Sutla sotla by MAM VIN

oglas

poseban prilog

POSEBAN PRILOG

SUTLA-SOTLA / SOTLA-SUTLA ZA NOVO VRIJEME AKCIJA NASTALA NA RAZDVAJANJu DOČEKALA JE – SPAJANJE!

utla-Sotla, koju su, nakon dugogodišnjeg (više od 30-godišnjeg!) druženja njenog glavnog urednika, te izdavača, s pograničnom zonom između Hrvatskog zagorja kod Kraljevca na Sutli, Klanjca i Kumrovca te Bizeljskoga, Svetih Gora i Bistrice na Sutli izmislili i 2001. po prvi put uz pomoć istomišljenika realizirali revija Svijet u čaši i njen izdavač MAM-VIN d.o.o. iz Zagreba, dočekala je svoje 13. izdanje i ulazak Hrvatske u Europsku Uniju te padanje državnih granica i administrativnih prepreka u svakodnevnom životu. Jedno razdoblje nastojanja da se, unatoč najednom administrativnoj barijeri, održe vjekovne tijesne veze između pograničnog stanovništva uz rijeku Sutlu-Sotlu završava se, sada, od 1. srpnja 2013. slijedi ponovno otvaranje između hrvatskog i slovenskoga prostora koji zemljopisno i životno čini cjelinu i prirodno ga se naziva posutlanskim krajem. Novo vrijeme, dakako, s novim okolnostima i s realnim sagledavanjem situacije u gospodarskome smislu – naime i stanovnici slovenskoga dijela posutlanskoga područja istaknut će kako u plasmanu svojih roba i usluga uvelike ovise o Zagrebu kao već velegradu, nalaže i novi prikladan pristup. Vidljivo je i te kako nastojanje da se, ako već to ne ide odmah, a ono, onda za pola godine, dakle s 2014., zahukta tijesna suradnja žitelja s obje strane rijeke Sutle-Sotle kako bi se maksimalno u gospodarskom smislu valorizirale komparativne prednosti toga faktički jednog teritorija kojega je u posljednjim desetljećima rijeka Sutla-Sotla, tekući dragulj kraja, razdvajala ne toliko zemljopisno koliko kao otežavajuća međudržavna međa. Od 2001. do sada svake godine jednom u slovenskome Bizeljskome a jednom u našem Zaprešiću odvijali su se susreti Sutla-Sotla ili Sotla-Sutla bazirani na ležernom druženju uz tenisko natjecanje i tipičnu (TIPIČNU, to je vrlo važan izraz!) eno-gastronomsku ponudu kraja, ali i s mogućnošću da se, i kroz razgovore visokih političkih dužnosnika i znanih 4

javnih ličnosti s obje strane, kao sudionika manifestacije, dobri, nekad, jednostavno, međuljudski a onda odjednom međunarodni odnosi održavaju, unaprjeđuju. Svijet u čaši i MAM-VIN d.o.o. ponosni su što su svemu tome dali svoj ne mali doprinos. Nedavni i najnoviji susret ugostitelja Branka Grebličkog Venteka, vlasnika izletničkougostiteljskog kompleksa Zelenjak iz Risvice, kod spomenika Lijepoj našoj između Kumrovca i Klanjca, i Franca Sinea Šekoranje, vlasnika Gostilne Šekoranja u Bizeljskome kao višestrukog slovenskog domaćina Sotli-Sutli, najavio je manifestaciju Sutla-Sotla za 17. svibnja kod Šekoranje na Bizeljskome. S toga susreta upućeni poziv Dođite, i poduprite nešto lijepo, što spaja a ne razdvaja! bio je, dakako, iz puna srca, i rezultirao je hitrim potvrdama dolaska. Zamisao je sada, kad se ukidanjem graničnih barijera steknu povoljniji uvjeti za međusutlansku suradnju i za gospodarske aktivnosti manifestaciju Sutla-Sotla postaviti na druge temelje, da i to pomogne boljem plasmanu hrvatskih roba i usluga i prema Sloveniji i zemljama u njenom okruženju a istodobno i boljem plasmanu slovenskih roba i usluga prema Hrvatskoj i zemljama u njenome okruženju. S obzirom na potencijale, ponajviše bi se u posutlanskome kraju, barem u ovome dijelu od Samobora i Brežica preko Klanjca, Kumrovca i Bizeljskoga do naše Miljane i Zagorskih Sela i slovenskih Podčetrteka i Olimja, moglo napraviti u turizmu. Duž vinske ceste koja bi prolazila objema državama uz Sutlu-Sotlu ponuda je bogata i kad se još malo i dotjera i zajedničkim snagama i propagira može biti zanimljiva i na svjetskoj razini, naime priroda je lijepa, a i mnogo je tu kulturno-povijesnih znamenitosti, muzeja, galerija, spomenika, ali i odličnih ugostioteljskih objekata i ponuđača dobre domaće hrane, vina i drugih pića, sportskorekreacijskih sadržaja, hotela i prenoćišta. Tek nekoliko primjera koji odmah padaju na pamet: Samobor, Mokrice – dvorac, golf,

