Međimurske novine 1423

Benko, Olga Mohor, Angelina, Gašpar Otkupitelj, Štrukovec, Sv. Juraj Aleksije, Aurelija,Zora,Zlatka,Makrina prorok, Margareta, Magdalena, Manda Titular Marija ProštenjePreseka Hlapičina Kristina, Mirjana, Proštenje Čukovec roditelji Klement KROZ GOD.

Porcijunkula Nikola Augustin POBJEDE 18. Kajetan, ominik, TitularCirkovljan Anicet, Filomena Miron Križarica; Hrašćanu Središće (Marija Mihaljevec (Kraljevo), Vladislava; Zasadbreg, kralj, Patricije Rufin, Zaveščak, Pribislavec, Okrugli Klanjanje Ivanovec Gaudencija Rajmund, Rajko,

Lucije, Franjo Paolskl, Siksto, Seviljski, Žiga, Strahimir Celzo, Rajko PETAK, Klement Kleofina, Demetrije Uskrsni Saba, Davorka, Martin Zdravko Krescencije, Bosiljka, Anicet Euzebije, Anastazije Vilim Klanjanje Teodor Sveti Juraj KlanjanjeSigmaringen, Markica sveti Višnja Ozana Katica Križ) Klanjanje Novo

Divna,Veljka KROZGOD. Dunja Terezija,Lovro Zakarija, TitularMala Strahimir 23. Helga ImeMarijino, Vratišinec, BDM Rane Franje, Proštenje Mačkovcu (Križevo), Kupertinski, Januarije,Teodor, ev.,Matko Vilan., Otkup., Vicencija; Vienceslav, Jerko Proštenje Jeronim

Međimurski katolički kalendar s proštenjima 2023. Neradni dani državni praznici 2023. u Hrvatskoj MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

PRAZNIKRADA Križevo Atanazije, KlanjanjeVratišinec Florijan,Cvjetko,Cvijeta; Novakovec, Mihaljevec Dominik;Proštenje Uskrsna. Vučetinec Posrednica, Mamerto LEOPOLD GospaFatimska KlanjanjeČakovecsv.Nikola Uskrsna. Proštenje Gizela UZAŠAŠĆE Sivica Sijenski Uskrsna. Renata,kv. Jelena Vinko, Marija PedesetnicaKenterberijski SvetiJuraj Bregu Proštenje Knezovec, DRŽAVNOSTI Kamenitih

Mihaljevec Firmin, Bernard Sabina,Ratka Vjekoslava Hilarije Ticijan, Trnovec ĆirilJeruzalemski, „Sredoposna“.JOSIP, Proštenjesv.JosipŠtrigova, Vlasta Teofil, Marcelin Kvirin Sisački, Nedelišće;ProštenjeOrehovica, Palinovec Dorotej,Valerija Procesija Klanjanje Bogumil, ProštenjeFrkanovec, Čestijanec(sv. Padovanski) Fakundo, Bosiljko Antun Modest Adolf 11. KROZ Badličan, Vidovec, Otok Ivanovec,Žiškovec, Silverije Gonzaga, IvanFisher, KROZ Isusovo) Irenej, naDravi, prvomučenici,

Djeteta

Bogojavljanje nedjelja Uskršnji ponedjeljak lipnja, četvrtak kolovoza, pobjede domovinske branitelja utorak studenoga, žrtve Vukovara Škabrnje ponedjeljak 26. Stjepan Lj. Kolarek: Nek’ raskinu ugovor barem na tri mjeseca

ANKETA

POD VUROM

Imate li već spremnu gotovinu u eurima?

Mnogi se pitaju kako će plaćati u noći 1. siječnja 2023. godine. Do 31. prosinca do ponoći plaćat ćemo u kunama, a poslije ponoći u eurima? Jesu li ljudi već spremni na novčanu

tranziciju i hoće li doći do novčanog kolapsa između kuna i eura? Pitali smo naše mještane imaju li već spremne novčanice eura i jesu li spremni za novu valutu. (st, foto: zv)

Robert Mauko, Prekopa: Imam spremne kovanice eura već jedno vrijeme. Pripremil sam si eure za cca mjesec dana prilagodbe, da ne bude naknadnih problema. Mislim da ne bude preveliki šok ljudima preći s kuna u eure. Jedino bude lošije za trgovce zbog toga što neće ima� dovoljno eura za vraćanje. Ljudi budu dolazili plaća� kunama, a vraćat će im se u eurima.

Rozalija Vuković, Čakovec: Nisam si još pripremila eure, još imam samo kune u novčaniku. Bude sinek donio kune pa ću ići sljedeći tjedan promijeni� u eure. A što se �če općeg stanja s eurima, nama penzionerima se ne piše dobro. Dok si sve to preračunavam, boli me glava koliko su cijene skočile u nebo. Bila sam nedugo u Austriji i šlagiralo me koliko je sve skupo, a pogotovo ovdje kod nas.

Stanislav Petković, Sve� Mar�n na Muri: Mislim da bi ljudi morali već bi� spremni jer se o tome govori dobrih pola godine. Tko se nije do sad pripremio, njegov problem. Mi smo spremni za eure jer služimo franke u Švicarskoj pa odmah prebacimo u eure za Hrvatsku. Po meni ne bi trebalo doći do kolapsa među valutama, a što će točno bi�, vidjet ćemo za mjesec dana.

Vera Fučko, Čakovec: Pretpostavljam da su se ljudi već psihički i fizički pripremili za eure i tranziciju. Ne bi trebalo doći do većih problema s valutama, ali treba bi� pažljiv i pra�� nove vijes� vezane za eure i kune. Ja sam već razmijenila nešto kuna u eure i imam već spremne eure za klince što ću im da� pod bor.

Renato Vinko, Ivanec: Imam spremno već nešto sitno eura u slučaju da dođe do problema, ali mislim da neće bi� previše problema jer se već skoro godinu dana priča o promjeni i ljudi imaju već u glavama da dolazi nova valuta. Čekamo novu godinu i idemo u nove pobjede s eurima, sve ostaje isto, samo se valuta mijenja. Smatram da se ne treba ničega boja�.

Baletani Miroslava Magdalenića otplesali Orašara kao profesionalci!

U režiji Osnovne baletne škole Miroslav Magdalenić Čakovec, baletani su publici donijeli pravu božićnu čaroliju. Vlastitu koreogra�iju Orašara predstavili su pred prepunim Centrom za kulturu. Alegra Vinković Novak plesala je vilu šećera, dok je ulogu princa usavršio Krsto Habuš. (foto: Zlatko Vrzan)

Policajce s granice ispratit će tamburaši

Posebno emotivno i svečano prilikom ulaska u Schengen bit će u Murskom Središću koje je prije osamostaljenja Hrvatske i Slovenije bilo iznimno povezano obiteljskim, prijateljskim i poslovnim vezama s Lendavom. Prije 30 godina granična rampa ograničila je

te veze s obiju strana granice. S prvim minutama 1. siječnja 2023. godine rampa će se ponovno podignuti i građanima omogućiti slobodan protok.

Proslava će biti upriličena simboličnim prolaskom autobusa s izaslanstvom Murskog Središća preko granice prije ponoći, po posljednji put uz

bolja je od zagrebačkog Rebra

Hrvatska liječnička komora predstavila je novi projekt Studija hrvatskog liječništva 2022. i iz njega su proizašle dvije rang-liste hrvatskih bolnica, jedna prema kvaliteti upravljanja i druga prema uvjetima rada u 2022. godini. Bolnice su rangirane na temelju stavova više od 3.400 bolničkih liječnika. Na temelju odgovora na 18 pitanja o kvaliteti upravljanja i 8 pitanja o uvjetima rada, de�inirana su dva kompozitna indeksa prema kojima su bolnice rangirane od najbolje do najlošije.

Shodno rezultatima, naša čakovečka bolnica iz-

vrsno se drži, čak je bolja i od većine kliničkih bolničkih centara ili je njima uz bok.

Na rang listi Kvaliteta upravljanja našla se na 17. mjestu od njih 41 i to ispred KBC-a Zagreb koji je na 21. mjestu, dok je primjerice varaždinska bolnica na 36. mjestu.

Odgovori liječnika na uvjete rada našu su bolnicu smjestili još i više na 14. mjesto i nalazi se uz bok KB-u Dubrava (12. mjesto), KBC-u Rijeka (13. mjesto) i Klinici za dječje bolesti Zagreb, dok je Opća bolnica Varaždin na 33. mjestu.

(vv)

graničnu kontrolu, dok će se vratiti s izaslanstvom iz Lendave nakon ponoći, po prvi put bez granične kontrole. Prigodna će svečanost biti upriličena na graničnom prijelazu, uz vatromet i tamburaše.

Ulazak Republike Hrvatske u zonu Schengena

povijesni je trenutak za cijelu zemlju, baš kao i trajno ukidanje granica između Murskog Središća i Lendave, dvaju pograničnih gradova. Ulazak u Schengen otvara novu perspektivu za društvenu, kulturnu i sportsku suradnju s najbližim susjedima te za gospodarski razvoj. (BMO)

GRIPA se (još) nije zahuktala Imamo svega 23 oboljela

U pandemiji koronavirusa u potpunosti smo zaboravili na običnu gripu koja nam svake godine, u ovo doba, kuca na vrata. No, kako je COVID lagano pao u zaborav, ponovno je aktualizirana sezonska gripa. Za sada, kažu u Zavodu za javno zdravstvo ništa strašno niti pak je itko od oboljelih ima teže simptome.

- Do 18. prosinca prijavili smo 23 slučaja oboljenja od sezonska gripe i to pretežno tipa A, kaže Suzana Tarandek-Strnad, dr. med., specijalist epidemiolog iz ZZJZ Međimurske županije.Gripa se obično, kaže pojačano javlja oko

GRADONAČELNIK MURSKOG Središća i lendavski župan dogovorili proslavu ulaska Hrvatske u Schengen

Božića i početkom nove godine. (vv)

Suzana Tarandek-Strnad, dr. med., specijalistica epidemiologinja

OBJAVLJENE RANG-liste bolnica po ocjeni liječnika Čakovečka bolnica

BOŽIĆNA PORUKA varaždinskog biskupa Bože Radoša

I nastani se među nama

Draga braćo i sestre, Božić je pred nama. Bog kuca na vrata našega doma, želi ući i boraviti s nama. Jedna vedra talijanska glazbena komedija naslovljena „Dodaj još jedno mjesto za stolom“ lijepo će reći za Boga: On je ‘Stanar s (našega) gornjega kata’. Stanar s gornjega kata kuca na vrata ‘stana ispod’. Nije prolaznik koji dolazi i odlazi, nego gost koji se namjerava useliti u naš stan, zauzeti mjesto za stolom i u životu obitelji. Želi postati dio obitelji – postati nerazdvojni dio našega svijeta. Ulazi na mala vrata. Ulazi kao dijete.

Božić je blagdan djeteta, Božjeg djeteta. I no izabire put kojim sva djeca dolaze u svijet – kroz obitelj, rađanjem od žene. Rađanjem u obitelji, od žene koja u srcu, u kući, u životu ima mjesta, ima ljubavi za njega.

Dijete je „ljubav koja je postala vidljiva“ (Novaris). Dijete je najmoćniji znak ljubavi. Ako ovo vrijedi za svako željeno dijete, posebno vrijedi za Božje Dijete, koje se ‘nastanilo među nama’, po kome je ljubav Božja postala vidljiva. To su Dijete naraštaji željno čekali.

Božja ljubav prema čovjeku nikada nije dolazila u

pitanje, ali u djetetu iz Betlehema, Sinu Božjemu, ona se u punini objavila: „Bog je tako ljubio svijet da je dao (poslao) svoga Sina jedinca“ (Iv 3, 16).

Ljubav je Božja postala vidljiva u Djetetu.

Braćo i sestre, Božić nije bajka, nije samo idila. Božić je ‘ispit ljubavi’; postavlja ozbiljno pitanje o ljubavi. Sve manje je ‘ljubavi koja postaje vidljiva’, vidljiva u tom jedinstvenom govoru bračne ljubavi – u djeci. Nažalost, moramo konstatirati: sve je manje djece u našim obiteljima. Ispit ljubavi nije samo ‘ispit supružnika’, nego svakoga od nas; pozvani smo dati svoj doprinos da se dijete može roditi – da ljubav bude vidljiva i pronađe dom, da se nastani među nama.

Bog kroz dijete – kroz poslanje Sina Jedinca među nas – još nam nešto diskretno važno poručuje: govori da ljubav nije samo htjela biti vidljiva nego i djelotvorna! Lijepa je usporedba Boga s majkom. Čitao sam u jednoj knjizi (E. Bianchi) da se Bog ponaša sa svojim stvorenjima kao majka sa svojim djetetom. Koliko puta smo vidjeli tu gestu. Ona visoka, velika; on malen, mrvica na zemlji. Ali ona se saginje, spušta, dovodi sebe na razinu svog djeteta. S

njim postaje mala, poput njega. Uzima ga u ruke i ustane, podigne ga u visinu i poljubi ga, ponese ga sa sobom. Tako često to vidimo.

To je Bog učinio s čovjekom. Spustio se na našu razinu do naše malenosti, da nas obujmi svojom ljubavlju i snagom, uzme u naručje, podigne visoko, na svoju razinu, u svoj svijet – poljubi i time dadne do znanja da smo ‘ljubav Božja’. Bog silazi i postaje jedan od nas kako bi čovjek mogao uzići u Božju visinu.

Braćo i sestre, Božić – Bog u djetetu, mali Bog – nije sedativ za kratko vrijeme, on je Bog Spasitelj koji daje zdravlje (spasenje) svim našim danima. Nije prolaznik u jednom danu (u danu Božića), On se nastanio trajno među nama. Kuca na vrata svakoga od

nas pojedinačno i nosi dar milosti koja našu slabost i siromaštvo preobražava u obilje života.

Budimo pažljivi! Pokucat će na vrata naših obitelji da vrati radost i učini plodnim sveto zajedništvo; da ljubav postane vidljiva. Nastani se među nama da čovječanstvo, sve ljude učini svojom obitelji u kojoj Božji mir i ljubav kraljuju.

Sestre i braćo, neka Bog koji se ‘nastanio među nama’, koji se spustio ‘na našu razinu’ svakoga od nas podigne, priljubi uza se, iskaže ljubav (poljubi) i zaogrne dostojanstvom djeteta Božjega.

Sretan vam Božić i blagoslovljena nova godina!

Bože Radoš, varaždinski biskup

BOŽIĆNA ČESTITKA župana Međimurske županije Matije Posavca

Neka nam hrabrost i optimizam budu zvijezde vodilje

Drage Međimurke i Međimurci!

Zagrljeni blagdanskim ozračjem ulazimo u novi Božić s novom nadom i ojačani vjerom kao štitom od kušnji i bola. Posvetimo se tim dobrim mislima da nas osnaže za dane koji su pred nama i za izazove s kojima ćemo se morati nositi. Strepnje zaključajmo, a hrabrost i optimizam neka nam budu zvijezde vodilje.

Njegujmo i dalje božićni duh u srcima kako bismo uvijek bili spremni pomoći ljudima u nevolji, kako bismo im prilazili bez zadrške i pružali podršku. To je vrlina koja živi među našim ljudima. I marljivost Međimuraca je nadaleko znana, a s

njome ćemo sigurno do sljedećeg Božića otići još dalje u razvoju kojim prednjačimo u svojoj zemlji. Na rezultate svoje marljivosti budimo ponosni te nastavimo zajedno graditi i raditi na boljitku svoje zajednice.

Vama i vašim najdražima od srca želim blagoslovljen Božić uz obilje obiteljske topline i mira.

Vaš župan

Matija Posavec

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA potpisala ugovor s HŽ-om kako bi studenti besplatno putovali vlakom

Studentima neograničen prijevoz vlakom po Hrvatskoj

Od 1. siječnja 2023. godine svi međimurski studenti moći će besplatno putovati vlakom tijekom cijele godine, i to neograničen broj puta na području cijele Hrvatske. Mjera je to kojom Županija želi dodatno rasteretiti budžet roditelja i studenata, uz jednokratne potpore koje su ove godine povećane sa 600 na 800 kuna.

otvoren do 30. rujna 2023., a prijavitelji će morati dostaviti potrebnu dokumentaciju na temelju koje će im biti izdana potvrda kojom će se javiti na blagajnu Hrvatskih željeznica.

500 kuna za izlazak na teren

Čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini potpisala je ugovore o poslovnoj suradnji s pojedinim lovačkim društvima prisutnima na području grada. Riječ je o Lovačkom društvu Zec, Vratišinec, Lovačkom društvu Fazan, Nedelišće, Lovačkom društvu Trčka, Čakovec i Lovačkom društvu Zec, Čakovec i to za područje grada i dijelove naselja, zavisno od granica lovišta koja ista pokrivaju.

Poslovna suradnja temelji se na Programu zaštite divlja-

či (PZD) kao planskom aktu za razdoblje od 10 godina koji osigurava zaštitu divljači na površinama izvan lovišta, a donosi ga pravna ili �izička osoba koja koristi se zemljištem ili upravlja zemljištem na vrijeme od 10 godina.

Takav planski dokument za Grad Čakovec izradila je ovlaštena tvrtka Cedrus forest d.o.o. iz Čakovca. Suglasnost za površine grada Čakovca i Rješenje izdalo je Ministarstvo poljoprivrede, a zeleno svjetlo dalo je i Mi-

nistarstvo zaštite okoliša i energetike jer je Program prihvatljiv za ekološku mrežu. Programom su između ostalog propisane mjere zaštite divljači i mjere za sprječavanje šteta od divljači.

Isto tako u skladu s obvezama iz Zakona potpisan je i Ugovor sa Stručnom službom za provedbu, tvrtkom „2L project“ d.o.o. iz Strelca.

Uz predmetne Ugovore, kao prilog istima gradonačelnica je u skladu s obvezama iz Programa potpisa-

la i Protokol o postupanju prilikom uklanjanja divljači na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta na području grada Čakovca.

Godišnja naknada po svakom lovačkom društvu, za provedbu aktivnosti, pasivno dežurstvo i druge radnje iznosi 1.000 kuna za tekuću godinu, te 500 kuna za pojedinačne izlaske, intervencije i sl. za troškove koji nastaju tijekom sanacije ili zbrinjavanja divljači. (vv)

Ugovor o su�inanciranju troškova javnog prijevoza vlakom redovitih studenata s prebivalištem na području Međimurske županije zahvaljujući kojem će se međimurski studenti moći besplatno koristiti uslugama prijevoza vlakom potpisali su župan Posavec i predsjednik Uprave Hrvatske željeznice Putnički prijevoz Željko Ukić dan nakon izglasavanja županijskog proračuna za 2023. godinu. Korisnici mjere mogu biti redoviti studenti s prebivalištem na području Međimurske županije koji studiraju na sveučilištima na području Republike Hrvatske čije je sjedište izvan Međimurske županije.

Studenti će se besplatnim prijevozom vlakom moći koristiti i tijekom ljetnih mjeseci, a na internetskim stranicama Međimurske županije bit će raspisan javni poziv na koji se studenti mogu javiti kako bi ostvarili pravo na tu mjeru. Poziv će biti

- Osim za studente, Hrvatske željeznice omogućile su i besplatan prijevoz predškolske djece i djece osnovnih i srednjih škola. Znači, sva djeca u Republici Hrvatskoj do 19 godina mogu se voziti besplatno vlakom. Tako je ovim programom poticanja korištenja besplatnim željezničkim prijevozom obuhvaćeno skoro 900 tisuća potencijalnih putnika i to nam daje priliku da kod tih mladih ljudi stvaramo naviku putovanja, naglasio je Ukić.

- Tom mjerom želimo �inancijski pomoći našim studentima kojih je u Međimurju oko 2.300, olakšati im da češće putuju kući i diljem Hrvatske, ali i nastavljamo dobru suradnju s Hrvatskim željeznicama s ciljem da potaknemo što češći prijevoz građana vlakom. Veći broj korisnika željezničkog prometa omogućit će proširenje voznog reda i daljnja ulaganja u poboljšanje infrastrukture te u konačnici brži i jeftiniji prijevoz vlakom za sve putnike, istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec. (BMO)

Bože Radoš, varaždinski biskup

LOVCI potpisali ugovor o suradnji s gradom Čakovcem

Ljerka Cividini i predstavnici lovačkih društava

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan i Sven Tomašić

Ostalo je još nešto više od tjedan dana od ulaska u novu 2023. godinu kada će na snagu u Republici Hrvatskoj stupiti nova službena valuta. Ta će se promjena dogoditi u prilično nezgodno vrijeme - točno u ponoć kad jedni drugima veselo komplimentiramo najljepšim željama. Tako ozareni novogodišnjim duhom za sljedeću rundu konobaru bismo na sunce trebali izvući eure. Bez obzira na opsežne pripreme za euro, izgledat će to u tom vinjenom trenutku ponekom gostu ipak malo naglo i iznenada, zar ne?

Kako su se ugostitelji pripremili za promjenu valute i uvođenje eura, razgovarali smo s Darkom Mihalicem, čakovečkim ugostiteljem i predsjednikom Udruženja ugostitelja obrtnika Međimurske županije.

Pripremite drobne eure!

- Ništa nas ne smije iznenaditi. Nije nas ni dosad makar se kod nas sve radi u zadnji čas. Mi ugostitelji trebat ćemo dosta sitnog novca, započinje razgovor Mihalic, koji je vlasnik ugostiteljskog obrta Fašeranec kod čakovečke bolnice.

- Osobno sam otišao u banku i uzeo si onaj paket od 1200 kuna pretvorenih u kovanice eura. Uzeo sam i još nekoliko paketića po sto kuna. Ono što me malo brine i na što se ljutim jest da dosta kasno, tek 27. prosinca, možemo dobiti papirnate eure. To je dosta na knap, sve u zadnji čas, istaknuo je u nastavku.

Dodaje da očekuje gužve s obzirom na to da će svi pohrliti u banke po papirnati novac, a možda i neki neće uspjeti na vrijeme podignuti taj novac. Tim više što nam

dolazi vrijeme praznika, a to znači ujedno i povećan opseg rada za ugostitelje.

- Tu je i čekanje u banci, pa onda kad se to podigne. Mogli su to organizirati i malo ranije. Očekujem da će na početku biti određenih problema. To je normalno, čim se zakon mijenja, s njime dođu i problemi. Oni koji su sposobniji, prije se snađu, ostali malo kasnije, no očekujem da ćemo tih 15 dana izgurati nekako, dodaje Mihalic.

Nada se da će njihovi gosti imati razumijevanja ako sve ne bude teklo po planu i ako možda za sve klijente ne bude eura za vratiti im. Isto tako, polaže nade i u to da su se građani već pripremili sa sitnim eurima, ili ako još nisu, da to planiraju napraviti do Nove godine.

- Nadam se da naši gosti imaju razumijevanja. Da su se i oni pripremili i uzeli prve paketiće kovanica eura, da su barem uzeli kovanice za sto kuna pa da nam plaćaju tim sitnim novcem. To bi nam uvelike pomoglo. Molio bih da nam ne dolaze s krupnim novčanicama jer ćemo onda jako brzo potrošiti sve sitno u kasi, rekao nam je Darko Mihalic, koji se ugostiteljstvom inače bavi već više od 22 godine.

Kusur vjerojatan i u kunama, a i veće cijene

Za ugostitelje je obavezno da cijene dvojno iskažu i na svojim cjenicima. Do sad su najprije imali kune, a potom eure, a od 1. siječnja moraju imati eure pa onda kune.

Radi prilagodbe, od prvog siječnja započinje i dvotjedno razdoblje dvotjednog optjecaja u kojem će biti moguće gotovinsko plaćanje i kunom i eurom. Ujedno, Hrvatska obrtnička komora (HOK) ishodila je iznimku od općih pravila o uvođenju eura za ugostitelje koji će u novo-

Većina bankovnih usluga za Novu godinu neće biti dostupna

Prelazak s kunskog na poslovanje u eurima zahtijeva značajne promjene u informatičkim sustavima banaka. S obzirom na to, kako su najavili, neke bankovne i �inancijske usluge bit će privremeno nedostupne ili će biti dostupne s ograničenim funkcionalnostima tijekom konverzijskog vikenda (subota, 31. prosinca i nedjelja, 1. siječnja), a u nekim manjim bankama i 30. prosinca.

Kratki prekidi u mogućnosti plaćanja karticama očekuju se u noći 31. prosinca na 1. siječnja, neposredno prije i poslije ponoći.

Također, za vrijeme novogodišnjeg vikenda, internetsko i mobilno bankarstvo uglavnom neće biti dostupno te u većini slučajeva neće biti moguće izvršavati mrežna plaćanja.

U svakom slučaju, kako bi izbjegli bilo kakve neugodnosti, građanima se preporučuje da se za novogodišnji vikend unaprijed opskrbe gotovinom dostatnom za njihove potrebe. Rad poslovnica, internetsko i mobilno bankarstvo u većini bi se banaka trebalo tijekom 2. siječnja vratiti u redovno stanje.

10 centi0,73 kn 20 centi1,50 kn 30 centi2,25 kn 40 centi3 kn 50 centi3,75 kn 60 centi4,60 kn 70 centi5,26 kn 80 centi6 kn 90 centi6,75 kn

1 euro7,5 kn 2 eura15 kn

3 eura22,5 kn 4 eura30 kn 5 eura37,5 kn 6 eura45 kn 7 eura52,5 kn 8 eura60 kn

9 eura67,5 kn 10 eura75 kn

OD 1. SIJEČNJA 2023. nova službena valuta postaje euro

godišnjoj noći moći vraćati kusur u kunama i nakon što uđemo u 2023.

- Ako se dogodi da više nećemo imati sitnih u svojim kasama, onda ćemo ostatak vraćati u kunama, govori nam Mihalic.

Dodatan je problem i to što većina ka�ića u Međimurju nema opciju kartičnog plaćanja pa tako ta opcija plaćanja usluga ugostiteljima pada u vodu.

Upitali smo ga hoće li doći i do povećanja cijena usluga ugostitelja. Prema njegovoj procjeni, uvođenjem eura doći će do zaokruživanja cijena prema višim iznosima. Iz vlastita iskustva, kaže, ako će primjerice neki proizvod koštati 1 euro i 17 centa, zaokružit će na 1 eura i 20 centa.

Kako će funkcionirati bankomati?

Dakle, plaćanje će svugdje biti moguće u eurima, ali i kunama do 15. siječnja. S obzirom na to da se i bankomati moraju prilagoditi novoj valuti, dio njih neće raditi. Do kraja prosinca ove godine dio bankomata će se postupno i privremeno gasiti kako bi ih se prilagodilo za isplatu gotovine u eurima od 1. siječnja iduće godine.

Na doček nove a doma s eurima!

- Nadam se da su se i naši gosti pripremili i uzeli prve paketiće kovanica eura pa da nam plaćaju sitnim novcem. To bi nam uvelike pomoglo da ne potrošimo odmah sve sitno u kasi, poručio je Darko Mihalic, čakovečki ugostitelj i predsjednik Udruženja ugostitelja obrtnika

Pripremite svoje sitne eure na vrijeme jer većina kafića u Međimurju nema opciju kartičnog plaćanja

Prema planu prilagodbe, posljednjeg dana prosinca građanima će biti na raspolaganju 1.300 bankomata koji će isplaćivati gotovinu u kunama, a od 1. siječnja iduće godine 2.700 bankomata isplaćivat će gotovinu u eurima. Očekuje se da će svih 4.000 bankomata biti prilago-

đeno i operativno najkasnije do 15. siječnja iduće godine. U razdoblju prilagodbe građanima će biti dostupan manji broj bankomata njihovih banaka u odnosu na redovno poslovanje, od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. ne naplaćuje se naknada za podizanje gotovine debitnim

Jeste li pripremili eure za 1. siječnja 2023.?

Darko Mihalic, ugos�telj i predsjednik Udruženja obrtnika Međimurske županije

ŠALABAHTEREURO U KUNE

TEMA BROJA

siječnja 2024. samo Hrvatska narodna banka će besplatno zamjenjivati kune za eure. Novčanice bez vremenskog ograničenja, a kovanice još tri godine, točnije do 1. siječnja 2026. Banke će tijekom razdoblja konverzije bez naknade mijenjati najviše 100 novčanica kuna i najviše 100 kovanica kuna po jednoj transakciji, dok za veće količine zamjene, kako napominju, mogu zaračunati naknadu u skladu s vlastitom poslovnom politikom.

Na usluge zamjene gotovog novca kuna u gotov novac eura HPB potrošačima neće naplaćivati naknadu neovisno o količini novčanica i kovanica koje se mijenjaju. U slučaju potrebe deponiranja većih iznosa gotovine, obvezno je banci najaviti dolazak.

Početni paketi eurokovanica

Od 1. prosinca 2022. u bankama, FINA-i i Hrvatskoj pošti možete nabaviti najviše dva početna paketa eurokovanica za potrošače po jednoj transakciji. Početni paket eurokovanica za građane sadržava 33 eurokovanice svih apoena ukupne vrijednosti 13 eura i 28 centi, a moći će se nabaviti za protuvrijednost od 100 kuna. Početni paket za poslovne subjekte sadrži 525 eurokovanica svih apoena, u vrijednosti od 145,50 eura, za što će platiti 1.096,27 kuna.

Iz središnje banke kažu da su za potrebe predopskrbe eura tijekom 2022. i početne potrebe nabavili najviše euronovčanica od 10 i 20 eura te eurokovanica od 1 i 2 centa, a one će se i najviše distribuirati.

Problem je riješiti se lipa i naći bankomat koji radi

Svima onima koji su bili punoljetni prilikom osamostaljenja Hrvatske, zamjena kuna u eure treća je zamjena novca iz jedne valute u drugu u posljednjih tridesetak godina. I najsloženija, rekli bismo.

U prethodne dvjema, u zamjeni jugodinara u hrvatske dinare i nakon toga hrvatskih dinara u kune nije bilo prijelaznog razdoblja plaćanja objema valutama ni internetskog bankarstva, a ni razvijene mreže bankomata za podizanje novca.

Zato je građanima u ovoj zamjeni kuna u eure potrebno puno strpljenja u tom procesu. Naročito do 1. siječnja možete očekivati probleme kako se na vrijeme riješiti kuna, a opet ih imati dovoljno za plaćanje. Premda je obavljena mreža aktivnih bankomata, na stranici Hrvatske udruge banaka (HUB), ona se ne ažurira u realnom vremenu. Minule subote tako ispred dvaju frekventnih trgovačkih centara Kaufland i Galerija Sjever u Čakovcu nisu radili bankomati PBZ-a, od kojih je onaj kod Galerije Sjever prema interaktivnoj karti trebao biti aktivan.

No, i na samoj stranici Hrvatske udruge banaka ogradili su se od točnosti rada bankomata.

Tako da je karta samo uvjetni pokazatelj aktivnosti bankomata. Ne preostaje vam drugo nego da se vozite od bankomata do bankomata kako biste pronašli onaj koji će vam isplatiti novac. Građani su oprezni i s podizanjem novca na bankomatima drugih banaka, unatoč informaciji HUB-a da se od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. neće se naplaćivati naknada za podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima drugih banaka u Republici Hrvatskoj. Boje se eventualne zamke, zakamuflirane u sitna slova. Oprez, ne dižite novac u drugim bankama s kreditnim karticama jer ćete za to platiti naknadu.

Problem je i sa zamjenom kovanica na automatima u banci:- U ponedjeljak u centrali PBZ-a u jednom trenutku uređaj je bio zagušen primljenim kovanicama, kad je proradio, stvorio se dugačak rep ljudi koji su čekali na zamjenu, što znači da bi trebali uzeti “godišnji” da se riješite lipa koje odlaze u povijest.

Pomirite se i s dugačkim čekanjem u bankama ako želite položiti kune na račun, radi konverzije u eure, bez naknade.

nove s kunama, eurima!

karticama na bankomatima drugih banaka u Republici Hrvatskoj, kako bi građanima bio omogućen dovoljan broj bankomata za isplatu kuna do kraja ove godine i eura od 1. siječnja. Na internetskim stranicama HUB-a objavljena je karta aktivnih bankomata koja se ažurira na dnevnoj razini.

Kada je u pitanju podizanje gotovine s bankomata nakon uvođenja eura, iz HNB-a kažu kako je uređeno da se u razdoblju od tri mjeseca od dana uvođenja eura bankomati koji se ko-

riste jednom kasetom za isplatu novčanica isključivo pune apoenom od 10 eura, a bankomati koji se koriste dvjema ili trima kasetama za isplatu novčanica isključivo pune apoenima od 10 i 20 eura.

Iznimno od toga, bankomati koji se koriste četirima kasetama za isplatu novčanica mogu se puniti i apoenom od 50 eura, uz uvjet da se za isplate do visine manje ili jednake 100 eura uvijek isplaćuju apoeni od 10 i 20 eura. Za iznose veće od 100 eura isplaćivat će se i apoeni od

50 eura, uz uvjet da se iznos od 100 eura uvijek isplaćuje u apoenima od 10 i 20 eura.

Gdje besplatno zamijeniti kune u eure?

Na sam dan uvođenja eura, 1. siječnja 2023. kunska sredstva na računima u bankama i iznosi kredita nominirani u kunama konvertiraju se u eure, dok u redovnim radnim danima u bankama, FINA-i i uredima Hrvatske pošte započinje zamjena novčanica i kovanica kuna u euro. Nadalje, od 1.

Prema zadnjim podacima, do sada je ukupno podijeljeno 600.000 paketa eurokovanica, a preostalo je još 450.000 paketa eurokovanica.

- HUB u najboljoj namjeri prikazuje podatke, no ne može se smatrati odgovornim za točnost podataka. Podatke je potrebno provjeriti kod banke vlasnice bankomata, stoji u sitnoj fusnoti ispod interaktivne karte tog istog HUB-a koji je objavio karte.

Banke bi zasigurno bile veselije da mogu naplatiti trošak konverzije, pa nisu produžile ni radno vrijeme ni otvorile veći broj šaltera da olakšaju zamjenu građanima. A i internetske aplikacije banaka za internetsko bankarstvo povremeno ne rade pa i tu očekujte probleme želite li platiti dospjele račune tim putem. (BMO)

Kada se automati za naplatu parkiranja prebacuju na eure?

U Gradsko poduzeće Čakom upitali smo kada će se automati za naplatu parkiranja prebaciti na eure.

- Zamjena automata na parkiralištima započet će u četvrtak, 29. prosinca, u popodnevnim satima. Automate će zamijeniti firma IPC. Stavit ćemo obavijesti za građane o svemu. Tih dana neće biti naplate na parkirnim aparatima niti će se pisati kazne za one koji nisu platili parking, pojasnio nam je direktor Čakoma Ivica Perhoč.

Dakle, od petka 30. prosinca automati više neće primati kune, a naplata eurima započet će prvog ponedjeljka u novoj godini, 2. siječnja.

Ljubomir Kolarek: Nek’ raskinu ugovor barem na tri mjeseca

– Tražimo plin po povlaštenoj

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Tomislav Novak

– Tražimo plin po povlaštenoj cijeni za samo tri mjeseca, siječanj, veljaču i ožujak, rekao je Ljubomir Kolarek, preloški gradonačelnik, na ovotjednoj konferenciji za novinare na kojoj se opetovano prozivalo poduzeće Međimurje-plin.

Naime, gradonačelnici grada Preloga i Murskog Središća te načelnici općina Mala Subotica, Dekanovec, Podturen, Orehovica, Domašinec, Selnica, Sveti Martin na Muri, Vratišinec i Goričan sastali su se u preloškoj gradskoj vijećnici kako bi se požalili javnosti da Međimurje-plin odbija njihov zahtjev za sazivanje izvanredne sjednice Skupštine poduzeća.

- Htjeli smo raspraviti o stanju u poduzeću, o promjeni

Društvenog ugovora te o ostalim pitanjima i prijedlozima gdje smo htjeli porazgovarati i dogovoriti cijenu plina i povlaštenu tarifu koju je odredila Vlada RH za sve nepro�itne organizacije, naglasio je Kolarek.

Smatra da su mogli dobiti plin po cijeni od 41 eura po MWh.

- Prema saznanjima iz Ministarstva gospodarstva Međimurje-plin nije htio, čak je potpisao da ne želi uzeti plin od HEP-Plina po povlaštenoj cijeni i distribuirati općinama i gradovima, kaže Kolarek.

Nemamo uvid u poslovanje poduzeća

Dražen Srpak naglasio je da ne bi došlo do inicijative za sazivanje izvanredne sjednice da su ju sazvali članovi uprave. A trebali su s obzirom na sve poremećaje na tržištu plina koji su doveli do problema u

poslovanju poduzeća. Osim toga, ni članovi Nadzornog odbora ne rade posao za koji su izabrani.

– Imamo svoje predstavnike u Nadzornom odboru, ali oni uopće ne prenose informacije o tome što se zbiva u Međimurje-plinu. Nismo dobili informaciju niti da se danas (samo sat kasnije) održava sjednica Nadzornog odbora, požalio se Srpak. Nijednom nismo sjeli skupa za stol i porazgovarali. Praktički sve doznajemo iz medijskih natpisa.

Ono što im najviše smeta je to što su već dva mjeseca opterećeni velikim računima za plin. Drugim riječima, Međimurje-plin, prema naputku Vlade RH, ne želi kupiti takav plin ni raskinuti postojeće ugovore sa svojim kupcima, već im plin i dalje daje po tržnoj cijeni.

– Zašto preostalih deset distributera to može, samo Međimurje-plin ne može? Tražimo razum po pitanju tog problema jer smo svi, iako smo suvlasnici, taoci tog poduzeća, jednoglasni su načelnici

i gradonačelnici. Oni pak, koji su pokušali raskinuti ugovor s poduzećem, dobili su obvezu platiti velike penale, kažu.

Sjednica će se ipak

održati

Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina, promptno je odgovorio opširnim obrazloženjem situacije o (ne) isporuci plina po povlaštenoj cijeni nepro�itnim institucijama i ponovno zatražio od Ministarstva plin po povlaštenoj cijeni od 41 eura. Što je rekao, donosimo na 25. stranici u rubrici Otvoreni stupci.

Kako smo već spomenuli, samo sat nakon preloške konferencije, održana je sjednica Nadzornog odbora Međimurje-plina.

- Dogovorili smo izvanrednu sjednicu Skupštine za 10. siječnja, odgovorio je na naš upit Veselin Biševac, predsjednik NO-a. Sjednica će imati samo dvije točke i to Stanje u Međimurje-plinu te Ostala pitanja.

Prema njegovim riječima, grupa koja je zatražila izvan-

Tko su članovi Nadzornog odbora?

Članovi Nadzornog odbora su: Veselin Biševac, predsjednik, dok su članovi:

- Zoran Horvat zastupa općine Kotoribu, Svetu Mariju, Donju Dubravu, Donji Vidovec i Grad Prelog koji imaju u vlasništvu 15,11 % Međimurje-plina.

- Saša Rakić zastupa općine Pribislavec, Domašinec, Dekanovec, Belicu, Podturen, Vratišinec i Šenkovec. Ta grupa drži 16,23 % vlasništva.

- Damir Novak predstavnik je općina Svetog Jurja na Bregu, Nedelišća i Strahoninca i one drže 15,67 % vlasništva.

- Josip Šegović zastupa općine Malu Suboticu, Goričan, Donji Kraljevec i Orehovicu sa vlasništvom od 13,68 %.

- Tihomir Srša predstavnik je općina Štrigove, Svetog Martina na Muri, Selnice, Gornjeg Mihaljevca i Grada Murskog Središća koji drže 15,6 %.

- Nino Vurušić i Veselin Biševac zastupaju Grad Čakovec koji je s 23,72 % najveći suvlasnik Međimurje-plina.

- Sandra Požgaj-Jambrošić – zaposlenica Međimurje-plina

- Dragutin Kontrec –zaposlenik Međimurje-plina

rednu sjednicu nije obrazložila što misli i što želi raspraviti pod točkom Promjena druš-

POGLED ODOZDO

Zašto me ganuo ulazak u Schengen?

