Svijet u čaši broj 155 by MAM VIN

ZAGREB D.T.R., Ilica 25 MODIANA, City Center one West, Jankomir 33 MODIANA, Vukovarska 269b NAMA, Ilica 4-6 NAMA, Kvaternikov trg TEKSTILPROME TEKSTILPROMET, Dubrava 45 TEKSTILPROMET, Frane Petrića 7 TEKSTILPROMET, Meštrovićev trg 1j

VELIKA GORICA MODIANA, Slavka Kolara 2 KRAPINA KOTKA, Krambergerova 2 PULA RT-STIL, Flanatička 3 VESN VESNA-STIL, Sergejevaca 35 SOLIN MODIANA, Matoševa 10

ĐAKOVO MODIANA, vLADIMIRA nAZORA 6 RIJEKA TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1 DUBROVNIK TEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2 OSIJEK TEKSTILPROMET, Porta Nova, Svilajska 31a TEKSTILPROMET, Trg slobode 3

ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, Trg sv. Stošije 3 MODIANA, Ul. Bleiburških žrtava 17 SPLIT BUTIQUE MISTER MOT, Domovinskog rata 39 ŠIBENIK M-CLU Trg kralja Držislava 4 M-CLUB,

GLAVNI UREDNIK I VI

sadržaj 155

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

Štovani čitatelju! Evo nas, s vama, i s proljećem i ove godine. Sretan Uskrs! I – početak novog života! Četvrtina stoljeća prošla je, rekao bih kad se sad osvrnem unatrag, u hipu. Da, od 1992. do 2017. - 25 godina našeg druženja. Sjajno iskustvo. Došlo je, međutim, vrijeme za promjene, za svježu krv. Ovo je posljednji broj revije Svijet u Čaši u izdanju kuće MAM-VIN d.o.o., koja ga je postavila na noge i dovela do zrelosti. Red je došao da kormilo preuzmu mlađi, i časopis vode u skladu s novim vremenom. Momčad MAM-VIN-a na čelu s direktorom Mladenom Horićem, te novinarska ekipa na čelu sa mnom kao glavnim urednikom do sada, zahvaljuje vam se na pozornom praćenju revije, reakcijama-komentarima koje ste nam upućivali. Srdačna zahvala naravno ide i svim poslovnim partnerima koji su na bilo koji način pomogli i omogućavali da časopis živi, i da raznim prilozima dobro informira, educira, te da kroz razne akcije promovira vino i vinare, kuhinju i kuhare pa i – jer eno-gastronomija je tijesno vezana uz teritorij - turistička odredišta Lijepe naše. Revija Svijet u čaši ide, dakle, dalje, pod dirigentskom palicom novog izdavača, međutim to ne znači i prekid druženja MAM-VIN-ovaca s vama. Zacijelo će se, s jedne strane, i u novom životu časopisa naći ponešto mjesta za nastup ponekoga od nas kao suradnika, a s druge strane ne samo da se ne gasi aktivnost MAMVIN-a kao institucije za popularizaciju eno-gastronomije I turizma Lijepe naše nego će se djelatnost pod zajedničkoim nazivnikom Atelje okusa hrvatska tradicijska kuhinja i vrhunsko hrvatsko vino i pojačavati, na našim web-stranicama, kroz prigodna tiskana izdanja i preko različitih akcija sa susretima s vama uživo. Evo, ovdje, nekoliko riječi i o sadržaju ovoga broja. Otvaramo ga s vrlo aktualnm temama – o hrani koja nam se nudi u trgovinama, o glutenu u namirnicama i zdravstvenim problemima što ih on može izazvati… S obzirom da stiže nova turistička sezona smatrali smo korisnime ponuditi mali vodič vinskim putima u zagrebačkoj okolici. Popratili smo dakako i više sajmova vina i delikatesa održanih u Zagrebu i Osijeku u posljednje vrijeme, a najavljujemo i skorašnji Vinitaly. Tu su i dvije reportaže iz kojih se može saznati što se događa u segmentu vina i gastronomije susjednog nam mađarskog Villanyja i daleke španjolske Rioje.

6 Prehrana i zdravlje/KAKVU HRANU JEDEMO? 12 Prehrana i zdravlje/ GLUTEN (FREE) 18 Vino & turizam/KATALOGVODIČ HRVATSKA NA DLANU, Bregoviti hrvatski sjeverozapad 30 PRVI SALON PJENUŠACA u ZAGREBU 33 VINO ZAJEDNO U HUMANITARNOJ AKCIJI 34 Vinart Grand Tasting / LAUBA 2017 37 PINK DAY 38 WINE OSIJEK 2017 45 En Primeur 2017./ GRAŠEVINA i MALVAZIJA 48 VINITALY 2017 50 VILLANY FRANC 55 Skitnja Španjolskom/ RIOJA 62 60 godina sajma vina u Bedekovčini 66 Hotel & Gastroteh 2017

RUBRIKE

5 Riječ glavnog urednika, Sadržaj, Impressum 70 Vina za vaš stol/ The Wines for your table

Neki prilozi u opširnijem obliku / Some articles in a large post samo na webu/ only on the web: www.mam-vin.eu ; Srdačno vaš www.mam-vin.hr ; Željko Suhadolnik www.svijetucasi.com ; www.suhiucasi.wordpress.com

Nadam se da ćete i u ovome broju pronaći razonodu, te inspiraciju za istinski užitak za stolom, dakako uz konzumaciju s poznavanjem, razumijevanjem, pažnjom i umjerenošću pomno izabranih proizvoda i, sukladno tome, odnoseći se prema njima s dužnim štovanjem, te pijući nadasve razborito i- TRIJEZNO!

IMPRESSUM 155 SVIJET u ČAŠI broj 155 Hrvatska revija za vino, kulturu jela, pića i turizam

U 25. godini s vama! ožujak 2017.

ISSN 1330-285X NIŠTA BEZ MUKE • RADI I NADAJ SE ŽURI POLAKO • UŽIVAJ S RAZUMOM WEB: www.mam-vin.eu • www.mam-vin.hr • www.svijetucasi.com E-mail: mam-vin@zg.t-com.hr • svijetucasi@hi.t-com.hr Izlazi: tromjesečno Osnivač i nakladnik: MAM VIN d.o.o., 10000 Zagreb, Selska cesta 41, Hrvatska, telefon/fax (01) 3637-944; 7793-700 Matični broj: 03989534 OIB: 348208221 Osnivački kapital: 33.100,00 kn Poslovna banka: Zagrebačka banka d.d., Zagreb IBAN: HR5323600001101367001 SWIFT/BIC: ZABAHR2X Glavni direktor: Mladen Horić Pomoćnik glavnog direktora: Željko Marušić Uredništvo: Željko Suhadolnik (glavni urednik), Marko Čolić (urednik fotografije), dr.sc. Andrea Horić (lektor) Suradnica: Ivo Kozarčanin, Ivan Dropuljić, Ivana Suhadolnik, Vitomir Andrić, Tomislav Radić Administracija i računovodstvo: Marija Horić Grafičko oblikovanje, priprema za tisak: HANDSTUDIO, www.handstudio.hr Tisak: Grafika Markulin d.o.o., Lukavec, Dolenska 32, 10412 Donja Lomnica, tel: +385 1 6234-666, fax: +385 1 6234-529. Na naslovnoj stranici: Eto nas već i pred Uskrsom 2017. Želimo vam sve najbolje uz taj veliki praznik, ali, dakako, i poslije… Pazite što jedete i što pijete, o tome uvelike ovisi vaše raspoloženje i - ZDRAVLJE! ožujak 2017

155

PREHRANA i ZDRAVLJE

ŠTO JEDEMO i PIJEMO u HRVATSKOJ? Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

SALMONELA, PTIČJA GRIPA, RIZICI OD ALERGIJA i KANCEROGENIH ELEMENATA… KAKO PROIZVODIMO HRANU, ŠTO UVOZIMO OD HRANE, ETIKETE i DEKLARACIJE, KAKO SE PREHRAMBENI PROIZVODI NUDE NA TRŽIŠTU LIJEPE NAŠE? ZBOR AGRARNIH NOVINARA PRI HND-u i DRUŠTVO AGRARNIH NOVINARA RH ORGANIZIRALI SU o TOME OKRUGLI STOL

almonela, ptičja gripa, povećani rizik od dobivanja alergije, ali i povećani atak kancerogenih elemenata... Kako proizvodimo hranu i što uvozimo od hrane, što se od prehrambenih proizvoda, i kako, nudi na domaćem tržištu, na kraju najvažnije - što jedemo i pijemo? S aspekta zdravstvene ispravnosti namirnica, što je temelj, i s aspekta kakvoće i osebujnosti na osnovi iskrenosti i izvornosti, što je nadgradnja. Možemo li u Hrvatskoj, kad sjednemo za stol uz tanjur i čašu, biti sigurni, odnosno koliko možemo biti sigurni u to da hrana i pića NE sadrže, posebice u većoj mjeri, za naše zdravlje nepoželjne a zakonom dopuštene, međutim i, naravno, one zakonom nedopuštene tvari koje od alergija preko, čak, i raka mogu dovesti i do pada glave? Što se - baš pad glave! - i dogodio prije koji mjesec u Samoboru dječaku tek na početku života... U svjetlu više nedavnih nemilih ovdašnjih događaja vezanih uz hranu, hrvatska javnost zabrinuta je oko ispravnosti i kvalitete – posebice jeftinijih uvoznih - prehrambenih proizvoda koji se nude na policama naših trgovina. Kakvu to sve hranu uvozimo, kako se

kontroliraju uvoz i artikli na tržištu, što donosi novi Zakon o (ne) poštenoj trgovačkoj praksi i hoće li on zaštititi domaće potrošače i proizvođače, te kako promovirati i povećavati vlastitu proizvodnju hrane i potrošnju domaće hrane (u koju bismo trebali biti sigurni!) i time povećati samodostatnost, bila su tek su neka od pitanja planiranih da se o njima raspravlja na okruglom stolu Kakvu hranu jedemo u Hrvatskoj?, održanome nedavno u organizaciji Zbora agrarnih novinara pri HND-u i Društva agrarnih novinara Hrvatske i uz moderiranje Marinka Petkovića te Gorana Beinraucha, glavnog urednika časopisa Gospodarski list iz Zagreba. Kao govornici na okrugli stol pozvani su bili Damir Agičić – pomoćnik ministra poljoprivrede RH, Andrea Gross-Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu, Ivo Delonga – direktor EuroinspektCroatiakontrole d.o.o., Rašeljka Maras – predsjednica udruženja CROMILK, Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, kao i predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca-Udruge ožujak 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

PREHRANA i ZDRAVLJE

trgovine. Odmah packa: iako je tema važna i aktualna, neki pozvani – npr. pomoćnik ministra poljoprivrede - za koje se očekivalo da bi imali i te kako što za reći - jednostavno nisu došli, pa su izostali određeni odgovori izravno s izvora. Što se konkretno čulo na skupu? Naravno da je i ovaj put bilo u nas uobičajenih …mi moramo..., mi trebamo... Dakako, bilo je i silnih pohvala hrani proizvedenoj u Lijepoj našoj, pohvala, logično, baziranih i na domoljubnoj osnovi, ali i na, kako je istaknuto, činjenici da su proizvođači hrane u Hrvatskoj i njihovi proizvodi podvrgnuti vrlo strogom nadzoru. Iz redova nazočnih govornika priznanjem je, mada službeni krugovi prije nisu davali naslutiti da stvari ne funkcioniraju u najboljem redu, potvrđeno nešto o čemu javnost već neko vrijeme bruji - da naše inspekcijske službe općenito baš i nisu temeljite u nadzoru hrane na tržištu! Među ostalime i stoga jer valjda nije precizno i u detalje definirano što sve spada u nadležnost koje od njih, pa se događa da jedna sa sebe prebacuje lopticu na drugu i onda neki segmenti ostanu nepokriveni ili nedovoljno pokriveni kontrolom, zatim i stoga što se za namirnice iz uvoza iz zemalja EU, kako se kaže, slijepo priznaju deklaracije ovlaštene institucije iz EU-zemlje izvoznice, kao i stoga što, unatoč, rečeno je, sugestijama pojedinih stručnjaka, na višem nivou ni nije bilo sluha za to da se kontrolira, barem na zdravstvenu ispravnost, SVAKI proizvod već stavljen na tžište u RH, makar on dolazio i iz država članica EU i makar on stigao ovamo s urednim papirom laboratorija iz zemlje članice. Nezgoda je i u tome, navedeno je, što kod nas prolaze i deklaracije koje nisu dovoljno detaljne i precizne, pa potrošača ne informiraju kako treba a ponuđaču omogućuju svojevrsni manevarski prostor. U prilog tome naveo bih npr. etiketiranje vina: svojedobno je Zakon o vinu precizno nalagao što je sve obvezno napisati na vinsku etiketu i koja oznaka mora biti minimalno kojom veličinom slova, neki najvažniji pojmovi (naziv vina, proizvođač, vinogorje dakle porijeklo…) morali su biti slovima visine najmanje 0,5 cm. Uz nazive vina, proizvođača i vinogorja, obvezan je npr. bio i navod ranga kvalitete (vrhunsko, kvalitetno, stolno s kzp. itd) s obzirom na ocjenu dobivenu na temelju analitike i organoleptike od nadležne državne ožujak 2017

Mlijeko od krave, i tekućina od mlijeka u prahu ponuđena kupcu pod nazivom mlijeko

institucije. Nužna je bila i obavijest o razini neprovrelog sladora (vrlo važno za osobu koja ima problema s dijabetesom i za osobu koja u vinu što nije označeno kao slatko desertno ne želi šećernu slatkoću; znalo se da je suho vino s najviše do 4g/lit neprovrelog sladora, polusuho ono od 4 do 12 g/lt, poluslatko ono od 12 do 50 g/lit, a slatko od 50 g/ lit naviše, a onda se prije nešto godina i u nas povisio prag dopuštenog neprovrelog sladora za suhu kapljicu, za vina s jačom ukupnom kiselosti). Naravno, trebali su na etiketi stajati i podatak o sadržaju alkohola i podatak o zapremnini boce… Danas ima etiketa – neke obiluju reklamnim tekstovima samohvale i baš su i napirlitane! - iz kojih je gotovo nemoguće vidjeti tko je, zapravo, proizvođač vina, puno je etiketa koje više nemaju oznake suho, polusuho, poluslatko, slatko. Proizvođači često ne poštuju, valjda iz dizajnerskih razloga, propis o veličinama slova pa je i to što je od primarne važnosti i što je sitno napisano teško odgonetljivo… I to im se, gle, tolerira! Etiketa, iako je dakako poželjno da bude estetski na razini, nije prostor za dizajnersko iživljavanje nego je praktički osobna karta odnosno vizit-karta, ona mora pružiti bitnu i jasnu, čitljivo napisanu informaciju o proizvodu. Deklaracije! Zašto je uistinu bitno da se s tržišta svako toliko za kontrolu uzimaju svi proizvodi? Pa, evo: Pizza – da li, originalno,

čulo se, primjerice, da oznaka Made in EU ili Proizvedeno u Europskoj Uniji i nije baš neka referenca, jer često ne govori (dovoljno) o sljedljivosti proizvoda, naime u EU se smije, izneseno je na ovome okruglom stolu, tako označiti i proizvod u kojemu se uz dio sirovine porijeklom doista iz zemlje članice EU nalazi, pa moguće i u ovećem opsegu, i sirovina uvezena u EU iz trećih zemalja! Koje li dvoličnosti! I to baš vezano uz ono što izravno uzimamo u organizam i što može direktno utjecati na zdravlje… Na listi problematičnih prehrambenih proizvoda na okruglome stolu više je puta navedeno mlijeko, naglasak je bio na onome iz uvoza. Do mjere da je jedan od govornika izašao s pitanjem koje odmah sugerira i odgovor: koliko je u nekim slučajevima riječ doista o mlijeku, a koliko je tu riječ o tekućini napravljenoj od mlijeka u prahu te ponuđenoj kupcu pod nazivom mlijeko?...

sa sirom, ili s cjenovno povoljnijim nadomjestkom za sir?

PREHRANA i ZDRAVLJE Ali, evo nešto vezano i uz mliječne prerađevine: iz vana nam stiže ne samo sir, nego i nadomjestak za sir, proizvod koji dosta kupuju oni što u svojim objektima krajnjem potrošaču nude popularnu pizzu. Toliko da se zna!

PROIZVEDENO u EU

Spomenute su i određene podvale konkretno kod meda i maslinova ulja. Tu je moguće da legalno sudjelujemo i mi domaći, kao članovi EU: iznesen je primjer miješanja, u omjeru čak do podjednake količine (težine) visokokvalitetnog i skupljeg meda hrvatskog proizvođača s kilogramom meda kupljenoga po znatno nižoj cijeni u Kini, lijepljenja na staklenku s tom mješavinom deklaracije s oznakom Proizvedeno u EU i stavljanja proizvoda na tržište dakako po onoj višoj, na našem tržištu već prihvaćenoj cijeni za taj domaći proizvoid… Enigma su maslinovoga ulja označena kao extra djevičanska a koja po nevjerojatno niskoj i u smislu iskrenosti i originalnosti neuvjerljivoj cijeni viđamo na policama ovdašnjih supermarketa. Maslinovo ulje, ako je proizvedeno iskreno, posve u skladu s onime što propisuje i što treba jamčiti oznaka ekstra djevičansko, svuda je skupo. Ali, još iz pred-EU vremena nije tajna da ulje dobiveno od ploda masline neke južnoeuropske zemlje, danas članice EU, jeftino uvoze npr. iz Afrike, obrade ga (rafiniraju i očiste, pomiješaju s određenom količinom ulja sličnog nivoa odnosno nekog drugog biljnog ulja proizvedenoga u svojoj zemlji te obogate aditivima da dobije lijepu zelenkastu boju i arome nalik na one u izvornom ekstra djevičanskome ulju), pa ga, u svjetlu globalne propagande maslinovog ulja kao zdrave namirnice, zatim znajući dobro da mnogi kupci prvenstveno gledaju na cijenu, a onda i svjesni da mnogi kupci, posebice, naravno, baš oni s tanjim džepom koji sebi ne mogu priuštiti skuplji artikal, ne poznaju dovoljno autentičan original, nude i pod oznakom djevčansko i bogme i pod oznakom ekstra-djevičansko, cjenovno dosta skuplje od drugih ulja ali i, igrajući, radi dobiti, na kartu velikih plasiranih količina, istodobno znatno znatno povoljnije nego što su iskrena ekstra djevičanska maslinova ulja visoke kvalitativne razine. Takvo kupažiranje – koje i ne mora nužno uvijek biti jače zabrinjavajuće vezano uz zdravstveni aspekt, ali koje svakako jeste vezano uz lažiranje - podsjeća na priče što su svojedobno intenzivno kolale a i još se diskretno čuju na dalmatinskome jugu, a to su 8

one da o berbi grožđa na naše južne otoke iz Makedonije stižu cisterne s vrancem po vrlo povoljnoj cijeni, dosta nižoj od cijene plavca s boljih otočkih vinogradarskih pozicija, te da je lako moguće da (je) dio tog vranca, pomiješanog s plavcem (tko da odoli ako se namiriše zarada?), završava(o) i u ponekim poslije na tržištu skupo prodavanima dingaču i ivanu dolcu... Ali, ima tu, uz ove s medom i maslinovim uljem spomenute manipulacije, i još nešto jače zabrinjavajuće od klasifikacije u kategoriju nepoštene trgovačke prakse, nešto što je vrlo izraženo vezano uz zdravlje. Naime postoji mogućnost da taj proizvod u kojemu se nalazi i dio uvezen iz tzv. trećih zemalja sadrži i one za zdravlje nepoželjne aditive koji su još u lokalnim okvirima zakonski dopušteni u proizvodnji, ali koji su u proizvodnji hrane po aktualnom EU zakonu nedopušteni kao po zdravlje škodljivi. Upravo na ovome skupu u Novinarskom domu predstavnik međimurskih proizvođača krumpira požalio se da u krumpiru iz uvoza zna biti preparata koji izazivaju alergije ali, što je znatno gore, i onih koji su kancerogeni… Ulazimo, eto, iz proizvodnje, dublje i u prostor trgovine, i odgovarajuće je sada rabiti i šireobuhvatni pojam ponuđač. Uz klasične trgovce koji se bave samo prodajom, ponuđači prema krajnjem kupcu mogu biti proizvođačiprodavači u jednoj osobi odnosno tvrtka koja se istodobno bavi proizvodnjom/preradom i

Med: nešto iz EU + nešto iz trećih zemalja = Made in EU

trgovinom. Pa, ako se već hrvatski proizvođači kontroliraju toliko rigorozno koliko se oni žale na strogoću inspektora, bitno je, baš i s obzirom na opasnosti od tzv. nepoštene trgovačke prakse i s obzirom na sklonost pojedinaca prema nepodopštini radi profita, energično nadzirati baš i segment trgovine. Na okruglome stolu u Novinarskome domu, nakon što je izneseno nekoliko primjera nepoštene trgovačke prakse, apelirano je na mjerodavne i da se zakonom detaljnije i bolje regulira taj segment, kao i da se uvede praksa da se javno imenom, prezimenom i nazivom tvrtke obznane oni za koje se utvrdi da su na policama nudili proizvode što ne odgovaraju propisima o higijenskoj i zdravstvenoj ispravnosti prehrambene robe… Rečeno je i to da bi Zakon u nas trebao napokon propisati ono što je na snazi u zemljama EU, a to je da na domicilnom tržištu mora biti najmanje 50 do 60 posto domaćih proizvoda, što kod nas zasad,

Na hrvatskom tržištu maloprodajne cijene maslinovog ulja označenoga kao ekstra-djevičansko u velikom su rasponu od najnižih do najviših, gledajući po litri kreću se od nekih 60 kuna pa do nekih 260 i više kuna. Krunoslav Kovačević (lijevo), predsjednik Zagrebačkog maslinarskog instituta, inače i predsjednik Organizacijskog odbora februarskog Festivala masline u Zagrebu, uz kojega je Srećko Gross, član Organizacijskog odbora Festivala, kaže da će Institut uložiti svu snagu da se maslinova ulja s tržišta bolje kontroliraju i da se uklone ona koja ne odgovaraju deklaraciji. Kovačević navodi kako je teško da iskreno maslinovo ekstra-djevičansko ulje u maloprodaji bude jeftinije od stotinjak kuna za litru

ožujak 2017

PREHRANA i ZDRAVLJE zdravi i ispravni za prodaju kao ljudska hrana, ili se u žitu nalazi i kukolja.

Prava ikebana! Ali u ponudi voća nije sve ovako lijepo, nailazi se ne samo na preležane plodove nego i na voće koje je i jače na izmaku snaga, do stadija kad na njemu budu i plijesni…

svježe namirnice - nije rijedak slučaj s ribom, pogotovu plavom, koja brže propada. A koji su to baš na prodajnim mjestima ti Kupažiranje se navodno dosta radi s voćem neki nezgodni postupci radi ostvarenje veće ponuđenim na prodaju rinfuznim načinom. U zarade, i koje su još neke neprikladnosti? donekle već preležane plodove, među kojima Opet miješanja. Jedno od tih miješanja se nađe i onih na jačem izmaku izdržljivosti je između skupljeg i možda (u nekom (a ponekad čak i, osobno sam to vidio recimo momentu) deficitarnog domaćeg proizvoda kod limuna, već s vidljivom plijesni) ubaci se s onime istorodnime i jeftinijime iz uvoza, neka količina svježeg istorodnog ploda da se s time da to potrošaču nije i označeno kao barem za prvi pogled pred kupcem sakrije kupaža hrvatskoga i robe iz uvoza, nego se pravo stanje u masi… Po sistemu APP, tj. ako artikal na tržište stavlja pod jednostavnom prođe, prođe! Po propisima EU, kad se već i ne puno govorećem oznakom - Iz otkupa. prihvatilo načelo slobodnog protoka roba, nije Ima i miješanja, na polici, svježe i manje moguće među državama članicama sprječavati uvoz, no logično je da su nadzor i analize posebice onih na tr žištu po cijeni jeftinijih prehrambenih proizvoda te, kod voća i povrća osobito onih uzoraka što nam stižu iz udaljenijih zemalja makar i iz EU, nužni ne samo stoga da se provjeri koliko su opterećeni zakonski dopuštenim zaštitnim sredstvima Povrće: u Novinarskom domu na okruglom stolu čulo se da uvozni krumpir nerijetko sadrži potrebnima im da preparate koji izazivaju alergije, ali i one koji su kancerogeni. izgledom i svojstvima izdrže (duži) transport od izvora do police tr žišt a k amo s e šalju odnosno jesu li opterećeni i aditivima nedopuštenima za uporabu unutar EU, nego i za to da se vidi jesu li svi na polici trgovine ponuđeni plodovi još posve kazano je, nije slučaj!