Klanjec – Galerija Augustinčić i franjevački samostan, spomenik Antunu Mihanoviću, Klanjec-Kumrovec – spomenik himni Lijepa naša i izletište Zelenjak, vinar Sever, Kumrovec – etno selo i Titova rodna kuća, Bizeljsko – više domaćih gostionica, niz vinara (Pinterič, Balon, Ilc, Kelhar, Berkovič, Janez Šekoranja, i vrlo ugledna šampanjerija Istenič, Svete Gore – hodočastilište, Bistrica ob Sotli – Gostilna Šempeter, (obnovljene) Terme Tuhelj u Tuheljskim Toplicama, pa Terme Olimia u Podčetrteku, izrazito turističko selo Olimje sa starim samostanom Pavlina koji su tamo imali jednu od prvih apoteka u Europi, sada su u samostanu Minoriti koji i dalje uzgajaju ljekovito bilje i pripravljaju ljekove, turistički kompleks Jelenov greben s jelenima i srnama kao posebnom atrakcijom, Čokoladnica s obiljem manufakturno proizvedenih čokolada i pralina, objekt Amon – restoran, vino vlastite produkcije, smještaj, golf… Revija Svijet u čaši i MAM-VIN d.o.o. svoj doprinos mogu dati ne samo sudjelovanjem u osmišljavanju novog i, uz zadržavanje ležernosti u susretima, više gospodarski orijentiranog koncepta budućih druženja Sutla-Sotla odnosno Sotla-Sutla, nego i prezentacijom brojnih eno, etno, povjesnih i drugih destinacija jednog i drugog kraja (navedenih u ovom prilogu) putem video serijala realiziranog s partnerom G.E.T. Report, radija, časopisa Svijet u čaši i WEB-a. KOD PINTERIČA Među popularnijim vinogradarima i vinarima i kod ljubitelja plemenite kapljice u Sloveniji ali i u Hrvatskoj je Simon Pinterič iz Bizeljskoga, znan po vrlo kvalitetnome mirnome vinu i pjenušcu ali i po ponudi domaće hrane za koju je zadužena njegova supruga Martina. Pinteriči prodaju vino u butelji ali i rinfuzno i vrlo su umjereni u cijeni. Sorte su Graševina, Moslavac (šipon), Chardonnay, Pinot sivi, Sauvignon, Plavec žuti, Pinot crni, Frankovka, Dornfelder, a kao najnovija s kojom izlazi na tržište je – Syrah iz 2012! poseban prilog

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

POSEBAN PRILOG

Željko Suhadolnik, Mladen Horić i Marko Čolić osnivači dvadesetogodišnje revije Svijet u čaši nazdravljaju 13. susretu Sutla – Sotla

poseban prilog

9 10

oglas 11

2 4

3 6

5 7

poseban prilog

SLOVENSKE LOKACIJE 1. Dvorac Mokrice Mokrice

Nad stoljetnim šumama Gorjanaca ponosno se uzdiže srednjevjekovni dvorac Mokrice. Dvorske legende i priče pripovijedaju o nemirnim povijesnim događajima, te značajnim putovima od zapada prema istoku još iz vremena Rimljana. Također su i seljačke bune označile dvorac s okolicom. U mirnim vremenima bio je čuven po raskošnom životu svoje gospode. Danas je u dvorcu hotel visoke kategorije. Debelim zidovima isprepleteni hodnici vode do stilski opremljenih soba, apartmana u tornjevima, dvorana, društvenih prostora i restorana. Gosti uživaju dvorsku udobnost u potpunom miru. Kada se kroz prozor prikrade dan i ponudi pogled sve do vinorodnih bizeljskih brežuljaka, u iskričavom sunčanom jutru, prepustite se šetnji po dvjestogodišnjem engleskom parku. Sa prijateljima zaigrajte partiju golfa na raznolikom igralištu oko dvorca ili posjetite wellness centre i brojne bazene u obližnjim Termama Čatež. Osluhnite svoje misli na sunčanoj terasi ili u skrivenom kutku dvorca. Večera u dvoje ili sa prijateljima u raskošnom restoranu biti će istinski doživljaj. Mokrice su pravi izbor za vjenčanja, u dvorani, na dvorskom dvorištu, parku ili na golf igralištu.

2. Vinska klet Pinterič Bizeljska cesta 115, Bizeljsko

Nismo vinska klet samo u klasičnom smislu s kušanjima vina već nudimo usluge seoskog turizma u prijaznom ambijentu s raznovrsnom ponudom tradicionalnih jela ili po dogovoru. Uz jela služimo vina iz vlastitog bogatog vinskog podruma. Naš prostor može primiti do 60 osoba. Prostor je klimatiziran. Za Vas možemo organizirati proslave i obljetnice te manje svadbe. Po potrebi organiziramo i glazbu za Vas.

3. Kmetija Balon Drenovec pri Bukovju 3, Bizeljsko Seosko gospodarstvo Balon sa stoljetnom tradicijom vinogradarstva nalazi se 800 m od centra Bizeljskog u smjeru istoka, gdje su jutra sunčanija. U neposrednoj blizini kuće na 4 hektara nalazi se vinograd sa 17.000 trsova i pol hektara rasadnik jablana. Na 12 hektara uzgajamo pšenicu, raž, heljdu i buče na ekološki način. Rado ćemo Vas provesti kroz naš vinograd i klet u kojoj posjedujemo zbirku boca, čaša i vinskih etiketa bizeljskog kraja. Uz kušanje vina poslužit ćemo Vas domaćim heljdinim kruhom ili bizeljskim heljdinim kolačem.

I kada sunce zađe za obronke, iza dvorskih zidina prikradaju se sjenke mokričkih legendi.

poseban prilog

SLOVENSKE LOKACIJE 4. Aleš Ilc Bizeljsko Aleš Ilc iz Bizeljskoga, pograničnog slovenskog mjesta blizu Sotle, do nedavno je bio direktor celjske Kovinotehne, a nakon što je otišao u mirovinu postao je vinogradar i vinar. Nije se smirio, tj. nije krenuo u proizvodnju vina iz hobija, tek da utuče vrijeme, nego je eto i dalje ostao poslovni čovjek samo, u odnosu na prije, s drugim medijem. Rado će se pohvaliti da svoju kapljicu izvozi, u Rusiju i uvelike i u Ukrajinu! Trsje – bogme šest heltara! - mu je na Vrhovnici ponad Bizeljskoga, na krasnoj poziciji na oko 300 metara nadmorske visine. Uzgaja Graševinu, Rizling rajnski, Sauvignon, Muškat žuti, Muškat ottonel, Traminac, Pinot crni, Frankovku i Syrah te Cabernet sauvignon. Od spomenute četiri crne sorte radi mješavinu Quattro (Četiri). Pokazuje da se i na Bizeljskome, tradicijskome carstvu bijelih kultivara, može i te kako uspješno proizvesti i crno vino!

5. Klet Keltis – Marijan Kelhar Drameljšek 3, Bizeljsko Godine 1776. na bizeljskim Vrhovnicama porušeno je 17 moćnih hrastova i od njih sagrađen vinski hram, jedan od najvećih u Donjoj Štajerskoj. Stoji još i danas, s pogledom na crkvu Sv. Vida. Klet Keltis je krajem osamdesetih godina Marijan preuzeo od roditelja Ivana i Elizabete Kelhar. Danas novu klet, koja je ugrađena u brdo, vodi zajedno sa svojim sinovima Lukom i Mihom.

vinograda, proizvodnje baznog vina te nadalje njegove inalizacije prirodnim drugim vrenjem u boci do pjenušavog vina. No to nije nikad obeshrabrilo Janeza i obitelj, jer kčer Barbara i sin Miha nastavljaju obiteljsku tradiciju proizvodnje pjenušaca i vinskog turizma.