Posao kojim se bavim ne dopušta mi da se prečesto raspekmezim. Ali ulazak u Schengen me baš raspekmezio.

Euri kao euri. Novca nikad dosta i to je samo zamjena jednih papira i kovanica za druge. Zapravo, od onih sam koji više plaćaju karticama nego kešom i da me probudiš u pola noći, nisam sigurna da bih točno odgovorila, što je na kunama, a što na lipama.

Drago mi da su naši nogometaši brončani, ali oni su

samo suvremena verzija gladijatora, plaćenici, koji narodu pružaju visoku dozu zadovoljstva. Stari Rimljani su dobro znali da narodu treba dati kruha i igara i ništa se od tada nije promijenilo. Schengen je nešto drugo. Možda zato što živim na granici sa Slovenijom i Granični prijelaz Mursko Središće u mom životu ima važnu ulogu. Micanje rampe meni puno znači. Odmah iza graničnog prijelaza živi moja draga šogorica Marina. Prvu ulicu desno iza graničnog

prijelaza u Petišovcu. Rampa nas je preko noći razdvojila u dvije države. Da sam glasnije podviknula, bila bi me čula preko Mure, a ako sam ju zvala telefonom, prije ukidanja roaminga i prije mobitela, bio je to skup međunarodni poziv kao da sam zvala u Kanadu. Put do bratića Ivana u Ljubljanu postao je “teško” inozemstvo, nakon što smo živjeli u zajedničkoj državi. K šogorici u “susjedno selo” preko granice morala sam na nedjeljno obiteljsko

druženje švercati kolače, a od nje u povratku trešnje i �lance. Carinici i policajci su na nas lokalce (ČK-registracije), srećom, ipak gledali malo mekše kad smo nedjeljom poslijepodne na pitanje: Kam pak greste?- odgovarali: - K rodbini u Petišovce. Granica je u početku bila neprirodna i samim carinicima i policajcima. Prvih dana su u sto metara udaljenu slastičarnicu Buco u centru Murskog Središća u vrijeme šihte za vrućih dana odlazili po sladoled.Gane me

da će rampa biti maknuta, premda se vrijeme i događaji koji su naprasno prekinuti, postavljenjem rampi, neće nastaviti. Nikad više neće biti zabava u Čardi, jer je obitelj koja je držala popularnu krčmu, odmah na ulazu u Sloveniju u graničnom prostoru, preseljena. Ni kriva ni dužna našla se na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme pa je zatvorena. Samo će nove generacije kao mi nekada imati priliku da se zbliže, zaljube, sklapaju mješovite brakove,

tvenog ugovora Stoga će se o tome raspravljati pod Ostalim pitanjima.

rade, kupuju i zabavljaju bez obzira na to s koje strane Mure dolaze.

cijeni za svoje ustanove samo za tri mjeseca, siječanj, veljaču i ožujak, kaže Ljubomir Kolarek

GRUPACIJA od 2 grada i 9 općina traže od Međimurje-plina povlašteni plin za neprofitne organizacije

Na konferenciju za novinare u Prelogu s�glo je samo 6 čelnika JLS-ova: Ivan Hajdarović, Valen�no Škvorc, Dražen Srpak, Ljubomir Kolarek, Sunčana Glavak, Ervin Vičević i Perica Hajdarović

FOI svečano obilježio 60 godina postojanja

- Svaka četvrta obitelj u Varaždinu povezana je s ovim fakultetom, to je najbolja moguća demografska mjera, istaknuo je prof. dr. sc. Vjeran Strahonja

Piše: Luka Maruševec Foto: Zlatko Vrzan

Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu prošli petak, 16. prosinca, svečano je u HNK-u u Varaždinu obilježio veliku 60. godišnjicu postojanja, ujedno i 48. godišnjicu od osnivanja.

Uz prisustvo velikog broja studenata, nastavnika, djelatnika, gospodarstvenika kao i partnerskih institucija te visokih uzvanika svečano je proslavljen jubilej značajne hrvatske visokoobrazovne institucije.

- Prepoznati smo po visokoj zapošljivosti naših studenata i velikom interesu za naše studije. Ove akademske godine bilo je čak 11 prijava za jedno mjesto na našem informatičkom studiju. Prepoznati smo kao izuzetno projektno aktivna institucija, ponosimo se s čak 38 nacionalnih i međunarodnih

projekata čiji je ukupni budžet čak 200 milijuna eura. Naših 70 % zaposlenika sudjeluje na projektnim aktivnostima iako 95 % njih ima prekovremene sate u nastavi, istaknula je u uvodu dekanica prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep te dodala kako se bore s kadrovima i zapošljavanjem iako za upis na fakultet nije nikada bila veća konkurencija.

Ove godine je 889 studenata upisalo prvu godinu studija, čemu treba pridodati činjenicu kako Fakultet ima čak 600 tvrtki partnera, što daje dodatan motiv za upis.

FOI kao međunarodno prepoznata institucija, pomoć Vlade izostaje

- Tražimo pomoć i podršku u IT obrazovanju i industriji od Vlade Republike Hrvatske. IT industrija velika je prilika za Hrvatsku

i razvoj gospodarstva. Naša internacionalizacija je pokazala da smo prepoznata međunarodna institucija i to s partnerima u Europi, SAD-u i svijetu te naravno IT industrijom. Brojke u sjevernoj i središnjoj Hrvatskoj pokazuju koliko je FOI važan, pogotovo ako se pogledaju tvrtke koje djeluju u ovom dijelu Hrvatske te kako one djeluju na IT sektor, jasno je kako postižemo velike rezultate, istaknula je u nastavku te se osvrnula na otvaranje nove zgrade.

Otvaranje nove zgrade sljedeće godine

puno mudrosti da su ključne riječi našeg fakulteta umjetna inteligencija, znanost o podacima, web, mobilne tehnologije... To su ključne riječi europskih agendi i projekata. Svaka četvrta obitelj u Varaždinu je na neki način povezana s FOIjem. Netko je studirao ili sada studira ili su to ljudi koji rade u IT firmama. To je najbolja demografska mjera za ovaj kraj Hrvatske. Jako puno ljudi je zbog FOI-ja došlo ovamo, ovdje živi i ima svoje obitelji, istaknuo je prof. dr sc. Vjeran Strahonja, dobitnik nagrade za životno djelo i nekadašnji dekan FOI-ja.

Važna karika Varaždina i županije

projekt razvoja regionalnog centra predinkubacije studentskih startup-ova u Vili Oršić ukupne vrijednosti preko 6 milijuna eura, istaknuo je zamjenik gradonačelnika Varaždina Miroslav Marković te zaključio kako će i dalje uspješno surađivati.

Dodijeljena

priznanja i nagrade

Počeci rada potječu iz 1962. godine kada je osnovana Viša ekonomska škola koja je bila temelj za osnivanje današnjeg Fakulteta organizacije i informatike, dok je 1968. uveden smjer Obrada podataka koji je kasnije preimenovan u smjer Privredna infor-

matika čime je riječ informatika ušla u naziv Fakulteta, odnosno danas predstavlja temeljnu programsku orijentaciju. FOI je danas međunarodno prepoznata visokoobrazovna institucija utemeljena na Bolonjskom programu koji pohodi više od 2600 studenata.

- Povodom 60. obljetnice godišnjice Fakulteta otvaramo novu zgradu FOI-ja, to je Vila Oršić. Dobili smo pravo upravljanja na 30 godina od Grada Varaždina, uložili više od devet milijuna kuna u obnovu i sljedeće godine u ožujku Vila Oršić biti će stavljena u funkciju. Tamo će se nalaziti Predinkubacijski centar, nalazit će se i učionica Work Based Learning, Centar za usavršavanje, kao i IOT Lab., spomenula je Begičević Ređep te za kraj dodala kako će to biti veliki doprinos funkcioniranju i razvoju FOI-ja, kao i znanstveno-istraživačkom i nastavnom aspektu.

- Surađujemo na brojnim projektima i nezamislivo je da se donosi bilo kakva strategija ili plan rada županije, a da u to nije uključen FOI. Danas nema djelića života u kojem nije prisutna informatika, odnosno digitalizacija, spomenuo je varaždinski župan Anđelo Stričak te dodao kako se grad razvija kao grad mladih i u tome spomenuo važnu ulogu FOI-ja.

Nastavni i nenastavni djelatnici na svečanosti su primili zaslužene nagrade pa su, osim nagrade za životno djelo koja je pripala prof. dr. sc. Vjeranu Strahonji, nagrade primili: prof. dr. sc. Blaženka Divjak (posebna postignuća u znanstveno-istraživačkom radu), dr. sc. Ivana Dvorski Lacković (nagrada za uspješnost znanstveniku na početku karijere), Tanja Novoselec, mag. oec. (nagrada za izuzetno zalaganje nenastavnom osoblju), Alenka Čižić, oec. (nagrada za predan rad nenastavnom osoblju) i prof. dr. sc. Violeta Vidaček Hainš (nagrada za izuzetan doprinos društvu). Zahvalnicu za 10 godina rada Centra za podršku studentima i razvoj karijera te suradnje s IT partnerima primila je voditeljica Centra doc. dr. sc. Katarina Pažur Aničić.

fakulteta prof. dr. sc. Nina

Priznanje za uspješnu poslovnu suradnju s Fakultetom primili su: Arbona, CRATIS, CROZ, Diginet Software, IBM iX, Ekobit, Factory X, FINA, IGEA, Infinum, Infodom, Mobilisis, Northwest Agency, Oracle, Point Visible i SPECK. Priznanje za volontiranje i/ ili humanitarni rad dobila je Katarina Leko.

FOI

je najbolja demografska mjera za razvoj ovog kraja

- Studentima bih poručio da su odabrali dobar fakultet. Danas je to jasno, ne treba

- Grad se razvija kao grad mladih, a bez studenata i visokoškolskih ustanova toga nema. Upravo je FOI prije 60 godina utro smjer današnjeg razvoja grada, a to je da se grad razvija kao grad mladih i studenata, zaključio je Stričak, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, nakon kojeg se obratio i zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković.

- Odlično surađujemo s FOI-jem koji je naša perjanica, znanstvena institucija, koja stvara vrhunske stručnjake i kadrove. Planiramo zajednički

Najbolji studenti na godinama također su nagrađeni, dok je povelju Prijatelj FOI-a za promociju i suradnju fakulteta dobila prof. dr. sc. Lourdes Guardia Ortiz. Priznanje za najbolji znanstveni rad u časopisu s najvećim pokazateljem citiranosti časopisa (JCI) dobili su dr. sc. Davor Maček, izv. prof. dr. sc. Ivan Magdalenić i prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep

80 % studenata pronalazi posao i prije diplomiranja Unatoč nedostatku kadrova i izazovnim vremenima, FOI nastavlja izuzetan rad koji će se, dodatno zahvaljujući novim projektima i širenju, i dalje nastaviti. Dosadašnjem uspješnom radu dodatno svjedoči činjenica kako čak 80 % studenata FOI-ja pronalazi posao u posljednjem semestru posljednje godine studija. Veliki jubilej samo je potvrda uspješnog rada i vizije cijelog osoblja odnosno njihovih 155 djelatnika.

OTVARANJE NOVE zgrade Fakulteta, nikad veći interes za upis

Nastavni i nenastavni djelatnici su na svečanosti primili zaslužene nagrade

Dekanica

Begičević Ređep

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Tihi rekvijem za kunu

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Meka moć svijeta

Kad se prije pola stoljeća Japan počeo naglo razvijati, europski ekonomisti ostali su u čudu. Nisu razumjeli kako se to dogodilo, mnogi su se pitali zašto je Japan uspio jer nije imao dovoljno prirodnih bogatstava ni znanja. Napokon je nagli uspjeh Japana velikim dijelom pripisan kulturnom i kulturološkom faktoru Japanaca i njihovu odnosu prema poslu, dok su ekonomski razlozi bili na drugom mjestu.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Druge zemlje imaju različite modele razvoja, neke zbog svoje veličine i tržišta, a druge zbog prirodnih bogatstava. Tako je barem bilo do kraja prošlog stoljeća.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

način promocije ne samo velikih već i malih, jer su tu donekle ravnopravni. Pa se mnogi pitaju kako jedna mala zemlja koja ima manje stanovnika od nekog većeg svjetskog grada, može biti toliko uspješna u nogometu i pobijediti jedan Brazil.

IZ TISKA IZIŠLA druga knjiga u nizu Biblioteke Kockavica

Zašto ta zaštita prirode?

Na prijelazu stoljeća došlo je do znakovitih promjena, zemlje koje su se obogatile primjerice na nafti i plinu kao Katar, shvatile su da svojim novčanim utjecajima mogu mijenjati odnos drugih prema sebi u pozitivnom smislu. Tek što je završilo Svjetsko nogometno prvenstvo, Katar je već najavio da će se kandidirati i za Olimpijske igre jer ne želi biti samo svjetska naftna i benzinska postaja.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Mi u Hrvatskoj još nismo do kraja shvatili da ideje i kultura mogu učiniti isto kao i kapital. Trebalo se dogoditi Svjetsko nogometno prvenstvo i treća osvojena medalja u nogometu u posljednjih dvadeset godina da bi to postalo jasno.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Osnovna je ideja od početka državnosti bila promocija male Hrvatske putem nogometa odnosno sporta, koji više sigurno nije samo najsporednija stvar na svijetu. Danas je nogomet postao

Na taj je način mala Hrvatska postala privlačna za svijet, ali i turistički tajanstvena zemlja u kojoj se nešto događa, što svijet ne razumije.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Autori svih tekstova i fotografija djelatnici su javnih ustanova za zaštitu prirode, većinom djelatnici Međimurske prirode

Piše: Roberta Radović

Jedini način na koji male zemlje mogu projektirati svoju meku moć je uspjeh u područjima koja mogu biti donekle ravnopravna, tako u načinu života i kulture, u obrazovanju, sportu i turizmu, ali i gospodarstvu kad se ono dobro posloži. Velike i bogate države to ionako čine sa svojim mnogobrojnim brendovima.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Uspiju li to, male države i narodi postaju subjekti koji oblikuju barem dio svijeta prema vlastitoj paradigmi. Nogomet je na taj način postao naš izvor meke moći, barem milijardu djece u svijetu ovih je dana tražilo na karti svijeta gdje se nalazi Hrvatska. Oni će sutra biti turisti. Prodali smo svijetu marketinšku priču o ideji velike i ludo strastvene ljubavi prema vlastitoj zemlji, a to razumiju svi. No ne razumiju zašto, što to mi imamo, a drugi ne.

Triangl značajnih tiskanih izdanja u 2022. godini Međimurska priroda ostvarila je novom knjigom. Nakon što su u proljeće ove godine unutar mjesec dana predstavljene čak dvije velebne publikacije, 22. travnja II. izmijenjeno izdanje knjige “Međimurska priroda: Iz blata i zlata” te 20. svibnja prvo izdanje knjige unutar Biblioteke Kockavica „Parkovi – spona gradova i prirode“, prosinac

donosi još jednu vrijednu stručnu publikaciju. Riječ je o knjizi “Zašto ta zaštita prirode” nastaloj kao dio aktivnosti projekta „Razvoj i zaštita Prekograničnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav‟, odnosno projekta koji ima kraticu RIVERSIDE i završava 31. prosinca 2022. godine.

Na 224 stranice autori tekstova donose primjere dobre prakse, pa je djelo svojevrsni priručnik u upravljanju zaštićenim prirodnim vrijednostima Prekograničnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav. Urednici knjige su mr. sc. Siniša Golub i Petra Somek, prof., a predstavljena je u Virovitici, u Posjetiteljskom centru Dravska priča u petak 16. prosinca na završnoj konferenciji projekta RIVERSIDE. Predstavljajući knjigu, Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode, tom je prigodom naglasio:

- “Zašto ta zaštita prirode” druga je knjiga u nizu Biblioteke Kockavica, a također 64. knjiga biblioteke Geographia Croatica izdavačke kuće Meridijani. Donosi pregled dobrih praksi u upravljanju zaštićenim područjima prirode na sjeveru Hrvatske, u Regionalnom parku Mura-Drava te u područjima Natura 2000. Knjiga je trojezična jer su uz tekstove na hrvatskom objavljeni i sažeci tekstova na engleskom i mađarskom jeziku. Ovo je druga zajednička knjiga realizirana u suradnji s izdavačkom kućom Meridijani. Posvetili smo je u spomen na naše djedove, međimurske rudare, koji su svojim �izičkim radom omogućili školovanje svoje djece, a svojim unucima pak da se bave nečim tako lijepim kao što je zaštita prirode. Knjiga ima dvostruki cilj. Prije svega biti na pomoć sadašnjim generacijama te biti dostupan

dokument vremena kojim će raspolagati buduće generacije.

Knjiga “Zašto ta zaštita prirode” nije u slobodnoj prodaji, već se može nabaviti u sjedištu Međimurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode u Križovcu ili upitom na adresu e-pošte: pisarnica@ medjimurska-priroda.info.

Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objektima gdje se voda ne koristi.

Potrebno je instalacije zaštititi od smrzavanja.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

VARAŽDINU, Gajeva 5 za specijalne

Urednik knjige Siniša Golub djelo je predstavio pred hrvatskim i mađarskim partnerima projekta RIVERSIDE

Na završnoj konferenciji projekta RIVERSIDE u Virovi�ci bili su Ivana Rojko, Monika Cindrić, Roberta Radović, Zoran Šardi i Siniša Golub

Tik do svoje kuće smrtno stradala Marija Žignić (75)

ČAKOVEC Automobilom na zebri udario

pješaka (81)

U jednom danu dogodile su se tri prometne nesreće gdje su nastradali pješaci. Naime, 20. prosinca u 18:20 sati u Čakovcu u Ulici Stjepana Radića dogodila se prometna nesreća u kojoj je 55-godišnji vozač upravljao osobnim automobilom čakovečkih registracijskih oznaka i koji se nije pridržavao sigurnosne brzine. Kad je došao do mjesta na kolniku obilježenim pješačkim prijelazom, nije se stigao zaustaviti na vrijeme pa je prednjim dijelom auta udario u tijelo 81-godišnjeg

pješaka koji je prelazio kolnik ulice preko obilježenog pješačkog prijelaza. Kako izvještavaju iz PU međimurske, nakon udara došlo je do podizanja pješaka na poklopac motora i prednje vjetrobransko staklo automobila te potom i do pada na kolnik. Vozilom hitne medicinske pomoći ozlijeđeni pješak prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje mu je pružena liječnička pomoć. Klasifikacija ozljeda bit će poznata nakon zaprimanja liječničke dokumentacije.

(st)

Prometna nesreća koja se dogodila rano jutro ovog utorka 20. prosinca u Čakovečkoj ulici u Vrhovljanu zauvijek je tragično prekinula život 75-godišnje Marije Žignić iz Svetog Martina na Muri. Spomenuta baka pješačila je od crkve svetog Martina Biskupa u centru Svetog Martina na Muri, gdje je bila na misi zornici, do svoje kuće u Vrhovljanu, sve dok na nju nije naletio vozač dostavnog automobila daruvarskih registarskih oznaka, rođen 1976. godine s područja Varaždinske županije.

Preminula na mjestu nesreće O cijelom događaju oglasila se i policijska uprava međimurska koja je izvijestila da vozač, krećući se kolnikom Čakovečke ulice, nije prilagodio brzinu svog kretanja s obzirom na to da je još uvijek bio mrak. Zbog toga se nije mogao pra-

vodobno zaustaviti ispred svake zapreke koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti.

Prednjim dijelom automobila udario je u tijelo 75-godišnje Marije Žignić. S druge strane, u tom kobnom trenutku pješakinja je prelazila kolnik Čakovečke ulice, a da pritom nije bila označena nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom.

Na mjesto prometne nesreće odmah je pristigla hitna pomoć, a liječnik pristiglog tima na mjestu prometne nesreće utvrdio je kako je pješakinja preminula na mjestu događaja uslijed zadobivenih ozljeda. Ubrzo potom na mjesto nesreće dolaze policijski službenici Postaje promet-

ne policije Čakovec, kao i zamjenica općinske državne odvjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu.

Napravljen je očevid, a tijelo preminule pješakinje prevezeno je u čakovečku bolnicu na Odjel patologije radi obdukcije. S ciljem utvrđivanja tehničke ispravnosti dostavnog vozila u stanici za tehnički pregled u Čakovcu obavljen je bio i izvanredni tehnički pregled.

Dio Čakovečke ulice u Vrhovljanu zbog obavljanja očevida bio je zatvoren za sav promet do 10 sati te se promet odvijao obilazno.

Brojni iskazi sućuti

Protiv 46-godišnjeg vozača s područja grada

Varaždina zbog počinjenja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Prema zakonu, za izazivanje prometne nesreće u prometu iz nehaja, moguća je kazna zatvora od jedne od osam godina zatvora.

Da je poginula mještanka Svetog Martina na Muri bila cijenjena u društvu pokazuje i velik broj iskazanih sućuti.

- Iskrena sućut obitelji, rođacima i prijateljima te svima koji tuguju za njom… Bila je divna osoba. Neka joj Bog usliši vjeru, samo je jedna od poruka sućuti koju je na našoj društvenoj mreži ostavila Biserka Kos.

OTOK Udario u djelatnika komunalnog poduzeća

Na isti dan 20. prosinca u prijepodnevnom terminu oko 11:40 u Otoku također je naletio automobil na pješaka.

Naime, 45-godišnji pješak i djelatnik komunalnog poduzeća iz Preloga praznio je kante za smeće te je pritom pretrčavao kolnik ulice, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti na siguran način. Kolnik je pretrčavao neposredno iza teretnog automobila namijenjenog za sakupljanje otpada. U tijelo 45-go-

dišnjeg pješaka i u kantu za smeće udario je teretni automobil, čakovečkih registarskih oznaka, kojim je upravljao 37-godišnji vozač. Nakon udara došlo je do odbacivanja kante za smeće i obaranja pješaka na kolnik. Vozilom hitne medicinske pomoći ozlijeđeni pješak prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje mu je pružena liječnička pomoć, dok će klasifikacija ozljeda biti poznata nakon zaprimanja liječničke dokumentacije. (st)

KRAĐE

GORIČAN

Provala u osobni automobil

OREHOVICA

Pijan vozio auto bez položene vozačke i završio u zatvoru

U noći u srijedu, 21. prosinca u 1:40 sati u Vulariji, Ulici Prvog maja, policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec u nadzoru cestovnog prometa zaustavili su renault megane, čakovečkih registarskih oznaka, kojim je upravljao 34-godišnjak.

Nakon provedenog alkotestiranja i provjerom evidencije vozača i vozačkih dozvola utvrđeno je kako je 34-godišnjak upravljao osobnim automobilom bez položenog vozačkog ispita i pod utjeca-

jem alkohola od 1,51 g/kg. Vozač je uhićen i priveden u Postaju prometne policije Čakovec. Nakon kriminalističkog istraživanja uz optužni prijedlog zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama doveden je na prekršajni odjel Općinskog suda u Čakovcu. Nakon saslušanja dežurna sutkinja odredila mu je zadržavanje do 29. prosinca 2022. godine pa je potom predan u varaždinski zatvor. (st, foto zv)

U večernjim satima s četvrtka na petak 15. i 16. prosinca u šumskom predjelu zvanom Melinec nedaleko od Goričana nepoznati počinitelj provalio je u osobni automobil, koprivničkih registarskih oznaka, vlasništvo 52-godišnjakinje. Nakon

NEDELIŠĆE

provale počinitelj je iz unutrašnjosti automobila ukrao novac, osobne dokumente i bankovnu karticu. Materijalna šteta procijenjena je na više tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (st)

Ukrala novčanik iz dječjeg vrtića

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 41-godišnjakinja s područja općine Nedelišće, počinila kazneno djelo krađe.

Podsjetimo, sumnja se kako je u utorak, 6. prosinca ove godine oko 16 sati u Čakovcu, u Ulici Lavoslava Ružičke, u hodniku dječjeg vrtića iz torbe koja se nalazila na garderobnom

ormariću, ukrala novčanik s novcem, osobnim dokumentima i bankovnom karticom. Materijalnu štetu 43-godišnja vlasnica procijenila je na oko 800 kuna. Protiv 41-godišnjakinje podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljenoj kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počinitelja. (st)

KOMBIJEM NALETIO na pješakinju u Vrhovljanu kod Svetog Martina na Muri

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Pješakinja Marija Žignić smrtno je stradala dok je prelazila cestu tik do svoje kuće

Mještanka Marija Žignić vraćala se s mise zornice, pred svojom je kućom prelazila cestu, a na nju je naletio kombi

Nesavjesni vozač s 1,51 promilom u krvi sjeo je za volan (Ilustracija)

INTERVJU

Igorom Šegovićem,

Liječenje postaje sve bolje, ali i kompliciranije

Kraj godine uvijek je vrijeme za nekakvo slaganje dojmova kako bismo u novu zakoračili jasnih namjera i posloženih računa. Kako je ove godine bilo dosta govora o Županijskoj bolnici Čakovec, o tome kakva je za njih bila još uvijek aktualna godina razgovarali smo s ravnateljem dr. Igorom Šegovićem.

- Za što smatrate da je vrijedno izdovojiti kao najvažnije događaje 2022. godine u našoj bolnici?

- Tijekom 2022. veliki je fokus bio na obilježavanju 100 godina postojanja naše Bolnice, a nedavno u petak 9. prosinca je održana prva u nizu promocija monogra�ije “Stoljeće bolnice u Čakovcu”. Pozvali smo umirovljene djelatnike Bolnice i sve koji su sudjelovali u izradi vrijedne Monogra�ije, koja uz podatke donosi i zbir vrijednih fotogra�ija iz stogodišnje bolničke povijesti. U planu je sustavno prikupljanje i arhiviranje povijesne građe, dijelom �izički dijelom skeniranjem dokumentacije i fotogra�ija. U studenom smo održali centralnu proslavu obilježavanja 100 godina bolnice u Međimurju i sudeći prema povratnim informacijama, ljudi su bili zadovoljni viđenim.

- Ljudski resursi su najvažniji dio Bolnice. Jeste li pojačali ekipu koja se brine o našem zdravlju?

- U Županijskoj bolnici Čakovec se tijekom povijesti neprestano povećavao broj odjela i novih usluga, što je pratio i broj zaposlenih. Dana 31. 10. 2022. imamo zaposleno 977 djelatnika. Od tog broja je 200 nezdravstvenih i 777 zdravstvenih djelatnika. Zaposlena su 192 liječnika (70 subspecijalista, 56 specijalista, 59 specijalizanata i 7 doktora medicine pod nadzorom - OHBP). Imamo 422 medicinske sestre od čega 5 na poslovima magistri sestrinstva, 179 prvostupnika sestrinstva

i 238 medicinskih sestara. Još su 154 ostala zdravstvena radnika.

Možda se broj od 977 čini ogroman, no svakodnevno nam s većine odjela dolaze novi zahtjevi za zapošljavanjem. Tijekom godina medicina se promijenila, mogućnosti liječenja sve su veće, ali su i liječenja sve kompliciranija. K tome je i sve više usmjerena prema individualnom pacijentu što je eskaliralo pojavom pametnih lijekova.

Uspjeli smo na mnogim mjestima nadoknaditi nedostatan broj djelatnika. Ove godine su naši liječnici napredovali te sada imamo 1 novog subspecijalista i 11 specijalista više nego 2021. Velik je broj liječnika na specijalizaciji i ako se većina njih vrati u našu ustanovu, ne bismo trebali imati kadrovskih problema u budućnosti. Naš je cilj zbrinuti što više pacijenata u našoj Bolnici. Na većini odjela se uspjelo to postići, no još je mnogo posla.

- Koje su prednosti za pacijente ako uspijevamo imati dovoljan broj specijalizanata?

- Primjerice, većina djece kojoj treba gastroskopija više ne mora ići u Zagreb. Pacijenti s ozljedama glave rijetko se transportiraju u Zagreb jer u našu Bolnicu dolaze neurokirurzi iz KB-a Dubrava koji u hitnim stanjima spašavaju život ljudi. Zahvaljujući odličnim infektolozima, anesteziolozima i internistima mali broj covid-pacijenata trebao je pomoć u Zagrebu.

Veliki je uspjeh što imamo Odjel interventne kardiologije s entuzijastima o kakvima neke bolnice mogu samo sanjati. Spašavaju živote naših sugrađana koji dožive infarkt miokarda. Ranije su se ti pacijenti vozili u zagrebačke bolnice, ali se gubilo previše vremena, a najvažniji je taj prvi “zlatni sat”.

Dvojnim dežurstvima na Odjelu ginekologije i rodili-

šta povećali smo kvalitetu zbrinjavanja žena, trudnica i rodilja te smanjili neočekivane komplikacije. U našoj se Bolnici zbrine oko 1100 poroda godišnje jer zahvaljujući kvalitenim neonatolozima, primaljama, ginekolozima i mogućnosti pratnje kod poroda, trudnice iz drugih županija gravitiraju k nama.

Oftalmolozi i otorinolaringolozi koji se neprestano “sele” po bolnici jer im je odjel postao covid-odjel i dalje neumorno operiraju pacijente i smanjuju liste čekanja.

Mogao bih ovako za svaki odjel pisati ono dobro što rade, ali mislim da biste onda imali previše teksta za čitanje. U našu Bolnicu na liječenje dolaze pacijenti iz okolnih županija pa tako ortopedi operiraju ljude iz cijele Hrvatske, na radiološke pretrage također dolaze pacijenti iz svih krajeva. Kirurzi su jedva dočekali smanjenje broja covid-pacijenata i mogućnost normalnog funkcioniranja bolnice i počeli operirati normalnim ili još većim intenzitetom.

Moramo biti iskreni i priznati da se ponekad dogode i pogreške te da dobivamo i pritužbe pacijenata. Najvažnije je da se one ne skrivaju, da se o njima govori, ali unutar Bolnice nakon čega se donesu popravne radnje da se greške ne ponove.

Svima nama pacijent mora biti na prvom mjestu jer smo ovdje radi ljudi i sve što se radi mora biti usmjereno prema pacijentima.

U Međimurju je zdravstvo često tema razgovora, često se priča, govori i piše o negativnostima, no mnogi će vam pacijenti i djelatnici koji su prošli neke druge ustanove moći potvrditi da je kod nas zapravo na mnogima mjestima stanje vrlo dobro.

- Od investicija u infrastrukturu ne možemo pobjeći. Što se radilo, radilo i obnavljalo ove godine?

- Županijska bolnica Čakovec kao i ostale ustanove u krugu bolnice nikada ne miruju. Zajedno s osnivačem, Međimurskom županijom, našim županom g. Matijom Posavcem i pročelnicom za zdravstvo gđom Sonjom Tošić Grlač neprestano razrađuju nove ideje i projekti s ciljem poboljšanja za budućnost.

Trenutno je u tijeku projekt energetske obnove bolnice koji provodi Međimurska županija zahvaljujući kojem će bolnica izvana i iznutra zasjati u novom ruhu, a energetski će biti na visokom nivou što će donijeti veću sigurnost u sljedećim godinama. Krajem godine otvara se rekonstruiran veći dio Odjela pedijatrije s izgradnjom potpuno nove pedijatrijske dnevne bolnice i hitne ambulante.

Od novijih projekata izdvojio bih rekonstrukciju operacijskog trakta 2015. godine, 2017. godine obnovu Odjela neonatologije s rađaonicom, od 2018. do 2020. obnovu paviljona III – Odjel psihijatrije s dnevnom bolnicom, centralna dnevna bolnica i Odjel �izikalne terapije.

Godine 2021. otvoren je rekonstruiran Odjel abdominalne i dječje kirurgije. Imamo mnoge projekte od kojih bih izdvojio rekonstrukciju Odjela neurologije što je u planu 2023. godine.

Ogroman projekt u suradnji s Međimurskom županijom je rekonstrukcija „kurije“ Feštetić s ciljem osnivanja stacionarnog odjela palijativne skrbi.

Drugi važan projekt je izgradnja novih laboratorija u jednoj zgradi, kako neki ne bi bili u podrumu čime ćemo poboljšati uvjete rada, a pacijentima olakšati dolazak na pretrage. Za oba projekta dobili smo odluku Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije od 172 tisuće i 117 tisuća eura.

Planova i želja imamo jako puno, ali najvažnije od svega je zadržati postojeći kadar i

zaposliti djelatnike u djelatnostima gdje je to potrebno, privući nove mlade liječnike i one specijaliste da dođu raditi u našu ustanovu s ciljem pružanja što kvalitetnije usluge pacijentima.

Rekonstruirana je i sanirana prilazna cesta prema bolnici i Zavodu za hitnu medicinu uz rekonstrukciju odvodnje ispod samog parkirališta te je učinjena rekonstrukcija elektroinstalacija i postavljena nova rasvjeta. Učinjeno je 3D mapiranje bolnice pa ćemo uskoro predstaviti redizajn mrežne stranice u skladu sa zakonskim obavezama.

Nabavljeni su mnogi novi uređaji od kojih bih izdvojio nove anesteziološke aparate te novi inkubatori s respiratorom za prijevoz najmlađih pacijenata, kupljeno je novo službeno vozilo kojim se koriste djelatnici laboratorija u skupljanju krvi po ambulantama te na taj način pacijenti iz većine ambulanti ne moraju dolaziti u laboratorij. Napravljeni su novi stropovi (sustav Armstrong) u svim hodnicima i odjelima Bolnice.

Cijelo vrijeme unaprjeđujemo informatički sustav Bolnice, pratimo trendove i upute Ministarstva, npr. uveli smo sustav modul „Terapija“, pristup eRegistru lijekova, podignuta je veza prema Centru dijeljenih usluga (CDU, “Državni oblak”), pokrenuto je povezivanje BIS-a sa sustavom mikrobiologije ZZJZ-a Međimurske županije. Uz pomoć Ministarstva nabavljeni su dekontaminacijski i izolacijski šatori. Uz dosadašnje opterećenje koje djelatnici imaju uspjeli smo uvesti odjelna skladišta zbog obaveze praćenja potrošnje materijala i lijekova.

Aktivno sudjelujemo u svim projektima Ministarstva zdravstva. Sami pokušavamo vidjeti uzroke listi čekanja pa smo tako i nedavno na zahtjev naših djelatnika napravili analize koje su pokazale da

oko 10 posto pacijenata ne dolazi na svoje preglede u dogovorenom terminu, što oduzima mjesto onima koji čekaju te se ponovnim upisom lista povećava.

- Kakva je danas situacija s �inancijskom stranom poslovanja Bolnice?

- Financijsko poslovanje bolnice je bolje u odnosu na ranije godine. Ponajprije zbog racionalizacije troškova i velikog zalaganja naših djelatnika koji odrađuju puno više posla iznad normi. Istovremeno se povećao limit bolnici, ali i povećali troškovi s obzirom na porast plaća.

Država također pomaže pri sanaciji dugovanja veledrogerijama. Plaće se u bolnici kao i u svim ostalim zdravstvenim ustanovama u RH isplaćuju u skladu s Vladinom Uredbom o nazivima radnih mjesta i koe�icijentima složenosti poslova, kao i Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama i Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Svjesni toga aktivno dajemo podršku i uključili smo se u borbu za povećanje plaća djelatnika koji imaju najniže plaće u zdravstvu.

Organizirali smo sastanke s radnicima te temeljem tih razgovora uputili dopise Ministarstvu zdravstva, sindikatima i udrugama radi rješavanja pitanja neadekvatnih i premalih plaća nemedicinskog osoblja u zdravstvu.

I dalje ćemo davati podršku onima koji imaju plaću nižu od zakonom propisane minimalne plaće, a to se odnosi na spremačice, zatim radnike koji rade u Odsjeku za pranje i održavanje rublja te pomoćne radnike u Odsjeku za prehranu i dijetetiku i Odjelu tehničkih poslova, naveo je za kraj ovog doista impozantog popisa, Igor Šegović ravnatelj Županijske bolnice Čakovec.

Život u oklopu Luki samo daje krila!

Piše: Dora Vadlja

OLuki Lehkec iz Pribislavca pisali smo prije par godina kada se organizirala humanitarna akcija u kojoj se novac prikupljao za njeno odijelo koje se po mjeri izrađuje u Engleskoj.

Luka je zapravo zdrava i vesela, no nešto manje tipična, djevojčica čije stanje nije točno dijagnosticirano. Mnogo je toga ispisano u njezinim medicinskim dokumentima. Zbog mišićne slabosti ne može hodati samostalno, samo uz pomoć štaka ili uz pridržavanje. Stopala trebaju podršku dvostrukih ortoza da bi korak bio ispravan. Luka češće nosi ortopedske cipelice kad hoda jer su lakše.

Luka spava u čvrstoj ortozi za leđa

Još uvijek ima iščašene kukove i skoliozu, čiji nagib i vidljivost grbe u Lukinim leđima variraju s obzirom na Lukin rast. Katkad se jače izrazi, katkad izgleda nešto bolje, ovisno o tome koliko naglo tijelo raste. Teško joj je plivati leđno jer ne može dići ručice više od visine lakta, zbog skolioze. Luka spava u čvrstoj ortozi za leđa, koja bi joj trebala upravljati kostima u smjeru u kojem bi trebale rasti i zaustavljati njihovo „vijuganje“.

S obzirom na to da ne hoda, nego puže, čvrsta ortoza sputava joj kretanje, što je jedini „recept“ za poboljšanje njezina stanja. Za Luku ne postoji lijek, samo poticanje kretanja. Zato danju nosi strukturalno odijelo za skoliozu u kojem se nesmetano kreće, što joj je

iznimno važno. Ono je svojom izradom po mjeri pojačano na onim dijelovima na kojima je Luka najslabija.

Odijelo se izrađuje u jednoj tvornici u Engleskoj, u Hrvatskoj ga još uvijek nema. Luka je ove godine već treći put putovala u gradić Redruth na jug Engleske, u Cornwall, na mjerenje i izradu. Bez njega, puzanje u „oklopu“, kako Luka zove svoju čvrstu ortozu, bilo bi joj gotovo nemoguće.

Naporno vježbanje na �izikalnim terapijama Luka nadopunjuje ortopedskim pomagalima koja joj omogućavaju kretanje. Ljetos je počela voziti i ortopedski tricikl, u čemu doista uživa. Njezinom dinamičnom temperamentu godi brzina kretanja koju druga djeca postižu trčeći, tako da na triciklu najčešće juri svom snagom.

Luka je danas sedmogodišnjakinja u čijem osmijehu nedostaju prednji zubi, kao u brojnih sedmogodišnjaka. Radosna djevojčica čije zdravstveno stanje podrazumijeva mnoštvo obaveza, ipak se ne razlikuje uvelike od djece svoje dobi. Najviše od svega, kaže, voli pjevati. Odnedavno ima učiteljicu klavira s kojom uči sviranje.

Čita, glumi, pliva i obožava društvene igre

Obožava čitati. Odavno je članica Čakovečke knjižnice odakle obavezno izlazi s vrećom punom knjiga. „Ja sam se rodila da budem balerina“, govorila je često. Kako vrijeme odmiče, sve je samosvjesnija, ali i svjesna vlastitih granica – želi se baviti glumom. Od

ove godine uživa glumeći s novim prijateljima i učiteljicom Jelenom na Maloj sceni Vinko Lisjak, s Pinklecima.

Voli društvene igre, a najviše voli pobjeđivanje u njima. Njih često igra sa svojom logopedinjom, tetom Lucijom, s kojom radi već mnogo godina u terminu petkom. Nakon toga ide na jogu za djecu s teškoćama, k teti Sandri. Četvrtak je oduvijek rezerviran za �izikalne terapije sa stričekom Zlatkom, a utorak za tetu Jelenu kojoj putuje u Zagreb. Ponedjeljkom i srijedom pliva u Klubu za djecu s teškoćama u Varaždinu. Mnoštvo obaveza od ove godine uspješno usklađuje s nastavom – Luka je ove godine krenula i u prvi razred.