U segmentu trgovine svakako valja obratiti pažnju na još nešto bitno a što je, barem po mojemu iskustvu s tržnice a još i više iz velikih trgovačkih centara, kod hrane nerijetko zanemareno: dostupnost oku deklaracije o sljedljivosti tj. porijeklu, o izvozniku i uvozniku k nama, o zaštitnom tretmanu u tijeku proizvodnje… Najčešće je opet riječ o povrću i voću što se nudi rinfuzno. Deklaracije vezane uz proizvod, dimenzijama inače male, u vrlo mnogo slučajeva nalaze se postavljene na kraju oveće police s proizvodom što otežava ili onemogućava vidljivost onome tko se želi informirati o proizvodu, k tome mnoge te oznake jedva su čitljive jer su slova ne samo mala nego i osjetno izblijedila, bilo zato što je tiskanje bilo već s gotovo potrošenim tonerom, bilo zato što se cedulje ne mijenjaju nego i predugo stoje pa slova od toga dijelom posvijetle toliko i da (neka) iščeznu… Na kraju ovoga priloga svakako treba reći i to da su i sâmi potrošači dobrim dijelom krivi za kupnju proizvoda koji može imati ovaj ili onaj nedostatak, naime mnogi kupci se uopće ne upuštaju u traženje podataka o proizvodu na ambalaži, neki, neshvatljivo, iz čiste aljkavosti i nebrige i valjda i uvjereni da je hranu što se nalazi na policama trgovina netko od nadležnih već provjerio pa joj dao zeleno svjetlo da ide u legalnu prodaju, a neki – što treba shvatiti – koji u ovom užurbanom tempu jednostavno ne nalaze ni vremena ni snage da u trgovini - provjeravajući oznake i deklaracije - provedu cijeli dan. K tome neki se – i njih treba i te kako shvatiti – ne upuštaju u pregledavanje deklaracija jer su one najčešće ispisane toliko sitnim slovima da je čak i uz pomoć dioptrijski jakih naočala teško dešifrirati to što je napisano… Naposlijetku, kao korisna (pre)poruka: dobro je držati se oznake Proizvedeno u Hrvatskoj, a vrlo oprezan treba biti s onom na kojoj stoji Roba iz otkupa, i s onom Made in EU, zatim, bilo bi dobro više se orijentirati na hranu iz domaće produkcije već i stoga što lakše kvarljive namirnice, kako kaže i reklama, od polja odmah do stola ne trebaju dugo putovati, potom dobro je držati se sezonskoga načela u prehrani, dakle orijentirati se na voće i povrće po tome kad je kojoj vrsti puna sezona te kad je ono najbolje kvalitete i dostupno u dovoljnoj mjeri iz izvora u Hrvatskoj… Još jedan savjet: ne padati na blještavilo ambalaže, bilo da je proizvod naš ili vanjski … rujan 2016

155

(PRE)HRANA i ZDRAVLJE

GLUTEN NA CRNOJ LISTI Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

RIJEČ JE o MJEŠAVINI PROTEINA NAÐENIH U PŠENICI, JEČMU, RAŽI, ZOBI, PIRU. NEKE SU OSOBE UROÐENO OSJETLJIVE NA NJ, A NEZGODA JE u TOME ŠTO ON STVARA SVE VIŠE PROBLEMA i DRUGIMA. U EUROPI NAVODNO 190 MILIJUNA LJUDI IZBJEGAVA PŠENICU, A 11 MILIJUNA JE OBOLJELIH OD VRLO NEZGODNE BOLESTI CELIJAKIJE… ZAGREBAČKI HOTEL ESPLANADE PRVI u HRVATSKOJ s CERTIFIKATOM o SIGURNOSTI OD ALERGIJA DO CELIJAKIJE

luten je mješavina proteina nađenih u pšenici, ječmu, raži, zobi, piru... Gluten je u prehrambenoj posebice pekarskoj industriji cijenjen zbog svojstva koja tijestu daju elasticitet, pomažu mu u dizanju, čuvaju oblik i često završnom proizvodu osiguravaju čvršću teksturu. Gluten se koristi i u izradi imitacija mesa (junetine, svinjetine, peradi, ribe...), da bi proteinski obogatio određena jela što se rabe u vegetarijanskoj prehrani. Gluten je prisutan u soja umaku, u pivi, koristi se i kao stabilizator u nizu proizvoda poput npr. čak i sladoleda, ketchupa. Nerijetko se gluten dodaje i hrani namijenjenoj kućnim životinjama. Primjenu nalazi i u kozmetičkoj industriji, za preparate za njegu kose i za dermatološke pripravke. Hrana koja sadrži gluten može izazvati zdravstvene probleme kod osoba koje su osjetljive na nj. Uz gluten se najčešće spominje celijakija, a to je kronična bolest najčešće vezana uz otežanu probavu hrane što sadrži gluten te uz crijevne procese. Međutim problemi kod onih koji su osjetljivi na gluten ne zadržavaju se samo na gastrointestinalnoj razini (proljev, crijevni limfoni...), nego se mogu i manifestirati i šire (alergije, neuropatije, dermatitis, osteoporoza, tiroiditis, psorijaza...). Neke osobe urođeno su posebno osjetljive na gluten, a vrlo je nezgodno to što

Izvor glutena: pšenica, ječam, raž, pir...

se u novije vrijeme iz raznoraznih razloga koji su uvelike povezani s profitom, povećava broj onih što postaju osjetljivi na gluten, naime sve je jača vesternizacija u prehrani i sve češće se u prehrani riža zamjenjuje pšenicom, kreiranjem pak novih vrsta pšenice dobivaju se one s većim razinama citotoksičnih glutenskih peptida, a krivac je i znatno povećanje količine glutena u kruhu i pekarskim proizvodima zbog namjernog dodavanja glutena tijestu da se skrati trajanje njegova dizanja... Posljednja istraživanja potvrđuju da je gluten jedan od najzastupljenijih alergena u hrani. Procjenjuje se kako danas u Europi ima više od 70 milijuna osoba osjetljivih i netolerantnih na gluten, 190 milijuna osoba koje izbjegavaju pšenicu i gluten, te 11 milijuna oboljelih od celijakije, autoimune bolesti kao krajnjeg izraza nepodnošenja glutena. Zbog svega toga rodio se svojevrsni pokret protiv glutena odnosno bolje reći akcija da se na proizvodima na uočljiv način stavi obavijest o sadržaju glutena i akcija da se javnost informira o ugostiteljskim objektima koji nude hranu bez glutena. U kolovozu 2014. američka Agencija za hranu i ljekove

Imitacija mesa patke

ožujak 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

(PRE)HRANA i ZDRAVLJE BOSK i predložili uvođenje gluten-free standarda, bez razmišljanja smo pristali – reći će Sanda Sokol, PR i Marketing manager Esplanade. - BOSK gluten-free standard stvoren je na temelju znanstveno utemeljenih i globalno prihvaćenih protokola vezanih uz sigurnost hrane, te se temelji na principima sustava HACCP, zatim dobroj proizvođačkoj praksi (DPP) i dobroj higijenskoj praksi (DHP). Taj gluten-free standard bitan je jer učinkovito pridonosi smanjenju rizika od kontaminacije jela i slastica glutenom. Propisuje načine nabave i skladištenja namirnica, proizvodni proces i oblike posluživanja hrane, kao i korektivne mjere predviđene za poduzimanje u slučaju sumnje na kontaminaciju glutenom - izjavio je na prezentaciji gluten-free standarda i certifikata u Esplanadi doc.dr.sc. Dražen Lušić, dipl. sanit.ing s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Katedre za zdravstvenu ekologiju.

Glavni direktor hotel Esplanade Ivica Max Krizmanić s netom primljenim certifikatom gluten-free standard (lijevo) i doc dr. sc. Dražen Lušić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

(The US Food and Drug Administration - FDA) preporučuila je da se proizvod koji sadrži glutena u količini ispod 20 ppm označi kao gluten-free. Krenulo je i s certifikatima ugostiteljskim objektima koji nude gluten-free hranu. Postoje ustanove što izdaju certifikate gluten-free, u nas je jedna takva s nazivom BOSK, iz Rijeke je, a prvi dobitnik certifikata gluten-free u Hrvatskoj – dodjela je bila nedavno - je zagrebački hotel Esplanade.

Tvrtka BOSK uključila se u akciju donošenja gluten-free standarda u nas zahvaljujući Denisu Delogu, direktoru, koji osobno ima većih problema s glutenom. - Moram biti na strogom bezglutenskom režimu prehrane i to mi je često onemogućavalo druženje s članovima obitelji i prijateljima uz dobru hranu u restoranima. Htio sam prekinuti tu svoju nezgodnu izoliranost, i rodila se zamisao o razvoju gluten-free standarda. Nadam se da će sada primjer Esplanade, kao prvog nositelja certifikata u Hrvatskoj, slijediti i drugi ugledni ugstiteljski objekti u Hrvatskoj – rekao je Denis Delogu…

Tvrtka BOSK razvila je gluten-free standard s više partnera a to su Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Katedra za zdravstvenu ekologiju. BOSK gluten-free standard ugostiteljima pruža praktično znanje vezano uz pripremu, serviranje i distribuciju bezglutenskih jela. - Još prije nekoliko godina hotel Esplanade prepoznao je potrebe te je u svim jelovnicima obilježio jela bez glutena kako bi gostima olakšao odabir prilikom naručivanja. Kad su nam pristupili iz tvrtke

Barman Marin Nekić i korporativni sommelier Jadranke Kristijan Merkaš. Desno: karta Škotske odakle su ti whiskyji

Projekt i tvrtku BOSK pokrenuli su znani hrvatski nogometaš Mario Stanić te Denis Delogu, autor knjige U šumi, potaknuti osobnim iskustvom poboljšanja zdravstvenog stanja promjenom prehrane. Delogu i Stanić na slici su sa cheficom Esplanade Anom Grgić

ožujak 2017

Zastupa za Republiku Hrvatsku: Hercegovinavino d.o.o., Dugoselska 102 10361 Sesvetski Kraljevec, tel. 01 6192-360, hercegovinavino@hercegovinavino.com

H O T E L • R E S T A U R A N T • C A F É

LJUB

LJAN

A

ZAG

SAR

O

AJEV

SKO

PLJE

HRV ATS K

A CIM ETIO POS AFIĆA O K E ANJ KIH AŽIV ADS ISTR BEOGR taje vi: pos

do al Tren eCa kan iji  24 6 HoR značajn 2 sve ak: ju male t u ki k upu 32 Pivs veliki k : e  ij 0 log anje Kad 4 hno zdravlj e te a ima Nov elno n rist a b tu sa ir V u r ić vo lov osto zgo o Ap ektor U ra 56 a: titet Dark Trade dirSrbija g On oruk iden kta  sber Prep ve čini og obje Carl 8 s 5 Šta titeljsk : s s Ipso setim ugo anje u tride iv 4 ž e a 6 Istr je slađ biji u Sr Vino esta am 1 Nov 5  vić goje š Bla aje za Milo tor prod al

KUS INFO VI JE

ČA

TA SVE ECA HOR I IZ A NA EST N V A E S D OVIJ AKOG AR.R NAJN SV INB

direk ReCa kan lenic Ho la Hel -Co Coca Srbija

ZAG

REB

ïL

JUB

A | bro j 14

LJAN

TEM Org A BRO aniz JA: acij a pr INTE osla RVJU ve Sud je

SA R

AJEV

B EO

| w ww.i

GRA

Dï

n-h

SKO

orec

a.co

PJE

rmin

Nov e go

rt th n rowd Sta own a… uï v Tren ičep 28 dovi i pote ncija Istr l pje Nen aživ nuša a d E pred a Š urop ca ï sje epak a sta nje 32 bilno ugo dnik Ce , stite h pije lja a Piva tu ï 4 djela rističkih i 2 Buđ nje i p tnik enje iv a HO talija arsk K-a o pr nske Na m ig pivs ke s ovara ww cene XIX. jestu n w.b kong d ï 4 je G3 res h ogađ Spir ottega 4 a o its d spa.c ja telije Pan .o.o ra H ., Bu om o rvats U Vir rama: zins k e ki p ovitic ï 4 V rilaz i ne irovitica 8 posto 30, 1 0010 je pri Buz tisci INFO in, Z ï 6 agre C 0 US: PJEN b, T UŠC el.:0 I 1 66 NAJN OV 10 240,

Oï

a III

Cha

lo tte a vali sm

2. La

Aï

| go din

dine

IJ ww E VIJE SVw AK.g3s STI wwwODpNirEitVs.hNrIZ HOREC O A

.in-

horePRATITE SEKTORA ca.c NA om

g bu

Eleg a koja ncija plije na p ni r pogl vi ed!

8 23

D

 REB

49-3

RA EOG

6-259

ar 2

ar.rs

N 18

emb

.inb

ISS

c | de

www aI |

240

IJA

din | go

ISSN

SRB

2 | br. 15.

InHoreca Hrvatska

www.in-horeca.com

bles

POKLANJAMO!!!!! Godinama su ugostitelji tražili način na koji bi što brže i preciznije napravili inventuru te kontrolirali i pratili potrošnju pića u svojim lokalima. Čak i najjednostavnija inventura zahtijevala je improvizaciju, a rezultirala nedovoljno točnim podacima. Hrvatska inovatorska tvrtka Massec d.o.o., prepoznala je tu potrebu te proizvela i patentirala Massec uređaj za kontrolu pića i inventuru u ugostiteljstvu. Namijenjen je brzom, preciznom i jednostavnom mjerenju kontrole količine pića te inventuri na šankovima. Osim inventure pića na šanku, aplikacija Massec nudi i mogućnost inventure svih artikala na zalihi. Skeniranjem i komadnih artikala (sokovi, čajevi, keksi... ), izmjerom robe u kilogramima, kao što su kava ili hrana, i uz inventuru pića dobiva se i cjelokupna inventura zaliha u jednoj tablici.

NAČIN RADA Uređaj se bežično povezuje s Android mobilnim ili tablet sustavom, na programsku aplikaciju Massec. Uz uređaj dolazi i barkod čitač kojim se očitava barkod s boce, boca se postavlja na MASSEC uređaj koji istog trenutka šalje u aplikaciju na mobitelu ili tabletu podatke o nazivu pića i točnoj količini tekućine u boci. Aplikacija putem barkoda prepoznaje o kojoj je vrsti pića riječ i koji je volumen boce te izračunava količinu tekućine u njoj. Cijeli proces traje 2-3 sekunde, a inventura šanka može biti gotova već za 10 minuta! Proizvod je plasiran hrvatskim ugostiteljima, koji su prepoznali i potvrdili kvalitetu i funkcionalnost uređaja. Trenutačno je na hrvatskom tržištu više od 500 zadovoljnih korisnika.

POTPUNA INTEGRACIJA U POSLOVANJE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA Massec je potpuno integriran s Remaris fiskalnim blagajnama za ugostiteljstvo. U par sekundi, inventura se šalje u Remaris te se dobiva trenutačna usporedba inventurnih stanja robe i skladišnih stanja u blagajni. Inventure se mogu slati i putem e-maila, direktno iz aplikacije. Remaris fiskalne blagajne također su hrvatski proizvod, a koristi ih većina vrhunskih ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj koji su prepoznali napredna Remarisova rješenja. Time su uštedjeli vrijeme, a istovremeno pojačali kontrolu poslovanja (vlasnički dio programa u Cloudu, mobilna aplikacija, B2B sustav s Roto Dinamicom za naručivanje robe iz programa i automatsko zaprimanje primki).

DOSTUPNOST Uređaj je moguće nabaviti preko tvrtke Roto Dinamic d.o.o., koja je ovlašteni distributer Massec uređaja za inventure.

Redakcija časopisa InHoreca u suradnji s tvrtkom Massec najsretnijeg će čitatelja nagraditi ovim vrijednim uređajem. Sve što trebate napraviti je: 1. Lajkati Facebook stranicu InHoreca Hrvatska (ako već niste); 2. Podijeliti objavu o Massec nagradnoj igri na svom profilu (javno); 3. U komentar napisati ime ugostiteljskog objekta za koji želite ovaj vrijedan uređaj. Ostale informacije vezane uz nagradnu igru potražite na Facebook stranici InHoreca Hrvatska.

InHoreca Hrvatska

155

VINO&TURIZAM - CROATIA - WINE &TOURISM

HRVATSKA na DLANU CROATIA at a GLANCE Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

NEPOSREDNO PRIJE FESTIVALA VINA i KULINARIKE ZAGREB VINO.COM 2015 ODRŽANO JE, u ORGANIZACIJI UDRUGE VINARSTVA PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI, PRVO NACIONALNO OCJENJIVANJE VINA LIJEPE NAŠE, SLIJED KOJEMU JE TREBAO BITI KATALOG-VINSKI i SVOJEVRSNI TURISTIČKI VODIČ. KAKO TAJ VODIČ NIJE u PREDVIÐENOME TERMINU UGLEDAO SVJETLO DANA, s PRIPREMLJENIM i u MEÐUVREMENU AŽURIRANIM MATERIJALIMA IZLAZIMO NA OVAJ NAČIN, DA BI IPAK NEKU KORIST IMALI VINARI i ZAINTERESIRANI SUVREMENI NOMADI u TURISTIČKOJ SEZONI 2017.

očno, ne još jedno međunarodno ocjenjivanje vina u nizu pa locirano, eto, u Hrvatskoj, nego prvo nacionalno ocjenjivanje hrvatskoga vina, ali ipak s - internacionalnom dimenzijom! Održano je u Zagrebu u hotelu Esplanade krajem 2015. Trebalo se nastaviti, ali u 2016. –nije! Čulose da će ponovno biti na proljeće 2017., ali zasad nea i konkretnih najava i termina. S obzirom na način na koji je bio zamišljen, taj je projekt, u organizaciji Udruženja vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i HGK, uz to što bi vinoljupcima poslužio kao dobar pokazatelj aktualnog 18

trenutka hrvatske plemenite kapljice, mogao biti vrlo učinkovit u smislu promidžbe ali i bržeg boljeg brendiranja kapljice Lijepe naše na internacionalnoj pozornici. Hrvatska kao tradicijski vinogradarska, vinarska, vinska te turistička zemlja svoju veliku gospodarsku šansu vidi (i) u enogastronomiji, upravo i u tijesnoj sprezi vina i turizma, kombinaciji za koju se, otkako je vino u modernome društvu postalo kultno i pravi turistički magnet, može reći ne samo da je dobitna nego i da je idealna. U turizmu smo se dosta dobro brendirali na međunarodnoj sceni, ali s vinom - iako je ožujak 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

VINO&TURIZAM - CROATIA - WINE &TOURISM

posljednjih godina ono kakvoćom bitno napredovalo - zasad još nismo u dovoljnoj mjeri to učinili. Možda dobrim dijelom i stoga što se nije vodilo dovoljno računa i o tome da se barem jednom godišnje – kako to čine afirmirane vinske zemlje - na vlastitome pragu organizira snažna prezentacija Vina Croatia za domaće i vanjske medije javnog informiranja i za vinske trgovce, naime dojmovi izravno s terena gdje se vina proizvode kompletniji su i upečatljiviji od onih s kušanja na klasičnoj prezentaciji odnosno masterclassu u nekoj dvorani tisućama kilometara udaljenoj od izvorišta. U nastojanjima na širenju dobrog glasa hrvatske plemenite kapljice moglo je odlično pridonijeti eto baš i ovo nacionalno strukovno vrednovanje Vina Croatia s međunarodnim karakterom, pogotovu i stoga što se na njega dovezivao festival Zagreb Vino.com kao na jednome mjestu kompletno ogledalo hrvatske vinske produkcije, i stoga što je bilo predviđeno izdavanje kataloga kao svojevrsnog vinskog i na određeni način i turističkog vodiča. Prethodno spomenuti pojmovi međunarodni karakter i internacionalna dimenzija znače da su u kušanje, uz naše ocjenjivače, uključeni bili većinom (dvije trećine) inozemni eksperti degustatori - renomirani enolozi, sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani vinski novinari, koji su i članovi ocjenjivačkih sudova na raznim, i najpoznatijim i najcjenjenijim međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice u svijetu. Ovakva internacionalizacija s višestrukom je prednošću: njome se od relevantnih stranaca dobiva vrijedna informacija o tome kako bi svijet mogao disati na hrvatsko vino, zatim, relevantni vanjski profesionalni krugovi, koncentrirani na vino odavde, upoznaju se s našim prozvodima na mjestu njihova nastanka, što je bitno jer ako su dojmovi jači onda su i veće šanse da se iz tih strukovnih krugova vani prema tržištima širi kompleksna i – jer riječ je u kontekstu hrvatskoga vina o neutralnim osobama - osobito uvjerljiva priča o našoj kapljici i eno-gastronomiji. Zato se pri izboru inozemnih ocjenjivača dosta pazilo da se na početku pozovu prvenstveno oni iz zemalja za koje se ovdje smatra da su za nas najzanimljivje kao vinska ali i turistička tržišta. Zatim, vezano uz strance kao kušače izbjegavani su u startu mogući prigovori o sukobu interesa kod degustatora. Stranci, naime, barem zasad još, nisu – osim nekoliko iznimaka, na koje se, dakako, nije računalo s ovim pozivom - involvirani u suradnju s hrvatskim vinarima u segmentu enologije, marketinga, trgovine. Naravno, i pri odabiru hrvatskih kušača vodila se briga da ne budu u bilo kakvoj poslovnoj vezi s vinarima a koja bi se mogla protumačiti kao sukob interesa. Kao bitan promotivni dio projekta smatrano je eto baš i ono što je imalo slijediti ocjenjivanju te službenoj podjeli odličja održanoj u sklopu festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2015 u zagrebačkom hotelu Esplanade: knjiga praktičnog formata i uveza koja na jednom mjestu objedinjuje značajne podatke o vinskoj Hrvatskoj - daje svojevrsnu osobnu kartu Vina Croatia, te nudi prezentaciju proizvođačkih kuća prijavljenih za ovo ocjenjivanje. Knjiga koncipirana kao vrijedan putokaz zainteresiranima za hrvatsko vino a i za razne tipične lokalne delikatese kao i za teritorij gdje se sve te delicije rađaju. Izložena oku javnosti trebala se naći najkasnije uoči početka turističke sezone, na raznim uz vino i turizam vezanim punktovima u Hrvatskoj, ali i da prati nastupe Lijepe naše na sajmovima vina, turizma…

MALA ZEMLJA ZA VELIKA VINA

Hrvatska ima ravnicu, more i gorje, sunce i - Bakhov nektar! Nevelika na zemljopisnoj karti, zahvaljujući povoljnom zemljopisnom

ožujak 2017

položaju s vrlo različitim krajobraznim, pedološkim, klimatskim i mikroklimatskim svojstvima, u stanju je ponuditi široku lepezu vrhunskih vina u različitim stilovima, prikladnih za najrazličitije prigode i uz najrazličitija jela, od onih za ne suviše zahtjevne ukuse i za nepretenciozne prilike, pa sve do onih i za najizbirljivije potrošače. Malo se koja država kao Hrvatska može pohvaliti tolikom raznolikošću reljefa, klime, tla i drugih činitelja što bitno utječu na uzgoj vinove loze i na plemenitu kapljicu. Ta se raznolikost i ogleda u raskošnom mozaiku vina – od mirnih do pjenušavih, od svježih, kiselkastijih i aromatičnijih, suhih i polusuhih bijelih sjevernog tipa, preko svježih kompleksnih, punih, ali i elegantnih suhih bijelih i crnih s fino iskazanim voćnim aromama izmiješanima - ovisno o terminu berbe i načinu i dužini dozrijevanja - sa začinima, do jakih i punih, posebice crnih, s juga, pa od vina redovite berbe do onih predikatnih slatkih, botritiziranih sirupastih vina iz odgođenih berbi, odnosno onih od ubrana te onda prosušivana grožđa, od domaćih kultivara do najpoznatijih internacionalnih sorata. U svijetu postoji pet vinogradarskih zona, a određene su po zbiru sunčanih sati i temperatura u toku vegetativne sezone. Hrvatska posjeduje svih pet tih zona – prva je na sjeverozapadu zemlje, a peta, najosunčanija, južno je od Splita. Dopire do Konavala te uključuje i pripadajuće dalmatinske otoke. Zgodno je reći da ni prva svjetska vinogradarsko-vinarska nacija Francuska nema tu petu zonu. Zasad se u Hrvatskoj uglavnom teži svježijim i laganijim vinima koja se piju mlada, u prvoj godini od berbe. To vrijedi ponajviše za bijelo vino te za rosé, koji do nedavno i nije bio toliko tražen ali koji hitro stječe popularnost tako da je unatrag par godina u Zagrebu i njemu u čast utemeljen zaseban festival - Pink Day - s terminom održavanja u ožujku. Sa mlađim bijelim i ružičastim vinom igra se dosta na kartu osvježenja u sve toplijem proljetnom razdoblju i u tijeku ljeta koje sada, u svjetlu globalnog zatopljenja, zna biti i vrlo vrlo vruće. Crno vino, osim portugisca koji je hrvatska inačica beaujolais nouveaua odnosno primeura, rjeđe se troši kao mlado, njemu se ostavi ipak barem jedna puna godina dana za dozrijevanje. U novije vrijeme otkako su se širom otvorile granice i otkako su kormilo u proizvođačkim kućama preuzeli mladi - koji se, za razliku od velike većine njihovih roditelja, odlično snalaze sa stranim jezicima te koji rado odlaze u druge sredine i na međunarodne sajmove i festivale vina pa i u posjete vanjskim vinarijama gdje se dosta toga može vidjeti i naučiti kako što se tiče proizvodnje i načina uživanja u enogastronomiji tako i glede marketinga i plasmana - postupno su se povećavali kriteriji, i ambiciozniji proizvođači upustili su se i u kreacije vrlo ozbiljnih i bijelih i crnih vina što traže dugo dozrijevanje u drvu, pa i u produkciju pjenušaca, ali i u dugačke maceracije bijelih sorata u amfori (u pjenušcima i narančastim vinima prednjači Plešivica kod Zagreba!), naime osjetilo se da je hrvatsko tržište kako s aspekta domaćeg potrošača tako i s aspekta stranih turista postalo kritičnije i da može apsorbirati i stanovitu količinu posebnih i vrlo skupih uradaka. Za bolja i skuplja vina izlaz postoji i u inozemstvu, naime ulaskom Hrvatske u EU nestale su razne administrativne barijere za plasman vani. Sad je na hrvatskoj vinskoj branši da, dobrom organizacijom i akcijama na popularizaciji ne tek neke sorte i vina općenito nego upravo raznih vinogorja s njihovim specifičnostima, na međunarodnoj pozornici stvori pravi image vinske i vinsko-turističke Hrvatske. 19

VINO&TURIZAM - CROATIA - WINE &TOURISM KONTINENTALNA HRVATSKA / CONTINENTAL CROATIA

JAGUNIĆ Adresa/Address: PG Jagunić, Plešivica 25, Jastrebarsko • tel/fax: +385/1 6293 094 • Vlasnik/Owner: Velimir Jagunić • Odgovorna osoba/Responsible person: Velimir Jagunić; e-mail: velimir_jagunic@ yahoo.com • Kontakt osoba/Contact person: Dominik Jagunić; mobile: +385/98 1856 132 Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Plešivica-Okić Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Dominik Jagunić Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional Hektara/Hectares: 3,5 vlastitih/own property + otkup grožđa prema potrebi/ buying the grapes depending on needs (do/till 10 t) Sorte/Varieties: traminac, pinot sivi, rizling rajnski, rizvanac (Müller Thurgau), portugizac (Portugieser) Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: cca 15.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 70 %; bijelo/white: 80 %; crno/red: 15 %; desertna i specijalna vina/ dessert and special wines: 5 %; pjenušci/ sparkling: 30 % Vina kao robne marke, po etiketama/ Wines by labels: traminac, sivi pinot, rajnski rizling, rizvanac, purtugizac, mlado crno/nouveau red - suho/dry ■ traminac kasna berba, poluslatko/late harvest, semisweet ■ pjenušac/sparkling: ThreeStar brut (chardonnay 60 %, rajnski rizling 15 %, etc.), pjenušavo bijelo, tradicijska metoda/sparkling white, classical method Mogućnost kupnje vina na posjedu/ Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes Degustacija vina na posjedu moguća/ Tasting possible at the cellar: da/yes

BREGOVITI HRVATSKI SJEVEROZAPAD - proizvoÐači / NORTH-WESTERN CROATIAN UPLANDS - producers Agroslavetić • Bodren • Bolfan Vinski Vrh • Braje (Robert) • Cmrečnjak • Djurinski • Hažić • Jagunić • Jarec-Kure • Jakopić • Kolarić • Kocijan • Korak • Kos-Jurišić • Kos Željko • Kurtalj • Lagradi • Mladina • Petrač • Puhelek Purek • PZ Ivanec • Šafran • Šember • Šimanović • Štampar • Stručić • Tomac • Trdenić • Vuglec-breg 20

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites - topla jela/warm dishes Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 80 u ožujak 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

VINO&TURIZAM - CROATIA - WINE &TOURISM

Sin i otac/Son and the father: Dominik & Velimir Jagunić

zatvorenom i 40 na natkrivenoj terasi (pogled na vinograde)/80 indoors and 40 outdoors on the terrace with roof (nice view to vineyards) Radno vrijeme/Opening hours: 12.00-02.00h - samo po prethodnoj najavi/only upon appointment Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash - virmanom/ invoice Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: planinarske staze na Japetić i vrh Plešivice, biciklizam, jahanje, paraglajding/hiking trails towards the Japetić hill and to the top of the Plešivica mountain, bicycling, horse riding, paragliding Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučljivi za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: dvorac grofa Erdȍdyja iz 19. stoljeća – Jastrebarsko; Muzej grada Jastrebarskog; zbirka tradicijskog obrta bačvara Milivoja Goluba – Jastrebarsko; etnografska kolekcija Svetojanskog kraja – Sveta Jana; kapela sv. Franje Ksaverskog iz 18 st. - Plešivica Count Erdȍdy castle from the 19th century – Jastrebarsko; Museum of the town of Jastrebarsko; traditional craft-work exposition of the Jastrebarsko’s cooper Milivoj Golub – Jastrebarsko; Sveta Jana etno-collection – Sveta Jana; st.Franjo (Francis) Ksaverski chapel from 18th century – Plešivica Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: ožujak 2017

Vincekovo - 22. siječnja; Sanjkaški kup Plešivica 1907 - Plešivica, kraj siječnja-početak veljače, ovisno o snijegu; Jaskanske vinske svečanosti – Jastrebarsko, početak rujna; Martinje - 11. studenoga/ St. Vincent’s Day - January 22th; Plešivica 1907 Sledding Cup – Plešivica, end of january-beginning of february, depending on snow; Jaska Wine Festivities – Jastrebarsko, beginning of September; St. Martin’s Day – November the 11th ■ U obitelji Jagunić kažu da su svoj život posvetili proizvodnji vina za zahtjevna nepca. Predano rade, imaju iskustva, i neprestano ulažu u tehnologiju. Vinogradi se nalaze na ponajboljim položajima koji u organoleptici daju vinu prepoznatljiv terroir Plešivice. Vinarija Jagunić je na Plešivičkoj vinskoj cesti, oko 30 kilometara od Zagreba. U ponudi svoja vina sljubljuje s domaćim, tradicijskim specijalitetima vlastitog kraja. The Jagunić family points out it’s devotion to the high quality wine production, to please the exigent consumers. Vineyards on the best positions, the most dedicated work, experience, and investments are giving the results. The Jagunić Estate, situated on the Plešivica Wine Route, cca 30 km far from the croatian capital Zagreb. is successfully pairing their wines with the traditional specialties of this corner of Croatia. Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest Vina Croatia 2015: Zlatna medalja / Gold medal TRAMINAC 2013 ■ TRAMINAC 2011 kasna berba/late harvest . 21