8. Svete gore - hodočastilište Bistrica ob Sotli 7, Bistrica ob Sotli

6. Vino Graben – Janez Šekoranja Kumrovška 6, Bizeljsko »Vino Graben« je međunarodno priznata marka vrhunskih vina. Vlasnici, Janez i Mihela Šekoranja, bave se proizvodnjom vina od 1991. godine, a tradicija je duža od 100 godina. Stalno usavršavanje znanja brzo ih je dovelo do spoznaje da dobri uvjeti koje okolica Bizeljskog pruža omogućavaju da se iz vina dobije maksimum. Na 7 hetara vinograda zasađeno je oko 24 tisuće trsova 20-ak različnih sorti grožđa. To pruža mogućnost za proizvodnju široke palete različnih vina što je je pravi raj za ljubitelje i poznavaoce vina jer svatko pronađe nešto za sebe.

7. Penine Istenič Stara Vas, Bizeljsko Janez Istenič je daleke 1968. godine, kao prvi privatni proizvođač pjenušaca u ondašnjoj Jugoslaviji, proizveo pjenušac Barbara, nazvan po njegovoj novorođenoj kčerki. Time je počela dugogodišnja tradicija proizvodnje vrhunskih pjenušavih vina po tradionalnoj metodi vrenja u boci. Proizvodnja pjenušaca zahtjevan je proces, počev od sadnje 10

Svete gore se uzdižu ponad Bistrice ob Sotli. S vrha se pruža predivan pogled na Hrvatsko Zagorje, Donačku goru i Boč, a po lijepom vremenu može se vidjeti i obronke Pohorja i Kamniških alpa. Kapele na Svetim gorama posvečene su sv. Juriju, sv. Martinu, sv. Sebastijanu i Fabijanu te Majci Božjoj Lurdskoj.

9. Terme Olimia Zdraviliška cesta 24, Podčetrtek Izvori vode u ove su krajeve još prije četiri stoljeća privlačili posjetitelje željne zdravlja, a danas su Terme Olimia omiljen cilj i za one koje žele više od samo blagotvornih učinaka termalne vode.

poseban prilog

SLOVENSKE LOKACIJE

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

10. Samostan Pavlina, Čokoladnica, Jelenov greben Olimje Oaza mira i prirodnih ljepota

Prema usmenoj predaji, baruni iz Miljane u Harinoj Zlaki svoje su kupalište ovdje imali još prije četiri stoljeća. 1935. godine prirodni vrući izvori privukli su pozornost lokalnog župnika Friderika Strnada, koji je zajedno sa stručnjacima dokazao terapeutske učinke tih prirodnih vrućih izvora. Termalna voda kao prirodni lijek vrlo uspješno liječi reumatska oboljenja lokomotornog sustava, kožne bolesti, poremećaje arterijske cirkulacije, stanja nakon operacija, ozljeda kostiju i mišića te perifernih živaca. 1966. godine Atomske su toplice i službeno otvorene, a danas smo svjedoci vrlo uspješnog razvoja zdravstvenog turizma, koji svojom sveobuhvatnom turističkom ponudom u području zdravstva, wellnessa, smještajnih objekata, bazenskih kompleksa, ugostiteljske ponude i atraktivne lokacije privlači posjetitelje iz svih dijelova svijeta. Terme Olimia svoje su ime dobile prema srednjovjekovnom samostanu u Olimju u čijoj se neposrednoj blizini nalaze. Programi po željama i potrebama pojedinaca, cjelovita wellness ponuda s najsuvremenijim i najvećim svijetom sauna, odlične usluge za ljepotu, izazovi s adrenalinskim vodenim avanturama i mogućnost rekreacijskih sadržaja čine mozaik preporođenog života. Iskustva će obogatiti i obližnje prirodne i kulturne znamenitosti te atraktivnosti izletničkog i seoskog turizma s domaćim specijalitetima i autentičnim virštajnskim vinima.

poseban prilog

Mjesto Olimje slavno je po svetištu Uznesenja Marijina, starome dvorcu koji su redovnici pavlini u 17.stoljeću pretvorili u samostan, te uz dvorac izgradili i prekrasnu baroknu crkvu. Austrijski car Josip II. krajem 18.stoljeća ukinuo je samostan, koji su franjevci konventualci ponovno oživjeli 1999. godine, a s njim i tradiciju samostanskog ljekarništva. To je nakon Pariza i Dubrovnika, treća najstarija ljekarna u Europi. Zahvaljujući bogatom samostanskom botaničkom vrtu, franjevci proizvode različite kreme, masti, ulja i čajeve koji pomažu očuvanju zdravlja i ljepote. Iznad ulaza u apoteku stoje zapisi na latinskom jeziku iz Svetog pisma, koji kažu "Moj sine, ako si bolestan, ne očajavaj, već moli Gospodina, te će te on ozdraviti" . "Naime, svi lijekovi dolaze od Boga". Praline okusa za pamćenje Samo nekoliko metara udaljeno od samostana nalazi se pravo čokoladno carstvo, mnogim posjetiteljima iz Hrvatske dobro poznata

SLOVENSKE LOKACIJE

manufaktura čokolade Syncerus gdje se ručno proizvode praline, griote, kandirano voće i ostale slastice. Proizvodnja čokoladnih proizvoda u Olimju vezana je uz pretka Alfonza Videtiča koji je na prijelazu 19.i 20.stoljeća pa do 1915.godine bio slastičar, sve dok zbog pomanjkanja kakaovca i drugih uvoznih sirovina nije bio prisiljen prestati s radom. U ranim devedesetima prošloga stoljeća potomci su oživjeli njegov rad i u Olimju počeli s proizvodnjom starim receptima te prodajom čokoladnih proizvoda. Izrada je ostala ista kao i u predaka, dakle ručna. Na taj način je svaki proizvod unikatan i jedinstvenog okusa te se doslovno topi u ustima. Paleta proizvoda čokoladnog butika u Olimju vrlo je široka i sastoji se od pralina, griota, truﬂa, čokoladnih prutića, karameliziranog i kandiranog voća, krokanta, šupljih igurica te još puno drugih čokoladnih poslastica. Ovdje su jutra drukčija

