudio zaista sjajnu Carolinu Red 2011 Cerovo superior te također jako dobru Carolinu red 2006 Select s pozicije Kozana, oba iz magnuma. Vrlo lijep je bio i Carolina Noir 2012, od Pinota crnoga. Od sorata Jakončiči uzgajaju Rebulu, Chardonnay, Pinot sivi (s njim rade i maceracije, dosad je to bilo do pet dana u drvenoj bačvi oblika jajeta – imaju ih tri), Sauvignon bijeli, Malvaziju istarsku, Friulano, Pinot bijeli i Pinot crni, Cabernet franc, Cabernet sauvignon, 25

Svijet u čaši vam predstavlja hrvatska tradicijska jela Istre i Kvarnera RESTAURANT ZIGANTE

RESTORAN PEPENERO

Adresa: Livade 7, 52427 Livade Web: www.restaurantzigante.com

Adresa: Porporela b.b., 52466 Novigrad Web: www.pepenero.hr

PATE OD TELEĆEG JEZIKA I GUŠČJE JETRE

ZUBATAC NA LEŠO

SASTOJCI: 400g telećeg jezika, 200g gusčje jetre, sol, papar, 1g svježeg timjana, 160g lardo pancete, 4 žumanjka, 0.8g vrhnja za kuhanje PODLOGA: 4dl terana, 0.16g gelificante, 20g šećera PRIPREMA: Teleći jezik skuhajte, očistite i sameljite u paštetu. Lardo pancetu otopite i pomiješajte s paštetom od telećeg jezika, posolite, popaprite i dodajte timijan. Guščju jetru očistite od žilica, umiješajte žumanjak, vrhnje za kuhanje, sol, papar i kuhajte na pari do 70 Celzijevih stupnjeva. Guščju jetru ohladite u valjkastom kalupu promjera pola centimetara. Na prozirnu foliju razvaljajte teleći jezik debljine pola centimetra. Položite guščju jetru na teleći jezik i omotajte jetru jezikom. Zamotajte u foliju kao valjak i ostavite u hladnjaku da se ohladi.Za podlogu od terana, u teran stavimo šećer, gelificante te promiješamo i zakuhamo. Izlijte u kalup i pustite da se ohladi.

HOTEL NAVIS

SASTOJCI: 1 kg zubaca, 2 glavice luka, 4 češnja češnjaka, 2 rajčice, 2 lovorova lista, 1 limun, sol, bijeli papar u zrnu po potrebi malo vinskog octa, 1 dl maslinovog ulja, 1 limun za ukrašavanje, listići peršina PRIPREMA: U posudu stavite zubaca pa dodajte luk narezan na rezance, rajčicu narezanu na ploške, lovorov list, češnjak nasjeckan na listiće, kriške oprana limuna, bijeli papar u zrnu i malo vinskog octa i soli. Dolijte vode da prekrije ribu. Kuhajte na jačoj vatri dok zakuha, a potom smanjite vatru. Povremeno žlicom pokupite pjenu, a pazite da vatra nije prejaka da se riba ne raspadne. Ovisno o veličini kuhajte je oko 20 minuta. Kada ribi oči pobijele, a meso se lako odvaja od kostiju, riba je kuhana. Jelo poslužite na plitak tanjur, malo popaprite, posolite i prelijte maslinovim uljem.

HOTEL KUKURIKU

Adresa: I. M. Ronjgova 10, 51410 Opatija Web: www.hotel-navis.hr

Adresa: Trg Matka Laginje 3, 51215 Kastav Web: www.kukuriku.hr

TERINA OD HOBOTNICE

RAVIOLI PUNJENI SKUTOM U UMAKU

SASTOJCI: 600g kuhane hobotnice, 100g sušene rajčice, 100g kapara, 100g celerovog korijena, 1 limun, 1 naranča, 1dl maslinovog ulja, sol

SASTOJCI: TIJESTO: 20 dag brašna, 2 cijela jaja, prstohvat soli, jušna žlica maslinovog ulja, 16 dag ovčje ili kravlje skute, sol, papar, jaje za premaz tijesta UMAK: maslinovo ulje, 50 dag škampa, temeljac od škampi, 16 dag divljih šparoga, 8 dag paski (stapka cvijeta češnjaka), 8 cherry rajčica, sol, papar

PRIPREMA: Svježu hobotnicu kuhamo u zasoljenoj vodi, te pritom pazimo da je hobotnica kuhana al dente. Skuhanu hobotnicu stavimo u kalup te je u kalupu prešamo do željenog oblika. Stavljamo je u hladnjak na 24 sata. Sljedeći je dan izvadimo iz kalupa i režemo na kriške željene debljine. U posudu stavljamo sitno nasjeckanu sušenu rajčicu, celer i kapare, te začinimo maslinovim uljem. U drugoj posudi pripremamo emulziju od limunova soka, naranče, meda i maslinova ulja uz pomoć štapnog miksera. Uz svaku porciju hobotnice serviramo žlicu tartara od rajčice i emulziju od citrusa.

PRIPREMA: Od brašna, jaja, soli i maslinova ulja umijesite glatko tijesto; ostavite u hladnjaku da odmori sat vremena. Razvaljajte tijesto, kalupom izrežite 16 krugova i na svaki stavite dekagram posoljene i popaprene skute. Rubove tijesta premažite razmućenim jajem, presavijte, pritisnite rubove vrhom vilice i kuhajte u kipućoj posoljenoj vodi. Očistite repiće škampa, natrgajte divlje šparoge, narežite i blanširajte paski, te narežite cherry rajčice. Na maslinovu ulju popržite škampe, dodajte cherry rajčice, šparoge i paski. Nakon nekog vremena dodajte i ocijeđene raviole, ulijte temeljac od škampa i pustite da kuha dvije-tri minute. Za temeljac od škampa, glave i oklop škampa naglo popržiti na zagrijanu maslinovu ulju i dodajte korjenasto povrće, luk i češnjak. Dobro zapržimo miješajući, te podlijemo s 1,5 litara vode. Kuhamo dok se tekućina ne reducira na trećinu. Procijedimo, i naš temeljac od škampa je spreman. Temeljci se nikad ne sole.

Izdavač edicije MAM VIN d.o.o., Selska cesta 41, Zagreb, mam-vin@zg.t-com.hr

Svijet u čaši vam predstavlja hrvatska tradicijska jela juga RESTORAN GRAČANKA KAMANJO

RESTORAN KAPETANOVA KUĆA

Adresa: Gračanska cesta 48, 10000 Zagreb Web: www.gracanka-kamanjo.bloger.index.hr

Adresa: Mali Ston, 20230 Ston Web: www.ostrea.hr

HOBOTNICA I LIGNJA ISPOD PEKE

CRNI I BIJELI RIŽOT OD PLODOVA MORA

SASTOJCI: 3,5 kg hobotnice, 1,5 kg liganja, 1,3 l domaćeg maslinovog ulja, krumpir, 2 svježe rajčice, 1 svježa paprika, 2 glavice crvenog luka (kapule), 6 češnja češnjaka, sol, papar

SASTOJCI: po 0,15 kg sipe, lignje, očišćenih dagnji, gambora i škampa, riža, maslinovo ulje, crveni luk, čašnjak, peršin, sol, papar, riblji temeljac, bijelo vino (pošip)

PRIPREMA: Hobotnicu i lignje obrišite u čistu krpu. Posložite ih na platu peke, malo posolite, popaprite, zalijte maslinovim uljem. Dodajte opranu i očišćenu papriku, rajčice, crveni luk, češnjak te očišćeni i posoljeni krumpir. Pokrijte pekom i pecite 1 h i 20 min. Hobotnicu i lignje pod pekom poslužite sa salatom od rikule. Ovo jelo možete pripremiti i u pećnici, u protvanu s poklopcem ili u limu za pečenje kojeg ste jednostavno pokrili aluminijskom folijom. Potkraj pečenja, poklopac skinite zalijte bijelim vinom i još kratko pecite otklopljeno.

PRIPREMA: Sitno nasjeckani luk i češnjak prepržimo na maslinovom ulju zajedno s narezanom sipom i lignjom jer ih treba duže termički obrađivati. Nakon nekog vremena dodaju se dagnje, podlije vinom i još malo prodinsta. Tada se dodaju ostali sastojci i uz stalno podlijevanje ribljim temeljcem (ili vodom) kuha. Ako radimo crni rižot kad je riža napola gotova doda se crnilo od sipe, a na samom kraju peršin i žlica maslinovog ulja za okus. Skine se sa vatre i pusti da odstoji nekoliko minuta da zgusne. Poslužiti uz ribani parmezan ili sir ribanac.

RESTORAN SORGO

RESTORAN GALIJA

Adresa: Široka b.b., 20230 Ston Web: www.restoran-sorgo.com

Adresa: Vuličevićeva 1, 20210 Cavtat Web: www.galija.hr

BRODET OD JEGULJA I ŽABA

DALMATINSKA PAŠTICADA

SASTOJCI: 1 kg jegulja, 18 žaba, maslinovo ulje, crveni luk, češnjak, 3-4 rajčice, pire od rajčice, ljuta paprika, lovor, sol, papar, bijelo vino, peršin

SASTOJCI: 0,7 kg govedine bez kosti, 12 suhih smokava, 4-5 suhih šljiva, češnjak, 0,1 kg dimljene slanine, 0,4 l crnog vina, crveni luk, mrkva, korijen celera i peršina, sol, papar, pire od rajčice, ulje, prošek, vinski ocat, klinčić

PRIPREMA: Sitno nasjeckani luk poprži se na maslinovom ulju, doda se nasjeckani češnjak i sve prži dok dobije zlatnožutu boju. Dodaju se na kolutove narezane rajčice, pire od rajčice, ljuta paprika po ukusu, lovor, sol, papar i malo vode te prokuha neko vrijeme. Potom se dodaju na kolutove narezane jegulje, podlije se vinom tek da pokrije smjesu i nastavi kuhati pola sata uz povremeno protresanje. Na sve skupa se poslože žablji kraci, podlije s još malo vina i kuha još 10 minuta. Na kraju se doda peršin i žlica maslinovog ulja za okus. Posluži se uz palentu.

PRIPREMA: Meso nabodite češnjakom, smokvama i suhim šljivama. Ostavite u marinadi od vinskog octa i crnog vina s dodatkom klinčića da odstoji 1-2 dana. Meso prije pripreme ocijedite od marinade, posolite i popržite na vrućem ulju. Izvadite ga, pa na istom ulju ispržite korijenasto povrće i luk. Kad povrće zažuti dodajte pire od rajčice, vino, prošek i temeljac, stavite opet meso i pirjajte polako i dugo da meso omekša. Gotovo meso izvadite i njo narežite, sok protisnite te poslužite uz njoke.

Izdavač edicije MAM VIN d.o.o., Selska cesta 41, Zagreb, mam-vin@zg.t-com.hr

OD JEMATVE DO MARTINJA - PREMA VINKOVOME

Razgled podruma: Aljoša Jakončič uz bačve oblika jajeta , uz barrique te uz velike bačve. DOLJE: Pokusi u podrumu, u suradnji sa ekspertima iz Kemijskobiotehnološkog faklulteta u Ljubljani: na vrhu inoks cisterne uređaj je koji za vrijeme fermentacije sprječava bijeg aroma iz mošta…

Poslije berbe te razgleda podruma slijedila je, na prostranoj terasiblagovaonici u Jakončičevoj kući, revija delicija. Pršut, domaća salama, tvrdi masni sir, meso, vino, kolač…

Poslije berbe te razgleda podruma slijedila je, na prostranoj terasi-blagovaonici u Jakončičevoj kući, revija delicija. Pršut, domaća salama, tvrdi masni sir, meso, vino, kolač…

Merlot. Svježu liniju dozrijevaju u inoksu, a ambicioznije uratke u drvu i to različitih zapremnina – barriqueu od 225 litara, toneauxu od 600 litara i velikim bačvama od 25 hl. Vina su rebula te friulano i malvazija, kao zaštitni znakovi Gorišnjih brda, dojmljivi bijeli pjenušac Mozaik brut od rebule te pjenušac Mozaik Rosé od bijelog i crnog pinota, oba rađena klasičnom šampanjskom metodom, zatim dopadljiva Carolina bijela od chardonnaya i rebule te s pet posto sauvignona kao začinskog dodatka, pa Carolina Noir od Pinota crnoga, Carolina Red Cerovo od 75 posto cabernet sauvignona te ostatka od cabernet franca i merlota, i Carolina Select Cosana od 92 posto merlota sa starih loza i osam posto cabernet sauvignona. 28

prosinac 2016

design i proizvodnja opreme za vinoteke, rashladnih vitrina i drvenih kutija za vino Na Dole 26 SI-1217 Vodice (LJ) +386 41 616936, fax: 59 018 550 info@spenko.eu, www.vinitas.eu

154 NARODNI OBIČAJI – MOGUĆI MAGNET u TURIZMU

KRŠTEN MOŠT NA VINO, i BLAGOSLOVLJENI NAJBOLJI MLADI PORTUGISCI, TE FRANKOVKA i GRAŠEVINA Priredio VINKO LOZICA

VESELO PO KLETIMA!

veleposlanstvu Plešivice u Zagrebu u kletici Drage Kurtalja u svetoj ulici Nova ves njegovo blagorođe vinski biškup Davor Dretar Drele I Pio prigodnim ceremonijalom krstio je mošt na mlado vino i blagoslovio najbolje nove mlade portugisce ocjenjivane nekoliko dana prije Martinja u ovome istome prostoru. Za kuma mladome vinu izabrao je glavnog urednika revije Svijet u Čaši Željka Suhadolnika, člana ocjenjivačkog suda za portugisce i slavljenika upravo na Martinje s obzirom da je prvi broj Svijeta u čaši kao njegova inicijativa izašao baš na Martinje, daleke 1992. godine. Obred je završio tradicijskim Dreleovim i kumovim plesom na štangi, tj. s-eksanjem čaše još uvijek mladog kopitanca koji nije imao dovoljno vremena da se po krštenju i posve oslobodi od zle duhe. Krstitke su nastavljene uz tradicijsku martinjsku gusku, zatim razne plodove friškoga kolinja i, dakako, novi mladi portugizac, zapravo purtugizec, konkretno uz tri najbolja nova purtugisca sa spomenutog nedavnog ocjenjivanja. A to su pobjednički mirni Purtugizec 2016 od PZ Plešivice s Plešivice, i njegova dva prva pratitelja Purtugizec 2016 od Damira Drage Režeka s Plešivice te mirni Purtugizec 2016 ali i pjenušavi portugizac Crna perla, inače pobjednik u kategorji pjenušaca od portugisca, od Zdenka Vučinića iz Donjih Pavlovčana. Upravitelj PZ Plešivica enolog Tomislav Haramija pokazao je smisao za marketing: na butelje pobjedničkog portugisca odmah je stavio male naljepnice da je vino u ocjenjivanju Vinske zvijezde dobilo titulu najboljega! 30

prosinac 2016

NARODNI OBIČAJI – MOGUĆI MAGNET u TURIZMU

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

Biskup Drele Pio I i kum, uz ples po biškupovoj štangi /DESNO: Najbolje ocijenjeni plešivički purtugisci 2016

Portugizac 2016 prodavao se na štandovima na zagrebačkom Trgu bana Jelačića po 20 do 25 kuna za litru. Pobjednički portugizac PZ Plešivice moguće je inače kupiti u zagrebačkome Vrutku i trgovinama KTC Križevci, dok je portugisce od Režeka i Vučinića moguće kupiti kod njih kući. Lijepo se vidjelo koliko su portugisci u desetak dana od ocjenjivanja do Martinja napredovali i poboljšali se. To je još jedan pokaz i dokaz da se s njima ne bi trebalo žuriti na tržište, kako se na Plešivici čini posljednjih godina - maltene su vina vani i prije nego li se posve kompletiralo alkoholno vrenje. Zagrebačka županija svojedobno je pokrenula inicijativu za bolji pristup proizvođača portugiscu s ciljem da se od njega kao zaštićene županijske robne marke napravi jači posao

izravno kroz plasman vina i kroz reklamu vinorodnoj Plešivici, ali na žalost uduga Portugizac Plešivica zamrla je, i sad opet svatko radi po svojemu, najveći dio proizvođača, koji očito ne žele ništa učiti iz primjera Beaujoials nouveaua, nada se, valjda, da će na brzinu nešto ušićariti, međutim takav pristup ne donosi dobro, autoru vina ne stvara image ozbiljnog proizvođača a Plešivici kao vinskome ali i potencijalno snažnom turističkome kraju ne pomaže da ide naprijed. PZ Plešivica, koja je registrirana 1979. i koja sada broji 70 aktivnih zadrugara vinogradara te koja pokriva oko 50 hektara vinograda na Plešivici, u Slavetiću i Svetoj Jani, proizvela je iz berbe 2016. nekih 10.000 litara portugisca, i to, reći će upravitelj Tomislav Haramija, od čiste sorte, dakle bez dodatka drugih kultivara što ih neki pojedinci rado rabe da pojačaju boju i punoću. Uz portugizac PZ ima i Graševinu, Rizling rajnski, Chardonnay te Pinot crni i frankovku. Od portugisca, crnog pinota i frankovke

Tomislav Haramija s pobjedničkim purtugiscem PZ Plešivica, te Dragica Režek i Zdenko Vučinić sa svojim purtugiscima

prosinac 2016

NARODNI OBIČAJI – MOGUĆI MAGNET u TURIZMU proizvodi i mješavinu Ksaver. U planu PZ-a je da osigura kreditiranje članova kako bi se nasadi proširili, k tome namjera je pojačati mehanizaciju da bi se zadrugarima olakšao rad u trsju.

Feričanačka mlada frankovka u zagrebačkoj vinoteci Vintesa

KUTJEVO d.d – SPOJ TRADICIJSKE i MODERNE PROSLAVE

Martinje u vinariji Kutjevo d.d. u Kutjevu ove je godine bilo spoj tradicijske i moderne proslave. Ozračje je posebno vedro, jer Kutjevo d.d. je u tijeku ove godine osvojilo dosta nagrada na prestižnim domaćim i inozemnim ocjenjivanjima, k tome i, kako je objasnila enologinja Zrinka Vinković Jergović, berba 2016. na kraju je, unatoč početnim problemima

s velikom količinom oborina te mrazom što je nanio štete vinogradima tako da je urod 15 posto manji nego lani, zahvaljujući jednomjesečnom sunčanom razdoblju uoči berbe ipak glede kvalitete završila jako dobro. Događanje je počelo degustacijom nagrađenih vina u 2016. To su Graševina Turković 2015, dobitnica zlatne medalje na ovogodišnjima Mundus Viniju, na Festivalu graševine, te Sabatini, zatim Graševina De Gotho 2015, višeslojna i ojačana u barriqueu, koja je za svoju kvalitetu dobila potvrde osvajanjem zlata na prestižnom Concours Mondial de Bruxelles 2016, Festivalu graševine i na Izložbi vina kontinentalne Hrvatske u Svetom Ivan

FERAVINO i MLADA FRANKOVKA

Feravino iz Feričanaca odlučilo je u Zagrebu prirediti martinjsku svečanost promocijom svoje nove mlade frankovke, poslužene uz vruće pečene kestene. Dok se u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske kao novo mlado vino najčešće toči portugizac, feričanački kraj drži se svojega aduta frankovke i u sasvim mladoj varijanti. 32

prosinac 2016

ENO GASTRO

VILLA

RESTAURANT

TRADICIJSKI TURIZAM

ZELENJAK – VENTEK

GRAŠO

MAJSECOV MLIN

prosinac 2016

Bajka na dlanu! 33

NARODNI OBIČAJI – MOGUĆI MAGNET u TURIZMU

Degustacija u starom, cistercitskom podrumu iz 1232. godine

Kutjevački Muzej jela

Zelini te srebra na ovogodišnjima Decanter World Wide Award i Sabatini, kao i klasik Kutjeva d.d. - Graševina 2015. vrhunska, koja se ove godine može pohvaliti zlatnim medaljama na Concours Mondial de Bruxelles i na Festivalu graševine u Kutjevu. Nakon zlata i srebra prešlo se, uz zvukove jazz-gitare Darka Misirače, na kušanje arhivskih vina što počivaju u starom podrumu iz 1232. godine. Do kulminacije se došlo kad je u čašu utočeno arhivsko vino Graševina 2006 izborna berba prosušenih bobica. . Dakako, priča tu ne staje: goste je u restoranu dočekala bogata gastronomska rapsodija. Kutjevo d.d. u suradnji sa Gradskim muzejom u Požegi i kuharom Anđelkom Ledićem organiziralo je svojevrsni Muzej u loncu, naime pred gostima su se našla brojna tradicijska i neka već i zaboravljena jela koja su pričala o običajima i uzbudljivoj prošlosti slavonskog kraja. Više sljedova tipičnih starih slavonskih jela sljubljeno je, 34

Kutjevačko krštenje mošta na vino

dakako, s modernim vinima Kutjeva d.d. Fešta se potom nastavila uz mlado vino, dakako, novom graševinom. Vinski biškup nadahnuto je vodio eremonijal krštenja mošta i preobraćenja kapljice na vino. Veselu atmosferu održavao je tamburaški sastav Castrum. rujan 2016

CMYK

154 USUSRET BOŽIĆU i NOVOJ GODINI sa SVIJETOM u ČAŠI 154

ZDRAVICA 2017., LOGIČNO - s PJENUŠCEM! broj

153

HRVATSKA REVIJAMARKO ZA VINO,ČOLIĆ Priredio ZLATAN TRSENJAK • Snimio

UPOZORENJE: Pretjerivanje, pogotovu s alkoholnim pićem, može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte umjereno, razumno, nadasve TRIJEZNO!