VINO&TURIZAM - CROATIA - WINE &TOURISM KORAK Adresa/Address: Vinogradarstvo i vinarstvo Korak, Plešivica 34, Jastrebarsko • tel/fax: +385/1 629 3088 • e-mail: velimir.korak@ zg.t-com.hr • www.vino-korak.hr • Vlasnik/ Owner: Velimir Korak • Odgovorna osoba/ Responsible person: Velimir Korak • Kontakt osoba/Contact person: Josip Korak; mobile: +385/98 815 271

Wines by labels: Svježa linija/fresh line sauvignon, rizling rajnski, rosé Draga, portugizac mlado/nouveau - suho/dry ■ Premium: chardonnay sur lie, syrah, pinot crni, pinot sivi (macerirano/long macerated) - suho/dry Mogućnost kupnje vina na posjedu/ Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Velimir Korak

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Plešivica-Okić Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: dipl.ing.agr Velimir Korak, mag. Ing. agr Josip Korak Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalni, uz minimalno korištenje pesticida i bez uporabe herbicida/ conventional, with the minimal use of pesticides, no herbicides Hektara/Hectares: 6 vlastito/own property; kooperacija/cooperation: 2 Sorte/Varieties: sauvignon bijeli (Sauvignon blanc), chardonnay, pinot sivi (Pinot gris), rizling rajnski (Riesling), syrah, pinot crni (Pinot noir), portugizac Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Križevac, Cimbuščak, Laškovec, Klemenka, Draga Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: cca 40.000 - 50.000 boca/ bottles ■ mirno/still: 90 %; bijelo/white: 30.000; ružičasto/rosé: 2000: crno/red: 8000; pjenušci/sparklings: 10 % (na kvascu/ on the lees: 30 mjeseci/months) Vina kao robne marke po etiketama/ 22

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/ Other self-made and local typical products that can be bought at the estate: destilati/ distillates Degustacija vina na posjedu moguća/ Tasting possible at the cellar: da/yes Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites - topla jela/ warm dishes Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50 unutra/inside; 50 vani na terasi/out on the terrace Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: šetnja/walking around Radno vrijeme/Opening hours: samo po najavi/only upon appointment Način plaćanja/Way of payment: gotovina/ cash – kartice/cards (primaju se/accepted are: sve/all) Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Dvorac Erdödy u Jastrebarskome/Erdödy Castle in Jastrebarsko

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Trofej Snježna kraljica – Zagreb, početak siječnja, Vincekovo - siječanj, Jaskanske vinske svečanosti – rujan, Advent u Zagrebu - prosinac/Snow Queen Trophy Zagreb - January, St. Vincent day - January, Jaska’s Wine Festivities – September, Advent in Zagreb - December ■ Obiteljska vinarija Korak nalazi se u mjestu Plešivica s koje se pruža prekrasan pogled na prirodne amfiteatre kraja. Vinogradi su na brdu, gdje nema industrijskog zagađenja. Smješteni su na osam različitih mikrolokacija, na nadmorskoj visini od oko 400 metara. Pristup proizvodnji je prirodi prijateljski. Ambicije su pružiti vino za zahtjevno nepce i za istinskog poznavatelja. Uz svježu liniju vina od sorata sauvignon bijeli, rizling rajnski te rosé postoje i vrlo ozbiljna, odležana vina od chardonnaya, pinota sivog, pinota crnoga i syraha. U želji da se kvalitetno obogati ponuda, krenulo se, kao najnovije, i u produkciju duže maceriranih vina, te u pjenušce. Family estate Korak is located in the village of Plešivica on the Plešivica mountain. Vinayards are in the zone clean of industrial pollution. The parcels – eight of them – are at the altitude of 400 m above the sea level. Aproach to the production is nature friendly. Ambition is to of f er t he wines for the connoisseurs. Wines are divided in the t w o line s – t h e b a sic & fresh one, and with the long maturation elaborated one. The news are the sparkling wines (classical Josip Korak, mladi enolog/young oenologist method), and the orange wines made with the long macerations with the alcoholic fermentation, followed by the long maturation in wood. Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest Vina Croatia 2015 Zlatna medalja/Gold medal SYRAH 2013 ožujak 2017

VeÄ&#x2021; 24 godine s Vama

www.pavin.hr

VINO&TURIZAM - CROATIA - WINE &TOURISM KURTALJ

sausagees, salami, speck, ham, cheese Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes - hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites - topla jela/warm dishes Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: na posjedu/at the estate: 20; Vinska Klet, Zagreb, Nova ves 8: cca 30 Smještaj/Accomodation: ne na posjedu/not at the estate ■ da u susjedstvu/ves in the neighborhood Radno vrijeme/Opening hours: Vinska klet Zagreb svakodnevno/ every day – 10-20 h; na posjedu/at the estate: samo po najavi/ only upon appointment Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash - virmanom/ by invoice - kartice/cards (Maestro, MasterCard, Visa)

Drago Kurtalj sa suprugom Dubravkom

Adresa/Address: Gospodarstvo Kurtalj, Plešivica 59: 10450 Jastrebarsko • tel: +385/1 4666 464; fax: +385/1 6294 827; mobile: +385/98 315 844 • www.vinska-klet.hr Vlasnik/Owner: Drago Kurtalj • Odgovorna osoba/Responsible person: Drago Kurtalj; e-mail: drago.kurtalj@gmail.com • Kontakt osoba/Contact person: Drago Kurtalj; Andrea Štajnkler, tel: +385/1 4666 464; e-mail: klet.vinska@gmail.com Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Kontinentalna Hrvatska/Plešivica Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Drago Kurtalj Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/ conventional Hektar/Hectares: 3,5 vlastitih/own property; kooperacija/ cooperation: 3,5 Sorte/Varieties: silvanac zeleni, graševina, rizling rajnski, pinot sivi, pinot crni, portugizac Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 50.000 lit ■w mirno/still: 75 %; bijelo/white: 90 %; ružičasto/rosé: 5 %: crno/red; 5 %; pjenušac/sparkling: 25 %; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: zeleni silvanac, graševina, rajnski rizling, sivi pinot, crni pinot, portugizac, rosé – suho/dry • sivi pinot, rajnski rizling – polusuho/ off dry • pjenušci/sparklings: DRI bijeli brut; Kurtalj Rosé brut Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate: mesne i mliječne prerađevine/ 24

ožujak 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

VINO&TURIZAM - CROATIA - WINE &TOURISM

LAGRADI

still: 100 %; bijelo/white: 85 %; ružičasto/ rosé: 5 %; crno/red: 10 %; Vina kao robne marke po etiketama/ Wines by labels: graševina, zeleni silvanac, rajnski rizling, chardonnay, dornfelder, portugizac - suho/dry • sivi pinot, sauvignon - polusuho/off dry • manzoni bijeli, muškat Lagradi - poluslatko/semi-sweet Mogućnost kupnje vina na posjedu/ Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes Degustacija vina na posjedu moguća/ Tasting possible at the cellar: da/yes

Adresa/Address: Lagradi d.o.o., Vlaškovec 98A, Jastrebarsko • tel/fax: +385/98 381 737 • e-mail: lagradi@lagradi.com; mislav.velikanovic@lagradi.com • www.lagradi.com Vlasnik/Owner: obitelj Velikanović • Odgovorna osoba/Responsible person: Ivan Velikanović • Kontakt osoba/Contact person: Mislav Velikanović, mobile: +385/99 6293 310 Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Plešivica-Okić

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites - topla jela, po narudžbi/warm dishes, by order Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50 Radno vrijeme/Opening hours: samo po najavi/only upon appointment Način plaćanja/Way of payment: gotovina/ cash

Enolog-podrumar/Oenologist, cellar master: Krešimir Hren, Eno-expert Zagreb Pristup proizvodnji/Approach to the production: integrirano/integrated Hektara/Hectares: 6 vlastito/own property Sorte/Varieties: graševina, silvanac zeleni (Grüner Sylvaner), rizling rajnski, chardonnay, pinot sivi, sauvignon bijeli, manzoni bijeli, muškat, traminac, dornfelder i portugizac Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Topolovec Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 30.000 boca/bottles ■ mirno/

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/ Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Jastrebarsko Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: sanjkaški kup – siječanj; Jaskanske vinske svečanosti – rujan/sledding cup - January, Jaska’s Wine Festivities - September ■ Vinarija Lagradi je butikna. Proizvodnja se zasniva isključivo na grožđu iz vlastitih nasada, čime se želi od samog početka utjecati na kvalitetu finalnog proizvoda. Cilj je proizvodnja kvalitetnih i vrhunskih vina. Lagrady Winery is a boutique one. Wine production is based only on the grapes of the own vineyard. The aim is to offer the best possible quality that the family can grant for. Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest Vina Croatia 2015 Srebrna medalja/Silver medal MUŠKAT LAGRADI 2011

Mislav Velikanović

ožujak 2017

VINO&TURIZAM - CROATIA - WINE &TOURISM PUHELEK PUREK Adresa/Address: OPG Puhelek Purek, Gornje Psarjevo 152; 10380 Sveti Ivan Zelina • tel/fax: +385/1 2069 051 • www.puhelekpurek.hr

in the neighborhood Vlasnik/Owner: Stjepan Puhelek Purek • Odgovorna osoba/Responsible person: Stjepan Puhelek Purek • Kontakt osoba/ Contact person: Ivana Puhelek; mobile: +385/91 9479480; e-mail: i.puhelek@gmail.com • Kruno Antolković; mobile: +385/99 8875622; e-mail: kruno.antolkovic1@gmail.com Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Bregoviti sjeverozapad Hrvatske, Prigorje-Bilogora, Zelina /Croatia’s Northwestern Uplands, Prigorje-Bilogora, Zelina Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Ivana Puhelek Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Enologinja dr.sc. Ivana Puhelek, inače stalno zaposlana u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta,s ocem Stjepanom Puhelekom Purekom /Oenologist dr.sc. Ivana Puhelek, working steady at the Institute for vitiviniculture of the Faculty of Agronomy in Zagreb, with the father, vinegrower Stjepan Puhelek Purek

Hektara/Hectares: 3, vlastito/own property; kooperacija/cooperation: 1 Sorte/Varieties: kraljevina, graševina (grašica), sauvignon blanc Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 25.000 lit ■ mirno/still: 80 %; bijelo/white: 100 %; pjenušac/sparkling: 20 % Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: Kraljevina Zelina, grašica, sauvignon - suho/dry Pjenušac/Sparkling: Kraljica, vrhunsko, extra brut/Queen, premium, extra brut Mogućnost kupnje vina na posjedu/ Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other selfmade and local typical products that can be bought at the estate: mesne i mliječne prerađevine/sausages, salami, speck, ham, cheese

Puhelek Purek (Stjepan, Ivana & Kruno Antolković) – kušaonica/the tasting room

Degustacija vina na posjedu moguća/ Tasting possible at the cellar: da/yes Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes - hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 35 Smještaj/Accomodation: ne na posjedu, ali da u susjedstvu/not at the estate but yes

R a dn o v r ijem e/O p enin g h o ur s : samo po najavi/only upon apointment Način plaćanja/Way of payment: gotovina/ cash - virmanom/by invoice Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historic and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Zelingrad, kapela Sv.Juraja/Zelingrad, St. George’s Chapel Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Zagreb, trofej Snježna kraljica - početak siječnja, Viteški turnir - Zelina, svibanj; Izložba vina kontinentalne Hrvatske - Sveti Ivan Zelina, lipanj; Svetoivanjski dani – Zelina, dani Grada, lipanj; Advent u Zagrebu - prosinac/ Zagreb Snow Queen Trophy – beginning of January, Knights Tournament – May, Zelina; Exposition of the wines from the continental (northern) part of Croatia – Zelina, June; Days of the town Sveti Ivan Zelina, June, Advent in Zagreb - December ■ Vinarija Puhelek Purek nalazi se 30 km sjevero-istočno od Zagreba i ponad Svetog Ivana Zelina. Vinogradi se prostiru na 300 m nadmorske visine. Posebnu pažnju članovi obitelji posvećuju lokaloj sorti kraljevini od koje se klasičnom metodom radi i pjenušac Kraljica, a izuzetno su ponosni i na sauvignon koji se toliko udomaćio na njihovom položaju da svake godine daje vrhunska vina. Već duži niz godina obiteljsko gospodarstvo Puhelek Purek sinonim je za kraljevinu, od autohtone sortu zelinskoga kraja, te za sauvignon. The Puhelek Purek Winery is situated at cca 30 km north-east from Zagreb, above the town of Sveti Ivan Zelina. The vineyards are at the altitude of 300 m above the sea level. The Family is especially concentrated on the local variety kraljevina, but also on the sauvignon blanc, which each year is bringing a lot of satisfaction. Of the kraljevina grapes the Puhelek Purek Family is producing not only the still wine but also – with the classical method - the sparkling Kraljica (Queen), Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest VINA CROATIA 2015 Zlatna medalja/Gold medal SAUVIGNON 2014 ožujak 2017

VINO&TURIZAM - CROATIA - WINE &TOURISM ŠEMBER

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Plešivica

Adresa/Address: Šember PG, Pavlovčani 11 b; 10450 Jastrebarsko • tel/fax: +385/1 6282 476 • e-mail: zdenkosember@gmail. com • www.sember.hr

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Zdenko Šember Pristup proizvodnji/Approach to the production: integrirani/integrated

Vlasnik/Owner: Zdenko Šember • Odgovorna osoba/Responsible person: Zdenko Šember • Kontakt osoba/Contact person: Zdenko Šember, e-mail: zdenko. sember@gmail.com

Hektara/Hectares: 6 vlastitih/own property Sorte/Varieties: rizling rajnski, chardonnay, pinot bijeli, pinot crni, plavec žuti

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Pavel, Vučjak, Mladina Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 50.000 boca/bottles ■ mirno/ still: 50 %; bijelo/white: 85 %; crno/red; 13 %; amfora-narančasta vina/amphora orange wine: 2 %; pjenušac/sparkling: 50 %; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: chardonnay, rajnski rizling, crni pinot - mirna vina, suha, i polusuha /still, wines, dry and some of them off dry • pjenušac Šember bijeli/sparkling Šember white brut, pjenušac Šember rosé/ sparkling Šember rosé brut; pjenušac/ sparkling Šember Amfora Zdenko Šember: 85 posto bijelo vina, 13 posto crno, dva posto macerirano u amfori Mogućnost kupnje vina na posjedu/ Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/ Other self-made and local typical products that can be bought at the estate: nema/none Degustacija vina na posjedu moguća/ Tasting possible at the cellar: da/yes Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes - hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites - topla jela/warm dishes Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 20 Smještaj/Accomodation: ne/no Radno vrijeme/Opening hours: samo po najavi/only upon appointment

Zdenko Šember: 85 posto bijelo vina, 13 posto crno, dva posto macerirano u amfori, na slici sa sinom Nikolom i kćerkom Lucijom.

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/ cash - virmanom/by invoice ■ Vino je dugačka obiteljska tradicija Šemberovih. Zdenko Šember na kormilu imanja naslijedio je oca Stjepana, a kad za to dođe vrijeme vodstvo će najvjerojatnije preuzeti Zdenkov sin Nikola, koji je upravo završio osnovni dio studija na katedri Vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo pri zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Kćerka Lucija, aktualna Vinska kraljica Zagrebačke županije, završava studij ekonomije. Klasičnim mirnim bijelim i crvenim vinima Šemberovi su u proizvodnji pridodali i vina od bijelih ožujak 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

sorata (rizling rajnski) dugo maceriranih u amfori, i, poslije, po nekoliko godina dozrijevanih u drvenim bačvama. Od takvih, tzv. narančastih vina počeli su, uz klasične pjenušce proizvodnju kojih su eto proširili na čak 50 posto od ukupne proizvedene količine vina, raditi i pjenušce (klasična metoda). U boljm godinama imaju jako dobra crna vina, od pinota crnoga, kojemu plešivički klima i tlo odgovaraju, ali i od – cabernet sauvignona, koji nije tipičan za Plešivicu. Zdenkova mama Ružica i supruga Ivanka odlične su kuharice i specijalistice su za prigotavljanje jela tradicijske, domaće kuhinje. Wine is a long tradition in the Sember Family. Zdenko Šember took over the Estate from his father Stjepan, and most probably the successor of Zdenko is going to be his son Nikola, graduated in oenology at the Zagreb Faculty of Agronomy. Zdenko’s daughter Lucija, actual Wine Queen of the Zagreb County, is now at the end of the study of economy. Šembers are also active in the field of orange wines, producing it out of riesling, with six month maceration in the amphora. Along with the classical sparklings (méthode champénoise) they started making the orange sparkling wine, too. In the best vintage Šembers can offer excellent pinot noir, but also cabernet sauvignon, which is not at all typical for the region. Zdenko’s mother Ružica and wife Ivanka are excellent cooks, specialists for the traditional dishes.

VINO&TURIZAM - CROATIA - WINE &TOURISM pinot crni

TOMAC Adresa/Address: Vinogradarstvo i vinarstvo obitelji Tomac; Donja Reka 5; 10450 Jastrebarsko • tel. fax: +385/1 6282 617 • www.tomac.hr

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Šipkovica, Bresnica

Vlasnik/Owner: Zvonimir Tomac • Odgovorna osoba/Responsible person: Zvonimir Tomac • Kontakt osoba/Contact person: Tomislav Tomac; e-mail: tomac@tomac.hr

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 40.000-50.000 boca/bottles■ mirno/still: 30 %; bijelo/white: 70 %; ružičasto/ rosé & crno/red: 20 %; vina nastala dugom

Vinska regija, vinogorje/ Vinegrowing region, area: Plešivica Enolog-podrumar/ Oenologist-cellar master: Tomislav Tomac Pristup proizvodnji/ Approach to the production: tradicionalan, u smjeru organskoga/traditional, in the organic direction Hektar/Hectares: 7 vlastito/ own property Sorte/Varieties: chardonnay, sauvignon, rizling rajnski, plavec žuti, veltlinac crveni, graševina, traminac,

Zvonimir Tomac

maceracijom u amfori/wines of white grapes long macerated in amphora: 10 %; pjenušac/ sparkling: 70 % Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: mirna vina/still wines - sauvignon, crni pinot - suho/dry ■rajnski rizling - suho /dry ■ pjenušci/sparklings: Diplomat extra brut; Amphora brut nature Mogućnost kupnje vina na posjedu/ Possibility of buying the wines directly at the estate: ne/no Degustacija vina na posjedu moguća/ Tasting possible at the cellar: da/yes - samo po najavi/only upon appointment Ponuda i hrane/Food with the wine: ne/no Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 10 Smještaj/Accomodation: ne/no

Enlog Tomislav Tomac sa suprugom Martinom / Oenologist Tomislav Tomac with his wife Martina

ožujak 2017

Radno vrijeme/Opening hours: samo po najavi/only upon appointment 29

155 SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA

SVEČANOST MJEHURIĆA u ZAGREBU i LJUBLJANI Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

OVE GODINE u GLAVNOME GRADU LIJEPE NAŠE ODRŽAN JE PRVI SALON PJENUŠAVIH VINA, a u GLAVNOME GRADU DEŽELE ČETVRTI, s TIME DA SU OBJE PRIREDBE BILE u ISTOJ ORGANIZACIJI. UKUPNI ŠAMPION, S NAJVIŠE OSVOJENIH BODOVA OD SVIH, JE MIRAN SIRK BJANA IZ GORIŠKIH BRDA

jenušci su organizirano stigli i u Zagreb. Glavni hrvatski grad svakako je zavrijedio i specijaliziranu smotru pjenušavih vina. Potkrepljuje to popriličan interes Zagrepčana koji su u velikom broju tog subotnjeg popodneva došli na perlice u hotel Dubrovnik u središtu grada. Slovenski glavni grad Ljubljana ove je godine imao četvrti festival mjehurića. Ljubljančani i Zagrepčani spojili su snage i, eto, mjehurići su krenuli i Metropolom Lijepe naše… Na prvom salonu pjenušaca u Zagrebu, u režiji Rada Stojanoviča, već 20 godina organizatora vinskih festivala u Ljubljani, zatim sommelijerke Nine Levičnik te, sa zagrebačke strane, prof. Marije Vukelić, sudjelovalo je 37 proizvođača, od kojih ih je nekih 14 bilo iz Slovenije, susjedne nam zemlje za koju čujem da broji stotinjak registriranih pjenušara, te nekoliko proizvođača iz Italije (Antinori, Bisol, Maeli…) i Francuske (Bouvet Ladubay), kao i nekoliko cava iz Španjolske (Freixenet – Elyssia grand cuvee brut NV, Segura Viudas reserve brut NV…). Na slovenskom salonu pjenšaca, održanome tjedan dana nakon zagrebačkoga, iz Hrvatske su za 30

nastup najavljeni bili samo Cattunar i Peršurić iz Istre. Podršku zagrebačkom salonu dali su Veleposlanstvo Republike Slovenije u Hrvatskoj, Slo-Cro poslovni klub, te Turistička zajednica Zagrebačke županije, koja je zasad po broju proizvođača, broju etiketa i kakvoći pjenušaca najznačajnija u Hrvatskoj. Uz zagrebački i ljubljanski salon pjenušaca 2017. održano je i ocjenjivanje uzoraka iz obje zemlje, i evo rezultata: najbolje ocijenjeni bijeli pjenušci su Prestige 2011 od Isteniča (87,80 bodova), Misal 2010 Blanc de Blanc od Peršurića (87), Penina Diona 2010 od Hiše vina Doppler (86,60), Konjiška penina bela 2009 od Zlatog Griča (86,60), te Anita 2013 od Željka Kosa iz Zeline (85,80), a među ružičastim pjenušcima najboljima su se ocjenjivačkoj komisiji pokazali Bjana brut rosé NV od Bjane (88,60), zatim Donna Regina rosé 2013 od Čarge (87,80), pa Silveri Cuvée brut Rose NV, od Silverija (87,20), Sibon Rosé 2014 od međimurskog Sibona (87), te Rozalija rosé 2013 od Vina Vuglec (86,80). Ukupni šampion je Bjana brut rosé NV. ožujak 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA portugisca, pa one koje danas – poput plaveca žutoga - i nemaju neku osobitu reputaciju kao polazište za dobivanje visokokvalitetnoga vina, ali zato, pogotovu kod pjenušaca, mogu i te kako pomoći, konkretno u postizanju bolje svježine…

POŠIP i RUKATAC Korta Katarina prezentirala se sa Sabionom 2014 (Sabion odnosno Sabiončelo je, kaže enologinja Nika Silić Maroević, stari naziv za Pelješac). Pjenušac je od sorte pošip. Ubuduće će – od berbe 2015 - Korta Katarina u pjenušavoj kategoriji izlaziti s rukatcem. Inače, Korta Katarina prošlog je proljeća – doduše ne radi šampanjiziranja - zasadila 4000 trsova babića…

ŠIPON Slovenski P & F Jeruzalem za svoj pjenušac Gomila klasična metoda NV rabio je 80 posto moslavca (šipona, furminta) te 20 posto chardonnaya i crnog pinota. Penina je bila četiri godine na kvascu. P&F je došao i s Gomilom brut NV od chardonnaya i bijelog pinota rađenom metodom charmat. Vrlo solidan svjež pjenušac s osobito interesantnom maloprodajnom cijenom koja se najavljuje kod nas u Vrutku: 34 kune! ■

Nina Levičnik, Rado Stojanovič i Marija Vukelić (Julio Frangen)

Iz tih rezultata je proizašla radionica na kojoj su se suočila tri najbolje vrednovana pjenušca iz Slovenije i tri najbolje vrednovana iz Hrvatske. Inače, jedna je radionica bila i na međunarodnome planu – susret šampanjaca i pjenušaca iz Franciacorte, vinorodnog područja između Brescije i Bergama koje se rado naziva talijanskom Champagneom. Vrzmajući se od stola do stola među izlagačima primijetio sam kod mnogih, kako slovenskih tako i naših proizvođača nešto što i te kako ima smisla s aspekta valorizacije vlastitoga kraja - nastojanje da se u što većem opsegu u proizvodnju pjenušaca uključe lokalne sorte poput malvazije istarske, rebule, pošipa, moslavca (furminta), graševine, silvanca zelenoga, štajerske beline, kraljevine, žlahtine,

Kuća Istenič s podrumom na Bizeljskome pobijedila je u kategoriji bijelih pjenušaca sa svojim Prestigeom 2011. Barbara Istenič nudila je još i No 1 i Gourmet rosé 2011. S obzirom da su Isteniči na Bizeljskom nedavno imali jači požar, brojna su pitanja Barbari bila i na tu temu…

ožujak 2017

Obitelj Peršurić iz Poreča donijela je na festival čak devet svojih pjenušavih vina – Misale od brut naturea do demi seca. Izvrsni Blanc de blanc 2010 brut nature od chardonnaya i s pet godina na kvascu, pa Misal prestige 2013 extra brut (2,5 godine na kvascu), Misal blanc de noir 2012 brut, Misal Istra (iz berbi 2007., 2008 i 2009.) od malvazije, kombinacija vina iz inoksa, zatim onoga sa sedam dana maceracije i potom sa šest mjeseci boravka u drvu te nakon sljubljivanja u jednu masu i šampanjizacije sa 5,5 godina na kvascu…

Franjo Kolarić iz Jastrebarskoga, koji svoje pjenušce plasira pod robnom markom Coletti, za bazna vina opredijelio se za lokalne kultivara – za bijeli Prestige 2015 brut koristio je žuti plavec, kraljevinu, šipelj, štajersku belinu i zeleni silvanac, a za ružičasti je većim dijelom rabio portugizac / Miroslav Palinkaš iz Pavlomira iz Novog Vinodolskoga htio bi se tržištu nametnuti s pjenušcem od žlahtine te s mješavinom chardonnaya (50 %), bijelog pinota i žlahtine (po 25 %). Žlahtina San Marino 2014 ležala je na kvascu 1,5 godinu.

Na temelju ocjenjivanja, ukupni šampion priredbi je pjenušac Bjana brut rosé NV od Mirana Sirka iz Goriških brda (Julio Frangen)

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA

S pjenušcima je startao i Pažanin Boris Šuljić Boškinac. Odlučio se za sortu ugni blanc, koja se inače u Francuskoj rabi za destilate (konjak) i koja je i donesena u zadarsko zaleđe radi destilacije vina od nje. Na prvi pogled čudi da nije posegnuo za paškim gegićem, vjerojatno to nije učinio stoga da mu gegića ne uzmanjka za bijelo mirno vino… Boškinac, koji se pobrinuo da već etiketom privuče dosta pažnje potencijalnih potrošača, na slici je na kušanju pjenušaca za stolom Zdenka Šembera i Tomislava Tomca

Otac i sin Edvin i Martin Erzetič Čarga iz Goriških brda, visokonagrađeni za ružičasti pjenušac Donna Regina rosé 2013, od crnog pinota i cabernet sauvignona. U Zagrebu su prezentirali i bijeli pjenušac Donna Regina brut nature 2008 od 70 posto rebule i 30 poasto chardonnaya, sa sedam godina odležavanja na kvascu prije degoržiranja / Janez Šekoranja iz Bizeljskoga pjenušce radi od – predikatnih vina! Na pitanje nije li šteta baš predikat koristiti za šampanjizaciju odgovara kako nije jer potražnja je velika, najveći dio proizvodnje plasira, veli, u Njemačkoj.