Jelenov brijeg, još je jedno iznenađenje koje dočekuje posjetitelje na samo nekoliko minuta hoda od Olimskog samostana. Prvo što ugledate je mnogobrojno krdo jelena koje se slobodno kreće na čak osam hektara velikom seoskom domaćinstvu Boruta Ježovnika. U restoranu uređenom u rustikalnom stilu organiziran je ručak, specijaliteti od gljiva i divljači, a prava su poslastica kolači iz domaće pekare i slastičarnice. Od vlasnika i direktora Jelenovog brijega Boruta Ježovnika doznajemo da su najbrojniji gosti iz Rusije, koji na domaćinstvo dolaze u sklopu turističkog boravka u Termama Olimia. Sezona na Jelenovu brijegu traje gotovo cijelu godinu. Osim uživanja u prekrasnoj prirodi i gurmanskim specijalitetima, možete ovdje unajmiti i gorske bicikle, ili si pak priuštiti panoramski let s toplozračnim balonom. Postoji i prostor za piknik, igralište za košarku, mali nogomet, badminton, stolni tenis.

vinima lokalnih vinogradara. Naš specijalitet je kopun, a Gostilna Šempeter je jedna od rijetkih gostionica koja ih i uzgaja. Veseli smo, da lako s njima zadovoljimo okus i zahtjevnih gostiju. Raspolažemo s prostorom za 50 gostiju, a u ljetnim mjesecima u vrtu se može smjestiti još njih 120. Uz to pružamo i usluge cateringa prilagođene svakom događaju.

12. Gostilna Šekoranja - Pri Sineku Bizeljska cesta 72, Bizeljsko Najpopularniji ugostitelj posutlanskog kraja Franci Sine Šekoranja idejni je začetnik, uz Svijet u čaši, druženja Sutla-Sotla. Uz suprugu Reziku te sinove Marka i Francija nastavlja stoljetnu tradiciju gastronomije u trećoj generaciji.

11. Gostilna Šempeter Bistrica ob Sotli 76, Bistrica ob Sotli Gostilna Šempeter već godinama svojom ponudom slovenske i lokalne hrane pomaže širiti prepoznatljivost slovenskog kulinarstva. Kao dokaz kvalitete i gostoljubivosti dobili smo pravo uporabe znaka Gostilna Slovenija, koji označava pristne slovenske gostionice. Pri sastavljanju ponude naši kuhari vode računa o sezonskim jelima, pripravljenim na izvoran način, a to je praćeno probranim 12

poseban prilog

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

Gostionica se nalazi na glavnoj cesti Brežice–Maribor u središtu Bizeljskog. Nalazi se među 40 izabranih stoljetnih gostionica pomenutih u knjizi izvornih gostionica etnologa Janeza Bogataja. Poslužuju jela domaće kuhinje. U sezoni ponudu obogaćuju domaćom svinjetinom,

SLOVENSKE LOKACIJE

Bojan Berkovič Molipači, vinski umjetnik, vinski ilozof, virtuoz, bohem. Desetljećima oduševljava brojne zaljubljenike iz Slovenije i Hrvatske svojim vrsnim predikatnim vinima dobivenim od grožđa uzgojenog na položaju Molipači (na maloj peći). Uz vina posjetitelje neizostavno udobrovolji i pričom koju njegova vina zasigurno zaslužuju.

14. Dvorac Strmol Rogatec, Rogaška Slatina

domaćom peradi i domaćim suhomesnatim proizvodima. Uz hranu nude domaća vina u kojima možete uživati pri odmoru u sjenovitom vrtu ili se njima okrijepiti nakon igranja tenisa na obližnjim terenima. Raspolažu zatvorenim prostorom za oko 70 osoba, a toliko može primiti i vrt.

13. Vinski hram Berkovič Orešje na Bizeljskem 80, Bizeljsko

Dvorac Strmol sa srednjevjekovnom osnovom, čije jezgro predstavlja kula tvrđave, renesansnom građevinskom supstancom s očuvanom tlorisnom osnovom i postojećim sustavom te snažnom barokizacijom, koja mu je dala bogatu, reprezentativnu unutrašnjost i slikovitim vanjskim izgledom, spada među važne feudalne objekte u Sloveniji i proglašen je za kulturni spomenik. Zajedno s pripadajućim parkom upisan je u registar kulturne baštine. Cijeli kat dvorca namijenjen je kulinarskim užicima. U restauraciji dvorca možete si priuštiti srednjevjekovnu gozbu s jelima ispod peke, raskošne ručkove u baročnom salonu, ili svečanu romantičnu večeru uz svijeće. U crnoj kuhinji doživjet ćete trenutke srednjevjekovnih vremena , a u viteškoj dvorani okusiti probrana vina njihove vinoteke. Na ogledu su vam umjetnička ostvarenja različiith slikara iz različitih razdoblja. Na gornjem katu imaju i dvorsku kapelicu s freskama.

poseban prilog

4 18

oglas 3

8 13

1 2 16

12 10 7

poseban prilog

HRVATSKE LOKACIJE 1. Franjevački samostan sa Crkvom 3. Etnološki muzej Staro selo Kumrovec Navještenja B.D. Marije Kumrovec, Kumrovec Trg A. Mihanovića 10, Klanjec

U središtu Klanjca nalazi se velebno zdanje Franjevačkog samostana sa crkvom Navještenja Blažene Djevice Marije. Franjevački samostan i crkvu grade u razdoblju od 1630.-1686.g. hrvatski ban Nikola i bratić mu Sigismund Erdödy za bosanske franjevce iz obližnjeg Radakova. Klanječka župna crkva jedan je od prvih ranobaroknih sakralnih spomenika u Hrvatskoj i ujedno je i mauzolej obitelji Erdödy. Pored sakralnog umjetničkog blaga, u samostanu danas možete vidjeti i dva restaurirana sarkofaga. U metalnim sarkofazima izuzetne umjetničke vrijednosti bili su sahranjeni Sigismund Erdödy (1639.), hrvatski ban i utemeljitelj samostana i Emerik Erdody (1690.). Zavičajna zbirka pohranjena u samostanu čuva višestoljetnu dušu koju su ovom gradu podarili vrijedni redovnici i umjetnici svojom predanošću i majstorijama. Trag o njihovom djelovanju u kulturnom i javnom životu sačuvan je u bibliotečnim i arhivskim fondovima samostanske knjižnice.