KULTURU JELA, PIĆA I TURIZAM

azdravimo s pjenušcem! Tako je stajalo u pozivnici. Ljetne vrućine prošle su prije dosta vremena, reći će netko, ali - to ne znači da treba do nekog rođendana, do pred same Božić i Novu godinu odnosno do idućeg ljeta zaboraviti pjenušac. On se pije ne samo radi ljetnog osvježenja ili nekog prigodnog slavlja, on je, kad je znalački proizveden, i napitak posebnog zadovoljstva za svaku prigodu.

Već pune 24. godine s vama!

Godina izlaženja XXIV Zagreb, rujna 2016. Cijena 30 kn • 7,5 € www.mam-vin.eu www.mam-vin.hr www.mam-vin.com www.svijetucasi.com

Još do prije relativno kratkog vremena u nas se na pjenušac gotovo i nije obraćala pažnja, ni među proizvođačima a ni među potrošačima plemenite kapljice. Danas je situacija poprilično drukčija, proizvodnja i u Hrvatskoj solidno je stasala a glede potrošnje, on, barem ljeti, što se kaže, već ide kao alva. Pa, hajde da sada jače zaživi na stolovima i u drugim, svježijim godišnjim dobima, upravo i kao - napitak UŽITKA.

HRVATSKA TRADICIJSKA KUHINJA & PJENUŠCI ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ISSN 1330-285 X

• Dalmatinski pršut • Hoteli-restorani-vinarije: Gospoja u vrbniku, saints Hills, GrGić, korta katarina, merlot, Zlatne

Gorice… • sajmovi: aGra 2016: šampion cmrečnjak • preciZna poljoprivreDa • Žene u vinu

Uzvanike su pozdravili Mina Petra, voditeljica Hrvatske kuće Materina priča, Mladen Horić, direktor poduzeća MAM-VIN d.o.o, izdavača revije Svijet u čaši, i Željko Suhadolnik, glavni urednik časopisa. Moderirao je Mirko Fodor s HRT-a

prosinac 2016

Zastupa za Republiku Hrvatsku: Hercegovinavino d.o.o., Dugoselska 102 10361 Sesvetski Kraljevec, tel. 01 6192-360, hercegovinavino@hercegovinavino.com

USUSRET BOŽIĆU i NOVOJ GODINI sa SVIJETOM u ČAŠI 154

Pjenušce Zagrebačke županije predstavili su osobno proizvođači , na slici slijeva su: Krešo Ivančić Griffin, Robert Brkić Mladina, Ivana Puhelek Purek, Franjo Kolarić, Lucija Šember, Mara Špoljar Barundić Barun, Josip Rajaković Že-Ma i Željko Kos

U veselom društvu, skupa sa šampionom ocjenjivanja vina Zagrebačke županije za 2016 Josipom Rajakovićem, su i zagrebački odvjetnik Josko Palinić i profesor Zlatko Klanac…

A tko to preporučuje? Prva hrvatska revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši, prvi broj koje je izašao 11. studenoga, dakle na Martinje, 1992. godine. Revija koja je svjedočila nekadašnjoj pjenušavoj suši u Hrvatskoj, a sada, vjerujući da i ona ima zasluge za boljitak, svjedoči lijepoj ekspanziji proizvodnje i to vrlo kvalitetnih mjehuričastih proizvoda, posebice u Zagrebačkoj županiji. Svijet u Čaši pozvao je na zdravicu jeseni i zimi s pjenušcima Zagrebačke županije u Materinu kuću u središtu Zagreba. Bila je to, tamo, promocija prošloga broja revije Svijet u čaši, i najava novoga, 154, predviđenog da izađe u drugoj polovici prosinca 2016.

Počeli smo vrlo ambiciozno, s izdanjima svakog mjeseca, ali se ubrzo pokazalo da je za ovakav specijalizirani časopis, vezan uz tematiku koja se kod nas, s promjenama u društvu nakon osamostaljenja države, tek počela otvarati, prikladnije da ritam izlaženja bude dvomjesečni. Uspijevali smo plivati kroz financijske probleme i, zahvaljujući velikom osobnom angažmanu u poslu, doplivati do 25. godine izlaženja. Bilo bi sjajno kad bismo izdržali još tu jednu godinu pa da cijelo to naše djelovanje zaokružimo na punih četvrt stoljeća... Mislim da s ovime što smo radili možemo biti ponosni. U mnogo čemu bili smo u segmentu enogastronomije u Hrvatskoj ispred vremena, u Hrvatskoj smo upravo mi, kao profinjenije događanje, inicirali festivalski tip nastupa kuhara i vinara kao atelje okusa u elegantnim ambijentima poput naših vodećih hotela Esplanade, Intercontinentala a sada Westina, pa Antunovića, Srakovčića u Karlovcu... Organizirali smo izbore vinara i kuhara godine, izmislili Diplomatsko vino s uključenjem u cijelu priču više veleposlanika raznih država u Hrvatskoj, imali smo akciju Naša vina su pjesma, s povezivanjem vina s vrhunskim glazbenim umjetnicima, pokrenuli akciju za Vino gradonačelnika, u vrijeme kad su se hrvatski vinari držali samo svojega dvorišta krenuli smo u njihovo povezivanje, kroz razmjene posjeta, s poznatim inozemnim im kolegama u akcji Dobro mi došel prijatelj, Hrvatskoj obrtničkoj komori predlagali smo akcije na popularizaciji tradicijskih hrvatskih jela i hrvatskoga vina, itd. Na žalost, većina protagonista hrvatske eno-gastro scene a i institucije uglavnom nisu znale ili htjele prepoznati to što radimo...

Među uglednim gostima bili su nam i Nj. E. gospodin Mitsuhiko Shinomiya, savjetnik i zamjenik veleposlanika Japana u Hrvatskoj, na slici s aktualnom vinskom kraljicom Zagrebačke županije Lucijom Šember, s vinarom Franjom Kolarićem i s Mladenom Horićem iz MAM-VIN-a, te Nj. E. gospođa Shkendije Geci Sherifi, veleposlanica Republike Kosovo u Hrvatskoj, na slici s Minom Petrom Petričec, voditeljicom Hrvatske kuće Materina priča u Zagrebu

prosinac 2016

BAR

Regionalni B2B časopis za ugostiteljstvo

ZAGR

-2596

2406

br. 7 •

LJUB

EB 

SARA

JEVO

OPLJ  SK



godi na II

br. 7

SKOP JE



direk ReCa ka nic Ho la Helle -Co Coca Srbija

 KUS INFO VI JE

ČA

Vox po

IVIC

SIN

Piva nje i piva rsko

IŠ HEIN A DOR prigovar anje ON EKEN Hrvat TIĆ, ska

ETA

CA SV HORE I IZ A NA N VEST OVIJE AKOG DA AR.RS B NAJN SV

ISSN 18

49-3

.IN WW

www.inbar.hr

JEDINI regionalni trgovački magazin

www.instore.hr www.instore.si www.instore.ba www.instore.rs www.instore.mk

Focu s ri

• godi na II

i raki

BEOG

TIT

RAD

823



JST

SARA

VO www .inba r.hr

www .inba r.hr

puli

l po dovi Tren eCa kanaji  24 HoR ačajni 26 zn e sve mal tak: i ku kupuju sk i iv P 32 e: velik nje  ogij Kad 40 hnol zdravlja a  e te stim Nov lno na ri sa ba Virtue oru lović osto zgov o Ap ektor t U ra : te 56 Dark Trade dir ija ti ka  ru On berg Srb iden kta Carls Prepo e čini g obje sv Šta titeljsko  58 s: etim Ipso ugos anje u trides e 64 aživ Istr je slađ iji  u Srb Vino esta am Nov ić ojev š Blag je za Milo tor prodanal

PIS

IMA IOC SET A O PO FIĆ NJE IH KA ŽIVARADSK A R IST BEOG e staj :

prosinac 2016

Focu

D

ZAGR

BČ A

LIKE s RI I RAK IJE

GRA

 ANA

r.rs

Vaš A ZAD R omil jeni O, barm en

BEO

mba

inba

ISSN

ce | de BIJA

15 r 20

di | go br. 2

w. | ww na I

JEVO

2. FMCG SUMMIT ZAGREB:

Najbrojniji Summit dosad nadmašio očekivanja Više od 400 sudionika i gotovo 20 govornika posjetilo je i odlično iskoristilo drugi FMCG Summit u Zagrebu. Drugi FMCG Summit u Zagrebu, u organizaciji časopisa InStore, održao se 20. listopada u Hypo centru Zagreb i oduševio uistinu velik broj sudionika, ali i govornika. Konferencija namijenjena trgovini i robi široke potrošnje, na jednom je mjestu okupila velik broj trgovaca, proizvođača, distributera, malih OPG-ova, managera i upravitelja uspješnih hrvatskih tvrtki, koji su na jednome mjestu mogli čuti sve o trendovima i inovacijama unutar FMCG sektora.

Domagoj Lipošinović, CEO & Head Trainer, LIFE Milan Tadić, stariji potpredsjednik za Podravkinu regiju Adria i član uprave Žita d.d. Slovenija Dojmovi su mi pozitivni... Već i kod najave samog Summita rekao sam da je to odlična prigoda da se sretnemo mi iz FMCG sektora, koji djelujemo u ovoj regiji i međusobno se poznajemo i surađujemo. Konferencija je u cijelosti ispunila moja očekivanja.

Dojmovi su sjajni, mnogo posjetitelja, predstavnika proizvođača, trgovaca, onih koji istražuju umove potrošača. Mislim da je bilo vrlo zanimljivo i korisno i da je svatko mogao čuti nešto novo i dodatno usmjeriti svoje poslovanje… Izvrsno je to što se ovdje prate najnoviji trendovi, razgovara se vrlo otvoreno, razgovara se realno o svjetskoj i europskoj praksi, a opet prilagođeno našem tržištu... Mogu slobodno reći – onaj tko je odlučio doći, donio je pravu odluku!

Anita Belak Bradač, direktorica razvoja PL-a, METRO Cash&Carry d.o.o. Lijepo je na jednome mjestu čuti iskustva i nove trendove svih u našem sektoru, u svim segmetima poslovanja. Moram priznati da je ovo odlično iskustvo. Lijepo je vidjeti za okruglim stolom i proizvođače i trgovce koji razmjenjuju iskustva. Jedino se sinergijskim djelovanjem može doći do pobjede, daljnjeg razvoja tržišta.

Jadranka Boban Pejić, direktorica, Biovega d.o.o. Mislim da je ova konferencija važna jer okuplja ljude iz specifičnog sektora u kojem je danas izuzetno izazovno poslovati. Stoga, dobro je čuti kako to drugi rade i dobiti inspiraciju za dalje, a uz to dobiti i pokoju dobru ideju te podijeliti svoja iskustva s drugima...Vidimo da se manje-više svi susrećemo s istim izazovima.

Sergej Ivasović, Trade Marketing Manager, Alca Zagreb d.o.o. Prije svega, želim pohvaliti ozbiljnost organizatora u pristupu, načinu rada na ovoj konferenciji. Iz godine u godinu dižete kvalitetu, od odabira govornika i tema njihovih prezentacija do prepoznavanja aktualnih trenutaka u našoj branši. Hvala vam na prilici za interakciju s tri prekrasne sugovornice, od kojih je svaka stručnjak u svome području, te mogućnosti da razgovaramo na stručnim osnovama, a opet na jedan ležeran način o različitim segmentima posla.

Krešimir Štivičić, Sales Effectiveness Leader Adriatics, Nielsen Croatia

Josip Muravec, Sales and Merchandising Director, MPG d.o.o.

Prvi put prisustvujem FMCG Summitu i InStoreovoj konferenciji i moram priznati da sam oduševljen. Ovo je nevjerojatno blago za industriju robe široke potrošnje. Vjerujem da ovakav događaj može pomoći apsolutno svima. Uvijek podržavam evente na kojima se razmjenjuju iskustva. Mislim da je ovo za industriju neprocjenjiv materijal za daljnji razvoj.

Ovakvi su skupovi vrlo zanimljivi, ništa slično ovome nemamo u Hrvatskoj. Ovo je druga konferencija tog tipa, koliko ja pamtim. Vidim da su ljudi iz FMCG sektora vrlo zainteresirani. Ono što je dosta tipično ovdje je networking i broj ljudi iz cijele branše. Mislim da je ovo idealan skup za razmjenu znanja i iskustva i za prikupljanje nekih novih i boljih ideja.

AKTIVNOSTI UDRUGE PLAVAC MALI ZAGREB Priredio IVICA RILJE JEDRILIČARSKI RALLY „PUTEVIMA PLAVCA MALOG „ Ove godine – 23.02.2016. udruga je proslavila deset godišnjicu osnivanja, i tim povodom je za svoje članove organizirala jedriličarski rally Putevima plavca malog koji se jedrio u akvatoriju gdje su značajni proizvođači plavca malog. Za rally koji se održao od 05. do 08. listopada 2016 godine skupilo se 32 plavca-člana udruge iz raznih krajeva hrvatske (Poreč, Pula, Rijeka, Zadar, Dubrovnik, Slavonski Brod i većina iz Zagreba). Krenuli smo 05. rano ujutro, malo pospani ali i nestrpljivi u potrazi za novim iskustvima, tražeći izazove koji pružaju vjetar i more, uz pjesmu i druženje da uživamo u odličnim vinima, a naročito plavcima, i da što prije dođemo u Split – Acy marina, gdje su nas čekale 4 jedrilice ( 2 Dufora 44 i 2 Jeanneau 44,9 i 43,9 ). Putem je puhala jaka bura s velebita i dala nam naznaku da ćemo za vrijeme rallya imati odlične uvjete za jedrenje. Nakon preuzimanja jedrilica isplovljavali smo pod jakom burom, a posade su se uigravale za start koji je bio u 12 h. Cilj prve etape bio je u 16 h u Starom Gradu. Sve posade su uspješno obavile prvu etapu i već u 18:30 h hrlimo u tvrdalj Hektorović gdje nas čekaju naši počasni članovi Udruge plavac mali Zagreb, Frančesko Duboković, Andrija Carić i Andro Tomić, hvarski vinari, proizvođači plavca malog. Uz dobrodošlicu i čašicu odličnih tomičevih rakija od rogača, smokava, trava i rakija od rogača i kadulje – Euforija ( koju nisam uspio kušati ali svi koji su je probali rekli su da je savršena) i boškovih Starogradskih paprenjaka, Duboković nam je u tišini hektorovićeva tvrdlja priredio krasnu povijesnu skicu o 24 stoljeća Starog Grada, nakon koje odlazimo na većeru u restoran Antika, na otvorenom, na simpatičnom

starogradskom trgu. Bilo nam je to jedno nepotrebno iskustvo ?!?!? Ali tko od vas može reći da je jeo gregadu u vinterici na temperaturi od 12 stpnjeva. Ili tko može reći da je također na otvorenom na rivi u Starom Gradu u vinterici od ponoći do tri sata u noći peko i jeo meso sa roštilja i pio vino. Jutro 06:10 u starogradskoj vali, mirno, lagani vjetar i odolazak na start u 12 h kod rta Pelegrin. Cilj nam je u 16 h u luci Vis. Vjetra je bilo dosta i sve su jedrilice došle oko zadanog vremena. Kratki odmor i odlazimo laganom, 15 minutnom šetnjom do najboljeg viškog vinara Antonia Lipanovića, u njegov podrum smješten u tunelima stare energane malo iznad Visa. Lipanović nam je predstavio svoju lepezu vina. Lijepi aromatični Opolo od plavca malog, snažnu i savršenu Vugavu, močni i uzbuđujući Plavac mali 2013 i bombu među plavcima, Plavac mali 2011 (kad imaš ovakva vina ne čudi nas podatak da svu proizvodnju – 50 000 lit - Lipanović proda na otoku Visu). Nakon Lipanovića gdje smo se zadržali dva sata žurimo na večeru u kultni restoran Pojoda, gdje su nam Vesna i Zoran Brajčić priredili veličanstvenu večeru, a mi je začinili s pjesmom i veseljem. Nakon večere veselje se nastavilo na rivi u marini Vis sve do jutarnjih sati. Vidi se da je ekipa puna snage - predvode je mlađi članovi udruge, ali ni stari se ne daju. Slijedeće jutro kiša pada, nebo se zacrnilo, odnio vrag šalu. Ova treća i posljednja etapa bit će žestoka. Tako i treba, sad se kroje gaće, svatko može biti pobjednik. I svi s velikim nadama kreću prema Stomorskoj, konačnom cilju rallya. Vjetar nas je nosio zapadno od Splitskih vrata pa je s puno križanja trebalo doći do

Stomorske. Nakon vezanja i predaje brodske dokumentacije Vicko Kaštelanac i Tomislav Purtić šoltanski vinari i gradonačelnik Nikola Cecić-Karuzić dolaze po nas i odlazimo u tri km udaljeno obiteljsko gospodarstvo Vicka Kaštelanca „kapja i bokun„. Veličanstven doćek, prekrasne domaće rakije, orahovica, travarica, rogačica, bruštulani mjenduli, suhe smokve, a potom smo jeli slane srdele, razne tapenade, fantastični domači pivci na ražnju i uz pjesmu klape Mate Grgat i prijatelji uživali u prekrasnom Dobričiću 2015 g i zamamnoj Maraštini 2015 Vicka Kaštelanca kao i čarobno mekanom Pošipu 2015 Tomislava Purtića. Ni Vicko ni Tomislav nisu imali vina za prodaju jer sve količine plasiraju na Šolti (mi smo uspjeli pribaviti karton purtićevog Pošipa koji je bio nagrada za drugo mjesto u rallyu, prvo mjesto Plavac mali od P.Z. Svirče i treće mjesto Bogdanuša P.Z. Svirče). Nakon prekrasne večeri na imanju Vicka Kaštelanca odlazimo na jedrilice gdje je prije spavanja slijedilo proglašenje rezultata uz plavac mali. Prvo mjesto na regati Putevima plavca malog osvojila je Tessy Kiss – ženska posada sa skiperom Pomperom, 2. mjesto Sicily – mladi Udruge plavac mali sa skiperom Soričem, 3. mjesto Santorini – stari morski vukovi sa skiperom Arnautovićem i 4.

mjesto Adria Wave - posada iz svih krajeva hrvatske tzv. mišung team sa skiperom Vehovcem. Iduće jutro 08.10.2016. skiperi rano voze prema splitu, moramo do 10 h vratiti jedrilice, a već 12 h imamo ručak u Oštariji kod viđakovi. A nakon ručka, siti , umorni i začuđeni kako je sve brzo prošlo s novim poznanstvima i novim spoznajama; kako je život na otocima održiv i ima veliku budućnost, da su nam vina fantastična, da za odlična vina s razumnom cijenom nema problema s plasmanom, da čitave obitelji, a i šira lokalna zajednica dobro žive od proizvodnje vina, da se ovakvim događanjima kroz nautički turizam može značajno i kvalitetno produžiti turističkaa sezona, da na ovaj način štitimo naše priobalje od betonizacije i devastacije te da mladi ljudi imaju razlog da ostanu na otoku. I iz tih razloga najavljujemo novi jedriličarski rally Putevima plavca malog 2017 g. Nikad sam.

ANTON KATUNAR PO TREĆI PUT U UDRUZI PLAVAC MALI P.Z. Svirče s paletom sviježih, laganih vina - Bogdanuša, Pošip, i

Kad vam netko tri puta dolazi u goste to je znak da tu nečeg ima. Članovi

Opolo – prošlogodišnje - 2015 g. – berbe, i plavaca s južnih položaja - Ivan Dolac - i plavaca s otočkih polja , (jelšanskog i starogradskog), donijelo je u Udrugu plavac mali Zagreb 24.11.2016. atmosferu ljeta, radosti i gušta u peterosatnom druženju ove rane jeseni. Andrija Carić upravitelj P.Z. Svirče uveo nas je u osnovne ali veoma respektabilne informacije o zadruzi - 45 kooperanata, 240 hektara vinograda, jedina zadruga na otoku Hvaru i jedan od največih proizvođača vina u Dalmaciji.

udruge su ponosni sto mogu ugostiti u svoje čaše najsjeverniji plavac mali na

Počeli smo prezentaciju vina s prekrasnim, pitkim i mirinim Opolom2015- od plavca malog s pozicija oko Svirča onda nam je ponuđena Bogdanuša -2015- sa blagim mirisima hvarskih polja i voćnjaka, a potom smo probali Pošip de luxe 2015 – vino koje sve prisutne oduševilo i koje ima naznačeni miris i puninu pošipa - krasno vino.

svijetu i to ne bilo kakav plavac nego vrhunski plavac mali sa izbalansiranim taninima. U te tri godine probali smo plavce 2010, 2012 i 2014. I još jednom kažemo „to su prekrasni plavci„ i mi još jednom čestitamo našim počasnim članovima gosp. Katunaru i enologici Ivanki Rosati na predstavljanju krasnih vina Vinarije Katunar. Tog 03.11.2016. dvorana u udruzi se napunila i tražio se stolac više i vladala je znatiželja; „kakvo iznenađenje nam je Anton spremio„. Odmah nakon odličnog pjenušca Porin - piće dobrodošlice - krenuli smo s mladom ovogodišnjom Žlahtinom. To je bio pun pogodak, prekrasno mlado vino i onda se desilo ono što se

I pred kraj prezentacije nam je predstavljen Plavac mali reserva 2012, Ivan Dolac 2010 i Ivan Dolac barrique 2010 . Tu se nema što reči . Samo „to je to“

inače ne dešava na prezentacijama, da se tražila još jedna čaša Žlahtine kao potvrda da je ta impresija o njoj stvarna, a je stvarna - ona je već sada perfektna. Odmah smo s Katunarom dogovorili da ćemo iduće godine napraviti prezentaciju „vertikala žlahtine - 4 najbolje godine“. E to će biti

profesori Maletić, Pejić i prof. Emeritus Nikola Mirošević kao i potpresjednik Hrvatskog somellierskog saveza gosp. Franjo Francem uživali su u finim vinima i sjajnoj atmosferi.

posebna prezentacija. Iza mlade žlahtine probali smo Žlahtinu 2015. za koju već sada možemo reći dobrodošla iduće godine u sklopu vertikale . Prekrasna mirisa, svježa,

Uz srdele, maslinovo ulje i plavac mali pjesmom su nas počastili klapa Mate i prijatelji, a miris i zvuci Hvara širili su se udrugom do dugo u noć.

lepršava i krasne svjetlo žute boje. Plavac mali nam je ostavio dojam jednog uglađenog, profinjenog vina s izbalansiranim taninima koji nas je oduševio. Bravo Antone i Ivanka. Vidimo

Bila je to lijepa većer u Udruzi plavac mali Zagreb

se dogodine.