Salon pjenušaca u Zagrebu pohodili su i pjevač Miro Ungar s a suprugom te slovenski vinski trgovac Jože Prosevc Mabat sa suprugom. Našao sam ih na kušanju penine Boštjana Protnera Joannesa iz Mariborskog vinogorja. Miro Ungar – odlična izgleda! - inače obilježava 60 godina glazbene karijere i 80 godina života i priprema se u zagrebačkom kazalištu Komedija 9. travnja održati prigodan slavljenički koncert, s gostima poput Jacquesa Houdeka, Davora Tolje, Damira Kedže, Hane Hegedušić…

Iz zubarske ordinacije u svijet vina a odnedavno i pjenušaca ušla je obitelj Siber iz Erduta, na slici su nekad doktor a sada vinogradar i vinar Mladen Siber i supruga mu Dušica, te jedna dušica koja natače pjenušac

Dvojicu predikatnih kolega – Borisa Drenškog Bodrena iz Hrvatskog zagorja i Jozefa Prusa iz okolice Metlike (bolje rečeno odmah ispod našeg mjesta Vivodina!) zatekao sam kod stola talijanske vinarije Maeli koja pjenušce proizvodi od njima zanimljive sorte muškat žuti / Iz SAD, gdje živi već više godina i radi u sektoru trgovine vinom, u Zagreb je potegnuo pjevač i glumac Mile Rupčić, naravno ne baš toliko radi ovdašnjih pjenušaca koliko zato što je ovdje snimioi novi album. Mile je na slici sa zelinskom vinarkom i pjenušarkom Ivanom Puhelek

ožujak 2017

155

HUMANITARNE AKCIJE SVIJETA U ČAŠI

Dobrota je dobrota kada potiče na dobrotu!

Priredio: Ante Raos, prvi predsjednik Mreže udruga osoba s invaliditetom Dalmacije (MUOSID)

inskom cestom do humanosti i dobrote, Hvala ti moj dobri anđele, Vino zajedno, Dodir dobrote – Oskar humanosti, Dobri ljudi u kuhinji, samo su neki od projekata u kojima je revija Svijet u čaši svojim kapljicama dobrote poticala druge na dobrotu. U Hrvatskoj kao i u drugim zemljama svijeta žive mnoge osobe koje su uslijed rođenja, oboljenja ili stradanja doživjele određeni hendikep, zbog kojeg su im uskraćene mnoge životne radosti. Ipak bez obzira na stanje koje ih je zadesilo nisu odustali, dapače, još više ih je motiviralo da svaki mogući životni trenutak, iskoriste za smijeh, veselje, druženje, igranje, pjesmu, za ŽIVOT, da se istaknu, a ne da se uklope, da žive, a ne samo da postoje. Nažalost pred njima su ogromne barijere koje je postavila neodgovornost pojedinaca, koji razmišljaju na način „To se meni ne može dogoditi“. Kako bi mogli ukloniti te barijere potrebno je graditi društvo odgovornosti, društvo obaveza u kojem sudjeluje svaki pojedinac bez obzira na dob i sposobnost, jer svi možemo dati svoj doprinos. Stoga smo mi u Mreži udruga osoba s invaliditetom Dalmacije uz veliku potporu Rotary Cluba Split Plus osnovali Zakladu „Kap za slap“ sa svrhom pružanja pomoći osobama s invaliditetom kako bi im olakšali njihovu svakodnevnicu te omogućili što veću integraciju i samostalnost. Nije nam cilj niti želja biti prepoznati kao humanisti ili oni koji će riješiti problem osoba s invaliditetom u Hrvatskoj. Naš cilj je da Zaklada Kap za slap i Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije budu sredstva koja će u zajedništvu sa ostalim organizacijama civilnog društva te kroz partnerske odnose sa poslovnim i javnim sektorom pružiti istinsku pomoć onima koji je trebaju. Naš cilj je ČOVJEK! Revija Svijet u čaši bila jedan veliki kotač koji pokreće i budi taj osjećaj odgovornosti, tu vrijednost obaveza. Nizom vlastitih donacija, poticanjem drugih

ožujak 2017

na darivanje krčili su put pun ljubavi i topline. Bilo je niz situacija gdje se estradne zvijezde prikupljale vino za humanitarne aktivnosti udruge prema osobama s invaliditetom. Bilo je potpisivanje butelja vina za razne aukcije, koje su donirali određeni vinari, a potpisivale poznate osobe. I sve je to bilo u sklopu promocije dobrote, sve je to bilo onako tiho, spontano, bez puno galame, ali sa velikom željom da se učini dobro. Vrijednost u materijalnom smislu je ne mjerljiva, i ako kažemo kako se samo vinom Zajedno prikupilo oko 160.000,00 kuna, nekima će se činiti puno, a opet nekima malo, ali naglašavamo ovdje nije bio cilj samo prikupiti novac, ovdje je bio cilj ukazati na izazov i pokazati način na koji se može riješiti ili ublažiti. Ne mogu a da se ne sjetim raznih sajmova gdje smo gostovali na štandu revije Svijet u čaši kako bi poslovnom sektoru prezentirali modele i mogućnost rješavanja izazova invalidnosti. Revija Svijet u čaši omogućila nam je gostovanje na raznim vinskim događanjima gdje smo prezentirali mogućnosti osoba s invaliditetom i mogućnosti mogućih partnerstva. Ali on najvažnije to nije bio hir, to je bila trajnost, direktnost, poniznost i ono najvrjednije iskrenost. Teško je ispričati sve trenutke, a to mi i nije cilj, želja mi je pokazati odgovornost, koju revija Svijet u čaši promiče potičući svojim primjerom i druge na odanost dobroti. poster-Zajedno2006-cs5.indd 1

Humanitarna aukcija vina Zajedno 2006

7/20/10 3:13 PM

U životu imate uvijek priliku izabrat na koju ćete stranu krenuti, ali revija svijet u čaši nije birala stranu dobrote, ona je takva jer oni koji je stvaraju veliki su dobrotvori. Oni svoju privrženost dobroti prenose u svakom svome činu djelovanja. Veliki ljudi znaju reći, učiti nije teško kada se ima od koga, zato za sebe mogu reći kako sam sretan što su djelatnici revije Svijet u čaši svojom dobrotom i mene učinili boljim i plemenitijim čovjekom, i ja sam naučio koliko je ljepote u djelu koje je djelom posvećeno i dobroti i ja sam naučio kako je dobrota dobrota kada potiče na dobrotu. 33

155

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA

VINEART GRAND TASTING 2017

TERAN SE VRAĆA KUĆI… Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Vinart Grand Tasting - Lauba

očelo je s dobrom vijesti upravo toga prvog festivalskog jutra: ono što se činilo nemogućim postalo je moguće - Europska Komisija dopustila je hrvatskim proizvođačima vina oznaku Teran Hrvatska Istra! Je li na dvodnevnoj manifestaciji Vinart Grand Tasting u zagrebačkoj dvorani Lauba, Kući umjetnosti (i vina) kako je nazivaju a gdje je tvrtka Vinart iz Zagreba okupila svoju selekciju od stotinjak ponajboljih proizvođača plemenite kapljice iz Hrvatske i susjednih zemalja, bilo dovoljno terana za slavlje? Rekao bih da jeste, bilo da je riječ o teranu prkosno etiketiranome kao teran, bilo da je riječ o teranu s etiketom s nekim drugim, fantazijskim nazivom, bilo da je riječ o teranu pomiješanome s nekim drugim sortama u cuvée. Naravno da mi je prva postaja u Laubi bio stol braće Benvenuti - Nikole i Alberta koji proizvode odličan teran a k tome Nikola Benvenuti je i predsjednik udruge Vinistra: - Dakako da smo veseli. Predugo je trajala ta zabrana, i dosta je naškodila istarskim vinarima. Neki koji su i dalje, protivno propisu EU, nastavili vino označavati kao teran imali su problema u Sloveniji naime morali su se suočiti s prijavama, neki su se domišljali koji drugi odgovarajući naziv staviti na etiketu, a neki su pak krenuli u mješavine vina… - kazao je Nikola Benvenuti. 34

Nikola i Albert Benvenuti pokazuju novo vino Caldierosso 2013 od terana, nebbiola, tempranilla i merlota

ožujak 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA

Bruno Trapan sa svojim superistrijanom The One, od terana i syraha à 50 posto

I nakon čaše terana za dobrodošlicu ponudio – upravo mješavinu crnih sorata u kojoj je i teran. Riječ je o vinu Caldierosso 2013 (Caldir=Kaldir, mjesto gdje Benvenutijevi žive; rosso =crveno), novitetu kuće koji nakon dužeg dozrijevanja u hrastovim bačvama upravo ovih dana ide u butelju i koji bi se na tržištu trebao naći oko Božića ove godine. Caldierosso, još jedno veliko vino obitelji Benvenuti, sastavljen je od po 25 posto terana, nebbiola, tempranilla i merlota.

Iole značajnije vinsko događanje nezanimljivo je bez velikog poklonika Bakhova nektara Alfija Kabilja, na slici uz stol Legovine i u razgovoru s istarskim vinogradarom i vinarom Frankom Radovanom

A nekoliko stolova dalje od Benvenutija s impresivnim cuvéeom također na bazi terana (50 posto) bio je Bruno Trapan, sa svojim The Oneom 2013, u kojemu drugu polovicu čini syrah. Vreva u Laubi gotovo nalik onoj na Zagreb Vino.comu u Esplanadi - s time što se u Laubi dobro disalo jer stropovi su visoki pa nije bilo zagušljivosti - pokazuje da glavni hrvatski grad ima potencijal i za nekoliko naravno dobro organiziranih velikih vinskih priredbi godišnje. Cijena ulaznice za festival iznosila je 150 kuna ali se 40 kuna priznavalo prilikom kupnje vina u privremeno uređenoj vinoteci. Pružanje mogućnosti posjetiteljima da vina iz repertoara izlagača kupe za ponijeti kući svakako je odličan potez organizatora. Na to da je to veliki plus priredbi ukazivao je pred kraj salona a ispred prodajnog pulta vinoteke dugački red zainteresiranih da ponesu kući tekući suvenir. Izlagači su također pozdravili tu inicijativu jer eto omogućeno im je i da na licu mjesta nešto plasiraju, a plasman

Šefica kuhinje zagrebačkog restorana Dubravkin put Prisca Thuring zaustavila se kod Jaqueline Marovac i Oliviera Ertzbischoffa, liječničkog bračnog para koji u Istri proizvodi vina i pjenušac pod robnom markom Koquelicot

Daniel Szabo Markus oduševljavao je svojim Dingačem Pepejuh

S dubokog hrvatskog juga stigao je bračni par Bire, dakako s grkom, ali ne samo baznime nego i onime famoznime Deforo. Čaša Defora bila je rezervirana za Ivana Dropuljića, osnivača i direktora festivala Zagreb Vino.com u studenome

ožujak 2017

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA

Sa Hvara je s crnjakom bila Jo Ahaerne MW, koju smo 11. ožujka u Mimari - ponovono vidjeti u Zagrebu, s rosé vinom na festivalu Pink Day

Gastronomadi Bakalovići s enologom i proizvođačem iz Jelse Androm Tomićem, koji se pohvalio - Velikim plavcem malim!

Posjetitelji Grand Tastinga u Laubi za sva izložena vina mogli su na stolovima saznati i njihove maloprodajne cijene, naime svaki proizvođač imao je pored butelja papir na kojemu su pisale svote po kojima se neko vino moglo kupiti u privremeno uređenoj vinoteci u Laubi. Na kraju festivalskog dana: dugačak red posjetitelja pred vinotekom gdje su se prodavale butelje

i jeste cilj promidžbene aktivnosti… Inače, vrlo jaka strana ove Vinartove manifestacije (selekcioniranih 36

Iz inozemstva stigli su izlagači iz Gruzije, Mađarske, Slovenije, BiH, Srbije... Već od ulaza u Laubu širio se glas o Cabernet sauvignonu 2013 Kremen Kamen kao najboljem vinu Srbije (mpc. 237 kn). Kremen Kamen proizvodi Vinarija Matalj Nikole Mladenovića iz Negotina. Je li to najbolje vino Srbije, to ne znam, ali svakako je vrlo, vrlo dobro, mineralno, s velikim potencijalom starenja, Nikola Mladenović smatra da bez problema u dobroj kondiciji i uzlaznoj putanji može dočekati i više od 10 godina…

proizvođača, među kojima NIJE bilo npr. Coronike i Plenkovića?!) bile su radionice, koje su se odvijale cijeli tjedan dana prije festivala, uglavnom u hotelu Antunović. Evo popisa radionica, iz kojega se doista vidi visoki rang ponuđenih sadržaja: Grgić – vertikalno kušanje Plavca malog; Krauthaker – vertikalno kušanje Graševine Mitrovac; Fascinantan svijet japanskih Nikka Whiskyija – Badel 1862; Prošek i prosušene bobice; (S)ljubljeni na bezbroj načina by Kabola; Nikolaihof Wachau – odanost kvaliteti od rimskih vremena; Benvenuti – vertikalno kušanje terana i sneak peak u nadolazeća vina; Majstori rebule na Vinart Grand Tastingu; Chateau Mouton Rothschild vodi u šetnju slavnim vinskim regijama Francuske; Clai – neuhvatljivi kralj organskih vina; Carmenère - pogreška koja je spasila sortu; Savršeni biftek od boškarina iz Kopa peći; Kutjevo d.d. – Kako se rađala graševina;Vinolog & Plantaže; Bordeaux Left Bank – usporedno kušanje 6 apelacija berbe 2010; Champagne Charles Heidsicak – jedna od najnagrađivanijih kolekcija vina na svijetu; Villányi Franc – usporedno kušanje cabernet franca iz Villány; Boškinac & Gegić - naše zajedničko putovanje; Poletti – autentična ekspresija istarske crljenice; Postup – veliko kušanje u povodom Saša Špiranec, čelna osoba Vinarta i organizator 5 0 - g o di š njic e z a š t it e Grand Tastinga u Laubi. Vinart Grand Tasting zamislili smo kao mjesto na kojemu se jednom položaja; The many faces of godišnje okupe svi vinski profesionalci i ljubitelji Grenache. Za kraj i primjedba: finih vina i na kojemu će jedni odabrati vina za restorane i trgovine, a drugi da popune kućnu nedostajao mi je (a zacijelo svoje arhivu s onima koja su ih se posebno dojmila, istaknuo je Saša Špiranec ne samo meni) katalog. ožujak 2017

155

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA.

Dan Roséa /Pink day – Dan žena / Women’s Day

RASKOŠ CVIJEĆA u VAZI, PORED CVJETOVA - UZ VAZU Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK • Snimio MARKO ČOLIĆ

ZAGREBAČKI SALON RUŽIČASTIH VINA u MIMARI - USPJEŠNO UŠAO u DRUGU PETOLJETKU!

to nam već i petog, jubilarnog međunarodnog festivala ružičastih vina Pink Day u Zagrebu, u organizaciji udruge Žene o vinu odnosno Women on Wine (WoW). Prva petoljetka uspješno je prošla, a u drugu se ušlo, rekao bih, s boljih pozicija nego što su bile na početku, naime u međuvremenu upravo ružičasto vino steklo je visoku popularnost ne samo u svijetu nego i u nas, a snažan pojačivač popularnosti pinka svakako su pjenušci kojima se također kao kategoriji naglo povisila reputacija i među kojima je mnogo upravo sjajnih perlajućih roséa. Šteta je da ove godine u Mimari nije, kao do sada, s roséom bio prisutan Miran Sirk Bjana, koji ima odlične pjenušce i koji je na ocjenjivanju pjenušaca za festival u Zagrebu i Ljubljani upravo za svoj rosé brut osvojio najviše bodova. Sanja Muzaferija, novinarka, osnivačica udruge WoW i predsjednica udruge WoW, na javnom nastupu u društvu s kolegicama Alis Marić, Vlastom Pirnat, Ljiljanom Vinković i Stankom Miljković, peti festival roséa Pink Day najavila je u prostorima zagrebačkog Muzeja Mimara, gdje se inače manifestacija odvija već četvrti put (debut je bio u susjedstvu u Muzeju za umjetnost i obrt), kao svečanost ruža i ružičaste kapljice, a i bila je to ne samo svečanost cvijeća u vazi nego i svečanost krasnih cvjetova i - uz vazu! Dame ne bi bile dame kad kroz ružičasto ne bi podvalile još jednu boju, i te kako važnu i dragu nam, a to je zelena: pod nazivom Green in Pink (zeleno u ružičastome) u Mimari, uz nekih 70 vinara iz više zemalja a koji su najavili prezentaciju stotinjak etiketa roséa, nastupila je i grupa naših renomiranih proizvođača ekstra djevičanskoga maslinovog ulja, dakako uvjerljivo zelene boje, s lijepima svježinom i voćnošću (berba 2016.) te pikantnošću. Nazočnost odabranih uljara u lijepome broju svakako Pink Dayu daje snažnu dimenziju više. ožujak 2017

U sklopu festivala održano je više radionica, dvije su bile posvećene vinu, jedna maslinovu ulju a jedna morskoj soli (cvijetu soli). Enologinja i vinarka Jo Ahearne, porijeklom iz Velike Britanije a koja unatrag nekog vremena proizvodi vina u svojoj vinariji u Svetoj Nedjelji na Hvaru, nastupila je na radionici pod naslovom Rosé Croatian Style, dok je britanska sommelijerka Laure Patry predstavila više sjajnih ružičastih vina iz raznih krajeva Europe. O maslinovome ulju pričao je austrijski stručnjak za ulje Heinrich Zehetner, koji je inače u Italiji položio ispit za sommeliera maslinovih ulja. Pink Day je ne samo smotra ružičastih vina, cvijeća i cvjetova te u količinski manjem ali kvalitativno snažnom opsegu i maslinovoga ulja, nego je i manifestacija s humanitarnim karakterom. Ove godine Pink Day skupljao je sredstva za pomoć ugroženim obiteljima. Pink Ladies povezale su se s udrugom FB Humanitarci Zagreb i zajedničkim snagama od 10. veljače do 10. ožujka skupljale su se donacije za potrebite. U petak 10. ožujka, u predvečerje festivala Pink Day, u zagrebačkom hotelu Esplanade održana je gala i humanitarna večera s gastro-kreacijama chefice Ane Grgić i uz glazbeni nastup kvarteta The Frajle, dio prihoda s te večere – procjena se kreće oko 12.000 kuna - namijenjen je bio fondu Pink Day & FB Humanitarci za ugrožene obitelji. Lijepo…

WoW-ice Pink Daya: Alis Marić, Vlasta Pirnat, Sanja Muzaferija, Ljiljana Vinković i Stanka Miljković

Zeleni i ružičasti: Istrani Klaudio Ipša i njegov sin Ivan oduševili su maslinovim uljem, osobito frantoiom koje je na rang-listi svjetskog vodiča uljima Flos Olei s 97/100 bodova uvršteno među najboljih 20 maslinovih ulja svijeta, ali zaintrigirali su i svojim prvim VINOM, blago ružičastime, od pinota sivoga i dobivenog Sibila Kolar Mijatović, podrum uz 20-dnevnu maceraciju s alkoholnom fermentacijom I dozrijevanjem u bačvicama Kolar iz Baranje

SAJMOVI · FESTIVALI 155 SAJMOVI · OCJENJIVANJA • FESTIVALI • OCJENJIVANJA.

SJAJNA PRILIKA ZA PROMIDŽBU VINA s OBALA DUNAVA! Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

NA OKO 800 ČETVORNIH METARA u ESSEKER-CENTRU OKUPILO SE OKO 70 IZLAGAČA. DA PRIČA NE OSTANE TEK NA JOŠ JEDNOM FESTIVALU PLEMENITE KAPLJICE MOŽDA BI BILO DOBRO i JAČE PORADITI NA ISTICANJU GRAŠEVINE i FRANKOVKE KAO TIPIČNIH VINA SLAVONIJE i PODUNAVLJA, TE NA RAZVIJANJU PROGRAMA PREZENTACIJE BAKHOVA NEKTARA IZ VINOGORJA SMJEŠTENIH UZ DRUGU PO VELIČINI EUROPSKU RIJEKU i NAJDUŽU RIJEKU UNUTAR EU

sijek je po treći puta do sada bio domaćiom festivala vina, delicija i ugodnog življenja – WineOs, izdanje 2016. Manifestacija se odvijala u središtu grada u prostoru Esseker-centra, a uz slavonske i podunavske ponuđače nastupili su i neki proizvođači vina i delicija iz drugih regija Hrvatske i iz susjednih zemalja. Na površini od oko 800 četvornih metara okupilo se nekih 70 izlagača. Održani su seminari i edukativne radionice za poslovne ljude, trgovce, sommeliere, ugostitelje, novinare i sve ljubitelje vina i gastronomije.

Za WineOS rečeno je da je namijenjen poslovnim gostima, i svim ostalim posjetiteljima koje intrigiraju vino i domaće delicije. Čelnik u organizaciji manifestacije Vinko Ručević istaknuo je da je festival u cijelosti posvećen kulturi stola, vinu i hrani kao nezaobilaznim 38

ožujak 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

Vinko Ručević (desno), znani osječki vinotekar i organizator festivala WineOS, i Vlado Krauthaker, predsjednik udruge Graševina croatica

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA.

Uz obalu Dunava. Slavko Kalazić (desno) i njegov agronom i pomoćnik u podrumu Samir Nađ

dijelovima turističke ponude i najboljim ambasadorima svake destinacije. Vina Dunava i usporedba vina raznih vinskih sorata iz različitih zemalja i regija smještenih uz tok Dunava proglašeni su glavnom temom WineOS-a 2016. Najavljeno je da je to lijepa prigoda za upoznavanje s proizvođačima i kapljicom što nastaje uz Dunav a na području Austrije, Mađarske, Srbije te Hrvatske.

Tok Dunava od izvora do Crnog mora, i, desno,bog rijeka Danub – fontana posvećena njemu u Beču

Dunav zaista jeste rijeka uz koju se rađaju neka od ponajboljih europskih vina. Dunav je inače, nakon Volge, po dužini

PP ORAHOVICA: ZELENI SILVANAC I RIBA! Poljoprivredno poduzeće Orahovica otvorilo je novu tvornicu za preradu slatkovodne ribe. Tržištu je predstavljen i novi brend Panona Mare pod kojim će se proizvodi ribnjačarstva PP Orahovice naći na tržištu. PP Orahovica, s ukupnom površinom od 4500 ha ribnjaka na lokacijama Grudnjak (Orahovica), Lipovljani, Donji Miholjac, Kopačevo (Baranja), Pisarovina i Vrbovljani, najveći je proizvođač slatkovodne ribe u Hrvatskoj. Ulaganja u proizvodnju od 2011. do sada iznose 70 milijuna kuna, a investicije se

odnose na obnovu i rekonstrukciju ribnjaka, čišćenje i pripremanje novih ribnjaka kako bi se stvorila sirovina za novu tvornicu. Oko 25 milijuna kuna uloženo je u izgradnju i opremanje ovog novog pogona za preradu ribe. Tvornica za preradu slatkovodne ribe, smještena u općini Čačinci, kapaciteta je 3000 tona prerađene ribe godišnje. PP Orahovica na tržište plasira svježi, smrznuti i dimljeni program slatkovodne ribe, odnosno proizvode cijele ribe, ribljih odrezaka, dimljene ribe, a uskoro će na tržištu predstaviti i čips od šarana. - Kad bi PP Orahovicu trebalo kratko predstaviti i reći zbog čega je posebna, bilo bi to sljedeće: vino zeleni silvanac, lješnjak, slatkovodna riba - rekao je Vlado Čondić-Galiničić, predsjednik Uprave PP Orahovica. ■

ožujak 2017

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA. druga rijeka Europe, i najduža rijeka na području Europske Unije. Vele da je i druga vodom najbogatija rijeka Starog kontinenta. Nastaje iz dva izvora u njemačkoj Crnoj šumi (Schwarzwald), jedan je Breg a drugi Brigach, dva korita spajaju se u jedno u Donaueschingenu.

Jenny Simić pozivala je na kapljicu Feravina iz Feričanaca

Mladen Papak, donedavna u Iločkim podrumima, sad uspješno nastupa samostalno, s vlastitim vinima

Dužina Dunava koji, nakon Njemačke i prije nego li se ulije u Crno more, prolazi kroz devet zemalja – Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumunjsku, Bugarsku, Moldaviju i Ukrajinu, a dotiče gradove kao što su Ulm, Ingolstadt, Regensburg, Linz, Beč, Bratislava, Györ, Budimpešta, Dunajvaros, Vukovar, Novi Sad, Zemun, Beograd, Pančevo, Smederevo, Drobeta-Turnu Severin…, iznosi nekih 2860 kilometara. Dunav ima još od vremena starog Rima tijesnu vezu s uzgojem vinove loze. Svi nazivi te rijeke dolaze od latinskog izvornika Danubius, a to je bio rimski bog rijeka…

Gosti iz Villanyja iz Mađarske –podrumi Jozsef Bock, Tamas & Zsolt Gere, Robert Maczka. Uz Mađare, na istome štandu je sa sirom grana padano nastupio Gianfranco Crepaldi, koji prodavaonicu ima na Dolcu u Zagrebu

Ljutina i čokolade: OPG Slavonska krv Igor Josipović i Bojan Bošnjak ponudili su ljute umake Čaruga, Bećar i Ljuta snaša, te uprženi ljuti ajvar Ajvarova seka. A Sonja Bošnjak, odmah do njih, čokolade osječke Čokoladirnice Chade: s čilijem, pa sa 70 posto kakaoa i s đumbirom, s malinom i klinčićem, zatim s paškim sirom, s nadjevom od lavande, s ružmarinom, sa sjemenkama konoplje i pistacija…

Stvar je vrlo značajna, stoga se za realizaciju spomenute ambiciozne najave moralo učiniti znatno više… Svakako je trebalo barem u jednom festivalskom popodnevu okupiti (po mogućnosti istaknutije) proizvođače vina duž Dunava pa organizrati, popraćeno dobrom reklamom, npr. jednu radionicu na kojoj bi se prezentirala vina od iste sorte/istih sorata prisutnih u više vinogorja duž Dunavova toka, i svakako jednu radionicu na kojoj bi se prezentirala značajnija vinogorja uz Dunav i vina od različitih sorata s time da te sorte budu tipične i sinonimi svaka za ožujak 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA. Radionice! Pregled berbe 2016. godine u Slavoniji i Hrvatskom podunavlju dao je predsjednik udruge Graševina Croatica Vlado Krauthaker, poduprt komentarima Marijana Kneževića, do jučer glavnog enologa Belja a sada feričanačkog Feravina, zatim predstavljena su u 2016. na raznim

Damir Zrno, desno, te Stevo Orašanin, uz djevojke, iz podruma Zvonko Bogdan: veselo uz crno Campana 2013 (cabernet franc i merlot po 50 posto, 18 mjeseci u francuskim hrastovim bačvicama)

Kulen Matijević

S prezentacije berbe 2016: Marijan Knežević, Milan Štimac, Vlado Krauthaker i Igor Hruškar. Desno gore: butelje nagrađene na ocjenjivanjima u 2016: Graševina 2013 Antuno-vić, Graševina 2015 Erdutski vinogradi, Zelenac i Graševina 2015 Mitrovac,Mercs 2013 Krauthaker, Frankovka Miraz i Merlot 2012 Miraz Feravino, Cabernet sauvignon & Merlot 2011 Belje, Cabernet sauvignon 2008 kasna berba Kalazić

svoje vinogorje. Obilazeći izlagački prostor festivala vidio sam hrvatske vinare iz područja vezanih uz Dunav, ali nisam uočio neku nazočnost dunavskih vinskih kuća iz inozemstva. Od stranaca vidio sam vinariju Zvonko Bogdan iz Srbije te mađarske vinarije iz Villanyja - Bock, Tamas & Zsolt Gere, Maczka…, a kako organizator – iako sam molio listu sudionika - na žalost, nije ponudio katalog s popisom izlagača, ne mogu ovdje iznijeti tko je sve odnosno je li iz vana osim prethodno spomenutih nastupio još netko, posebice netko baš iz dunavskih vnogorja… Priredba koja želi imati i poslovnu dimenziju – izlagači, kad već troše novac, vrijeme i vino za nastup, to očekuju! - jednostavno ne smije biti bez kataloga s popisom onih koji se prezentiraju i, dakako, s navodom njihovih kontakata. U prilog poslovnom karakteru WineOS-a rekao bih to da je ove godine, kao novost, uvedena i mogućnost kupnje vina donesenih ožujak 2017

na festival, kupovina se mogla obaviti u vinoteci smještenoj uz prostor gdje se odvijao festivalski program. Treba spomenuti još i svjetlu točka i na temu vina duž Dunava: WineOS 2016 za grupu novinara iz Zagreba organizirao je cjelodnevni obilazak vinogorja Erdut i posjet nekim istaknutijim vinarijama uz Dunav, a to su konkretno ovaj put bili Antunović, Brzica, Erdutski vinogradi i Siber. Sugestija za iduću godinu: s obzirom da kao zemlja težimo afirmaciji s vinom i izvan granica Lijepe naše i s obzirom da se Osijek spominjalo i u kontekstu jačih ambicija u turizmu, pozvati na festival kao goste i neke inozemne enogastronomske i turističke novinare… Stvar je jednostavna: danas ako se nešto ne objavi, nije se ni dogodilo. Što se u Esseker-centru događalo uz klasičan izlagački dio?

međunarodnim natjecanjjima nagrađena vina slavonskih proizvođača, i to je bilo u režiji udruge Graševina Croatica, potom o zaštiti tla u vinogradu kao danas potrebi a sutra i obavezi govorio je akademik Ferdo Bašić, inače član Bratov štine Hrvatskih vinskih vitezova. Mr. sc. Franjo Francem kao dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba dotakao se vokabulara u ocjenjivanju vina. Marko Havaši, Focus ispitivanje tržišta, osvrnuo se na Vino u svijetu letaka i kataloga – Adria regija. Damir Zrno ing. iznio je program Slow Food and Wine – theme veal, a finale je pripalo Slavku Kalaziću i njegovom agronomu i enologu Samiru Nađu, koji su na vertikalno kušanje ponudili Kalazićevu graševinu od 2008. do 2016. godine. Zvučalo je intrigantno, međutim nisam mogao nazočiti jer toga dana kad je na rasporedu bila ta radionica mi novinari skitali smo Erdutom. 41

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA. MUZEJ OKUSA

Boravak u Osijeku bio je prilika i da se, nakon festivala, u večernjim satima obiđe u gradu, na području Gradskog vrta, nedavno otvoreni hram eno-gastronomije Muzej okusa. Riječ je o obnovljenom izdanju restorana i kavane Muzej okusa koji bi trebao oživjeti nekadašnji duh osječke tradicije veselja uz druženje, hranu, vino i zabavu. Nekadašnji paviljon Gradski vrt sagrađen 1804. godine svoju povijest usko veže uz povijest grada Osijeka. U tome prostoru održana je 1809. svečanost u povodu proglašenja Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom. Tadašnji perivoj oko zgrade krasio je okolni prostor i predstavljao omiljeno šetalište stanovnika Osijeka. Ovom kultnom osječkom zabavištu potamnio je sjaj požarom 1858. godine te devastacijom u Domovinskom ratu. Svježe obnovljena i sada opet veličanstvena zgrada i zaštićeno kulturno dobro grada po

- Nekih čak 20 obitelji vratilo se odnosno stiglo iz inozemstva u Osijek radi ovog objekta. Riječ je o vrsnim ugostiteljima i kuharima koji su vjerovali u ovaj novi projekt Muzeja okusa. Neki su došli čak iz Irske i, zamislite, Konga. Konkretno eto chef Ivan Adžić, inače rodom iz Požege, taj je koji je dugo bio u Kongu. Nudimo jela slavonske kuhinje priređena i poslužena na moderan način. Dosta se baziramo na slatkovodnoj slavonskoj ribi, ali na jelovniku je i riba iz našega Jadrana.