- S pojavom korone, Lukine su pretrage stagnirale. Mnogo je toga bilo odgođeno, no danas lagano hvatamo korak s tim, dijagnostičkim dijelom, govore nam Lukini roditelji, Vlatka i Elvis Lehkec.

Luka je ljeto provela vozeći se svakodnevno rano ujutro u Zagreb, u Specijalnu bolnicu Goljak, na Odjel za robotiku, gdje je provodila �izikalne terapije na lokomatu, robotu za učenje hodanja te robotima Armeo za jačanje ruke.

Rečeno nam je da su programi tih robota izrađeni za djecu sa stanjima poput cerebralne paralize, a kako je Lukino stanje vezano za slabost mišića, nije se točno znalo što se može očekivati i hoće li se što trajno postići. Nakon osam tjedana svakodnevnog vježbanja, Lukini terapeuti i �izijatrica na Odjelu izrazito su zadovoljni postignutim širim opsegom Lukina kretanja i lakoćom izvođenja pokreta. Luka obožava svoje terapeute,

sama kaže da joj je bilo veselo, ali vrlo naporno.

- Nama je Luka naše dijete, kćer koju gledamo svakodnevno i zato su nam katkad njezine promjene manje vidljive. Njezini terapeuti, s druge strane, imaju stručno oko te primjećuju stalan napredak. Iako se njezino tijelo mijenja jer raste, skoliozu uspješno držimo pod kontrolom, a Lukin je korak lakši, podatniji i sve sličniji onom pravom hodanju, čemu se i nadamo. Podrška Luki od ove godine uz brata Tristana je i maleni Kai, čijem se rođenju Luka osobito radovala.

BOŽIĆNA ČESTITKA gradonačelnice Čakovca Ljerke Cividini Pružimo ruku onima kojima je potrebna

Poštovane Čakovčanke i Čakovčanci, dragi sugrađani i sugrađanke!

S velikim ponosom i poštovanjem koristim se prilikom da vam se u ime Grada Čakovca obratim u ovo blagdansko vrijeme, koje ste, nadam se, dočekali u zdravlju, veselju i dobrom društvu. Božić svakome od nas označava različit osjećaj i emociju, posebice kada smo iza sebe ostavili godine i blagdane koji su nam označili neko novo normalno i rutinu na koju nismo navikli. Vjerujem kako će stoga ovogodišnji blagdani biti ti koji će u naše domove vratiti tradiciju te potvrditi vrijednosti obitelji, zajednice i najmilijih, naših susjeda i prijatelja, svih onih koji nam donose prijeko potreban unutarnji mir i radost, ali i velike te male blagoslove tijekom božićnih praznika. Grad Čakovec okreće se stvaranju mogućnosti djeci i mladima, radimo s njima i za njih, no ni u jednom trenutku pritom ne zaboravljajući na sve što su učinili oni stariji i mudriji da isti ti mladi danas žive u predivnoj zajednici i nama najljepšem gradu na svijetu. Želim vam da se okružite djecom, smijete, igrate i veselite od srca te ih pritom učite o ljubaznosti, pomoći i pružanju ruke onima kojima je potrebna. Gesta može značiti jako puno jer riječima nije uvijek lako dočarati značaj neke osobe i utjecaja koji je ostavila u našim životima. Nadam se

Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca

da imate kraj sebe nekoga tko vam upravo to na svoj način pokazuje. Zahvalnost za te velike ljude u našim životima osjećamo svakodnevno, a ne samo u vrijeme blagdana. Osjećaji ne gledaju koji je datum na kalendaru. Pomaganjem potrebitima učvršćujemo društveno tkanje našeg grada te pokazujemo svakome da u Čakovcu postoje mnoge ruke koje će pomoći u nevolji.

S tim u mislima, u ime Grada Čakovca i osobno ime, želim vam pregršt duhovnog mira i da ove blagdane svi provedemo u krugu svojih najmilijih. Neka nova godina bolesnima donese ozdravljenje, nesretnima sreću, osamljenima društvo, a svima nama ljepše sutra, u kojem će nam se ispuniti sve želje i ostvariti zacrtani planovi.

Svim vjernicima, građankama i građanima želim blagoslovljen Božić, a 2023. ispunjenu što ljepšim željama!

Gradonačelnica grada Čakovca Ljerka Cividini

PROJEKT ECO BRIDGE završio nakon dvije godine Čakovečki Perivoj Zrinski ipak je revitaliziran?

Nakon dvije godine završio je, kako ga mnogi Čakovčanci zovu, kontroverzan projekt Eco Bridge kojem je cilj bila revitalizacija Perivoja Zrinski. O projektu se počelo govoriti još za vrijeme vlasti Stjepana Kovača, a započeo je na početku mandata gradonačelnice Ljerke Cividini. Podsjetimo da su održane dvije javne tribine koje su okupile brojne nezadovoljne građana zbog činjenice da je bilo potrebno posjeći brojno drveće na području parka.

Ponovimo, riječ je o projektu Obnove ekološke raznolikosti u pograničnom području Međimurje i Zala, skraćenog naziva Eco Bridge. Vrijednost prekograničnog projekta je 1.372.557,10 eura, a svaki partner, Međimur-

ska županija, Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, Grad Letenye i Nacionalni park Balaton ima svoj dio projektnih aktivnosti, pri čemu su one Grada Čakovca kao nositelja povezane s revitalizacijom Perivoja Zrinski, vrijednosti 250 tisuća eura. Gradski udio u projektu iznosi oko 18 posto iznosa.

Projekt je završio, a završna konferencija održana je u Riznici Međimurja 21. prosinca 2022. godine. Riječ su imali gradonačelnica Ljerka Cividini, voditelj projekta Toni Fažon i urbana šumarka Sara Srša iz Javne ustanove Međimurske prirode. Kako je rekao Toni Fažon, u parku je posađeno 51 stablo, a 40 je uklonjeno.

LUKA LEHKEC (7) iz Pribislavca, hrabra djevojčica bez dijagnoze

Obitelj Lehkec na okupu: Luka, Tristan, Kai, Vlatka i Elvis

Luka danju nosi strukturalno odijelo za skoliozu u kojem se nesmetano kreće

Karting-stazom ponovno će se voziti

Općina Belica usvojila je već pete izmjene i dopune svog prostornog plana. Posljednje su bile 2021. godine vezane za izgradnju specijalnih hladnjača za krumpir, a nove se odnose na tri predmeta.

Naime, prema zahtjevu vlasnika tamošnje karting-staze koji je odlučio investirati znatna sredstva za uređenje tog područja i oživljavanje motosporta, kreće se u utvrđivanje urbanističko-tehničkih uvjeta uređenja prostora i gradnje za daljnji razvoj kartinga u Belici na postojećoj lokaciji.

- Ne želimo nikome braniti rad, a najmanje želimo kočiti razvoj turizma pa smo usvojili zahtjev vlasnika kartinga, objasnio je pri tome Zvonimir Taradi, načelnik Belice.

To znači da će mu se dozvoliti proširenje područja, ali sve u skladu s propisanim standardima, a ne da bude

kao što je to prije bilo: divljina. Prema njegovim riječima, bili su prisiljeni zabraniti karting-sport u Belici: - Jer su sve dozvole koje je vlasnik imao bile van snage, često je dolazila policija, a i mještani su se često žalili.

U izmjenama će se naći i prostor stare ciglane u Belici kako bi se utvrdilo izdvojeno građevinsko područje radi mogućnosti uređenja devastiranog prostora kroz općinske projekte uz (su)�inanciranje države, odnosno EU-a.

Gardinovčani žele izmjenu granice građevinskog područja Zavrtje i to podvrtnica od kućnog broja 50 B do kućnog broja 76 i njegovo pretvaranje u građevinsko područje u mješovitoj, pretežito stambenoj namjeni.

Isto tako, žele i da se zemljište uz groblje uvrsti u građevinsko područje kako bi se izgradilo parkiralište uz groblje. (Vlasta Vugrinec)

Kreće sanacija ilegalnog otpada u romskom naselju

Nakon posjeta saborskog zastupnika Veljka Kajtazija i bivšeg ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića, u srpnju 2021. godine te nakon potpisivanja Ugovora s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 8. srpnja 2022. godine i nakon provedbe postupka javne nabave, 20. prosinca 2022. godine, u prostorijama Općine Pribislavec, sklopljen je Ugovor o javnoj nabavi, s tvrtkom Bagerkop-Roberto iz Novog Marofa.

Ukupni trošak predviđenih radova na sanaciji divljih odlagališta otpada u romskom naselju snosi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sukladno prije spomenutom Ugovoru.

- Provedba navedenog projekta pridonosi podizanju životnog standarda svih mještana općine, stoga se svi toplo nadamo da će nakon provedbe istog prestati daljnje paljenje otpada, da će se otpad odlagati na primjeren

način, odnosno da će se otpad sortirati na odgovarajući način i da će se predavati PRE-KOM-u. Nadamo se da se mještani romskog naselja neće ponovo dovesti u situaciju u kojoj se trenutno nalaze, kaže načelnik Matija Ladić.

Općinski načelnik zaključuje kako se nada da će se provedbom navedenog projekta riješiti ne samo problem trenutno ilegalno odloženog otpada već da će se postavom videonadzora na najkritičnijim lokacijama nastojati spriječiti nerazumne mještane romskog naselja od ponovnog ilegalnog odlaganja otpada na javnim i privatnim parcelama, kao što su to radili do sada.

Za provedbu navedenog projekta izdvojena su velika �inancijska sredstva, koja ne opterećuju općinski proračun, već troškove provedbe istog u stopostotnom iznosu �inancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. (dv)

ŽIVE

JASLICE

u Podturnu utjelovile pravi blagdanski duh Supružnici Petran iz Miklavca uživili se u uloge Josipa i Marije

Žive jaslice i ove su godine postavljene u Podturnu. Pravi božićni duh mogao se osjetiti ispred Ambulante u Podturnu, gdje su zajedničkim snagama priredili žive jaslice, prekrasan prikaz Isusova rođenja i prvih trenutaka života.

Scenogra�ija je prikazala Isusovu rodnu štalicu i rodno mjesto Betlehem, a u predstavi su sudjelovali Sveta obitelj, mudraci, pastiri i anđeo. Za pravi božićni duh pobrinula se Udruga DSR SZS Ferketinec-Miklavec u suradnji s udrugama iz Podturna, načelnikom Pericom Hajdarevićem, ravnateljicom OŠ Podturen Marijanom Cerovec i područ-

Suzana i Nenad Petran utjelovili su Isusove roditelje nim školama. Sudjelovala je Limena glazba Podturen i crkveni zbor, KUD Novakovec, a Betlehemsko selo blagoslovio je župnik Ivan Pivar.

Pastire su utjelovili Miroslav Cvitković, Tihomir Slamek, Ivica Dragović, a male pastire Lovro, Martin, Alen i Emanuel. Mariju i Josipa glumili su

VIJEĆNICI PODTURNA izglasali proračun od 2 milijuna eura

supružnici Suzana i Nenad Petran iz Miklavca. Tri kralja bili su Zdravko Posavec, Zlatko Cerovec i Ivan Berdin, a anđeo Klara Mikulčić, a za originalne kostime iz tog doba pobrinule su se članice Udruge DSR SZS Ferketinec-Miklavec.

Udruga Šipek iz Novakovca uredila je prostor Betlehema, a žene iz KUD-a Sivice iz Udruge umirovljenika pekle su kolače, dok su Umjetnici Podturna posjetiteljima kuhali vino i čaj.

Da bi Bethlehem imao svjetlo pobrinuo se električar Josip Kerovec, a Trsat Filipović iz Celina postavio je jaslice. (dv, foto: Jernej Kokol)

Hoće li svanuti kružnom toku na ulasku u Podturen?

Za projekt kružnog toka predviđeno je 80 tisuća eura, dok će još toliko dati i Županijske ceste

Vijećnici Podturna na čelu s predsjednikom Vjenceslavom Hranilovićem (HSLS) na početku redovne sjednice prvo su morali utvrditi što se događa s pozivima na vijeće. Naime, na početku aktualnog sata oporbena vijećnica Mirjana Murk (SDP), nekadašnja predsjednica Vijeća, pitala je zašto se prije Vijeća nije sastao Odbor za �inancije i proračun.

Predsjednik Odbora za �inancije i proračun odgovorio je kako je on tek dan prije Vijeća saznao da uopće bude sjednica. Rasprava je krenula u smjeru tko si pregledava

e-poštu, a tko ne te je Hranilović rekao da će očito morati vratiti staru metodu da svatko na svoja vrata dobije poziv i materijale. Kratko se ubacio načelnik Perica Hajdarović i rekao kako je šteta da tehnika nije zaživjela jer su puno uložili u opremu i tablete.

Nakon toga je načelnik izložio glavne projekte iz proračuna koji iznosi 2.235.300 eura. Kružni tok na ulasku u Podturen prema proračunu konačno će doći na red.

Za njega je izdvojeno 80 tisuća eura, a još toliko bi trebale dati Županijske ceste. Uz

to, kreće dogradnja vrtića u Podturnu i nadogradnja onog u Sivici.

Vijećnica Murk pitala je zašto je u proračun uvršteno košarkaško igralište u Celinama, da je to pomalo smiješno jer nemaju ni nogometno igralište ili bilo kakvo drugo. No, to je na inicijativu mještana koji žele bolje uvjete za svoju djecu.

Nadalje, Perica Hajdarović spomenuo je kako su roditelji vrtića u Podturnu poslali upit za povećanje su�inanciranja, no o tome će rasprave biti na idućoj sjednici.

(dv)

BELJE PLUS podržalo akciju Pokažimo oboljelima da nisu sami

Donacija za djecu u bolnicama

U ovo predblagdansko vrijeme naša Udruga oboljelih od leukemije i limfoma ima pune ruke posla. S jedne strane prima donacije sa svih strana, a s druge prosljeđuje ih potrebitima i oboljelima po bolnicama. Tako im je nedavno stigla donacija Belja plus koja će završiti kod oboljele djece koja se liječe u čakovečkoj i varaždinskoj bolnici, KBC Rebro i KB Merkur. Riječ je o robi iz njihova proizvodnog asortimana, odnosno poklon-paketima proizvoda Kravica Kraljica. Poduzeće se uključilo i u akciju prikupljanja plastičnih čepova Zahvaljujući humanitarnoj akciji Plastičnim čepovima do skupih lijekova, Udruga oboljelih od leukemije i limfoma iz Čakovca do sada je pomogla

Načelnik Perica Hajdarović izložio je glavne projekte uvrštene u proračun

Predstavnice Belja plus predvođene Ljiljanom Vajda-Mlinaček uručile su poklon-pakete

pri terapiji i kupovini lijekova za više od 500 bolesnika. Akciju prikupljanja plastičnih čepova u koju su se tijekom godina uključile brojne ustanove i tvrtke Belje podupire od samih početaka i svake godine šalje Udruzi čepove koji se prikupljaju na svim

proizvodnim lokacijama kompanije. Belje je ove godine u suradnji s udrugom UOLL pokrenulo i poseban projekt Mali čep za velike stvari u kojem su potrošači proizvoda Kravica Kraljica skupljali čepove s pakiranja mlijeka i vrhnja za kuhanje. Tijekom cijele je

godine prikupljeno ukupno 2.600 kilograma plastičnih čepova koje je Belje isporučio ovlaštenom otkupljivaču koji je �inancijska sredstva za preuzete čepove uplatio udruzi, a prikupljene čepove reciklirao pa je akcija doprinijela i zaštiti okoliša. (vv)

BELICA po peti puta mijenja prostorni plan

PRIBISLAVEC

Ugovor su sklopili načelnik Ma�ja Ladić i Boris Rauš iz tvrtke Bagerkop-Roberto

Emilu Viboviću

S OPĆINSKOG vijeća Štrigova

Josip Novak: Ako ne smijem ništa pitati, onda bolje da odem!

Vijećnik Josip Novak razljutio se na Vijeće kada su mu rekli neka ne postavlja nepotrebna pitanja

Piše i foto: Sven Tomašić

Jedan od ključnih trenutaka na sjednici Općinskog vijeća Sveti Juraj na Bregu, koja je održana u ponedjeljak 19. prosinca, je kad je vijećnik Josip Novak napustio sjednicu zato što su mu ostali vijećnici rekli da ne postavlja nepotrebna pitanja.

Vijećnik Novak digao se i napustio sjednicu

Naime, sredinom sjednice vijećnik Josip Novak (HDZ) iskazao je veliko nezadovoljstvo što ne može postavljati pitanja koja inače postavlja na aktualnim satima.

- Ako ne smijem ništa pitati, onda bolje da samo odem, ljutito je rekao vijećnik Josip Novak, ustao sa stolice i napustio sjednicu.

Naime, vijećnik Novak ponovno je želio pitati kada će se obnoviti ruralni put nazvan Vodeninski kraj prema Zasadbregu. Na to su ostali vijećnici prokomentirali kako je već naporan s pitanjima koja su nerealna i nemaju smisla za aktualni proračun.

Na to je odgovorio načelnik Nagrajsalović: - Meni je žao što je otišao vijećnik Novak, ali ne mogu stalno o jednoj te istoj točki pričati. Poslali smo desetak kamiona da poravnamo tu cestu, iskopali smo

jarak. Put je sasvim OK, ako imate i niski auto, možete proći bez problema, spojler neće zapinjati. Preduga je to ulica da se njome možemo trenutno poigravati. Da čak i idemo asfaltirati cijelu ulicu, to bi bila malo preskupa investicija za nekakav prečni put, zaključio je načelnik Nagrajsalović.

Rekonstrukcija niskonaponske mreže?

Jedno od pitanja na aktualnom satu postavio je potpredsjednik Marijan Rodinger. - Postavio bih pitanje vezano za rekonstrukciju niskonaponske mreže. Budući da se radi i brzi internet, a na našim banderama su i dalje gole žice bez kabla, mene zanima kako će to funkcionirati i smije li se uopće raditi u takvim uvjetima? Druga stvar, što se tiče same rekonstrukcije mreže, mene zanima striktno za glavnu cestu u Zasadbregu gdje su žice od struje još valjda od ‘59. godine u takvom stanju. Po svim propisima mi se nećemo moći držati tih uvjeta jer nam je mreža preslaba.

Kako je napomenuo vijećnik Rodinger, kod njega su bili radnici iz elektre i rekli su mu da ne može dobiti panele jače jačine jer je preslaba kvadratura žica i ne mogu to prihvatiti. Iz elektre su mu predložili neka iskopa

Novi proračun za

2023. iznosi 38 milijuna kuna

Jedna od važnijih odluka bila je donošenje rebalansa za tekuću 2022. i sljedeću 2023. godinu. Za tekuću 2022. sveukupni prihodi i primici bili su 24 milijuna i 240 tisuća kuna.

- U odnosu na planirani proračun, to je otprilike na

prostor do trafostanica da se može priključiti ako želi jače fotonaponske panele jer je on taman između dviju bandera.

Načelnik Nagrajsalović nadovezao se na rekonstrukciju niskonaponske mreže. - Konstantno čitate najave HEP-a da dolazi do isključenja mreža u gornjem Međimurju. Jako puno toga HEP ulaže u rekonstrukciju i zapravo redom ide. Trifrtalj investicija koje idu u Međimurje zapravo ide u gornje Međimurje, nadovezao se načelnik.

Princip je takav da svaka trafostanica mjeri pad napona. Čim je veći pad napona, tamo se ide u rekonstrukciju. Također, načelnik je spomenuo da će provjeriti kad će na redu biti trafostanice u Zasadbregu.

- Da se mora promijeniti mreža, naravno da se mora, gole su žice plus još su stare drvene bandere koje traže zamjenu, zaključio je načelnik.

nekih 77 posto planiranog proračuna, istaknuo je načelnik Anđelko.

Donesen je i plan proračuna za 2023. s ukupnim prihodima koji iznose 5.049,000 eura (38 milijuna i 18 tisuća kuna).

Vijećnica Novak i dalje o parkiranim vatrogasnim vozilima kod crkve

Vijećnica Anđela Novak (SDP) prokomentirala je od posljednje sjednice stanje parkiranih vatrogasnih vozila kojima se napravila cijela spačka.

- Ja bih molila da se pribave putni nalozi za ona vozila koja su bila parkirana kod crkve i potpisana od ovlaštenih osoba jer mene su previše komentirali na portalima i imam ispis brojeva kad je to bilo i zato tražim točne informacije, istaknula je vijećnica Novak.

Na to se nadovezao načelnik Anđelko: - To je stvar policije. To apsolutno nema nikakve veze s nama tako da mi tu ništa ne možemo napraviti. Ja nisam dao nikakvu dozvolu i to je državna cesta. To netko drugi provjera i to nema veze s nama.

Izglasan proračun od 19 milijuna kuna

Općinsko vijeće Selnica jednoglasno je izglasalo proračun za novu 2023. godinu. Prihodi proračuna za 2023. godinu planiraju se u iznosu od 2.565.650 eura, što u kunama iznosi 19.330.890 kn, dok se rashodi planiraju u iznosu od 2.106.130 eura, što u kunama iznosi 15.868.636 kn.

Općina Selnica planira donos manjka iz prethodnih

godina u iznosu od 558.000 eura, dok DV Selnički zvončići planira donos viška iz prethodne godine u iznosu od 10.080,00 eura, koji će se utrošiti 2023. godine, pa onda ukupni donos manjka Općine Selnice iz prethodne godine iznosi 547.920,00 eura. Taj manjak u proračunu planira se pokriti sukcesivno tijekom trogodišnjeg razdoblja: 175.920 eura u

2023. godini, 186.000 eura u 2024. godini te 186.000 eura u 2025. godini.

Načelnik Ervin Vičević posebno je napomenuo da su u novi proračun uvrštene sve ceste koje se još moraju napraviti u Selnici.

Tako je za izgradnju Vukovarske ulice planirano 40.000 eura, za izgradnju Ulice Vinka Kosa 4.000 eura, za cestu Gornji Zebanec (Klju-

čarić-Zadravec) 13.300 eura, za Donji Koncovčak- Režonja 13.300 eura, za izgradnju pješačko-biciklističke staze uz ŽC 2005 i 2006 236.000 eura, za izgradnju Vinogradarske ulice u Praporčanu 40.000 eura te za usporivač prometa i izgradnju pješačko-biciklističke staze od Poljeske ulice do Črne mlake 33.600 eura.

Punionica

za električni auto uz crkvu svetog Jeronima

Na aktualnom satu Općinskog vijeća Štrigova održanog u srijedu, 21. prosinca, načelnik Stanislav Rebernik izvijestio je vijećnike o nizu zanimljivih i korisnih informacija za tamošnje stanovništvo.

Jedna od njih je da traje prijava projekta Centra za posjetitelje Sveti Jeronim na

natječaj Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. - Najviše bodova dobije se poštivajući zelenu komponentu tako mi u ovom trenutku radimo izmjenu postojeće građevinske dozvole. Naime, kod parkirališta smo predvidjeli punionicu za električne automobile, istaknuo je načelnik Rebernik. (sh)

Kanalizacija konačno

dolazi na red?

Međimurske vode prijavile su projekt kanalizacije za centar Štrigove na NPOO. - Rezultate još nemaju, no do kraja godine bi se trebali znati. U prvom ćemo mjesecu dakle znati jesmo li prošli, dodao je Rebernik. U drugoj fazi predviđena je kanalizacija na području Železne Gore, Ban�ija, Leskovca i Grabravnika, no za taj dio projekta još nije riješena

građevinska dozvola jer se rješavaju imovinsko-pravni odnosi.

Međimurske vode su napravile i projektnu dokumentaciju za priključenje Toplica Sveti Martin sustavu kanalizacije. Ta će se kanalizacijska mreža povući kroz ravni dio koji vodi do Železne Gore i dijela Prekope, sve ono što je prirodni pad. (sh)

Poznato zemljište za novi općinski vrtić

- Dajem na znanje da u ovom trenutku imamo lokaciju koja mi se čini da je najbolja za novi vrtić. To je zemljište koje se nadovezuje na novi Dom kulture, rekao je načelnik Rebernik.

Općina je već prethodno kupila tu parcelu jer su smatrali da će im u budućnosti zatrebati. Načelnik smatra

da bi to bila idealna lokacija za vrtić s obzirom na to da je lokacija odvojena od glavne ceste i da je prostor predviđen za društvene djelatnosti. U općini se nadaju da će sljedeće godine Vlada otvoriti novu seriju natječaja za su�inanciranje izgradnje vrtića.

(sh)

Pristiglo 13 prijava za stambene poticaje

Na adresu ureda općine dosad je pristiglo ukupno 13 prijava za stambene poticaje na području općine Štrigove. Visina poticaja kreće se od 30.000 kuna (3984 eura), 20.000 kuna (2656 eura) i 15.000 kuna (1992 eura).

Opširnije o tome tko ima pravo na poticaj, koji su uvjeti i kriteriji za dodjelu poticaja pročitajte na mrežnoj stranici Općine. Prijave s dokumentacijom podnose se najkasnije do kraja godine, do 31. prosinca. (sh)

Za 55 studenata 2500 kuna

Općina Štrigova za 55 studenata, koliko ih se javilo na javni natječaj, dodijelit će jednokratne novčane pomo-

ći od 2.500 kuna. Ukupno je u tu svrhu iz općinskog proračuna predviđeno 137 tisuća kuna. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Za sto umirovljenika 250 kuna božićnice

Odlukom općinskog načelnika Martina Srše Općina Sveti Martin na Muri i ove je godine pripremila poklon-bonove za sve umirovljenike s područja općine

koji nemaju ukupne prihode veće od 2.500 kn. Na javni poziv javilo se točno sto mještana koji su zadovoljili kriterije za božićnicu. (sh)

Vijećnik Josip Novak iskazao je nezadovoljstvo pa napus�o sjednicu

OPĆINSKO VIJEĆE Selnica

BOŽIĆNA ČESTITKA gradonačelnika i saborskog zastupnika Dražena Srpaka Činimo dobro i onima koje ne poznajemo

Drage sugrađanke, dragi sugrađani!

U božićnom smo vremenu, u vremenu u kojem svi nastojimo biti bolji. Pravi put za postati bolji je taj u kojem će riječi postati djela. Pa stoga činimo ih svakodnevno i to ona dobra. Budimo primjer i uzor našim bližnjima, susjedima i prijateljima u tome. Činimo dobro i onima koje ne poznajemo. Činimo dobro potrebitima bez promišljanja, bez kalkulacija. To je put da i nama i našim obiteljima bude bolje, da u našem gradu i u lijepoj domovini bude bolje. Pokažimo ljudskost i humanost i zadržimo to i u cijeloj idućoj godini koja kuca na vrata. Zadržimo to zauvijek.

Godina iza nas još uvijek je bila obilježena pandemijom i bjesomučnim napadima na ukrajinski narod i državu, a žrtve se broje u desecima tisuća. Da se takvo što može događati u 21. stoljeću, malo tko je vjerovao. Molimo Boga da im pomogne, molimo ga da zaustavi zločine i razaranja. Pandemija i rat su poremetili tržišta, donijeli in�laciju, skupe energente, a Vlada Republike Hrvatske svojim je mjerama donekle uspjela ublažiti teškoće koje zbog toga osjećaju naši građani. Kao što znate, trenutno obavljam dvije dužnosti, uz onu gradonačelničku

MURSKO SREDIŠĆE

sam i zastupnik u Hrvatskom saboru, a to je svakako časna dužnost i priznanje ne samo meni već i našem gradu.

Budimo sretni i zahvalni što mi svoj advent provodimo u miru i sigurnosti, sa svojim bližnjima i sjetimo se naroda Ukrajine koji ovaj advent provodi u izgnanstvu, u hladnoći i neimaštini! Suosjećajmo s njima jer to je jedino ljudski što možemo učiniti! Sjetimo se da su i oni prošli advent proveli u miru i sigurnosti, ne sluteći kakva ih nesreća i kakva zvjerstva mogu snaći!

Neka Vas sve čuva dragi Bog, a mali Isus učini naša srca radosna, puna nade, vjere i ljubavi za svakog čovjeka! Neka bolesnima da zdravlje, neka tužna srca izliječi! Neka nas u vremenu Božića učini spokojnima!

Blagoslovljen Božić i svako dobro u novoj godini želi vam vaš gradonačelnik!

Roditelji oslobođeni plaćanja vrtića u siječnju

Grad će platiti roditeljski udio u cijeni vrtića za siječanj. Odluku o tome je na prijedlog gradonačelnika jednoglasno prihvatilo Gradsko vijeće na sjednici u ponedjeljak.

Za siječanj kažu da je najdulji mjesec u godini, nakon što se svi istroše prije blagdana pa će ta pomoć

roditeljima dobro doći. Da pojasnimo, svoj dio računa za vrtić u siječnju neće morati platiti roditelji za čiju djecu Grad Mursko Središće su�inancira boravak djeteta u vrtićima na području grada, kao ni roditelji djece kojima Grad su�inancira boravak u vrtićima izvan područja grada. (BMO)

Traže da ŽUC postavi vibrotrake na ulazu u Brezje

Upravnom odjelu za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove naloženo je da na ulasku i izlasku u Ulicu Brezje u Murskom Središću postavi vibrotrake

zbog smanjenja brzine i da sa Županijskom upravom za ceste dogovore njihovo su�inanciranje. Vibrotrake postavit će se i na ulazu u naselja Peklenica, Križovec i Hlapičina. (BMO)

Vi ste kuću napravili za manje, načelniče!

Biserka Tarandek(SDP) najaktivnija je oporbena vijećnica u Općini Vratišinec, poznata po tome da sve propituje, u skladu sa svojom ulogom oporbene vijećnice. Na sjednici u utorak u njezinu fokusu bilo je uređenje parkirališta u centru Vratišinca pokraj zgrade Općine.

Kazala je: - 445.000 kuna za uređenje osam parkirnih mjesta mi je malo previše. Koliko je to kvadrata, načelniče, pitala je, te dodala: Vi ste kuću napravili za manje novca, pozivajući se na podatke iz njegove imovinske kartice.

Načelnik Mihael Grbavec joj je odgovorio da je za uređenje navedenog prostora provedena javna nabava na koji su se javila dva ponuditelja od kojih je izabran onaj koji je ponudio cijenu ispod one na javnom natječaju.

- Ne radi se samo o uređenju parkirnih mjesta već i o drugim infrastrukturnim

radovima “pod zemljom”: kanalizacija, slivnici za odvodnju, priprema za javnu rasvjetu, pojasnio je. A usporedba s mojom kućom: - Bio bih sretan da sam napravio kuću za taj novac, kazao je. Vijećnica Tarandek mu je dogovorila:

- Podaci za kuću su iz Vaše imovinske kartice.Baratate podatkom o kreditu za kuću, odgovorio joj je načelnik.

Proračun iznosi 2,890.457,89 eura (21.788.154,97 kuna)

Proračun Općine Vratišinec u iznosu od 2.890.457,89 eura (21.788.154,97 kuna) donesen je bez ijednog glasa protiv, uz samo jedan, suzdržani glas vijećnice Biserke Tarandek (SDP). Pitala je zašto nisu prihvaćeni prijedlozi SDP-a koje su se poslali prije usvajanja proračuna, ali ništa od njihovih prijedloga ne vidi u proračunu.

Kao svoje stavke istakla je prijedloge za energetski dodatak za umirovljenike

Skuplji odvoz otpada

Vijećnici su dali suglasnost na povećanje cijena otpada komunalnom poduzeću Murs-ekom, a razlog je povećanje obima usluga. Od siječnja počinje razvrstavanje stakla na kućnom pragu i uklanjanje kontejnera sa svih javnih površina. Uz to će se granje, kao biootpad, odvoziti u povećanoj količini, umjesto 6, dva puta 12 kubika godišnje. Radi

se o odluci koja se usvaja na svim vijećima općina i Gradu Mursko Središće u kojima Murs-ekom zbrinjava otpad.

Izmjenom i dopunom de�inirana je nova cijena minimalne javne usluge na iznos od 64,58 kuna (8,57 eura), što predstavlja povećanje cijene minimalne javne usluge za 5 posto. (BMO)

i projekt Centra dr. Vinko Žganec.

Načelnik je odgovorio da stavke za to postoje u proračunu samo pod drugim nazivom. - Iznos za umirovljenike nisam vidio u prijedlogu, kazao je načelnik Grbavec. Vijećnica Tarandek mu je odgovorila da SDP nije predložio iznos, nego samo stavku za umirovljenike:Iznos sam trebala objasniti na sjednici, kazala je Biserka Tarandek.

Za umirovljenike već izdvajamo i za božićnice i za uskrsnice i to u većem iznosu nego drugi, kazao je načelnik Grbavec. A proračun mora biti ne samo socijalni već i razvojni, naglasio je.

Što se tiče Centra dr. Vinko Žganec, za njega je namijenjen prostor sadašnjeg vrtića kad se on preseli u novoizgrađeni. Tada će se stvoriti prostorni uvjeti, a u proračunu je predviđen pod stavkom uređenje stare škole, kako se ta zgrada kolokvijalno zove u Vratišincu, pojasnio je.

Što se graditi iduće

godine

Iduća godina u Vratišincu bit će i dalje u znaku bagera i infrastrukturnih radova: izgradnja pješačke staze kroz Ulicu dr. Vinka Žganca, pješačke staze s oborinskom odvodnjom kroz Brodec, sanacija cesta nakon radova na aglomeraciji, pješačko-biciklističke staze Gornji Kraljevec-Remis i ceste Gornji Kraljevec-Novo Selo Rok, obnova zgrade Doma kulture dr. Vinko Žganec, izgradnja vrtića, sanacija željezničke stanice u Vratišincu i obnova stare škole te Vatrogasnog doma u Vratišincu. Izgradit će se sportska dvorana u vlasništvu Općine i postaviti videonadzor na javnom površinama. Vijećnici su prihvatili i visinu cijene najma stana u vlasništvu Općine Vratišinec u Školskoj ulici 2, veličine 55,25 metara četvornih. Određena je cijena od 1,51 euro po metru četvornom, odnosno, 11,40 kuna po kvadratu, odnosno 630 kuna mjesečno.

BISERKU TARANDEK na sjednici OV-a Vratišinec začudilo 445.000 kuna za uređenje osam parkirnih mjesta u centru

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Radovi na uređenju parkirališta u centru Vra�šinca

Biserka Tarandek (SDP), oporbena vijećnica Mihael Grbavec (HNS), načelnik

Dražen Srpak

BOŽIĆNA ČESTITKA gradonačelnika Ljubomira Kolareka

Više nego prije trebamo se sjetiti potrebitih

Poštovane sugrađanke i sugrađani!

Pred svima nama je još jedan Božić. Svatko ga dočekuje na svoj način. Netko se veseli nekoj novoj stepenici u životu, netko žali i tuguje zbog gubitka, neki žive u obilju i sreći, neki žive teško i skromno. Ove godine, više nego bilo koje godine u nizu, živimo sa strepnjom, osluškujući sve ono što se događa oko nas, u svijetu. Sve ono što čujemo, ima posljedice i u našim životima. Bog se rodio u bijedi i neimaštini, oko njega nije bilo blještavih lampica i borova, bogatoga stola. Danas se djeci sve prikazuje idilično nastojeći ih zaštititi od slike gladnih, bolesnih beskućnika. Nitko maloga Isusa ne prikazuje kao beskućnika, a on je upravo to bio. I mi se ovoga Božića, više nego prije, trebamo sjetiti potrebitih, starijih, siromašnih, ostavljenih. Pomoći im na bilo koji način. Uoči Božića, Grad Prelog je podijelio blizu šest stotina jednokratnih novčanih pomoći, u uku-

pnom iznosu od gotovo 120.000 kuna. Pokušavamo, u okviru svojih mogućnosti, pomagati koliko možemo. S mišlju na ostavljene, siromašne, potrebite, želim svim stanovnicima naših mjesta, Cirkovljana, Čehovca, Čukovca, Draškovca, Hemuševca, Oporovca, Otoka i Preloga čestit i blagoslovljen Božić. Nadam se da će nam Božić barem na trenutak donijeti toliko potreban mir i radost i uistinu se nadam da će nas sve svakoga dana godine koja dolazi pratiti božićni blagoslov!

Besplatan vrtić u siječnju

Gradonačelnik Ljubomir Kolarek potpisao je ugovor o �inanciranju projekta Rekonstrukcija i opremanje Dječjeg vrtića Fijolica Prelog, PO Draškovec. Tim ugovorom Grad Prelog će za dogradnju vrtića u Draškovcu dobiti maksimalan iznos mogućih sredstava, 4.444.618,39 kuna, odnosno 589.902,24 eura.

A prije nekoliko dana Grad Prelog objavio je vijest o projektu koji uključuje su�inanciranje predškolske djelatnosti u Dječjem vrtiću Fijolica Prelog od strane Sre-

dišnjeg državnog ureda za demogra�iju i mlade, a Gradu Prelogu je tim projektom odobren iznos od 412.500 kuna. Dio tih sredstava utrošit će se za pokrivanje troškova boravka djece u vrtiću u mjesecu siječnju te će za sve korisnike boravak djece u mjesecu siječnju biti besplatan. Besplatan vrtić u mjesecu siječnju odnosi se na svu predškolsku djecu na području grada Preloga, bilo da su polaznici Dječjeg vrtića Fijolica bilo Dječjeg vrtića Vesela loptica. (vv)

Humanitarna akcija Prijatelja svetog Roka

Udruga Prijatelji svetog Roka minule nedjelje održala je priredbu Advent s prijateljima i Božićni sajam, u sklopu humanitarne akcije Sanjajmo.

Sav prikupljeni dobrovoljni dar s tog događanja bit će namijenjen nabavi opreme i inventara školske knjižnice, pomoći u su�inanciranju produženog boravka učenika u

školi te nabavu zaštitne mreže knjižnice Osnovne škole Draškovec. Za potrebe humanitarne akcije otvoren je žiro-račun (IBAN: HR0423400091511200017)

kod Privredne banke Zagreb d.d. na koji se mogu uplatiti donacije i dobrovoljni novčani prilozi. Humanitarna akcija završava krajem mjeseca ožujka 2023. godine. (vv)

Bez klecinprota nema Božića

Uz božićno-novogodišnje blagdane mnogi pripremaju slatki kruh, ali samo Priločanci peku svoj nadaleko poznat i prefin klecinprot

Piše: Vlasta Vugrinec

Klecinbrot, klecinprot ili slatki kruh, kako ga tko već zvao, tradicionalno je preloško božićno jelo, nekad kruh, a danas, s obzirom na dostupnost sušenog voća, izdašna slastica. Iako o njemu nema puno pisanih zapisa ni izričitih recepata, svaki stanovnik Preloga, naročito one starije generacije, obavezno su ga jeli na Božić. Jedinstvenog recepta nema, svatko ga je pripremao na svoj način od onoga što je imao u kući. Tako se i receptura njegove pripreme prenosila s koljena na koljeno usmenom predajom. A kako mu i samo ime govori, riječ je o jelu koje potječe još iz

vremena Austro-Ugarske i nitko mu ime nije preveo na hrvatski, odnosno preimenovao ga, već ga i dalje zovu klecinprot.

Srednjoškolci nastavljaju tradiciju

Umijeće spravljanja slatkog božićnog kruha ušlo je i u Srednju školu Prelog koja uostalom obrazuje i buduće kuhare. Stoga oni već desetak godina svoj kruh nude na tamošnjem Božićnom sajmu. I ove je godine ekipa za izradu priločkog klecinbrota bila vrijedna i pripremila izdašne količine klecinprota.

- Krenuli smo u izradu božićnog voćnog kruha jer je to tradicija ovog kraja, kaže Gordana Žvorc, nastavnica

prehrambene grupe predmeta u SŠ Prelog. Ako bismo išli u doslovni prijevod riječi klecinprot, bio bi to kruh s kruškama, no mi smo ga malo obogatili.

U stvari, ne malo, već više negoli izdašno sa suhim voćem.