2. Galerija Antuna Augustinčića

Muzej "Staro selo" Kumrovec jedinstveni je muzej na otvorenom u Hrvatskoj znamenit po svojih tridesetak objekata tradicijske arhitekture u kojima su postavljene etnografske izložbe. On «živi» u srcu sela, te

posjetiteljima dočarava zagorsku tradiciju ruralnog prostora s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Starinske hiže kriju zanimljive inscenacije seoske kulture življenja kao i prikaze tradicijskih obrta. Muzejske radionice, prezentacije starih zanata i raznovrsna događanja razlog su velikog zanimanja posjetitelja. Kumrovec je i rodno mjesto Josipa Broza Tita, a u blizini Kumrovca, u prelijepom krajoliku Zelenjaka, nalazi se i Spomenik hrvatskoj himni ispjevanoj u idiličnom zelenilu klanječke okolice. Muzej "Staro selo" Kumrovec organizira povremene izložbe u galerijskom prostoru muzeja, muzejske radionice tijekom cijele, prezentacije tradicijskih . Stalne etno izložbe: Zagorska svadba, Život mladog bračnog para, Od konoplje do platna (tkanje), Kovački zanati, Kolarski obrt, Lončarstvo, Od zrna do pogače, vinarstvo, licitari, Rodna kuća Josipa Broza, Dječje drvene igračke i pučke svirale.

4. Veliki Tabor Desinić, Desinić

Trg A. Mihanovića 10, Klanjec Galerija je zasnovana 1970. godine, kada je Antun Augustinčić (1900– 1979) – zagrebački i pariški đak, jedan od najznačajnijih kipara i nezaobilaznih predstavnika hrvatske moderne umjetnosti – darovao svom rodnom Klanjcu vlastiti skulptorski opus, nastao tijekom 50 godina stvaranja, od dvadesetih do sedamdesetih godina 20.st., koji mu je priskrbio ugled u domovini i inozemstvu. Stalni postav obuhvaća dvije međusobno zavisne cjeline: unutarnji postav – tematski podijeljen na intimnu plastiku, portrete i javne spomenike – te park skulpture uokolo Galerije. Osim muzejske, Galerija razvija izdavačku i izlagačku djelatnost. poseban prilog

Veliki Tabor spada među najljepše i najočuvanije spomenike srednjovjekovne fortiikacije-stambene arhitekture Hrvatske, a i ovog dijela Europe. Sam grad smješten je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatskog zagorja, na području Krapinsko-zagorske županije općini Desinić i župi Desinić. Analizom se može sa sigurnošću tvrditi da je grad sagrađen u drugoj polovici XV.stoljeća u doba prvih turskih provala na hrvatski teritorij. U to vrijeme, vlastelini uz potporu europskih vladara, naglo su gradili utvrde na području Hrv. zagorja zbog obrane od Turaka. Inače riječ "tabor" znači ratni logor. Od kraja XIX. do sredine XV.stoljeća, vlastelinstvo nad Velikim Taborom bilo je u vlasništvu grofova Celjskih koji su se prije zvali "gospoda od Sounecka", dobivši ga od kralja Žigmunda, a izgubivši Veliki Tabor 15

HRVATSKE LOKACIJE

pogibeljom Ulrika Celjskog u sukobu s Ladislavom Hundayem. Pogibeljom Ulrika Celjskog izumrla je obitelj Celjski, koji su tada držali knežiju Zagorje i županiju Varaždinsku i Zagrebačku. Uz grofove Celjske i Veliki Tabor vezana je legenda o Veronici Desinićkoj. Peterokutna kula je nedvojbeno najstariji dio grada, središnjja i najveća građevina velikotaborskog sklopa (XV.st). Kasnije je oko kule građen prsten.(XVI. i XVII.st). Dvor ima još i danas svoj bunar, kapelicu i zvono. Danas je Veliki Tabor turističko i kulturno središte sjevero-zapadne Hrvatske. Svake se godine održavaju umjetničke izložbe,mačevanje, lov sokolima i dr.

5. Seoski turizam Masnec Luka Poljanska 41, Zagorska Sela U o a zi sačuvane prirode, zelenila i čistoga zraka Hrvatskog zagorja, u naselju Luka Poljanska, nalazi se seosko domaćinstvo obitelji Masnec. Područje je to krajnjeg sjeverozapadnog dijela donjeg Hrvatskog zagorja, smješteno na oko 70 km udaljenosti i sat vremena vožnje uz dolinu rijeke Sutle od Zagreba preko Zaboka, Tuheljskih toplica, Klanjca, Kumrovca, Zagorskih Sela, Miljane, Sutlanske Poljane prema crkvi Sv, Ane i dalje do Seljačkog turizma Masnec. Mirnoća prirode i zelenilo prepuno ptica i drugih životinja, omogućuju ugodan boravak u autohtonom seoskom domaćinstvu i ljepoti zagorskih krajolika. Nudi se zdrava domaća hrana i domaća zagorska kapljica. Uz poznatu gostoljubivost domaćina, gostima su na raspolaganju i četiri dvokrevetne sobe. Nezaboravni su vidici zagorskih krajolika pružaju sa vrha brijega na kojem je smješteno domaćinstvo obitelji Masnec. Prekrasne šetnje po okolnim bregima upotpunjuju župne crkve i kapele građene od srednjeg vijeka do 19. stoljeća, poput župne crkve Sv. Katarine u Zagorskim Selima, koja je sagrađena u 14. st. Župna crkva Sv. Ane u Poljani Sutlanskoj sagrađena je 1810.g. Kod gotičke kapele Sv. Martin u Bojačnom iz 17.st. svake godine u 11. mj. obilježava se manifestacija krštenja mošta. Crkva je u blizini arheološkog nalazišta na Špičaku. Moguće je posjetiti slikoviti barokni dvorac Miljana u Zagorskim selima te dvorac Veliki Tabor u Desiniću, koji govore o bogatoj povijesnoj i kulturnoj baštini Hrvatske. Napominjemo: Nalazimo se uz samu granicu sa republikom Slovenijom u neposerdnoj blizini Termi Olimia.