Muzej okusa, ulaz

Muzej okusa: Damir Pejaković (sjedi), i chef Ivan Adžić

Muzej okusa – unutrašnjost, restoran

treći put oživljava nekadašnji osječki društveni, kulturni i zabavni život, s naglaskom na uživanju u dobrom zalogaju, vrhunskom vinu, glazbi. Vlasnik današnjeg Muzeja okusa Damir Pejaković, upoznat s povijesnim činjenicama o kakvom se objektu radi, dugo vremena je prikupljao i proučavao podatke iz arhiva i muzeja a onda je i zatražio pomoć povjesničara umjetnosti Gorana Gračanina iz Samobora kako bi se, povezujući tradiciju i suvremenost, na najprikladniji način uredio objekt. Kapacitet restorana, koji kad se u nj uđe pomalo podsjeća na kazalište, je 250 mjesta, kaže ponosni Damir Pejaković. Ambijent je doista lijep, jedinstven, parter može poslužiti kao jedan cjelovit restoranski prostor, za velike grupe i svečanosti, ali osmišljenim postavljanjem pokretnih postolja s ukrasnim biljem dobiva više separea za manje grupe. 42

Kod vina također je naglasak na Slavoniji i Podunavlju. Ipak, moramo propagirati svoj kraj! Imamo bogatu ponudu arhivskih vina, iz Belja, Đakova, Iloka, Kutjeva, a najstarija butelja nam je iz 1947. godine – rekao je Damir Pejaković. Otvorenje ovakvog objekta svakako treba pozdraviti, naime, za razliku od drugih naših regija, Slavonija i Podunavlje deficitarni su s, ambijentalno i ponudom jela i vina, profinjenijim restoranima kakvi privlače ožujak 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA.

goste što uz stol vole doživjeti i nešto više od klasičnih rustikalnih čobanaca, fiša, mlade svinje s ražnja...

U ERDUTU, UZ MOĆNI DANUBIUS Posjet vinskim kućama u Erdutu i uz moćni Dunav bio je puni pogodak. Erdutsko vinogorje je na neki način poluotok, s tri je strane okruženo Dunavom. To mu stvara posebnu mikro-klimu. Prvi domaćin bio nam je Mladen Siber, umirovljeni osječki zubar koji se potpuno posvetio uzgoju grožđa i proizvodnji vina. Uz obalu Dunava ima uzorno održavani vinograd površine 10 hektara u komadu, i zasađen sa 40.000 trsova. Siber se usredotočio ne na graševinu, pa i ne na prvenstveno bijele sorte, kao drugi njegovi kolege u Slavoniji, nego na - cabernet sauvignon! Njega ima najviše – oko 75 posto, uzgaja, zatim, malo više od 20 posto sauvignona bijeloga i nešto, sasvim malo, muškata žutoga. - Kad sam se prije odlaska u mirovinu odlučio za sadnju vinograda konzultirao sam se sa stručnjacima za vinogradarstvo i vinarstvo, i prva zamisao je bila da posadim graševinu i chardonnay. Kad sam se još posebno obratio vrsnom ovdašnjem ekspertu za vinogradarstvo Purkoviću s pitanjem što mi je najbolje posaditi s aspekta i rentabilnosti i kakvoće roda, bez oklijevanja mi je rekao da sadim cabernet sauvignon i sauvignon bijeli, oni će, uvjeravao me, dati kvalitativno odličan plod, a s obzirom da mi je isprva namjera bila samo prodavati grožđe u prilog odluci da se držim cabernet sauvignona i sauvignona bijeloga išla je i tadašnja Purkovićeva primjedba da su redovito otkupne cijene grožđu i dvostruko veće nego za graševinu. Moji kolege susjedi križali su se u nevjerici da sam se u području vina od graševine i općenito bijele kapljice opredijelio za crnu sortu i za cabernet sauvignon, ali, et,o sad je već dosta i drugih ovdašnjih vinara koji idu na crne sorte i baš i na cabernet sauvignon. Vidjelo se da Erdut može dati I velika crna vina! – objašnjava Mladen Siber, inače veliki gourmet, majstor i s kuhačom. U vinogradu i trsju Siberu, koji nastoji ništa prepustiti slučaju, pomažu iskusni Tanja Bućkalović i Nenad Žarković. Siber je startao s vinogradom prvenstveno da bi prodavao grožđe, i sad ga proda oko 80 posto, od preostalih 20 posto sam proizvede vino, a s obzirom da mu to pogotovu u ožujak 2017

Mladen Siber (lijevo), Tanja Bućkalović i Nenad Žarković

Kod Mladena Sibera. Doček s pjenušcem i nastavak s mirnim bijelim, ružičastim i crnim vinima

Ukras – skulptura goluba iz ateljea akademskog umjetnika, spomen na dane kad se Mladen Siber bavio sportskim golubarstvom

Pogled na Dunav s imanja Ive Brzice

posljednje vrijeme dobro ide – pohvalit će se da potražnja nadmašuje proizvodnju! - sve više razmišlja da ipak nešto smanji količinu grožđa za prodaju u korist povećanja kvantitete vina vlastite produkcije. Mlada vina, iz 2016 – imao sam, s kolegama s kojima sam bio na izletu po Erdutskom vinogorju, prilike kušati – odlično se pokazuju, a hitovi bi mu mogli biti sauvignon te žuti muškat (u suhoj varijanti!). Kod Sibera, kod kojega se na više mjesta na posjedu mogu vidjeti kipovi goluba, još zanimljivosti: on se nekad bavio sportskim golubarstvom, pa je to razlog spomenutim ukrasima. Veli da je kupovao golubove u Belgiji, i da tamo tek izleženi golub budući pismonoša stoji i do 3500 eura! Druga naša postaja bila je vinarija Brzica, u vlasništvu Ive i Snježane Brzica. Imanje se nalazi na povišenom platou tik uz obalu Dunava. Vinogradi – nekih šest hektara nalaze se na 175 metara nadmorske visine. Ivo Brzica, koji nas je dočekao, kaže da je točka na kojoj smo se našli - točno na pola puta Dunava od izvora do ušća. Brzica je izašao i s podatkom da je brzina Dunava na tome mjestu 5 km/h. 43

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA. - U Erdutskom vinogorju uz veliku vinariju koja brine o nekih 500 hektara vinove loze, još je sedam nas manjih vinogradara/vinara koji pokrivamo ukupno stotinjak hektara pod trsjem. To su Siber, Tunjić, Iuris, Jakovac, Janečić, Antunović, i mi, Brzice. Vinograde smo sadili 2007. godine. Najviše imamo graševine, 10.000 loza, zatim su tu cabernet sauvignon, merlot, i nešto malo vranca. Kod crnih sorata idemo na manje prinose, do najviše oko 1,5 kg po trsu, da dobijemo koncentriraniju kapljicu. Kod nas su crna vina tri godine u podrumu prije izlaska na tržište, u prvoj godini su u barriqueu, slijedi godina u inoksu i onda još godina u velikoj bačvi. Isprva smo radili samo jednosortna vina, a od 2012. smo krenuli i u cuvée. U vinogradu i u podrumu imamo konzultante, u trsju je to Nikola Blagojević, a u proizvodnji vina enolog Slobodan Čapin. Inače, u ovoj godini trebali bismo krenuti s gradnjom nove vinarije, s 900 četvornih metara površine unutra i sa nadstrešnicom od oko 600 četvornih metara. Imamo kušaonicu za goste, ali malo bismo je proširili tako da možemo komotno primiti autobus turista. Plan nam je dobro se organizirati i u turizmu. Nadamo se privući zahtjevnije goste ovamo na Dunav, da uživaju kako u jedinstvenom krajoliku tako i u specijalitetima (Brzica radi jako dobar kulen!primj.aut.) i u vinu. Opasnosti od komaraca ovdje nema, jer stalno puše vjetrić – veli Ivo Brzica. Erdutski vinogradi ne samo da su najveći vinski posjed u kraju, nego imaju i najveću bačvu u uporabi valjda u cijeloj Europi. Bačva je prazna teška 19 tona od čega dvije tone otpadaju na okove, zapremnina joj je 75.000 litara i čuva, dakako, graševinu. Zgodno je spomenuti da je upravo uz pomoć te bačve snimljena prva vinska simfonija graševine, naime zabilježeni su zvukovi za vrijeme fermentacije graševine! Erdutski vinogradi brinu o jednoj od najvećih plantaža u Hrvatskoj, ukupno je 513 hektara vinograda od čega je čak 495 ha u jednom komadu. Pozicije su okružene Dunavom i blago nagnute prema jugu, njima stalno puše blag vjetar, tlo je od karbonatnog lesa (prapora). Vinarija Erdutski vinogradi, koja se, čuo sam, uvelike okreće turizmu, nalazi se 35 kilometara istočno od Osijeka, 300 km istočno od Zagreba, 300 km južno od Budimpešte, 170 km zapadno od Beograda. Predsjednik nadzornog odbora Josip Pavić, direktorica Dunja Vukmirović I enologinja Melita Rumbak u lijepoj i prostranoj kušaonici predstavili su vina od sorata graševina, chardonnay, traminac mirisaci, merlot, cabernet sauvignon.

Najveća bačva, zapremnine 75.000 litara. Čuva graševinu!

Ivo Brzica u svpom podrumu uz bačvice

Grupa zagrebačkih vinskih novinara, akademik Ferdo Bašić i mr.sc. Franjo Francem s domaćinima iz Erdutskih vinograda, uz obalu Dunava

Posljednja je za posjet ostavljena Jasna Antunović. Stigli smo kasnije uvečer, kad se već debelo smračilo pa tu nismo baš mogli uživati u eksterijeru. Makar, ono što se vidjelo po tom mraku djelovalo je vrlo lijepo. Vlasnica Jasna Antunović, koja nas je provela kroz prostrani i dotjerani vinski podrum, kaže da je iznimno zadovoljna mladim vinima iz berbe 2016. Bilo je moguće kušati ih, i mogu se složiti s Jasninom konstatacijom. Istaknula se njena graševina kasnije berbe (ali ne i iz predikatne grupe!), koja će se, najavljuje Jasna Antunović, puniti u butelje posebno. Kušali smo i jako dobar muškat ottonel iz 2016, ali i chardonnay 2012 koji je dozrijevao u barriqueu i uskoro će na neko vrijeme ići u veliku bačvu gdje treba provesti još neko vrijeme prije punjenja…

Domaćini u Erdutskim podrumima: Josip Pavić, Dunja Vukmirović i Melita Rumbak

Jasna Antunović

ožujak 2017

155

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA.

ZAGREBAČKI EN PRIMEURI 2017 Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK • Snimio MARKO ČOLIĆ

DETALJNIJI PREGLED BERBE 2016 u SLAVONIJI i HRVATSKOM PODUNAVLJU TE ISTRI PRIREDILI SU STRUČNJACI VEZANI UZ UDRUGE GRAŠEVINA CROATICA i VINISTRA

Zagrebu su i ove veljače, po tradiciji, održane manifestacije En Primeur za kapljicu četiriju hrvatskih regija – Bregoviti hrvatski sjeverozapad, Dalmacija, Istra & Hrvatsko primorje te Slavonija & Podunavlje. Smisao je javnosti pokazati potencijal mladih vina i ugostiteljima i vinskim trgovcima pomoći da navrijeme izaberu i naruče vina za koja smatraju da ih kad krene turistička sezona i te kako vrijedi ponuditi tržištu. Promjena u odnosu na prije je u tome što su Istrani nastupili samostalno, i zadržali se u hotelu Esplanade, a ponuđači iz ostalih triju regija preselili su se ne samo u nešto kasniji termin nego i u drugi hotel – Westin. U Westinu su sudjelovali sljedeći proizvođači: Graševina Croatica (19 vinara): Antunović, Belje, Krauthaker, Kalazić, Iločki podrumi, Buhač, Galić, PP Orahovica, Feravino, Papak, Pinkret, Misna vina, Jakob, Markota, Perak, Mihalj, OPG Mitrović Antun, Erdutski vinogradi, Kolar. Vina Dalmacije (8): Grgić vina, Jako vino, Skaramuča, Grabovac, Rizman, Prović, PZ Kuna 1898, Terra Madre. Bregovita Hrvatska (24): Voštinić-Klasnić, Florijanović, Kopjar, Šafran, Kos, Kos-Jurišić, Puhelek Purek, Branimir Žigrović, Šimanović, Kocijan, Cmrečnjak, Dvanajšćak-Kozol, Podrum Štrigova, Kunčić, Novak Boris, Štampar, Jakopić, Horvat Robi, Belović, Kerman, Tomšić, Kossi, Kojter, OPG Jančar Zoran, Jarec-Kure Po tradiciji, na En Primeuru su Istrani i Slavonci kroz relevantne meteo-podatke u tijeku vegetacijske sezone i kroz ilustracije dosta detaljno predstavili berbu 2016. ožujak 2017

Udruga Graševina Croatica, utemeljena 2011., djeluje u vinskoj regiji Slavonija i Hrvatsko Podunavlje. Prostire se na pet županija, a to su: 1. Požeško-slavonska; 2. Virovitičko-podravska; 3. Osječko-baranjska; 4. Vukovarsko-srijemska; 5. Brodsko–posavska. Udruga broji 20 članova i s godišnjom je proizvodnjom od ukupno 17 milijuna litara vina, od čega je 10 milijuna litara graševine. Evo najprije pregleda meteoroloških prilika u vegetaciji u posljednjih nekoliko godina, da se vidi u kojem odnosu mogu biti određeni elementi u vezi s ocjenom kakvoće berbe neke godine.

SLAVONIJA

Ranije kretanje vegetacije, uvjetovano blagom zimom, stvorilo je idealne preduvjete za štetu na vinovoj lozi ako dođe do kasnog proljetnog mraza. U svibnju je i bilo mraza, te je zbog njega i usporena vegetacija, što se kasnije odrazilo na cvatnju, koja je završila oko 15. lipnja. Tako je kasnila vegetacija za sorte treće epohe a to su graševina, rizling, frankovka, cabernet sauvignon. Dijelove nasada pogodili su sredinom i krajem svibnja hladnoća (-4˚C!), led, tuča, te ponovno tuča sredinom lipnja, i to je desetkovalo prinose, ovisno o sorti i položaju od 10 pa i do 40 posto. 45

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA. U srpnju je palo puno kiše (260 lit), zbog koje je otežana normalna zaštita vinograda posebno onih u ekološkom pristupu. Ukupno su nepogode smanjile prinos 20 do 30 posto. Srećom, kolovoz je ipak stabilizirao razvoj i dozrijevanje vinove loze te omogućio za vinogorje manje-više normalnu berbu, koja je startala tek nešto kasnije nego prijašnjih godina. Rujan se posebno dobro iskazao za sorte prve epohe - chardonnay, pinot sivi... i sorte druge epohe dozrijevanja - sauvignon, pinot crni, zweigelt.

bio je, barem u Baranji, u prosjeku 30 posto manji od prosjeka. Predberbeni i berbeni period bili su u znaku vrlo izražene suše ali i značajnih temperaturnih amplituda; smanjenja vrućina potaknula su bolju asimilaciju šećera u bobici. U vrijeme berbe vremenske prilike su poslužile jako dobro. Dobivena je odlična kvaliteta grožđa u zdravstvenom smislu, i sa jako dobrim odnosom šećera i kiselina. Redovna berba se lagano obavila, u dijelu Podunavlja moglo

Pokazatelji oborina i sunčanih sati u vegetaciji u posljednjih nekoliko godina godina 2011 2012 2013 2014 2015 2016

količina oborina (lit) 297 319 390 734 377 665

Tijek berbe protekao je u redu, bez većih prekida i pri vrlo lijepom vremenu. Fermentacija je tekla bez ikakvih problema i dala skladna vina nešto nižih alkohola i viših kiselina u odnosu na 2015. godinu. Mlada vina već su u ranoj fazi pokazala da će biti s primjerenim sortnim obilježjima, s karakteristikama na kakve smo navikli. Odnos mirisa i okusa je vrlo uravnotežen, očekuju se dobri voćnost, svježina i elegancija.

HRVATSKO PODUNAVLJE

Godinu 2016. obilježili su u Podunavlju vrlo blaga i sušna zima, te izrazito toplo i kišno ljeto. Bilo je puno oborina, ali su srećom bile dobro raspoređene. Ukupna količina padalina bila je iznad regionalnog prosjeka, ali nije uzrokovala dramatične poteškoće u vinogradarskoj proizvodnji. Kišni period tijekom cvatnje uzrokovao je slabiju oplodnju. Ukupan količinski prinos

sunčani sati 1710 1627 1420 1319 1585 1472

ocjena berbe odlična vrlo dobra–odlična dobra-vrlo dobra ispodprosječna vrlo dobra-odlična vrlo dobra

se i određivati rokove i na taj način diktirati koji stil se vina želi s obzirom na trendove u vinarstvu, međutim ipak u Baranji zbog dosta oborina nije bilo baš uputno čekati jako kasne berbe i težiti predikatnim vinima. Izvrstan potencijal i jako dobro zdravstveno stanje grožđa u terminu redovne berbe rezultirali su fermentacijama bez problema, i dobivena vina uz dobru strukturu pokazala su već od početka kompleksnst aromatskog profila..

ISTRA

Najveći hrvatski poluotok Istra ima četiri vinogorja, tri su uz more, a jedno je u unutrašnjosti. Vinogorje Sjeverna Istra obuhvaća područje od rijeke Mirne prema sjeveru, vinogorje Zapadna Istra proteže se od rijeke Mirne prema jugu do Limskog zaljeva, vinogorje Južna Istra na prostoru je od Limskog zaljeva dalje prema jugu sve do rta Kamenjak, dok je vinogorje Centralna Istra u unutrašnjosti poluotoka u zaleđu vinogorja Zapadna Istra. Pored dijagrama vezanih za temperaturu i oborine od travnja do rujna za svako područje, voditelj prezentacije berbe 2016. za Istru sommelier Hrvatskog sommelier kluba Sandi Paris je za svako pojedino vinogorje poluotoka iznio i karakteristike vina od malvazije istarske kao vodećeg vinskog kutivara u Istri.

Dođite, pa kušajte!!! Za berbu 2016. mogu reći da je bila iznimno dobra i da Slavonija i Podunavlje očekuju svježe, pitke i harmonične graševine bogatog i intenzivnog mirisa i okusa. Ovo je jedna od berbi koja će pokazati puni potencijal graševine, od redovnih do kasnih berbi, i otvoriti put prema novim potrošačima, rekao je predsjednik udruge Graševina Croatica Vlado Krauthaker. Ipak, dodao je kako valja izdvojiti veliki problem nevezan uz klimu i mikroklimu, a to su osjetno smanjeni broj radnika, nedostatak stručne radne snage za poslove u vinogradu

Pogled na Istru

ožujak 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA.

SJEVERNA Istra

Centralna Istra

Organoleptička svojstva BOJA: svijetlo-žuta sa izraženim zelenim refleksima; AROMA: tipična za malvaziju istarsku - voćno-cvjetna (marelica, žuta jabuka, vinogradarska breskva, tropsko voće - mango, kivi, papaja / bazga, akacija, jasmin); OKUS: dobro prati aromu, srednje naglašene punoće i strukture, ugodne do izražene svježine.

Organoleptička svojstva BOJA: svjetlo-žuta sa diskretnim zelenim refleksima; AROMA: voćno-cvjetna (breskva, marelica, jabuka, dinja, citrusi-grejp, limeta / akacija, bazga, ruža) s primjesama biljno-vegetativnih nota (čaj, paprat, šparoga, anis); OKUS: ugodne svježine i gorčine; harmoničan i mineralan, prati aromu. Vina su srednjeg do jakog tijela.

Zapadna Istra

Zaključak općenito za Istru

Meteorološki vrlo dobra godina za malvaziju istarsku. Tijekom vegetacije bilo je toplo i sunčano vrijeme, s vrlo malo kišnih dana, ali dovoljno padalina za kvalitetan rast i razvoj vinove loze.

Organoleptička svojstva BOJA: iskričava, živa, svjetlo-žuta sa izraženim zelenkastim refleksima; AROMA: kompleksna, dominantno voćna (zrelo voće, vinogradarska breskva, banana, dinja, kruška, tropske note - ananas, marakuja), cvjetno-biljno-začinske komponente (akacija, bazga, bijelo cvijeće/ suho bilje/anis, menta); OKUS: složen, uravnotežen, skladan, izražene punoće i tijela, ugodne svježine, najharmoničniji i najtipičniji za godinu

Južna Istra Istarsku 2016. predstavio je sommelier Sandi Paris

Organoleptička svojstva BOJA: duboka i topla, zlaćano-žuta sa diskretnim zelenim refleksima; AROMA: voćno-cvjetna (jabuka, marelica, vinogradarska breskva, citrusne note/akacija, bijelo cvijeće) sa primjesama začinskih nota (limunska trava, metvica); OKUS: prati aromu, ugodne svježine, trajan. Vina su strukturirana i uravnotežena.

Na kušanje mladih vina En Primeur u Westin došao je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić

Nastavak na str.50→ ožujak 2017

VINITALY

od 9. do 12. travnja 2017.

Popularni međunarodni sajam vina i jakih pića s čak polastoljetnom (!!) tradicijom – veronski Vinitaly (www.vinitaly.com) odvijat će se ove godine na sajmištu VeronaFiere od 9. do 12. travnja 2017.

njih izabere kao poslovnog partnera. Nastoji se uspostaviti tješnja veza s osobama iz struke – ugostiteljima, sommelierima i vinotekarima - koje posebno zanimaju baš te specijalnosti pojedinih vinskih podruma.

Vinitaly se sve uspješnije profilira kao poslovna manifestacija. U 2016. godini, kad ga je obišlo ukupno 130.000 posjetitelja, od čega nekih 50.000 iz inozemstva iz čak 140 država, zabilježio je 8,6 posto onih izravno iz segmenta HORECA (hoteli, restorani, kafići). I još nešto: Vinitaly je postao sjajno mjesto za otkrivanje novih (kvalitetnih) vinskih podruma i novih robnih maraka, mjesto gdje se učinkovito stječu vještine bitne za unaprjeđenje kakvoće proizvoda, dopunu vinske ponude, prezentaciju i plasman robe.

Novost na međunaordnoj izložbi kvalitetnih agro-proizvoda (International Exhibition of Quality Agro-Foods) je dio označen kao Bioraznolikost i Teritoriji (Biodiversity and Territories), zamišljen da bude izlog visokotipičnih namirnica i delikatesa određenih geografskih područja. Predviđene su brojne degustacije delikatesa od mesa, sireva, ekstra djevičanskog maslinovoga ulja, piva i drugih specijaliteta.

I ove godine Vinitaly daje prostor za nastup brojnim talijanskim i inozemnim izlagačima, a ugledna ustanova Vinitaly International Academy (VIA) u suradnji s velikim međunarodnim vinskim časopisima ponovno organizira odlično prihvaćenu manifestaciju Tasting ex... sa serijom vođenih degustacija/prezentacija plemenite kapljice. Važno je ovdje napomenuti da se naglasak stavlja na vezu ne samo između vina i hrane uopćeno, nego sve više na vezu vina i visoke kuhinje (haute cuisine) vrhunskih ugostiteljskih objekata. Kultura vina i prezentacija talijanske kapljice i talijanske tradicijske kuhinje bitni su ne samo za talijanske gourmete i potrošače nego i za međunarodne kupce. Organizator, kreirajući pažljivo programske segmente na sajmu, ide već neko vrijeme ka tome da ponuda bude što atraktivnija i zanimljivija pa da to privuče svake godine više inozemnih posjetitelja iz država zainteresiranih za uvoz vina. U okviru događanja B2B omogućuju se poslovni kontakti između potencijalnih kupaca iz vana i jače izvozno orijentiranih poduzeća, kako velikih i srednje velikih tako i malih. Ovogodišnja novost na sajmu su – uvedeno je to kao nadgradnja – proširenje određenih izlagačkih prostora i bolja preglednost tih prostora. Brojnim izlagačima koji već dugo nastupaju na sajmu Vinitaly omogućeno je da upečatljivije predstave vlastito geografsko područje, među ostalime i time što dotični prostor može primiti i druge njihove kolege kao nove sudionike.