- Imamo svoju recepturu koju već njegujemo godinama, držimo se nje i ne dajemo ju van tako lako, dodaje.

Receptura i izrada nisu toliko komplicirane koliko je izrada dugotrajna, tako da je i to jedan od razloga zašto se danas više ni ne peče toliko puno. Srednjoškolci su klecinprot radili u dvjema turama i sve ispečene količine planule su u trenu.

Dugotrajni postupak

Iako je procedura izrade klecinprota relativno jednostavna jer je ipak riječ o dizanom tijestu s voćem, priprema je dugotrajna.

- Voće treba najprije nasjeckati, a potom namakati

u rakiji ili rumu jer se mora macerirati. Naravno, to mora stajati određeno vrijeme, kaže nastavnica. Kad je to gotovo, dalje je sve vrlo jednostavno.

U biti se uzima omjer brašna i voća od 3:5, odnosno na tri kilograma brašna dolazi 5 kilograma suhog voća. U obzir dolazi gotovo sve: suho voće, jabuke, kruške, šljive, smokve, grožđice, marelice, korica naranče ili limuna, a mogu se dodati i orasi, lješnjaci, čokolada, kako kome paše ili što voli.

Zamijesi se obično tijesto za dizani kolač i kad se ono digne, razvalja se i puni nadjevom. Potom se sve samo lagano preklopi, stavi u posudu željenog oblika, premaže se žumanjkom i popika vilicom kako bi para tijekom pečenja izašla van. Kolač se peče oko sat i pol na laganoj temperaturi od oko 180 stupnjeva.

I ono što je najbolje, tako pečen može stajati i mjesec dana.

Svestrane žene iz Priločkog srca

Teško je nabrojiti što se sve minule subote nudilo na preloškom Božićnom sajmu. Uz spomenuti klecinprot bilo je tu i hljebova kukuruznog kruha, pa raženog, nudili su se dizani kolači, pr�kači i naravno kremasti. Takva priredba nezamisliva je bez

kuhanog vina, blještavih prigodnih ukrasa i čestitki. Kao da su se izlagači natjecali tko će ponuditi više toga. Polaznici vrtića, osnovne i srednje škole, članovi udruga, OPG-ova, svi su nešto imali za predstojeće praznike. Nekako u tom mnoštvu,

onako potiho i sa strane, svoje kolače i rukotvorine nenametljivo su nudile i članice udruge Priločko srce. Bez njih gotovo da ne prođe nijedna aktivnost u gradu i uvijek se rado odazivaju na poziv Turističke zajednice. Poznate su i po tome

što sve proizvode, kolače i rukotvorine, prodaju i tako skupljaju sredstva za razne humanitarne akcije. No, aktivno sudjeluju i u drugim aktivnostima poput nordijskog hodanja, bicikliranja te uopće u promicanju zdravog i aktivnog života.

Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga

Vrijedne članice Udruge Priločko srce

SLATKI KRUH bio je hit Božićnog sajma u Prelogu

Priločki klecinprot

Gordana Žvorc s božićnim slatkim kruhom

Voda je temeljni uvjet za život ljudi, životinja i biljaka

Novosti u provođenju “zelene prakse“

Zaštita okoliša i ublažavanje klimatskih promjena najvažnija su zadaća u predstojećem razdoblju zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. S ciljem smanjivanja utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš i klimatske promjene do 2030. godine, želja je postići sljedeće: - smanjiti za 50 % ukupnu uporabu pesticida

- postići da je najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta EU pod ekološkim uzgojem uz značajan porast ekološke akvakulture

vaka biljna vrsta za svoj optimalni rast i razvoj i ostvarivanje prinosa iziskuje određenu količinu vode. Premda voda u organizmu nije podvrgnuta oksidaciji, pa prema tome i ne služi kao izvor energije, ipak je bitna za odvijanje životnih procesa u biljkama. Voda u biljkama onaj je medij u kojem se razgrađuju određene za život potrebne tvari ili sudjeluje u procesima stvaranja novih tvari (bjelančevine, ugljikohidrati, masti i soli) i svim procesima bitnim za život biljke. Voda je glavni sastavni dio svake stanice i ima važnu ulogu u regulaciji topline svih organizama (vrlo važno kod visokih vanjskih temperatura). Ona može primiti u sebe veliku količinu topline, a pritom se sama jako i ne zagrije. Upravo to njeno svojstvo pridonosi mnogočemu, da se toplina u organizmu podjednako raspodijeli i temperatura organizma održava na istom stupnju.

Voda je uključena u kemijske reakcije

- smanjiti prodaju antimikrobnih sredstava namijenjenih uzgoju životinja i akvakulturi za 50 % - smanjiti upotrebu gnojiva za najmanje 20 %

- vratiti barem 10 % poljoprivrednih površina pod visoko raznolika obilježja krajobraza.

Voda je uključena u kemijske reakcije koje biljkama omogućuju sintezu ugljikovih spojeva (glukoza) iz ugljikova dioksida (CO2) zraka, zahvaljujući fotosintezi. Ukratko, voda u organizmu je ona tvar u kojoj se odvijaju fizički i kemijski procesi važni za život ljudi, životinja i biljaka. Učinak nedostatka vode na biljkama obično se zapaža smanjenim rastom što je povezano s padom intenziteta fotosinteze i poremećajem metabolizma dušika i ugljika.

Budući da će se od iduće godine intenzivirati raznolikost usjeva na poljoprivrednim površinama, a približava nam se sjetva ozimih žitarica, kako bi na vrijeme poljoprivredni proizvođači mogli planirati sjetvu i površine pod glavnom kulturom, donosimo nove odredbe.

Do ove godine poljoprivredna gospodarstva koja su obrađivala do 10 ha nisu trebala poštovati raznolikost usjeva, odnosno mogla su uzgajati jednu kulturu. Međutim, od sljedeće godi-

Reakcija je biljaka na sušu složena jer je taj stres najčešće povezan s problemima usvajanja biogenih elemenata i njihovim transportom, kako hraniva, tako i asimilata, što se odražava na cjelokupan metabolizam same biljke. Jači nedostatak vode rezultira „isušivanjem“ biljaka i pojavom tzv. točke uvenuća koja, ovisno o nedostatku vode i svojstvima biljne vrste, odnosno kultivara, nakon nekog vremena kulminira

Od iduće će godine sva gospodarstva bez obzira na veličinu poljoprivredne površine biti obvezna na minimalno 10 % poljoprivrednih površina gospodarstva održavati ekološki

ne takva gospodarstva trebaju imati najmanje dvije različite vrste (kulture) usjeva/nasada i/ili različite poljoprivredne površine, gdje površina glavne kulture ne smije prelaziti 75 % ukupnih poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva.

trajnim uvenućem, tj. biljka se neće moći oporaviti ni nakon dodavanja vode. Manji nedostatak vode u duljem periodu rezultira adaptacijom biljaka na sušu. Vodni stres rezultira zatvaranjem puči i smanjenjem intenziteta transpiracije, padom vodnog potencijala biljnih tkiva, smanjenjem fotosinteze i, konačno, inhibicijom rasta.

Transpiracija

Poljoprivredno gospodarstvo koje obrađuje od 10 do 30 ha treba imati najmanje tri različite vrste (kulture) usjeva/ nasada i/ili različite poljoprivredne površine, pri čemu površina glavne kulture ne smije zauzimati više od 75 % poljoprivredne površine, a dvije glavne zajedno ne smiju zauzimati više od 95 % poljoprivrednih površina gospodarstva.

Najljepše je ono koje okuplja cijelu obitelj

Transpiracija je gubitak vode kroz puči biljaka iz listova, a njeno isparavanje sa slobodnih vodenih površina i gologa tla naziva se evaporacija. Transpiracija se odvija kroz puči - otvor u lisnoj epidermi koji omogućuje izmjenu plinova između vanjskog svijeta i parenhima lista. Transpiracija omogućava protok hranjivih tvari od korijena do nadzemnog dijela biljke, u kojima je smanjen hidrostatski tlak zbog isparavanja vode i kao rezultat toga voda s otopljenim tvarima putuje prema lišću. Regulira se otvaranjem i zatvaranjem puči listova. Količina vode koju biljka gubi transpiracijom ovisi o intenzitetu svjetlosti, temperaturi, vlazi, vjetru i veličini biljke. Transpiracijski koeficijent je količina vode koju biljka potroši kod izgradnje jednog kilograma suhe tvari. Na temelju njega biljke se razlikuju u odnosu na potrebne količine vode.

Piše: Vlasta Vugrinec

Gospodarstva koja obrađuju više od 30 ha trebaju uzgajati najmanje četiri različite vrste (kulture), pri čemu glavna kultura ne smije zauzimati više od 70 % poljoprivrednih površina, a tri glavne kulture zajedno ne smiju zauzimati više od 95 % poljoprivrednih površina.

Voda je glavni sastavni dio svake stanice i ima važnu ulogu u regulaciji topline svih organizama (vrlo važno kod visokih vanjskih temperatura). Ona može primiti u sebe veliku količinu topline, a pritom se sama jako i ne zagrije.

Također se proširuje postojeći oblik „zelene prakse“ (održavanje ekološki značajnih površina na najmanje 5 % oraničnih površina na gospodarstvima većim od 15 ha). Od iduće će godine sva gospodarstva bez obzira na veličinu poljoprivredne površine biti obvezna na minimalno 10 % poljoprivrednih površina gospodarstva održavati ekološki značajne površine. Razlika prema dosadašnjoj „ze-

Miris borovine s okićenog drvca pomiješan s cimetom u toploj sobi na sam Božić mnoge asocira na djetinjstvo i taj običaj prakticiraju i danas, prenoseći tradiciju jednog od najvećih kršćanskih blagdana s koljeno na koljeno.

Nažalost, mnogi danas više ne kite pravo, živo drvce već ono plastično koje je u skladu s današnjim modernim trendovima. Pa tako imamo zelena, bijela drvca, čak i zlatna, srebrna. Istina, lijepa su, gusta, pravilno razmještenih grana, no nemaju ono nešto. A to je miris borovine.

Teoretski za Božić kao božićni bor možemo kititi sve vrste borovki izuzev ariša koji je listopadni. Ipak se kod nas najčešće kite jela i smreka, bilo rezani bilo u tegli. Naravno, neki kite i umjetno drvce

Okus maruna čista je fantazija

Živa božićna drvca

- Berba kreće isto kad i berba grožđa. Moram reći da maruni imaju puno žešće, odnosno oštrije i jače bodlje koje prodiru čak i ispod “radničkih” rukavica, kaže Marijan Branilović Pajo

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Ovoga tjedna pobornici živog božićnog drvca, bora, cmreka ili kako već koji kraj ga zove, bili su u potrazi za svojim savršenim primjerkom. Velikim i gustim, malim ili srednjim, ovisno o želji i cijeni. Kupovala su se rezana drvca ili pak ona u tegli koja se mogu kasnije zasaditi u dvorište ili pak u tegli čekati idući Božić.

- Radeći godinama u Italiji, maruni su me naprosto opčinili, kaže Marijan Branilović Pajo koji ovih dana bere marune na svom gospodarstvu u Zasadbregu.

No, jedno je svima zajedničko. Na Badnjak kite bor. U hrvatskom jeziku riječ bor ima vrlo široko značenje. Borom se često nazivaju svi pripadnici porodice Pinaceae (borovke). U toj porodici borovki su i pravi borovi (Pinusi), ali i jele (Abies), ariši (Larix), cedrovi (Cedrus) i smreke (Picea) i još neki rodovi četinjača koji su nama

Prije svega, kaže, u voćarnicama su uvijek imali najveću cijenu, a tu je naravno i njihova veličina.

manje značajni. Teoretski za Božić kao božićni bor možemo kititi sve ove vrste izuzev ariša koji je listopadni. Ipak su kod nas najčešće vrste za to jela i smreka. Njih onda zovemo božićno drvce. Životni ciklus božićnog drvca, od sjemenke do dvometarskog stabla traje, ovisno o vrsti i načinu kultivacije, između 8 i 12 godina. Prvo se uzima sjeme iz češera skupljenih sa starijih stabala. To se sjeme obično uzgaja u rasadnicima i zatim prodaje uzgajivačima božićnih drvaca u starosti od 2 do 4 godine. Preostali dio razvoja stabla ovisi prvenstveno o klimi, kvaliteti tla te kultivaciji i brizi za stablo. I tako onda nakon tih 8-10-12 godina ljudi sijeku te sadnice, odnesu ih svojoj kući i tamo ih nakite ukrasima kao dobrodošlicu Božiću.

među prvima u našem kraju, kaže naš sugovornik. Nabavio sam sadnice iz Španjolske i to dvogodišnje.

je su na kraju zaobljene, pa ne "grebu". Rod jela (Abies) obuhvaća više vrsta vazdazelenog drveća iz umjerenih područja sjeverne polutke. Kao i smreke, razgranjuju se pršljenasto, ali im grančice uglavnom ne vise. Obična ili bijela jela, Abies alba, izrazito je srednjoeuropsko drvo i kod nas se rijetko koristi. Puno su češće njene neobičnije rođake kao što je korejska jela (A. koreana), kavkaska jela (A. Nordmanniana), jela dugoigličarka (A. Concolor), balzamasta američka jela (A. Lasiocarpa) ili španjolska (A. Pinsapo). Svaka od njih ima neke karakteristike koje je uvrštavaju u omiljene hortikulturne rekvizite i sve ih zbog pravilnog koničastog habitusa i zelenih iglica možemo okititi za Božić.

No, drvce se bira pažljivo, gleda se raspored grana i ono što je najvažnije, ne opadaju li već iglice što će značiti da je drvce odrezano prije dosta vremena i neće dugo biti lijepo. Stoga bi bilo najbolje otići po drvce u rasadnik.

- Što se okusa tiče, to je nešto sasvim drugo u odnosu na naš autohtoni šumski kesten, dodaje. Puno su slađi, čista fantazija i puno se lakše čiste.

Jela i smreka imaju izrazit pršljenast raspored grana što uzrokuje piramidalan oblik rasta. Zato izgledaju savršeno kad se osvijetle. Borovi nisu tako pravilni.

Jele (Abies) rastu nešto sporije od smreka (Picea), ali su možda simpatičnije jer imaju nježnije iglice ko-

Maruni i grožđe beru se u isto vrijeme

Istina, bio je to, kako kaže, promašaj jer su ih suša i visoke temperature desetkovale pa se u novoj rundi odlučio za jednogodišnje. Voćka nije samooplodna pa stoga za nasad treba nabaviti nekoliko vrsta. Očito je to bio pun pogodak jer se grane savijaju pod težinom plodova. Marune vole i voluharice koje su mu trenutno najveći neprijatelj. Probao je sve “recepte” i preporuke koje je čuo. Od stakla pod korijen i ovčje vune, a zasadio je i na kilograme lukovica narcisa oko stabla. Sve uzalud. Upoznao je i rak kore koji mu je

kom od čak sedam komada. Najkrupniji plod koji je dosad ubrao imao je 51 gram. Riječ je o nutritivno vrijednoj namirnici čiji je glavni sastojak škrob pa ga se može usporediti s krumpirom. Poput lješnjaka i badema, ni kesten ne sadrži gluten, pa je popularan sastojak u bezglutenskoj prehrani. Osim toga, bogat je vitaminom C i ftalatima, koji su bitni pri sintezi crvenih krvnih zrnaca i DNK.

Božićna drvca u tegli

s više sunca. Kesten porodicu s hrastom pa je i ono dugovječno. naime poživjeti i do na. Interesantna je da ju mnogi smatraju kom poput badema, i oraha.

Nakon što se kupi božićno drvce u tegli i donese doma, prvo ga treba staviti u hodnik ili garažu gdje je temperatura malo viša od one vani. Idealno bi bilo da drvce tamo ostane jedan dan. Nakon toga može se unijeti u kuću na sobnu temperaturu s tim da ga je poželjno smjestiti što dalje od izvora topline, odnosno radijatora ili peći.

Potražnja veća od proizvodnje

Smreke imaju u svom korpusu vrlo popularne srebrne smreke (Picea pungens). Ali i cedrovi mogu biti srebrni (Cedrus atlantica Glauca), a postoje i srebrne jele koje su manje popularne jer se teže uzgajaju pa im to diže cijenu. A oko Božića sve ima svoju cijenu.

Sve ubrane plodove ne stigne ni spremiti, a kamoli skladištiti ili pak nešto raditi od njih jer odmah idu na tržište. Nema ih, kaže, toliko kolika je potražnja za njima.

Dakle, izbor je vrlo velik i šarolik i samim time otežan.

Inače, maruni rode već prvu godinu. Preporuka je da se tada plodovi otkidaju kako bi stablo ojačalo, odnosno bolje se razvilo.

Ne smije se zaboraviti da je riječ o živoj biljci koju treba povremeno zaliti. Nakon što završe blagdani i drvce se raskiti, također treba pripaziti na promjene temperature. Bude li jako hladno, onda ga najprije iz stana (+20 °C) treba odnijeti u neku garažu (+3 °C) i tek tada u vrt (-9 °C). Pri tome ga isto treba zalijevati. Na proljeće, kad malo zatopli, drvce se može posaditi u vrt.

Ako su toplija ljeta, odno-

Budući da je već njihov uzgoj, sviđa mu sada kreće u novi proizvodnju vlastitih ca. Naime, zasadio divlji kesten na koji jepiti grančice svojih Doduše, neće to raditi jer još nije to naučio eksperimentirati.

Razlika između maruna nije samo već i u boji, veličini ploda.

Kesten (lat. Castanea tiva) jedna je od devet roda Castanea i predstavnik je porodice bukovki. arheološki dokazi da on jedna od prvih namirnica u čovjekovoj prehrani.

SAVJETI

Piše: Suzana Pajić

Marijan Branilović Pajo očaran je marunima BRALI SMO marune na imanju Marijana Branilovića u Zasadbregu

Piše: Suzana Pajić

KAKO ODABRATI pravo božićno drvce

Tek posjećen bor najduže će izdržati u toplim sobama

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Kiselo zelje i salata zvijezde su ovotjedne ponude

Čak i ovaj predblagdanski tjedan nije uspio oživjeti čakovečki plac i sajam. Je li u pitanju jutarnja hladnoća, kupuje li se u trgovačkim centrima ili pak je u pitanju strah od trošenja, pitanje je koje muči i trgovce. Jer, oni su se koliko – toliko pripremili za pojačanu potražnju, ako ništa drugo, onda barem za blagdanski stol. Nudili su se stoga zelena salata, mrkva i peršin, kiselo zelje i glavice za sarmu. Uz to, pojačano su se nudili orasi i lješnjaci za popularne pr�kače i dizane kolače. Osim toga, pr�kači su se čak i mogli kupiti i to od ki�lica i breskvica do linzera. Na potražnju se jedino nisu mogli potužiti prodavači jaja koji su robu brzo rasprodali. Cijena jajima kretala se od 1,3 pa nadalje, ovisno o veličini. Tko još nije napravio ili kupio svoj božićni ukras, nudili su se još uvijek razni adventski vijenci te aranžmani. Oni su se mahom kupovali za posljednja počivališta dragih osoba. Slično je bilo i s ukrasnim svijećama koje nekako svi volimo upaliti ovih dana i uživati i njihovoj tretepavoj svjetlosti. (vv)

CIJENE PLAC

Salata (kg): 20 kn

Mrkva (kg): 10 kn

Peršin (kg): 25–30 kn

Zelje (kg): 10 kn

Blitva (pušlek): 10 kn

Mladi luk (vezica): 5 kn

Kelj (kg): 12 kn

Zelje (kg): 8–10 kn

Češnjak (kg): 50 kn

Luk (kg): 6–8 kn Poriluk (kg): 20 kn Med (900 g): 60–80 kn Kiselo zelje (kg): 20 kn

CIJENE SAJAM

Salata (kg): 20 kn

Mrkva (kg): 6 – 8 kn

Peršin (kg): 25 – 30 kn

Zelje (kg): 7 kn

Blitva (pušlek): 10 kn Mladi luk (vezica): 5 kn Kelj (kg): 12 kn Zelje (kg): 8–10 kn

Češnjak (kg): 50 kn

Luk (kg): 6–8 kn Poriluk (kg): 20 kn Med (900 g): 60–80 kn Orasi (kg): 80 kn

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Alergija i intolerancija na histamin

Kod nekih osoba hrana može uzrokovati neželjene reakcije čiji intenzitet može varirati od blagog do snažnog, pa čak i opasnog po život. Takve reakcije javljaju se kod osoba koje su preosjetljive na određenu hranu i njezine sastojke. Pritom se preosjetljivost na hranu može manifestirati kao intolerancija i kao alergija na hranu. Intolerancija na hranu očituje se kao nepoželjna reakcija organizma na unos određene hrane ili sastojaka hrane, posebice pri unosu većih količina spornih supstanci. Intolerancija nije ni trovanje hranom ni alergija, iako u sva tri slučaja unos hrane ili njezinih sastojaka izaziva nepoželjne reakcije. Intolerancija na hranu, nealergijska preosjetljivost na hranu, ne uključuje imunološki sustav, premda simptomi nalikuju onima kod klasične alergije posredovane s IgE-om, ali su blaži i kraće traju. Ona može biti posljedica neželjenih reakcija na iritante, enzimske ili farmakološke uzroke.

Alergija na hranu de�inira se kao imunološki posredovana preosjetljivost na alergene iz hrane. Kliničke manifestacije alergije uključuju gastrointestinalne simptome, mučninu, povraćanje, bol u abdomenu i proljev te opće simptome kao što su rinitis, astma, edem, hipotenzija, svrbež, urtikarija, dermatitis/ekcem, bronhospazam te, u najtežim slučajevima, ana�ilaktički šok. Histamin i ostali medijatori iz mastocita odgovorni su za težinu i trajanje intestinalnih i izvan intestinalnih simptoma. Posebnu pažnju u zadnje vrijeme privlači intolerancija na histamin kao sastojak hrane. Taj je enzim jedan od najvažnijih u metabolizmu bjelančevina jer sudjeluje u pregradnji jedne od osam esencijalnih aminokiselina, bazične aminokiseline histidin, a ta aminokiselina ulazi u sastav većine proteinskih namirnica (meso, mlijeko, sirevi, riba, bjelanjak, mahunarke).

Razina histamina u hrani ovisi o procesu dozrijevanja te stupnju svježine. Što se hrana dulje čuva i pušta da dozrije, to će biti i veći sadržaj histamina u njoj, a posljedično tome će i poteškoće za nekoga tko pati od preosjetljivosti i nepodnošljivosti hrane biti veće.

Hrana/pića čijom se konzumacijom mogu povećati razine histamina u tijelu:

• alkohol, osobito crno vino i pjenušac; također i bijelo vino i pivo; • dimljena i konzervirana riba, riba koja nije svježa, kao i riblji umaci, tuna, srdela, inćun, haringa, som, losos; • pizza; • dimljeno meso i mesne prerađevine kao što su salama, šunka, kobasice i slanina; • kiseli kupus; • određeno povrće (rajčica, špinat, patlidžan, avokado, gljive te konzervirano povrće, kao i gotove salate); • određeno voće (jagode, banane, papaja, kivi, ananas, mango, mandarine, grejp); • vinski i balzamični ocat; • umak od soje; • sir; • senf; • kečap; • sjemenke suncokreta; • čokolada/kakao; • kava i crni čaj; • kruh i slastice pripremljene s kvascem; • kikiriki, indijski oraščići, orasi.

Simptomi kod alergija na histamin grubo se dijele po regijama na tijelu gdje se promjene najčešće i dešavaju:

• problemi u probavnom traktu (bolovi i grčevi u trbuhu, zatvor stolice, napuhanost trbuha, proljev ili meka stolica, mučnina praćena povraćanjem)

• glava i lice (jaka glavobolja, migrena, nesvjestica, kroničan umor, otekline lica i crvenilo, često kihanje, začepljen nos ili povećana sekrecija iz nosa)

• simptomi na koži (osip praćen vidnim crvenilom i neugodnim svrbežom, urtikarija)

• prsni koš (astma, aritmija srca, nizak krvni tlak , nešto rjeđe i otežano disanje)

• ostalo (nesanica i drugi poremećaji spavanja - anksioznost, iznenadne promjene raspoloženja, snižen krvni tlak, hladnoća).

I alergija i intolerancija na hranu jesu oblik preosjetljivosti koji pogađa samo određen broj “osjetljive” populacije. Pritom alergije na hranu izazivaju reakciju imunološkog sustava, dok kod intolerancije na hranu nepoželjna reakcija nije izazvana reakcijom imunološkog sustava i općenito nije intenziteta koji bi mogao ugroziti život.

Izbjegavanje hrane i pića koji sadrže histamin glavni je oblik prevencije u slučaju intolerancije i alergije na histamin, a novo korisno rješenje jesu nadomjesci enzima diamin-oksidaze.

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

Piše: Katarina Jančec Jasnić, dipl. ing., analitičarka u laboratoriju

GORNJI MIHALJEVEC

Katarina Mikloška iz Čakovca imala je pune ruke posla s kiselim zeljem

Ka�ca Piljak iz Čukovca nudila je i svježu salatu

Ljudi koji inspiriraju - Mark Shepard

U SAD-u vodeći stručnjak u svijetu u stvaranju održivih i otpornih poljoprivrednih sustava je Mark Shepard. On je 1995. godine uspostavio je šumu hrane na farmi New Forest, Wisconsin (SAD) koja predstavlja uspješan poslovni model proizvodnje hrane za tržište. Istovremeno se u njoj povećava plodnost tla i kapacitet tla da zadrži vodu na terenu. Farma New Forest inspirativan je primjer prelaska sa sustava konvencionalne poljoprivrede gdje su se uzgajali klasični usjevi graha i kukuruza u produktivni poljoprivredno-šumarski ekosustav. Napravio ju je promatrajući okolinu oko sebe i imitirajući prirodni sustav u američkim savanama gdje raste i hrast. Na svom imanju uzgaja i najviše zarađuje na trajnim nasadima lješnjaka i kestena, čije sadnice sam uzgaja križajući razne europske, američke i azijske vrste i odabire najotpornije sijance za svoje područje i to tehnikom „zanemarivanja“ –za svoje imanje odabire one sijance koji uspiju preživjeti bolesti i hladne zime bez zaštite. Između trajnih nasada/ redova lješnjaka i kestena uzgaja šparoge, a među trajnim usjevima uzgaja i mnoštvo životinja koje se hrane na tom imanju – krave i svinje.

On sam veli da nema voćnjake lješnjaka ili kestena,

nego samoodržavajući sustav koji oponaša prirodne sustave, a sve što ubiru je čisti pro�it. Gnojenje i kontrolu nametnika vrše životinje koje uzgaja te prirodni predatori. Za ekološku poljoprivredu veli da iako ne upotrebljava teške kemikalije, još uvijek nije dobar način uzgoja jer treba uložiti puno sredstava i rada da bi se održavali većinom jednogodišnji usjevi i ne gradi se tlo, nego uništava. Za razliku od toga on gradi samoodržavajuće ekosustave biljaka i životinja.

Mark Shepard ujedno je i jedan od pokretača zadruge Organic Valley, koja je krenula iz Wisconsina, a danas okuplja 2500 organskih proizvođača u SAD-u i Kanadi i pretprošle je godine ostvarila prodaju u vrijednosti od milijardu američkih dolara.

Mark Shepard smatra se pionirom obnavljajuće, regenerativne poljoprivrede. On tvrdi: - Jedina civilizacija koja se oslanja na jednogodišnju poljoprivredu, a nije još propala, je ova sadašnja u kojoj živimo, ali ni za nju budućnost trenutno ne izgleda baš lijepo, zar ne? Ova umjetna poljoprivreda ogroman je dio problema. Moramo uništiti ekosustav, srušiti drveće, orati travnjake, da tlo prihvati sjeme. To je ratovanje, ratovanje sa živućim sustavom i planetom Zemljom.

VRTLARICA

U DVORIŠTU obitelji Lipović iz Novog Sela Rok

Veličanstveni sukulenti traže minimalnu brigu

su prilagodljivi

Piše: Vlasta Vugrinec

Danas nema tog dvorišta u kojem ne raste barem nekoliko vrsta sukulenata. Vrlo su zahvalne biljke jer uz malo brige pružaju puno ljepote. I što je još važnije, vrlo su otporni pa mogu prezimiti vani, na mrazu, kiši i snijegu bez problema.

Osim toga, uspijevaju svakome pa i onome za koga se

kaže da ima dvije lijeve ruke. Drugim riječima, ne znamo što bi se doista trebalo dogoditi da propadnu. Osim, naravno, previše zalijevanja koje i inače najčešće ubija naše biljke.

Neki ih vole, naročito one osjetljivije, saditi u tegle te zimi unositi u zaštićene prostore. Nije da to nije neophodno jer i u njihovoj velikoj obitelji ima i onih vrsta koje zimu ne podnose.

Omiljeni ukras dvorišta

Sukulente danas možemo naći posvuda, a originalno potječu iz suhih i vrućih dijelova Južne Amerike i Afrike. Zahvaljujući činjenici da uspijevaju na suhom tlu koje nimalo ne usporava njihov rast i razvoj, sukulenti odlično uspijevaju u suhim i vrućim prostorijama, a nije ih potrebno ni često zalijevati.

Vrlo su popularni posljednjih godina jer je trend uređenje dvorišta ukrasnim kamenjem te korama raznih boja. I upravo mali otok s primjerice suhim panjem i sukulentima razbija monotoniju ukrasnog kamenja. Takav način sadnje i uređenja prilazne staze sreli smo kod Vesne Lipović iz Novog Sela Rok. Ona je poklonica onih najotpornijih vrsta, tzv. čuvarkuća koje se i najčešće viđaju tu kod nas u Međimurju. I ne samo da se sade unutar kamenja, sade se i u kamenjare, gredice po kojima se nesmetano šire i time sprečavaju rast korova.

Vrtlari posežu i za njima jer vole, naprosto obožavaju ove naše ljetne vrućine kada se zemlja zagrije i preko 40 stupnjeva. U takvim uvjetima ostalo bilje se jadno objesi dok oni bujaju. Štoviše, što je viša temperatura, to im bolje paše,

A i sada zimi, kad smo počupali ljetnice, a trajnice su se zavukle u zemlju, jedino sukulenti sa svojim debelim

mesnatim listovima prkose zimi.

Zaštitni sloj od voska

A takve velike temperaturne ekstreme podnose zahvaljujući svojim listovima koji imaju zaštitni sloj od voska i time se sprječava gubitak vode. Zbog tih svojstava oni su vrlo prilagodljivi i ne treba puno truda oko njih da bi uspjeli pa su odličan izbor za početnike i sve one koji su uvjereni da im uzgoj kaktusa i sličnih vrsta ne ide od ruke.

Kako ima bezbroj vrsta od kaktusa, preko onih mesnatih listova do malih, srednjih i velikih, tako dolaze i u raznim bojama. Pravi vrtni maheri od njih čak izrađuju i svojevrsne žive slike kombinirajući boje u jedinstvenu kompoziciju.

Ta slika čak može stajati i vodoravno, odnosno biti vertikalni minivrt. Drugim riječima, za njihov uzgoj i pokazivanje raskoši ne treba puno, već samo malo mašte jer oni podnose sve, od suše, siromašne zemlje, malo zalijevanja do presađivanja. Štoviše, i samo se presađuju ako ih nehotice otkinemo i dođu u dodir s malo zemlje. Za razmnožavanje je dovoljan čak i samo jedan list koji se jednostavno upikne direktno u zemlju. I što je još važnije, boli li vas uho, list čuvarkuće itekako dobro dođe.

Piše: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Vrlo

i ne treba puno truda oko njih da bi uspjeli pa su odličan izbor za početnike i sve one koji su uvjereni da im uzgoj kaktusa i sličnih vrsta ne ide od ruke

Otok čuvarkuća na bijelom ukrasnom kamenju Vesne Lipović

Kućni sukulent kojeg treba unije� u kuću �jekom zime

BERNARDIN VRT

Na dan 24. prosinca počinju svete noći, vrijeme između godina. Ono čemu se posvećujemo u to vrijeme bit će pod sretnom zvijezdom. Uzmimo si stoga vremena za svoju budućnost.

• 24. 12. Dan djeluje s elementom topline kojim vlada zviježđe Ovna.

• 25. 12. Dan djeluje s elementom zemlje kojim vlada zviježđe Bika.

• 26. 12. Dan djeluje s elementom svjetlosti kojim vlada zviježđe Blizanaca.

• 27. 12. Dan djeluje s elementom vode kojim vlada zviježđe Raka.

• 28. 12. Dan djeluje s elementom topline kojim vlada zviježđe Lava.

• 29. 12. Dan djeluje s elementom zemlje kojim vlada zviježđe Djevice.

• 30. 12. Dan djeluje s elementom svjetlosti kojim vlada zviježđe Vage.

• 31. 12. Dan djeluje s elementom svjetlosti kojim vlada zviježđe Vage.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG

Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�njetel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

Župan Posavec: Neće biti “bjanko” isplata!

- Promijenite paradigmu zvanu „dajte novac“ u prijedloge i realizacije

Predsjedniku Skupštine 232,26 eura mjesečno, a vijećnicima 119,45 eura po sjednici

Predsjedniku Skupštine pripada naknada u neto iznosu od 232,26 eura mjesečno. Potpredsjednicima Skupštine pripada pojedinačna naknada u neto iznosu od 199,08 eura mjesečno. Vijećnicima Skupštine određuje se visina naknade za sudjelovanje u radu Skupštine u neto iznosu od 119,45 eura. Članovima radnih tijela određuje se visina naknade za

sudjelovanje u radu radnih tijela Skupštine u neto iznosu od 19,91 eura po sjednici.

Predsjednici stalnih ili povremenih radnih tijela koje imenuje Skupština ili predsjednici tijela koje imenuju župan, kada su pozvani na sjednice Skupštine u svojstvu izvjestitelja, ostvaruju pravo na naknadu u neto iznosu od 19,91 eura i pripadajući putni trošak. (BMO)

Jedini vijećnik koji nije podržao proračun Međimurske županije na prošlotjednoj sjednici je vijećnik Elvis Kralj, predstavnik romske nacionalne manjine u Skupštini.

Požalio se da Županija ne izdvaja novac za legalizaciju u romskim naseljima te premalo novca daje za rad Vijeća romske nacionalne manjine. Zato, naglasio je, neće podržati proračun.

Župan je bio oštro jasan: - Neće biti 'bjanko” isplata. Vijeće romske nacionalne manjine održalo je dvije sjednice tijekom godine i do mene nisu stigli nikakvi prijedlozi. Promijenite paradigmu zvanu „dajte novac“ u prijedloge i realizacije kojima ćete postati svijetli primjeri i predvodnici u zajednici, odvratio je na kritike Elvisa Kralja župan Posavec.

Bez rasprave je prihvaćen i prijedlog o mogućem kratkoročnom zaduženju Županije od 10 milijuna kuna kako bi se održala likvidnost dok ne stigne novac iz EU proračuna za projekte.

Odlučeno je o naknadama predsjedniku, potpredsjednicima, vijećnicima i članovima radnih tijela Skupštine MŽ-a te je dano pozitivno mišljenje za izgradnju sportskog parka u Murskom Središću.

Jednoglasno je prihvaćeno izvješće o radu i �inanciranju Gorske službe spašavanja - Stanice Čakovec uz naglasak da će Županija pomoći pri formiranju centra za obuku na prostoru bivše vojarne.

Imenovan je Etički odbor Skupštine Međimurske županije na čijem je čelu De-

Za upraviteljicu Međimurske zaklade solidarnosti Katruža imenovana je Petra Vadlja, dipl. iur., pročelnica Službe za poslove župana.

Na čelo Međimurske zaklade za obrazovanje dr. Vinko Žganec imenovana je

Liječnici Ivani Peras, specijalistici pedijatrije, jednoglasno je dana suglasnost odlukom Upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec kojom joj se daje u zakup poslovni prostor.

(BMO, foto: Zlatko Vrzan)

ELVIS KRALJ, vijećnik romske manjine, u Skupštini nije podržao proračun jer smatra da je premalo novca za manjinu

kojima ćete postati svijetli primjeri i predvodnici u zajednici, poručio je Kralju župan

jan Buvač (predsjednik) te članovi Bernarda Topolko i Zlatko Marciuš.

Sandra Breka-Ovčar, prof., ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec.

Elvis Kralj, vijećnik u Županijskoj skupš�ni iz redova romske nacionalne manjine

Žiteljima

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

Općina OREHOVICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

Čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

sretan i blagoslovljen Božić

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

sretan i blagoslovljen Božić sretan i blagoslovljen Božić

Poštujemo zakone, a svoju Uredbu trebala bi poštovati i Vlada

MEĐIMURJE-PLIN poštuje zakone i podzakonske akte, a Vlada Republike Hrvatske treba samo postupi� po donesenoj Uredbi Vlade od 14. 9. 2022. godine i MEĐIMURJE-PLINU osigura� plin po 41 Eur/MWh.

Zahvaljujemo na pitanjima vezanim na Uredbu Vlade Republike Hrvatske, pogotovo zastupnici u Europskom parlamentu, gospođi Sunčani Glavak, što se zalaže i podržava MEĐIMURJE-PLIN da ostvari pravo prema Uredbi na plin po cijeni od 41 eur/MWh. Vjerujemo da će gospođa Sunčana Glavak kao europarlamentarka prema Uredbi Vlade Republike Hrvatske na koju se pozivaju gradonačelnici i načelnici zatraži� od Vlade da se i MEĐIMURJE-PLINU osigura plin po 41 euro za naše kupce.

Tvrtka MEĐIMURJE-PLIN poštuje Uredbu Vlade Republike Hrvatske, kao što poštuje svoje vlasnike, krajnje kupce plina, građane Međimurske županije, Republike Hrvatske, građane svijeta. Još jednom is�čemo, poštujemo Uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije i prema istoj Uredbi i MEĐIMURJE-PLINU trebale su bi� osigurane količine plina po 41 eur/MWh + troškovi opskrbe, no plin po toj cijeni za kupce plina nije osiguran.

Dana 14. 9. 2022. godine u Narodnim novinama br. 106/22. objavljena je Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, koja je stupila na snagu 15. 9. 2022. godine. Predmetnom Uredbom, člankom 5 a., u stavku 4. i stavku 6. propisano je, ci�rano: (4) Plinom iz stavaka 1. i 2. ovoga članka raspolaže Hrvatska elektroprivreda d.d. za potrebe: distributera plina u svrhu namirenja gubitaka za distribuciju plina, za kupce toplinske energije iz samostalnog toplinskog sustava, javnu uslugu za potrebu kupaca iz kategorije kućanstvo te za kupce plina iz kategorije poduzetništvo iz članka 2. stavka 3. ove Uredbe.

(6) Na temelju podataka iz stavka 5. ovoga članka, Vlada Republike Hrvatske donosi odluke o raspodjeli kapaciteta plina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te cijeni plina po kojoj je Hrvatska elektroprivreda d.d. dužna prodava� energetskim subjek�ma, za potrebe iz stavka 4. ovoga članka.

Međutim, na temelju te Uredbe Vlada Republike Hrvatske donijela je dana 20. 10. 2022. godine Odluku o cijeni i raspodjeli kapaciteta prirodnog plina koji je Hrvatska elektroprivreda d.d. preuzela od proizvođača prirodnog plina (NN 122/2022), koja je u suprotnos� s Uredbom. Istom Odlukom, koja je izrazito

diskriminirajuća u odnosu na MEĐIMURJE-PLIN i naše kupce, pravo na plin od 41 eur/MWh + troškovi opskrbe, dano je samo HEP-Plinu d.o.o. Osijek, ali ne i ostalim opskrbljivačima plinom kao energetskim subjek�ma. Tom Odlukom MEĐIMURJE-PLINU nije osiguran plin po 41 eur + troškovi opskrbe. Smatramo da i MEĐIMURJE-PLIN d.o.o. Čakovec kao energetski subjekt za kupce koje opskrbljuje, kupce iz Uredbe, ima pravo na plin po cijeni od 41 eur + troškovi opskrbe. Ponavljamo, MEĐIMURJE-PLINU nije osiguran plin po cijeni od 41 eur/MWH + troškovi opskrbe, kao što je to osigurano HEP-Plinu Osijek.