154

ZDJELAREVIĆ VINO SELEKCIJA Priredio MARTIN KLETARIĆ

NOVO U NAS: dIFUZNE VINARIJE

remešniji ga se prisjećaju iz onih davnih dana kad je počinjao: odmah je pokazivao, kao rijetko koji vinogradar/vinar tada u nas, sklonost za marketing i nadarenost za nj. Prve butelje graševine, zgodno ukrašene vezicom od lika koja je pridržavala komadić grančice trsa… Poslije su stigli vinogradi, u brodskom Stupniku - na kraju ih je bilo nešto više od 30 hektara, te podrum,

članstvo u marketinškoj grupi tada najboljih hrvatskih vinara Vinoline, pa onda, uz trsje, i lijepi hotel s prostranim restoranom, te sjajno zamišljeni projekti vezani uz turizam, dakako na bazi enogastronomije, u ruralnome prostoru, konkretno u vinogradarskome kraju. I onda, 2014., preokret! Danas je Davor Zdjelarević na sasma drugom vinskom kolosijeku: krenuo je u projekt tzv. difuznih vinarija. I tiskao svoju novinu Zdjelarević Wine News… Uočivši dobro da mnogi njegovi kolege, makar i radili dobro vino, ne uspijevaju, zacijelo upravo zbog nedostatka vještina na području marketinga, sve sami plasirati, odlučio je ponuditi im suradnju na način da mu ustupe određene količine svojih vina odnosno da uz njegove sugestije i proizvedu određene količine vina koje bi on kad se kapljica napuni u butelju komercijalizirao pod vlastitim, novopromoviranim brendom Zdjelarević Vino Selekcija odnosno Zdjelarević Wines Selection, dakako s diskretnom oznakom proizvođačkog podruma na retroetiketi. - Na bazi realne procjene trenutnog stanja na hrvatskoj vinskoj sceni, kao i na temelju željenih smjernica za daljnji život moje obitelji opet sam se odlučio na veliki potez. Među prvima sam u Hrvatsku, bilo je to 2007., doveo strane investitore kao partnere, a eto 2014. sam prodao nekretninski dio svoga tridesetgodišnjeg uspješnog rada u brodskom Stupniku, i moram reći da sam sve i u cijelosti kapitalizirao. Nakon 30 godina upornog i uspješnog razvoja zatvorio sam jedno poglavlje svog rada i pionirskog pothvata, te otvorio drugo poglavlje. Kao jedini vlasnik branda Vina Zdjelarević,

Davor Zdjelarević sa kćerkama Injom i Klarom

Davor Zdjelarević I Sanja Cabalier, voditeljica restorana Apetit City

prosinac 2016

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU /11.2016. i zajedno sa svojim kćerima nasljednicama Injom i Klarom, te suprugom Višnjom, krenuo sam novim inspirativnim putem u projekt prve difuzne vinarije u Hrvatskoj. Starija kćer Inja, koja je upravo diplomirala na Kemiji tekstila, obiteljskoj tradiciji već pridonosi sa završenim najvišim stupnjevima edukacije za sommeliera na međunarodnoj razini, i mlađa kćer Klara, koja studira lovstvo i zaštitu prirode, s obzirom na njihovo odrastanje u brodskom Stupniku, svakako će znati cijeniti obiteljsko nasljeđe u segmentu vina – objašnjava Davor Zdjelarević. I tako danas Zdjela u tom svom novom projektu nastupa s vinima rođenim u suradnji s više znanih hrvatskih proizvođača kapljice, konkretno npr. s Jasnom Antunović, Mladenom Siberom, Kronosom od Kalazića, Kašnerom iz Kutine i Miklaužićem iz Popovače, s Alfredom Cossettom iz Kaštelira u Istri i s Palinkašom iz Novog Vinodolskoga, s Vinarumom d.o.o. iz Šibenika, Rotom s Pelješca i s nekima iz korčulanske Čare, te s proizvođačima iz Slovenije, a to su Zdravko Mastnak, Makedonije – Chateau Kamnik i Chateau Sopot, pa Bosne i Hercegovine – Zadro Domanović i Andrija d.o.o, u planu je i suradnja s proizvođačima iz Srbije i Crne Gore. I, napominje Davor, posao ide jako dobro. Veli da butelje Zdjelarević Wine Selection plasira sasvim solidno, surađujući zasad ponajviše s trgovcima poput Mohora, Dobrih vina, Edica, Interspara, Vivata Finog Vina, Svijeta vina, Horeke, Novalisa u Hrvatskoj, Horeke i MCI-a u Bosni i Hercegovini, Horeke u Srbiji i Crnoj Gori… U zagrebačkom restoranu Apetit City Zdjelarević je organizirao Grand Testing odnosno Veliku degustaciju/prezentaciju 15 izabranih vina koja su dio njegove ponude, tu su bila četiri pjenušca od kojih je jedan rađen načinom charmat (mpc. 55 kuna) a ostala tri klasičnom šampanjskom metodom (mpc. 68 i 76 kn) s time da je jedan pjenušac – Millenium (500 kn) bio star 15 godina, slijedila su mlada mirna bijela vina od Graševine, Malvazije istarske, Chardonnaya i Sauvignona (mpc. od 60 do 85 kn), te dvije reserve (iz 2013. i 2009; mpc 95 i 96 kn), potom crnjaci od Cabernet sauvignona (reserve; 96 kn), Babića (reserve; 105 kn) i Plavca maloga iz 2013 (mpc. 105 kn), kraj su činile Zdjeline perjanice još iz njegove osobne proizvodnje – Nagual Grand cuvée bijeli iz 2007 (chardonnay i sauvignon; mpc. 190 kn) i Nagual Grand Cuvée crveni iz 2011 (cabernet sauvignon 60 posto i merlot 40 posto; mpc. 190 kn)… prosinac 2016

VRIJEME (i BARIKIRANOGA!) AJVARA! Rana jesen vrijeme je kuhanja ajvara. Ajvar se prigotavlja od pečene paprike i od pečenog patlidžana, netko voli da paprike bude osjetno više, netko da patlidžana uopće ne bude, a netko pak da se dobro osjeti i patlidžan, koji svakako ajvaru daje meso. Znani majstor kuhinje Stevo Karapandža veli da je naišao – i da ga je kušao! – i na ajvar u kojemu su uz papriku bile i mljevene suhe šljive i mljeveni orasi, međutim, dodaje, taj ajvar nije bio sladak i nije uopće bio namijenjen da se rabi kao neka vrsta deserta… Što se tiče paprike i patlidžana, oni se najčešće peku polegnuti u pećnici ali pojedinci papriku peku u pećnici i tako da je u lim postave okomito na stalke, kako bi se ljepše i ravnomjernije ispekla, sa svih strana. Neki papriku i patlidžan vole peći na roštilju i to baš na bukovome drvetu, tada se u organoleptici dobije aroma dima. Može li se reći da je to svojevrsnoK?... Ako je netko neoprezan, dobije ajvar s notom zagorenosti. A kad se paprika i patlidžan ispeku, oguli im se kora, sve se samelje, i onda se – chef Karapandža naglašava da je to bitno – smjesa stavi u platnenu vreć(ic)u koja se objesi, na taj način iscuri eventualni višak tekućine. Smjesa se poslije već po potrebi začini, i tek na kraju u nju se umiješa ulje… Samoborski ugostitelji i vinari lani su se sjajno dosjetili da počnu organizirati ocjenjivanje ajvara (dakako, naslijepo!), prošle godine - nekako na kraju studenog- bilo je nešto više od 20 uzoraka a šampionom je proglašen ajvar prijavljen pod imenom i prezimenom Zdravko Čolić (da, pjevač!). Ovogodišnje vrednovanje odvijalo se također potkraj studenoga, u vrlo renomiranome restoranu Kod Spilje Stjepana Grgosa u Otruševcu kod Samobora. Za ocjenu je prijavljeno 17 uzoraka ovog sjajnog višenamjenskog specijaliteta (može, npr. poslužiti kao prilog mesnim jelima, kao namaz za kruh a i kao umak za tjesteninu…). Ocjenjivački sud činili su znani kuhar i gastronom, danas gastro-savjetnik, Stevo Karapandža, te Željko Suhadolnik kao glavni urednik revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u čaši. Ugostitelj i vlasnik najpoznatije samoborske slastičarnice znane ponajprije po sjajnim kremšnitama, Marijan Žganjer, posluživao je uzorke. Ajvare se kušalo žličicom a dojmovi su se zapisivali na posebno za to pripremljene ocjenjivačke listiće. Opći dojam bio je da su ove godine u ukupnosti ajvari bili bolji nego lani. Pobijedio je popularni samoborski liječnik dr. Borovečki, drugoplasirani je Franjo Petreković, a treći Goran Lindić. Nažalost, fotografije šampiona i njegovih pratitelja nema jer dr. Borovečki se nije pojavio na dodjeli priznanja, a Petreković i Lindić nakon što su primili odličja izgubili su se u masi uzvanika, kojoj se odmah po završenom ocjenjivanju – prigodno, naime ocjenjivanje je održano na nekadašnji Dan Republike! – pridružio, i odmah zaokupio pažnju nazočnih - drug Tito, sav u bijelome kao da je stigao s broda Galeb a ne iz Kumrovca. Već sâm dolazak druga Tita, znanoga kao velikog gurmana pa eto nije čudno što je potegnuo na ajvar i na odojka te na sponzorska vina svog Zagorca Petrača, te Plešivičanaca Tomca i Brajea, od Hrvatskog zagorja do Samobora, nametnuo je razmišljanje: zar ne bi bilo dobro da Samoborci od ove spelancije što su je lani i sada priredili za sebe od iduće godine ocjenjivanje dignu još na višu razinu i od događaja naprave komercijalnu turističku manifestaciju? ■ 45

SAJMOVI · FESTIVALI 154 KOD GURUA · OCJENJIVANJA s COLLIJA

PARK u - RODILIŠTU VINA Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

SVJETSKI GLASOVITI PROIZVOÐAČ JOŠKO GRAVNER, KOJI, INAČE, SADA u PODRUMU IMA ČAK OSAM BERBI, SVE SE VIŠE POSVEĆUJE i ESTETSKOM UREĐENJU VINOGRADA u SVOJEVRSNU GALERIJU i ODMORIŠTE u PRIRODI

ruga polovica listopada, već pred kraj mjeseca. Naiđem na Collio u Oslavje (Oslavia) kod Joška Gravnera, i vidim, iz blizine, zlaćane gotovo kuglice u njegovu vinogradu blizu kuće mu. Pet do šest njih po trsu; maltene loptice zbog dolje odrezanog grozda Rebule. Prizor idiličan: vrijeme lijepo, bablje ljeto, a vinograd poput parkića - uređene staze koje kad nisu uobičajeni radovi na lozi i tlu te kad nije berba mogu poslužiti za ugodnu šetnju brežuljkom (Collio!). Na nekoliko mjesta mlake, čempresi, stabla masline, ali i klupe za počinak, odnosno drveni stolovi s klupama za počinak a, zašto ne, i za - užinu... Joško je dao napraviti i kameni spomenik Madonnina di Oslavia, posvećen Majci Božjoj Oslavja. I, svako toliko, postavio je, što okomito a što vodoravno, po oveći kameni blok kao neku vrstu spomenika, ti blokovi kao da posjetitelju žele ispričati nešto iz povijesti. Idealno za odmor i meditaciju. U rodilištu vina!... Ali, u onome trenutku kad sam došao vinogradski parkovni kompleks nije baš još bio za potpuno opuštanje: trebalo je - i dva tjedna poslije drugih - obaviti berbu! Pogled prema nebu: hajde, vrijeme, izdrži još koji dan bez kiše, grehota Božja bila bi već i iole 46

Ribolla gialla ili Zlatna rebula u Gravnerovu vinogradu potkraj listopada 2016.

prosinac 2016

KOD GURUA s COLLIJA

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

narušiti, a kamo li jače oštetiti cjelogodišnji trud vinogradara/vinara koji se potrudio ne samo da dobije visokokvalitetnu sirovinu za Bakhov nektar – a njegovo vino inače doslovno i jeste nektar bogova! – nego i u tome da vinograd estetski digne na razinu svojevrsne galerije u prirodi te time i naglasi tijesnu vezu čovjeka s vinovom lozom i prirodom kao i potrebu za čistim ambijentom i čistim i zdravim (prehrambenim) proizvodom.

eventualno predikata – naime on je na liniji suhoga vina, nego da bi grožđe ubrao u punoj zrelosti i, kod bijelih sorata, sasma blago zahvaćeno plemenitom plijesni što vinu daje poseban štih. I vino ne konzumira, poput niza drugih danas - maltene odmah nakon završenog alkoholnog vrenja, nego godinama poslije berbe kad, po njegovim kriterijima, ono posve dozori kao kapljica. Po najnovijemu, on s vinima izlazi na tržište sedam godina nakon jematve!

Joško Gravner od onog je soja ljudi koji u berbu kreću posljednji, dugo nakon mnogih drugih, ali ne radi dobivanja kakvog slatkog

Kako to dalje ide kod Gravnera? Za bijelo vino, za koje kaže da mu je glavno: šest mjeseci maceracije u amfori zakopanoj u

Joško Gravner u svom trsju u Oslavju na završetku berbe 2016, pripreman za akciju

zemlju u njegovu podrumu. Između bijelih i crnih sorata razlika je u dužini maceracije, dok bijele na pokožici budu i po šest mjeseci, dotle crne, zbog opasnosti da predugim kontaktom mošta s kožicom počnu gubiti na boji, ostaju samo toliko koliko traje fermentacija, uglavnom ne više od mjesec dana. Potom prešanje i odvajanje tekućega dijela od krutoga i povratak tekućega u čistu amforu na još šest mjeseci, a onda šest godina dozrijevanja u velikim hrastovim bačvama zapremnine od 25 do 35 hl. Kad čovjek razgovara s Joškom Gravnerom, koji sebe i smatra i naziva kmetom (slovenski

Nakon viograda stvar se premiješta u podrum, i kreće u amforama, da bi se nastavilo u velikim hrastovim bačvama

izraz kmet znači seljak, dakle ne označava osobu nužno u staleški podređenome položaju), osjeća da priča s vinskim intelektualcem, stalno i čvrsto na kolosijeku prirodi prijateljske proizvodnje, čuvanja okoliša, dobivanja iskrenog i autentičnog produkta iz segmenta zdrave (pre)hrane. Često se iz njegovih ustiju čuje da je pravo, istinsko vino kao voda s izvora, a nikako s ušća, znači čista, dakle ona bez raznih dodataka što ih, kao i vino u tijeku nastanka, nakupi tekući svojom koritom. Ističe da dobivanje vina ne bi smjelo počivati na stalno nekim novim dodavanjima, nego na onome iskonskome (svemoćna industrija to sebi teško može ali zacijelo i ne želi priuštiti, a brojni proizvođači koje s obzirom na njihove količine i ne bi trebalo svrstavati u kategoriju industrije rado se priklanjaju mentalitetu industrije što i nije čudno, voda uvijek teče nizbrdo a nikad uzbrdo, s druge pak strane stvar prosinac 2016

KOD GURUA s COLLIJA je tu i cijena – vino proizvedeno na Gravnerov način jednostavno mora biti skupo i pitanje je koliko je potrošača dovoljno verzirano i koliko ih ima novac i spremno ga je redovito trošiti na vrlo skupo vino): dobrom radu u trsju da se uzgoji zdravo i posve zrelo grožđe koje se onda, i bijelo i crno, stavi na maceraciju popraćenu i alkoholnim vrenjem. Upravo kroz maceraciju s alkoholnim vrenjem u vinu se iz kožice i koštice, ali i iz peteljkovine (loza mora biti stara dakle s peteljčicama koje su dozrele i ne ispuštaju zelene tanine) dobiju fenoli koji, djelujući kao antioksidansi, štite kapljicu…

li izravno na imanju ili u ovoj odnosno onoj vinoteci. Desertnome, koje se pakira u lijepu drvenu kutiju, cijena je, međutim, 350 eura!

O BOGATSTVU RAZNOVRSNOSTI

Pitam Gravnera kako ide prodaja konkretno ovog superskupog desertnog vina, a on odgovara da pomalo ide, trebat će vremena i vremena da se sve butelje plasiraju. Kaže Gravner: - Nisam opterećen žurbom, tempo prodaje takav je kakav jeste. Da sam proizveo pjenušac, kako je to postalo moderno svuda, tamo gdje je proizvodnja pjenušavoga vina logična i tamo gdje nije, zacijelo bi prodaja išla hitro. Pjenušac je sada velika moda. Ali, ja se držim principa da pjenušac, koji nastaje od grožđa što nije posve sazrelo, nije etički opravdano raditi u područjima, a to su upravo ova mediteranska, gdje uz vinovu lozu rastu i maslina i čempres, i gdje grožđe može odlično sazrijeti za veliko mirno vino. Pa zar nije čar u tome da svaki kraj ima ono nešto svoje, specifično, a ne da, kako se to sada događa, svi imaju sve? Ono prvo smatram istinskim bogatstvom raznovrsnosti jer proizvodnja u lokalnim klimatskim uvjetima omogućava dobivanje autentičnog produkta kraja, a ovaj današnji tutti frutti sistem tj. da svi imaju sve tek je privid raznovrsnosti, naime svaki klimat nije idealan a ni podoban za svaku produkciju pa tada čovjek mora posizati za radnjama što nadoknađuju ono što priroda ne daje sama.

Gravner je sada na tržištu s Rebulom 2008, s Biancom Breg 2008 i s autohtonim furlanskim Pignolom (crno) iz 2004., te s desertnim vinom Otto Nove Dieci (osam, devet, deset) nastalime iz triju berbi, znači 2008, 2009 i 2010. Grožđe za to slatko vino (u ustima uopće ne opterećuje slatkoćom!) brano je jako jako kasno kad ga je i na Colliju i u Brdima mogla zahvatiti plemenita plijesan i kad ga je već u dobroj mjeri ona i zahvatila. Proizvedeno je 1200 butelja od 0,75 lit. Maloprodajne cijene za suha Gravnerova vina su od 50 do 58 eura za butelju ovisno o tome gdje se boca kupi, da

Joško veli da je općenito prodajom zadovoljan, dosta vina izvozi, i to u SAD, Kinu, Švicarsku, Francusku a i Austriju.

U skladu sa svojom filozofijom da se treba maksimalno trsiti u isticanju svojega, Gravner, koji ima ukupno 16 hektara vinograda u Oslavju na Colliju i u susjednome Humu na slovenskoj strani, odlučio je u potpunosti posvetiti se lokalnim kultivarima Rebula te Pignolo, i riješiti se stranih sorata poput Chardonnaya, Pinota sivoga, Sauvignona i Graševine što su sastavnice njegovog odličnog vina Bianco Breg, - Posljednji Bianco Breg s kojime ću izaći je iz berbe 2012. To vino je sada u bačvi i na tržište će 2019. Francuske kultivare iskrčio sam i sad je tu ledina, travnjak na kojemu pasu moja dva konja. Čekam sedam godina da se teren odmori, pa da na njemu ponovno zasadim lozu, ponavljam, bit će to Rebula i Pignolo.

Amfore i u vinogradu, ali kao eksponat

Gravner se odlučio još na nešto: povratak na multikulturu u poljoprivredi, naime uz to prosinac 2016

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

KOD GURUA s COLLIJA što uzgaja masline od kojih doduše barem zasad još nema i ploda da bi mu u uljari proizveli ulje, krenuo je i u uzgoj svinje mangulice, u planu je imati ih četiri. Svinje su prvenstveno za mesne prerađevine za obitelj i poslovne prijatelje i partnere koji ga dođu posjetiti. Joškova supruga Marija odlična je kuharica tako da je, uz kiselu repu i restani krumpir već bilo prilike i kušati pečenu kobasicu od mangulice s Collija. Vrhunska, kao i Joškova vina…

TRŽIŠTE ZA PRIRODNA VINA

Vina prirodnih proizvođača te, dodatno, i specifičnost kapljice Joška Gravnera i njegovih sljedbenika kao i cijene butelja tih prirodnih vina, koje znaju biti vrlo visoke, nameću razmišljanje o tome kakvo je zapravo tržište tih proizvoda danas.