Pripremljen je i, u blizini lokacije gdje su toskanski vinski podrumi, novi veliki izlagački prostor koji nadomiješta dvije odvojene strukture što su bile u uporabi do 2016. godine, i to sada omogućava prihvat većeg broja inozemnih izlagača. Baš u tom okviru Vininternationala po prvi put će se prezentirati vinski podrumi iz SAD, Velike Britanije, Španjolci (izložba je kolektivna a za nju brine ICEX), Švicarci, Francuzi, proizvođači iz Azerbajdžana, Gruzije, Hrvatske, Argentine, Portugala i Južne Afrike. No, strane ponuđače moći će se vidjeti i na malo prije spomenutim događanjima Vivit i Vinitalybio. Poslovni posjetitelji iz sektora HORECA naći će puno toga zanimljivoga i na izložbama Sol&Agrifood (www.agrifood.com) i Enolitech (www.enolitech. it) koje se održavaju istodobno kad i Vinitaly. Enolitech je usredotočen na proizvodne tehnologije i na prikaz spektra opreme za čuvanje, serviranje i uživanje vina. I dok se kontakti i poznanstva budu stvarali a poslovi ostvarivali na sajamišnome prostoru VeronaFiere, u povijesnom središtu Verone u okružju umjetnosti i kulture atraktivno događanje na širu publiku – Vinitaly and the City. U 2016. nekih 29.000 ljubitelja vina prisustvovalo je brojnim kulturnim programima, druženjima i degustacijama, i bilo – oduševljeno! Ove godine Vinitaly and the City odvijat će se od 7. do 11. travnja, s time da će se u subotu i nedjelju programi nuditi od 11. do 24. sata, a u ponedjeljak i utorak od 17 do 24 sata (www.vinitalyandthecity.com).

Proširenjem hale 10 regija Piemont dobila je, tako, bitno veću izlagačku površinu. Regija Molise preseljena je u dvoranu 11, bliže susjedima iz Apulije i Basilicate. A Sardinija je u dvorani 8, sada zajedno s grupama Vinitalybio i Vivat-vini, Vinogradari i Terroir i s kolektivnom izložbom FIVI (Italian Federation of Indipendent Wine Growers, odnosno Talijanski savez nezavisnih vinogradara/vinara), a tu je i niz podruma iz regije Veneto.

Ulaznica za sajam stoji 80 €. Svi poslovni posjetitelji (uvoznici vina i hrane, hotelijeri, ugostitelji iz restorana, kafića i iz segmenta cateringa) koji bi željeli besplatnu poslovnu ulaznicu za sajam trebaju kontaktirati službeno predstavništvo VeronaFiere za regiju AlpeJadran MŽ Consulting & Fairs, tako da na stranici predstavništva www.mz-consulting.org ispune i pošalju zahtjev za ulaznicu. Uvažavat će se poslovni zahtjevi koji stignu do 10. ožujka 2017.

Novitet je i u tome što se osiguralo i poseban prostor za smještaj niza manjih vinskih podruma koji bi nastupali radije samostalno nego unutar kolektivne izložbe, radi toga što žele na bolji način istaknuti neke svoje specifičnosti za koje smatraju da mogu biti bitne za odluku kupca da baš

MŽ Consulting & Fairs Predstavništvo Veronafiere za regiju Alpe-Jadran, mag. Matjaž Žigon Grčarevec 8, 1370 Logatec, Slovenija e-mail: info@mz-consulting.org , www.mz-consulting.org

A WORLD WIDE PASSION

51 ^ EDITION

WWW.VINITALY.COM TRADE ONLY

VINITALY INTERNATIONAL WINE AWARD 31 st March - 2 nd April 2017

VERONA

9 th- 12 th APRIL 2017

TOGETHER WITH

GRAND TASTING FINEST ITALIAN WINES Verona, 8 th April 2017

ORGANIZED BY

SAJMOVI ...

SAJMOVI · FESTIVALI 155 PRIMJER · OCJENJIVANJA OSMIŠLJENE PROMIDŽBE

Vrlo dobra vinogradarska godina povoljno je utjecala na proces dozrijevanja, a time i na finalnu kakvoću grožđa. U boji dominira žuta a, ovisno o podneblju i tehnologiji, prisutne su i, slabije odnosno jače iskazane, zelenkaste nijanse. Aromatika je kompleksna i izražena, sortne karakteristike naglašene, konkretno u znaku su voćno-cvjetnih mirisa (breskva, marelica, banana i tropsko voće / akacija, bazga i bijelo cvijeće). Okusno mineralna, te harmonična vina, ugodne do naglašene svježine i duge trajnosti. Malvazija istarska berbe 2016. standardne je visoke kvalitete.

VILLÁNY FRANC POZIVA EUROPU! Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

SJEVEROZAPAD i DALMACIJA

O berbi 2016. za područe Bregovitog hr vatskog sjeverozapada govorila je Jasminka Šaško, enologinja i predsjednica udruge Bregovita Hrvatska, dok je za Dalmaciju pričao Leo Gracin, dopredsjednik udruge Vina Dalmacije. Jasminka Šaško: Ne bi bilo pravedno reći da je godina bila vrhunska jer je mnoge vinograde pogodio mraz i mnogi vinari su ostali bez svojih uroda, ali položaji koji su bili pošteđeni ove nepogode dali su izvanrednu kvalitetu grožđa. Vina su vrlo skladna, a zahvaljujući dobrom vremenu u fazi dozrijevanja formirale su se izuzetno lijepe arome. Svježina, voćnost, punoća, kompleksnost... to bi bile značajke vina Bregovite Hrvatske. Vrlo pitka, zavodljiva, osvježavajuća. Godina je bila vrlo pogodna za rane berbe grožđa za pjenušce kao i za redovne berbe, a profitirali su i vinari koji su svoje grožđe ostavili do minustemperatura za ledenu berbu. Ostaje nam samo pričekati da se vina nađu u butelji pa da se potom prepustimo uživanju. Leo Gracin: U dalmatinskim vinogradima je 2016. dala jako kvalitetno grožđe. Berba je po količini bila dobra, a po kvaliteti izuzetna. Pošipi su, uz manji rod, dali vrlo strukturirana i mineralna vina, dok su uvjeti za plavac mali bili idealni za snažna, puna i harmonična vina kakva su rijetko u ovoj sadašnjoj februarskoj fazi dozrijevanja. Jako dobri rezultati ostvareni su i s debitom, maraštinom, vugavom, malvasijom dubrovačkom, plavinom i babićem… Vinogradari i vinari Dalmacije su osobito zadovoljni i nadaju se da će zadovoljni biti i potrošači. 50

U MAÐARSKOM VILLÁNYJU, TIK UZ GRANICU s HRVATSKOM, ODRŽANA JE i DRUGA MEÐUNARODNA KONFERENCIJA o CABERNET FRANCU, s KOJIME SE SPOMENUTO VINOGORJE NASTOJI NAMETNUTI NA SVJETSKOJ VINSKOJ SCENI

Drugu konferenciju o cabernet francu, u podrumu vilanjskog vinara Jozsefa Bocka, otvara Zoltan Györffy, glavni urednik vinskog časopisa Pecsi Borozo iz Pečuha i suorganizator priredbe

abernet franc vinska je sorta porijeklom s jugozapada Francuske. Iole educirani potrošač Bakhova nektara zna za nju, no iako ona ima i značajan pedigre - cabernet franc jedan je od roditelja popularnog i svjetski afirmiranoga cabernet sauvignona i nezaobilazan je začinski dodatak u glasovitim bordoškim crnim cuvéeima, ipak nekako je u sjeni, baš poglavito, cabernet sauvignona. Rijetko ga se nađe kao samostalno vino. To je zacijelo stoga što u mnogim vinorodnim područjima ne uspijeva tako da bi sâm dao veliku kapljicu. Ali, opet, u nekim drugim – rjeđim – vinogorjima, gdje mu očito jako odgovaraju mikro-klima i tlo, uspijeva sazrijeti toliko dobro da se od njega može proizvesti i te kako upečatljivo vino. Jedno takvo vinogorje, za koje se može danas pouzdano reći da je druga domovina cabernet francu, je Villány Siklós na jugu Mađarske, tik uz državnu granicu (Donji Miholjac) s Hrvatskom. Usput, možda bi i u našoj Baranji on mogao pokazati velike rezultate, ožujak 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

PRIMJER OSMIŠLJENE PROMIDŽBE najavljuje to svojim francom vinar Josić, međutim dosad se njime nije u dovoljnoj mjeri i dovoljno dugo bavilo da bi se on možda i tu iskristalizirao kao jedan od mogućih aduta kraja.

Pozdrav domaćina prisutnima: Andrea Gere iz podruma Attila Gere, te Jozsef Bock

Caroline Gilby MW dok govori o cabernet francu, lijevo na slici je Elisabeth Gabay MW a desno Saša Špiranec

Ponajbolji vilanjski proizvođači vina na strukovnome skupu, u publici i kao diskutanti. Zdesna na lijevo su: Attila Gere, Švicarac Erhard Heumann, Czaba Malatinsky, Horst Hummel, Nijemac koji u Villanyju proizvodi vino na kolosijeku biodinamike, inače okušao se s lipovinom i u kategoriji tzv. narančaste kapljice… Među najboljim vinima kušanima na službenoj radionici bio je Cabernet franc 2011 od Heumanna. On sa suprugom Evelyn, koja je Njemica, živi i proizvodi vino u Villanyju, oko 40.000 butelja godišnje. Heumannovi vinogradi sađeni su gustoćom od 5000 i 7000 trsova/ha, prinos po trsu je 1 kg, vino je 22 mjeseca dozrijevalo u novom i rabljenom barriqueu srenjeg paljenja. Heumann u središtu Villányja ima lijepi mali wine-bar u kojemu vikendom i praznicima služi i hranu, kako kaže - s mađarskim i švicarskim dodirom

ožujak 2017

S obzirom da je danas ponuda vina u svijetu golema, da bi se nekako skrenulo pažnju na nešto svoje, dobro i posebno, potrebno je odrediti to što može biti adut teritorija i prikladno se i prezentirati međunarodnoj javnost time što se kod kuće vidi kao potencijalni adut. Kako su Vilanjci nakon više desetljeća prisutnosti cabernet franca kod njih uvidjeli da bi se baš s njime mogli iskaknuti bolje nego sa svojim tradicijskim ozbiljnim crnjakom frankovkom odnosno drugim bordoškim došljakom tamo također prije više desetljeća - cabernet sauvignonom, frankovku su oni za paradnoga konja prepustili vinogradarima i vinarima iz obližnjeg Pečuha i, svjesni da jako dobroga cabernet sauvignona ima svuda, oni se eto unatrag nekoliko godina energično i organizirano koncentriraju upravo na cabernet franc kao svoju posebnost. Rado će reći: Cabernet franc izabrao je nas, a mi smo izabrali cabernet franc! Toliko su se međusobno prigrlili da su Vilanjci vino od cabernet franca nazvali – Villány Franc! U 2015. Vilanjci su krenuli s akcijom nazvanom Konferencija o cabernet francu. Osnivači Konferencije – Udruga proizvođača vina iz vinogorja Villány te Tenkes Borvidékfejleszt ■ Nonprofit Kft (neprofitno tijelo za razvoj spomenutog tamošnjeg vinogorja) - odlučili su organizirati jednom godišnje na svome pragu značajnu manifestaciju posvećenu vinu od cabernet franca, s time da na nju uvijek pozovu europske proizvođače koji vjeruju u cabernet franc toliko da 100 posto od njega redovito proizvode vino. Zamišljeno je da u Villányju svake godine kroz dva dana na značajnom internacionalnom nivou bude manifestacija Franc & Franc poziva Europu na način da je prvi dan posvećen strukovnoj konferenciji - s radionicama/usporednim degustacijama vilanjskih i inozemnih uzoraka i raspravama na temu cabernet franca u smislu uzgoja te sorte, postupaka u podrumu, organoleptike i kakvoće vina te u smislu marketinga, plasmana. Gleda se da predavači, komentatori-moderatori budu što je moguće afrmiraniji unutar struke, i da ih je što je moguće više na razini titule Master of Wine. A sljedećeg dana za domaće i strane eksperte, vinske novinare te ljubitelje vina - potrošače s plaćenom ulaznicom - priređuje se obilazak relevantnih vilanjskih vinskih kuća u kojima se široj mađarskoj javnosti s cabernet francom predstavljaju i inozemni vinari organizatorovi gosti te godine. Tog, drugog dana, u subotu, 30 vinarija iz osam zemalja ponudilo je na pet vilanjskih punktova na kušanje svoj cabernet franc. Već predlani, a bogme i sada pokazalo se da je interes ljubitelja vina za dolaskom velik, dosta ljubitelja vina doveze se vlastitim automobilom a i po više od deset autobusa s potrošačima organizirano stiže iz svih krajeva Mađarske. Na ovu drugu konferenciju i iz Lijepe naše bio je dobar odziv (jedan autobus!) sommelijera, enologa, ugostitelja, novinara, ali i osoba i drugih zanimanja inače okupljenih u Klub Gastronauta Karin Mimice. Ukupan posjet tog drugog dana priredbe procjenjuje se na više od 500 osoba. Iz primjera i ovih naših prvih susjeda i mi u Hrvatskoj mogli bismo što-šta naučiti. Već sam u reviji Svijet u čaši objavio mnogo priloga o poslovnoj organiziranosti i funkcioniranju vinskih udruga u Italiji (konzorciji za vina pojedinih vinogorja), Francuskoj (Bureau ili Comité interprofessionel du vin de… 51

SAJMOVI OSMIŠLJENE PRIMJER · FESTIVALI · PROMIDŽBE OCJENJIVANJA

Posjetitelji iz Hrvatske - Gastronauti Karin Mimice snimljeni u podrumu Vylyan u društvu s vlasnicom Monikom Debreczeni (druga slijeva). Uz Karin Mimicu, inače izdavačicu vodiča najboljim hrvatskim restoranima, tu su i novinarke Meri Šilović i Božica Brkan, novinar Tomislav Radić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com Ivan Dropuljić, znani opatijski ugostitelj Josip Tariba, istarski maslinar Dario Činić, te enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba mr.sc. Franjo Francem…

), Njemačkoj (VDP-Verein von deutshen Prädikats WeinGütern), Austriji (Austrian Wine Marketing Board s podružnicama po vinskim regijama), uz napomenu kako su dobra samoorganiziranost branše i prikladno postavljen program rada preduvjeti da se dođe i do značajnijih materijalnih sredstava bitnih za suradnju sa znanstvenim institucijama i time i za unaprjeđenje kvalitete proizvoda i bitnih i za dobar ustroj nužne marketinške aktivnosti, međutim hrvatski vinari nekako se ne daju (donekle je iznimka Vinistra) u takva poslovna tijela vezana za napredak

Zsolt Gere sa svojim cabernetima. Na degustaciji u vlastitome podrumu predstavio je tri cabernet franca – 2011 Väredö vinogradi, zatim CS iz više vinograda i iz berbe 2009, te Villány Franc 2012 koji tek ove godine izlazi na tržište. Gere ima i vilanjsku kombinaciju bordoških sorata cabernet franc (najveći udio), cabernet sauvignon i merlot. Naziv je Aureus a tržišno aktualna berba je 2009

vlastitog užeg kraja, oni formalno jesu, što se kaže svi uđuture članovi nekakve hibridne Udruge vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koja u ovakvome obliku ne može biti učinkovita, koja je tajnovita poput masona naime nema običaja organizirati nikakve pressice da javnost uopće upozna s time što to ona zapravo radi. Ona bi imala punog smisla jedino kao kao skup predstavnika lokalnih/regijskih interesnih udruga, što bi je onda činilo krovnom organizacijom vinske grane… Nakon što su 2015. od stranaca s cabernet francom na službenoj degustaciji u Villányju debitirali Francuzi iz doline Loire, na ovoj drugoj konferenciji glavni službeni gosti iz inozemstva s cabernet francom bili su vinari iz talijanskog vinorodnog predjela Grave del Friuli te vinari srednje i istočne Europe - iz Bugarske, Hrvatske, Rumunjske, Srbije i Turske. Ta vina od cabernet franca s područja središnjeistočne Europe bila su po izboru Caroline Guilby M W i S aše Špiranca, njih dvoje se na Konferenciji pojavilo i u ulozi komentatora. Vina od cabernet franca iz Villanyja izabrali su,

i komentirali ih te govorili o mogućnostima plasmana na međunarodnoj pozornici, Elisabeth Gabay MW i András Horkay AIWS. Evo vina koja su bila na kušanju na radionicama na strukovnome dijelu konferencije o cabernet francu u Villanyju, navedena su redosljedom kako su poslužena. Najprije ona od domaćina: Villany Franc 2013 – Szemes; Villany Franc 2013 – Weninger-Gere; Cabernet franc 2012 – Lelovits Tamas; Chateau Teleki Villany Franc 2012 – Czány; Villany

U svojoj kušaonici Ede Tiffán, u društvu s enologinjom Ester Levai, ponudio je sjajan, vrlo elegantan Cabernet Franc 2011. Taj legendarni mađarski enolog i proizvođač veseo je jer ima nasljednika – unuka koji je pohađao vinsko učilište u Montpellieru a sad je na praksi u njemačkom Geisenheimu, mladić je eto enološki obrazovan i uz početnu pomoć djeda spreman je preuzeti vođenje podruma…

ožujak 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

Među vinima što su na degustaciji na radionici ostavila dosta jak utisak bio je i Cabernet franc 2012 podruma Sauska, u vlasništvu mađarskog biznismena Christiana Sauske, koji inače živi i radi u SAD, a od tamo je doputovao upravo radi Konferencije o cabernet francu i na slici je sa svojim kuharima u lijepom prostranom restoranu u sklopu vinarije.

Franc 2012 - Ruppert; Cabernet Franc 2012 – Sauska; Mandolás 2012 - Vylyan; Villany Franc 2011 Väredö Düllö – Gere Tamas & Zsolt; Cabernet franc 2011 – Jekl; Cabernet Franc 2011 Fekete Hegy – Bock; Cabernet franc 2011 – Heumann; Kuria Cabernet franc 2008 - Malatinszky Kuria. Svi (osim jednoga koji je bio malo previše đžemast) profilom ujednačeni i jako dobri, neki doduše još malo premladi ali kakvoćom svakako najavljuju visoki doseg. Najviše su mi se, kao elegantni i spremni za piće ali i s potencijalom za dalje, dopali sljedeći uzorci: Cabernet franc 2011 – Heumann (15,5 vol %, ukupna kiselost 5,1 g/lit, ostatak sladora 1,1 g/lit; 93/100; po meni šampion serije); Mandolás 2012 – Vylyan (14,3 vol %, 5 g/lit kiselost, 1,6 g/lit ostatak sladora; 91/100); Cabernet franc 2012 – Sauska (14,5 vol%, kiselost 5,5 g/lit, ostatak sladora 1,9 g/lit; 91/100); Cabernet franc 2011 fekete hegy – Bock (15,0 vol %, 4,9 g/lit kiselost, neprovreli slador: 0; 90/100); Chateau Teleki Villany Franc 2012 – Czany (88-89); Villany Franc 2012 – Ruppert (88); Villany Franc Varedo Dullo 2011 – Tamas & Zsolt Gere (88)… Izdvajam Cabernet franc 2008 Kurije Malatinszky (15,0 vol%, kiselost 5,7 g/lit, ostatak sladora 1,2 g/lit) i Villany franc 2013 – Weninger-Gere (14,5 vol%, kiselost 5,1 g/lit, ostatak sladora 1,3 g/ lit). Prvi unatoč punih osam godina na plećima pokazuje nevjerojatnu dinamičnost, pun je, vrlo topao sada svakako odličan za uz jelo, no tanin je još dosta živ i vrijedilo bi se s tim vinom sresti ponovno za koju godinu (bilo je, kasnije, prilike kušati i Kuria Cabernet franc 2003 od Malatinskoga, sjajan!) Drugi onaj od Gerea i ožujak 2017

PRIMJER OSMIŠLJENE PROMIDŽBE

Za dobra vina zaslužni su enolozi Hága Balázs i Markó Irdikó (također na slici). Sauska ima i vinski posjed u Tokaju pa su se mogli kušati i jako dobri suhi tokajci Furmint 2013 Medve i Furmint 2012 Birsalmas, te Cuvée Tokaj 2012 od lipovine, moslavca i žutog muškata, na kraju dakako stigao je i slatki tokaj aszu…

Weningera još djeluje kao beba, mineralan je, voćan, puno i snažan, sa čvrstom kičmom, slano, osjeti se jače utjecaj drveta koje se još se nije posve integriralo i lijepo bi se bilo susresti s njime opet za, recimo, pet do šest godina…

Iz vinogorja Grave del Friuli Cabernet franc 2015 – Cantina di Bertiolo; Cabernet franc 2015 – Pitars; Kret Cabernet Franc 2015 – Valentino Butussi; Cabernet franc 2015 – Tomasella; Cabernet franc 2014 – Tenuta Bosco Albano, Cabernet franc 2013 – Tenuta Fernanda Cappello Sasvim drukčiji stil od vilanjskoga. Vina s dosta manje mesa od onih iz Villányja, s boravkom uglavnom ne u drvu nego u inoksu, na tržište izlaze relativno brzo.

Cabernet Franc iz središnje i istočne Europe Cabernet franc 2014 – Chamlija (Turska); Cabernet franc 2013 – Emeran Reya (Slovenija); Cabernet franc 2013 reserve – Bratanov Family (Bugarska); Elenovo Cabernet franc 2013 – Eduardo Miroglio (Bugarska); Cabernet franc 2012 – Pusula (Srbija); Cabernet franc 2011 – Dibonis (Srbija); Cabernet Franc Sziklabor 2011 - Balla Geza (Rumunjska); Cabernet franc 2010 Contarini i Cabernet Franc 2008 Contarini – Degrassi (Hrvatska); Cabernet franc 2006 – Ščurek (Slovenija) Dosta različitosti u organoleptici, ne samo zbog različitih geografskih pozicija odakle su ta vina, nego i zbog razlike u pedantnosti autora, vođenju brige o nužnosti fenolne zrelosti grožđa, u stupnju prihvaćanja tanina u vinu, zatim u shvaćanju uloge drveta u vinu kao i u shvaćanju važnosti

elegancije vina. Moji favoriti iz te skupine uzoraka: Elenovo cabernet franc 2013 – Eduardo Miroglio (Bugarska) i Cabernet franc 2012 – Pusula (Srbija), pa i Contarini cabernet franc 2010 od Degrassija, no kruna i zaista dostojan završetak degustacije bili sup o meni Degrassijev Cabernet franc 2008, te Cabernet franc 2006 od Stojana Ščureka!

Zrnca za razgovor uz vino Početak proizvodnje vina seže u doba rimskog cara Proba (13 st.) 1994. – Vinska cesta Villány-Siklós = prvi jači i značajni korak u vinskom turizmu u Mađarskoj 2006. – Upravo u Villányju je potvrđen prvi kompletan sustav zaštite geografskog porijekla vina u Mađarskoj 2014. – Nakon dugog praćenja cabernet franca u vinogorju Villány-Siklós i dugih rasprava, udruga proizvođača vina iz Villányja priopćila je da je kao svoju perjanicu u okvir zaštite geografskog porijekla odlučila staviti vino od cabernet franca, i teritorijalni brand nazvati Villany Franc. Važniji vinogradi u predjelu Villányja: Agancsos, Bocor, Csillagvölgy, Gombás, Jammerthal, Kopár, Mandolás, Ördögárok, Pillangó, Remete, Váredö… Ukupna površina vinograda: 2496,51 ha, od toga 1976 ha zasađeno crnim kultivarima Nadmorska visina: 140 – 350 m Tlo: vapnenasto-ilovasto, s dosta i loessa

PRIMJER OSMIŠLJENE PROMIDŽBE

Prirodan spoj: guskin batak s pribatkom i Villany Franc!

Sunčanih dana godišnje: 215 Srednja godišnja temperatura: 11 C̊ Najrašireniji kultivari crne sorte: cabernet sauvignon 437,12 ha; portugizac 379,05 ha; cabernet franc 328,52 ha; merlot 295, 87 ha; frankovka 256,9 ha bijele sorte: graševina 202,9 ha; chardonnay 76,09 ha; rizling rajnski 34,48 ha; lipovina 29,11 ha; veltlinac zeleni 28,29 ha Potencijal starenja Villany Franca: 10 do 15 godina Identifikacija oznake zaštićenog zemljopisnog porijekla Villany: DHC (Districtus Hungaricus Controllatus – Villany) i crtež cvijeta koji bi trebao biti šafran, a koji Mađari nazivaju Crocus Proizvodnja unutar DHC Villany: Super Premium – 5%, Premium – 30 %, Classicus – 60 %, Villany i okolica koji nemaju pravo ući u DHC – 5 % Pravilnik u proizvodnji: DHC nalaže da za Super premium kategoriju prinos u vinogradu ne smije biti veći od 35 hl/ha i da vino mora dozrijevati barem godinu dana u hrastovoj bačvi te potom prije izlaska na tržište barem godinu dana provesti u boci u podrumu, dok za Premium kategoriju prinos smije ići najviše do 60 hl/ha, i tu je obvezno jednogodišnje dozrijevanje vina u drvenoj bačvi(ci). U obje te kategorije butelja mora biti začepljena plutenim čepom. Najpoznatiji vinari: Jozsef Bock, Attila Gere, Ede Tiffan, Kurija Czaba Malatinski, Zsoltan Polgar, Tamas & Zsolt Gere, Sauska, Heumann, Vylyan, Tamas Günzer, Horst Hummel, Robert Maczko, Csányi. ■

Izjave zamjenika državnog tajnika za oznake zaštićenog zemljopisnog porijekla te nekolicine uglednih vilanjskih proizvođača vina: Péter Gál, zamjenik mađarskog državnog tajnika za oznake zaštićenog zemljopisnog porijekla: Villany Franc naziv je koji znači mnogo više od cabernet franca. Poseban status koji je dan Villany Francu tek je prvi primjer kako će se raditi dalje, naime, strategija razvoja vinske grane u Mađarskoj je da svako vinorodno područje izabere i istakne sortu odnosno sorte koju/ koje smatra najboljim predstavnikom/ predstavnicima područja i da odredi stil vina za koji misli da će najbolje prezentirati vlastiti teritorij. Ede Tiffán (Tiffán Ede Winery): Kad smo odlučivali koje bi vino bilo najbolje kao perjanica za Villány, tražili smo sortu od koje bismo proizveli jedinstveno vino i dobrog predstavnika našega kraja. Kroz brojne razgovore, konzultacije, složili smo se da to bude upravo cabernet franc, koji ovdje na našem području daje elegantno i puno živo vino, s lijepom kiselosti i s finim taninom.

Attila Gere (desno), te nizozemski vinski pisac Jan Van Lissum koji u Villanyju ima vinski joint-venture Mondivin, slažu se da crnjak iz Villányja elemenete teritorija najbolje pokazuje tek nakon šest do sedam godina

Mađarskoj ima mnogo. Cabernet franc je lijepo voćan, ne bi trebao biti opterećen bačvicom, želimo li ostvariti dobar rezultat na tržištu naglasak moramo staviti na sklad i eleganciju.

Csaba Malatinszky (Malatinszky Kúria Organic Wine Estate): Ako ste u stanju napraviti vrhunsku paštetu od gusje jetre, zašto biste kuhali krumpirovu juhu? Trebali smo izabrati sortu koja će jedno malo vinogorje popout našega svojim posebnim vinom kao nečim drukčijime poredstaviti na svjetskom tržištu. Ako ste barem malo posebni, uvijek imate više šanse za uspjeh. Cabernet franc kompleksna je sorta, i terroir predstavlja vrlo dobro. Tlo na području Villanyja ima dosta veliki udio vapnenca što pomaže da vina dobiju na strukturi, i da kao takva budu sposobna dugo odležavati i kroz to vrijeme postajati boljima.

Attila Gere (Gere Attila Winery): Elementi Villanya kao teritorija najbolje se u vinu vide kad ono bude u dobi od šest do osam godina. Tada je vino već dobilo nadgradnju u kompleksnosti i zanimljivosti, tanin postaje lijepo zaobljen i kod starijih vina lakše je shvatiti što se misli pod pojmovima posebnost i visoka kvaliteta. Vrlo je važno biti u stalnom kontaktu s inozemnim proizvođačima vina konkretno baš cabernet franca, međusobno se posjećivati, vidjeti kako se oni razvijaju i pokazati im to što mi radimo i imamo, razmjenjivati iskustva.