MEĐIMURJE-PLIN opskrbljuje plinom kupce na temelju važećih sklopljenih ugovorao opskrbi plinom i poštuje Uredbu Vlade Republike Hrvatske, ali Vlada mora temeljem Uredbe MEĐIMURJE-PLINU osigura� plin. No, donesena Odluka Vlade je izrazito diskriminirajuća za MEĐIMURJE-PLIN i za naše kupce te u suprotnos� s odredbama same Uredbe kojom je putem energetskih subjekata, opskrbljivača plinom, svim kupcima iz Uredbe, školama, vr�ćima, bolnicama, trebao bi� osiguran plin po 41 eur/ MWh. MEĐIMURJE-PLIN odgovorno posluje sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i Zakonu o javnoj nabavi, poštujući načela javne nabave određena člankom 4. Zakona, ci�rano:

(1) Naručitelj je u primjeni ovoga Zakona u odnosu na sve gospodarske subjekte obvezan poštova� načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernos� i načelo transparentnos�.S dugogodišnjim iskustvom u opskrbi plinom te ljudskim i materijalnim resursima smatramo da MEĐIMURJE-PLIN opskrbu plinom dokazano radi odgovorno, odnosno u obostranom interesu za kupce i Društvo te stoga i nadalje molimo Vladu Republike Hrvatske da i MEĐIMURJE-PLINU osigura plin za kupce prema Uredbi. Svaka je inicija�va vlasnika MEĐIMURJE-PLINA, kao i zastupnika u Europskom parlamentu, usmjerena da i naši kupci ostvare pravo na plin po cijeni od 41 eur, bitna te još jednom molimo da nam Vlada osigura plin po cijeni od 41 Eur za naše kupce.

Istog dana, kada je i održana �skovna konferencija u Prelogu, 19. 12. 2022. godine, na Vijeću Europske unije donesena je Odlu-

ka o ograničavanju veleprodajne cijene plina na tržištu na 180 Eur/ MWh, što je 4,4 puta više od cijene od 41 Eur/MWh. Među�m, u izlaganju na �skovnoj konferenciji tražena je cijena koja, nažalost, ne postoji.

Ponavljamo da smo do donošenja Odluke Vlade, dana 20. 10. 2022 godine, uredno opskrbljivali kupce i nismo imali nikakvih reklamacija, tako da i nadalje vjerujemo da će Vlada Republike Hrvatske i MEĐIMURJE-PLINU prema Uredbi od 14. 9. 2022. godine osigura� plin po cijeni od 41 EUr/MWh + troškovi opskrbe. Uz to, javna nadmetanja sukladno Zakonu o javnoj nabavi se provode, a nitko, čak ni HEP-Plin d.o.o. Osijek, ne daje ponudu, kao npr. u postupku koji je provodila Krapinsko-zagorska županija, Koprivničko-križevačka županija, Požeško-slavonska županija…, a ni� na ostalim postupcima javne nabave. Uputom Ministarstva, točkom 7., jasno je propisano kupcima obveznicima Zakona o javnoj nabavi, vezano na sklapanje ugovora o opskrbi plinom, da se postupci nabave trebaju provodi� bez odgode, ci�rano: Nakon prelaska na opskrbu plinom kod HEP-Plin d.o.o., kupci plina, koji su naručitelji u smislu Zakona o javnoj nabavi, dužni su - bez odgode - nakon raskida ugovora, pokrenu� novi postupak javne nabave za odabir opskrbljivača.

Samo primjenu Uredbe, za što se zalaže gospođa Sunčana Glavak, traži i MEĐIMURJE-PLIN, tako da zahvaljujemo na zalaganju na primjeni Uredbe od 14. 9. 2022. godine za naše kupce.

MEĐIMURJE-PLIN radi na temelju zakona i podzakonskih akata te ugovora i za vlasnike ostvaruje dobi� koja je do sada isplaćena u ukupnom iznosu od 33.967.017,26 kn, odnosno više od 4,5 milijuna eura. Unatrag 40 dana isplaćena je vlasnicima Društva i dobit za 2021. godinu, usprkos svjetskoj globalnoj energetskoj krizi. Prema zadnjem izvještaju za razdoblje od 1. 1. do 31. 10. 2022. godine MEĐIMURJE-PLIN posluje pozi�vno. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima Nadzorni odbor Društva je redovito upoznat s poslovanjem MEĐIMURJE-PLINA. Isto tako, Nadzorni odbor je upoznat da MEĐIMURJE-PLIN sve svoje obveze podmiruje u roku dospijeća u ovoj svjetskoj globalnoj energetskoj krizi.

Želimo Vam svima čes�t Božić i božićne blagdane te sretnu novu 2023. godinu, kao i vesele novogodišnje blagdane.

MEĐIMURJE-PLIN d.o.o. Čakovec

Njihovi učenici plasirali su se na državna natjecanja

Piše: Dora Vadlja

Čak 171 mentor iz međimurskih osnovnih i srednjih škola, čiji su učenici u školskoj godini 2021./22. osvojili prva mjesta na županijskim, međužupanijskim te državnim i međunarodnim natjecanjima ili su se plasirali na državne

smotre, primio je priznanje. Mentori su darivani umjetničkim djelima, radovima učenika Graditeljske škole, u ime poštovanja koje im iskazuje Međimurska županija. Čak 171 mentor dolazi iz osnovnih i srednjih škola s područja Međimurja koji je samo u protekloj školskoj godini

pripremio 12 državnih prvaka u osnovnim školama, istaknuo je župan Matija Posavec.

U srednjoškolskom sustavu bilo je 11 državnih prvaka, dva viceprvaka s međunarodnog prirodoslovnog turnira, odnosno Prirodoslovne olimpijade Europske unije te osvajači 3. mjesta na

Međunarodnoj prirodoslovnoj olimpijadi mladih. - Godina pred nama je izazovna jer težimo sve naše osnovne škole dovesti do uvjeta za jednosmjensku nastavu. Riječ je o jedanaest škola, ali i o izgradnji četiriju sportskih dvorana. Spremno čekamo natječaje iz EU fondova kako

bismo ostvarili novi početak. Paralelno ćemo i dalje jačati rad naših područnih školskih odjela koji – bez obzira na broj učenika – imaju svoj speci�ičan duh i važnu ulogu u zajednici.

Zato, obrazovanje ostaje na vrhu ljestvice naših prioriteta, istaknuo je župan

Međimurske županije Matija Posavec. Svečani skup glazbeno-scenskim nastupom obogatili su učenici Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, učenici Gospodarske škole Čakovec ukrasili su dvoranu u kojoj se održala svečanost, dok su učenici Srednje škole Prelog pripremili domjenak.

Ovakva druženja puno nam znače

Uz umirovljenike iz naše županije sudjelovali su i savezi matica umirovljenika iz Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije Piše: Sanja Heric

- Došla je ekipa iz Belice, Podturna, Štefanca i Strahoninca i skupa smo sjeli za stol. Jako nam je lijepo ovdje. Ovakva nam druženja

jako puno znače i moram reći da se mi družimo jako puno i jako smo aktivni, rekla nam je Zlatka Hajdarović, predsjednica Udruge umirovljenika iz Belice i voditeljica tamošnjeg zbora, na susretu

umirovljenika iz pet županija sjeverozapadne Hrvatske, a koji je ovaj put održan u Gornjem Mihaljevcu u utorak, 20. prosinca. Tom je prigodom održan prigodan kulturno-umjetnički program, a sam

susret otvorio je Zbor Udruge umirovljenika Prigorčica iz Breznice iz Varaždinske županije. Na početku susreta prisutnima se obratila Nada Lovrec, predsjednica Matice umirovljenika Međimurske

UMIROVLJENIČKI PAR Ladić iz Bogdanovca Ako doživimo, proslavit ćemo 60 godina braka!

U dobrom raspoloženju susreli smo i umirovljenički par Mariju (77) i Franju Ladića (80) iz Bogdanovca.

- Ove godine imali smo jako puno aktivnosti u Udruzi. Bili su organizirani i biciklijada i pješačenje i kuhanje gulaša, rekao nam

je Franjo Ladić, koji je u kolovozu proslavio 80 godina.

- Skupa smo već 57 godina. Ako doživimo, proslavit ćemo 60 godina braka. To se samo jedanput doživi, istaknuli su u nastavku Ladići, koji imaju četiri unuka i jednu praunuku.

županije, uime domaćina, koja je svim prisutnima zaželjela toplu dobrodošlicu.

– Izuzetna su mi čast i zadovoljstvo pozdraviti srebrne generacije ljudi svih pet županija. Nalazite se u Gornjem Mihaljevcu, to je centralno mjesto naše općine koja se prostire na 33 kvadratna kilometra te je zaokružena u 12 naselja. Ovdje živi 1800 stanovnika, okruženi smo trima međimurskim općinama te Republikom Slovenijom, istaknuo je načelnik Goran Lovrec i čestitao svima božićno-novogodišnje praznike.

Uz umirovljenike iz naše županije sudjelovali su i savezi matica umirovljenika iz Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. Nakon službenog dijela pro-

Nada Lovrec, predsjednica Ma�ce umirovljenika Međimurske županije, pobrinula se da susret prođe u najboljem redu

grama uslijedila je zakuska te druženje umirovljenika. Za kolače za goste pobrinule su se vrijedne članice Udruge umirovljenika iz Gornjeg Mihaljevca.

GORNJI MIHALJEVEC okupio umirovljenike iz pet županija sa sjeverozapada Hrvatske

Umirovljenički par Marija i Franjo Ladić ak�vni su članovi mihalovske Udruge umirovljenika

Umirovljenici iz Belice, Selnice, Štefanca, Podturna i Strahoninca okupljeni za zajedničkim stolom

ONI SU NAJBOLJI mentori osnovnih i srednjih škola u Međimurju

Na okupu najmentori osnovnih škola

Zajednička fotografija najmentora srednjih škola

Poslovnim

Svim građankama i građanima sretan i blagoslovljen Božić, novogodišnje blagdane, obilje sreće, zdravlja, uspjeha na poslovnim planu u 2023.g. želi

Hrvatska demokratska seljačka stranka

Poslovnim

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Bravo, maestro Branimire Magdaleniću!

Božićni koncert u Nedelišću, održan u dvorani Aton, vrhunac je glazbenog doživljaja među blagdanskim koncertima. Okosnica tog koncerta je Pjevački zbor Josip Vrhovski i njihovi gosti. Događaj je to koji se čeka cijele godine. Tu nenadmašnu magiju stvorio je maestro i dirigent Branimir Magdalenić, prof. uz brojne suradnike koji doprinose kvaliteti ovog koncerta. Glazbena letvica odavno je visoko je podignuta, ali još je važnije da je i ovogodišnji 23. koncert po redu ispunio dvoranu Atona i napunio glazbenom radošću i ljubavlju srca publike. Ove godine 2.100 ljudi okupilo se

u publici, da bi uživalo u pjesmama o ljubavi i miru. Uz Pjevački zbor Josip Vrhovski i orkestar nastupili su njihova solistica Ines Ceilinger, 4 Tenora (Đani Stipaničev, Vladimir Garić, Filip Hozjak i Marko Pecotić) i Katarina Toplek Horvat. Na programu ovogodišnjeg koncerta Zbor Josip Vrhovski i orkestar izveli su: Adeste Fideles, U to vrijeme godišta, Veselje ti navješćujem, Međimurski triptih i Bone Deus.

Katarina Toplek Horvat je uz zbor i orkestar pjevala Upravi korake moje, Ave Maria, Panis angelicus.

Dječji zbor Josip Vrhovski uz orkestar je pjevao Božić je opet tu. Četiri tenora, uz zbor i orkestar pjevali su Nessun Dorma, Aleluja, Rodio

točku na glazbu Chariots of fire. Četiri tenora i Katarina Toplek uz zbor i orkestar izveli su pjesme Amigos para siempre, Santa Lucia, Neka cijeli ovaj svijet i Tiha noć. Zbor, orkestar, tenori

i Katarina Toplek Horvat, uz šarmantnog dirigenta Branimira Magdalenića, čaroliju glazbe prenijeli su i na publiku i uključili ju u svoj koncert tako da su joj prepustili kratke dionice.

Voditelji programa bili su Lejdi Oreb i Matko Buvač, a publiku i izvođače pozdravili su Nikola Novak, načelnik Nedelišća i Ivanka Novak, predsjednica Pjevačkog zbora Josip Vrhovski.

Grupa je okosnica razvoja i suradnje općina

U hotelu Kralj u Donjem Kraljevcu u utorak je Lokalna akcijska grupa Mura – Drava proslavila desetu obljetnicu. Kako je poznato, LAG Mura – Drava osnovalo je 15. listopada 2012. godine devet jedinica lokalne samouprave na području Međimurske i Koprivničko-križevačke županije. Osnovali su ga: Grad Prelog te općine Orehovica, Goričan, Donji Kraljevec, Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava, Kotoriba i Legrad. Osnovni cilj je održivi razvoj provedbom lokalne razvojne strategije. Kao organizacija civilnog društva, na jednom mjestu okuplja predstavnike javnog sektora, gospodarstvenike, OPG-ove i udruge. Aktivnosti LAG-a sufinancirane su sredstvima Europske unije i Poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

U prvih deset godina rada ostvaren je niz projekata uz uvažavanje posebnosti i prepoznatljivosti donjeg Međi-

murja i svake općine, u čemu je lokalno stanovništvo bilo glavni pokretač razvoja sa svojim idejama.

Predsjednik LAG-a Mura – Drava Mario Moharić ukratko se osvrnuo na prvih deset uspješnih godina rada. Ostvaren je niz projekata uz dobru suradnju svih jedinica lokalne

samouprave, a LAG Mura –Drava spada među najuspješnije po ostvarenim brojnim projektima. O aktivnostima i rezultatima djelovanja prikazan je i kratki film uz pojašnjenja voditelja LAG-a Mihaela Ružića, u kojemu se podsjeća na niz ostvarenih projekata u svim jedinicama lokalne

samouprave. Prvi predsjednik LAG-a Dragutin Glavina, danas predsjednik Skupštine Međimurske županije, prisjetio se ne baš lakih početaka kao i mnogih koji su pomagali prvih godina djelovanja. Danas je LAG Mura – Drava okosnica razvoja i suradnje, a sutra će to biti i više. On

je naglasio da je najvažnije postignuto zajedništvo, uvažavanje i suradnja, što doprinosi ukupnom razvoju kraja.

Dožupan Josip Grivec u svojem je obraćanju rekao je da je ponosan na sve što je učinjeno do danas te naglasio da je LAG Mura – Drava najuspješniji u Republici Hr-

vatskoj i zaželio svima sretne blagdane. Za uspješan rad podijeljen je i niz priznanja uz čestitke predsjednika Marija Moharića. U kulturno-umjetničkom programu sudjelovali su članovi Puhačkog orkestra općine Donji Kraljevec koje su nazočni nagradili pljeskom.

Pod dirigentskom palicom Branimira Magdalenića, prof. pjevala su 4 Tenora, Katarina Toplek Horvat, Pjevački zbor Josip Vrhovski i svirao je orkestar

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Mario Golenko

BOŽIĆNI KONCERT u Nedelišću najljepši je i najčarobniji božićni koncert u Međimurju

se kralj, War is over, a zbor i orkestar Božić, Go tell on the mountain. Edita Gorski otplesala je svoju plesnu

Pjevački zbor Josip Vrhovski

Božićni orkestar

LAG MURA – DRAVA proslavio desetu obljetnicu

Zajednička fotografija nagrađenih predstavnika općina i Grada Preloga

Međimurske novine i BluKids vas daruju

Magdalena

Snježana čita sve, od recepata do vrta

U beličkoj trgovini METSS u redovnoj kupovini sreli smo Snježanu Škvorc koja je neumorno punila kolica potrepštinama za predstojeće božićno-novogodišnje blagdane. U tome su joj pomogli i recepti za kolače iz naših novina koje redovno prati

i isprobava. U razgovoru s njom doznali smo da osim njih novine redovno čita, od početka do kraja. No, najviše se raduje novim kuharicama, kolačima te pričama iz međimurskih vrtova. Stoga se i obradovala našim poklonom, crvenom

Joker kupon 93. kola

Novo, 93. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u pretprošlom broju. I u prosincu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti

tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.Skupljene kupone od 16. prosinca možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor

platnenom vrećicom. A vrećicu smo poklonili i djelatnici trgovine Mirjani Herman koja pak prvo u novinama otvori sportske stranice, a potom sve ostalo. Nekako i njoj paše čitanje od zadnje prema prvoj stranici. (vv)

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. prosinca. Sretnog dobitnika 93. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. prosinca. (mk)

kupona skupi i naočale pokupi

Karlo Nikić i Dilana Šarkanj iz Kotoribe dobili su sina Noela rođenog 1. studenog.

37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Marina Zorković, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

TRGOVINA KRK (METSS), Ljudevita Gaja, Belica

Beličanke Snježana Škvorc i Mirjana Herman s poklon-vrećicama

Kralja Tomislava 7 (Stari passage)

Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr

i Andreas Panić iz Orehovice dobili su kćerkicu Nicoll, rođenu 25. studenog.

ŠTEFANJE u Dvorani Graditeljske škole Čakovec donosi

Veliki koncert Dražena Zečića!

U ponedjeljak, 26. prosinca, na Štefanje nakon skoro četiri godine u Čakovec u GOC dolazi popularni hrvatski pjevač Dražen Zečić.

Donosi nam veliki broj bezvremenskih hitova, a koje vole zapjevati i mlado i staro. Predgrupa je Privatt bend.

(dv)

Čakovcu je tradicionalan Božić proveden u krugu obitelji uz pucketanje u kaminu i Klince s Ribnjaka odavno stvar prošlosti. Kraj godine za ekipu iz daljnje i bliže okolice znači da je vrijeme za uskakanje u najodvratnije odjevne kombinacije i hodočašće u Meta bar koje garantira povratak u bezbrižne dane djetinjstva za one odrasle u devedesetima, željne lude zabave

popraćene neprežaljenim hitovima treša. Umjesto bijelih pahulja očekujte šarene konfete, umjesto zimskih kaputa lude 90’s kombinacije, a mjesto hoho-ho tuc-tuc-tuc.

I ove godine vrijedna ekipa okupljena u 3FF festivalu & Klubu Prostor –CeZaM Čakovec već deveti i predzadnji put časti nezaboravnim partyjem BLAST FROM THE PAST koji će biti, naravno, najveći, najluđi i

najužasniji do sad. Za kvalitetan odabir nekvalitetne muzike i ovih je blagdana zadužen DJ Spetz, koji prvo zagrijava svima poznatim pop/rock/dance hitovima iz 90-ih i ranih 2000-ih koje ste u nedostatku YouTubea vjerno čekali na MTV-u i VIVA-i. Nakon prisjećanja nezaboravnih one-hit wondera slijedi špica večeri i višesatni kaos uz (ne)uspješnice scene Cro dancea uz koje na plesnom podiju po-

sjetitelji ostavljaju i zadnja zrna ponosa i kapi znoja. Kao šlag na 90’s tortu, u ranim jutarnjim satima na pozornicu stupa DJ Kolovoz koji se vraća iz Ekvadora naoružan kultnim hitovima techna/trancea te će iz vas izvući i zadnje atome snage. Vidimo se na Božić na “dens�loru” u moru konfeta i neukusa na još jednom nezaboravnom kaosu Blast from the past.

(dv)

ŠAMPION organizira božićni koncert uz nezaboravne hitove

Neda Ukraden Šampion će pretvoriti u najbolji klub u gradu!

Neda Ukraden pjevat će na Božić pred brojnom publikom u Domašincu u Šampionu.

Omiljena pjevačka zvijezda koja iza sebe ima preko 50 godina impresivne karijere, nakon dvije godine dolazi u Šampion oduševiti

svojim vječnim hitovima na Božić u 23 sata.

Zora je svanula, Došlo doba da se rastajemo, Boli, boli, Vrati se s kišom, Da se nađemo na pola puta, Nisi ti bio za mene, Nisam ti ja baš bilo tko, Tetovaža, Najbolji klub u gradu, Šteta

baš, Srećo moja, Kao vino i gitara, Lavanda, Radujte se prijatelji, Svatovi, Idi, neću zaplakati samo su neki od bezvremenskih hitova kojima će Neda Ukraden ponovo oduševiti publiku i učiniti ovaj Božić danom za pamćenje. (dv)

Dječak Jackson zna sve o sobovima, vilenjacima, tajnoj radionici igračaka na Sjevernom polu, te mu je jasno da postoji nekakva magija koja Djedu Božićnjaku omogućuje da poklone dostavi po cijelom svijetu u jednoj jedinoj noći, no postoji nešto što još nije saznao... kako je točno Djed Božićnjak postao Djed Božićnjak. To će se sve promijeni� jedne Badnje večeri kad Jackson upozna Djeda Božićnjaka i čuje njegovu nevjerojatnu pripovijest.Neće to bi� priča kakvu je Jackson očekivao ali Djed Božićnjak bio je u pravu kad mu je rekao da nijedna dobra priča to nije…

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Najluđi party u gradu ponovno se vraća

Vidim se na sceni opere u Sydneyu

intervju tjedna

obitelji uvijek se slušala klasična mojeg rođenja. Roditelji su me mnogo koncerata, a klavir, stari našoj je kući uvijek bio moj izazov

iz Čakovca sklopu Zrinskog samostalni konkulturu Čaklavirsku pratnju klavira Glazbene Varaždinu, Danijela

pohađala profesorice

Postoji anegdota, govori nam Vinka i nastavlja: Kada sam imala tri godine, tata mi je pokazivao enciklopediju i vidjela sam sliku operne kuće u Sydneyu i rekla sam da ja tamo želim pjevati kad odrastem i eto me na tom putu.

Klara u zemlji slatkiša prenijela duh Božića i Orašara

Varga pohađala Prvu školu Čakovec i školu Miroslav smjer glasovir Nade Varga. sam pohađala glazbenu školu Varažteorija glazbe i klasi profesorice Matišić. sam na Muakademiji u Zagrebu, glazbena pedagogija klasi profesorice Oršanić. Živim u Častudiram u Zagrebu većinom u Zagrebu, mlada i uspješna mezzosopranistica. malena je pjevala u zatim nastavila osnovnoškolsko glazbeno a nakon toga i naposljetku akademija. obitelji uvijek klasična glazba, od

Vježba nekoliko sati dnevno. Trenutno je studentica pa još nije iskusila pravu karijeru, ali kako nam i kaže, vrlo se teško probiti jer je danas sve više pjevača.

Ulogu Klare plesala je Anita Sabolić, šećernu kraljicu Stjepana Posavec, kraljičinog trubadura Ines Vranović, vilu šećera Alegra Vinković Novak, a ulogu princa otplesao je Krsto Habuš

Osnovna baletna škola Miroslav Magdalenić Čakovec u utorak 20. prosinca je u Centru za kulturu održala čarobnu izvedbu Orašara. U plesnoj izvedbi Klara u zemlji slatkiša, 2. čina

Pjevala na Varaždinskim baroknim večerima - Još u srednjoj školi imala sam priliku pjevati na 48. Varaždinskim baroknim večerima uz pratnju Varaždinskog komornog orkestra, te sam s istim orkestrom nastupila na koncertu talentiranih učenika srednje glazbene škole. Tijekom studija sudjelovala sam na raznim projektima Muzičke akademije kao što su: I. Kuljerić: Animal Farm, C. Orff: Carmina Burana i Antologija hrvatske zborske glazbe, nastavlja. Također je sudjelovala u projektu izvedbe Velike mise u c-molu Wolfganga Amadeusa Mozarta sa Zborom Hrvatske radiotelevizije uz prat-

planetarno popularnog baleta Orašar Petra Iljiča Čajkovskog, publici su prenijeli pravi božićni duh.

Kako nam je u razgovoru rekla ravnateljica Umjetničke škole Senka Bašek, plesna baletna izvedba doživjela je svoj veliki uspjeh, a za koju su zaslužne baletne pedagoginje Ivana Brez Murk i Mateja Božić.

- Centar za kulturu bio je dupkom pun, tražilo se mjesto više. Ivana i Mateja odradile su fantastičan posao, trebalo je u ta tri mjeseca sve uvježbati i zaista su u tome uspjele, rekla nam je Senka Bašek dodavši kako je na pozornici bilo 75 polaznika. Važno je napomenuti kako je to originalna, autorska koreogra�ija. Ulogu Klare plesala je Anita Sabolić, šećernu kraljicu Stjepana Posavec, kraljičinog trubadura Ines Vranović, vilu šećera Alegra Vinković Novak, a ulogu princa otplesao je Krsto Habuš. Publika je na pozornici vidjela

nju Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije na kojem je dirigirala poznata norveška dirigentica Grete Pedersen.

U pravilu klasični pjevači ne pjevaju samo opere, već je repertoar puno raznovrsniji,

baletane u ulozi bombončića, španjolske čokolade, turskog meda, kineskog čaja, Bude, arapske kave, ruskih slatkiša, pralina te valcer cvijeća. Finale predstave izveli su svi polaznici programa klasičnog baleta, od predškolskog baleta, male baletne škole, početničkog klasičnog baleta, 2. razred i 3. razred Osnovne baletne škole. Radi se o uzrastima od 4 do 15 godina. Nastupile su i dvije bivše učenice Stjepana Posavec i Lena Kliček.

objašnjava Vinka. Međutim, kako opera čini veliki dio repertoara, valja spomenuti da je pjevala poznate arije kao što su Habanera iz opere Carmen (G. Bizet), Che faro senza Euridice iz opere Orfej i Euridika (C. W. Gluck),

KAMO SUTRA

ijetke je zaobišla vijest smrti engleske kraElizabete II. koja 70 godina. Portali preplavljeni vijestima o životu, vladavini, obiodnosima. Izvlači se svašta. Od njenog turljubavnog života s ranoj mladosti, do koja je bila sve samo primjerena kraljevskoj Svi mi koji smo napratili seriju The Crown,

Kraljica zasjenila sve!

KAMO SUTRA

Da je Međimurje sredina u kojoj je lijepo živjeti znaju i vrapci na granama. Istina da bi bilo i bolje da imamo more, ali ne smijemo biti nezahvalni. Istina je i da je dobro uvijek težiti boljem, ali što je bolje, to je u očima promatrača. Ili u iskustvu onih koji su promijenili razne sredine i odabrali baš onu koja im najbolje leži. Nakon Rijeke i

koja je čisto iz mojeg viđenja čista umjetnost, dobro smo se upoznali s kraljičinim životom. Kako u današnjem svijetu skoro pa ne postoji nijedna monarhija koja toliko privlači javnost, ne čudi što cijeli svijet bruji o smrti kraljice Elizabete. Žena je imala 96 godina, nije toliko prečudno da je umrla, ali vladari, pogotovo utjecajni, kao da su u glavama naroda besmrtni.

KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite

na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Mi stvarno živimo na Beverly Hillsu

Zagreba, gdje sam živjela za vrijeme studiranja, odlučila sam da moje srce ipak pripada Međimurju. Vratila sam se kući i ovdje odlučila izgraditi svoj život. I stalno slušam od onih koji iz drugih dijelova dolaze kako je ovdje lijepo i uredno. Ti koji živiš ovdje naviknut si na neke stvari, pa ih vjerojatno uzimaš zdravo za gotovo. Tako, recimo, oni koji žive na

Pa je tako to šokantno, iako je bilo očekivano. Naravno, mogla je poživjeti još koju godinu, ali kako se to kaže u narodu, svi imamo svoju vuru.

Kraljica je vladala Ujedinjenim Kraljevstvom i još 14 drugih zemalja Commonwealtha. Bila je ikona. Zanimljivo je i kako je slučajno postala kraljica.

Naime, njen otac George naslijedio je krunu

moru i vode neke normalne živote, tek nekoliko puta u sezoni odu na plažu i to na onu koja nije komercijalna. Tako je i u Međimurju. Ako živite u Čakovcu, prolazite nekim standardnim rutama. Mislite možda kako bi neke ulice ili prostori, haustori mogli biti ljepši, bolje iskorišteni. Rado se uspoređujemo s nekim drugim, no tek kad odete u

od svog brata koji je zbog ljubavi abdicirao i preselio se u Francusku. Kada joj je otac umro u veljači 1952., Elizabeta, koja je tada imala 25 godina, postala je kraljica sedam nezavisnih zemalja Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Južne Afrike, Pakistana i Cejlona, kao i še�ica Commonwealtha.

Magazin Forbes procijenio je vrijednost kraljičine

neke druge krajeve Hrvatske, shvatite što mi ovdje imamo. Primjera radi, nedavno sam se ponovno zgrozila kada sam preko Ludbrega i Koprivnice išla do Bjelovara. Tako nam je blizu, a kao neki drugi svemir. Sad ne govorim o nekim dijelovima Hrvatske koji se još nisu oporavili od rata, recimo dio od Stare Gradiške pa do Bosne, gdje bi se komotno mogli sni-

imovine na 280.000.000 funti, odnosno 500.000.000 američkih dolara. Palača je tu brojku proglasila preuveličanom, iako u nju nije uključena kraljičina osobna kolekcija umjetničkih djela, koja sama vrijede barem 10 milijardi funti. U cifru nisu uključena ni dva zamka čija vrijednost nikada nije procijenjena, ni primanja od lankasterskog vojvodstva.

mati postapokaliptični �ilmovi i serije bez da moraju scenski išta doraditi. To je praktički nešto pokraj nas. Loše ceste, na prste jedne ruke sam nabrojila kuće s fasadama, a kamoli nove kuće. Dvorišta pretežno neuredna. Da ne govorim o bilo kakvoj infrastrukturi. Dakle da, nije uvijek dobro gledati u tuđe dvorište, ali ponekad

Piše: Dora Vadlja

SILADI (22), mezzosopranistica iz Čakovca, samostalni koncert

Vadlja Golenko

Connais-tu le pays iz opere

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ZAKLJUČNO S DATUMOM 4. SIJEČNJA U CINESTARU VARAŽDIN.

Piše:Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

BALETNA ŠKOLA Miroslav Magdalenić Čakovec održala blagdansku točku

Stjepana Posavec u ulozi šećerne kraljice

Alegra Vinković Novak plesala je vilu šećera, Klaru Anita Sabolić, a princa Krsto Habuš

Zajednička fotografija svih baletnih izvođača

Scena iz Kineskog čaja

RUKOMET

Jasan cilj novog predsjednika: Ulazak u Premijer ligu!

Rukometaši Čakovca polusezonu su završili pobjedom u trećem kolu Hrvatskog kupa, a ove srijede izabrali su i novo vodstvo.

Uvjerljivi u kupu Čakovečki rukometaši su bez problema prošli u četvrto kolo Hrvatskog kupa. Na gostovanju kod drugoligaša RK Trnovec upisali su uvjerljivu pobjedu 24:36.

Već od samog početka naš prvoligaš postavio se kao favorit i na odmor odlazi s četirima golovima razlike (13:17). U nastavku se razlika samo povećavala da bi na kraju završilo pobjedom Čakovca od 12 golova razlike.

Trener Canjuga dao je priliku svim igračima, a najefikasniji su bili Matej Ćuk s devet i mladi Luka Ude Tkalčec s osam pogodaka.

Čakovec: V. Horvat, Kupec, Varšić, Žibek, Zadravec (3), Tkalčec (2),Kranjec (4), Ude-Tkalčec (8), Zvonarek (1), Vincek (2), Vuković (1), Pavlic (2), Toplek (3), Čuk (9), Malović (1). Trener: Vladimir Canjuga.

Bolji plasman u odnosu na prošlu sezonu, mladi igrači se afirmirali

Pobjedu u Kupu i rezime polusezone iznio je čakovečki strateg Vladimir Canjuga, sada već bivši trener.

- Ove pobjede u Kupu bile su očekivane, a osvojeno četvrto mjesto bolji je plasman nego šesto mjesto osvojeno u istom razdoblju prošle sezone. Moglo je, međutim, bolje da smo završnicu nekoliko susreta odigrali bolje, tu smo u minusu za šest bodova (porazi s Maksimir Pastelom i Dugim Selom, neriješeno s Rugvicom i Siskom). Pet smo utakmica odigrali bez ponajboljeg strijelca Topleka, u odnosu na proteklu sezonu ostali smo i bez pet standardnih prvotimca (Mesarić, Antunović, Tkalec, Krajner, Škrobar) pa je i to imalo određeni utjecaj na jesenji plasman, spomenuo je u uvodu. - Tijekom prvenstva naši mladi Vito Horvat, Ude Tkalčec, Jurišak, Šimun, Malović sve su se više afirmirali, a i plasman u završnicu Kupa HRS-a među 16 najboljih hrvatskih ekipa evidentan je uspjeh. Prvenstvena stanka dobro je došla da se za nasta-

vak još bolje organiziramo i ekipiramo te da klub pokuša popraviti sadašnji plasman, kazao je nakon utakmice kupa trener Vladimir Canjuga.

Željko Kavran novi predsjednik, Josip Borković trener

Nakon što je zbog utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske i osvojene brončane medalje Skupština kluba prebačena na ovu srijedu, saznali smo tko će biti novi čelnik, a isto tako došlo je do promjena u vodstvu kluba.

Željko Kavran novi je predsjednik MRK-a Čakovec, poznat kao najuspješniji predsjednik jednog hrvatskog sportskog saveza. Naime Kavran je na čelu HRS-a proveo 13 godina te treba spomenuti kako je zbog njegovog doprinosa upravo HRS primio nagradu za najbolji savez na svijetu.

Zamjena dosadašnjem treneru bit će Josip Borković, dok će direktor kluba biti Dražen Špoljarić. Kao dva dopredsjednika izabrani su Davor Varošanec i Ivan Horvat. Za članove Upravnog odbora izabrani su Stefan Andreas Kresta, Rudolf Marciuš, Ivan Smolković, Igor Batisweiler i Luka Međimurec.

Ulazak u najviši rang i rad s mladima kao prioriteti

- Iznimna mi je čast što sam se nakon toliko godina vratio u svoj rukomet, što sam pronašao zdravu sredinu i entuzijastične ljude koji su prepoznali trenutak i žele najbolje za klub, upravo kao i ja, poručio je Kavran u vezi svog povratka u rukomet, u prvom redu, u "matični klub" pa istaknuo najvažnije smjernice u budućnosti.

Osim rada s mladima koju smatra okosnicom kluba te povećanju financija, istaknuo je kako bi klub, nakon devet uspješno odrađenih sezona, trebao imati novi, zaseban prostor koji bi bio isključivo njihov. Isto tako iznio je ozbiljne i ambiciozne ciljeve u pogledu prve ekipe.

- Nisam došao da tu gdje jesmo provedemo pet godina, već da u narednu 1,5 sezonu učinimo sve da uđemo u elitni rang natjecanja, istaknuo je Kavran te dodao kako se treba raditi na povratu kući naših, međimurskih dečki koji predstavljaju prava pojačanja koja će donijeti prevagu.

- Ja hoću, ja mogu, ja moram i ja ću učiniti, zaključio je na kraju sjednice.

Rukometni savez Međimurja u utorak, 20. prosinca, održao je redovnu godišnju Skupštinu na kojoj su prisustvovali svi delegati međimurskih klubova, a odluke i zaključci doneseni su jednoglasno.

Na početku u radnom dijelu sjednice usvojeno je izvješće o radu s financijskim pokazateljima za 2021. godinu. U izvješću se posebno ističe rad s mladima u šest međimurskih osnovnih škola i već sada najava da će se u idućoj godini taj rad nastaviti.

Usvojen je i okvirni program rada s također financijskim pokazateljima (140.000 kuna) za 2023. godinu. Uz sve nabrojane aktivnosti u planu je Liga mladih i dalje vođenje natjecanja u dvjema Prvim ligama mladih Regije sjever, u suradnji s Udrugom sudaca putem seminara povećati broj aktivnih članova, a također će raditi na osnivanju udruge trenera.

Nakon redovne godišnje skupštine koja je održana u hotelu Castellum dodijeljene su nagrade najboljima u 2021. godini.

Najboljom rukometašicom za 2021. godinu proglašena je Marta Kozjak, članica ŽRK-a Zrinski. Nagrada za najboljeg rukometaša otišla je u ruke Matea Hozjana, rukometaša MRK-a Čakovec, dok su najbolji treneri Radovan Petek (dugogodišnji rad) i Matija Kraljić (najbolji trener).

Priznanje za perspektivne igračice i igrače dobili su Tijana Čavlek, Dino Vuri, Luka Ude Tkalčec, Sonja Makarova, Leona Janković, Martin Zrna, Tin Horvat, Kaja Pajić i Melisa Repalust.

Priznanja su nagrađenima uručili članica UO-a Petra Gudlin i predsjednik RSM-a Rudolf Marciuš koji se na kraju prigodnim riječima obratio nazočnima. Čestitke svim nagrađenima i puno uspjeha u nastavku karijere!

Pišu: Luka Maruševec, Miljenko Dovečer

ŽELJKO KAVRAN preuzeo kormilo MRK-a Čakovec

REDOVNA

GODIŠNJA

NOGOMET

Zrinskice lako do novih bodova za kraj sezone i sredinu tablice

Zrinskice su dobile novo vodstvo, odigrale utakmicu sa Sesvetama i na ovogodišnje blagdane odlaze relativno zadovoljne. U unaprijed odigranom susretu 10. kola 1. HRL za žene, koje je ujedno bilo i posljednje ove godine, Zrinski je bio uvjerljiv protiv Sesveta 33:27.

Samo uvodnih petnaestak minuta Sesvete su bile ravnopravne protiv Zrinskog. Čak su dvaput i vodile. Ali je onda stigla velika serija domaćina od čak 10:2 i Zrinski je na poluvremenu imao plus sedam. Sesvete su od vodstva 7:8 u 14. minuti, do kraja prvoga dijela dale samo dva pogotka.

Ništa se naravno dramatično nije promijenilo ni u nastavku. Domaćin je nastavio igrati u svom ritmu. Prvi put njihova prednost narasla je na deset pogodaka u 33. minuti. Sesvećanke se dakako, nisu predavale. U završnih 15 minuta uspjele su prepoloviti svoj zaostatak, ali ne i ozbiljnije ugroziti domaću ekipu. S 13 pogodaka, od kojih je devet dala u prvom poluvremenu, najbolja u redovima Zrinskog bila je Selena Milošević.

Navijači i dalje važna karika kluba

Treba na kraju pohvaliti i gledatelje, njih oko 200, koji su sportskim navijanjem pomogli Čakovčankama doći do uvjerljive pobjede. Nakon kratkog domjenka i druženja igračica i navijača koji su im bili osmi igrač kako na ovoj utakmici tako i cijelo prvenstvo, druženje ekipe, sponzora i Uprave nastavilo se u jednom ugostiteljskom objektu.

Zrinski: Kozjak (7+1), Strbad, Makarova, Car, Balent 2, Balaško, Pratljačić 4, Milošević 13 (7), Balić

1, Posavac 4, Krizmanić 7, Blagus

2, Siročić, Rebernik, Mihalković.

Trener: Goran Mrđen.

Sesvete: Mamić (0+5), Wurth

2, Kosovac 7, Bešen 1, P. Krezo, L. Krezo 9(2), Rezo (0+3), Gavrilović

4, Zetović (7+1), Zovko, Jukić, Jurina 4 (1), Hunjadi. Trener: Miran Ognjenović.

Prvenstvena stanka kratka, do kraja polusezone

tri kola

Proljetni nastavak Zrinskice čekaju na sedmom mjestu sa 11 osvojenih bodova. Prvenstvena stanka bit će kratka, već 21. siječnja slijedi nastavak, prvo tri preostala kola prvog dijela, a odmah iza toga drugi, odlučujući dio prvenstva.