6. Vinogradarstvo Sever

podrumarski posao u kojem sudjeluje cijela obitelj Sever. Postoji od 1990. godine, iako je ljubav prema vinarstvu i vinogradarstvu prisutna u obitelji Sever već generacijama. Dugogodišnja obiteljska tradicija u uzgoju vinove loze pridonijela je stvaranju visokokvalitetnih sorata vina. Vinogradi su zasađeni na pitomim obroncima Cesargradskog gorja (prosječna kota 350 m/ n.m.). Zbog povoljne ekspozicije i insolacije dobiva se grožđe izvanrednih kvaliteta a time i plemenita vina koja u promet dolaze s oznakom kontroliranog podrijetla. Suncem okupane padine daju grožđe za kvalitetna vina graševine, rajnskog rizlinga, pinota sivog, chardonnaya, sauvignona, traminca, muškata žutog i frankovke s oznakama kontroliranog zemljopisnog podrijetla. Sva vina njeguju se i čuvaju u vlastitom vinskom podrumu, gdje se, uz najavu, mogu organizirati i degustacije. Kvalitetu vina potvrđuju zlatna odličja i ostvarena prva mjesta na županijskim natjecanjima za kvalitetu. Uskoro će gostima ponuditi kušanje vina u staroj zagorskoj klijeti smještenoj u vinogradu, u njezinu autohtonom okruženju s pogledom na grad Klanjec i njegovo prirodno okruženje. Sva vina mogu se kušati i kupiti na gospodarstvu ili naručiti telefonom.

7. Muzej Brdovec Ilije Gregorića 13, Brdovec, Prigorje Brdovečko Zavičajni muzej obuhvaća arheološku, etnografsku i kulturno – povijesnu zbirku. Arheološku zbirku čini građa koja je prikupljena arheološkim istraživanjima na lokalitetima u mjestima Šibice, Javorje, Drenje i sv. Križ. Etnografska zbirka sadrži brojne predmete koji prezentiraju život na selu još do pred koje desetljeće. U dvorištu muzeja prenesena je drvena kuća iz Marije Gorice ( stara oko sto godina ) u kojoj je stara krušna peć i dio etno građe. Kulturno – povijesna zbirka posjeduje namještaj iz dvorca u Gornjoj Bistri i slike iz dvorca Januševec. Ovu zbirku čini još i galerija umjetnika koji žive ili su rođeni u ovom kraju. U dvorištu muzeja uz mali etno park nalaze se dvije kamene skulpture koje su nekad krasile prilaz u dvorcu Laduč.

8. Zelenjak, restoran, izletište, pansion

Kumrovečka 4, Klanjec

Risvica 1, Kumrovec

Poljoprivredno gazdinstvo "Trs" obiteljski je vinogradarsko-

U neposrednoj blizini Zagreba u prelijepom kutku Hrvatskog

poseban prilog

HRVATSKE LOKACIJE

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

zagorja uz samu rijeku Sutlu već sedamdeset godina postoji restoran 'Zelenjak'. Smješten u slikovitom okruženju Kumrovca, Tuheljskih toplica, brojnih dvoraca i kurija, 'Zelenjak' je omiljeno okupljalište mnogobrojnih gostiju. Upravo tu je oduševljen prirodnim ljepotama, pjesnik Antun Mihanović spjevao znamenite stihove 'Lijepe naše'. Danas je 'Zelenjak' mali obiteljski hotel koji raspolaže sa sedam dvokrevetnih soba te ugodan objekt primjeren za poslovne večere. U stilski uređenom prostoru dvorane 'Cesargrad' može se udobno smjestiti do 200 uzvanika dok se za manje svečane prigode preporuča ugodni alla carte restoran sa 70 mjesta. Kroz gastronomsku ponudu prije svega želi se sačuvati tradicija zagorske kuhinje, pa su tako često traženi zagorski specijaliteti kao što su kram pogačice, štrukli u juhi, krpice sa zeljem, purica s mlincima, buncek i krvavice sa zeljem i žgancima od bele kuruze... Vlasnik, Branko Greblički Ventek, ujedno je i poznati glazbenik, pa tako, često, na radost gostiju preuzme instrument i mikrofon i u svom restoranu. U vodećih je 100 restorana ušao 1995., 2001., 2004., 2005. i 2006. godine.

9. Cret - nalazište biljke mesožderke Dubravica, Dubravica Cret (tresetište) kod D u b r a v ic e, s mj e š t e n podno Lugarskog brijega, 1966. godine proglašen je botaničkim posebnim rezervatom. To je jedno od rijetkih staništa gdje još raste kukcojedna biljka okrugolisna rosika (koja se nalazi u grbu Općine), jedina vrsta iz toga roda koja raste u Hrvatskoj. Na cretu Dubravica pronađene su i tri vrste gljiva kojima je to za sada jedini poznati nalaz u Hrvatskoj.

10. Novi dvori Jelačićevi Zaprešić, Zaprešić Kompleks Novih dvora bana Jelačića i njegovih nasljednika važan je povijesno-kulturni spomenik. Vrijednost Novim dvorima daje i to što su sačuvani kao cijeli kompleks – vlastelinski dvorac s gospodarskim

poseban prilog

zgradama, kapela Sv. Josipa, obiteljska grobnica u parku, a sve na gospodarstvu velikom 20,5 ha.Dvorac se prvi puta u dokumentima spominje krajem 16. stoljeća kao Curia nova, kurija susedgradskih gospodara Zrinskih. Zrinskima je oduzet nakon sloma urote 1671., a od vladara su ga kupili Čikulini, koji su se naglo obogatili baš kao upravitelji imanja Zrinskih u Vinodolu. Oni su podigli Nove dvore, a kad je 1746. obitelj izumrla, posjed je ženidbenim vezama prešao u posjed obitelji Sermage, pa Festetić, zatim Erdödy, a napokon ga je 1852. kupio ban Jelačić. Do 1934. bio je u posjedu obitelji Jelačića, a tada su ga nećakinje Vera i Anka, koje su požrtvovno čuvale imanje kao nacionalnu baštinu ostavile hrvatskom narodu.Jelačić je stari dvorac dogradio i preuredio. Dao je urediti aleju, koja kroz gospodarstvo vodi do dvorca. U perivoju je ban dao 1855. izgraditi kapelu Sv. Josipa. U njoj su bili sahranjeni njegova devetomjesečna kći, sam ban Josip Jelačić, te njegov brat Antun. Kasnije je brat Đuro podigao grobnicu, a izradu je povjerio najcjenjenijem arhitektu tog vremena Hermanu Bolléu. Nakon smrti bana Jelačića obitelj njegova brata Đure njegovala je uspomenu na bana Jelačića, i dvorac je još desetljećima bio jedno od glavnih okupljališta hrvatskog plemstva. Uz sam dvorac zanimljive su i gospodarske zgrade: Vršilica iz 18. stoljeća, najstarija sačuvana u Hrvatskoj, zatim trokatna žitnica u kojoj je danas Muzej "Matija Skurjeni".