László Romsics (Csányi Winery): Villány i Franc jako su dobar par. Sad kad smo ga izabrali kao naš zaštitni znak moramo vidjeti kakva je situacija s količinama vina što ih možemo proizvesti a da budu na podjednakoj, uglavnom visokoj razini. Moramo točno definirati ciljnu skupinu kupaca kojoj se obraćamo na tržištu. Moje je mišljenje da to trebaju biti potrošači zainteresirani za visoki kvalitativni rang vina. Bitno je da što više vina plasiramo u Mađarskoj jer uspjeh kod kuće baza je i za uspješan plasman i vani. Zasad srećom interesa za našim Francom u

József Bock (Bock Winery): Svjesni smo da u rukama imamo dijamant, ali moramo biti svjesni i toga da nas čeka još mnogo posla da ga izbrusimo do briljantnosti. Na cabernet franc počeli smo se fokusirati u našem vinogorju tek prije nekoliko godina, i smatram da smo i u tom kratkom vremenu već ostvarili mnogo. Villány je krenuo vrlo važnim putem jer se priča bazira na stvaranju branda teritorija i time, što je bitno, i na promidžbi cijelog teritorija. Villány eto stalno nastoji ići naprijed i potrošaču i gostu pružiti najbolje.■ ožujak 2017

155

SKITNJA ŠPANJOLSKOM: RIOJA2016

RASNI CRNJACI s PUNO ELEGANCIJE Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

NAKON ŠTO SMO UŠLI u VRLO ŽIVOPISNI VINOGRADARSKI DIO NADALEKO POZNATE VINSKE POKRAJINE NA SJEVERU IBERIJSKOG POLUOTOKA, KOLEGA u AUTOBUSU, PROMATRAJUĆI KRAJOLIK, ZAČAS SE (pjesnički) OGLASIO: OVO JE RAJ! NEKA TO BUDE

BAŠ OVDJE, KAD MI DOÐE KRAJ!...

La Rioja, na sjeveru Iberijskog poluotoka, između Alave, Navarre, Castille y Leona, Zaragoze… i njen vinogradarski dio - označen ljubičastom bojom, između planina Sierra de Cantabria s gornje strane i Sierra de la Demanda s donje strane. Sa sjevera, iz Biskajskog zaljeva, na klimi u tome dijelu osjetni su uplivi s Atlantika, a s jugoistoka oni s Mediterana

a Rioja (la rioha) je autonomna pokrajina Španjolske smještena na sjeveru Iberijskog poluotoka. Proteže se u pravcu od istoka prema zapadu, u dužini od oko 190 kilometara. Glavni grad joj je Logroño, a ostali važniji centri su Calahorra, Arnedo, Alfaro, Haro, Santo Domingo de la Calzada, i Nájera. Tamo živi nešto više od 322.000 stanovnika. Pokrajina - kroz koju inače, kao šire najpoznatija, teče rijeka Ebro - graniči na sjeveru s Baskijom (provincija Álava), na sjeveroistoku s Navarrom, zatim na jugoistoku sa Zaragozom (provincija Aragon), a na jugu i zapadu s pokrajinom Castilla y Leon (na jugu je provincija ožujak 2017

pokrajine Castilla y Leon Soria a na jugozapadu provincija Burgos). Prije dolaska starih Rimljana predio su obitavali Beroni, Pelendoni i Baski. Poslije nekoliko uspostava muslimanske vlasti, u 10. stoljeću regija postaje dijelom Kraljevine Pamplone. Od 18. stoljeća Rioja je bila neko vrijeme podijeljena između spomenutih susjednih joj provincija Burgos i Soria. U prvoj polovici 19. stoljeća, točnije 1833. godine, stvorena je provincija Logroño, koja je 1980., a prije nego što je postala autonomna pokrajina, promijenila naziv u La Rioja. La Rioja dolazi od naziva Río Oja, pojma koji inače postoji od 1099. godine. Rio Oja je rijeka koja teče dolinom Oja i ulijeva se u rijeku Tirón, a Tirón se sjeverno od grada 55

SKITNJA ŠPANJOLSKOM: RIOJA Haroa ulijeva u Ebro. Na gornjem rubu pokrajine nalaze se planinski lanac Sierra de Cantabria, koja štiti poljoprivredni dio Rioje od nevremena i eventualno hladnih prodora sa sjevera, i, istočno od njega, niži dio preko kojega se pokrajina dijelom otvara prema Altantiku. Južno je masiv Sierra de la Demanda. Između ta dva masiva klima je mediteranska s dosta utjecaja i s oceana, no u dijelovima pokrajine ispod Sierra de la Demanda osjeti se poprilično utjecaj kontinentalne klime.

zaštitu proizvoda na tržištu i za promidžbu vina i teritorija zaduženo je tijelo Consejo regulador de Dominación de origen calificada Rioja. Priča o poslovnom tijelu Consejo Regulador Rioja počela je još 1925., tada je donesena i prva apelacija Rioja Marca Garantida Denominaciòn de origen. Godine 1991. apelacija je unaprijeđena, i od tada je pod nazivom Denominaciòn de origen calificada (DOCa).

CONSEJO REGULADOR i APELACIJA RIOJA DOCa

Consejo Regulador Rioja inače ima 32 člana, što se tiče strukture članstva

Rioja je nadaleko čuvena po vinu, a vinogradi se nalaze u predjelima Rioja alavesa, zatim Rioja alta (gornja) i Rioja baja (donja), s time da primat u kakvoći nose Rioja alta i Rioja alavesa na sjeverozapadnome dijelu pokrajine, ispod masiva Siera de la Cantabria. Tlo nije u cijelome kraju isto, negdje je klasično ilovasto-vapnenasto, negdje je ilovasto s dosta željeza, a negdje je jače aluvijalno i s dosta šljunka. Ukupna površina vinograda je oko 64.000 hektara, najviše je trsja u Rioji alti – oko 27.000 ha, slijede Rioja baja sa 24.000 ha i Rioja alavesa s 13.000 ha. Registrirano je 120.000 vinogradarskih parcela, te 16.500 vlasnika trsja. Od upisanih samostalnih proizvođača vina nešto više od 600 ih je koji pune vino u bocu i tako ga komercijaliziraju, a od tih 600 njih 400 obvezno vina i duže dozrijeva. Proizvođači koji vino njeguju duže vrijeme koriste hrastove bačvice uglavnom od 225 litara. Rioja je još u drugoj polovici 19. stoljeća taj način dozrjevanja preuzela od Bordožana. Navodno sada u podrumima la Rioje ima 1,3 milijuna barriquea. To je, kažu, s obzirom na površinu vinogradarskoga kraja, najveći broj barriquea na svijetu na jednome mjestu. Domaćini vele da je gotovo 80 posto bačvica od američkoga hrasta i američkog načina paljenja, nekih do 20 posto pokrivaju bačvice iz francuske hrastovine, tek nešto malo ima i bačvica od mađarske i kavkaske hrastovine, one su trenutno u pokusnoj uporabi i na ispitivanju. Većina vlasnika podruma opredijelila se za američku varijantu jer se pokazala komercijalnijom, naime vino ima jače izražen miris, daje malo i po dimu što očito paše širem krugu potrošača. Francuski barrique, koji je skuplji, daje umireniji i profinjeniji nos, s finim začinskim notama u puno nijansi, i za nj se opredjeljuju podrumi koji teže kompleksnijoj i elegantnijoj kapljici. Uglavnom, godišnje se u Rioji proizvede vinskoga grožđa u količini oko 400 milijuna kilograma, a napuni i pošalje na tržište - Španjolske i svijeta - oko 380 milijuna butelja vina. Proizvodnja kapljice strogo je regulirana, a za taj dio, te za pravnu

U vinogradarskome kontekstu Rioja se dijeli na tri cjeline Rioja alavesa, Rioja alta i Rioja baja. Najbolja su vina iz Rioje alavese i Rioje alte

unutra su predstavnici poljoprivrednih zadruga, udruge vinskih posjeda, zatim predstavnici šest profesionalnih organizacija iz sektora poljoprivrede, četiri člana koji vode administrativne poslove, zatim članovi sektora općih poslova, marketingaši i osobe što se bave komunikacijom, pravnici, zaposlenici u organima kontrole i predstavnici triju službenih konzorcijskih laboratorija zaduženi za nadzor vinograda, podruma (sorte, način uzgoja, opterećenje trsa, obrada, prinosi, datumi berbe, potom vinifikacije, načina i dužine dozrijevanja) i, na kraju, finalnog proizvoda. Laboratoriji Conseja la Rioja godišnje analiziraju oko 7500 uzoraka vina a degustacija naslijepo radi odobrenja zahtjeva za markicu DOCa bude i više od 550. Pravilnik nalaže da se sva vina koja aspiriraju na markicu DOCa Rioja moraju puniti u bocu u vinogorju u kojemu su nastala. Put od vinograda do izlaska boce na tržište pedantno se prati, maksimalno se koristi elektronika i vlasnici vinograda i podruma imaju, svaki, Smart Card elektroničke kartice u kojima su zapisani svi relevantni podaci.

Markice Conseja regulador obvezne su na butelji s vinom označenime s nazivom Rioja: zelena govori o porijeklu te godini berbe i rabi se za mlada svježa jednogodišnja i dvogodišnja vina a može se naći i na bocama s vinima koja i na neki drugi način ne odgovaraju kategorijama crianza, reserva i gran reserva , crvena je za vina iz kategorije crianza, tamno-crvena prema gotovo ljubičastoj je za vina reserva, a plava za vina gran reserva

Za vino koje će nositi oznaku Rioja DOCa dopuštene su sljedeće crne sorte: tempranillo, garnacha tinta, mazuelo (carignan), graciano, naturana tinta, a od bijelih viura, verdejo, tempranillo blanco (mutacija originalnog, crnog tempranilla), malvasia de Rioja, chardonnay, sauvignon, garnacha blanca, maturana blanca, turruntés de Rioja. Za vino koje očekuje markicu DOCa prinos po hektaru ne smije kod crnih sorata biti veći od 6500 kg, dok se za bijele sorte dopušta maksimum od 9000 kg/ha. Uzgoj je uglavnom en gobelet, grmolik, kakav je tradicijski i kod nas na Pelješcu i Hvaru za plavac mali. Vina Rioja na tržište izlaze u nekoliko kategorija. Kao joven, odnosno kao mlada, ako iz podruma krenu prema van unutar prve godine od berbe, s time da prije punjenja u bocu nisu vidjela drvenog suđa odnosno da ožujak 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

su u drvu bila vrlo vrlo kratko. Vina pak s pune tri godine dozrijevanja, od toga minimalno godinu dana boravka u hrastovom barriqueu, s oznakom su crianza. Za bijela vina crianza minimum boravka u drvetu je šest mjeseci. Postoji i rang reserva, to znači da je vino proizvedeno od boljega, pomno selekcioniranoga grožđa, te da iz podruma izlazi tek nakon tri godine od berbe, s time da i ono najmanje godinu dana mora provesti u barriqueu. Za bijela vina reserva period dozrijevanja u podrumu iznosi ne tri nego dvije godine, od čega u barriqueu mora biti minimalno šest mjeseci. I, naposlijetku, gran reserva: ta je oznaka rezervirana za vino dobiveno samo u najboljim godištima, ono prije izlaska pred kupca u podrumu mora provesti minimalno dvije godine u bačvici a potom još tri godine u butelji. Za bijelo vino ukupna dužina dozrijevanja u podrumu mora biti najmanje četiri godine, od čega barem pola godine vino ima provesti u barriqueu. Prvi posjet u Rioji bio je posjedu Valenciso u okolici grada Haroa. Vodila je Maria Eugenija Fuentes Perez, direktorica instituta za vanjsku trgovinu ICEX u sklopu španjolskog Ministarstva gospodarstva i kompetitivnosti. ICEX, inače, pruža priličnu pomoć španjolskim vinarima koji žele izvoziti, među ostalime i time što im kroz jednu i pol godinu na raspolaganje stavlja stručnog konzultanta za izvoz na pojedino željeno tržište. Puni trošak konzultanta je oko 25.000 € a ICEX snosi polovicu te svote. Enolog Luis Valentin, vlasnik, dočekao nas je, uz kartu pokrajine la Rioja, s obiljem podataka o vinogradarsko-vinskoj Rioji. Vinski posjed osnovao je 1998. godine. Obrađuje 22 hektara vingrada podignutog na ilovasto-vapnenastom tlu i zasađenog s glavnom crnom španjolskom sortom tempranillo te s nešto bijelih kultivara, konkretno to su viura i garnacha blanca (grenache bijeloga). Proizvede oko 120.000 butelja, od toga 110.000 je crnoga, i to uglavnom u kategoriji reserva i gran reserva, oko 7000 butelja je bijeloga vina a 3000 boca ružičastoga. Izvozi, pohvalio se, u 29 zemalja. – U radu u trsju i u podrumu priklonio sam se koliko se to god to danas može eko pristupu. Maksimalni prinosi po hektaru za crno vino kod mene su ispod pet tona, berba je ručna, malolaktika spontana. Vina držim i u drvenim bačvama i u velikim betonskim cisternama. Iz mojega iskustva malolaktika obavljena u betonskoj cisterni daje znanto bolji rezultat od one u inoksa. Beton je bolji od inoksa i stoga što omogućuje elegantnija vina, a na svježini ta vina nisu ništa slabija od vina iz inoksa. Da tako kažem glavno dozrijevanje je, dakako, u drvenom suđu. Kad vino izađe iz drveta opet odlazi u beton, na sljubljivanje partija iz više bačvica – veli Luis Valentin.

SKITNJA ŠPANJOLSKOM: RIOJA

Betonske cisterne u podrumu Valenciso – jedna do druge, kao zgrade, a, vizualno, štih gradske ulice pojačavajui svjetiljke na njima

hrastovina gušća pa sporije i u manjoj mjeri propušta kisik u unutrašnjost i u vino, tako da kapljica, koja se pomalo s vremenom razvija, u tim bačvama duže zadržava svježinu. Dio bačvica od kavkaske hrastovine dao je izraditi i kod francuskih bačvara, i s njima je jako zadovoljan, veli da će ih najprije u većoj mjeri početi koristiti za bijelo vino od viure.

PODRUM(I) NA ŽELJEZNIČKOJ STANICI

Od Valencisa naša novinarska Valenciso - degustacija grupica u sastavu Vitomir Andrić (Večernji list), Damir Fabijanić (Iće & piće), Ivo Kozarčanin (24sata) i ja pošla je u Haro, u najstariju vinariju – Lopez Heredia. Posjed je još 1877. utemeljio Čileanac Rafael Lopez Heredia, a sad njime upravlja četvrta generacija obitelji Lopez Heredia. To su konkretno Maria José López de Heredia, Mercedes López de Heredia koja je i enologinja, i njen brat Julio, zadužen za vinograd. Posjed Lopez Heredia obuhvaća 170 hektara vinograda, sa kojih se proizvede oko 400.000 butelja, s time da 250.000 boca otpada na njihovo najvažnije vino nazvano Tondonia, a to je u Rioji izraz za meandar (vinogradi su uz rijeku Ebro). Uz Tondoniju, Lopez Heredia ima i etiketu Bosconia, za vina iz vinograda uz šumu (bosque = šuma) i etiketu Gravonia (od gravel=šljunak), iz vinograda sa šljunkovitim tlom uz rijeku Ebro. Što se sorata tiče, vina su klasična kombinacija Rioje – glavninom od tempranilla, dodatak su garnacha tinta, graziano i mazuelo.

Govori da već neko vrijeme osobno radi pokuse s bačvama od kavkaske hrastovine i da ima dobro iskustvo s njima. Dodaje da je ta

Filozofija vina obitelji Lopez Heredia sasvim je suprotna od one u sve većem broju modernih podruma u svijetu koji kao da se natječu međusobno koji će prije izaći s vinom na tržište, natječu i do mjere da

Luis Valentin Valenciso sipa podatke o Rioji…

Pogled na zgradu što je u okviru kompleksa u kojemu je podrum Lopez Heredia

ožujak 2017

SKITNJA ŠPANJOLSKOM: RIOJA to zna ući i u sferu eno-pedofilije. Kod Lopez Heredije vina obvezno dozrijevaju od tri do šest godina, a kapljica u kategoriji posebne kakvoće zrije i od šest do 10 godina. Vina su kompleksna, s tercijarnim bouquetom koji im daje stanoviti starinski karakter (ne bih tu govorio o starikavosti) i vrlo su zanimljiva, mekana i fino pitka. - Pozicije vinograda, tlo, klima i mikroklima u Rioji, oblik uzgoja i način i dužina dozrijevanja u drvu i dužina odležavanja u butelji prije izlaska pred kupca omogućuju kreiranje vrlo osobenih vina. Mi u obitelji Lopez Heredia ne zadovoljavamo se tek enološkom ispravnosti vina, nego želimo dobiti visokokarakternu kapljicu s mnogo elegancije i lijepo pitku – kaže mi Mercedes Lopez de Heredia.

taj dio služi istodobno kao svojevrsni wine-bar, prodavaonica butelja za van i čekaonica na vodiča za razgled vinskog podruma. Podrum ima podzemne galerije koje se prostiru na ukupno 3500 četvornih metara površine. Tu je smješteno nekih 13.000 barriquea. Sve bačvice su od američkog hrasta, a izrađuju se u bačvariji u sklopu imanja Lopez Heredia. Vatra za savijanje i paljenje dužica loži se od dužica starih, isluženih drvenih posuda.

Podrum se u Haru nalazi tik uz – željezničku postaju. Uz Lopez Herediju uz željezničku stanicu smješteno je i više drugih vinskih podruma. Razlog je praktične prirode. Naime svojedobno kad je bordoško vinorodno područje poharala filoksera ovamo u Rioju, koja je tada bila pošteđena trsne uši, dolazili su u velikome broju bordoški proizvođači po vino, da imaju što prodavati dok se situacija s filokserom ne riješi i njihovo trsje bude ponovno u funkciji. Da se ne bi gubilo vrijeme u lutanju od vinarije do vinarije i da se izbjegne pojedinačni prijevoz do centralnog mjesta odakle je vlak vozio prema Francuskoj, brojne vinarije iz Rioje su podrume, ili područne podrume otvorili upravo uz željezničku stanicu Haro.

12 €, zatim Bosconia 2004 -

Kad joj se prilazi, vinarija Lopez Heredia na željezničkoj stanici u Haru upada u oči svojom monumentalnošću, a impresivno djeluje i kad se uđe u zgradu. Građevina je ne samo proizvodni pogon nego i svojevrsni muzej vina, s opremom i s velikim bačvama koje su bile u uporabi prije nego što je Rioja od Bordeauxa prihvatila barrique. Najprije je ostakljeni prostor interesantno stilski uređenog interijera, s policama punim vina te kuće, sa šankom i foteljama i stolićima, tako da

Osobito ljubazna vodičica Elvira Diez del Sel, u dijelu podruma Lopez Heredia koji prikazuje dalju prošlost, s naramkom grančica vinove loze što se, pri remontažama nekad koristio kao svojevrsni filter za krutu tvar

Na kušanje su nam ponuđena tri vina: Cubillo 2007 -

(

) , s tri godine bačvice, 13,0 vol %, mpc.

- s pet godina bačvice, 13,5

vol %, te s mpc. 19 €, i Tondonia 2004 od šest godina bačve, 13,0 vol %, mpc. 23 €.

- sa nešto više

Lopez Heredia nudi višeslojan doživljaj. Doista je to podrum svakako vrijedan razgleda. Obilazak vinarije inače naplaćuje se 30 €, a u toj cijeni je i boca vina koja se dobije na kraju posjeta. Ostavljamo željezničku stanicu u Haru ali ostajemo na području te općine, i ono posve tradicijsko sad mijenjamo za moderno na temeljima tradicije i povijesti, s korijenima do čak 11. stoljeća. Hacienda el Ternero, na nekadašnjem prostoru gdje je bio manastir, rođena je 2009. godine kad je objekt – vinski podrum nastao 2003. - preuzeo Fernando Garcia Alcubilla. Golemi je to kompleks, s ukupno 250 hektara, od čega je 60 hektara vinograda, i to na visini od oko 650 metara. Direktorica prodaje Haciende Ternero Julia Sánchez kaže da Hacienda Ternero vino

Hacienda el Ternero ima podrum u nekadašnjem samostanu, Pored njega je, desno na slici, mala kapelica, koja je i danas kapelica! • Dolje: enologinja Itziar López Casado u barricaiji

Degustaciju je vodila dinamična, temperamentna suvlasnica tvrtke i enologinja Mercedes Lopez de Heredia

ožujak 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

proizvodi sa 40 ha, a grožđe s ostalih 20 ha prodaje. Sorte su uglavnom tempranillo, mazuelo i viura. Produkcija se kreće oko 120.000 butelja godišnje. Vrlo lijepa vina, koja dozrijevaju u - nekadašnjem samostanu. Kušali smo vina, koja je prezentirala enologinja Itziar López Casado, u društvu s Juliom Sanchez i s Barbarom Siblikovom, zaduženom za marketing. El Ternero blanco fermentado en barrica 2014 Viura, četiri mjeseca u novom francuskom barriqueu, 12,5 vol %, pH 3,5, ukupna kiselost 6 g/lit (svježe, skladno, složeno), mpc. 8 – 9 €; Torno 2011 crianza -

SKITNJA ŠPANJOLSKOM: RIOJA Pedro Martinez, bisnismen, investirao je, čujem, u projekt nešto više od 25 milijuna €! Zasad se čini kako nije nimalo pogriješio, vina se, kažu u Bai Gorriju, jako dobro prodaju, izravno u podrumu maloprodajne cijene su ovisno o rangu kakvoće, od 10 do 108 € za butelju, a posjetitelja, od kojih ih poprilično ostane na ručku i na kušanju vina u restoranu kuće, bude godišnje i više od 15.000. I naša grupica imala je priliku kušati kulinarske kreacije chefa Bai Gorrija, naravno popraćene i raznim prigodno sljubljenim vinima kuće. Iskustvo uistinu sjajno. Bai Gorri prerađuje grožđe s ukupno 100 hektara, od čega su 25 hektara vlastita. Sorte su tempranillo, garnacha tinta te od bijelih viura i malvasia de la Rioja. Ručak je startao sa grahom s kobasicom, te bijelim

- tempranillo, 12 mjeseci u bačvici ( ) - Blanco 2015 fermentado en vinom – jako dobro: barrica DOC Rioja, od 90 posto viure (loze stare 55 godina) i 10 posto malvasije, s loza starih 100 godina, 13,5 vol %, mpc.14 €. Vino je dobiveno 10-satnom maceracijom u preši, potom alkoholnim vrenjem u bačvicama i dvomjesečnim dozrijevanjem na finom talogu također u drvu, i onda se vino punilo. Slijedili su jastučić na umaku od gljiva i sporo na laganoj

vatri pirjana i crnjakom podljevana svinjetina te Crianza 2012 - od 95 posto tempranilla i pet posto grenachea, 14,5 vol %, mpc. 12 €, potom je na red došao Tempranillo 2009 reserva - tempranillo 100 posto, 18 mjeseci u novom hrastovom barriqueu francuske produkcije, 14,5 vol %, mpc. 20€. Impresionirala je, poslije,

Vina El Ternero

od francuskog hrasta, 13,5 vol %; El Ternero 2011 selección crianza

( ) - od grenachea 100 posto, s Garnacha 2012 loza starih 65 godina, 18 mjeseci dozrijevanja u francuskim bačvama od

- 13,5 vol %, mpc. 13 €; El Ternero 2010 reserva -

- tempranillo 95 %, mazuelo 5 %, 18 mjeseci u novoj bačvici francuske proizvodnje, 14,0 vol %, mpc. 18 €; Picea 650 2009 - tempranillo 95 %, mazuelo 5 %, 20 mjeseci novog francuskog barriquea, 14,0 vol %, mpc. 23 €.

ARHITEKTURA ZA FUTURISTIČKI IZGLED

Sasma drukčiji vinski kompleks od ova dva je Bai Gorri u Samaniegu u Alavi, to je vinogorje Rioja alavesa: arhitektonski supermoderna futuristička građevina ukupne površine 15.000 četvornih metara, projektirana tako da maksimano zadovolji funkcionalnost što se tiče zahtjeva enološke struke u proizvodnji, ali i da istodobno bude i osobito atraktivna za turistički posjet. Kroz podrum, a potom i kroz vina, proveli su nas tehnički direktor i enolog Simon Arina, i Nijemac na privremenom radu u Rioji Matthias Lange, zadužen za odnos s javnosti.

Bai Gorri – vinski podrum s osam razina koje u dubinu brda idu do oko 40 metara. Proizvodni pogon okružen je staklenim stijenkama, a sa strane je od vrha do dna šetnica za turiste koji žele vidjeti gdje, kako i u čemu nastaje vino. Dolje: enolog i tehnički direktor Simon Arina u dijelu podruma s drvenim bačvama. Uz ovakve, velike, ima i mnogo barriquea

Okružen sa šest hektara vinograda, podrum Bai Gorri nalazi se na brežuljku u koji je ukopan do gotovo 40 metara u dubinu. S osam je razina na kojima se, na svakoj, odvija određeni rad u tijeku proizvodnje vina. Unutrašnjost je s ostakljenim stijenkama tako da se svaki dio proizvodnje može lijepo vidjeti s podesta na vrhu. Između vanjskih zidova zgrade i stijenki od prozirnog stakla što služe da štite proizvodni pogon od neželjenih mogućih vanjskih onečišćenja kružni su koridori predviđeni da njima turisti, promatrajući podrumarske radove, šetnjom idu odozgor prema dolje, do razine gdje se nalazi lijepi prostrani restoran s ponudom odličnih jela visoke kuhinje i, dakako, vina Bai Gorri. Vlasnik ožujak 2017

SKITNJA ŠPANJOLSKOM: RIOJA 500 I 600 litara, 14,5 vol %, mpc. 22 €. Kruna na kraju: izvanredan De Garage 2010 - tempranillo s loza starih 60 godina, 20 mjeseci dozrijevalo u drvu, 14,5 vol %, mpc. 37 €. Osobito značajn proizvođač vina u Rioji je kuća Finca Valpiedra obitelji Martinez Bujanda. Vlasnici su Pilar i Carlos Martinez Bujanda, četvrta generacija vinogradara i vinara obitelji Bujanda. Vinogradi su u blizini rijeke Ebro, gdje je aluvijalno tlo s puno šljunka i pijeska te s većim kamenjem na površini (val = dolina, piedra = kamen). Upravo to veće kamenje na površini dobro štiti tlo od prekomjernog zagrijavanja na ljetnome suncu. Vina iz takvih aluvijalnih tala budu vrlo strukturirana i koncentrirana, s dosta elegancije, s izraženijim mirisom u kojemu se dobro osjete mineralnost i voćnost. Kušali smo Cantos de Valpiedra 2012 - lijepo strukturirani svježi i skladni bazni tempranillo s 12 mjeseci dozrijevanja u francuskom i američkom barriqueu, 13,0 vol %, mpc. 9 €, zatim vino Finca Valpiedra 2009 - od tempranilla 92 reserva %, graciana 4 % te cabernet sauvignona i tinte maturane, sa 22 mjeseca boravka u barriqueu, 14,0 vol %, mpc. 21 €, i Vina Bujanda 2007 gran ( reserva mjeseci francuskog i američkog barriquea, mpc. €. Inače, vina Finca Valpiedra nalaze se i na hrvartskom tržištu, preko kuće Vrutak.