- Do kraja polusezone ostala su još tri kola, tako da ova pauza sugerira da je to sad polusezona, ali nije. Ovaj dio sezone bit će upamćen po puno prekida i pauzi, vezanih za reprezentaciju, tako da je bilo teško imati kontinuitet u treniranju i održavanju individualne i kolektivne forme. Dosta su nas u koncepciji igre remetile povrede i bolesti, ali to je u sportu očekivano i rekao bih uobičajeno. Deset kola i nakon ove uvjerljive pobjede 11 bodova, imamo po meni dobar rezultat. Čestitam igračicama na dobrom angažmanu i pristupu, na treninzima i utakmicama, suradnicima i upravi na dobroj suradnji i svakako publici na velikoj podršci. Mi pak se moramo potruditi i potrudit ćemo se da ona bude i veća na tragu zadnje utakmice u Čakovcu sa Sesvetama, kazao je iskusni rukometni strateg, trener rukometašica Zrinskog Goran Mrđen i svima poželio mnogo uspjeha u novoj 2023. godini.

Momčad Omladinca osvojila je jesenski naslov prvaka, upisavši 11 pobjeda i četiri poraza.

Prvi dio prvenstva završili su s 33 osvojenim bodovima, dok je prvi pratitelj Spartak osvojio 32 boda, zatim slijedi Dubravčan s 31 bodom. Imaju najefikasniji napad lige s 37 postignutih zgoditaka, zgoditak manje postigli su Polet i Strahoninec. Peta su najčvršća obrana lige, s 24 primljenim

zgodicima u svojoj mreži. U tom segmentu igre najbolji je Spartak sa svega 16 primljenih zgoditaka.

Pod vodstvom trenera Miljenka Dovečera jesenski naslov prvaka osvojili su: Sebastijan Mesarić, Yamamura Haruki, Filip Patafta, Marko i Deni Lukman, Suzuki Kazuma, Jurica Žerjav, Mihael Jurinec, Franjo Ladić, Karlo Paler, Karlo Obadić, Damir Mesarić, Nikša Novak, Leo

Lesjak, Antonio Šemper, Toni Capan, Ivan Drk, Domagoj Lukman, Rafael Vibovec, Tihomir Jambrošić, Matija Fric, Benjamin Horvat, Teo Munđar, Ivan Kopasić, Nenad Filipović i Danijel Herenčić.

Najbolji klupski strijelac je Mihael Jurinec s devet zgoditaka, zatim slijedi Franjo Ladić s postignutim zgoditkom manje.

Trener Dovečer spomenuo je da su svaku utakmicu

shvatili maksimalno ozbiljno, s velikim angažmanom, što je rezultiralo takvim učinkom nakon završetka prvog dijela prvenstva. Cilj prije početka sezone bio je osvajanje prvog mjesta, što je i ostvareno. Posebno zahvaljuje svojim vjernim navijačima, koji su im tijekom sezone bili 12. igrač, sponzorima, kao i upravi kluba koja je omogućila izvanredne uvjete za rad. (dj)

U subotu 17. prosinca s početkom u 11 sati mnogobrojni Međimurci okupili su se na drugom humanitarnom Advent runu koji je organiziran u sklopu čakovečkog Adventa. Iako je u subotu ujutro bilo jako hladno i padao je snijeg, naše trkače nije moglo spriječiti ni hladno zimsko vrijeme. Organizatori unikatne trkačke manifestacije su Turistička zajednica grada Čakovca, Zajednica sportskih udruga Čakovec i Atletski klub Međimurje. Bitno je za napomenuti da je sama utrka bila humanitarnog, a ne natjecateljskog tipa. Cilj

je bio da se uključi što više građana, mladih i starih, uz dobru zabavu i promoviranje zdravog načina života. Sudionici utrke trčali su kružnu trasu duljine 2,2 kilometra,

od Trga Republike do Perivoja Zrinski i natrag. Također, kroz cijelo prijepodne u samom središtu grada mogla se primijetiti dominantna crvena boja jer je većina trkača bila s kapicama Djeda Mraza i obučena u crveno.

Sav prihod od startina ići će za projekt I ja bih na more koji već 22 godine provodi

Društvo Naša djeca Čakovec. Projekt je namijenjen djeci iz socijalno osjetljiv obitelji.

Jedan od trkača Siniša Ludaš spomenuo je kako je vrlo zadovoljan humanitarnom utrkom iako je taman prije starta počeo padati snijeg. Smatra kako bi svakako trebalo biti više utrka humanitarnog karaktera.

Piše i foto: Sven Tomašić

Sudionici Lucija Horvat, Lidija Horvat, Lidija Herman i Siniša Ludaš

Mladi trkači željno iščekuju start!

Momčad Omladinca zabila je najviše pogodaka i upisala 11 pobjeda

Piše: Miljenko Dovečer

Najstariji međimurski trećeligaš Rudar iz Murskog Središća prvi, jesenji dio prvenstva Treće lige Sjever, završio je na vrlo dobrom petom mjestu.

Za taj uspjeh uz igrače i upravu kluba svakako je najzaslužniji strateg Rudara Andrija Balajić. Nakon nešto slabijeg ulaska u sezonu zbog raznih problema, među ostalim i ozljedama stožernih igrača, drugi dio ove jesenske polusezone nogometaši Rudara nakon dolaska Slavena Hlišća i Silvija Radikovića okončali su dobrom serijom kojom su se popeli na sigurno peto mjesto.

- Nakon prošle dosta stresne godine u kojoj smo praktički u zadnjem kolu osigurali ostanak

NOGOMET

REPREZENTATIVNI

kamp Niko Košir trenirao u kampu HNS-a

Fantastičan i predan rad došao je na naplatu. Niko Košir dobio je poziv u reprezentativni kamp Hrvatskog nogometnog saveza. Poziv je sasvim zaslužan jer se radi o sjajnom nogometašu i još boljem i karakternom dečku kojemu je tek 14 godina.

Iza njega je odlična polusezona za pionire Osijeka, a prvi dio sezone završio je sa šest golova. Također, u 2022. godini potpisao je stipendijski ugovor s Osijekom. (nl)

u 3. HNL Sjever, ove polusezone vidio se jako veliki napredak. Bez obzira na mladu momčad koju imamo, to je bilo i za očekivati jer to je jedan metodološki proces koji je u fazi stvaranja i koji traje duže vrijeme. Ne mogu se rezultat i igra stvoriti preko noći. Podigli smo treninge na jedan veći nivo i kroz kvalitetne pripreme igrača koji su odgovorili visokim zahtjevima nogometne igre koji su pred njih postavljeni rad je morao doći na naplatu. Imamo mlade igrače dobrih tehničkih mogućnosti, stoga su se mogućnosti svakog pojedinog igrača odražavale i na rezultat momčadi. To je po meni bio ključ uspjeha, rekao je trener

Balajić pa se osvrnuo na omjer pobjeda i poraza.

Bez poraza na domaćem terenu

- To se najbolje pokazalo odličnim igrama, pogotovo doma, jer u sedam utakmica nismo bili poraženi (pet pobjeda, dvije neriješene utakmice), dok u gostujućim utakmicama ostaje žal jer smatram da smo trebali uzeti barem 5 ili 6 bodova više s obzirom na igre koje smo prezentirali. U svakom slučaju jako smo zadovoljni jer imamo 100 posto bodova više nego prošle sezone u ovo vrijeme, dodao je Varaždinec u nastavku.

- Pripreme za proljetni dio sezone kreću u prvoj polovici

siječnja. Nadam se da će svi igrači ostati na okupu, da će odaziv na treninzima biti velik kao i do sada i da će nas zaobići ozljede. Želim i zahvaliti Upravi kluba, te našim vjernim navijačima koji su uvijek uz nas te da nas i dalje vjerno prate i maksimalno podržavaju i u dobru i u zlu. Te posebna zahvala našem oružaru Bojanu koji je praktički cijelo vrijeme s nama i koji nam pokušava omogućiti i pripremiti uvjete za igru u skladu s trenutačnim mogućnostima kojima raspolaže, kazao nam je u kratkom razgovoru trener Rudara Andrija Balajić.

(md)

KOŠARKA DRUGA LIGA SJEVER

Pobjeda u Virovitici

Značajnu pobjedu na gostovanju kod Virke u Virovitici ostvarili su košarkaši Međimurja u posljednjem kolu ovogodišnjeg dijela prvenstva.

Pobjeda je izborena u čvrstoj, rezultatski neizvjesnoj utakmici u kojoj se gostujućem sastavu otvorilo sredinom treće četvrtine. Tada je izašao iz igre domaći najviši igrač (204 cm) koji je radio (pre)velike probleme čakovečkom drugoligašu. tom pobjedom Međimurje je završilo na četvrtom mjestu tablice sa sedam pobjeda i trima porazima. Na vrhu su Vindija iz Varaždina i Podravac iz Virja s jednim porazom, a na trećem mjestu Radnik iz Križevaca s dvama porazima. Slijedi pauza od mjesec dana.

TREĆA LIGA

Kuzmić je zabio 14 poena (Foto: KSMŽ/tb)

Rezultati: Bjelovar – Vedi 56:59, Varteks – Vindija 50:101, Podravac – Radnik 104:91, Virka – Međimurje 69:81 (16:25, 25:15, 18:20, 10:21). Međimurje: Kuzmić 14, Novak 22, Kranjčec 14, Bartolić 2, Golik 20, Glumac 9. Trener S. Novak. (bh)

U derbiju prevladavale obrane

Tradicionalni Štefanjski trail na relaciji Čakovec-Lopatinec-Štrigova održava se već šestu godinu zaredom. Ove godine 26. prosinca pada na ponedjeljak, a start je predviđen u 8:30 kod Orla na Trgu republike u Čakovcu.

Ovaj trkački događaj nije natjecateljskog tipa, već se trči radi održavanja kontinuiteta u zimskim mjesecima, ali i da se potroše prekomjerne kalorije skupljene na mnogobrojnim

feštama i domjencima uoči i za vrijeme blagdana.

Trči se rutom planinarskog puta na relaciji Čakovec-Štrigova, što znači da treba pratiti planinarske oznake. Kotizacije nema, prijava također, a svatko se mora pobrinuti za prijevoz kući nakon dolaska u Lopatinec ili Štrigovu.

Svima koji budu ostavljali aute u Štrigovi predlažemo da to bude u blizini restorana Orijent gdje će se nakon trčanja

popiti pivo ili gemišt, a po želji nešto i prigristi. Trkači koji idu do Lopatinca parkiraju i završavaju trčanje kod crkve, a za okrepu mogu odabrati Arku, Veneru ili krčmu Na brežuljku. - Dobrodošli su i hodači, bitno da nas je što više, da se gibamo i na kraju družimo. Sličan događaj pripremamo i na Tri kralja, a tada ćemo trčati po bregima općine Sveti Juraj na Bregu, poručili su organizatori. (nl)

U derbiju lige u Donjem Kraljevcu nije se umiralo u ljepoti kraljice igara. Gosti iz KK Čakovca uspjeli su vrlo angažiranom obranom svesti domaćina na 49 postignutih poena i time trasirali siguran put k osvajanju novih bodova.

Lokalni derbi su u Kotoribi odigrali Dubravčan i Kotoriba, gdje su dobravski košarkaši u samom uvodu utakmice ostvarili desetak koševa viška i tu prednost uspjeli sačuvati do samoga kraja. Bilo je ovo posljednje kolo prije raspusta, sljedeće kolo igra se za vikend 14./15. siječnja iduće godine.

Rezultati i koševi: Donji Kraljevec – Čakovec 49:61 (11:17, 13:14, 8:11, 16:19). Donji Kraljevec (Lepen 15, Vlah 1, Kovač 2, Švenda 13, Ivanović J. 4, Ivanović D. 5, Ružić 9) – Čakovec (Podvezanec 4, Levačić 3, Vugrinec 11, Biševac 4,

TABLICA 3. LIGA 1. Čakovec 8 7 1 115 15 2. D. Kraljevec 8 6 2 193 14 3. Mladost Đurđev. 7 6 1 89 13 4. Grafičar 7 5 2 127 12 5. Rudar 8 3 5 -119 11 6. Mlad. Ivanovec 7 2 5 -21 9 7. Dubravčan 7 2 5 -63 9 8. Kotoriba 7 1 6 -100 8 9. Koprivnica 7 1 6 -221 8

Van konkurencije: Međimurje Wildboars 9 9 0 178 18 Ivančica II 8 2 6 -121 10

Vurušić I. 11, Vurušić V. 2, Terek M. 7, Terek D. 18, Vojković 1). Dubravčan – Kotoriba 84:75 (25:18, 15:15, 19:20, 25:22). Dubravčan (Klipić Ka. 18, Klipić Kr. 8, Krušelj 11, Raić 17, Lisjak 2, Horvat 4, Jakupak 6, Ribić 18) –Kotoriba (Fuš I. 15, Fuš P. 23, , Ujlaki D. 13, Ujlaki N. 7, Munka 15, Hederić 2). (bh)

Zadnju utakmicu u polusezoni Nedelišćanke su odigrale u Štrigovi protiv jake ekipe iz Karlovca s kojom su ove sezone zajedno ušle u ligu.

Prvi set Karlovčanke su djelovale mnogo bolje. Igrale su brzo i minimalno griješile. Nedelišće je par puta hvatalo priključak, ali set ide gošćama s 25:19. Početkom drugog seta Nedelišće kreće odlučnije i stvara prednost. Proigrale su sve igračice i dobile set 25:19.

Ubojite su u napadu bile Cmrečnjak i Vnuk. Tako su nastavile i u trećem setu koji dobivaju 25:20. Pad igre uslijedio je u četvrtom setu koji je glatko izgubljen. Treći put zaredom protiv Karlovčanki igrao se odlučujući

peti set. Ishod je opet bio isti. Povele su Međimurke sa 6:3, na promjeni strana 8:6. Prednost je narasla na 11:6, kasnije je to održavano do konačnih 15:10.

Utakmicu su odigrale u postavi Vnuk i Cmrečnjak kao primači, Ana Novak kao korektor, srednjaci Treska i Sanda Novak, tehničarka Baksa i libero Vrhar. Velik doprinos igri u obrani dala je i Hajdinjak ulascima u svim setovima.

Nedelišće je polusezonu završilo na petom mjestu sa skorom 6-5 i 18 osvojenih bodova. Odlična polusezona novajlija u ligi. Prvi puta one su najbolje plasirana ženska odbojkaška ekipa u županiji.

(nl)

Osječka Murska trenutno je najbolja hrvatska momčad. Ekipa s puno stranaca (iz Brazila, Venezuele, Ukrajine) još nije izgubila nijednu utakmici u ligi i bila je veliki favorit u zadnjoj utakmici polusezone. Bolje su Osječani ušli u utakmicu. Poveli su 10:4. Nakon toga glatko su set priveli kraju s 25:16.

U drugom setu Centrometal je vodio do 6:5. Osječani preokrenuli, sredinom seta otišli na plus pet i to opet održavali do 25:21. Treći set bio je sasvim izjednačen. Centrometal je poveo 19:18. Tada na scenu

stupa sudac Ramić. Prvo poklanja poen Osječanima, logičan prigovor Međimuraca pretvara kartonom u još jedan poen. Zanimljivo da ga uopće nije zanimalo to što je Lyzanets priznao da je dirao loptu. Vratio se Centrometal na 23:23. Novak je tada promašio servis. U idućem napadu Viloria je izblokirao Peterlina za kraj susreta.

Centrometal je s osam pobjeda i trima porazima polusezonu završio na dobrom četvrtom mjestu. Prvenstvo se nastavlja 21. siječnja. (nl)

KVALIFIKACIJE KADETA za prvu ligu Poraz i u uzvratu

Kadeti Međimurja i Radnika iz Križevaca rođeni 2006. igraju dvije kvalifikacijske utakmice za ulazak u Jedinstvenu kadetsku ligu. Prva utakmica u Križevcima završila je pobjedom Radnika s 50 (!?) koševa viška, a u uzvratu u Čakovcu bilo je samo pet koševa razlike za križevačke mlade košarkaše.

Radnik se plasirao u ovu elitnu kadetsku ligu, a Međimurje će tražiti pozivnicu, tzv. wild card. Rezultat i koševi: Međimurje – Radnik 76:81 (26:22, 15:26, 18:23, 17:11). Međimurje: Šarić 8, Hren 20, Novak 12, Zaspan 13, Balent 11, Rodek 11, Zember 2. Trener S. Novak. (bh)

NK RUDAR Mursko Središće

Poslovnim

Mario

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, želimo

Svim žiteljima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec Predsjednik Županijske skupštine Dragutin Glavina

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić

Petek

Općina SVETA MARIJA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo sretan i blagoslovljen Božić sretan i blagoslovljen Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Općina PRIBISLAVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić sretan i blagoslovljen Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo sretan i blagoslovljen Božić sretan i blagoslovljen Božić

Poslovnim

sretan i blagoslovljen Božić

sretan i blagoslovljen Božić sretan i blagoslovljen Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Božić sretan i blagoslovljen Božić sretan i blagoslovljen Božić sretan i blagoslovljen Božić

sretan i blagoslovljen Božić sretan i blagoslovljen Božić sretan i blagoslovljen Božić

Ljekarna

OSVOJILI PRESTIŽNU NAGRADU Žuti okvir za OŠ Orehovica!

Prestižnu nagradu ŽUTI OKVIR za održivi razvoj, znanost i obrazovanje dodjeljuje časopis National Geographic Hrvatska i tvrtka Adria media Zagreb unutar projekta Održiva Hrvatska. Nagrada se dodjeljuje zaslužnim pojedincima, udrugama, tvrtkama i institucijama koje u Hrvatskoj najviše pridonose održivosti. Svečana dodjela prestižnih nagrada održana je u ponedjeljak 12. prosinca u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn. Nagrade su izabrane između stotinu nominacija u 17 kategorija odnosno 17 ciljeva održivog razvoja, kako su ih definirali Ujedinjeni narodi. Sa svečane dodjele ovogodišnjih nagrada ŽUTI OKVIR u Međimurje su stigla čak tri vrijedna postignuća: Nagrada, Posebno priznanje i vrijedna nominacija. U kategoriji Smanjenje nejednakosti nagradu je osvojila Osnovna škola Orehovica, Prva škola u Hrvatskoj s nastavom romskog jezika i kulture. Nagradu je primio ravnatelj OŠ Orehovica Branko Sušec i pri tome kazao:

- Radosni smo jer takve nagrade teško dolaze u obrazovanje. Prepoznati smo kao primjer dobre prakse, kao škola koja radi sa 65 posto učenika romske manjine. Svako ovakvo priznanje puno znači u našem radu.

U četvrtom ciklusu nominacija za prestižne nagrade ŽUTI OKVIR ove godine prvi put je dodijeljeno i Posebno priznanje za doprinos povećanju energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije u industriji. Posebno priznanje

dodijeljeno je tvrtki Sobočan d.o.o. iz Murskog Središća jednom od vodećih proizvođača namještaja i opreme u Europi. Nagradu je u ime tvrtke primio Pece Acov, direktor marketinga.

- Tvrtka Sobočan sretna je što smo prvi koji smo dobili ovo posebno priznanje. Dokaz je to da se kao tvrtka nalazimo na pravom putu i da naš primjer dobre prakse donosi promidžbi Međimurja u Hrvatskoj. Naša tvrtka pokrenula je inovativni projekt društveno dogovornog poslovanja u vidu kampanje pošumljavanja pod nazivom "Posadi, dom sagradi". Cilj akcije je sadnja osam tisuća stabala hrasta.

U kategoriji Kvalitetno obrazovanje nominiran je projekt "Med dvemi vodami" Međimurske prirodeJavne ustanove za zaštitu prirode. Iako je nagradu primio Carnet – ATTEND s projektom Podrška ostvarenju jednakih mogućnosti u obrazovanju za učenike s teškoćama u razvoju, već i sama nominacija priznanje je Međimurskoj prirodi kao primjeru dobre prakse u domeni edukacije o značaju i vrijednosti prirodne baštine Međimurja.

Svečanoj dodjeli nagrada ŽUTI OKVIR iz Međimurske županije nazočili su Aleksandra Srnec, učiteljica geografije iz OŠ Orehovica, Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode i Ivana Rojko voditeljica Centra za posjetitelje Med dvemi vodami te Snježana Zorković, u ime marketinga Međimurskih novina.

(Roberta

Božićni prijem u sklopu projekta

U Gradskoj vijećnici Grada Preloga, upriličen je prijem za 10 žena, pružateljica usluge pomoći u kući, u sklopu Programa zapošljavanja žena „Zaželi“ – faza III, na području Grada Preloga - „Pomozi, Zaposli, Usreći III“. Prijemu su nazočili gradonačelnik Grada Preloga, Ljubomir Kolarek i voditeljica projekta, Marija Igrec.

Gradonačelnik je zahvalio ženama na dosadašnjem radu i trudu te im zaželio uspješan rad i u Novoj 2023. godini.

Također, podijelio je ženama prigodne poklone i platnene ruksak vrećice, izrađene u svrhu promocije projekta.

Grad Prelog je započeo s provođenjem projekta krajem mjeseca srpnja 2022. godine, a na području Grada Preloga je zaposleno 10 žena koje rade na poslovima pomoći u kući te brizi, potpori i podršci za najmanje 60 starijih osoba i osoba u nepovoljnom položaju. Ukupna vrijednost projekta je 494.400,00 kuna/65.618,16 EUR, a iznos potpore je 100%. Projekt se provodi u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Prelog i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Područni ured Čakovec.

Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Grada Preloga.

Radović)

PROJEKT GRADA PRELOGA Pomozi, Zaposli, Usreći III

Želimo vam mirne i ugodne božićne blagdane, te zdravu i uspješnu novu godinu

Aleksandra Srnec i Branko Sušec i nagrada za OŠ Orehovica

Pece Acov i priznanje za tvrtku Sobočan d.o.o.

Glasajte za svog najboljeg djeda!

Završilo je predstavljanje kandidata našeg nagradnog natječaja Moj deda je najbolji. U posljednjih nekoliko mjeseci u tjedniku Međimurske novine objavili smo priče o svim kandidatima koje ste prijavili na nagradni natječaj.

U natječaju su sudjelovali: Josip Radek - Hari iz Čakovca, Ivan

Jurović iz Hlapičine, Miodrag Lesar iz Pušćina, Zlatko Novak iz Dekanovca, Damir Kovačić zvani Skuba iz čakovca, Marijan Kovač iz Novog Sela Rok, Zlatko Hergotić iz Dunjkovca, Slavoljub Treska zvani Ljubo iz Čakovca, Dragutin Ribarić iz Nedelišća, Franjo Komar iz Dragoslavec Brega, Mladen Kolarić

iz Pribislavca, Valentin Loparić iz Donjeg Mihaljevca i Franjo Panić iz Preloga.

Za najboljeg djedu pripremili smo dvije nagrade, a kao šećer na kraju, sve djedove koji su sudjelovali na natječaju počastit ćemo izletom po Međimurju u suradnji s Međimurskom županijom koja

se pridružila natječaju jer i sama prepoznaje važnost dostojnog i zadovoljnog života svojih građana seniora.

Onaj djed koji prikupi najveći broj kupona, bit će proglašen pobjednikom nagradnog natječaja Moj deda je najbolji. Kuponi se izrezuju od ovog broja Međimurskih novi-

na 1423., odnosno od petka, 23. prosinca.

Ukupno ćemo objaviti 3 kupona. Drugi kupon izlazi 30. prosinca, a treći i ujedno posljednji 5. siječnja 2023. Kupone zaprimamo zaključno s datumom, četvrtak 12. siječnja 2023. do 10 sati.

Za naše sudionike pripremili smo bogat nagradni fond. Sve kandidate koji se prijave na nagradni natječaj na završnoj svečanosti

počastit ćemo zajedničkim izletom po Međimurju. Za najboljeg djeda pripremljene su još dvije nagrade. Prva je poklon-bon u

Interkastu u vrijednosti od 500 kuna, a druga je poklon-bon u vrijednosti od 300 kuna u Međimurki BS.

Kupone s označenim brojem djeda za kojeg glasate pošaljite na adresu: Media novine d.o.o., Ulica kralja Tomislava 2, Čakovec 40000, s naznakom Nagradni natječaj Moj deda je najbolji ili osobno donesite u našu marketinšku službu. Odlu-

ku tko će biti najbolji međimurski deda donosite vi!

Angažirajte svu svoju rodbinu, prijatelje i susjede da podrže vašeg djeda i pomognu mu da osvoji glavnu nagradu. (sh)

Napomena: Svog favorita (jednog djeda) označite sa X.

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Moj deda je najbolji”, na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 12. 1. 2023. do 10 sa�.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina Moj deda je najbolji

Zlatko Hergo�ć

Ivan Jurović

Mladen Kolarić

Franjo Komar

Marijan Kovač

Damir Kovačić Skuba

Miodrag Lesar

Valen�n Loparić

Zlatko Novak

Franjo Panić

Josip Radek - Hari

Dragu�n Ribarić

Ljubo (Slavoljub) Treska

Podijelite

s nama omiljeni božićni recept za slastice i pokupite nagrade

Božićne praznike ne možemo zamisliti bez svima omiljenih blagdanskih kolača, torti i ostalih slastica. Malo tko može odoljeti onom zamamnom mirisu cimeta, čokolade, oraha, meda, vanilije i naranče tijekom pripreme kolača koji se savršeno nadopunjuju, vraćaju nas u bezbrižno djetinjstvo i stvaraju pravu blagdansku atmosferu.

Naravno, u toj blagdanskoj atmosferi nemoguće je stati samo na jednoj vrsti kolača, pa tako naše hladnjake ispunjavaju suhi božićni keksići, kremasti kolači, kolači po receptima naših baka ili pak moderne verzije starinskih kolača. U našem nagradnom natječaju Biramo najbolji božićni kolač tražimo kolače u čijoj pripremi ste najbolji i koje najradije pečete za Božić.

Pošaljite nam fotogra�ije svojeg najboljeg božićnog kolača na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječajNajbolji božićni kolač.

Uz fotogra�ije kolača i sebe uz svoj kolač, pošaljite nam recept i upute za njegovu pripremu, svoje ime i prezime, mjesto odakle ste i broj telefona.

Tako da vaš kolač i vas možemo predstaviti u Međimurskim novinama. Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323-601.

Naš natječaj Biramo najbolji božićni kolač je otvoren do petka, 6. siječnja 2023. S radošću očekujemo vaše prijave!

Osvojite

poklon-bonove

od 1000 do 500 kuna

Glavni sponzor nagradnog natječaja Božićni kolači je Trgovina Krk. Glavna nagrada je poklon-bon od 1000 kuna, a za drugo, treće i četvrto mjesto dijeli se poklon-bon od 500 kuna. • 1. NAGRADA: poklon-bon od 1000 kuna • 2., 3. I 4. NAGRADA: poklon-bon od 500 kuna

TRAŽIMO NAJBOLJI

Božićni oraščići s čokoladom

Savršeni božićni kolačići koji spajaju prhki keks i nježnu čokoladnu kremu

više običaja, ali i predmeta očuvati od zaborava.

Merima Kalinić-Hraščanec i njezina kći Doris (16) iz Donje Dobrave poslale su nam recept za njima najdraže božićne kolačiće jednostavnog imena – oraščići.

Orasi su glavni sastojak ovih �inih kolačića, a nalaze se i u tijestu i u kremi.

Oraščići su jednostavno savršeni zbog više razloga: okus im je kompletan, nezamjenjiv i vrlo prepoznatljiv, spoj su prhkog dijela (keksa) i nježne čokoladne kreme. Veličina im je takva da se pojedu u dva griza, a što duže stoje, to su bolji.

U božićno vrijeme Merima i njezina kći Doris vole provoditi vrijeme zajedno, a s njima je i Merimina starija kćer Saša. Uživaju i pripremajući razne božićne kolače. Merima je samostalna poduzetnica koja se bavi trgovinom, a misija joj je njegovati međimursku tradiciju i što

Doris je uz mamu zavoljela cijeniti ljepotu i vrijednosti međimurske tradicije,

pa rado, kad joj to dopuste obveze, s mamom sudjeluje u svim aktivnostima.

Učenica je 2. razreda Ekonomske i trgovačke škole

u Čakovcu, smjer upravni referent, a jako voli fotogra�iju, putovanja i životinje. Osim što zna kuhati i peći kolače, voli i uživati u �inoj hrani.

Recept za oraščiće

Priprema tijesta:

Pomiješajte redom maslac, jaje i šećer, te dodajte u dva dijela prethodno izmiješane suhe sastojke: brašno, mljevene orahe, cimet, kakao i sodu bikarbonu. Dodajte rum. Premažite kalupe uljem te posipajte brašnom.

Od pripremljene smjese oblikujte male kuglice koje utisnete u kalupe te napravite malo udubljenje gdje ćete kasnije stavljati kremu.

Pecite oraščiće na 180 stupnjeva od 10 do 12 min.

Priprema kreme:

Od 3 jaja odvojite bjeljanjak, umutite snijeg,

dodajte žumanjak i šećer, promiješajte pa tu kremu kuhajte na pari od 20 do 30 minuta, pred kraj dodajte čokoladu i miješajte dok se čokolada ne otopi, a na kraju dodajte orahe. Ostavite kremu da se potpuno ohladi.

Maslac omekšan na sobnoj temperaturi malo izmiksajte, dodajte malo po malo ohlađene kreme i miješajte dok ne dobijete �inu i ujednačenu kremu.

Po želji dodajte malo ruma ili orahovca. Punite oraščiće kremom pa zalijepite jednu polovicu na drugu.

Sastojci:

Za tjesto

• 250 g maslaca

• 350 g mekog pšeničnog brašna

• 250 g šećera u prahu

• 300 g mljevenih oraha

• 1 jaje

• malo cimeta

• malo sode bikarbone

• 2 male žlice ruma

• 2 velike žlice kakaa

Za kremu:

• 3 jaja

• 150 šećera u prahu

• 150 g čokolade za kuhanje

• 150 g maslaca

• 50 g mljevenih oraha

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najbolji božićni kolač

Što morate učiniti da se uključite u natječaj?

NAGRADNI FOND

MERIMA KALINIĆ-HRAŠČANEC I DORIS HRAŠČANEC iz Donje Dubrave

Piše: Aleksandra Sklepić

Majka i kći uživaju u slasnim oraščićima

RECEPT I UKRASE

NOVAK iz Gornjeg Hrašćana

Snjegovići i gnomići od vune i stiropora

Piše: Aleksandra Sklepić

Davorka Novak iz Gornjeg Hrašćana jako voli Božić te uživa u svim aktivnostima vezanima za blagdane. Rado peče božićne kolače, a kako je spretna u heklanju, već nekoliko godina izrađuje osebujne heklane snjegoviće, što joj uljepšava vrijeme iščekivanja Božića.

Prije desetak godina dobila je na poklon heklanog snjegovića pa je dobila ideju da i ona pokuša napraviti koji. To joj je pošlo za rukom i svake ih godine s veseljem izrađuje. Od ove je godine započela i s novim likovima, božićnim gnomovima koji

su postali jako popularni u svijetu i kod nas kao božićni ukrasi.

Stiropor je odličan materijal za rukotvorine

Snjegoviće i gnomove Davorka izrađuje od kuglica od stiropora, a oblači ih u heklanu odjeću. Mašta i razni ukrasi, šljokice, konac i sitni božićni detalji daju im završni sjaj. Kako napominje, nemoguće je napraviti dva jednaka snjegovića, već su svi unikatna djela, što daje još veći ugođaj dekoraciji. Napravila je već više od 100 do 200 komada, a uglavnom

ih poklanja dragim ljudima i obitelji.

Također, spomenula je da je prije radila puno više dekoracija i rukotvorina, ali poslije operacije ruku, nažalost, izgubila je moć u rukama i sve se svelo na manji broj dekoracija. Istaknula je da je nekoć masovno radila na rukotvorinama anđela kojih je napravila preko 500.

Cijeli bor ukrasila heklanim radovima

Ono što je posebno i zanimljivo u njihovoj obitelji je to što imaju cijeli bor okićen heklanim dekoracijama bez plastičnih jednolikih kuglica

i ostalih kupljenih božićnih dekoracija. Stoga, cijeli njihov bor veliki je ručni rad!

Osim navedenih božićnih ukrasa, Davorka voli izrađivati nakit i odjeću. Prije je podosta heklala za malu djecu, a čak je i sebi isheklala jednu haljinu. Za obitelj je prije heklala slike, stolnjake, tabletiće, kape i šalove. Kako naglašava, heklanjem smiruje živce i ostavlja pamet na paši. Zaposlena je u pekarnici gdje također uživa u stvaranju pekarskih kreacija, a u slobodno se vrijeme okreće svojoj umjetničkoj strasti i uljepšava svijet svojim ukrasima i nakitom.

Pošaljite nam svoje božićne ukrase i osvojite nagrade!

Otkako smo prije nekoliko godina pokrenuli natječaj Biramo najljepše božićne ukrase, uvjerili smo se da se u međimurskim domovima krije pravo bogatstvo stvaralaštva. Zato i ove godine nastavljamo naš nagradni natječaj Biramo najljepše božićne ukrase.

Ove nedjelje palimo prvu adventsku svijeću, a kako bismo stvorili blagdansku atmosferu u svojim kućama, ukrašavamo ih adventskim vijencima i aranžmanima te ostalim ukrasnim �iguricama. Kao vrhunac svih događanja pred sam Božić slijedi priprema ukrasa za božićni bor i jaslice.

Kako bi dekoriranje kuće imale što veći osobni pečat, mnogi naši čitatelji vlastoručno izrađuju božićne �igurice, kuglice, ukrase, čestitke ili pak božićne ukrase za stol i kuću, a neki od vas izrađuju i jaslice za pod bor. Zato bi zaista bilo šteta da nam ih ne pokažete i ovaj put i pohvalite se njima. Pozivamo Vas da nam i ove godine otvorite

svoje domove i pokažete što ste ove godine ili prijašnjih godina svojim rukama izradili kako bi advent i Božić u Vašem domu bilo najljepše razdoblje. Vaš trud nagradit ćemo prigodnim nagradama.

Kako sudjelovati u natječaju?

Svoje kreacije šaljite nam na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječaj - Biramo najbolje božićne ukrase.

Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija svojih ukrasa, ali obvezno fotogra�irajte i sebe uz neki od vaših kreativnih radova.

Uz fotogra�ije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukrasili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama.

Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323-601. Natječaj je otvoren do petka, 6. siječnja 2023.

NAGRADNI FOND

Osvojite poklon-bonove od 500 i 200 kuna!

Za sudionike našeg nagradnog natječaja Biramo najbolji božićni ukras osigurali smo prigodan nagradni fond i ove godine. Tvorac najboljeg božićnog ukrasa dobit će poklon-bon od 500 kuna u Vrtlariji Vijenac. Za drugo i treće mjesto pripremili smo poklon-bonove od 200 kuna u trgovačkom centru Jana u Čakovcu.

•

1. NAGRADA: Poklon-bon od 500 kuna Vrtlarije Vijenac iskoristiv do lipnja 2023.

•

•

2. NAGRADA: Poklon-bon od 200 kuna Trgovačkog centra Jana (BIMA)

3. NAGRADA: Poklon-bon od 200 kuna Trgovačkog centra Jana (BIMA)

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase

DAVORKA

Davorka sa svojim heklanim snjegovićima

Maštovito izrađeni snjegovići i božićni gnomovi

U slobodno se vrijeme Davorka okreće svojoj umjetničkoj strasti – heklanju

NAGRADNI NATJEČAJ

Napiši ili nacrtaj zašto se veseliš Svetom Nikoli i Božiću i osvoji nagradu!

Dragi naši mali i veliki kreativci, dolazi nam vrijeme koje čekamo cijele godine, na vrata nam kuca sveti Nikola, a šarena svjetla i raskošni ukrasi najavljuju Božić.

Pozivamo vas i ove godine da nam šaljete svoje likovne i literarne radove na temu Božića i svetog Nikole, opišite nam ili nacrtajte kako slavite Božić u svom domu, sa svojom obitelji, ispričajte nam slikom, pjesmom ili pričom zašto se veselite svetom Nikoli i Božiću.

Radujemo se vašim radovima jer će nam oni uljepšati najljepše doba godine, doba iščekivanja Božića.

Radove nam možete poslati e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr, poštom ili osobno donijeti na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec.

Natječaj je otvoren od 1.12.2022. do 16.1.2023. godine. Proglašenje pobjednika bit će 20.1.2023.

• Za vas smo pripremili lijepe nagrade:

• 2 ulaznice za klizanje u Toplicama Sveti Martin

• 3 x 2 ulaznice za kino u Murskom Središću

• 3 x 2 ulaznice za kino u Prelogu

Kad kažem Božić

U to vrijeme svi nešto žure, a mi djeca čekamo pahulje bijele, one nas uvijek razvesele!

Vadimo saonice, debele jakne, Na ruke stavljamo rukavice, i pravimo smiješne snjegoviće!

Mame peku male božićne kolače, i ponekad se naljute jer im tate kriomice kradu još vruće kolače.

Kad kažem Božić, osmijeh mi ozari lice, odmah pomislim na snijeg i šarene žaruljice!

Kad kažem Božić, pomislim na kićenje bora, predivno vrijeme s obitelji i šarenilo veselih poklona i boja!

Staša Švenda, 5. a OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Božično vreme

Za decu počne od Nikolija, sakomu detetu posebno to prija, se je okinčeno, bleščeče i svetleče.

Najrajši od sega toga bi štel, da bi takšu sreču mel, kaj bar janpot v životu vidim Krampusovu botu.

Kad kažem Božić Kad kažem Božić, podsjeti me na sva božićna jutra, kao da je već sutra. Kad kažem Božić, podsjeti me na onaj bogati ručak, za stolom poseban trenutak. Kad kažem Božić, i pogledam kroz prozor, vidim čaroban snježni prizor. Kad kažem Božić, vidim moj zeleni bor i željno iščekujem poklon svoj. Vrijeme to je ljubavi i mira, zato sretan Božić svima!

Ela Krčmar, 5. b OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Veselimo se vašim radovima!

Jakov Zagorec, 5. a OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Leona Kerman, 4. a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Radojka Oreški

Doris Vidović, 2. r., PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi-Šela

Kaja Srpak, 2. c, II. OŠ Čakovec, učiteljica Ida Veselovac

Nela Rojko, 4. a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Radojka Oreški

Ida Trstenjak, 2. r, PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi- Šela

Franka Podgorelec, 4. a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Radojka Oreški

Pahuljica da sam mala

Pahuljica da sam mala, svakome bih sreću dala.

I onim starijima, malima i velikima. Svima!

Voljela bih snješku na nos pasti, i malom dječaku u grudi snijega rasti. Pričala bih priče snene, kako su sve pahuljice zaljubljene, sve do jedne zajedno se drže, i padaju u ritmu sve brže i brže.

Nina Zagorec, 5. a, OŠ Ivanovec

Učiteljica: Dijana Kozjak

Najljepši pokloni Božića

Bio je Badnjak navečer, kitio se bor sa lijepim staklenim kuglicama. Žan i njegov bratić Nikola su se igrali lovača, Žan je lovio Nikolu, a Nikola Žana. Kada su se okupali, Žan i Nikola su na tanjurić ispod bora stavili keksiće, sok i mrkvu za Rudolfa. Tada su svi otišli spavati. Žan je spavao sam u dnevnom boravku, ali kada je vidio Djeda Božićnjaka u noći samo ga je gledao, a Djedica se nije uplašio. Bio je siguran da ga netko gleda.

Vidio je da su na tanjuriću bili keksić, sok i mrkva. Kada su se svi probudili, dječaci su se razveselili zbog poklona, kao i ostali ukućani. Nikola je dobio autiće, puzzle i 2 mala motora. A Žan je dobio crnu tamburicu, PlayStation Vitu (mislim igraću konzolu) i dobio je i Minecraft igricu. A ukućani su isto dobili poklone. Kuća je mirisala na najljepše ukusne keksiće. Miris �ine hrane dopirao je iz kuhinje. Netko je pozvonio na vrata. Bio je to prijatelj Dino. Žan se jako obradovao. Prijateljstvo je najljepši poklon. Obitelj u miru i ljubavi je najveća sreća. I tako su Žan, Dino, Nikola i ostali ukućani bili veseli i radosni.