Joško Gravner, Željko Suhadolnik i Ivan Dropuljić

Pod zajedničkim nazivnikom prirodno vino nudi se kapljica koja organoleptikom ostavlja dojam da je na kolosijeku onoga na što je navikao suvremeni potrošač, ali i ona koja nerijetko bude i u sasvim drukčijem organoleptičkom izričaju od onoga na koji je naviknuo suvremeni potrošač, konkretno riječ je tu o narančastom vinu (Gravner bi odmah ispravio: nije narančasto nego je jantarno, narančasta boja sugerira degradaciju) s dugim maceracijama skupa s alkoholnim vrenjem u amforama odnosno u drvenim posudama te s dugim dozrijevanjem u drvu (što vinu daje sasma drukčiju i ne za sve pilce poželjnu organoleptičku dimenziju). Kupac kao prvo mora znati što kupuje pod oznakom

Joško Gravner sa suprugom Marijom, odličnom kuharicom

Kobasica- pečenica od mangulice, s ukisljenom repom i restanim krumpirom

prosinac 2016

Paleta vina Joška Gravnera sada na tržištu: Ribolla gialla 2008, Bianco Breg 2008, Sivi pinot 2006, Rosso Breg (Pignolo) 2004, Rosso Rujno 2001 (Merlot 90 %, Cabernet sauvignon 10 %), te desertni ‘8 ‘9 ’10 (kutija,)

Desertni ’08,’09, ’10, u drvenoj kutiji

KOD GURUA s COLLIJA Gravnerovi imaju i grappu, od rebule, destilacija je obavljena u vrlo poznatoj i cijenjenoj kući Capovilla Vittorija Capoville

prirodnog ili naturalnoga vina, dakle kakva je razlika između takve i konvencionalne kapljice, i tada je u mogućnosti odlučiti vrijedi li to za njega kupovine. U suvremenome društvu bitni, možda bolje reći ključni u plasmanu neke robe su marketing sâmog proizvođača/ponuđača prema kupcu, skupni marketing proizvođača/ponuđača okupljenih u dobro organiziranu udrugu vezanu uz vrstu i tip proizvoda koji se nudi, sklonost (specijaliziranih) novinara prema dotičnom proizvodu a koja omogućuje češće pojavljivanje, i to u dobrome svjetlu, u medijima javnog informiranja odakle potrošač može saznati detaljnije o proizvodu u ponudi i iz toga zaključiti o mogućim prednostima tog proizvoda i o tome koliko je prikladan, za nj, odnos vrijednosti proizvoda i maloprodajne cijene. No vinski kritičari nisu uvijek baš i jedinstveni u svojim stavovima – neki prirodna vina uzdižu, neki, kojima ne smeta ni očito forsiranje (požurivanje) vina samo da bi ona mogla što prije nakon završenog vrenja na tržište, možda smatraju da je o njima bespredmetno razgovarati i da ih se previše napuhava, a pojedini su čak i kategorički protiv nekih naturalnih vina, konkretno bijelih rođenih s dugim maceracijama s alkoholnom fermentacijom, jer ona su izgledom, mirisom i okusom bitno drukčija i, po njima rustikalna, pripadaju nekom davnom prijašnjem vremenu. Kako smo - iako, realno, živimo duboko u svijetu raznih onečišćenja - sa svih strana bombardirani porukama o nužnosti zdravog života, čistog i zdravog okoliša, zdrave hrane, zdrave

prehrane, tako u glave i onih još ekološki ne(dovoljno) osviještenih sve više prodiru ti apeli, i logično je pomisliti da raste broj osoba koje paze što unose u organizam. Iz toga je i logično to da se zanimaju za proizvode s oznakom prirodno, naturalno, dakle da tzv. naturalna vina, dosad zasigurno još tek u niši, imaju sve više izgleda na tržištu. Veliki problem međutim za bolju prođu takvih vina može biti visoka cijena butelje, koju proizvođači objašnjavaju pojačanim aktivnostima u vinogradu, s vrlo mnogo ručnoga rada, vrlo niskim prinosima, s vrlo ograničenim vinogradskim parcelama s kojih je s obzirom na ekspoziciju, nadmorsku visinu, tip tla i mikroklimu moguće i dobiti autentičan proizvod i organoleptički odličan rezultat u čaši, zatim s višegodišnjim dozrijevanjem tj. boravkom vina u vlastitome podrumu koje proizvođača znatno financijski opterećuje. Problem prođe takvih skupljih vina je nerijetko i u tome što mnogi potrošači rado popiju i čašicu više, pa i relativno dobro stojećem kupcu nije lako redovito, češće izdvajati veću svotu za vino. Sasvim je sigurno da za šire prihvaćanje i prođu svakog boljeg proizvoda, proizvoda s dodanom vrijednosti, društvo mora biti zrelo, a preduvjet za to je da društvena zajednica bude ekonomski jaka i stabilna. Među najskupljim vinima na svijetu ona su s posjeda Domaine de la Romanée Conti. Uklapaju se u grupu prirodnih vina. Upravo s Joškom Gravnerom prije dosta godina bio sam u svom prvom posjetu Domaine de la Romanée Conti Veliki problem je i povjerenje u iskrenost naturalnih vina, naime neka od tih vina koja se guraju u grupu prirodnih rađena su s određenim kompromisima, a loše je to da mnoga tzv. prirodna vina, zbog nepažnje i šlampavosti proizvođača te nedostatka novca za prikladno uređenje i održavanje podruma kao i opremanje posudama za vino, znaju biti nečista pa i s jačim enološkim manama, koje onda, paradoksalno, proizvođač prikazuje kao - vrline i kao dokaz prirodnosti. Što su to zapravo naturalna vina? To bi, ugrubo, bila vina od grožđa iz organskog odnosno biodinamičkog uzgoja, grožđa branoga ručno, s alkoholnim vrenjem s autohtonim kvascem, bez dodavanja enzima, bez dodavanja aditiva poput kiseline, tanina, boja, s minimalnim dodavanjem SO2, bez mikrooksigenacije, uz uporabu drvenog suđa za dozrijevanje, s dovoljno vremena da vino sazrije, bez postupaka bistrenja i bez filtracije. Mnoga vina koja se proizvode po principu naturalnoga plasiraju se bez neke posebne oznake na etiketi. Kod nekih vina već samo ime odnosno naziv iznimno afirmiranog proizvođača, upravo poput Gravnera odnosno Domaine de la Romanée Conti, govore kamo pripadaju. Statistika i opći službeni podaci o novčanom prometu vezanome uz prirodna vina na globalnoj razini ne postoje, ali situacija se može sagledati kroz kontakte s vinarima te vinskim trgovcima koji su se specijalizirali i za uvoz i distribuciju prirodnih vina.

Među najskupljim vinima na svijetu ona su s posjeda Domaine de la Romanée Conti. Uklapaju se u grupu prirodnih vina. Upravo s Joškom Gravnerom prije dosta godina bio sam u svom prvom posjetu Domaine de la Romanée Conti

U Hrvatskoj, Zvonimir Tomac je prilično zadovoljan interesom za njegovim vinima, koja su na eko-kolosijeku. Tomci, koji rade ekološki ali nisu službeno certificirani kao eko-proizvođači, imaju vina klasične organoleptike i ona posve drukčija, dobivena dugim maceracijama u amfori. Pater familias Tomac senior veli da i jedna prosinac 2016

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

i druga, mada je butelji klasičnog izričaja maloprodajna cijena stotinjak kuna a vinu iz amfore nekih 220 kuna, idu vrlo solidno, s time što je za njihovim amforama sve veće zanimanje iz inozemstva. Zvonimir napominje da je pitanje bi li, da nema amfore, o kojoj se malo pomalo proširio glas i vani, ikad netko izvan Hrvatske i znao za Tomce, dakle amfore su se u Tomčevom slučaju pokazale jako dobrima i za promidžbu Tomaca ali i Lijepe naše vani. Marino Markežić Kabola certificirani je eko-proizvođač, on također ima, kao i Tomci, vina klasičnog izričaja i macerirana vina iz amfore, i on će reći da za njegove amfore dolazi dosta upita iz vana. Naglašava da je eko-produkcija najmanje 20 do 30 posto skuplja od konvencionalne te da ovdje u nas nije jednostavno plasirati eko-vina jer za gro domaćih potrošača ipak je uglavnom važnija niža cijena od prednosti što ih nudi eko-proizvod. Tomislav Bolfan iz Vinskog vrha u Hrvatskom zagorju certificirani je eko-proizvođač. On se slaže s Markežićevim navodom da je proizvodnja naturalnog vina 20 do 30 posto skuplja od konvencionalne proizvodnje. Cijenje njegovih butelja svježe linije u maloprodaji su do nekih 75 kuna. Zadovoljan je plasmanom, naime ove godine on je u odnosu na lanjsku povećan nekih 25 posto! Bolfan to objašnjava time što se više trudio da vino plasira u bolje vinoteke i u restorane, a baš je, ističe, bitno ući u bolje ugostiteljske objekte jer tamo se ne gleda prvenstveno na to da vino bude što jeftinije nego se gleda da ono bude što bolje tako da gost bude što zadovoljniji. Bolji restorani – očito zato i jesu bolji nastoje s ponudom okupiti bolje goste, i tu onda cijena i nije u prvome planu. Tko ima novac – nije da takvih u nas nema! - ide u restoran, a tko ga nema ne ide. Bolfan smatra da bi se općenito eko-vina u nas mogla prodavati bolje nego što se sada prodaju kad bi se potrošači više potrudili u svom informiranju o zdravo uzgojenom i napravljenom proizvodu, o zdravoj hrani i prehrani ali, ja smatram, i proizvođači bi se trebali jače potruditi u marketingu tih vina. Za plasman eko-vina nisu pogodni veliki trgovački lanci kakvih kod nas ima mnogo, jer oni su ti koji, da bi mogli poslije prodavati širokoj publici jeftine boce, drastčno srozavaju cijenu kod kupovanja vina od proizvođača, njih nije briga jesu li proizvodni troškovi nekog vina opravdano viši, važno je da vino dobiju jeftino. Bitno je stoga da se vinar kad nudi svoj kvalitetan proizvod po odgovarajuće visokoj cijeni za tu kakvoću i za prirodnost potrudi što više prosinac 2016

svojih etiketa odnosno butelja plasirati kroz dobre restorane. Jedna od značajnih inozemnih trgovačkih kuća je Les Caves de Pyrene, osnovana prije 20 godina a koja je danas najjači britanski uvoznik i distributer naturalnih vina. U Londonu i Engleskoj 2008. je, nakon što je Les Caves u engleskoj metropoli otvorila Terroir Wine bar, zabilježena prava eksplozija u plasmanu naturalnih vina. U Les Caves kažu da po pitanju prirodnog vina danas surađuju sa 220 proizvođača, i da godišnje prodaju prirodnih vina u vrijednosti od 4,9 milijuna eura. Po izjavama iz Les Cavesa, potražnja za naturalnim vinima raste. Međutim Liberty Wines, jedan od najjačih britanskih distributera, navodi suprotno, tj. da više nema porasta potražnje, nego se ona, štaviše, smanjuje. Potrošači pomalo zaobilaze prirodna vina jer sve je više do izražaja dolazila nestalnost u njihovoj tehničkoj kakvoći, objašnjavaju u Liberty Winesu. Ipak, naturalna niša je u Velikoj Britaniji, koja inače godišnje uveze vina za ukupno oko 3,7 milijardi eura, vrijedna ukupno više od osam milijuna eura! Jako dobro tržište za naturalna vina je Danska, koja, unutar ukupnog plasmana vina na svome tržištu, s naturalnim vinom ostvaruje 0,6 posto dohotka. Danski boom prirodnih vina povezuje se sa kultnim restoranom Noma Renea Redzepija, koji je s prvim prirodnim vinima pokusno startao prije gotovo 10 godina. Noma je revolucionarizirala restoransku ponudu u Danskoj i uvelike je pomogla plasmanu prirodnih vina u toj zemlji. Značajna uvoznička kuća Rosforth & Rosforth danas unutar svoje ukupne ponude vina nudi čak 25 posto onih s oznakom prirodnih. Nizozemski distributer Coenecoop koji se također specijalizirao i za organska i biodinamska vina i čiji se promet kreće oko 60 milijuna eura godišnje, izašao je s podatkom da se u Nizozemskoj naturalna vina dosta traže ali da se čak 75 posto njihove prodaje ostvari u Amsterdamu. Iz Coenenccopa se čuje i to kako brojni restorateri iz drugih krajeva Nizozemske izražavaju želju da u ponudi imaju i prirodna vina, ali, naglašavaju, nisu spremni kupiti ih za više od šest eura po butelji, dakle tu je pitanje cijene.

KOD GURUA s COLLIJA Iz Njemačke stižu vijesti o tome da potražnja za naturalnim vinima pomalo raste, te da je to posljedica osjetnog poboljšanja tehničke kakvoće vina mnogih proizvođača u najnovije vrijeme. No za Njemačku slovi da zasad još nema dobro organiziranu i definiranu scenu prirodnih vina, misli se na objekte - restorančiće i restorane, wine barove - koji bi se jače trsili plasirati takva vina. U New Yorku upravo suprotno: tamo ima mnogo restorana i wine barova koji su znani po ponudi naturalnih vina. Prodaja je navodno jako dobra, neka vina koja su još maltene do jučer dugo skupljala prašinu na policama vinoteka sad su naprosto razgrabljena, čuje se. U SAD je čini se situacija s plasmanom prirodnih vina uistinu vedra, naime predviđa se da će plasman još poprilično rasti. Podatak dobiven od jednog od najznačajnijih svjetskih sajmova vina, ProWeina iz Dusseldorfa: naturalna vina danas u ukupnom globalnome plasmanu sudjeluju s nekih oko pet posto. Predviđanja su da bi se taj postotak mogao povećavati kako se tehnička kakvoća proizvoda kod još uvijek dobrog dijela proizvođača/ponuđača bude povećavala i kako se proizvođači prirodnih vina budu bolje organizirali po područjima i tipovima vina te tako stvorili sebi priliku da budu i marketinški snažniji. Možda za nekoliko godina postotak s brojke pet neće i osjetno skočiti uvis, ali bogme već i tih pet posto od ukupnog kolača od 300 milijardi dolara vrijednog globalnog tržišta vinom nije mrvica.

Hrvatska tradicijska kuhinja

Zagreb Zagrebačka županija Sjeverozapadna Hrvatska Slavonija i Baranja Istra i Kvarner Dalmacija

uz birana vina

Knjiga Atelje okusa - Hrvatska tradicijska kuhinja uskoro izlazi iz tiska. 51

SAJMOVI · FESTIVALI 154 SAJMOVI · OCJENJIVANJA • FESTIVALI • OCJENJIVANJA Zagreb Međunarodni Festival Vina i kulinarstva

2016.

Zagreb International Wine Festival & culinaria

VELIKA PRIREDBA s MOĆNIM RADIONICAMA Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK • Snimili MARKO ČOLIĆ i JULIO FRANGEN

NA 2500 ČETVORNIH METARA POVRŠINE u ZAGREBAČKOM HOTELU ESPLANADE, OKO 300 IZLAGAČA, POSEBNI PROGRAMI s PROTAGONISTIMA KAO ŠTO SU DOMAINE de la ROMANÉE CONTI, CHÂTEAU MARGAUX, GRACINOV BABIĆ SUHA PUNTA, TRAMINAC ILOČKIH PODRUMA, PA DODJELE ODLIČJA KLUBA VINSKE ZVIJEZDE i PRIZNANJA BIJELI GROZD G.E.T. REPORTA, KINO & VINO, SVOJEVRSNI TEČAJ FRANCUSKOGA i OPĆENITO JEZIKA u ENOGASTRONOMIJI, PRIKAZ VINSKOG TRŽIŠTA u VELIKOJ BRITANIJI…

lazak u drugo desetljeće postojanja bio je svakako pompozan: 11. međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino. com 2016. - manifestacija u cijelosti posvećena kulturi stola i događanje koje je lijepa najava božićnih i novogodišnjih blagdana te sjajan izlog poklona za vrijeme pojačanoga darivanja - ne samo da se još jednom potvrdio kao velika priredba i pokazao i kao bitan dio hrvatske turističke ponude, nego je postavio i nove, više programske standarde. Na i ove godine odlično posjećenome festivalu dinamično se prezentiralo, degustiralo i upoznavalo vina, kuhalo i sljubljivalo vino s hranom, održavalo suvremeno koncipirane eno-gastro edukacije–radionice za poslovne ljude, trgovce, sommelijere, ugostitelje, osobe iz javnog života, novinare i druge ljubitelje vina i hrane. Zagrebački hotel Esplanade na dva se dana pretvorio u veliku pozornicu hrvatske plemenite kapljice, ali i različitih specijaliteta iz domene gurmanskih poroka. Opsežna smotra na jednome mjestu omogućavala je 52

Mnogo izlagača, mnogo posjetitelja, među njima mnogo (mladih i lijepih) žena

idealan pregled aktualnog hrvatskog vinskog trenutka. Velika je šteta što organizatoru, koji je do prije nekog vremena na festival u pet ili šest navrata pozivao specijalizirane europske eno-gastronomske i turističke novinare – a namjera je bila listu poslovnih uzvanika proširiti prosinac 2016

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

Marija Mrgudić točila je Dingač Bura (od njenoga brata Nike) preko posebnog dozatora. Ništa čudno: vino je jako dobro, proizvodnja je mala, cijena visoka….

Bovin iz Makedonije: Matea Rimay (marketing) i enolog Boris Nećev

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA

i na inozemne vinske trgovce, konkretna podrška institucija iz vinskog i turističkog pa i društveno-političkog sektora za dovođenje ovamo stranih predstavnika medija i trgovine izostaje upravo sada kad se doista i imamo čime nametnuti internacionalnoj vinskoj sceni i kad nam i te kako treba publiciteta... O tome koliko bi bilo dobro da se nastavi(lo) ciljano, organizirano i u skupini barem jednom godišnje pozivati k nama one što nam mogu vani, svaki u svojoj sredini, učiniti dobru reklamu svakako govori podatak da su neki novinari a i vinski trgovci koji su prije nekoliko godina uoči festivala prolazili vinogradarskom Hrvatskom u pozvanim grupama, prilično zainteresirani za hrvatske vinske i gastro-novitete na ovaj zagrebački festival počeli stizati u privatnoj režiji, i to ne samo iz najbližih nam država nego i iz onih malo daljih, primjerice iz Velike Britanije, Nizozemske... Za posebnu pohvalu festivala svakako su radionice, koje su bile na vrlo visokom ne samo domaćem nego i na internacionalnom nivou i koje svakako dižu renome manifestaciji. Dovoljno je ovdje spomenuti neka imena i nazive protagonista, te neke teme: La Domaine de la Romanée-Conti, Château Margaux, Château Puy Lacoste, Helmut Gangl, Francuski jezik (i općenito pravilan jezik) u eno-gastronomiji, pa Sve što treba znati o tržištu Velike Britanije, Vino i Kino s kapljicom iz talijanske pokrajine Marche, pa Neki novi hrvatski vinski jug, Vina čuvana u moru 240 dana i dimljene dagnje, Vertikala primoštenskog Babića Suha punta... Ovogodišnja se priredba odvijala na površini od oko 2500 četvornih metara, a okupila je više od 300 izlagača - proizvođača vina, jakih alkoholnih pića, pršuta, kulena, sira, tartufa, bučinog i maslinovoga ulja, piva, slatkih delicija i drugih artikala iz Hrvatske i raznih

drugih zemalja Europske unije, ponajviše onih iz našeg okruženja. Festival je kao i svake godine imao humanitarno obilježje, i to u suradnji s udrugom kuhara bez granica Renato, a riječ je o prikupljanju donacija za preglede srca uz pomoć ultrazvuka. - Ušli smo, eto, i dalje zajedno, u iduću dekadu našeg vinskog druženja u Esplanadi. Novo razdoblje, novi izazovi. Smatram da smo do sada kao festival Zagreb Vino.com učinili mnogo na širenju vinske kulture i na povezivanju proizvođača, trgovaca i kupaca, i drago mi je da su brojni vinari s kojima sam počeo i gradio ovaj festival očito prepoznali vrijednost manifestacije u kontekstu ne samo vlastite promidžbe nego, što je bitno i s turističkog i općegospodarskog aspekta, i promidžbe kraja u kojemu djeluju – rekao je prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com, podsjećajući već sada potencijalne izlagače i posjetitelje da će i iduće godine, kako je bilo do sada, festival biti posljednjeg petka i posljednje subote u studenome.