Eguren Ugarte Heredad Ugarte u Laguardiji u Rioji alavesi. Zanimljiv hotel, u sobe kojega se s recepcije dizalom ne ide uvis, nego – nekoliko katova prema dolje, a dok se vozite kroz staklene stijenke možete promatrati prostrani vinski podrum s morem barriquea. Prizor za laku noć i, sutradan, za dobro jutro…Ispred hotela, vlasnik kojega je Victorino Eugen Ugarte, lijepo je uređeni i održavani park a iza njega su vinogradi. Ukupno ta vinska kuća ima 130 hektara pod trsjem. Enolog Pablo Martinez Urigüen proveo nas je podrumom i poslije priredio lijepu degustaciju od pet vina od kojih su se najviše dopali Eguren Ugarte 2010 reserva - od tempranilla i graciana, 18 mjeseci barriquea pola francuskog a pola američkoga, 14,0 vol %, mpc 12 €, i Martin Cendoya 2009 - od tempranilla uz reserva dodatak malo graciana, iz vinograda na visini od 600 metara, 14,0 vol %, mpc. 29 €. U Rioji nam se, upravo u prostorima hotela Eguren Ugarte, prezentirala i grupa manjih individualnih vinogradara/vinara nazvana Rioja’n’Roll, sastavljena od petero članova koji su se udružili radi efikasnije zajedničke promidžbe. To su kuće Sierra de Tologno (8,5 ha, vinogradi na 700 metara nadmorske visine) koju vodi Sandra Bravo Marin, zatim, Bodegas Exopto (16 ha) koju vodi nekad

bordoški student u sada enolog Francuz Tom Puyaubert, Vino Olivier Rivière koji vodi također doseljeni Francuz Olivier Rivière, zatim Bodega Artuke (25 ha, na nadmorskoj visini od 600 metara) koju pak vodi Arturo Artuke, te Barbarot (sedam hektara, na nadmorskoj visini od 500 metara) Barbare Palacios, sestrične glasovitog Alvara Palaciosa, studentice enologije također u Bordeauxu. Najviše su mi se dopala vina francuskih Španjolaca Toma Puyauberta i Oliviera Rivièrea – Horizonte 2014 ( ) - tempranillo 80 posto, ostatak garnacha tinta i graciano, 13,5 vol %, mpc. 14

- graciano €, te Exopto 2014 60 %, tempranillo 30 % i garnacha tinta 10 %, 14,0 vol %, mpc. 35 €, kao i od Rivièrea Ganko 2014 (ganko na japanskome znači - garnacha 50 %, tvrdoglav) mazuelo 50 %, 15 mjeseci velike bačve, 14,0 vol %, mpc 29 € te Eusebio 2013 - tempranillo, 13,5 vol %, 40 €.

EKSTRAVAGANTNI MODERNIZAM LUXURY COLLECTION HOTELA

Torta na kraju naše skitnje Španjolskom i Riojom bilo je zdanje Marques de Riscal u Elciegu. Riječ je o vinskom podrumu te hotelu

) od tempranilla, 26

Za boravka u Rioji noćili smo u obiteljskom hotelu Vinograd Valpiedra obitelji Martinez Bujanda na meandru rijeke Ebro, sličnom onome od Dunava u našem Erdutu

Pilar i Carlos Martinez Bujanda, vlasnici Finke Valpiedra

Eguren Ugarte u Laguardiji: vinogradi, vinski podrum i, iznad, hotel

ožujak 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

SKITNJA ŠPANJOLSKOM: RIOJA

Chef Juan Peñas, koji se pobrinuo za naš menu te večeri, boca Finca Torrea 2011, i Cristina Perez Martin koja nas je dočekala u Marques de Riscalu Podzemne galerije – vinski podrum Eguren Ugarte • Dolje: pogled iz hotelskog dizala u podrum s barriqueima, te enolog Pablo Martinez Urigüen s ponajboljim buteljama kuće

mpc 18 €; Marques de Riscal 2011 reserva ( )- od tempranilla 90 %, te graciana i mazuela, 24 mjeseca u američkom barriqueu, 14,0 vol %, mpc. 13 €; Marques de Riscal 2006 gran resereva od 90 posto tempranilla te 10 posto graciana i mazuela, 36 mjeseci dozrijevalo u bačlvicama od američke hrastovine pa potom još tri mjeseca provelo u boci u podrumu prije izlaska na tržište, 14,0 vol %, mpc. 26 €.

Grupa manjih individualnih proizvođača Rioja’n’Roll:

razigranog futurističkog izgleda kojega je dizajnirao arhitekt Frank Gehry i koji je otvoren 10. listopada 2006. Taj the luxury collection hotel poslovno vrlo uspješno vodi tvrtka Starwood. Naše malo društvo za boravka u Španjolskoj stiglo je u Marques de Riscal navrijeme na menu priređen u povodu 10. godišnjice hotela. Chef Francis Paniego i njegov prvi suradnik Juan Peñas izašli su s vrlo zanimljivim, za oko atraktivnim a na nosu i u ustima vrlo mirisnim i okusnim kreacijama. Za dobrodošlicu su ponudili crne štapiće od sira (boja je bila od sipina crnila) i crne domaće masline te krokete na način kuće, potom carpaccio od jastoga, pa tanjur sa travom (užitak planinske livade!), kandirane artičoke na kremi od krumpira i šunke, oslića kandiranog na 45 stupnjeva s pečenom paprikom i rižinom juhom, janjetinu na način kuće (duže pirjanu) oplemenjenu đumbirom i limetom, izbor plemenitih sireva, i sitne kolačiće. A vina? Nakon aperitiva – lijepog bijelog vina iz Ruede a od sorte Verdejo i iz berbe 2014., slijedili su crnjaci kuće od kojih izdvajam ( )- od tempranilla 90 % ova: Finca Torrea 2011 i graciana, 18 mjeseci u barriqueu od hrasta iz Alliera, 14,0 vol %, ožujak 2017

Marques de Riscal, luxury collection hotel, djelo Franka Gehryja. Ovo, gore, je ulaz.. Posjed je u vlasništvu obitelji Hurtado de Amézaga, Salamero, Aznar i Muguiro

Marques de Riscal – vinski podrum Krajolik La Rioja: žive i tople boje, atraktivna kombinacija boja, dojam skupocjenoga saga, sve dobro i održavano.

OVO JE RAJ! NEKA TO BUDE BAŠ OVDJE, KAD MI DOĐE KRAJ!

SAJMOVI · FESTIVALI 155 JUBILEJI · OCJENJIVANJA UZ 50. SAJAM VINA u BEDEKOVČINI

POLA STOLJEĆA UPORNOSTI

Priredio: SLAVKO MERKAŠ

REVIJA PLEMENITE KAPLJICE NA BAJERIMA, ZA KOJE SE JOŠ DAVNO NASTOJALO DA POSTANU OMILJENO IZLETIŠTE i ZAGREPČANA, TE, ODMAH POSLIJE NJE, PRIREDBA

IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI DVIJE SU ANTOLOGIJSKE MANIFESTACIJE u SKLOPU DRUŠTVENIH i GOSPODARESKIH DOGAÐANJA U HRVATSKOME ZAGORJU. OVOGODIŠNJA JUBILARNA SMOTRA JE 19. i 20. SVIBNJA

rošlo je, eto, već pola stoljeća od početka revije plemenite kapljice u Bedekovčini. Sajam vina na bajerima antologijska je manifestacija u sklopu druđštvenih I gospodarskih događanja u Hrvatskome zagorju, i uvelike je pridonijela usponu zagorskoga vina na visoke pozicije gdje se ono nalazi sada. Jubilarna 50. manifestacija bit će 19. i 20. svibnja. Godine 1967., održan je prvi Sajam vina u zagorskome mjestu Bedekovčina. Entuzijasti Bedekovčine, koja je danas općinsko središte, te Ugostiteljsko-turističko poduzeće Zagorje iz Zaboka (UTP Zagorje Zabok) startali su s organizacijom Sajma. Atraktivna Bedekovačka jezera, sa sjajnim mogućnostima za rekreaciju kako na vodi tako i na čvrstome na sportskim terenima, inače nekih pedesetak kilometara udaljena od već tada velikog središta Zagreba i s glavnim gradom Hrvatske povezana vlakom – što je davalo realnu nadu u dobar posjet, bila su poticaj u osmišljavanju razvoja turizma. Ustrojeno je Turističko društvo Bedekovčina, za prvog predesjednika kojega je izabran Dragutin Jakuš. Utemeljen je i Turistički savez Općine Zabok koji su činila mjesta Zabok, Veliko Trgovišće, Bedekovčina, Sveti Križ Začretje i Krapisnke Toplice. Za predsjednika je izabran Dragutin Lončar, a za tajnika – kako će se pokazati poslije, s obzirom na njegovu agilnost i domišljatost: legendarni! - Rudolf Ruda Ivančić. Za direktora UTP Zagorje Zabok postavljen je Ivan Končevski. Formiranjem Turističkog saveza Općine Zabok, izborom novog vodstva Turističkog društva Bedekovčina i novog direktora UTP 62

Svečanost otvorenja Sajma vina

Alojz Martinić, Slavko Merkaš, Mijo Balija

Jovo Galić, Stjepan Šešek, Ivica Kišak, Rudolf Ivančić

Zagorje Zabok počinju prvi ozbiljni koraci u organizaciji turizma na Bedekovčanskim jezerima (kupljeni čamci, uređenje kupališta, poribljavanje jezera, uređenje okoliša jezera i samog mjesta Bedekovčina).

u vinogradarstvu, podrumarstvu i organizaciji njihovog sajma vina.

Značajan pomak u organizaciji Sajma vina ostvaren je nakon posjete delegacije u sastavu Turističko društvo Bedekovčina, UTP Zagorje Zabok i Turistički savez Općine Zabok, 1974. austrijskoj pokrajini Burgenland i našim Gradišćanskim Hrvatima. Delegacija je imala priliku vidjeti najljepše podrume, vinograde, staje i stoku. Izmjenjena su iskustva

I tako je 1975. Sajam vina u Bedekovčini organiziran na temeljima novostečenih iskustava pokrajne Burgeland. Sajam vina osuvremenjen je, a vina se prezentiraju uz bogatu gastronomsku ponudu. Sagrađena je prikladna drvena klet da se u njoj izlože sva vina koja su prethodno prošla ocjenjivanje, i koja je otkupilo UTP Zagorje Zabok. Povorka s kulturno-umjetničim društvima i sa slikovitim konjskim zapregama iz Zaboka bi odlazila na Bedekovačka jezera ožujak 2017

JUBILEJI

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

Stjepan Šešek, Ivan Hren, Božo Novosel, Blaž Hršak, Ivan Pišković

Rudolf Ivančić, dr. Gerhard Schubert, enolog Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta koji je godinama educirao zagorske vinare, te Mira Petrišić, koja je izlagala na prvoj smotri zagorskih vina u Bedekovčini a nastupit će na bajerima i ove godine na 50. jubilarnoj priredbi

Župan Krapinsko-zagorske županije gospodin Željko Kolar u društvu uvaženih uzvanika i pokrovitelja na otvorenju sajma vina Bedekovčina 2016

Enologinja Jasminka Šaško iz Vuglec-brega, s mirnim vinima i pšjenušcima, te majstor za visokopredikatna slatka vina Boris Drenški Bodren

Dugogodišnji stalni izlagač u Bedekovčini: Zvonko Sever iz Klanjca, u novije vrijeme znan po vinu od stare i iz zaborava izvučene sorte sokol

Gospodin Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije u društvu nagrađenih vinara

na ceremonijal otvaranja. Sajam je trajao tjedan dana. Izlagači su u tome tjednu imali su stručna predavanja na temu vinogradarstva i vinarstva. Posljednjeg dana sajma organizirani su susret izlagača s članovima ocjenjivačke komisije te proglašenje najboljih vina i dodjela priznanja. Tijekom održavanja Sajma vina različite bi manifestacije upotpunjavale program, sve kako bi se različite skupine posjetitelja, već prema afinitetima, privuklo na bajere, pa su tako priređivani razna sportska natjecanja, dani ribiča uz fiš, gađanje glinenih golubova, sastanak Vatrogasnog Saveza Zagorja, poslovni dani raznih poduzeća iz Zagorja itd. Sajam vina u Bedekovčini tada je bilo jedino mjesto gdje su proizvođači vina Hrvatskog Zagorja mogli na jednom mjestu izložiti svoje uzorke vina i natjecati se. Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske dolazi do snažnog zamaha u razvoju vinogradarstva, podizanja znanja u podrumarstvu. Uspostavljena je dobra suradnja sa Savjetodavnom službom i Agronomskim fakultetom u Zagrebu te osobito njegovim Zavodom za vinogradarstvo i vinarstvo. U Hrvatskoj gospodarskoj komori ožujak 2017

- Županijskoj komori Krapina oformljena je Strukovna grupacija proizvođaća grožđa i vina. Osnovano je i organizirano 27 udruga vinogradara i vinara na području Hrvatskog Zagorja, I te su udruge okupljale 1185 aktivnih članova. Punih dvadeset godina na zimskim radionicama uz stručne predavače na različite teme podizano je znanje u vinogradarstvu, vinarstvu i marketingu. Prvi vinogradar u Hrvatskom Zagorju koji je zasadio suvremeni vinograd velike površine (7,5 ha) - Željko Petrovečki, bio je pokretač daljnjeg razvoja i modernizacije vinogradarstva i vinarstva Hrvatskog Zagorja. Sajam vina Bedekovčina u polustoljetnom kontinuiranom održavanju imao je, što nije nelogično, svoje uspone i stagnacije. Nakon nekoliko godina stagnacije, 2007., a u povodu 40. godišnjice Sajma, manifestacija se projektno usavršava, modernizira te mijenja pristup i praksu prema modernim tržišnim zahtjevima, naglasak je na sinergiji svih turističkih resursa u promidžbi Hrvatskog Zagorja.

u širokom rasponu različito vinificiranih vina, od laganih mirisnih mješavina, sortne kapljice redovnih, kasnih do ledenih berbi. Izložena će biti i pjenušava vina. Krasna lepeza! Svakako vrijedi spomenuti da će se na jubilarnom 50. Sajmu vina Bedekovčina 2017. sa svojim uzorcima pojaviti i Mira Petrišić iz Klanjca, koja na ovoj manifestaciji nastupa od početka. "Sajam vina u Bedekovčini, jedan od najstarijih vinskih sajmova u Republici Hrvatskoj, ove će godine doživjeti svoje 50-to izdanje. Ponosni smo na činjenicu da je upravo Zagorje vinska regija najviše je napredovala u posljednjih 25 godina, prije svega zahvaljujući vinogradarima koji se profesionalno bave proizvodnjom vina i naravno, našim udrugama koje su kroz edukacije svojih članova došli do toga da danas pijemo najbolje svjetsko vino – ledenu berbu od Bodrena, da imamo najbolji pjenušac u Hrvatskoj, kojeg je proizvela Vinarija Vuglec Breg. Razvijamo autohtone sorte, gdje prednjači klanječki Sokol, a izdali smo i monografiju o sortama vinove loze. Pozivamo sve ljubitelje vrhunske vinske kapljice da posjete Sajam vina u Bedekovčini!" izjavio je gospodin Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije ■

Z ahv aljujući inicijativi K Z Z pod Na 50. Sajmu i izložbi vina Bedekovčina 2017. naći će se vina zlatnih odličja zagorskih vodstvom župana Željka Kolara iznjedrili vinogradara dobivenih na svjetskim izložbama su se brojni i svjetski poznati vinari 63

ožujak 2017

NAJBOLJI REZULTATI NAUTIKE U POSLJEDNJIH SEDAM GODINA Uspješno završeni sajmovi Nautika i Hotel&Gastroteh su već dugi niz godina dio sajma Nautika. U paviljonu 7a tvrtka Sajmovi Nautika i Hotel&Gastroteh nakon pet izrazito uspješna dana zatvorili su jučer svoja vrata. Ovogodišnje, 26. izdanje Nautike bilo je najveće u posljednjih sedam godina sa više od 330 izlagača iz 31 zemlje uz prezentaciju nautičkih trendova i ponudu više od 120 plovila u šest paviljona. Još jedan rekord ostvaren na sajmu je i predstavljanje najvećeg broda koji je do sada „uplovio“ u paviljone Zagrebačkog velesajma. Riječ je o atraktivnom sport cruiseru PearlSea, plovilu od 56 stopa (17 metara). Posebno raduje činjenica da je riječ o hrvatskom proizvodu. Prema svim ključnim pokazateljima Nautika 2017 premašila je prošlogodišnje izdanje; rast izložbene površine ove godine bio je veći za 30%, broj izlagača za 15%, dok je rast predstavljenih plovila veći za 20%. S ponosom možemo reći da je sajmove posjetilo 27.402 posjetitelja. Rezultati su omjer uloženog truda u postizanje poslovne profiliranosti i pozicioniranje sajma kao središnjeg mjesta nautičke branše u Hrvatskoj koje izlagači i posjetitelji prepoznaju i vrednuju kao mjesto hrvatske poslovne izvrsnosti. Zagrebački sajam nautike, naša marina u srcu Zagreba imala je i bogatu prateću ponudu. Od popratnih događanja izdvajamo projekt Pogled u plavo koji

Među brojnim izlagač ima na sajmu Nautika pronašli smo Boška Poparu, proizvođača plovila Arba, dugogodišnjeg prijatelja revije Svijet u Čaši

Nemo-Adria osmislila je zanimljiv program cjelokupne ronilačke ponude Hrvatske. Kroz cijelo vrijeme trajanja sajma predstavila se kompletna ronilačka služba Hrvatske kroz službe koje u svom sastavu imaju ronioce: turističko ronjenje kroz ronilačke centre na Jadranu, klupsko ronjenje (rekreativno) kroz ronilačke klubove, apnea ronjenje (ronjenje na dah).

HOTEL&GASTROTEH Terminski smo sljubili sajam Hotel&Gastroteh, 9. međunarodni sajam gastronomije, hotelsko – ugostiteljske opreme i cateringa s Nautikom. Na sajmu je izlagalo 70 izlagača iz 10 zemalja, na 2700 četvornih metara. I ovaj sajam zabilježio je rast u pokazateljima od 30%. U program sajmova vratili smo Vinovitu koja je ove godine predstavila buduću sinergiju sa sajmovima Nautika i Hotel & Gastroteh. U suradnji sa Zagrebačkom županijom omogućili smo vinarima da kroz četiri dana druženja promoviraju svoja vina te kroz nove poslovne kontakte ostvare buduću poslovnu suradnju. Hotel&Gastroteh pozicionirao se kao vodeći događaj Ho-ReCa sektora u Hrvatskoj. Zajedno sa nautikom zaokružuje cjelinu hrvatske nautičke ponude i gastronomije, a u cilju jačanja turističkih potencijala našeg Grada i zemlje. Titulu najboljeg na natjecanju CRO TOP 10 odnio je Zlatko Novak iz varaždinskog restorana Bedem, a nagradu mu je uručio gradonačelnik Grada Zagreba gospodin Milan Bandić.

Priredila: Nataša Mrđen Budisavljević

Na ponovo pokrenutoj Vinoviti (jedinstvenom brand-u Zagrebaükog velesajma!) izlagao je i bivÁi dugogodišnji predsjednik HOK-a, uspješni gospodarstvenik i vinar gospodin Stjepan Šafran

155

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVAN

CroTop 10, Zagrebački velesajam, 22. – 26. veljače Priredio: Aleksandar Vucković

jelodnevno kulinarsko natjecanje, održano u dva kruga, iznjedrilo je i ovogodišnjeg pobjednika. Najbolji od najboljih, dobitnik prijelazne skulpture CRO TOP 10 je Zlatko Novak iz varaždinskog restorana Bedem. Na natjecanju CRO TOP 10 sudjelovalo je 10 najboljih kuhara po rang listi Hrvatskog kuharskog saveza za 2016. godinu. Natjecanje je pozivno, a svoj poziv sudionici su zaslužili natječući se na Hrvatskom kuharskom kupu, Državnom kuharskom prvenstvu i međunarodnim natjecanjima pod okriljem WACS-a (Svjetsko udruženje kuhara) u prošloj godini.

Pobjednik Zlatko Novak u društvu drugoplasirane Rozalije Neralić i trećeplasirane Ane-Marie Stanković

Od 10 do 18,30 sati desetoro najboljih hrvatskih kuhara borilo se za titulu najboljeg, pripremajući raznovrsna jela, a osnovna zadana namirnica u kvalifikacijskom dijelu natjecanja bio je svinjski file. Nakon što su uz podršku publike svi natjecatelji pripremili

Slavodobitnici u društvu gradonaüelnika Milana Bandića i članova stručnog žirija

ožujak 2017 67

SAJMOVI • FESTIVALI • OCJENJIVANJA svoja jela, stručni ocjenjivački sud je bodovao i prokomentirao njihove radove, a troje najboljih ušla su u finale. Uistinu uzbudljiva borba se odvijala u Paviljonu 8 Zagrebačkog velesajma. Zlatko Novak je u kvalifikacijama podijelio prvo mjesto sa mladom kuharicom Ana-Marijom Stanković koja radi u Srednjoj strukovnoj školi Vinkovci, a iza njih sa samo tri boda zaostatka vrebala je Rozalija Neralić iz zagrebačkog restorana Cvjetno, Studentski centar. Zlatko je u finalu zadržao prednost pred Rozalijom dok je Ana-Maria ipak platila danak neiskustvu te završila na trećem mjestu. Finalisti su pripremali glavno jelo od orade i desert, s namirnicama koje su im zadane tek neposredno prije početka natjecanja. Pobjedničku prijelaznu skulpturu i vrijedne sponzorske i novčane nagrade uručio je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, koji već

Rezultati kuharskog natjecanja CRO TOP 10:

Plasman 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Kvalifikacije - glavno jelo Natjecatelj Zlatko Novak, Restoran Bedem, Varaždin Ana-Maria Stanković, Srednja strukovna škola Vinkovci Rozalija Neralić, SC Cvjetno, Zagreb Marija Bošnjak, U.K. Vukovarsko - srijemske županije Dino Bebić, Dogus Marina hoteli; D-Resort, Šibenik Ante Ojdanić, Hotel Cornaro, Split Tihomir Krijan, Hotel Art, Sedis d.o.o., Slavonski Brod Ivan Tomas, Restoran Fontana Crnković, Varaždin Anđelko Ledić, Krčma Zlatni lug, Alles d.o.o., Požega 0

Bodovi 73,33 70,00

Finale - desert Plasman Natjecatelj Zlatko Novak, Restoran Bedem, Varaždin 1 2 Rozalija Neralić, SC Cvjetno, Zagreb 3 Ana-Maria Stanković, Srednja strukovna škola Vinkovci

Bodovi 70,33 65,67 59,67

Ukupni poredak Plasman Natjecatelj Zlatko Novak, Restoran Bedem, Varaždin 1 2 Rozalija Neralić, SC Cvjetno, Zagreb 3 Ana-Maria Stanković, Srednja strukovna škola Vinkovci

Bodovi 216,66 213,33 201,67

Marija Bošnjak, U.K. Vukovarsko - srijemske županije Dino Bebić, Dogus Marina hoteli; D-Resort, Šibenik Ante Ojdanić, Hotel Cornaro, Split Tihomir Krijan, Hotel Art, Sedis d.o.o., Slavonski Brod Ivan Tomas, Restoran Fontana Crnković, Varaždin Anđelko Ledić, Krčma Zlatni lug, Alles d.o.o., Požega

Poslastica trećeg dana manifestacije bilo je amatersko natjecanje u ukrašavanju Dolcela torti u kojima su sudjelovali posjetitelji sajma. Oni su uz pomoć profesionalnih slastičarki ukrašavali već unaprijed pripremljene torte. Kako se ocjenjivači nisu mogli odlučiti koja je najljepše dekorirana zaključili su da su svi natjecatelji zaslužili nagradu te su kućama ponijeli tortu koju su sami i ukrasili.

Bodovi 76,33 76,33 74,33 67,67 66,67 64,33 62,33 60,33 58,33 0,00

Finale - glavno jelo Plasman Natjecatelj 1 Rozalija Neralić, SC Cvjetno, Zagreb Zlatko Novak, Restoran Bedem, Varaždin 2 3 Ana-Maria Stanković, Srednja strukovna škola Vinkovci

4 5 6 7 8 9

dugi niz godina prati i podržava rad Hrvatskog kuharskog saveza. CRO TOP 10 natjecanje šlag je na torti petodnevne manifestacije Hr vatskog kuharskog saveza u sklopu sajmova Nautike i Hotel&Gastroteh na Zagrebačkom Velesajmu. U pet dana manifestacije posjetitelji su mogli razmaziti svoja nepca tradicionalnim, slatkim i slanim jelima Zagrebačke, Varaždinske, Ličko-senjske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko kninske i Bjelovarsko-bilogorske županije. Kuhari iz spomenutih županija potrudili su se da nitko ne ostane gladan, a posjetitelji su kući mogli ponijeti recepte i vrijedne kuharske savjete iz prve ruke.

65,67

67,67 66,67 64,33 62,33 60,33 58,33

Predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Damir Črleni (desno) u društvu učesnika takmičenja

Recepte članova stručnog žirija Gostimira Dragića, Miroslava Dolovčaka i Branka Žufike potražite u knjizi Atelje okusa Hrvatska tradicijska kuhinja ožujak 2017

U nastavku donosimo nekoliko recepata iz knjige Atelje okusa - Hrvatska tradicijska kuhinja Knjigu možete naručiti kod izdavača MAM VIN d.o.o., Selska cesta 41, 10000 Zagreb, 01 3637-944, mam-vin@zg.t-com.hr www.ateljeokusa.eu

Graševina

Birana vina od sorte više o sorti

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

KRAUTHAKER d.o.o. tel. 034 315-000 fax. 034 315-001 www.krauthaker.hr

VINARIJA JOSIĆ tel. 031 215-494 gsm. 098 466-727 www.josic.hr

VINARIJA ŠAFRAN tel. 042 209-834 tel. 01 6261-900 www.vinarija-safran.hr

KUTJEVO d.d. tel. 034 255-030 fax. 034 255-112 www.kutjevo.com

VINOGRADARSTVO I VINARSTVO ENJINGI tel. 034 267-201 www.enjingi.hr

VINO BUHAČ tel./fax. 032 593-100 gsm. 098 9333-995 www.vino-buhac.hr

adona

Birana vina od sorte više o sorti

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

VINARIJA IURIS d.o.o. gsm. 095 705-6343 www.iuriswinery.com

P.P. ORAHOVICA ILOČKI PODRUMI d.d. tel. 033 673-322 tel. 032 590-003 fax. 033 673-903 www.ilocki-podrumi.hr www.pporahovica.hr

PERAK d.o.o. tel. 034 255-274 gsm. 098 256-988 gsm. 098 656-969

O.G. JAREC-KURE tel. 01 2060-363 fax. 01 2059-751 gsm. 098 232-900 vina-jarec-kure.com.hr

KRAUTHAKER d.o.o. tel. 034 315-000 fax. 034 315-001 www.krauthaker.hr

Tramina

Birana vina od sorte više o sorti

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

VINARIJA SEVER tel. 049 550-180 fax. 049 502-147 gsm. 098 315-182 www.vinarija-sever.com

MISNA VINA d.o.o. tel. 031 863-067 www.misna-vina.com

Mavai

Birana vina od sorte više o sorti

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

VINA COSSETTO tel. 052 455-204 gsm. 098 366-464 www.cossetto.net

VINA CATTUNAR DEGRASSI d.o.o. tel. 052 720-496 tel./fax. 052 759-250 fax. 052 774-138 www.degrassi.hr gsm. 098 435-644 www.vina-cattunar.hr

VINA FAKIN tel. 052 681-714 gsm. 092 2399-400 www.fakinwines.com

VINA ZIGANTE tel./fax. 052 721-930 gsm. 091 2535-392 gsm. 091 7265-380 www.vina-zigante.hr

O.P.G. ROMEO LICUL tel. 052 865-401 gsm. 099 7441-529 www.vina-romeo.com

Pava ai

Birana vina od sorte

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

JAMNICA d.d. tel. 01/2393 207 www.jamnica.hr

P.Z. SVIRČE tel. 021 768-380 gsm. 091 1768-380 www.pz-svirce.hr

više o sorti

Rajnski in

Birana vina od sorte više o sorti

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

O.G. KURTALJ tel. 01 4666-464 gsm. 098 9531-172 www.vinska-klet.hr

VINA ROBERT BRAJE tel. 01 6279-038 gsm. 098 202-695 www.vinabraje.com

VINO KORAK OBITELJ TOMAC P.G. ŠEMBER MLADINA d.d. tel. 01 6293-088 tel. 01 6282-617 tel./fax. 01 6282-476 tel. 01 6281-650 gsm. 098 410-345 www.tomac.hr www.sember.hr www.mladina.com.hr www.vino-korak.hr