Žan Šarić, 5. a, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

Vreme radosti

December je mesec najlepši, se po Božiću deši, Isusek se narodil i se ljude razveselil i pohodil.

Poklone pod borom otpiramo, pre pečici se �ino grejemo, lepo se družimo i si se skupa smejemo.

Či je vuni belo, mom po snegu hopšemo, a či ga snega nega, Božeka za jega prosimo.

Ja bi štela kaj bi navek bil december beli, unda bi se mi deca , celi den, sanjkali po seli celi.

Lucija Rinkovec, 5. b, OŠ Ivanovec

Učiteljica Dijana Kozjak

Nela Rojko,

a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Radojka Oreški Žan Bedi, 2. r, PŠ Sivica, učiteljica Dijana

Erin Pintarić, 4. a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Radojka Oreški

Leon Palir, 2. r, PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Izabela Poljaković, 2.r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Erin Pintarić 4a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Radojka Oreški

604-01/22-01/02 2109-21-01-22-3 Dekanovec, godine

područja 2022./2023.

godine studentima s 2022./2023 (u službenoj Prijave 12.00 mogu se Dekanovec ili na Dekanovec Hajdarović

za snijeg 1.7 KW el. bojler kn); nova peć na dr(1800 kn); (500 kn); noT30 dim. nekorištene različite za vodu. kompenzaTel. 858-

perilica ru(nekorištena), dva podnicom i opterećenja, kvite�: noćni (bidermajer, (kristaljera), psiha (orpianino iz restauratelefon:

sudopera, jednoručnom pipom Ploča el. rei (200 madracem(700 kn). Tel.

skuter nevodogovoru, čekičar (komb.), sprava mišića. tel.

gramoomotima - rock, kolekcicijenama! 098-486-285, Robert

Zbog proširenja proizvodnih pogona i rasta opsega poslovanja

• inženjere strojarstva, metalurgije (VSS, VŠS)

• inženjere ostalih srodnih tehničkih struka

• CNC operatere, strojarske tehničare, mehatroničare, robotičare

• električare, elektrotehničare, mehaničare, bravare, strojobravare, tokare, kovinotokare

Objavljujemo oglas za sljedeća radna mjesta:

• TRANSPORTNI RADNIK (m/ž)

• TEHNOLOG (m/ž)

• OPERATER NA ĆELIJI ZA LIJEVANJE (m/ž)

• OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž)

• CNC PROGRAMER/OPERATER (m/ž)

• ALATNIČAR (m/ž)

• RADNIK NA ODRŽAVANJU (ELEKTRO) (m/ž)

OD KANDIDATA OČEKUJEMO:

• odgovarajuće obrazovanje

• rad u jednoj ili više smjena (ovisno o radnom mjestu)

• preciznost i motiviranost za rad

• točnost, savjesnost i samostalnost u radu

NUDIMO VAM:

• dinamičan, samostalan i fleksibilan rad

• mogućnost osobnog i stručnog razvoja

• naknada za topli obrok i troškovi prijevoza plaćeni u potpunosti

• mogućnost 6-mjesečne edukacije i rada u LTH Castings Ljubljana

Molbe sa životopisom primaju se na e-mail adresu info.alucast@lthcastings.com

ili na adresu firme: Republike Austrije 3, 40000 Čakovec

Tarot majstori

Dolazi peta generacija Toyote Prius

Vjerovali ili ne, ali prošlo je već četvrt stoljeća od pojave prvog serijskog hibridnog vozila koje je promijenilo mnogo toga u automobilskoj industriji, a riječ je o Toyoti Prius, vjerojatno najpoznatijem hibridnom vozilu na svijetu, a upravo je predstavljena peta generacija tog modela koji će u Europu stići sredinom sljedeće godine, ali isključivo kao plug-in hibrid.

Dan 10. prosinca 1997. godine ostat će zauvijek upisan u automobilski kalendar jer je upravo tada Toyota predstavila prvi serijski hibridni model – Prius! Tada je Toyota započela misiju „Beyond Zero“ (dalje od nulte emisije) u stvaranju svijeta veće učinkovitosti i manjih emisija štetnih plinova.

Upravo razvojem i proizvodnjom Priusa Toyota je htjela ispuniti dva cilja: stvoriti automobil za 21. stoljeće (koje je te 1997. godine već kucalo na vrata) te transformirati način na koji Toyota radi au tomobile. U to vrijeme rijetki su proizvođači automobila že ljeli adresirati ekološka pitanja. Toyota je odlučila uhvatiti se u koštac s tim i pokrenula je hibridnu revoluciju koja traje

koje zadovoljavaju gotovo svačiji ukus, pa su tako u ponudi razne izvedbe vozila: hibridni elektrificirani, plug-in hibridni elektrificirani, baterijski električni ili elektrificirani s pogonom na vodikove gorivne članke.

Prius je bio začetnik i pokretač elektrifikacije kao prvo na svijetu hibridno elektrificirano vozilo masovne proizvodnje, a prikladno je plasiran na tržište pod sloganom „Upravo na vrijeme za 21. stoljeće“. Danas, četvrt stoljeća nakon što je Prius prvi put krenuo

Prius je ostavio trajan trag u Toyoti, ali i svijetu kao autentična automobilska ikona i kao hrabar predvodnik budućih trendova. A za 25. rođendan Priusa Toyota je pripremila najbolji mogući dar - predstavljena je nova generacija modela, koji će u Europi biti dostupan isključivo kao plug-in hibridno elektrificirano vozilo.

Izvorni model Prius posebno se isticao novom hibridnom tehnologijom. Posebno dizajniran VVT-i 1,5-litreni benzinski motor i kompaktni elektromotor visokog okretnog momenta pružali su vozne performanse slične ostalim automobilima sličnih dimenzija na tržištu, ali uz dvostruko manju potrošnju goriva i dvostruko manje emisije CO2. Te su brojke modelu Prius značajno pomogle da osvoji titulu Japanskog automobila godine za 1997./1998. prije nego što

je krenuo na svjetsku scenu 2000. godine, nakon čega su ga brzo prepoznali i zavoljeli ekološki osviješteni kupci u Europi i SAD-u.

Potpuno nova, druga generacija modela Prius na tržište je lansirana 2003. godine, a donijela je nove standarde u pogledu aerodinamičnosti, s iznimno malenim koeficijentom vuče od samo 0,26, kao i nov ikonski klinasti oblik, koji je bio posljedica toga što je format promijenjen u hatchback s pet vrata. Ova generacija također je osvojila naslov automobila godine u Europi za 2005.

Hibridna se tehnologija brzo razvijala i novi Toyotin hibridni sustav, Toyota Hybrid System II, u drugoj generaciji modela Prius imao je 15 % manju potrošnju goriva i 50 % snažniji elektromotor, koji se i sad upotrebljava za bolje

LTH Alucast d.o.o.

performanse i veću učinkovitost. Poboljšana baterija, manje težine i veće izlazne snage, po prvi put je omogućio modelu Prius vožnju samo struju. Nova generacija modela Prius povećala je prodaju hibridnih vozila marke Toyota preko brojke od jednog milijuna, što je značajno utjecalo na smanjenje štetnih emisija širom svijeta.

Toyotina vodeća pozicija u segmentu hibridnih vozila dodatno se učvrstila 2009. godine s trećom generacijom modela Prius, koji je izašao i odmah postao tehnološki najnapredniji automobil na svijetu, s još 10 % manjom potrošnjom goriva i 14 % nižim emisijama CO2 te još manjim koeficijentom vuče, a sve to s većim 1,8-litrenim motorom i redizajniranim elektromotorom.

Kupci su također mogli uživati u jednostavnim hibridnim vožnjama bez stresa s novim članom obitelji Prius, a sve zahvaljujući snažnijim litij-ionskim baterijama. Prius Plug-in, plasiran na tržište 2012. kao jedan od prvih plugin modela u Europi, mogao se puniti putem vanjskog izvora napajanja, što je vozačima omogućilo da uživaju u svim pogodnostima vožnje samo na struju, uz dodatnu sigurnost koju pruža hibridna funkcija. S dosegom vožnje od 25 km samo na struju (u načinu rada EV), prvi Prius Plug-in Hybrid postao je novi zaštitni znak po pitanju mobilnosti.

Prius je nastavio istim putem i bio Toyotin prvijenac, za hibridne tehnologije i više od toga, i s četvrtom generacijom modela, koja je na tržište plasirana 2015. godine i bila je prvo vozilo koje upotrebljava Toyotinu novu globalnu strukturu (TNGA). Upravo zahvaljujući toj strukturi, Prius, ali i brojni modeli nakon njega, zabavniji su za vožnju jer imaju niže gravitacijsko središte, što omogućuje aktivniji položaj pri vožnji i manje naginjanje vozila u zavojima i pri skretanju. Tome se pridružila i bolja razina upravljivosti zahvaljujući upotrebi čelika velike čvrstoće, zbog čega je oplata karoserije četvrte generacije modela Prius bila 60 % kruća od prethodnika.

Još se jedna važna stvar i preokret dogodio u pogledu inženjeringa na četvrtoj generaciji modela Prius. Novi motor modela imao je maksimalnu toplinsku učinkovitost bez premca, visokih 40 %, što je najveća ikad postignuta brojka za jedan benzinski motor masovne proizvodnje. Predstavljena je i nova plug-in hibridna verzija, s dosegom samo na struju od 45 km i emisijama CO2 po prijeđenom kilometru od samo 28 grama u kombiniranom WLTP ciklusu.

Novo poglavlje u jedinstvenoj priči o modelu Prius ponovno će započeti kad peta generacija, Plug-in Prius, bude plasirana na europsko tržište sredinom 2023. Novi Prius je

postavljen na drugu generaciju GA-C platforme, a pokretat će ga dvolitreni benzinac koji razvija maksimalnu snagu od 111 kW/148 KS i elektromotor koji razvija snagu od 120 kW/160 KS, no ukupna snaga sustava je 164 kW/223 KS. To je gotovo dvostruko veća snaga u odnosu na dosadašnjih 90 kW/122 KS. Tu je i nova litij-ionska baterija kapaciteta 13,6 kWh, koja će omogućiti autonomiju veću i za 50 % u odnosu na još uvijek aktualan model. Baterija je radi manjih dimenzija sada ugrađena ispod stražnjih sjedala. A i će nova generacija u dodatnoj opremi nuditi solarni krov za punjenje baterije. Može li se zaželjeti bolji rođendanski poklon?

PMP Metall d.o.o.

Čakovec, Ulica Zrinsko-Frankopanska 21 www.pmp.hr; e-mail: info@pmp.hr

ZAPOŠLJAVAMO

na neodređeno vrijeme više radnika

• BRAVAR – 5 radnika

• ZAVARIVAČ – 5 radnika

• CNC OPERATER – 3 radnika

• INDUSTRIJSKI LAKRER – 2 radnika

Nudimo:

• Stimulativna primanja

• Mogućnost napredovanja

• Podmirene putne troškove i razne pogodnosti

• Rad u suvremenoj tvornici visoke tehnologije

Od kandidata se traži:

• Motiviranost i odgovornost

• Timski duh

• Radno iskustvo nije uvjet

Svoj životopis možete poslati na e-mail: info@pmp.hr ili poštom na našu adresu: Čakovec, Ulica Zrinsko-Frankopanska 21

Veselimo se Vašem dolasku!

Treba priznati kako Prius prve generacije baš i nije bio osvajač titula ljepote

Imendani i

od 23. do 29. prosinca 2022.

P 23 Ivan Kentijski, Ivan, Ivon

S 24 Badnjak; Adam i Eva (post)

N 25 ROĐENJE GOSPODINOVO - BOŽIĆ

P 26 Stjepan Prvomučenik, Krunoslav, Stjepan

U 27 Ivan, ap. i evanđ.; Janko, Ivona, Ivana

S 28 Nevina dječica; Mladen, Nevena

Č 29 Toma Becket, David kralj, Tomislav

kroz tjedan Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Aleksandar Bajc, Sin Nine i Matije

Nikola Bermanec, Sin Jelene i Dominika

Aurora Žganec, Kći Martine i Dina Tesa Horvat, Kći Radojke i Anđelka

Franko Tomašić, Sin Valentine i Petra

Jan Bogdan, Sin Valentine i Nena

Miriam Tkalec, Kći Ivane i Vladimira

Roko Buković, Sin Marte i Emila

Andrej Miko, Sin Tamare i Filipa

Aldina Ignac, Kći Zvjezdane i Leonarda

Rok Hranilović, Sin Marije i Marka

Melisa Horvat, Kći Rosane i Vlade

Filip Jambrović, Sin Kristine i Tihomira

Belica

DOKTORI KOJI RADE OVU

SUBOTU 24. prosinca

dr. Iva Trstenjak

Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec dr. Amila Janković A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Božidar Poljak I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

dr. Anja Vurušić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

dr. Martina Novak I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

Goričan dr. Tonja Haničar Školska 16a, tel. 040/601-162

Macinec dr. Amela Srša G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Mursko Središće dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Sveta Marija dr. Kristina Hutineczamjena dr. Damjan Mikec P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Štrigova dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

VJENČANI

Čakovec:

Lara Čemerika i Ivan Feldi

Prelog: Ivana Vražić i Andrija Gudlin

UMRLI

Čakovec:

Dragutin Gojsek R. 1964.

Ljiljana Pongrac R. Somina R. 1974. Marina Košir R. Sutnjak R. 1960. Jela Srnec R. Švenda R. 1929.

Katarina Brežnjak R. Brezarić R. 1932. Branko Majsen R. 1950.

Kotoriba: Vinko Žemlić R. 1929.

Mala Subotica: Pavao Marijan Košak R. 1936. Kristijan Žalar R. 1974.

Mursko Središće: Zvonko Kutnjak R. 1964.

Marija Petković R. Premuš R. 1941. Irma Kukolić R. Kukovec R. 1944.

Ignac Trstenjak R. 1954.

Prelog: Bojan Magdalenić R. 1971.

Štrigova:

Franjo Brezovački R. 1960.

Štefanija Škoda R. 1933.

Marija Felbar R. Vuković R. 1949.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec tel. 040 396 800

CZSS Čakovec tel. 040 391 920

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr tel. 040 314 969

FINA Čakovec tel. 040 371 000 ŽUC tel. 040 396 294

Gradovi i općine

Grad Čakovec tel. 040 314 920

Grad Mursko Središće tel. 040 370 771

Grad Prelog tel. 040 645 301

Općina Belica tel. 040 845 402

Općina Dekanovec tel. 040 849 488

Općina Domašinec tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec tel. 040 615 105

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007 Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200 Matični ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370 ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Općina Goričan tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec tel. 040 899 117

Općina Kotoriba tel. 040 682 265

Općina Mala Subotica tel. 040 631 700

Općina Nedelišće tel. 040 821 107

Općina Orehovica tel. 040 635 275

Općina Podturen tel. 040 847 260

Općina Pribislavec tel. 040 360 211

Općina Selnica tel. 040 861 344

Općina Strahoninec tel. 040 333 088

Općina Sveta Marija tel. 040 660 001

Općina Sveti Juraj na Bregu tel. 040 855 305

Općina Sveti Martin na Muri tel. 040 868 231

Općina Šenkovec tel. 040 343 250

Općina Štrigova tel. 040 851 039

Općina Vratišinec tel. 040 866 966

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

komercijala2@medjimurje-plin.hr

040/386-851

040/386-853

komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

proštenja

S ljubavlju, koju tvoj odlazak ne prekida, nosit ćemo te zauvijek u svojim srcima. Tvoji kći Katica s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

MARIJI PETKOVIĆ

PETKOVIĆ

dana 9. prosinca u 82.godini života

S ljubavlju, koju tvoj odlazak ne prekida, nosit ćemo te zauvijek u svojim srcima. Tvoji kći Vera s obitelji

POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV

S ljubavlju, koju tvoj odlazak ne prekida, nosit ćemo te zauvijek u svojim srcima. Tvoji sin Dragutin s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

S ljubavlju, koju tvoj odlazak ne prekida, nosit ćemo te zauvijek u svojim srcima. Tvoji sin Ivica s obitelji

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj JOSIP ŽVORC 22.12.1991. - 22.12.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj BRANKO BAJKOVEC 24.12.1991. - 24.12.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

S ljubavlju, koju tvoj odlazak ne prekida, nosit ćemo te zauvijek u svojim srcima. Tvoji sin Danijel s obitelji

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj DRAGUTIN BARIĆ 21.12.1991. - 21.12.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj BRANIMIR VRTARIĆ 22.12.1991. - 22.12.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

Radoslav sa suprugom Jožicom te sinovima Nikolom i Simonom s obitelji

Otoka preminuo u 82. godini života

Anka Krčar rođ. Žugec iz Nedelišća preminula u 90. godini života

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara i zaštitara - tehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 24.12.

2. ALLVAR d.o.o., Dr. A. Starčevića 40, Peklenica, traži 1 m/ž bravara i 1 m/ž pomoćnog bravara, javiti se na mob. 098/242-336 ili na email: allvar@allvar. hr ili osobno na adresu, do 31.12., više info na: www.hzz.hr

3. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika na hortikulturnim poslovima na određeno, javiti se na mob. 099/850-6211 ili na email: maja. jancec@ambijenti.hr do 31.12.

4. ARCUS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara - baristu - koktel majstora na neodređeno, javiti se na mbo. 091/3146090 do 29.12.

5.ARNOd.o.o.,Čakovec,tražim/žvozačateretnogvozila-hladnjačenaneodređeno, javiti se na mob. 091/2433-462 ili na email: transporti@arno.hr do 31.12.

6. ARION d.o.o., Pušćine, traži 10 m/ž samostalnog ili pomoćnog montera dizala na neodređeno, javiti se na mob. 091/5150-158 ili na email: matea. arion@gmail.com do 3.2.

7. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., Goričan, traži m/ž cnc operatera i programera(rokprijave31.12.),m/žtehnologa proizvodnje i m/ž komercijalnog managera (rok prijave 31.1.) - na neodređeno, javiti se na email: info.arteferrogorican@arteferro.com

8. Auto klub Čakovec, Športska 8, Čakovec, traži m/ž vozača na poslovima „pomoć na cesti“ na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328-778 ilipismenazamolbanaadresuilinaemail: ak-cakovec@hak.hr

9. AUTOSET TUREK d.o.o., Prelog, traži m/ž montera i servisera oprema za radione i m/ž skladištara na neodređeno, javiti se na email: info@ autoset-turek.hr do 10.1.

10. BALI d.o.o., Donja Dubrava, Trg Republike 3, traži 5 m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda, 2 m/ž inž. tekstilne tehnologije, 5 m/ž šivača, 5 m/ž krojača i m/ž ekonomistu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040/688-511 ili 098/802-286 ili emailom: infobalidoo@gmail.com do 31.12.

11. BELMONT d.o.o., traži 5 m/ž elektroinstalatera za radno mjesto Njemačka na neodređeno, javiti se na tel. 040/645-088 ili na mob. 099/3236625 ili na email: info@belmont.hr ili putem linka na stranici: www. belmont.hr do 31.1.

12. BERNARDA d.o.o., Pušćine,Čakovečka 136a, traži m/ž radnika na izradi madraca i 2 m/ž šivača na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@ bernarda.hr do 2.1.

13. B&O Prelog d.o.o., Prelog, Hrupine 10, traži m/ž keramičara i m/ž vodoinstalatera grijanja i klimatizacije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/648-024 ili na email: boprelog@boprelog.hr do 15.1.

14. BV PRODUCT d.o.o., Goričan, traži 10 m/ž stolara, 5 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije, 2 m/ž cnc operatera, 5 m/ž montera suhe gradnje i 10 m/ž bravara na neodređeno za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob: 095/8750-312 ili emailom: product.bv@gmail.com do 31.12.

15. CG Beton d.o.o., Totovec, Dravska 1C, traži 3 vozača/ica miksera i beton pumpe na neodređeno na 099/5152797 ili na email: info@cg-beton.hr do 31.12.; više info na: www.hzz.hr

16. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji i skladištu, m/ž dostavljača pekarskih proizvoda, m/ž pomoćnika vođe smjene, m/ž viličaristu i m/ž pomoćnog radnika na neodređeno, javiti se na tel. 040/375-512 ili na mob. 091/6186446 ili na email: ljudski.resursi@ cak-mlinovi.hr do 31.12.

17. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži 8 m/ž šivačakrojača na neodređeno, javiti se na email: posao@cateks.hr ili na tel. 040/379-456 ili mob. 099/313-4183 ili pismenom zamolbom na gornju adresu do 31.12.

18. DINAMIC TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača vozila u auto salonu na neodređeno, javiti se na email: dinamic.trade@dinamic-trade.hr do 31.12.

19. DG SPORT d.o.o., Prelog, M. Gupca 102, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@dg-sport. com do 31.12.

20. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž medicinsku sestru i m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/679-368 ili 098/242-319 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dom@strahija.com do 31.12.

21. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, V. Žganca 3, Prelog, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646788 ili na mob. 098/460-403 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dommesmar@gmail.com do 31.1.

22. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, traži m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na tel. 040/829-181 ili na mob. 091/571-3658 ili na email: info@domzastarije-slakovec.hr do 7.1.

23. DOMUS INTERIJERI d.o.o., Glavna 29a, M. Subotica, traži m/ž inženjera građevine na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: info. domusinterijeri@gmail.com do 31.1.

24. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, Čakovec, traži m/ž osobnog asistenta na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mob. 098/9606-523 ili na email: info@ dmsmz.hr do 31.12.

25. EKO FOKUS d.o.o., Strahoninec, traži m/ž spremačicu na određeno (10 sati tjedno), javiti se na mob. 098/9819906 ili na email: posao@eko-fokus. hr do 31.12.

26. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž stolara na neodređeno, javiti se na email: posao@filo.hr do 26.12.

27. FERRO-PREIS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž operatera elektropeći i lijevanja, 1 m/ž energetičara - mehatroničara (ing.elektrotehnike/ing.mehatronike), m/ž modelara i m/ž skladištara modela na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili email: hr. croatia@preisgroup.com do 31.12.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

28. FEROKOTAO d.o.o., D. Kraljevec, traži 4 m/ž bravara, m/ž komercijalistu u nabavi i 4 m/ž lakirera na neodređeno, javite se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ferokotao. hr do 31.12.

29. Fodor ugostiteljstvo j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 091/238-2175 ili na email: drazen.fodor@gmail.com do 15.1.

30. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, Hrupine 7b, traži, traži 2 m/ž komunalna radnika - održavanje, m/ž dimnjačara, m/ž pomoćnog dimnjačara, m/ž radnika za poslove u građevini (tesar, zidar), javiti se na tel. 040/645-458 ili na mob. 099/334-4451 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marina@pre-kom.hr do 31.12.

31. GUMI CENTAR REŠETAR d.o.o., Hrupine 1/a, Prelog, traži m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: gumi. centar.resetar@gmail.com do 24.12.

32. HAIX Obuća d.o.o., Gospodarska 1, M. Subotica, traži 2 m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u šivaoni uzorka, 30 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž čistača i 2 m/ž skladištara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 28.12.

33. HERMAN ELEKTRO d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž elektroinstalatera - montera na neodređeno, javiti se na mob. 099/492-7351 ili na email: herman. elektrodoo@gmail.com do 31.1.

34. HELCOM TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž poslovođu prodavonice na malo na neodređeno vrijeme, javiti se na email: martina.jurisa@helcomtrade.hr do 31.12.

35. HST AUTOMATIKA d.o.o., Leskovec, traži 2 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije na neodređeno, javiti se na tel. 040/314-433 ili na mob. 099/337-9397 ili na email: info@hstautomatika.hr do 24.12.

36. HOMELAND d.o.o., Gornji Koncovčak 43, traži 2 m/ž njegovatelja i 1 m/ž kuhara, javiti se na tel. 040/857447 ili 098/9200-804 ili osobno ili na email: bibekavac4@gmail.com do 20.1.; više info na: www.hzz.hr

37. HP-HRVATSKA POŠTA d.d., Čakovec, traži 2 m/ž poštara za opću dostavu na neodređeno, javiti se na email: posao@posta.hr ili putem linka: https://www.posta.hr/predaja-zivotopisa-online/2190 do 13.1.

38. INPIRIO d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se na tel. 040/360-888 ili na email: inpirio@inpiro.com do 31.12.

39. INTERIJERI VESNA j.d.o.o., J. Gotovca 10, Čakovec, traže 5 m/ž stolara - montera namještaja na neodređeno za rad u Austriji, javiti se na mob: 098/984-1949 ili na email: interijerivesna@gmail.com do 15.1.; više info na: www.hzz.hr

40. K-GANESA d.o.o., Preseka, traži m/ž prodavača na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: kganesa97@gmail.com do 31.1.

41. Keramika Friščić d.o.o., Prelog, traži m/ž samostalnog knjigovođu na određeno, javiti se na email: friscick@gmail.com do 2.1.

42. KERAMBIS j.d.o.o., Plešivica 23/c, traži 1 m/ž keramičara, 1 m/ž pomoćnog polagača keramičkih pločica i 1 m/ž pomoćnog radnika, javiti se na mob. 099/671-9055 ili na email: kerambis@gmail.com do 16.1.; više info na: www.hzz.hr

43. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara na neodređeno,javitisenamob.099/8023299 ili na email: zaposljavanje@ klemmsecurity.hr do 31.12.

44. KOCKA TM d.o.o., Mala Subotica, traži 2 m/ž kuhara - pizza majstora i m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/139-3037 ili na email: kockatm63@gmail.com do 8.1.

45. KONZUM plus d.o.o., traži 5 m/ž prodavača za rad u Štrigovi na određeno vrijeme, javiti se na email: posao@konzum.hr ili putem linka: https://www.konzum.hr/poslovi/ prodavac-blagajnik do 31.12.

46. KRIKA, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži m/ž radnika na izradi reklamnih natpisa na određeno i m/ž konobara,javitiseosobnonaadresuilina tel. 040/822-190 ili na mob. 098/632113 ili pismenom zamolbom na adresuilinaemail:krika@krika.hrdo31.12.

47. LADIĆ, Čakovec, T. Goričanca 4, traži 3 m/ž soboslikara na neodređeno, javiti se na mob. 099/241-7290 ili na email: ladic.soboslikar@gmail. com do 31.12.

48. LA MODA d.o.o., Sveta Marija, traži m/ž šivača tekstila na neodređeno, javiti se na mob. 099/7941-792 ili na email: lamoda.svetamarija@ gmail.com do 31.12.

49. LE SLASTICE d.o.o., traži 2 m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji, m/ž pekara i m/ž prodavača za Donji Kraljevec (rok prijave 26.12.) i m/ž prodavača u Čakovcu kod Graditeljske škole i m/ž slastičara - pomoćnog radnika za rad u Pušćinama (rok prijave 31.12.) na neodređeno, javiti se na mob. 099/456-7630

50. LEŠKO d.o.o., Brodec 3, Vratišinec, traži 1 m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji i 1 m/ž zavarivača, javiti se na email: mirko.lesko@lesko.hr ili na mob. 098/888-644 ili 040/867317 ili osobno do 10.1.; više info na: www.hzz.hr

51. MARKOV-TRADE SERVIS d.o.o., Varaždin, traži 2 m/ž servisera uređaja za grijanje i klimatizaciju na neodređeno, javiti se na email: zamolbe@ markov.hr do 31.12.

52. MARTI d.o.o., Prelog, traži m/ž asistenta u prodaji i m/ž voditelja ključnih kupaca na neodređeno. Javiti se na tel. 040/630-730 ili na email: info@marti.hr do 31.12.

53. MEĐIMURJE ZAING d.o.o., Zagrebačka 77, Čakovec, traži m/ž servisera vatrogasnih aparata i m/ž ispitivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/505-2705 ili na 091/505-2725 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ zaing.hr do 28.12.

54. Mesna industrija VAJDA d.d., Čakovec, traži m/ž radnika u preradi, m/ž energetičara - frigomehaničara, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, 5 m/ž vagara u pakirnici svježeg mesa, skladištu svježe i suhe robe i makropakiranju te 5 m/ž radnika u klaonici, rasjekavaonici, makro pakiranju na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda.hr do 31.12.

55. Mesnica ROGINA 1 obrt, Varaždin, A. Šenoe 12, traži m/ž mesara - prodavača suhomesnatih proizvoda na neodređeno, javiti se na mob. 098/183-6669 ili na email: mesnica. rogina@gmail.com do 29.12.

56. METALNE KONSTRUKCIJE ŠVENDA d.o.o., Palovec, traži 2 m/ž tokara, 2 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača, 3 m/ž bravara, m/ž bušača i 2 m/ž brusača - čistača kovina na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/958-6878 do 26.12.

57. MIKLOŠKA d.o.o., Prelog, Zrinskih 34, traži 4 m/ž podopolagača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/918-5083 ili na email: info@mikloska.hr do 30.12.

58. Moharić Commerce d.o.o., Čakovečka 119, Nedelišće, traži m/ž konobara za rad u Caffe baru Ferrari u Nedelišću, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-599 ili na email: moharic.commerce@gmail.com do 31.12.

59. MOLNAR MONT d.o.o., Šenkovec, traži m/ž instalatera grijanja i klimatizacije na određeno, javiti se na email: kmolnar1218@gmail.com do 31.12.

60. Montaža Ružman d.o.o., Prelog, traži 5 m/ž radnika na montaži - stolara za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob: 095/5476728 ili emailom: montaza.ruzman@ gmail.com do 27.12.

61. MULTI-ING d.o.o., traži 4 m/ž montera za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob. 099/6655006 ili na email: multi.ing.hr@gmail. com do 31.12.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec

e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335p.p. 160, 40000 Čakovec

62. NARODNI TRGOVAČKI LANAC d.o.o., Čakovec, B. J. Jelačića 59, traži 2 m/ž skladišna radnika na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: marija.babic-mesaric@ntl. hr do 24.12.

63. NUMBER ONE d.o.o., Donji Mihaljevec, Čakovečka 42, traži m/ž konobara za mjesto rada Village bar na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/660-246 ili na mob. 098/186-3044 do 31.12.

64. NTT New Textile Technologies d.o.o., traži po 5 m/ž šivača, 5 m/ž radnika na ručnim fazama i 2 m/ž radnika na automatu za Štrigovu i za Savsku Ves, te m/ž radnika na automatu i m/ž radnika na ručnim fazama, javiti se na tel. 040/313-235 ili na email: jelena.buhanec@ntt-hr.com do 31.12.; više info na: www.hzz.hr

65. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 2 m/ž vozača C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/776-203 ili na email: prijevoznistvo-pavlic@ ck.t-com.hr do 31.12.

66. OAK LOGS d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača traktora - šumarskog radnika na neodređeno, javiti se na email: oak.logs7@gmail.com do 12.1.

67. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine na neodređeno, javiti se na mob. 099/2141-857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 31.12.

68. PANIS d.o.o., Selska 3, Mursko Središće, traži 2 m/ž pekara u popodnevno - noćnoj smjeni za Mursko Središće, javiti se na tel: 040/544-015 ili 099/7360-951 ili zamolba na adresu ili na email: panis@ck.t-com.hr do 31.1.; više info na: www.hzz.hr

69. PAVLIC-ASFALT–BETON d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/6655-508 do 28.12.

70. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž skladištar,a m/ž radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u industriji mesa i 2 m/ž operatera stroja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/372-872 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina.hr do 9.1.

71. PETROL d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika u autopraoni na određeno, javiti se na email: kadrovska@ petrol.hr do 31.12.

72. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži m/ž prodavača u mesnici za Prelog, 2 m/ž radnika ili mesara u preradi i pakiranju mesa i 5 m/ž radnika u klaonici peradi za Donji Pustakovec, m/ž prodavače svježeg mesa pilića za Zagreb i Ivanec, m/ž vozača B kat. i 2 m/ž vozača C kat. za Donji Pustakovec na određeno, javiti se na mob. 098/282-147 do 31.12.

73. PINKY–S d.o.o., Pribislavec, traži m/ž tehničara za mehatroniku, m/ž automatičara i m/ž programera - IT stručnjaka, javiti se na tel. 040/360700 ili na mob. 091/360-7001 ili na email: milivoj@pinky-s.com do 31.12.

74. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž prodavača i m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa za Čakovec, te m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa za Prelog na određeno, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 31.12.

75. SPORT VISION d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača na određeno, javiti se na email: posao@ sportvision.hr do 31.12.

76.

PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-frankopanska 23, Čakovec, traži 2 m/ž tokara (klasični), 2 m/ž tokara, m/ž savijača, 3 m/ž bravara i 3 m/ž pomoćna bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396553 ili na mob. 098/1830-293 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@primabiro.hr do 6.1.

77. PRINTEX d.o.o., Zagrebačka 93, Čakovec, traži m/ž skladištara na određeno vrijeme, javiti se osobno ili pismena zamolba na adresu ili na email: damir@printex.hr do 31.12.

78. PROGRESSOF d.o.o., Čakovec, M. Gupca 59, traži 2 m/ž automehnaičara - vulkanizera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/600-081 ili na email: asc. cakovec@gmail.com

79. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc glodača na neodređeno, javiti se na mob. 099/676-2864 ili ili na email: prometal.ck@gmail.com do 31.12.

80. Pozamanterija-materijali, trake, čipke d.o.o. Josipa Broza 88, Mursko Središće, traži 2 m/ž tehnologa u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: posao@pmtc.hr do 31.1.; više info na: www.hzz.hr

81. POLYCAN AEROSOLS d.o.o., Gospodarska 13, Vrhovljan, traži 1 m/ž voditelja proizvodnje i 1 m/ž mehaničara / mehatroničara / strojobravara, m/ž radnika u proizvodnom pogonu i 2 m/ž radnika na sastavljanju i punjenju, javiti se na email: job@polycan. eu ili adresu do 31.12.; više info na: www.hzz.hr

82. Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec, traži m/ž višeg stručnog suradnika za administrativne djelatnosti na određeno, javiti se emailom: ravnatelj@metalskajezgra.hr do 31.12.

83. SERVUS d.o.o., dr. I. Novaka 32a, Čakovec, traži m/ž tehničara za mehatroniku - elektromehaničara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/390-167 ili na mob. 095/9060-585 ili na email: silvija@ servus.hr do 29.12.

84. Smith trgovina d.o.o., Čakovec, traži m/ž ekonomistu - komercijalistu na određeno, javiti se na email: smith. trgovina@gmail.com do 31.12.

85. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C + E kat, na neodređeno, javiti se na mob. 091/424-1707 ili na email: info@tkalectrans.hr do 31.12.

86. TEKELI PROJEKT - INŽENJERING d.o.o., Mursko Središće, M. Kovača 88, traži 4 m/ž pkv/kv zidara, 4 m/ž pkv/kv tesara, 2 m/ž građ. radnika i 1 m/ž automehaničara, javiti se na tel. 040/543-130 ili 098/240-181 ili 098/240-181 ili na email: tekeli@ ck.t-com.hr do 20.1.; više info na: www.hzz.hr

87. TE-PRO d.o.o., Gospodarska 7, Vrhovljan, traži 5 m/ž zavarivača, 5 m/ž glodača i 5 m/ž tokara na neodređeno, javiti se na tel. 040/500-831 ili na email: office@te-pro.net do 31.12.; više info na: www.hzz.hr

88. TERMO-KLIMA d.o.o., Nedelišće, Gospodarska 3, traži 3 m/ž radnika na sklapanju opreme na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/917-5940 ili na email: info@termo-klima.hr do 31.12.

89. TOROID-ENERGIJA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž elektromehaničara i m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: toroid@toroid.hr do 28.2.

90. TUBLA d.o.o., Ul. Republike Italije 3, Čakovec, traži 2 m/ž mehaničara na određeno vrijeme, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla.hr do 15.1.

91. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije, Čakovec, A. G. Matoša 6, traži m/ž administrativnog tajnika na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: udrugaoitmz@gmail.com do 2.1.

92. Udruga osoba oboljelih od ALS-a i drugih rijetkih bolesti NEURON, Lopatinec, traži m/ž osobnog asistenta - njegovatelja na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mbo.

091/542-1068 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: vesna. neuron@gmail.com ili putem linka na stranici: www.udruga-neuron. hr do 30.12.

93. UNION d.d., Zrinsko-Frankopanska 14, Čakovec, traži m/ž pomoćnog kuhara, m/ž sobara - čistača, m/ž šefa kuhinje i m/ž kuhara za radno mjesto Hotel park na neodređeno, javiti se osobno ili na tel. 040/311-255 ili na email: uprava.hotelpark@gmail.com do 31.12.

94. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući ŽIVKOVIĆ, Čakovec, Zavnoh-a 45, traži m/ž medicinsku sestru i m/ž fizioterapeuta na neo-

dređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/310-329 ili na mob. 098/463-525 do 31.12.

95. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopić Branimir, Železna Gora, traži m/ž čistača na neodređeno (20 sati tjedno) na neodređeno, javiti se na mob. 098/242-363 do 31.1.

96. ZT–ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži m/ž vozača motornog vozila C+E kat i 5 m/ž keramičara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili na mob. 095/1123469 ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com do 26.12.

Međimurske novine_cakovecki mlinovi bozic.indd

Mali OGLASNIK

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec POŠALJI

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan. Klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena 9.800 eura. Upit na broj: 091 561 57 93.

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

POVOLJNO PRODAJEM ČETIRI ZIMSKE GUME dim. 215/65x17, info na mob. 098/170-5311

KUPUJEM Tomos mopede svih vrsta i modela i stare aute i motore. Isplata odmah. Info na mob. 098/9656-624

KUPUJEM stare traktore, automobile, tomos mopede i druga vozila. Isplata odmah. Info na mob. 091/143-7007

PRODAJU SE ljetne gume marke Dunlop, 4 kom., 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob. 091/761-3467, šifra na Njuškalu: 39052493

PRODAJEM OPEL ASTRU G 1,4 90KS trula višnja, očuvanu, info na mob. 098/9427646

KUPUJEM AUTO, ispravan, neispravan, karamboliran, stariji ili noviji. Ponude na tel. 098/777-095

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subotica, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, N.S. Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

PRODAJEM INOX BAČVU Le�na od 130 lit za 950 kn. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM sadnice crvenog ribizla i malina, dvogodišnje, 15 kn/kom. Kupine, goji 20 kn/kom. Šaljem poštom-pouzećem, Novi Zagreb-Utrina. Info na mob. 091/9240-293

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

PRODAJU SE se sadnice agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,502,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob. 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM drvene bačve od 220 l, 250 l, 340 l, 480 l i kupujem suhi kukuruz u zrnu. Info na tel: 040/343-557

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POZNANSTVA

MUŠKARAC, 56 godina,vitak, slobodan, traži gospođu za prijateljstvo i druženje. Info na mob. 099/630-8344

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni stan u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj. Cijena najma 550 eura. Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena parkirna mjesta, uređeno dvorište sa sjenicom za 6 osoba. Sve informacije na telefon 095 5868 001 između 19 i 20 sa�.