Radionice i druga popratna dogaÐanja DOMAINE de la ROMANÉE-CONTI! - Jedan od najboljih i najcjenjenijih vinskih posjeda svijeta i svakako najčuvenija svjetska vinska kuća – Domaine de la Romanée Conti, predstavljena je kroz aktualnu osobnu kartu i povijest te kroz svoja glasovita burgundijska vina: La Tâche, Richebourg i Grands Échézeaux iz berbi 2000 i 2001. Moderatori Mario Meštrović i Željko Suhadolnik. Na kraju degustacije prisutni na radionici izabrali su glasovanjem kao najbolja dva vina ovoga kušanja La Tâche 2000 i Richebourg 2000. ■

Radionica Domaine de la Romanée-Conti, te, desno, radionica Château Margaux, s Tonijem i Barbarom Bačić kao voditeljima

prosinac 2016

SAJMOVI •· FESTIVALI ·• OCJENJIVANJA OCJENJIVANJA CHÂTEAU MARGAUX! – U organizaciji Dropi-promocije, vertikala od pet vina najpoznatijeg bordoškog i svjetski glasovitog châteaua: Château Margaux Grand Vin Premier Grand Cru classé 2008., 2009., 2010., 2011. i 2012. Moderatori: Ante Toni Bačić i Barbara Bačić. Vina na bazi cabernet sauvignona (86-87 %), s dodatkom merlota (obično do 10 %) te u nekoj berbi i malkice cabernet franca odnosno petit verdota (otprilike do 2 %). Izvrsna, klasična, mekana i elegantna 2010, s ponešto čokolade i kože u nosu vrlo zanimljiva 2009, fina elegantna, i te kako živa 2008, čvrsta i dobro strukturirana te jako obećavajuća 2012, lijepo strukturirana i u nosu još s ponešto izraženijim utjecajem drva ali također obećavajuća 2011. VERTIKALA CHÂTEAU GRAND PUY LACOSTE – Pet legendarnih berbi Château Grand Puy Lacoste, od 1996. do 2010., konkretno 1996, 2000, 2005, 2009 i 2010. Moderator: Daniel Čečavac (WSET Level 3), Wine Club Croatia i Zagreb Vino.com.■ TRAMINAC ILOČKIH PODRUMA, NAJNAGRAĐIVANIJE VINO HRVATSKE Traminac Iločkih podruma, s jedinstvenog vinogradarskog položaja Principovac. Kontinuirano se uzgaja od 1710. godine, a Iločki podrumi od njega stvaraju vina koja osvajaju prestižne titule i priznanja na najutjecajnijim nacionalnim i međunarodnim vinskim ocjenjivanjima. Moderator: mr. Franjo Francem, enolog i dopredsjednik hrvatskog sommelier kluba. ■ VENJE KROZ VRIJEME: SVE BERBE NA JEDNOME MJESTU - Vertikalna degustacija vina Venje kutjevačkog proizvođača Ivana Enjingija. Kušane

su berbe 2010., 2009., 2008., 2007., 2006., 2004., 2003., 2002., 1998. Moderatori: Ivo Kozarčanin, Mario Meštrović i Ivan Enjingi.■ CRNO BLAGO SLAVONIJE - Mogućnosti Slavonije u crnim vinima. Vina iz berbe 2012. Moderatori: Ivo Kozarčanin, vinski kritičar, i Marijan Knežević enolog Feravina. Feravino, nakon uspjeha s frankovkom, pa onda i syrahom, nastoji se nametnuti i cabernet sauvignonom, merlotom i crnim pinotom. Dojam: u vinima malo naglašeno drvo, posve nepotrebno. Možda je potrebna veća pažnja i pri izboru barriquea. Razmišljanje, kao prijedlog: još jače se koncentrirati na domaću Frankovku, radije se širiti s njom kao sortom nego npr. s Pinotom crnime, a od u vinogradu postojećih inozemnih crnih sorata kreirati – zar to nije izazov? – ozbiljan cuvée, s dodatkom frankovke! ■ EVOLUCIJA ŠKRLETA - Predstavljanje razvoja proizvodnje škrleta. Ovo je bila prilika za kušanje najboljih uradaka sedam vodećih vinara Moslavine. Moderator: Saša Špiranec. ■ VERTIKALA BABIĆA SUHA PUNTA - Berbe 2005., 2006, 2007., 2008., 2009., 2010., 2011. Odlična vina! Moderatori Leo Gracin, proizvođač, i sommelier Mario Meštrović. Leo Gracin posjeduje 0,8 hektara vlastitog nasada a kupuje grožđe s 1,5 ha, proizvodi ukupno oko 4000 butelja ■ VINA ČUVANA u MORU i DIMLJENE DAGNJE - Degustacija nekoliko tzv. koraljnih vina, a to su ona u buteljama odležanima u moru 240 dana. Uz vina su posluživana jela od dimljenih dagnji. Moderatori: Marko Dušević, uzgajivač dagnji i čuvar u moru odležavanih butelja, sommelier Mario Meštrović i chef Mate Janković. ■ NEKI NOVI (HRVATSKI) JUG – Zanimljiva degustacija nekih otkrića s juga - pjenušci, maceracije, amfore, biodinamika. Sorte Plavac mali sivi, Grk, Pošip, Rukatac, Cetinka, Malvasija dubrovačka, Kujundžuša. Organizator i moderator: sommelier Siniša Lasan, moderatorica Ksenija Matić, prisutan i kutjevački vinogradar/vinar Vlado Krauthaker. Jako dobra zamisao, ta radionica, s kojom se htjelo pokazati kako nove generacije nastoje tradicijskim vinima obiteljskih gospodarstava s juga Dalmacije (Pelješac, Korčula, Konavle…) pridodati i neke uratke bazirane na vlastitim razmišljanjima tijesno vezanima uz eko-produkciju. Kušana vina, osim dva, jedno izvrsno – Grk 2013 Deforo od Birea i jedno jako dobro: pjenušac od pošipa, rukatca i cetinke rađen klasičnom metodom u podrumu Radovanović na otoku Korčuli – nisu s tržišta nego još iz podruma, riječ je o pokusima nekolicine mlađih i ambicioznijih južnodalmatinskih vinara. Smatram da bi bilo dobro i nastaviti s ovakvom radionicom iduće i idućih godina, naime u 2017. i osobito kasnije mogla bi na kušanje biti ponuđena i vina novoga ruha i duha elaborirana i već spremna za tržište…■ ZLATARICA: STARA SORTA ZA NOVO DOBA - Zlatarica je izvorna hrvatska sorta, a postoje dvije: Zlatarica blatska s otoka Korčule koja je izrazito ugrožena s minimalnim nasadima, i Zlatarica vrgorska s područja Vrgorca, koja je u vrlo osjetljivom stanju jer je ograničena gotovo na samo jedno vinogorje. Predstavljene su razlike među tim dvjema Zlataricama iz dvaju vinogorja. Kušani su uzorci Livija, Pilač Gašpar i Grmoja. Moderatorica: Martina Bek, (WSET Level3) ■

Šampioni ocjenjivanja vina na ovogodišnjem susretu uglednih europskih biotehnologa u Bolu na Braču: enologinja Suzana Zovko iz Belja s odličjem za crni pinoit, te Zdenko Šember s Plešivice, s odličjem za pjenušac Rosé brut.

SLOrganska VINA - Izbor organskih vina JNK Borisa Merviča iz Vipavskog vinogorja. Brojne zlatne medalje na prestižnim svjetskim natjecanjima. Originalnost, ekskluzivnost, s jasnim predamfornim Gravnerovim stilom. Iste sorte iz više različitih godišta. Kao najbolje kapljice zapamtio sam Cuvée sv. Mihaela 2011, i vrlo poseban Merlot 2009. Moderatori: prof.dr.Marin Berovič i Boris Mervič.■ prosinac 2016

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA

Dobitnici priznanja Bijeli grozd 2016

BEER & WINE ....PIVO & VINO - Birra del Borgo jedna od najpoznatijih svjetskih craft pivovara predstavila je L'Equilibristu i Caos, čudesan spoj vina i pive !! Chianti, Malvazija, saison Duchessa klasična metoda, liqueur d'expedition… Moderatori: Domagoj Jakopovic Ribafish i Paolo Bertani (Birra del Borgo). ■ FRANCUSKI i VINO - Važnost francuskog jezika u svijetu vina i gastronomije velika je, a za ljubitelje vina te, posebice, profesionalce - nije luksuz nego potreba. Za početak, najvažnije je znati pročitati nazive sorti, vina, regija. Bila je ovo uvodna radionica Abecede francuskoga jezika za profesionalce, a koju je vodila prof. Marija Vukelić. ■

Vinski podrumi postali su i postaju bitan sastavni dio turističke ponude i cilj ovog projekta je pohvalom istaknuti one koji se najviše trude i dati im poticaj za nastavak, rekao je moderator Tomislav Stiplošek iz udruge G.E.T. Report. Ove godine, za najbolje vinarije glasalo je 515 eno-gastro znalaca i putnika, a rezultati su podijeljeni na 4 regije: Dalmaciju, Istru i Kvarner, Bregoviti hrvatski sjeverozapad te Slavoniju i Podunavlje. Dobitnici priznanja su: Bregoviti hrvatski sjeverozapad: 1. Vuglec breg, Škarićevo; 2. Šember, Donji Pavlovčani; 3. Željko Kos, Hrnjanec • Dalmacija: 1. Bibich, Plastovo; 2. Miloš, Ponikve; 3. Korta Katarina, Orebić • Istra & Kvarner: 1. Kozlović, Vale, Momjan; 2. Kabola, Momjan; 3. Trapan, Šišan • Slavonija & Podunavlje: 1. Iločki podrumi, Ilok; 2. Josić, Zmajevac; 3. Belje, Kneževi vinogradi

VINSKE ZVIJEZDE i ZVJEZDICE NAJBOLJIM VINIMA - Već po tradiciji, dodijeljena su i odličja zagrebačkog Kluba Vinske zvijezde, okosnicu kojega čine novinari Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik. Trofeji su bili za kakvoću domaćih i inozemnih vina uzetih s tržišta, kušanih i ocijenjenih u tijeku 2016. za Potrošački putokaz. Proglašena su i po tri najbolja vina unutar svoje kategorije. U nastavku podijeljena su i odličja za hrvatske ružičaste pjenušce i hrvatske crne pinote što su ih ocjenjivali najjači europski profesori biotehnologije, okupljeni prije oko dva mjeseca na svom tradicijskom radnom susretu na Braču. ■

Najbolji u Hrvatskoj: 1. Kozlović, Momjan; 2. Iločki podrumi, Ilok; 3. Kabola, Momjan • u Sloveniji: Ščurek, Plešivo, Goriška brda; u Bosni i Hercegovini: Nuić, Crnopod, Ljubuški; u Srbiji: Zvonko Bogdan, Palić, Subotica Priznanje Dobar Start za 2016. godinu dobila je obitelj Deklić iz mjesta Ferenci (Vižinada, Istra), a posebna priznanja Franjo Francem iz Zagreba, za životno djelo, pa tvrtka Dobra vina iz Zagreba, OPG Kolar iz Baranje,te mariborske Vinske Brbončice. ■

NAGRADE BIJELI GROZD - Na petom Bijelom grozdu dodijeljena su priznanja najboljim vinskim posjedima u turističkom smislu, te nekoliko posebnih priznanja pojedincima, za njihov doprinos razvoju i promociji eno-gastro turizma i vinske kulture u Hrvatskoj, ali i – to je novost ove godine - udrugama I pojedincima u Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji.

IZBOR HRVATSKOGA VITEŠKOGA VINA – Po tradiciji, u okviru Zagreb Vino.coma odvijao se i viteški turnir, na kojemu su hrvatski vinski vitezovi birali viteško vino za sezonu 2016/2017. Obično na tome skupu sudjeluju i vinski vitezovi susjedne nam Slovenije, ali ovaj put nisu došli – jer viteško vino biralo se od sorte Teran! Novoizabrano viteško vino je Teran 2013. od Petera Polettija. Koliko je Poletti zadovljan što je baš njegov teran pobijedi u izboru, toliko je i nezadovoljan jer, veli,

prosinac 2016

ta titula nije nigdje na festivalu razglašena, a on nije niti dobio ništa napismeno da bi mogao sam vino označavati promovirati kao viteško. Hrvatski Vinski vitezovi mogli bi se i morali pobrinuti da iduće godine vlasniku Viteškog vina dodijele neku povelju. ■ VINO&KINO – Spoj filmske umjetnosti i vina. U atmosferi scena iz talijanskog filma Kako to rade Talijani (komedija) kušana su vina – Verdicchio dei Castelli di Jesi i Rosso Conero - talijanske regije Marche, i to od dvoje tamo nezaobilaznih proizvođača – Silvana Strologa i Marike Socci. Scene iz filma komentirala je Jelena Bulum, a vina sommelier iz regije Marche Tiziano Cacciani. ■ SVE ŠTO TREBA ZNATI O TRŽIŠTU u VELIKOJ BRITANIJI - Dan je koristan pregled tržišta vinom u Velikoj Britaniji, s fokusom na načelima njegova ustroja i funkcioniranja u praksi. Cilj prezentacije bio je pružanje informacija o prilikama koje britansko tržište vina pruža izvoznicima u potrazi za uvoznikom i distributerom, ali i o konkretnim načinima kako se te prilike mogu i trebaju iskoristiti. Moderator: Craig Duggan, Business Development Manager, Croatian Fine Wines Limited. ■ DIAM BOUCHAGE CONFÉRENCE - DIAM bouchage conférence, u Zagrebu, za vrijeme festivala vina i gastronomije Zagreb Vino.com 2016. S dosta hrvatskih proizvođača vina koji već rabe DIAM. Malo pomalo širi se krug korisnika zatvarača DIAM, tvornice što je nedavno lansirala i model čepa br. 30, za koji jamči da će bez problema savršeno čuvati vino u butelji i 30 godina, omogućavajući mu pri tome i da se kroz vrijeme razvija! Jacques Olivier Baugier iz DIAM-a najavio je za iduću godinu novitete – čep DIAM koji bi bio i 100-postotno na eko-kolosijeku. ■

SAJMOVI · FESTIVALI 154 SAJMOVI · OCJENJIVANJA • FESTIVALI • OCJENJIVANJA

XII

2016.

BELJE, FERAVINO, JAKOB, KRAUTHAKER Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

UZ DOMAĆINA ITALIJU, NAJVIŠE ZLATA u BERGAMU - ŠEST! - PRIPALO JE HRVATSKOJ!

Degustacija je održana u velebnoj Palači Maestri koja je nekad bila samostan

a 12. međunarodnom ocjenjivanju vina Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet Insieme 2016 u Bergamu, u organizaciji udruga Vignaioli Bergamaschi (vinari Bergama) i Konzorcija vina Valcalepio doc te pod pokroviteljstvom OIV-a, opet lijep uspjeh hrvatske kapljice. Zlatne medalje osvojili su, abecednim redom: Belje, za Cabernet sauvignon 2012 i za Cabernet sauvignon & Merlot 2011 Feravino za Merlot Miraz 2012 i za Cabernet sauvignon Miraz 2012 Jakob Vina, za Cuvée Jakob 2012 Krauthaker, za Mercs 2013.

Belje je za Cabernet & Merlot 2012 dobilo i posebno priznanje novinara – titulu najboljeg hrvatskog predstavnika u Bergamu ove godine. Šampion ocjenjivanja je vino Magma 2012 izraelske vinarije Bazelet Hagolan. Iza njega, do rednog broja pet, plasirali su se po bodovima Aldo Mincio Cabernet Val di Pietra 2013 Tenute Maddalena i Garda Cabernet Ribò 2013 kuće Ricchi Agricola, pa Cabernet sauvignon reserve 2013 od Bodegas Norton iz Argentine, Rodoslov 2012 grand Reserve od Aleksandrovića iz Topole iz Srbije, te Veneto Passione Sentimento 2014 talijanskog posjeda Pasqua Vigneti e Cantine. prosinac 2016

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA proizvođač vina iz Kopra i zamjenik predsjednika Me đunar o dne unije enologa, a iz Srbije Nikola Biorčević i Mirko Rnjak. U svakoj komisiji bilo je po 12 članova, što je značajna posebnost u odnosu na druga ocjenjivanja, gdje su komisije sastavljene uglavnom od po pet do sedam članova.

Za svečanim stolom i uz tortu posvećenu ocjenjivanju: Medolago Albani, proizvođač vina iz bergamskoga kraja i predsjednik udruge Vignaioli Bergamaschi, Claudia Quini i prof. Mario Fregoni. Vino Medolaga Albanija Cabernet della Bergamasca Villa Redona 2010 igt proglašeno je najboljim talijanskim predstavnikom na ovogodišnjem ocjenjivanju

Uz domaćine Talijane, s osvojenih 39 zlatnih medalja, te Hrvatsku, s osvojenih šest zlata, i Izrael s pet zlatnih odličja, uspjeha na ovome ocjenjivanju imali su Argentina, Rusija, Turska i Kina sap o tri zlata svaka. U mojoj grupi bila su dva uzorka iz Kine, i oba sam ocijenio vrlo visoko, Kasnije, na večeri, u društvu s kolegom novinarom Vladimirom Tsapelikom iz Rusije koji je donio nešto vina iz svoje zemlje i za slobodno kušanje pokazalo se još jednom da i Rusija ima i te kako što za reći s vinom, konkretno crnjakom. Za ocjenu je bilo prijavljeno 236 uzoraka iz 21 zemlje, a pravo na natjecanje imala su vina samo od sorata Merlot, Cabernet sauvignon i Cabernet franc, bilo kao jednosortna, bilo kao mješavine. Uvjet za sudjelovanje bio je i taj da prijavljenog vina mora biti raspoloživog za tržište najmanje u količini od 1000 butelja. Degustatora je došlo 83 iz 25 zemalja, među njima i dvojica iz Hrvatske – Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com, i ja ispred Svijeta u čaši. Iz Slovenije su stigli profesor Marin Berovič i Iztok Klenar,

Dobri duh i, sa svoje strane, nadzornik bio je vrlo cijenjeni prof. Mario Fregoni, a kontrolor ispred OIV-a bila je dopredsjednica Svjetske organizacije za vinovu lozu i vino Argentinka Claudia Quini.

Inače. ovo ocjenjivanje, ustrojeno s ciljem da se međunarodno propagiraju bergamsko vinogorje Valcalepio i vina iz okolice Bergama, održava se uz financijsku potporu fondova Europske Unije. Možda se i u nas mogao pronaći način da se lani - kao naše nacionalno prvenstvo a sa zadatkom propagande hrvatske kapljice i u inozemstvu - pokrenuto ocjenjivanje hrvatskog vina Croatia Vino, održano krajem studenoga 2015., također financira i novcem iz EUfondova. Ove godine, kako se čuje iz HGK, tog ocjenjivanja neće biti, zacijelo uvelike i zbog problema s novcem, međutim možda se nešto ipak organizira na proljeće 2017., priča se da bi se vrednovanje moglo internacionalizirati u smislu prihvaćanja i uzoraka iz inozemstva. Ali, kome će iz vana, uz postojeća već jako afirmirana ocjenjivanja kao što su Decanter World Wide Award, Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxellles te, na ovim prostorima, osvježeno nekad vrlo cijenjeno ljubljansko ocjenjivanje Vino, biti stalo da se s uzorcima i ponovno novcem za pokrivanje troškova uključi (i) u još jedno opće te posve anonimno natjecanje u Zagrebu…

Sommelier Denis Garret iz Južnoafričke Republike, zatim Boris Gaina iz Akademije znanosti iz Moldavije, pa Marin Berović, potom proizvođač Maurizio Cavalli koji nam je ponudio svoj izvrsni Valcalepio Rosso Merlot&Cabernet sauvignon 2011 riserva, Suzana Živić iz Konzorcija za vino bergamskog vinogorja Valcalepio, Iztok Klenar i Željko Suhadolnik

prosinac 2016

Vladimir Tsapelik, predsjednik Independent Wine Cluba u Rusiji, s jako dobrim ruskim crnjakom Renesans 2011

Organizator Emozioni dal Mondo u popodnevnim satima organizira turistički obilazak znamenitosti Bergama i posjet nekoj lokalnoj vinskoj kući. Ovaj put na redu je bio najveći tamošnji podrum- Cantina Bergamasca, koju vodi Sergio Cantoni

SAJMOVI · FESTIVALI 154 SAJMOVI · OCJENJIVANJA • FESTIVALI • OCJENJIVANJA

2016

JOŠ MALO PA UKUPNO – 10.000 UZORAKA! Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

NA JEDNOM OD NAJVEĆIH i NAJZNAČAJNIJIH SVJETSKIH OCJENJIVANJA PLEMENITE KAPLJICE u NEUSTADTU AN DER WEINSTRASSE u NJEMAČKOJ REGIJI PALATINAT (PFALZ) HRVATSKA JE SUDJELOVALA s 33 UZORKA i OSVOJILA ČETIRI ZLATNE MEDALJE i SEDAM SREBRNIH

drugom ovogodišnjem ocjenjivanju vina u gradu Neustadt an der Weinstrasse u njemačkom Palatinatu (Pfalz) za kušanje je stiglo 4299 uzoraka iz cijeloga svijeta. Mundus Vini inače od unatrag nekoliko godina ima i proljetnu degustaciju, uvedenu zbog golemog interesa proizvođača vina da sudjeluju na tom ocjenjivanju, a s njom i s ovom sada ukupno je 2016. na vrednovanje podastro oko 9500 vina. Godine 2004. na kušanju je bilo ukupno nekih 3500 etiketa, a sad se eto lijepo približilo brojci od ukupno 10.000 etiketa! Mundus svake godine ide po novi rekord! Najčešće bude da najviše uzoraka na ocjenjivanje prijavi zemlja-domaćin, međutim najveći broj uzoraka na ovu predjesensku, inače 19. smotru poslali su Talijani - 1017, slijede domaćini Nijemci sa 879, pa Španjolci sa 737 etiketa. Iz Lijepe naše bilježi se 33 uzorka, a što se tiče zemalja u najbližem našem okruženju situacija je bila ovakva: iz BiH ih je upućeno 11, iz Slovenije i Srbije po sedam, a iz Makedonije šest. Inače, kušana su i vina iz zemalja koje rijetko ili nikako vezujemo s Bakhovim nektarom, npr. Azerbajdjana, Velike Britanije, Tajvana, Tajlanda… Ukupno je bilo 38 zemalja sudionica. 58

zlato kao veliko zlato mnogo-gdje drugdje.

Degustatora u Neustadtu: 151, iz svih krajeva svijeta, dvojica - jedan je Franjo Francem - smo bili iz Hrvatske, dvojica su pozvana iz Slovenije i jedan je bio najavljen iz Makedonije.

Na ovom Mundus Viniju dodijeljena su 22 velika zlata, 781 zlata i 920 srebra.