11. Seoski turizam Stara vodenica Gredice 32, Klanjec Seoski turizam "Stara vodenica“ nalazi se na području grada Klanjca, koji je od davnina kulturno-povijesno središte zapadnog dijela Hrvatskog zagorja, a smjestio se na uzvisini podno 511 m visoke Cesarske gore, ispod ruševina srednjovjekovnog kaštela Cesargrad, na rijeci Sutli. „Stara vodenica“ okružena je s mnogo interesantnih destinacija, povijesno - kulturnih spomenika te prekrasnih vinograda i šetalištem sa Franjevačkom crkvom u Klanjcu kao i mnoštvom malih kapelica. U parku, do kojeg se dolazi stazom preko mosta koji je postavljen preko bistrog, malog potoka, slobodno šeću patke, zečevi, srne i jeleni. Tu se nalazi i dječje igralište na kojem se djeca mogu bezbrižno igrati, a postavljeni su i drveni stolovi sa klupama za posluživanje hrane i pića. U zatvorenom prostoru domaćinstva može se smjestiti stotinjak gostiju, a na terasama tridesetak. Nude se pravi domaći specijaliteti iz zagorske kuhinje, pripremljeni uglavnom, u krušnoj peći na starinski, domaći način. Ovdje se mogu organizirati ručkovi i večere za obiteljska slavlja, razne prigodne 17

HRVATSKE LOKACIJE

proslave, poslovni ručkovi i večere, svadbene svečanosti, ručkovi ili večere za grupe preko turističkih agencija i sl. U neposrednoj blizini nalazi se staro etno selo Kumrovec, spomenik Lijepoj našoj u Zelenjaku te ranije spomenuti Franjevački samostan u Klanjcu gdje se su izloženi sakrofazi obitelji Erdody. Nedaleko se nalazi dvorac Veliki Tabor koji je smješten u Desiniću te Terme Tuhelj. Nakon razgledavanja obližnjih kulturno povijesnih znamenitosti, navratite u „Staru vodenicu“ gdje ćete zaboraviti brzi ritam današnjeg načina života, pogledom na ljepotu oko vas zaboraviti ćete probleme nakon čega ćete, vjerujemo, biti stalni gosti „Stare vodenice“.

12. Konjički klub Trajbar Team Ul. bana Josipa Jelačića 199, Zaprešić Konjički klub Trajbar team smješten je u ugodnom krajoliku Zaprešića, u najzapadnijem dijelu Zagrebačke županije. Osnovan je 1996. godine, sa željom da se konjički šport približi što većem broju ljudi zaprešićkog i zagrebačkog područja. Broj stalnih članova je u konstantnom porastu te danas dostiže zavidnu brojku od 300-tinjak članova, te znatno veći broj simpatizera. U okviru Kluba, djeluje i škola jahanja sa programima za početnike i naprednije. Osim aktivnih članova koji se natječu za Konjički klub, česti su posjetitelji i zaljubljenici u prirodu i zdrav način života. Kompleks obuhvaća površinu od 110.000m2, što uključuje šumu sa stazama za jahanje te 3.000m2 zatvorenog prostora sa dvoranom za zimsko jahanje i štalom s 40 bokseva, u sklopu koje se nude pansioni za konje. S vremenom je ponuda obogaćena i šetalicom za konje te trakom za vježbanje. Klub raspolaže sa višenamjenskom salom veličine 400 m2 . Osim u svrhu vjenčanja, idealna je kao i mjesto za organizaciju raznih prezentacija, seminara, kongresa, modnih revija, poslovnih domjenaka i sl. Za ugodan boravak u konjičkom klubu pobrinut će se osoblje caffe bara i restorana „Potkova“ sa bogatom ponudom jela domaće i internacionalne kuhinje i prvorazrednim izborom pića. Nudi se i usluga apartmanskog smještaja, budući da Konjički klub raspolaže s 6 apartmana, s mogućnosti noćenja s doručkom, polupansionom ili punim pansionom.

13. Spomenik “Lijepoj Našoj”, Kumrovec Risvica, Kumrovec Okružen ruševinama Cesergrada i kapelom Majke Božje Risvičke, na ulasku u općinu Kumrovec, na cesti Klanjec-Kumrovec, nalazi se spomenik hrvatskoj himni “Lijepa naša” u zaštičenom, značajnom krajoliku Zelenjaku, okružen šumovitim padinama klanca rijeke Sutle. Spomenik su podigli povodom 100 godina himne Braća Hrvatskog Zmaja i to u 18

čast njenom autoru Antunu Mihanoviću. Danas službena himna Republike Hr vatske pr vi je puta objavljena u 10. broju “Danice” 1835. a 1846. uglazbljuje ju Josip Runjanin. Do kraja stoljeća pjesma postaje vrlo popularna među Hrvatima i dobiva nov naziv prema prvim stihovima – “Lijepa naša domovino”. Na već legendarnom mjestu nadahnuća Antuna Mihanovića za navedenu pjesmu, Braća Hrvatskog Zmaja u kratkom roku od tri mjeseca podižu obelisk prema nacrtu kipara Rudolfa Ivankovića. Spomenik visok 13,2 metara velikom narodnom svečanošću i uz mnogobrojno mnoštvo otkriven je 24. studenog 1935. Na spomenik je uzidana spomen ploča s prvim stihovima himne, reljef koji prikazuje Antuna Mihanovića i uklesan natpis.