Pragovi za medalju su stroži nego kod nas u Hrvatskoj i nego i na nekim drugim znanim međunarodnim ocjenjivanjima u drugim zemljama: veliko zlato dobiva se za 95 do 100 bodova, zlato za 90 do 94,99 a srebro za 85 do 89,99 bodova, dakle moglo bi se reći da je na Mundus Viniju srebro vrijedno kao zlato na nekim drugim natjecanjima, a

Hrvatski jači slavljenici su iz Podunavlja: zlatnu medalju i titulu najboljeg crnog vina poslanoga iz Lijepe naše osvojio je Cabernet sauvignon 2009 vrhunsko suho vino podruma Belje, a zlatnu medalju i titulu najboljeg bijelog vina poslanoga odavde osvojio je Traminac 2015 vrhunski, od Iločkih podruma.

SLAVLJE ZA BELJE i ILOČKE PODRUME

prosinac 2016

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

KROZ SVIJET u ČAŠI i... ZANIMLJIVI OKUSI INDONEZIJE

Ocjenjivački žiri s mr. Franjom Francemom

Ostala zlata su Graševina 2015 Turković Kutjeva d.d. i Traminac 2011 izborna berba prosušenih bobica Iločkih podruma. Srebrna medalja dodijeljena je vinima Graševina 2015 suho, vrhunsko – Belje, Graševina 2015 de Gotho - Kutjevo d.d., Graševina 2011 velika berba Iločki podrumi, Montiron 2015 vrhunsko - Agroprodukt, Festigia Malvazija 2015 - Agrolaguna, Festigia Cabernet sauvignon 2013 - Agrolaguna, Ivan Dolac 2009 barrique - Badel 1862. Valjda će naši proizvođači umjeti dobro iskoristiti ova osvojena odličja i za plasman svoje kapljice na velikom tržištu Europske Unije! Inače, iz Bosne i Hercegovine ponovno se zlatom okitio Žiri br 15 u kojemu sam bio ja. Na slici je Josip Nuić, dva zlatna trofeja predsjednik Rene Keutgen, iz Belgije pripala su njegovim uzorcima Syrah 2013 Premium i Trnjak 2013 Premium. Slovenci su se domogli tek jednog zlata, i to za Kolednik 2009 laški rizling ledeno vino, od KZ Metlika. Makedonci su kući ponijeli srebro za Amintu 2015 Private reserve vinarije Stobi. Iz Srbije jako dobro je prošao podrum Aleksandrović, sa četiri zlata. Zlatnom medaljom okitili su se Aleksandrovićeve etikete Trijumf 2015 Gold, Rodoslov 2009 Grand Reserve, Trijumf 2012 barrique i Regent 2012 Reserve. Srebro je iz Srbije osvojilo vino Chardonnay 2015 Lastar, Lastar Belušića.

VINJAK MEININGER 4195 Na zanimljivu zamisao došli su vlasniciorganizatori Mundus Vinija i vlasnici izdavačke kuće Meininger Verlag (nekoliko časopisa vezanih uz vinogradarstvo/ vinarstvo, zatim pivo te ugostiteljstvo) Christoph i Andrea Meininger: od vina iz Mundusove arhive od 95 različitih sorata i iz 41 vinorodnog područja po svijetu dali su napraviti vinjak i nazvali ga Meininger4195. Napunjen u zdepastu bocu i sa zgodnom etiketom vrlo je lijepi dar. ■

prosinac 2016

Bakwan Jagung, Soto Ayam, Gado-Gado, Nasi Goreng, Sate Ayam, Rendang, Ikan Dabu-Dabu, Pisang Goreng… Što li je pak to? To su indonezijski specijaliteti na tanjuru! Sa Jave, Sumatre, Sulawesija, iz Jakarte. Prevedeno: indonezijski kukuruzni uštipak, indonezjska pileća juha, razno povrće kuhano na pari i posluženo uz umak od kikirikija, pr žena riž a s jajima i povrćem, piletina s umakom od kikirikija, na laganoj vatri i u kokosovu mlijeku te sa začinima pirjana govedina (odlično!!), riba s roštilja poslužena s posebnim umakom sa čilijem, indonezijske pohane banane. Indonežani su, uz potporu Veleposlanstva te goleme zemlje raspoređene na nekoliko velikih otoka priredili prezentaciju svojih delicija u zagrebačkom restoranu Gallo, izabranom za to događanje ne samo zbog kakvoće hrane nego i stoga što kuhinju i prostor za goste dijeli prozirna staklena stijena pa svatko tko želi može lijepo vidjeti rad kuhara. To je u ovome slučaju bilo vrlo važno, jer uzvanicima se htjelo uživo pokazati kako nastaju indonezijska jela predviđena za posluženje na toj večeri kojom se upravo kroz gastronomiju htjelo promivirati Indoneziju kao vrijedno turističko odredište. Sjajna ideja! Iz Beograda, gdje ima svoj restoran InFood (Indonesia Food), doveden je chef Agus Susetyo, koji je uživo a istodobno i popraćen kamerom što je sliku slala dodatno na TV-ekran demonstrirao kako prigotavljati spomenuta indonezijska jela. Po riječima Widjosenoa Sastroamidjojoa, otpravnika poslova Indonezojske ambasade u Zagrebu (na slici s Agusom Susetyom i predstavnicom zagrebačke prodavaonice Pekinška patka), koji je uvodno i pozdravio goste, večera u Gallu složena je tako da jela budu od namirnica dostupnih u Hrvatskoj, preko trgovine Pekinška patka, pa da se onome tko to želi omogući da jela prigotovi kod sebe kući, iz tog razloga gostima su podijeljeni i recepti za sva poslužena jela. S aspekta promidžbeodlična zamisao. Meni osobno jako su se dopali Soto Ayam ili indonezijska pileća juha, umak od kikirikija, Nasi Goreng odnosno pržena riža s jajima (makar, malo mi se učinila presuhom), te, najviše, jelo Rendang, odnosno dugo pirjana govedina. Kao odlični partneri na indonezijskoj večeri u Gallu pokazali su se vrlo mirišljavi Sauvignon 2015 od međimurske obiteji Cmrečnjak te konkretni Dingač Pepejuh-Markus 2008, od Danijela Szaboa. ■ 59

SAJMOVI · FESTIVALI 154 SAJMOVI · OCJENJIVANJA • FESTIVALI • OCJENJIVANJA

NE BOSTI SE s ROGATIME – BEZ VLASTITIH ROGOVA! momjanski.

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK • Snimio MARKO ČOLIĆ U Mariboru sam kao izlagače susreo

LIJEPA MANIFESTACIJA OSTALA JE i DALJE LIJEPA, ŠTAVIŠE JOŠ JE i BOGATIJA NEGO PRIJE, ALI POKAZALA JE DA SE, NA ŽALOST, NASTAVLJAJU, NA RELACIJI SLOVENIJAHRVATSKA, PROBLEMI s TERANOM: RAČUN BI SADA MOGAO PLATITI ISTARSKI VINAR KLAUDIO TOMAZ Već deveta po redu priredba: međunarodni salon vina, delikatesa i kulinarike VinDel. Svake godine u Maribor privlači sve više izlagača i posjetitelja, tako da grad Stare Trte (loze s više od 400 godina) u tom jednom popodnevu postaje, kako bi rekao Dejan Bayer, direktor tvrtke SloVino, organizatora manifestacije, europska prijestolnica izabranih aroma i okusa. S izložbenim dijelom ove godine u novoj, velikoj dvorani u hotelu Draš u podnožju Pohorja, a što je omogućilo daljnje znatno proširenje festivala, te s programom edukacija VinDel Academy, SloVino ovim svojim događanjem uspješno dograđuje i učvršćuje most između ponuđača i potrošača kvalitetnih delicija na tanjuru i u čaši. Deveti VinDel prostirao se u golemoj sali na 244 velika okrugla stola kao izlagačkih mjesta. Sudjelovali su ponuđači iz 17 zemalja svijeta, među njima i iz Hrvatske.

Riječ je o incidentu nastalome vezano uz teran i, rekao bih, kao posljedica krivice naših bilo nespretnih i nespremnih, aljkavih, bilo (i) dodvoravajuće raspoloženih pregovarača prigodom ulaska Hrvatske u Europsku Uniju (postoji priča da je Hrvatska napravila Sloveniji, à propos i terana, ustupak kako bi što prije ušla u EU!), ali i, smatram, krivicom udruge vinogradara i vinara Istre Vinistra koja je, možda suviše opijena komercijalnim uspjehom bazne malvazije na tršištu, zanemarivala ostale lokalne vinske asove i pokazala se svojedobno nemarnom u legalizaciji i istinskoj provedbi zaštite, uz Malvaziju istarsku, još dva svoja istaknuta teritorijalna aduta, a to su Teran i Muškat

i dvojicu istarskih vinogradara/vinara – Klaudija Tomaza i Ivana Damjanića. Netko je, kruži glas da se radi o predstavniku, štaviše čak direktoru vinarije Vinakras iz Sežane, vidjevši Tomazovu etiketu na kojoj je uz naziv Barbarossa pisalo i Teran a s obzirom da je Slovenija nekako uspjela legalizirati zaštitu onoga što se inače ne može – naziva sorte za naziv vina (zamislite da netko zaštiti naziv sorte Chardonnay ili Cabernet sauvignon…), stvar prijavio, pojavila se inspektorica i sastavila izvještaj. Tomaz sad čeka prekršajnu prijavu. U Mariboru sam kao izlagače susreo i dvojicu istarskih vinogradara/vinara – Klaudija Tomaza i Ivana Damjanića. Netko

Pošao sam s veseljem u Maribor na VinDel 2016, jer priredbu poznajem već nekoliko godina i uvijek sam je doživio u lijepome svjetlu, ali ovaj put, iako je smotra delicija i plemenite kapljice i dalje na visokoj razini, još je sada, štaviše, i bogatija, vratio sam se kući potišten. Zbog incidenta, za koji je bilo za očekivati da će se kad-tad dogoditi. I, dogodilo se - sad! VinDel 2016: Teran motovunski – Klaudio Tomaz

prosinac 2016

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

je, kruži glas da se radi o predstavniku, štaviše čak direktoru vinarije Vinakras iz Sežane, vidjevši Tomazovu etiketu na kojoj je uz naziv Barbarossa pisalo i Teran a s obzirom da je Slovenija nekako uspjela legalizirati zaštitu onoga što se inače ne može – naziva sorte za naziv vina (zamislite da netko zaštiti naziv sorte Chardonnay ili Cabernet sauvignon…), stvar prijavio, pojavila se inspektorica i sastavila izvještaj. Tomaz sad čeka prekršajnu prijavu. Vinari hrvatskoga dijela Istre - kad se saznalo za slovensku EUzaštitu koja nikome osim slovenskim proizvođačima ne dopušta da se nakon 2013., kad je Lijepa naša ušla u EU, na tržištu EU pojavi s etiketom na kojoj je navedena riječ Teran - oštro su pojedinačno protestirali, neke od njih, među njima i najveća istarska proizvođačka imena, i osobno sam čuo kako izjavljuju da će oni i dalje svoje terane na etiketi označavati nazivom sorte, dakle kao Teran, pa što bude. Neko vrijeme dojam je bio da se na državnoj razini nešto čini da se za hrvatske Istrane nepovoljna zaštita u ovome obliku ukine, no i iz ovog mariborskog primjera vidljivo je da se ništa se nije desilo. Pojedini vinari hrvatske Istre doista su nastavili i poslije berbe 2013. svoje vino od Terana označavati kao teran. Onda kao da je stvar malo zamrla, oni koji su zabrljali valjda su se nadali da će vrijeme učiniti svoje i da problema neće biti. Da bi se baš sada pokazalo koliko je nezgodno to što je Hrvatska propustila zaštititi svoje vinare. Na ovome primjeru vidi se da buntovnici, i kad su posve u pravu, obično, a pogotovu ako bunt iskazuju pojedinačno a ne prikladno organizirano, ne prođu dobro. Ne treba se bosti s rogatime (koji je jako dobro organiziran u udrugu-poslovni konzorcij, a ima i potporu države) ako i sam nemaš (jednako) jake rogove! Sve eto upućuje na to da je dobro biti legalist, te borbu voditi udruženo, kao član cehovske grupe koja u skladu sa zakonom radi pritisak na institucije da se stvari što ne izgledaju dobro navrijeme isprave. Kakvi su izgledi da se sada, naknadno, nešto napravi za teran iz hrvatske Istre – tko zna... Lako moguće premali, pa i nikakvi…. Apsurd i ironija slovenske zaštite prvo su u onome što sam netom spomenuo, a to je ozakonjeno svojatanje, uzimanje samo za sebe,

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA naziva sorte koji je, pravno gledano, opće vlasništvo, a drugo je to da se onda pod tim prigrabljenim nazivom vino proizvodi od – druge sorte. Istina, bliski srodne, ali ipak, pokazale su to DNA analize, druge. Činjenica je da se na slovenskome Krasu tradicijski za lokalni crnjak odavna rabi riječ Teran, ali nekad dok nije bilo suvremenih metoda genetske dijagnostike smatralo se da su Teran i Refošk ista sorta, s druge strane, to dobro znam jer sam često bio na sežanskome i tršćanskome Krasu, u nazivu se do ne pred tako dugo rabio i pridjev kraški, dakle puni naziv vina bio je Kraški teran. To je jasno i marketinški učinkovito govorilo odakle je vino. Tako da vinari s Krasa, koji spada u slovensku Primorsku vinorodnu oblast ali se baš i ne nalazi i u Istri, uopće nisu imali razloga strahovati od toga da će im neka silna konkurencija biti proizvođači iz hrvatskoga dijela Istre radeći vino od sorte Teran a ne kao oni, od kultivara Refošk, i, logično, rabeći na etiketi riječ Teran, odnosno Istarski teran, odnosno po užim područjima npr. Motovunski teran (upravo na Tomazovoj etiketi i stoji izraz Motovun!)... Zanimljivo je da se u najnovije vrijeme na slovenskim etiketama rijetko ili nikako uz riječ Teran vidi i izraz Kraški kao geografski pojam i odrednica zemljopisnog porijekla a i kao svojevrsna definicija stilistike i specifične organoleptike kraškog terana; je li to želja da se svijetu nametne to da vina Teran nema nigdje drugdje osim u Sloveniji, na Krasu, i da zapravo – suprotno od onoga što tvrdi znanost - nigdje uopće nema sorte Teran, pa eto i Slovenci to svoje vino proizvode ne od Terana nego, kako i sami priznaju, od Refoška? Apsurd i ironija slučaja su još u nečemu: u najnovije vrijeme uvelike se u nas na raznim istupima državnih dužnosnika i funkcionera u turizmu te preko priloga u medijima javnog informiranja piše i govori kako je nužno da se hrvatski poljoprivredni i prehrambeni proizvodi a pogotovu tipični regijski, lokalni specijaliteti kao visoka posebnost maksimalno uključe u našu turističku ponudu. Bogme, dugo je i trebalo da se tako nešto, što je svakome moralo odavna biti jasno, shvati na razini tzv. kritične mase onih koji imaju moć nešto o nečemu odlučivati, pa da se o tome javno raspravlja i da se, napokon, najavi konkretan start u realizaciji. U kontekstu toga da se što više poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz Hrvatske mora uključiti u naš turizam valja naglasiti da je Teran iz hrvatske Istre – naročito se to vidi u zadnjih par godina otkako ga nekoliko istarskih vinogradara i vinara nudi u ozbiljnoj varijanti i u kategoriji proizvoda s visokom dodanom vrijednosti - svakako važna hrvatska posebnost, i može biti jedan od jačih aduta u turizmu. Pročitao sam komentare na prijavu protiv Tomaza u Mariboru, objavljene na Facebooku. Evo nekih i ovdje: Časlav Matijević: Ovaj no-name slo-vinar koji je to napravio nije vinar .... usahnut će mu vinograd ... nije on shvatio bit vinograda, vina i uživanja u vinu Valter Milavec: Zavist je gadna stvar! Znači, Tomaz, da si kvalitetan, i to puno više od toga jadnika koji je pozvao inspekciju.

Klaudio Tomaz (lijevo) i Ivan Damjanić na VinDelu, prije spornog fotografiranja mobitelom Tomazove etikete i poziva inspekciji da Tomazu napiše prijavu, dakle još dok je bilo vrijeme za šalu i smijeh

prosinac 2016

Valte Sirk i Martina Pahor : ...Najboljše vino sigurno na VinDelu, pogotovo ob tej burki. Isto sem jaz, Valter Sirk, doživel v Italiji takoj čez mejo od naših slovensko-italjansko govorečih vinarjev. Totalna sramota. Vem kako se Klaudijo počuti!. Ja, se ne bo ponovila zgodba o Tokaju! Mogoče pa je samo strah da ne bo istrski vinar preveč probal....Kdor je dober, ta je res dober !!!! 61

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU Mario Sušanj: Poštovani g. Tomaz! Glavu gore i hrabro naprijed! Povijest i kotač civilizacije su mijenjali ljudi koji nisu poštivali društvena pravila i norme nego buntovnici i drski ali pravedni i uporni! Filip Kmet: Amico, svi smo za Teran Tomaz i neka se nitko ne ljuti, ali to ti je samo dobra reklama koja govori o tebi kao kvalitetnom proizvođaču a tužibabama kao o sitnim dušama. A kaže uzrečica Sitne duše nek nam p... Klaudio Tomaz: Hvala. Rekli ste nešto jasno i glasno. Tooo mi znači puno ... kao potvrda Svi, pa i Slovenci, koji su se javili, daju podršku Tomazu. Ali… Ako se ne pridržavamo zakona, zakodavtsvo nije ni potrebno, a bez njega, i pravila igre, nastaje kaos. Od Države se očekuje da sa svoje strane prikladno uredi stabilne okvire u međama kojih će se poslovati, u ovome slučaju ova naša očito to nije učinila, lako moguće i stoga što se Vinistra kao udruga nije dignula na noge. Unutar tih osnovnih i bitnih okvira koje stvara država trebala bi djelovati poslovno čvrsto ustrojena udruženja po zemljopisnim područjima i po područjima djelatnosti, udruge koje smo nekad nazivali cehovima, znači tijela što brinu o interesima svoje branše i svog teritorija. A što je to Vinistra, koja se bila zaljubila samo u Malvaziju, u poslovnom smislu napravila za teran? Tomazu, kad i ako mu dođe račun, preostaje da u sebi - a o tome neka razmišljaju i drugi njegovi kolege koji zbog svoje eventualne, pojedinačne, tvrdoglavosti, mogu nastradati sutra preispita valjanost određenog osobnog prkošenja (makar on mi kaže da nije htio prkositi!) i istraživanja snage mišića zakona (izvan Istre i Hrvatske), te da ovdje u domovini potraži i prozove one koji su ga, uz to njegovo stanovito (ipak) inaćenje, i doveli u nezgodnu poziciju.

udruživanju – makar, ističem ovdje da je Vinistra unatoč svemu ipak zasad i jedina udruga vinara u Hrvatskoj barem s konturama određene poslovne dimenzije! - lako je moguće da zbog nedovoljne i neadekvatne, te kako treba organizirane aktivnosti ne valoriziramo u punoj mjeri i naš, kad smo već kod Istre i vina, Muškat momjanski, potom u Dalmaciji Crljenak/Tribidrag/Zinfandel/Primitivo, problem bi se mogao stvoriti i za u Hrvatskoj najrašireniji i najpopularniji kultivar Graševinu i njeno vino, naime npr. iz raznih govorkanja što sam ih načuo moglo bi se zaključiti da neke zemlje iz našeg susjedstva svoju graševinu koja kod njih ima drukčiji naziv, u skladu dakako s njihovim jezikom, nastoje za potrebe izvoza i lakšeg plasmana vani preimenovati, možda čak baš u Graševinu ili neki naziv koji bi zvukom djelovao slično te koji bi na etiketi namijenjenoj našem tržištu sugerirao da je riječ o vinu iz Hrvatske. Tà, tko u nas uopće čita podatke tiskane sitnim slovima na retro etiketi?!... No, da se vratim na VinDel: evo nekoliko prizora s mariborske

Budu li se odgovorni u Republici Hrvatskoj, te proizvođači onoga od čega se može stvoriti uspješan brand i dalje ponašali ležerno, k tome ako ovi drugi ostanu nevoljki prema kvalitetnom poslovnom

Marko Dušević, lijevo, uz svoje dimljene dagnje i druge morske prerađevine, te, gore, uz stol istarske vinarije Monte Rosso sa slovenskim vlasnicima, Ivan Dropuljić, direktor festival plemenite kapljice i kulinarike Zagreb Vino.com u Esplanadi Zagreb 25. i 26. studenoga

Uz Reju Zupanac iz Rogaške, na slici su vinogradar/vinar Stjepan Đurinski koji je u Mariboru prezentirao svoje šampionsko vino i velike zlatne medalje osvojene na ocjenjivanju ove godine u Gornjoj Radgoni, te bizeljski vinar Janez Šekoranja

Larisa Žibrik nudila je jako dobar Refošk Antonius 2007. To vino osvojilo je, inače, u Parkerovu ocjenjivanju 91 bod! Vrlo je fini refošk Renero i od Uroša Rojca

prosinac 2016

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

KROZ SVIJET u ČAŠI i... TANJURI i ČAŠE ZA POLIZAT’!