14. Rodna kuća Josipa Broza Tita Kumrovec Kuću je 1860. godine s agr adio Martin Broz, kao zadružnu dvoobiteljsku prizemnu zidanicuza sebe i sina Franju. Neko su vrijeme u kući živjele i tri obitelji, pa su u tu svrhu izvršene i manje pregradnje u unutrašnjosti. Krovna konstrukcija izvedena tehnikom na stolac ostavila je pod krovom veći prostor u kojemu su uređene dvije sobice - komorice. Godine 1948. kuću napušta i posljednji potomak obitelji Broz. Pregradnje su otklonjene, a kući se vratio njezin izvorni izgled. Utjecaj urbane arhitekture koji u ove krajeve dolazi sredinom prošlog stoljeća, vidljiv je i na ovoj kući, po načinu gradnje krovne konstrukcije, krovištu pokrivenom biber crijepom, te po materijalu iz kojeg je sazidana – to su kamen lomljenac i žbuka. Usprkos tome, kod gradnje kuće zadržana je funkcija stambenog prostora kakav je odgovarao potrebama seoskog zadružnog domaćinstva. Pokućstvo i ostali kućni inventar ostao je u istom rasporedu kakav je bio za života roditelja Josipa Broza. Gospodarsku zgradu, staju - štalu sagradio je Martin Broz iste godine kada i stambenu kuću. Po svojim dimenzijama on znatno nadmašuje stambenu kuću, kako masivnijom gradnjom, tako i većim prostorom. Objekt je rekonstruiran, a u njemu je dat prikaz osnovne djelatnosti zagorskog življa s prijeloma stoljeća: prikaz poljodjelstva te ratarskih sprava i oruđa.

poseban prilog

HRVATSKE LOKACIJE

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

15. Terme Tuhelj

17. Humska klet

Ljudevita Gaja 4, Tuhelj Te r m e Tu h e l j s mj e š t e n e s u u centru Hrvatskog zagorja, na samom iz v or u ter malne vode i ljekovitog blata. Okružene su zelenilom prekrasne prirode zagorskih brežuljaka, udaljene tek 40-tak kilometara od Zagreba. Danas smo predvodnik zagorskog turizma, kao jedan od najkompletnijih turističko rekreativnih centara kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Osnovna vizija našeg poslovanja je biti najpoželjnija destinacija za odmor u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Cilj ili misija nam je biti suvremeno poduzeće s prepoznatljivom uslugom, što znači pružati našim gostima vrhunsku kvalitetu suvremenih usluga od strane zadovoljnih zaposlenika, razvijati poslovanje i rasti, postavljati standarde topličkog i wellness turizma na domaćem tržištu te kreativno komunicirati s okolinom. Razvoj Terma Tuhelj u smislu izgradnje i preuređenja objekta te u smislu osmišljavanja naše ponude vodimo s ciljem stvaranja prvog pravog wellness & spa resorta u kontinentalnoj Hrvatskoj.

16. Spomenik Antunu Mihanoviću Klanjec Antun Mihanović rodio se 1796. godine u Zagrebu. Rodio se u obitelji zagrebačkoga posjednika Matije Mihanovića i Justine rođ. Kušević. U Zagrebu je završio pučku školu i gimnaziju. Studirao je ilozoiju i pravo na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu. Radio je kao pravnik 1813. godine pri Banskome stolu u Zagrebu a od 1815. do 1821. godine bio je vojni sudac, pretežito u Italiji, potom upravni činovnik u Rijeci od 1826. do 1836. godine. Poslije toga prešao je u austrijsku diplomaciju i službovao od 1836. do 1858. godine. Bio je prvi austrijski konzul u Beogradu zatim je bio konzul u Solunu, Smirni, Carigradu i Bukureštu. Umirovljen je 1858. godine kao ministarski savjetnik i od tada je do smrti živio u Novim Dvorima. Mihanović je neprolaznu slavu stekao pjesmom Horvatska domovina koja je krajem 19. stoljeća postala hrvatska himna. Pjesma je prvi put objavljena u desetom broju Gajeve Danice, 14. ožujka 1835. godine. U njoj je pjesnik sabrao sve što se od nas ne da otkinuti dok živimo kao narod što će uvijek oživljavati i buditi naša rodoljubna čuvstva.

poseban prilog

Druškovec Humski 83/2, Hum na Sutli Sva raskoš pitomog zagorskog krajobraza, gdje se uz rijeku Sutlu razigrani bregovi izmjenjuju sa sjenovitim udolinama, čine jedno mjesto u Hrvatskom zagorju n e o d o lji v im! U malom naselju Druškovec Humski općine Hum na Sutli skriveno je seosko gospodarstvo "Humska klet" koje Vam nudi tradicionalne gastronomske delicije poslužene od strane najljubaznijeg osoblja. U prizemlju drvene kuće koja je izgrađena u duhu tradicionalnih zagorskih kuća nalazi se istoimeni restoran, a u podrumu je smješten vinski podrum.

18. Grešna Gorica Desinić Taborgradska klet smještena na istoimenom brijegu nasuprot Velikog Tabora, dvorca iz XV. stoljeća i pruža gostunamjerniku ugođaj pravog seljačkog zagorskog ambijenta, gdje će mu se učiniti da je u samom srcu romantične, ali burne prošlosti Hrvatskog zagorja. Ljubazni će Vam domaćin gospodin Damir Podboj, dok budete uživali u biranim zagorskim specijalitetima, rado ispričati legendu o tragičnoj i zabranjenon ljubavi plemića Fridrika Celjskog i lijepe pučanke Veronike Desiničke zbog kojih se ovaj živopisni brijeg i naziva Grešna gorica. Stoljetna hrastova šuma, miris livada, razigranost srna i jelena koji neometano pasu na obronku Grešne gorice učinit će vaš boravak radostnim i ugodnim, a djeci upotpuniti igru na prostoru uređenom baš za njih.

Korišteni materijali su informativnog karaktera, preuzeti s WEB-a i dijelom prokomentirani. (M.H.)

oglas

poseban prilog

oglas

poseban prilog

oglas

poseban prilog

SuTLA - SOTLA 2011

poseban prilog

SuTLA - SOTLA 2012

poseban prilog

oglas

poseban prilog