Stevo Orašanin uz paletu Zvonka Bogdana, i, dolje, Vinarija Zvonko Bogdan u Pallću

eno-gastronomske smotre. Odmah na ulazu u veliku dvoranu popriličan prostor zauzela je Staklarna Rogaška, sa svojim modelima vinskih i drugih čaša, ali i sa staklenim/kristalnim vrčevima te zdjelama i zdjelicama za salatu, kremaste deserte itd. Rogaška, koju su prije stanovitog vremena u vlasništvo preuzeli Finci, dovela je na VinDel svoju graverku koja je na licu mjesta posjetiteljima na njihovu čašu ugravirala prigodan motiv odnosno poruku da ih kod kuće podsjeti na boravak na VinDelu. Moj je dojam da je ovog puta na VinDelu bilo više izložaka hrane nego prijašnjih godina. Zanimljive proizvode predstavio je Marko Dušević iz Zadra, koji ima tvrtku za uzgoj školjaka i za preradu plodova mora u gastro-delicije s dodanom vrijednosti. Dičio se, npr., i s – dimljenim dagnjama! Za istim stolom bila je, s malvazijom, i vinska kuća Monte Rosso slovenskih vlasnika (jedan od njih je ljubljanski fotograf Dean Duboković s korijenima na Hvaru) koji trsje imaju na hrvatskome dijelu Istre. Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com dugo se zadržao kod njih, lako je moguće da ih vidimo i njihove proizvode kušamo na Dropuljićevoj priredbi u zagrebačkoj Esplanadi krajem studenoga Raskošno se prezentirala velebna Vinarija Zvonko Bogdan iz Palića. Vinariju, u kojoj su danas enolozi Srđan Luković i Francuz Florant Dumeau, osnovali su Zvonko Bogdan i njegova dva prijatelja, kaže mi direktor Stevo Orašanin. Uz dva tamburaška vina – 8 tamburaša i Život teče, ponuđeni na kušanje bili su i ekskluzivni bijeli Icon Campana Albus 2013 (Sauvignon), napunjen u 3146 butelja, te Icon Campana Rubimus 2013, od po 50 posto merlota i cabernet franca, napunjen u 6024 butelje.

On je poznat kao predvodnik nove mediteranske kuhinje, i chef je poznatog restorana Alcyone u sklopu hotela I n t e r C o n t in e n t a l u Marseilleu. Zanat je izučio uz međunarodno priznatih Erica Fréchona i Alaina Ducassea. Nositeljem Michelinove zvjezdice postao je 2005. Rese ga inventivnost, znatiželja i neprestana želja za otkrivanjem novih recepata, Njegovi jelovnici predstavljaju lokalnu kuhinju sastavljenu od najboljeg izbora svježih sezonskih namirnica marsejskoga područja. Ona je prva žena koja je zasjela na čelo Esplanadine kuhinje, i već je više od četiri godine glavni chef u prestižnom zagrebačkom hotelu. Godine 2015. postala je ambasadorica projekta Fish Forward u inicijativi Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, a njen rižoto koji je osvojio princa Charlesa i vojvotkinju Camillu uvršten je 2013. i 2016. u poznati vodič Guida Gallo među 101 najboljih rižota u svijetu. On je Lionel Levy, a ona Ana Grgić. Ovih dana Levy je uz potporu Francuskog instituta u Hrvatskoj, festivala Okusi Mediteran!, AGS Moversa, Galerije Miva i domaćina hotela Esplanade, posjetio Zagreb da bi na šampanjskoj gala-večeri u Esplanadi uz asistenciju Esplanadine chefice Ane Grgić našim gourmetima predstavio niz svojih sjajnih kulinarskih kreacija, a za mlade kuhare Ugostiteljsko-turističkog učilišta u Novom Zagrebu održao edukativnu je radionicu. E pa kad su se oni spojili uz štednjak i kad su im se u restoranu za stolom pridružili npr. Moët et Chandon i Veuve Cliquot, to nije moglo rezultirati nikako drukčije do li nečim sjajnime! U raskošnom jelovniku od pet sljedova pomno odabranih francuskih delicija posebno se isticao Levyjev prepoznatljivi milkshake bouille-abaisse. Izvanredni i gravlax od brancina sa zvjezdastim anisom uz salatu od komorača i limuna, te dugo pirjana goveđa obrazina u začinu Raz el Hanout s humusom i krostinima od moždine. Perfektne praline! Jela su popraćena šampanjacima Veuve Clicquot i Moët & Chandon, uz obrazinu je međutim ponuđeno mirno crno vino Malbec iz vinarije princa Henrika od Danske, koji je, inače, prije dvije godine s kraljicom Margaretom II prilikom službenog posjeta Hrvatskoj boravio u Esplanadi… Moët et Chandon prikazao je neke novitete u načinu pijenja šampanjca iz malih bočica u nas popularno zvanih unučići. Riječ je o pijenju kroz mali plastični lijevak koji se učvrsti u grlić bočica. S tim lijevčićem sada izravno pijenje šampusa iz boce k tome i u eltitnome hotelu više nije neprimjeren čin!

Na VinDelu je svoj kutak imala i revija Svijet u čaši. Na slici je direktor SloVina i organizator VinDela Dean Bayer s najnovijim primjerkom časopisa br. 153

prosinac 2016

Ako vam poslije da nešto napunite zatreba prazna bočica, lijevčić može poslužiti i za njeno punjenje tekućinom. Nestašni Hrvati lijevčiću su našli i još jednu (moguću) korisnu primjenu: da ga onaj tko je nagluh, nakon primarne (pilačke) uporabe, užim otvorom prisloni na uho - da bi bolje čuo…■ 63

SAJMOVI · FESTIVALI 154 SAJMOVI · OCJENJIVANJA • FESTIVALI • OCJENJIVANJA

2016.

Međunarodna smotra u ljubljanskom Cankarovu domu

BAKHOVA INTERNACIONALNA ŠPICA! Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

NAJAVLJEN JE KAO NAJPRESTIŽNIJI SLOVENSKI VINSKI DOGAÐAJ. S PRAVOM, JER u LIJEPOM PROSTORU CANKAROVA DOMA u SREDIŠTU LJUBLJANE OKUPIO JE POPRILIČNO IZLAGAČA IZ SVJETSKE VRHUŠKE PLEMENITE KAPLJICE

jubljana je nekad, na prostor u Gospodarskog razstavišča, imala jedan od najznačajnijih međunarodnih sajmova vina i jedno od najznačajnijih ocjenjivanja Bakhova nektara na području srednje Europe, međutim to se onda ugasilo, pa je potom niknuo Slovenski festival vina u hotelima Union i Slon u središtu grada, onda se, prije koju godinu, na Razstavišču krenulo u obnovu i ocjenjivanja i sajma Vino, da bi se sada u Cankarevom domu najavio, kao najprestižniji slovenski vinski događaj i festival bez premca, izlog Top Vino, u organizaciji uvozničke i distribucijske kuće e-Vino što je vodi slovenski sommelier i vinski trgovac Gašper Čarman. Takva bombastična najava bila je s pravom. Manifestacija je bila sredinom listopada, kao preteča obnovljenog Sajma vina na Razstavišču nekoliko dana poslije, te Slovenskog festivala vina, na rasporedu krajem studenoga. Predstavilo se nekih 75 vinskih kuća koje dobrim dijelom pripadaju svjetskom vrhu po kakvoći i reputaciji. Ne pamtim da se ikada toliko renomiranih vinskih kuća iz svijeta pojavilo na nekom događanju u zemljama koje su svojedobno činile Jugoslaviju. Predviđeno je bilo i više od 30 premijernih prezentacija vina. Uz nekih 25 najboljih slovenskih vinara – Marjana Simčiča, Edija Simčiča, Movije, Blažića, Dolfa, Ščureka, Isteniča, Steyera, Burje, Joannesa, Vinakopera…, na listi sudionika navedneo je 11 bordoških châteaua, primjerice Calon Segur, du Tertre, Giscours,

Gašper Čarman iz eVina, organizator manifestacije

Grand Puy Lacoste, Pontet Canet, Smith Haut Lafitte, pa Burgundijci Henri Boillot, Louis Max, zvijezda s Rhone Guigal, šampanjeri Ruinart, Delamotte, Pol Roger, iz Italije stigli su Gravner, Jermann, Tua Rita, Ornellaia, Tenuta di Biserno, Zidarich, iz Španjolske Vega Sicilia i Torremilanos, iz Mađarske Oremus, Portugala Van Zeller, Quinta do Vallado, iz SAD npr. Kendall Jackson, iz Hrvatske Saints Hills… Kušati je bilo moguće vina od niza sorata, primjerice uz one standardne s kojima se na tršištu ovdje susrećemo svakodnevno, i one poput Barbere, Bourboulenca, Carignana, Canaiola, Veltlinca zelenoga, Marsanne, Mourvèdrea, Pikolita, Pignola, Petit verdota, Roussanne, Lovrijenca, Tempranilla, Tourige, Vermentina, Verdeja, dakako iz Hrvatske prisutan je bio Plavac mali. Uz mirna vina, pjenušce i šampanjace tekli su i destilati sjajne talijanske destilerie Berta, iz Pijemonta, pa konjak Tesseron, srpska rakija Zarić i gin & tonic mješavina Martin Miller. Bilo je i hrane, za nju su brinuli Blasquez i Selecta. Nepca je ugodno iznenadila gourmet ponuda u kojoj su se svakako isticali španjolski pršut (jamon iberico) kod Blazqueza, te foie gras, kavijar, irska govedina, meso od angusa kod Selecte…

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA i ovoga tipa – rekao je Gašper Čarman. Hoće li se ovaj festival održavati redovito svake godine, pitam Gašpera Čarmana.

Kuša se Château Pontet Canet (mpc. 133 €). Slijeva nadesno su Klaudio Jurčić, sommelier i voditelj opatijskog restorana Bevanda, zatim ugledni dugogodišnji slovenski sommelier Davorin Škarabot, pa Roko Bekavac, sommelier iz splitskog Paradoksa/Paradigme, te kuhar i sommelier Tomi Kavčič (ovaj put bez Mate Jankovića!) iz dvorca Zemono kod Vipave. Za stolom trgovačke kuće Duclot od bordožana najviše mi se dopao Château Calon Segur 2011 (mpc. 139 €) i 2012 (mpc. 141 €). Od burgundijaca, sjajni Puligny Montrachet 2014 od Henri Boillota (mpc. 65 €) i Saint Aubin 1er cru Les Charmois 2014 od Paula Pillota (mpc. 44 €), s juga Rhône Châteauneuf-du-Pape 2010 od Guigala (mpc. 39 €)

Velika slovenska vinska zvijezda Marijan Simčič, sa suprugom Valerijom. U prvom redu vina linije Opoka (opoka je lapor) – Sauvignon 2014 (mpc. 36 €) i Teodor - Rdeče selekcija 2011 (merlot, cabernet sauvignon, mpc. 34,40 €)

Ulaznica za festival, koji je za širu javnost trajao od 13 do 20 sati (od 11 do 13 sati otvoren je bio samo za osobe iz faha, tj. vinske trgovce, ugostitelje, eno-gastro novinare…), stajala je 40 eura. Vrijedno je napomenuti da su se neki izloženi proizvodi, ponajviše vina, uz naziv kojih je u katalogu stajala cijena, mogli i kupiti (narudžba na sajmu a dostava naknadno) i to po prigodnoj festivalskoj cijeni - s popustom od 15 posto. Sudjelovanje na festivalu Top Vino potvrdila su velika imena zahvaljujući višegodišnjem uspješnom djelovanju Gašpera Čarmana na području vina. Čarman je inače sommelier ali i značajan slovenski uvoznik i distributer pića, tvrtka koju vodi Čarman s nazivom eVino postoji nešto više od 10 godina, ima dvije vlastite prodavaonice a vino i druga pića plasira i preko interneta. - Izvrsnom odazivu vinara posebno su pridonijeli moje višegodišnje poznanstvo s vlasnicima vinskih podruma, povjerenje, te uvjerenje da će festival Top Vino zaista biti sam vinski vrh. Veseli me što smo priredbu mogli organizirati u Cankarevu domu, najvažnijem slovenskom hramu kulture koji osigurava razinu kakvu naš događaj zaslužuje, ali naravno i zbog logističkih uvjeta potrebnih za odgovarajuću organizaciju visokokvalitetne manifestacije prosinac 2016

- Da, zamisao je da bude svake godine, i to upravo u ovom listopadskom terminu kad su berbe manje-više gotove i vinarima je lakše otputovati iz svojih domova na dan-dva. Smisao je festivala širenje vinske kulture te kroz ovakve manifestacije na kojima sudjeluju top-vinari svijeta a na koje pozivam i ponajbolje proizvođače iz naših krajeva omogućiti i dobru međunarodnu promidžbu tim našim proizvođačima. Već sada se vidjelo da je zbog velikih imena interes za posjetom bio jak, a ta velika svjetska imena u vinu svakako će biti mamac sve većem broju i inozemnih novinara da dođu u Ljubljanu na Top Vino, i to je već i te kako šansa da se poneki proizvođač i odavde nađe u medijima vani pa da stekne dobro tržište u inozemstvu. Ovaj put organizirao sam priredbu na kojoj su sudjelovale vinske kuće s kojima radi eVino, ali želja je uključiti i druge vinske podrume izravno, a i druge uvoznike i distributere vina koji se budu htjeli pridružiti. Samo, naglašavam, ovo za razliku od niza drugih vinskih festivala i sjamova, neće biti manifestacija na kojoj će netko nastupiti tek stoga što je spreman platiti kotizaciju. U izboru izlagača rukovodit ću se samo željom da posjetiteljima i vinskim šmekerima ponudim vrlo visoki standard kakvoće, dakle pomno ćemo selektirati izlagače – odgovorio je Čarman. U kontekstu ovoga što govori Čarman – neshvatljiv potez hrvatske vinske kuće Saints Hills što je u Ljubljanu samo poslala vino, a ne i osobu koja može adekvatno prezentirati taj posjed. Uz stol Saints Hills Hrvatska stajao je mladi sommelier koji je tek točio vino. Sa sobom sam ponio nekoliko primjeraka posljednjeg broja Svijeta u Čaši u kojemu ima opširniji prilog upravo o Saints Hillsu, s lijepim slikama, pa da to u Ljubljani predam Saints Hillsu i da se na stolu otvori stranica s reportažom, međutim, eto, ništa od toga, na kraju sam časopise podijelio nekolicini slovenskih ugostitelja i novinara… Može se dakle zaključiti da je na pomolu vinska manifestacija koja bi mogla praktički pobrisati ove sada postojeće u Ljubljani! Dobar potez eVina bio je da priredbu održi u Cankarevu domu. Dvorana je bila prostrana, dobro osvijetljena i dobro temperirana. Čaše su bile od Riedela, što svakako dodatno diže nivo. U prvih dva sata rezerviranih za osobe 65

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU

Kuću Gravner predstavljala je Mateja Gravner, kćerka velikog vinara s Collija. U ponudi: Ribolla 2007 i 2008, Bianco Breg (cuvée sauvignon, sivi pinot, chardonnay, graševina) 2007 i 2008, te Rosso Breg 2004 (od sorte Pignolo), mpc. vina: 58 €)…

Ricardo Penalba, Finca Torremilanos iz Ribere del Duero. Odlični Collection 2009 (tempranillo, mpc. 39 €), te Torre Albeniz 2012 (tempranillo, grenache, albillo, mpc. 26 €) i Cyclo 2013 (tempranillo, još premlado, mpc 29 €). Finca Torremilanos je certificirana kao biodinamički proizvođač

Bojan Kobal, donedavna glavni enolog Ptujske kleti sad ide svojim putem, i vodi kuću Kobal Wines. Prezentirao je sauvignon, sivi pinot, chardonnay, žuti muškat i likersko vino od Frankovke

Vega Sicilia Unico 2007! Nažalost, toga vina nije bilo, ali bili su Valbuena 5 2010 (merlot, tempranillo, cabernet sauvignon, tri godine dozrijevanja u bačvi i dvije godine odležavanja u butelji, kako je objasnio enolog Gonzalo Iturriaga, mpc. 120 €), te Pintia 2010 iz vinogorja Toro (tempranillo, mpc. 40 €)

iz branše bilo je vrlo ugodno i komotno za (posloivne) razgovore, naime moglo se lijep o p r is t u pit i ponuš aču vina i s njime popričati. D ak ak o, n aj v e ć i broj posjetitelja zadržavao se u dijelu gdje su smješteni bordoški châteaui. Dvorana se istinski počela puniti negdje poslije 16 odnosno 17 sati, kad oni koji rade završavaju s poslom. Čarman veli da je zadovoljan s posjetom. Top Vino svim je posjetiteljima omogućio druženje nakon festivala na obližnjoj lokaciji gdje je goste uz odgovarajuću ugostiteljsku ponudu dočekala i dobra glazba.

154 POTROŠAČKI PUTOKAZ

ŠAMPIONI – BODREN, GRGIĆ i MONTES  VELIKA ZVIJEZDA MONTES FOLLY SYRAH 2010 - MONTES (posebno priznanje kao u ukupnosti najbolje ocijenjeno crno vino) CABERNET SAUVIGNON 2012 Estate Grown GRGICH HILLS ESTATE (posebno priznanje kao drugo najbolje ocijenjeno crno vino) CHARDONNAY Izborna Berba Prosušenih Bobica 2007 - BODREN

Montes Folly Syrah 2010 – Viña Montes



Ove godine šampion s Velikom zvijezdom: Boris Drenški Bodren (lijevo), s Ivom Kozarčaninom

VAT 184 MASTER BLEND 2012 - DE BORTOLI MALBEC 2014 Ultra - KAIKEN PLAVAC MALI 2013 - GRGIĆ-VINA (posebno priznanje Kristalna zvijezda kao najbolje ocijenjeno vino od prosinac 2016

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

BUYING GUIDE 2016 Nakon što su dugo vremena svaki za svoje novine - Vitomir Andrić za Večernji list, Ivo Kozarčanin za 24sata i Željko Suhadolnik za Svijet u čaši – organizirali degustacije i ocjenjivanja vina s tržišta za rubrike Potrošački putokaz, prije tri godine spomenuta se trojka ujedinila u Klub Vinske zvijezde i od tada ocjenjivanja organizira zajednički. Bitno je istaknuti da se uzorci uzimaju s tržišta. Nakon serije redovnih degustacija u ovoj godini te, na kraju, i doigravanja, Klub Vinske zvijezde na festivalu Zagreb Vino.com 2016. obznanio je listu najboljih vina za 2016. i proglasio prvake u vinima za ovu godinu. To su uradci Borisa Drenškog Bodrena, Miljenka Grgicća/Grgich Hillsa, te Aurelija Montesa iz Čilea.

Krešo Vučković Bagio, upravitelj posjeda Grgić-Vina na Pelješcu, a trijom iz Kluba Vinske zvijezde – Ivom Kozarčaninom, Željkom Suhadolnikom i Vitom Andrićem. Miljenko Grgić dobio je priznanja za pelješke i kalifornijske uratke!

Posljednje ocjenjivanje u 2016. bilo je u yagrebackom restoranu Vinodol, a slijedilo je doigravanje u hotelu Esplanade. Još jednom hvala svim vinskim trgovcima koji su nam dali uzorke na kušanje, te ugostiteljima koji su nam omogucili da ocjenjivanje održimo kod njih

hrvatske autohtone sorte grožđa) MEURSAULT 2012 - OLIVIER LEFLAIVE TABALI ESPECIAL RESERVA 2011 - TABALI (posebno priznanje kao treće najbolje ocijenjeno crno vino) QUINTA DO CRASTO 2012. Vinhas Velhas Reserva - QUINTA DO CRASTO PINOT NERO 2012 Campo Romano - PODERI COLLA MONTES ALPHA CABERNET SAUVIGNON 2013 - MONTES GRAŠEVINA 2011 Velika Berba - ILOČKI PODRUMI PODRUMI (posebno priznanje kao drugo najbolje ocijenjeno mirno bijelo vino a da nije u kategoriji slatkog, desertnoga) ERA 2012 - BOVIN CORONA GRANDE 2013 - BENVENUTI ZLATAN PLAVAC EXCLUSIVE 2010 ZLATAN OTOK

ZWEIGELT 2011 Kasna Berba Barrique - ENJINGI TEZORO MALVASIJA DUBROVAČKA 2015 Selekcija- CRVIK (posebno priznanje kao treće najbolje ocijenjeno mirno bijelo vino a da nije u kategoriji slatkog, desertnoga) RAJNSKI RIZLING AMFORA 2011 - TOMAC PRESTIGE Extra Brut - MISAL BOŠKINAC 2013 - CISSA SPECIAL CUVÉE Brut - BOLLINGER TVOJA KRV i MOJA 2012 - G&J VINA R de RUINART BRUT - RUINART MY WAY 2011 - BOVIN CABERNET SAUVIGNON RESERVA 2012 - VIÑA TARAPACA Ch2013 - PROVIĆ CABERNET SAUVIGNON 2013 Gran Reserva - VIÑA TARAPACA GRAND MARRENON BLANC 2013 - MARRENON BARBERA D'ASTI 2012 - BRICCO DEI GUAZZI GRAŠEVINA 2013 - VINA ANTUNOVIĆ A 2011 EDICION LIMITADA - VIÑA CALITERRA JAKOB CUVÉE 2012 - VINA JAKOB MARGARET RIVER SHIRAZ 2011 - CAPE MENTELLE CHÂTEAU-FUISSÉ 2013 POUILLY-FUISSÉ – CHÂTEAU de FUISSÉ KERNER 2013 - VINA KOS GRAŠEVINA 2015 Vrhunsko vino - KUTJEVO d.d. TRAMINAC 2015. Vrhunsko vino - ILOČKI PODRUMI M 2013 EDICION LIMITADA - VIÑA CALITERRA MONTES ALPHA SYRAH 2011 – MONTES ISTRIAN 2015 - VERALDA PINOT NOIR 2013 - CLOUDY BAY ZINFANDEL 2012 Estate Grown - GRGICH HILLS ESTATE CHARDONNAY 2012 Estate Grown - GRGICH HILLS ESTATE



Veteran i dalje plijeni pažnu: Ivan Enjingi iz Kutjeva

prosinac 2016

VENJE BIJELO 2008 Kasna Berba - ENJINGI (posebno priznanje kao najbolje ocijenjeno mirno bijelo vino a da nije u kategoriji slatkog, desertnoga) RAJNSKI RIZLING 2012 Kasna Berba - ENJINGI

HOTEL&GASTROTEH Od 22. do 26. veljače 2017. godine održava se HOTEL&GASTROTEH, 9. meÐunarodni sajam gastronomije, hotelsko ugostiteljske opreme, hrane, pića i gastronomskih inovacija. Osim najznačajnijih hrvatskih tvrtki iz HoReCa sektora, na sajmu HOTEL&GASTROTEH svoje sudjelovanje potvrdili su i brojni izlagači. Većina izlagača pripremila je prezentaciju svoje izložene opreme.

I ove godine za vas će spravljati jela najbolji hrvatski kuhari. Na već tradicionalnom kulinarskom natjecanju CRO TOP 10 stvarat će mala kulinarska remek djela od namirnica s kojima će se upoznati neposredno prije natjecanja.

Ovaj sajam je izuzetna prilika za okupljanje i povezivanje na jednom mjestu proizvođača i trgovaca hotelsko-ugostiteljske opreme, hrane i pića te distributera i ostalih čimbenika HoReCa sektora.

Svakodnevno će se na izložbenom prostoru pripremati i degustira jela iz svih hrvatskih regija (autohtoni proizvodi, eko hrana, kolači, pršut, sir, med, voće, kava i ostale delicije).

Brojna publika koja posjećuje HOTEL&GASTROTEH ne čini ga samo poslovnim sajmom nego i događajem namijenjen širokoj publici.

Hr vatski OPG-ovi nudit će svoje eko proizvode, stoga ne propustite priliku napuniti svoje smočnice vrhunskim, organskim proizvodima po atraktivnim sajamskim cijenama.

Izložbeni dio sajmova kao i svake godine prati bogat prateći program.

Veselimo se susretu sa Vama!

Posjetitelje očekuju brojne zanimljivosti:

U istom terminu na Zagrebačkom velesajmu održavaju se Zagrebački sajam nautike, 26. međunarodni sajam nautike i Vinovita, nacionalna izložba vina.

• • •

Hrvatski eno gastronomski turistički aduti: edukativne prezentacije i radionice te slasne degustacije za posjetitelje Prezentacija naučenog znanja i vještina učenika, budućih kuhara i slastičara Ugostiteljsko turističkog učilišta iz Zagreba Pizza show – prezentacija cjelokupnog procesa pripreme najfinijih pizza

Spoj ovih komplementarnih sajmova doprinosi višoj razini poslovnosti na zadovoljstvo svih sudionika s područja nautike, gastronomije i hotelsko-ugostiteljske opreme te pridonose profiliranju ovog sajma kao središnjeg regionalnog poslovnog sajma za HoReCa sektor.

Međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme, hrane, pića i gastronomskih inovacija

www.zv.hr

22. - 26. 2. 2017. Pozivamo Vas da i Vi sudjelujete na ovim poslovnim sajmovima i...

DODATNE INFORMACIJE:

PONUDITE

ISTRAŽITE

SUDJELUJTE

potencijalnim kupcima iz Hrvatske i regije Vaše najbolje proizvode i usluge.

nove poslovne prilike na domaćem i regionalnom tržištu.

u bogatom stručno-pratećem programu

e! Prijavite s

U istom terminu održava se sajam:

Zagrebački velesajam Avenija Dubrovnik 15 HR-10020 Zagreb Tel. +385-1-6503-437, 6503-429 E-mail: bojan.markov@zgh.hr slavica.lakic@zgh.hr

26. međunarodni sajam nautike

VINSKI RESTORANI I HOTELI Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo smo osnovali početkom 1986. godine koja se uzima kao godina našeg osnutka. Zaštitu za vrhunsko vino dobili smo 1989. godine., te smo tada krenuli sa prodajom vina. Godine 1991. osnivamo tvrtku Vitis koja mijenja 1993. ime u Zlatan otok pod kojim poslujemo i danas. Restoran Bilo Idro. Najsvježija morska hrana koju svakodnevno lokalni ribari direktno dopremaju u restoran. Restoran ima i morski bazen u kojem se nalaze živi hlapovi i jastozi koji se po izboru gosta spravljaju ponajboljim dalmatinskim recepturama. Dodatno: mesni specijaliteti, salate, deserti. U sklopu restorana Bilo idro se nalazi i jedinstveni podmorski vinski podrum u kojem se nalazi arhivska vinoteka te gdje se po dogovoru mogu obavljati degustacije sa pogledom na morsko dno.

Vuglec Breg/ Škarićevo

Turističko selo „Vuglec Breg“ plod je stvaralačke i romantičarske vizije obitelji Vuglec, koja je željela baštinu svojih predaka, starih Vugleca, pretvoriti u trajnu vrijednost.Ideja vodilja bila nam je stvaranje jedinstvenog ambijenta za vrhunski ugođaj i potpuni užitak u prirodnom okruženju prelijepog Hrvatskog zagorja.„Vuglec Breg“ je nastao na temeljima starog zagorskog zaseoka „Vugleci“, na životnim iskustvima i tradiciji sela u Hrvatskom zagorju u kojem se još do sedamdesetih godina prošlog stoljeća aktivno živjelo i radilo.Obnovljeni „Vuglec Breg“ sastoji se od nekoliko autohtonih zagorskih „hiža“ uređenih za smještaj gostiju, te stare gospodarske zgrade u kojoj se nalaze restoran, vinski podrum i dvorana za seminare. Pored restorana, uz prve redove vinograda smještena je sjenica sa roštiljem, krušnom peći i ljetnom terasom.

www.vuglec-breg.hr

www.zlatanotok.hr

Zlatan otok/ Sveta Nedjelja

Od davnina Zagorje je poznato po ljepoti krajolika, ali i po gostoljubivosti domaćina. Zagorci su gostoprimstvu u čast ispjevali i poznatu hrvatsku popevku ”Dobro mi došel, prijatel”, čime su pokazali svoju srdačnost, dobronamjernost, druželjubivost i domaćinski odnos prema gostu. Preporučujemo vam kušanje naših nagrađivanih vina, domaćih delicija restorana Vinski Vrh, šetnju stazom princeze Louise (O ljubavnoj priči i zagorskom Casanovi - Gezi više možete naučiti ako posjetite mali muzej u kuriji Belošević u Hraščini), planinarenje do obližnjeg doma Pokojec ili, za hrabrije, do doma na vrhu Ivanščice. Jednako primamljiv izlet je i kružna šetnja od Hraščine do Vinske klijeti pa šumskom cestom preko Donjeg Kraljevca do Hraščinskog vidikovca i povratak do Vinske klijeti.

RESTORAN TERBOTZ/ Štrigova

Tradicija je duboko ukorijenjena na obiteljskom imanju Jakopić. Stotinu godina naraštaji su stvarali osobita vina, a generacija našega vremena vrsnim vinima pridružuje strasnu predanost jelu. Godine 2002. na pitoresknom brijegu Železne Gore izgrađen je Restoran Terbotz, mjesto u koje naše goste rado vraćaju ugodna sjećanja. Okusi s naših tanjura život čine bogatijim i punijim. Na stol donosimo jedinstvene okuse Međimurja, a sezonske i svježe juhe, mesna ili riblja jela, divljač, salate, maštoviti prilozi i vrhunski deserti nastaju od sastojaka iz našeg vrta, voćnjaka, imanja, okolnih šuma te Mure i Drave. Iz naših podruma dolaze osvježavajuća, aromatična i razigrana mlada vina. Ona su laka za piti i laka za razumijeti, a dobar objed ili večeru pečatimo iznimnim nektarima odležanih predikata. Restoranska vinska karta osim vina Vinarije Jakopić sadrži i ponajbolja vina eminentnih vinara s Međimurske vinske ceste. Detalji naše kušaonice u podrumima restorana najpogodniji su ambijent za osobit doživljaj svake sorte, prigode i raspoloženja.

AGROTURIZAM KEZELE/ Šumećani

Obiteljska tradicija kuhanja počinje pečenjarijom (pripremanjem kotlovine) po sajmovima i prošćenjima, a danas je prerasla u bogatu i poznatu gastronomsku ponudu seoskog turizma Kezele. U Moslavini se kotlovina tradicionalno pripremala na sajmovima i raznim proslavama. Obitelj Kezele je dio te tradicije i ponosno čuva najstariji tanjur za kotlovinu u Hrvatskoj koji se može pogledati u restoranu, a star je preko 100 godina. Uz gastronomiju obitelj Kezele se bavi proizvodnjom vina te rakija i likera. U sklopu imanja nalazi se vinograd površine 3 hektara te podrum u kojem se njeguju škrlet, rajnski rizling, graševina, muškat žuti, chardonnay te kupaža crnih sorti. Osim očuvanja tradicijske gastronomije obitelj Kezele čuva i kulturnu baštinu Moslavine kroz obnovu 7 tradicijskih objekata i uređenje etno zbirke s preko 4.000 predmeta. Od sačuvanih objekata posebno je zanimljiva staja s konjima i ostalim domaćim životinjama.

www.kezele-vino.hr

www.terbotz.hr

www.bolfanvinskivrh.hr

VINARIJA VINSKI VRH/ Hrašćina

VINSKI RESTORANI I HOTELI www.nada-vrbnik.hr

RESTORAN NADA/ VRBNIK

www.vinamilicic.com

VINARIJA MILIČIĆ/ POTOMJE

Uzrečica - 'Jednom kapetan, uvijek kapetan', u slučaju Pave Miličića mogla bi se preimenovati u – 'jednom u vinogradu, uvijek u vinogradu'. Ipak je on odrastao na Pelješcu i prve korake učio u vinogradima, a tek puno kasnije otišao navigavati. Čak i kad je aktivno plovio, svoje godišnje odmore uvijek je planirao provoditi u rujnu i listopadu – u vrijeme jematve. Svoju vinsku priču započeo je krajem 1980-ih godina, dok je još plovio kao kapetan. Krajnje hobistički! Najveću potporu pružio mu je pokojni otac, a sve je krenulo iz male konobe koja je danas, praktički, najmanja prostorija u golemom zdanju koje dominira Potomjem! Impresivna vinarija s pripadajućim sadržajima i novootvorenim restoranom na katu nalazi se točno nasuprot legendarne Vinarije Dingač. Između Vinarije Dingač i Vinarije Miličić nalazi se polje na kojem je upravo Pavo Miličić zasadio chardonnay. Restoran je smješten u ambijentu takozvanog SURDUKA u idiličnom baranjskom selu Zmajevac. SURDUK - turski naziv za karakteristični usjek u brdu sa vinskim podrumima "Gatorima" ukopanim u zemlju u kojima je temperatura u svako doba između, za vino idealnih, 12 i 15 stupnjeva Celzija. U ponudi se nalaze specijaliteti od riječne ribe kao što su perkelti, paprikaši, dimljena riba, te jela od mesa i mesa divljači pripremljeni na roštilju na drveni ugljen, pod pekom, na ražnju kao i neizostavni gulaši i čobanci. Sva jela se pripremaju pred očima gostiju. Vina JOSIĆ dosada su okrunjena brojnim zlatnim medaljama za kvalitetu, te višestrukim nagradama za dizajn i potpuno originalan pristup opremanju boca vina etiketama na kojima se nalaze rijetke i ugrožene vrste ptica stanarica ovoga područja čiji su autori i realizatori akademska slikarica-grafičarka Sabina Ostojić i priznati fotograf i snimatelj Mario Romulić. Objekt restorana i kušaonice vina su uređeni u tzv.eklektičkom stilu koji objedinjuje tradicionalne rustikalne elemente sa suvremenim dizajnerskim rješenjima.

ILOČKI PODRUMI/ ILOK

Ladanjsko imanje Principovac Nadomak središta povijesnog i vinskog grada Iloka, na pejzažnom brežuljku odakle se pruža zadivljujući pogled na Ilok, Srijem i Bačku smjestio se dvorac Principovac. Izgrađen je još 1864.godine kao ljetna rezidencija kneževske obitelji Odescalchi koja je ovdje boravila u vrijeme lova i berbe grožđa. Bez obzira jeste li istinski poznavatelj vina ili ste tek na putu da to postanete, kada okusite kraljevski traminac i vrhunsku graševinu sa Principovca, shvatit ćete da je vino ovdje više od profesije. Ono je ovdje umjetnost i stil života. Restoran je smješten unutar obnovljenog dvorca kneževske obitelji Odescalchi, a bogata gastronomska ponuda – new age kuhinja – bazirana je na autohtonim namirnicama, pripremanim na sofisticiran način, fusion filozofijom. Na taj način svakom gostu približava okuse Srijema i Slavonije na novi način. Naravno, sljuljujući vino na čaše uz svaki novi slijed jela…

www.ilocki-podrumi.hr

www.josic.hr

JOSIĆ/ Planina

Agroturizam ZURE/ LUMBARDA www.zure.hr

Restoran Nada otvoren je godine 1974. Nekadašnja mala simpatična gostionica tijekom godina pretvorila se u cijenjeni krčki restoran poznat izvan granica Hrvatske. Restoran je za svoj rad dobio razna priznanja od kojih ističemo Maison de qualite, Reda Sv. Fortunata i jedan je od 100 vodećih hrvatskih restorana. Uvršten je u "Lionely Planet", u svijetu najpoznatiju knjigu-vodič za turiste. Mediteranska kuhinja u kojoj prevladavaju morski specijaliteti, glavno je obilježje naše ponude. Nadaleko poznata salata od plodova mora, legendarni rižot od škampa, izvrsna grdobina u umaku od žlahtine i ukusna krčka janjetina, tek su dio onoga što pripremamo našim vjernim i dragim gostima. Restoran se nalazi u staroj gradskoj jezgri, pokraj poznatog vidikovca, odakle se pruža predivan pogled na crikveničko-vinodolsku rivijeru i velebitski kanal.

Sedam kilometara jugoistočno od grada Korčule na morskoj obali leži pitoreskno ribarsko naselje Lumbarda koje je još od antičkih vremena poznata po vrhunskim retultatima u vinogradarstvu i uzgoju maslina. Domaćinstvo Batistić-Zure, u sklopu koga je i obiteljski restoran, je smješteno na ulazu u Lumbardu. Smještajni apartmanski kapaciteti se nalaze u objektu lociranom tik uz cestu i more, a vinogradi i maslinici razbacani su unaokolo naselja, po slikovitom pješčanom polju i padinama u blizini mora. Jelovnik je sastavljen od zdrave hrane vlastite proizvodnje - mediteranskih plodova i plodova mora proizvedenih i dobijenih udjelom i vašeg vlastitog truda i znanja : meso, riba, povrće i sezonsko voće.

Graševina Plavac mali Refošk Teran Malvazija Chardonnay Suvignon Cabernet sauvignon Žlahtina Pjenušci

www.mam-vin.eu

Graševina

Birana vina od sorte

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

ILOČKI PODRUMI d.d. VINARIJA JOSIĆ tel. 032 590-003 tel. 031 215-494 www.ilocki-podrumi.hr gsm. 098 466-727 www.josic.hr

VINA IN & O.P.G. ANTUN MITROVIĆ gsm. 098 708-163 www.facebook.com/ vinarija.mitrovic

KUTJEVO d.d. tel. 034 255-030 fax. 034 255-112 www.kutjevo.com

VINOGRADARSTVO I VINARSTVO ENJINGI tel. 034 267-201 www.enjingi.hr

BELJE d.d. tel. 031 790-235 www.belje.hr

www.mam-vin.eu

Pava ai

Birana vina od sorte

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

JAMNICA d.d. tel. 01/2393 207 www.jamnica.hr

P.Z. SVIRČE tel. 021 768-380 gsm. 091 1768-380 www.pz-svirce.hr

www.mam-vin.eu

Refošk

Birana vina od sorte

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

O.P.G. FRANKO RADOVAN tel./fax. 052 462-166 gsm. 091 5124-018

P.O. O.ROSSI tel./fax. 052 446-053 gsm. 091 3355-604 www.vinarossi.com

CLAI d.o.o. gsm. 091 767-4015 gsm. 091 577-6364 www.clai.hr

P.O. VERALDA tel. 052 774-111 fax. 052 720-340 www.veralda.hr

DEGRASSI d.o.o. tel. 052 759-250 fax. 052 759-844 www.degrassi.hr

VINA PRELAC gsm. 098 1758-279 gsm. 099 2779-210 www.prelac.hr

www.mam-vin.eu

Teran

Birana vina od sorte

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

VINA TOMAZ tel. 052 681-717 gsm. 098 335-769 www.vina-tomaz.hr

VINA MATOŠEVIĆ tel. 052 448-558 gsm. 098 254-731 gsm. 098 367-339 www.matosevic.com

VINA ZIGANTE tel./fax. 052 721-930 gsm. 091 2535-392 gsm. 091 7265-380 www.vina-zigante.hr

VINA PILATO tel. 052 446-281 gsm. 091 446-2810 www.vina-pilato.com

VINA POLETTI tel. 052 449-251 gsm. 091 449-2511 gsm. 091 449-2510 www.vina-poletti.com

VINA CATTUNAR tel. 052 720-496 fax. 052 774-138 gsm. 098 435-644 www.vina-cattunar.hr

www.mam-vin.eu

Mavai

Birana vina od sorte

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

VINA COSSETTO tel. 052 455-204 gsm. 098 366-464 www.cossetto.net

VINA CATTUNAR DEGRASSI d.o.o. tel. 052 720-496 tel./fax. 052 759-250 fax. 052 774-138 www.degrassi.hr gsm. 098 435-644 www.vina-cattunar.hr

VINA FAKIN tel. 052 681-714 gsm. 092 2399-400 www.fakinwines.com

VINA ZIGANTE tel./fax. 052 721-930 gsm. 091 2535-392 gsm. 091 7265-380 www.vina-zigante.hr

O.P.G. ROMEO LICUL tel. 052 865-401 gsm. 099 7441-529 www.vina-romeo.com

www.mam-vin.eu

adona

Birana vina od sorte

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

PERAK d.o.o. tel. 034 255-274 gsm. 098 256-988 gsm. 098 656-969

VINA MATOŠEVIĆ tel. 052 448-558 gsm. 098 254-731 gsm. 098 367-339 www.matosevic.com

VINA COSSETTO tel. 052 455-204 gsm. 098 366-464 www.cossetto.net

OSILOVAC d.o.o. tel. 031 603-213 fax. 031 603-013 www.feravino.hr

O.G. JAREC-KURE tel. 01 2060-363 fax. 01 2059-751 gsm. 098 232-900 www.vina-jarec-kure.com.hr

P.P. ORAHOVICA tel. 033 673-322 fax. 033 673-903 www.pporahovica.hr

www.mam-vin.eu

Suvignn

Birana vina od sorte

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

VINARIJA ŠAFRAN tel. 042 209-834 tel. 01 6261-900 www.vinarija-safran.hr

VINO KORAK tel./fax. 01 6293-088 gsm. 098 410-345 www.vino-korak.hr

VINARIJA ŠTAMPAR tel. 040 830-184 gsm. 091 4449-499 www.vinarija-stampar.hr

IURIS d.o.o. tel. 031 200-600 gsm. 098 226-671 gsm. 098 1392-346 www.iuris.hr

BADEL 1862 d.d. tel. 01 4609-555 gsm. 098 496-650 www.badel1862.hr

CMREČNJAK tel. 040 830-103 gsm. 098 295-206 www.cmrecnjak.com

www.mam-vin.eu

Birana vina od sorte

Carnet auvignn

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

KRONOS d.o.o. VINA KALAZIĆ tel. 031 214-511 fax. 031 214-512 www.vina-kalazic.com

VINA CATTUNAR tel. 052 720-496 fax. 052 774-138 gsm. 098 435-644 www.vina-cattunar.hr

MEDEA tel. 052 543-519 fax. 052 543-443 www.medea.hr

VINA MARKOTA d.o.o. tel./fax. 034 251-839 gsm. 091 2405-831 www.markotavina.com

VINA POLETTI tel. 052 449-251 gsm. 091 449-2511 gsm. 091 449-2510 www.vina-poletti.com

O.P.G. D. SIBER tel. 031 208-010 gsm. 098 573-417 www.siber.hr

www.mam-vin.eu

Žlatina

Birana vina od sorte

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

GOSPOJA P.Z. tel. 051 857-142 gsm. 091 2020-211 www.gospoja.hr

FRAJONA d.o.o. tel. 051 859-102 fax. 051 859-530 gsm. 098 211-426 www.frajona.hr

VINARIJA PAVLOMIR tel. 051 248-296 gsm. 098 443-439

VINARIJA NADA ŽELJKO JURANIĆ tel. 051 857-065 fax. 051 857-205 www.nada-vrbnik.hr

O.P.G. IVAN KATUNAR tel. 051 857-157 gsm. 091 185-7393

KATUNAR VINARIJA d.o.o. tel. 051 857-393 www.katunar.hr

www.mam-vin.eu

Pjenušci

Birana vina od sorte

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

MLADINA d.d. tel. 01 6281-650 www.mladina.com.hr

PJENUŠCI PERŠURIĆ d.o.o. DUVILIO ZIGANTE tel. 052 431-586 tel./fax. 052 721-930 gsm. 098 195-7037 www.vina-zigante.hr www.misal.hr

MLADINA d.d. tel. 01 6281-650 www.mladina.com.hr

ILOČKI PODRUMI d.d. tel. 032 590-003 www.ilocki-podrumi.hr

prosinac 2016