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. Info na tel. 040/682-175

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon te sobna TV-antena. Info na mob. 098/915/8640

PRODAJEM pločice za lovačke trofeje od 120-600 kn. Šaljem poštom-pouzećem. Slike šaljem mobitelom. Novi ZagrebUtrina. Ifno na mob. 091/9240-293

PRODAJE SE kvaka za pvc vrata, Almar Handles, nova, nekorištena ,made in Italy, širina štitnika 35 mm, dužina štitnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob. 091/761-3467, šifra na Njuškalu: 27229391

PRODAJEM zamrzivač gorenje-ladičar, 7 ladica, malo korišten za 2000 kn, slike šaljem mobitelom. Info na mob. 098/9084-675

PRODAJEM plexi cijevi i šipke te ostatak od plexi ploča. Info na mob. 098/241-176 KUPUJEM stripove, Nintendo, Gameboy i Sega igrice. Info na mo.b 098/921-9092

RAD UKLJUČUJE:

•

Izvođenje radnih operacija prema zahtjevima konstrukcijsko-tehničke dokumentacije • planiranje, organiziranje, nadziranje i vođenje radnog procesa te briga za raspored zaposlenika u smjeni, a sve u skladu s organizacijskim, tehnološkim, kontrolnim, ekološkim i sigurnosnim propisima,

• briga za nesmetani rad:

- materijalni (osnovna i pomoćna sredstva za rad) - informacijski (primjeren tok informacija) - dokumentacijski (poznavanje, razumijevanje i pravilno popunjavanje dokumentacije)

• odlučivanje o prioritetnim zadaćama i briga za postizanje postavljenih ciljeva

• planiranje edukacija i izvedba istih

• obavljanje speci�ičnih poslova i naloga vezanih za sektor

OD KANDIDATA SE OČEKUJE:

• Poznavanje rada na računalu

• Razumijevanje konstrukcijskih nacrta

• Točnost

• Poznavanje organizacije

• Osjećaj za prostor i čistoću

• Samoinicijativnost

NUDIMO VAM:

• Dinamičan, samostalan i �leksibilan rad pun izazova,

• Mogućnost osobnog i stručnog razvoja

• Rad na određeno vrijeme s mogućnošću zaposlenja na neodređeno vrijeme

Ponude s životopisom primaju se do 15.12.2022. na e-mail: info.alucast@lthcastings.com ili osobno u kadrovskoj službi.

IZNAJMLJUJEM 130 m2 poslovnog prostora za urede ili slično, visina 3m u Čakovcu. Potpuno novo renovirano. Ulica Ante Starčevića 16. Info na mob. 0043 699 81 923 923

IZNAJMLJUJEM poslovni prostor 120 m2 neto ili 60 + 60 m2, pogodno za razne djelatnos�, ulica Ante starčevića 16 Čakovec. Info na tel. +43 699 81 923 923

PRODAJE SE ograđena livada pogodna za kuću, blizina glavne ceste u Pušćinama. Info SMS-om na mob. 099/744-7710

ŽIVOTINJE

PRODAJEM MLADE PAPIGE �grice i fišere. Tel: 098/944-3339

RAZNO

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/5467841

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/2872453

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJEM akvarij šesterokutni lijepo uređen sa ribicama i ostalim za 200 kn. Slike šaljem mobitelom. Info na mob. 098/9084-675

PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim upravljanjem, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Info na mob. 097/728-9476

PRODAJEM crijevo za vodu 35 m na koloturi za 500 kn, slike šaljem mobitelom. Info na mob. 098/9084-675

PRODAJEM crno vino i rakiju. Info na mob. 098/942-7646

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Djeca trebaju odrasle koji puno znaju!

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Dijete nastoji dokučiti komu može vjerovati već prije nego što može čvrsto sjediti, prije no što progovori, prepoznaje važnost pravednosti i suradnje, a do polaska u školu posve dobro zna na koga se u svojem socijalnom okruženju može osloniti

Već pri dolasku na ovaj svijet dijete je opremljeno elementarnim evolucijskim paketićem povjerenja u socijalni krajolik u kojem će godinama rasti i razvijati svoje potencijale, pri tome intuitivno, a zatim sve promišljenije slijedeći bliske i važne odrasle, koji će mu biti putokazi na putu stvaranja sebe kao više (ili manje) sigurne i autonomne osobe. Na životnim raskršćima dijete bira put koji će slijediti, a ti izbori uključuju brojne ljudske interakcije. Kome dijete može vjerovati da će za njega brinuti? Tko će ga dobro učiti potrebnim znanjima i mudrosti života? Tko će s njim dijeliti vrijeme i igru? U koga može imati povjerenja? Psihologijska istraživanja pokazuju da dijete nastoji dokučiti komu može vjerovati već prije nego što može čvrsto sjediti, prije no što progovori, prepoznaje važnost pravednosti i suradnje, a do polaska u školu posve dobro zna na koga se u svojem socijalnom okruženju može osloniti da ga poučava, tko je najbolji izbor za druženje, tko za njegu i zdravstvenu skrb itd. Dječje slutnje i spoznaje o tome što mogu očekivati od drugih ljudi redovito se ažuriraju putem ranih interakcija s osobama koje za njih skrbe, tako da oni već prije polaska u vrtić uglavnom znaju jesu li odrasli oko njih kompetentni u određenim područjima. Da, djeca nas imaju na oku, od nas uče, vide u čemu smo jaki jer se u tome mogu na nas osloniti i (skoro uopće) ne vjeruju našim praznim

riječima, jako dobro detektiraju blefove svih vrsta. Pretpostavljam da ste uočili da je teško vratiti reputaciju ako ste ih samo jednom u prošlosti iznevjerili. Djeca vas mogu voljeti, a da vas, s vremenom, prestanu poštovati. Zanimljiva je uloga kvaliteta odrasle osobe relevantnih za povjerenje koje će joj dijete ukazati. Pokazuje se da su mala djeca usredotočena na učenje od onih koji su im slični i s kojima im je ugodno, gdje postoji ljubav i privrženost kao polazna točka povjerenja, a kako dijete raste počinje sve više cijeniti kompetentnost i stručnost. Djeca trebaju mentore u životu, trebaju nekoga tko ima znanja da ih vodi i usmjerava kroz izazove na životnom putu. Dobar mentor je netko kome se može vjerovati da će dati potporu i stručne savjete, čak i ako to nisu oni koje u tom trenutku želiš čuti. Mentor može biti roditelj, učitelj ili netko drugi koga se poštuje i voli. Ako osoba nema obje kvalitete, djeca će se radije prikloniti poštovanju. Naime, djeca u dobi od pet godina intuitivno radije dobivaju informacije od ljudi koje smatraju ekspertima nego od onih koje smatraju dragima, već u toj dobi traže jasna uputstva i dobro vodstvo jer imaju velik potencijal za učenje i trebaju prave učitelje. Ako su odrasli samo dragi i simpatični, nisu dovoljno relevantni, lijepo je da su ljubazni i topli, ali pravi pokretači punijeg razvoja djeteta su odrasli koji su znalci vrijedni poštovanja!

Piše Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti-adiktologinja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Darujmo dobrotu

Posvuda oko nas ozračje blagdana, u iščekivanju smo Božića. Poziva nas se na opuštanje, druženje, podsjeća nas na obiteljske i vjerske vrijednosti i potiče na iskazivanje solidarnosti i sudjelovanje u humanitarnim akcijama darivanja potrebitih. Obitelji se okupljaju, stvara se ugodna atmosfera topline, izobilja i dobrog raspoloženja. Sve to uz tradicionalno bogati blagdanski stol, obilje jela i pića.

RADNO VRIJEME:

uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888

Riječi kojima se često koristimo opisujući božićni ugođaj su mir, ljubav, nada, radost i darivanje, pri čemu ne mislimo samo na one materijalne darove kojima se također veselimo, nego i na darove dobrote, ljubavi i pažnje koji se ne mogu kupiti i ne mogu se ničim drugim nadomjestiti.

Božić nas poziva i da se prisjetimo onih koji nemaju sreću doživjeti ga u takvoj atmosferi i okruženju, onih koji su sami, siromašni ili bolesni. Potiče nas da se prisjetimo onih koji i u ovom svečanom razdoblju došašća proživljavaju razočaranja, svađe, zanemarenost i grubost od svojih najbližih.

Stoga je vrijeme rezervirano za uživanje u miru i zadovoljstvu u obiteljima alkoholičara često vrijeme najvećih svađa, prigovaranja i sukoba. Posebno trpe djeca. Svuda oko njih idilične slike romantiziranog božićnog ugođaja, a u njihovu domu kaos, nemir, nervozno iščekivanje kada i kakav će se tata vratiti, na koga će prvo nasrnuti i što će ove godine razbiti. U takvu atmosferu srame se pozvati svoje prijatelje, osamljuju se ili bježe iz kuće u društvo onih koji i sami imaju takve ili slične probleme pa ih razumiju.

Kako pomoći?

Dobro je pokušati razgovarati i ponuditi pomoć pokazujući razumijevanje za težinu situacije i težinu problema, uz pružanje podrške i nade u bolje, jer uvijek ima načina da se problem riješi. Alkoholizam je moguće liječiti. Postoje vrijedni primjeri osoba i obitelji koje su u tome uspjele. Važno je ne odustati i svoje bližnje osnaživati i hrabriti za početak promjena razgovorom, pokazivanjem razumijevanja i bez osuđivanja.

Blagdansko vrijeme rezervirano za uživanje u miru i zadovoljstvu u obiteljima alkoholičara često je vrijeme najvećih svađa, prigovaranja i sukoba, a posebno trpe djeca.

Obitelji alkoholičara su skupina obitelji koje nemaju mogućnost u potpunosti doživjeti blagodati ovog velikog blagdana. Njima su blagdani redovito vrlo stresno razdoblje, u kojem trijezni članovi obitelji postaju još više svjesni koliko su zakinuti za mir, zadovoljstvo, povezanost, pokazivanje ljubavi i zajedničko uživanje. Umjesto toga oni proživljavaju period svađa i briga da im alkoholičar ne upropasti i ono malo svečanog ugođaja koji si uspiju priuštiti.

Tijekom svih proslava, pa tako i u predbožićnom vremenu, poraste potrošnja alkohola. Alkoholičaru to bude opravdanje za još intenzivnije pijenje. Alkohol se nudi na sve strane, a uz njega se nudi i jače začinjena, slanija i masnija hrana poslije koje se više pije. Sve to rezultira dolaskom kući u pripitom i pijanom stanju, zaboravljanjem preuzetih obaveza, trošenjem previše novca, a nerijetko i grubim, agresivnim ponašanjem. Jer napad je najbolja obrana!

Pokazivanje razumijevanja, bez podržavanja ponašanja koje uključuje pijenje alkohola, dragocjeno je alkoholičaru, koji se često vrti u začaranom krugu pijenja i ne zna sam naći izlaz iz njega. Posebnu pažnju posvetimo liječenim alkoholičarima koji su prestali piti i koji se ovih dana pojačano moraju braniti od ponuđenog alkohola. Njima pokažimo razumijevanje ne nudeći im alkohol te sugerirajući drugima da im ga ne nude.

Sve su to male geste pažnje koje same po sebi ne mogu riješiti veliki problem, ali mogu unijeti tračak nade u obitelj iscrpljenu i izmorenu pokušajima da se nešto promijeni. Možda će nam se naši potezi učiniti nekorisni i s premalo potencijala za velike promjene, ali moramo vjerovati da su promjene moguće i ne treba prestati pokušavati pokrenuti osobu da se odluči na liječenje.

U tom duhu, uživajmo u blagodatima mira i zadovoljstva u svojim obiteljima, ali ne zaboravimo na one kojima su ovi dani teški i kojima i najmanja pažnja i riječi utjehe mogu pomoći da barem nakratko osjete nadu.

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati

Subotom prema dogovoru

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

Djeca iz Mrava bit će pravi čuvari međimurske baštine

Već dugi niz godina provode projekt Med Murom i Dravom da bi očuvali tradicijske vrijednosti. Svakodnevno provode tradicijske igre s pjevanjem radi senzibilizacije djece za jedinstveno kajkavsko narječje

Piše i foto: Sven Tomašić

Djeca su nas dočekala s velikim smješkom na licu i ugodnim razgovorom igrajući se u dječjoj kuhinji i raspravljajući što će kuhati, a da se sviđa svima. Raspravljali su hoće li napraviti slatki ili slani obrok za sve nazočne.

U Područnom odjelu Mrav u Mačkovcu Dječjeg vrtića Cipelica odgojno-obrazovni rad

odvija se u dvjema mješovitim skupinama djece, Balončekima i Točkicama, u dobi od 3 do 7 godina. U Mravu rade četiri odgojiteljice i dvije spremačice koje se marljivo brinu o cijelom vrtićkom kolektivu.

Djecu u Odjelu upoznavaju s narodnim običajima

Posebno je što već dugi niz godina provode projekt

Med Murom i Dravom da bi očuvali tradicijske vrijednosti.

Kako kažu odgojiteljice, svakodnevno provode tradicijske igre s pjevanjem (na primjer Srebrna kola i Prvo leto služim) radi senzibilizacije djece za jedinstveno kajkavsko narječje. Također, svake godine tradicionalno organiziraju Pogačijadu, manifestaciju pripreme i degustacije autohtonih jela. Uz

Kako se prijaviti?

Prijave za natječaj primamo do 1. siječnja. Pošaljite nam ih na e-adresu marketing@mnovine. hr, a u prijavi nam se pohvalite svojom posebnošću, onome po čemu ste drugačiji i neobičniji od drugih. Što to radite u vrtiću, a drugi ne rade? Što biste željeli raditi, a niste u mogućnosti kako bismo vas posjetili što spremniji. Možete nam poslati kako klinci u vašem vrtiću provode vrijeme vani, na neki poseban

ili neobičan način. Aktivnosti možete predstaviti crtežom, pjesmom, sastavkom, videom... Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo početkom ožujka. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama.

to, djeca u Odjelu upoznaju i obilježavaju narodne običaje i blagdane našeg kraja u suradnji s KUD-om Mačkovec. Ima li boljeg kulturnog spoja, mladi naraštaji i KUD mještana za kvalitetnu budućnost Međimurskog tradicionalnog izričaja?

Projektom su djeca upoznata s međimurskom prirodnom baštinom: međimurskim konjem, mlinom na Muri, mlinarskom hižom, Mađerkinim

bregom, starinskom prešom u Štrigovi, starinskim obrtom lončarstvom, izradom cekera od komušine itd.

Nedavno su proslavili

40. rođendan Vrtića

Ove godine proslavili su 40. rođendan Vrtića uz prigodne pjesme i stihove na kajkavskom narječju.

Kako napominju odgojiteljice, svakodnevno rade na osvještavanju djece o pripad-

nosti Međimurja kao posebne kulturne i geografske cjeline. Ukratko nam se obratio dječak Tin Povodnja iz Mačkovca koji je rekao da jako voli provoditi vrijeme sa svojim prijateljima u vrtiću zabavljajući se dok se ne umore. Najviše se vole igrati kockicama Lego gdje imaju jedan poseban stol namijenjen samo za kockice i vani u dvorištu gdje se igraju igre lovica, istraživanja i skrivača.

PODRUČNI ODJEL Mrav u Mačkovcu, DV Cipelica

Skenirajte ovaj kod i više o natječaju pročitajte na našoj web stranici

Dobro raspoložena djeca u njihovoj kuhinji

Odgojiteljice i mališani uz božićnu jelku

Cigansko pečenje s dödöllama

Piše

i foto: Ivana Bolković

Uslovenskom Prekmurju, u Dobrovniku, naišli smo na predivan obiteljski restoran, vinsku klet i vinsku fontanu Pri Lujzi gdje smo pojeli porciju naj�inijeg ciganskog pečenja s dödöllama pa i nije bilo teško odabrati domaćine ovotjedne rubrike Međimurska kuharica. Pre-

Sastojci:

Cigansko pečenje: - 800 g svinjskog lungića - 4 češnja češnjaka - sol, papar - biljno ulje - glatko brašno

Dödölle: - 4 srednje velika krumpira - sol - oštro brašno - biljno ulje - 1dl kiselog vrhnja - 1 veća glavica luka

kmurci i Međimurci ionako imaju jednako istančani ukus, kao i sklonost hrani tog tipa. Pa, krenimo s pripremom tog sjevernjačkog jela na međimurski način!

Lungić se reže na komade od 100 g, posoli se i popapri te se ispeče u tavi i potom izvadi. Zatim se radi zaprška. U istu tavu gdje smo pekli lungiće ubaci se sitno nasjeckani češnjak koji se kratko poprži i zatim mu se doda brašno i zalije se s malo vode, sve kako bismo dobili potrebnu gustoću umaka. Po potrebi se dodaje još malo soli pa se u umak potom vraćaju lungići i dinstaju se.

U međuvremenu se bacamo na dödölle ili žgance od krumpira! Krumpire očistimo i naribamo, skuhamo u maloj količini slane vode, izmiksamo, dodamo oštro brašno i miješamo sve dok ne dobijemo srednje tvrdu masu.

Sa strane očistimo luk, narežemo na ploške i pržimo na vrućem ulju dok ne porumeni. Potom ga ocijedimo iz ulja i prebacimo na papir da upije eventualni višak ulja.

Vino tjedna

Preljev za dödölle radi se od kiselog vrhnja i ulja u kojem smo pržili luk. Gotovo! Možete dekorirati ploškom rotkvice i listom radiča! Ekipa restorana Pri Lujzi želi vam dobar tek!

Domaći sivi pinot obitelji Laslo

Emil Laslo, vlasnik restorana, vinske kleti i vinske fontane Pri Lujzi uz cigansko pečenje s dödöllama preporučuje njihov domaći sivi pinot. Obitelj posjeduje vlastite vinograde i sami spravljaju razne sorte vina. Sivi pinot je poluslatko vino s 10,5 %

alkohola iz 2019. godine i savršeno nadopunjuje predloženo jelo. Dobrodošli ste posjetiti i vinsku fontanu Pri Lujzi te isprobati i ostale vinske sorte na automatskom točioniku, a svaka od njih ima bar jedno priznanje ili nagradu! Živjeli! (ib)

Recept plus

Medaljoni u umaku od šljiva

Svinjski �ile, lungić ili lažni biftek, kako se još naziva taj po mnogima naj�iniji dio svinjskog mesa, bit će odličan odabir za jelo na blagdanskom stolu. Priprema počinje tako da šljive prelijete crnim vinom i ostavite ih stajati. Očistite žilice na lungiću i narežite na medaljone debljine od dva do tri centimetra. Medaljone s jedne strane uvaljajte u brašno te ih stavite peći u tavu na malo ulja. Pecite ih sa svake strane od tri do četiri minute pa ih izvadite. Na preostaloj masnoći stavite dinstati sjec-

kani luk. Kad luk postane mekan, gotovo “staklen”, dodajte vino u kojem su se namakale suhe šljive. Luk dinstajte s vinom desetak minuta. Potom luk maknite s vatre i kad se malo ohladi, izblendajte masu štapnim mikserom. Dodajte tome cijele šljive i kuhajte ih na laganoj vatri par minuta. Zatim u dobiveni umak dodajte medaljone, začine po želji (sol, papar) i sve zajedno još na jačoj vatri kuhajte oko petnaest minuta, odnosno dok medaljoni ne postanu sočni i �ino mekani. Medaljone ser-

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

virajte na tanjuru uz pržene krokete (ili prilogom po želji) te prelijte umakom od šljiva. U slast! (rr)

Sastojci:

- svinjski file - crno vino - suhe šljive - luk - sol, papar - malo brašna - domaći kroke�

Integralni kruh

Priprema:

U manjoj zdjeli pomiješajte suhi kvasac, žličicu bijelog glatkog brašna i žličicu šećera, a zatim dodajte mlako mlijeko pa sve ponovno dobro promiješajte. Ostavite na toplom mjestu oko 10 minuta da se kvasac aktivira.

U dublju zdjelu stavite obje vrste brašna i sol, promiješajte pa u sredini napravite udubinu u koju dodajte uzdigli kvasac, mlaku vodu i ulje.

Sve sastojke promiješajte kuhačom da se dobro povežu, a zatim premjestite na pobraš-

njenu podlogu pa ga mijesite dok ne postane mekano, podatno i glatko. Tijesto oblikujte u štrucu, a zatim ju premjestite u kalup za kruh obložen papirom za pečenje. Prekrijte ju kuhinjskom krpom i ostavite na toplom oko 40 minuta da se digne.

Tijesto lagano zarežite nožem, po želji premažite jajem koje ste umutili s malo vode pa ga pospite sjemenkama lana i sezama. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180 Celzijevih stupnjeva oko 40 minuta. Prije rezanja kruh dobro ohladite.

Sastojci:

- 400 g pšeničnog brašna od cjelovitog zrna (integralnog) Čakovečki mlinovi - 100 g pšeničnog bijelog glatkog brašna Čakovečki mlinovi - 1 vrećica suhog kvasca (+ 50 ml mlakog mlijeka, žličica brašna i šećera) - 1 žličica soli - 250 ml mlake vode - 100 ml ulja - 1 jaje i sjemenke lana i sezama (po želji)

Emil Laslo, vlasnik prekmurskog restorana Pri Lujzi

NATAŠA OVČAR iz Podturna

Za božićni ručak tradicionalno pečenje s krumpirom

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Pred nama je Božić, blagdan koji se uz svoje vjersko značenje neminovno veže i za bogat stol i obilje hrane. U vrijeme naših baka, kad se teško radilo i skromno živjelo, božićnom se ručku pridavala posebna važnost, a hrana koja je tog dana bila na trpezi, oslikavala

je skromnost i jednostavnost radišnih Međimuraca.

U božićno doba mnogi tradicionalni običaji još se i danas njeguju u mnogim domovima, a poseban običaj vezan za kuhinju bio je klanje svinja dan prije Badnjaka. Kako je za Badnjak posni dan, meso se smjelo jesti tek kasno navečer, pa nikome nije bilo dozvoljeno dirati svinjetinu

dok se peče, a mast koja je kapala prilikom pečenja skupljala se u posebnu posudu pa su ju kasnije djeca jela namazanu na kruh. U drugim se krajevima Lijepe Naše najviše pripremaju pečeno pile ili purica, a u Međimurju svinjsko pečenje i krumpir ponekad zamijeni patka s mlincima.

Danas, srećom, hrane ima dovoljno, ali naše se kuharice

Recept za tradicionalno pečenje

Sastojci:

- 1,5 kg svinjske vra�ne - sol, vegeta, začini po želji - krumpir (količina po želji) - malo češnjaka - ulje ili mast za pečenje

Priprema:

Meso posoliti i dodati začine pa ostaviti neko vrijeme da se prožmu okusi. Oguliti krumpir te ga narezati na veće ploške.

Meso i krumpir zajedno staviti u namašćen ili nauljen pleh pa polako peći sat, sat i pol, na temperaturi od

180 stupnjeva. Povremeno zalijevati sokom od pečenja. Po želji dodati češnjak. Peći dok meso i krumpir ne dobiju lijepu, crvenkastu boju.

Kao predjelo Nataša predlaže domaću juhu, a za salatu naribano zelje ili zelenu salatu.

vole prisjetiti tradicije pa svoj božićni ručak prilagođavaju davnim običajima.

Za nas je tradicionalni božićni međimurski ručak pripremila Nataša Ovčar iz Podturna. Nataša je po struci prodavačica, a trenutno radi u tekstilnoj industriji. Rodom je iz Miklavca, a od udaje živi u Podturnu, sa suprugom Stjepanom i trima kćerima: Ivanom, Marijom i Majom te zetom Darijom.

U obitelji Ovčar svi ukućani cijene svoje međimursko porijeklo, te žive u skladu s vrijednostima koje su im usađene od rođenja. Vole njegovati običaje i rado se prisjećaju međimurske prošlosti pa su u tom duhu roditelji odgojili svoje kćeri. Na stolu im se često nađu jela spremljena na tradicionalan način, a hrana im je uglavnom domaćeg porijekla, imaju svoj veliki povrtnjak, hrane piliće

i kokice, a recepti koje Nataša upotrebljava najčešće su stigli iz rodnog Miklavca, od njene mame Nade Jug. Kako živi u Podturnu već trideset godina, preuzela je i podturenske navike i recepte, ali rado se sjeća djetinjstva i svojih početaka u kuhinji u rodnom domu.

Svoje zavidne kulinarske vještine prenijela je i na svoje starije kćeri koje se ravnopravno s mamom snalaze u kuhinji. Kad ima slobodnog vremena, Nataša najradije odmara od brojnih poslovnih i kućanskih obaveza, a rado se druži s prijateljima i obitelji kad se svi skupe.

Ovog Božića, u obitelji Ovčar će, uz božićni ručak, na stolu biti i brojnih drugih specijaliteta, te razne vrste domaćih kolača koje će zajednički pripremiti.

Od svega se ipak najviše vesele vremenu provedenom zajedno.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 27. prosinca do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 30. prosinca. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 27. prosinca 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 30. prosinca

Piše: Aleksandra Sklepić

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Ovotjedni dobitnik je: Dijana Novak iz Čakovca

Međimurske se kuharice vole prisjetiti tradicije pa svoj božićni ručak prilagođavaju davnim običajima

Nataša s tradicionalnim međimurskim božićnim ručkom

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Većinu tjedna provest ćete u zanimljivom društvu koje će vas zaista osvježiti. Brige i prepreke iz drugih područja života lako ćete nadilaziti zajedno kroz humor i šale.

Oni koji su još sami bit će otvoreni za nove ljude koje će rado prihvaćati. Pokazat će se da su vaši potezi doveli do novih poslovnih mogućnosti.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Prvih par dana ovog tjedna još ćete trebati izdržati poneku frustraciju, a onda vas to više neće dirati. Postat ćete jači i imuniji te ćete lakše ulaziti u partnerstva. Neka vaša ljubavna očekivanja dijelom bi mogla biti ispunjena. Nećete zapostaviti nijednu sitnicu. Vaša preciznost bit će pohvaljena.

LAV (23.7. - 23.8.)

Dobar razvoj ljubavnih događaja koji niste očekivali ohrabrit će vas da organizirate odlazak na neko zanimljivo mjesto za sebe i voljenu osobu. Bit će to užitak kako za vas, tako i za drugu stranu. Oni koji su još sami na putu sreću ljubav. Vaši nadređeni ovih bi dana mogli odigrati važnu ulogu u vašem napredovanju.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Činit će vam se kao da nije pravo vrijeme za ljubav. Bit ćete u pravu, ali i ovi dani mogu donijeti nešto od razvoja ako definirate svoja ljubavna očekivanja. Preispitajte se malo dublje. Kako tjedan bude odmicao, sve ćete više željeti predah ili čak poći na godišnji odmor.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Vjerojatno ćete se osjećati tupo i nezainteresirano za neka značajnija ljubavna poduzimanja. Rezultat je to zasićenja svakodnevnicom i potrebe za akcijom koje nema. Oni koji su u duljim vezama neka održavaju solidan status quo. Pred vama su nešto zahtjevniji poslovni dani u kojim će se odgovornosti povećati, a s njima idu i kontrole poslovanja.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Ako je dosad bilo prazinina u ljubavi, ovih dana dočekat ćete bolje prilike. Baš tako će se polako i postepeno vaš privatni život poboljšavati, a onda će se i osmijeh polako vraćati na vaše lice. Nemojte ništa forsirati i sve će biti dobro. Najradije biste se povukli u kuću i radili nešto iz vlastite kuhinje.

BIK (21.4. - 20.5.)

Ovih dana vjerojatno ćete imati povoljne prilike kada se radi o ljubavi. Otvarat će vam se mnoga vrata lakše nego inače, bit ćete pozivani na zanimljiva okupljanja i još zanimljivija mjesta. Ako ste sami, prihvatite pozive i krenite među ljude. Nova energija koju intenzivno osjećate potaknut će vas i na nova poslovna poduzimanja.

RAK (22.6. - 22.7.)

Komunikativnost i otvorenost bit će vaši aduti za zavođenje osoba suprotnog spola. Ponekad ćete za druge biti neuhvatljivi. Ipak, predajte se onom koga volite, a najviše zato da kasnije ne biste zažalili. Neki će se povezati s ljudima koji su na pragu zanimljivih otkrića koja mijenjaju stvari.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Ako ste još sami, bit ćete poduzetni i aktivni u traženju svoje srodne duše. Neće vam biti teško otići na kraj svijeta da nađete ono što tražite.

Oni koji već jesu u vezama iznenađivat će voljenu osobu. Kako tjedan bude odmicao, postat će sve jasnije da imate sposobnosti i stručnost koja se sada traži.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Vjerojatno ćete pomalo otupjeti za ljubav ili za zahtjeve druge strane. Ona vas neće najbolje razumjeti, ali ne pokušavajte objašnjavati kako se osjećate. Najviše jer je ovo ipak prolazna faza. Budite mirni i nađite načina da se prilagodite. Pred vama je dobra prilika za razvoj karijere.

JARAC (22.12. - 20.1.)

U vašim osobnim odnosima vladat će ležernost i opuštenost. Mnogi parovi uživat će bez pritiska da se nekamo mora izaći ili nešto nekom dokazati. Bit će i onih koji će biti skloniji povlačenju i skrivanju emocija. Ne analizirajte previše. Sjetite se samo koliko ste postigli u prošlosti, a najviše zato da motivirate sami sebe za budućnost.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Sadržaji zabava i brojnost izlazaka na atraktivna mjesta bit će rijetko viđeni i doživljeni kao kod vas ovih dana.

Netko će vas iritirati, ali nećete se dati isfrustrirati. Sjetit ćete se onih malih pažnji koje ljudima znače. Posebno prema vama dragoj osobi.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1422

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Mističnost i funkcionalnost građanskog stilskog namještaja

Zbirka namještaja Muzeja Međimurja Čakovec nudi povijesni pregled razvoja stilskog namještaja od baroka do historicizma kao vrijedan primjerak inventivnih majstora srednjoeuropskog i domaćeg područja. Osnovna funkcija namještaja jest da zadovolji potrebe svakodnevnog života unutar stambenog prostora bez obzira na to kojem stilu pripada.

Epoha bidermajera uslijedila je nakon burnih napoleonskih ratova u srednjoj Europi. Ta vidno potrebita, smirenija kultura građanskog stanovanja svjedočila je gradnjom manjih kuća, orijentacijom prema svakodnevnim obavezama, intimnijem životu u krugu obitelji i prijatelja. Međimurje (Zala), pod upravnom vlašću Feštetića, kao jedna od najrazvijenijih tadašnjih županija u gospodarskim, političkim, trgovišnim i društvenim prilikama svakako je nudila dobar temelj za razvoj jednog takvog skromnijeg građanskog kruga o čemu svjedoči sačuvana kulturna baština. Usporedno ga je prihvatilo i plemstvo, tako da se razvio bidermajer namještaj visokog stila.

Skromni stambeni prostori primorali su društvo da ga promišljeno, racionalno i funkcionalno iskoristi. Dnevni boravak i blagovaonica bile su prostorije u kojima se najviše boravilo. Riječ

je o svijetlim i prozračnim interijerima jednobojnih zidova (ambijentalno upotpunjeni tek ponekom, pomno odabranom slikom), jednostavnih parketa s rijetkom iznimkom tepiha te stilskim namještajem u prostoru. Naslonjači i sofe često bili su presvučeni tkaninama cvjetnih i linijskih uzoraka. Osim multifunkcionalnih komoda, omiljena je bila zastakljena vitrina u kojoj su se često s ponosom izlagale staklene čaše, setovi porculana, srebro te ostalo posuđe. Karakterističan detalj bidermajerskog interijera bio je i raznovrstan sitniji namještaj dnevne upotrebe poput ogledala, rasvjeta i satova.

Iako govorimo od vremenskom razdoblju bidermajera od 1815. do 1848. godine, ispreplitanje stilskih elemenata u pojedinim europskim sredinama nalazimo ranije, ali i kasnije od spomenutih godina. A to upravo zato što do promjene u stilu nije došlo iznenada te su novi oblici prodirali postepeno, kao simbioza prethodnih stilova.

Specifičan, najviše korišten, uporabni inventar bile su komode-secretaire, tip kombiniranih namještaja višestruke namjene, izrađen najčešće od jelovine, a furniran orahovinom. Pravokutnih, tektonskih, oblika, mirnih i ravnih linija, s nizom ladica, preklopnom

pločom za pisanje te nekoliko tajnih pretinaca. U svom donjem dijelu podsjećaju na klasičnu komodu u čije se horizontalne ladice spremalo intimno rublje. Svaka ladica ima ključanicu i/ili dvije ručke s mjedenim okovima. U gornjem dijelu, izvlačenjem i spuštanjem preklopa, pretvarala se u prostrani pisaći stol, unutar kojeg se nalazilo niz ladica različitih dimenzija te nekoliko tajnih pretinaca. Zanimljivo je koliko su bile istaknute te potrebe za intimom, tretiranje iste kao najvrijednije blago koje nisu vidljive na prvu. Analogno svojoj funkciji, služile su kao spremnice za dragocjenih dokumenata, pisma, nakita, novaca, raritetnih i vrijednih predmeta manjih dimenzija. Što se tiče estetike namještaja, bazirana je tek na skromnim rezbarijama linearnih intarzija od komadića drva koje bojom i strukturom odstupaju od podloge. Istaknuti bočni detalji manjih pilastra (stupića) od obojanog tamnog drveta te okovi stiliziranih cvjetnih motiva na ključanicama ladica također su odraz tog stila prve polovine 19. stoljeća.

Fotografija uz članak samo je manji podsjetnik na interijer čakovečkog građanstva čiji se namještaj čuva u muzejskom fundusu. Na žalost, 2021. godine zatvoren je Stalni postav zbog provođenja statičke sanacije kompletnog II. kata palače

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga - 31. ožujka Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak - petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

na kojem je obitavao postav Kulturno-povijesnog odjela, ali egzistencija takvih predmeta govori o društvenom statusu tadašnjih srednjoeuropskih majstora, naručitelja, ali i čakovečkih građana (kupaca). Za sada, oni svoje mjesto zadržavaju u muzejskim čuvaonicama do prve prilike izlaska - privremene izložbe te budućeg stalnog postava. Stoga ćemo vas ovako podsjećati te upoznavati s kulturno-povijesnim fundusom.

Piše: Tajana Vidović, kustosica

Prikaz stilskog namještaja iz Stalnog postava 2001. godine

Godinu završavamo toplo

VREMENSKA SLIKA: Prošlu nedjelju je zahladilo uz nešto sunca, a i sljedećih nekoliko dana bilo je većinom suho i hladno. Doduše, i dalje smo imali više oblaka i magle nego sunca, ali takvo je doba godine. Nažalost, sve upućuje na to da ni ove godine nećemo imati bijeli Božić. Stiže nam tjedan dana značajno toplijeg

vremena uz južinu. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak većinom suho i još malo toplije vrijeme. Mogućnost za maglu se smanjuje jer bi moglo biti nešto više jugozapadnog vjetra. Tijekom dana su moguća i sunčana razdoblja, a temperatura bi se popodne mogla približiti desetki, možda

ju čak i prijeći. Ni ujutro neće biti minusa.U subotu, na Badnjak, nastavilo bi se blago vrijeme uz temperaturu iznad prosjeka i južinu. Izgleda dosta oblaka uz dnevni maksimalac blizu 10 stupnjeva. Na Badnju večer neće biti snijega, ali moguće je da padne sasvim malo slabe kiše. Temperatura u Badnjoj noći u plusu. Ni za

Božić ne očekujemo zimske uvjete. I dalje se čini blago i toplo vrijeme uz južinu. I jutarnja i dnevna temperatura bit će više od prosjeka, danju čak možda i iznad desetke. Čini se uglavnom suho uz mogućnost za kraća sunčana razdoblja, ali bi ipak veći dio dana dominirali oblaci. Želimo Vam sretan Božić! Blagdan sv.

Pučka meteorologija

Kakav vjetar za polnoćku puše, takav dogodine vlada najviše.

Stjepana nastavio bi relativno blago i većinom suho sa sličnom temperaturom kao na Božić. Više ranoproljetne nego zimske temperature. U utorak nešto oblačnije uz mogućnost za malo kiše. Nakon južine će vjetar okrenuti na sjeverac pa će temperatura biti u blagom padu, za samo nekoliko stupnjeva. Već u srijedu se čini opet

suho, ali uz malo hladnije jutro. Danju bi uz sunčana razdoblja temperatura trebala biti oko desetke. Za četvrtak je na vidiku nova južina. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao Kristijan Božarov 22. 12. 2022.)

METEOROLOŠKI

KALENDAR

• 25. prosinca 1289. u Europi nečuveno topla zima – djevojke su u crkvu dolazile sa svježim cvijećem, a mladići se kupali u potocima

IZLAZI ZALAZI 25.12. u 07:36h 29.12. u 07:35h 25.12. u 16:17 h 29.12. u 16:19 h

• 29. prosinca 1978. u Koinasu u Rusiji izmjereno -55 Celzijevih stupnjeva

SKANDINAVKA VICOTEKA

Posao

Autor: Mladen Mrčela

Šef

Poslao mi je šef poruku, kaže: - Trebala bi biti aktivna na poslu kao na društvenim mrežama.

Otvorio sam bolovanje jer me duša boli kad ujutro ustanem i krenem na posao.

Nek se grize što nebre zdržati

Ve se se zna. Zna se što je prvak sveta v labodoritanjo, zna se što je prvi do jega, a ruon tak se zna što je tretji, očem reči, što je došel z Katara dimo z brončanom želencijom. Ovo tretje je nam nejvažneše jerbo so brončane želencije dimo donesli naši Vatreni. Kajkaj toga so preživeli naši labodoritaši v Kataro, a neje bilo niti čuda leži nam pred televizoraj de smo se borili z roštiljom pivikaj, a kaj nem čipsa i gemištece niti spominjal. V zadjih mesec dni se je bilo v Lepoj našoj v črleno belaj kockicaj kak i bikini Ivane Knol i nikomo je ne bilo važno je li je na jenim gačkama bilo prvo polje belo ili pak črleno, sima nam je bilo važno da znamo kaj je spod pod gačkama i da so naši „kockasti“ pobeđivali i išli dale. Neje se prvenstvo hapilo onak kak smo šteli i splanerali, ali je završilo čuda bole nek smo se nadjali. Tak smo si gruntali mi kibici, a unda so naši Vatreni došli dimo z brončanom želencijom, Luka Modričov, kapetan naših „kockastih“ priznal nam je kak so oni išli v Katar i šteli so dimo dojti z zlatnom želencijom. Mortik bi i od toga bilo nekaj da v labodoritanjo, osim igračov ne postoje soci, i to oni glavni, autrihteri i ovi novokomponerani VAR-soci, a oni so ne ruon bili na našoj strani nek so drukali za Mesija i Argentince. Kaj bom vam rekel, naši Vatreni so pak od nas Hrvatov naprajli to kaj smo si bili na jenoj strani, si smo drukali kak jeden (u boj, u boj) za naše labodoritaše i to onak kak smo to delali pred nekaj vejč od štiri leti dok so nas Zlatkec Daličov i jegovi „kockasti“ prvi pot razveselili v Rusiji.

Još navek se šepetuji: Božek je prvi, Ivan Pavao drugi, a Vatreni tretji.

Lepa naša je na sveto tretjta, a v našim srcima nejbolša i nejvekša!

Znate kaj, moram vam reči da smo ne si bili na našoj strani jerbo nešterni so drukali za to kaj se naši Vatreni čim predi vrnejo dimo i to ne zbog radi stroškov štere so naprajli v Kataro nek zbog radi

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

toga kaj nemajo radi Lepo našo i naše labodoritaše. Ne bodete veruvali kuliko ga takših v Lepoj našoj, šteri još navek drukajo ne tuliko za nekoga drugoga kuliko protiv naših Vatrenih. Nebrete veruvati, ali brzčas je tak.

Poglednite sam dok so naši Vatreni igrali protiv Brazila hajdi naših antifašistov je drukalo za Brazil i to sam zato kaj Tito (ne ljubičica bela nek trener Brazilcov) ne bi zgubil jerbo so oni navčeni kaj Tito (bilo šteri i bilo de) navek pobeđuvle. No, sa je sreča kaj so si Lovren, Perišič i Livakovič čistam drugač pregruntali i bili na našoj pobedničkoj strani.

Se kaj vredi naš dragi Božek je stvoril malo, kak zlata tak i Hrvata!

Zlatko Daličov je sedel za kormilom našeg Vatrenoga broda i on je vedril i oblačil z našim kockastima i jemo si mi, skupa z našim labodoritašima, skidamo kapo tijam do poda. Da je ne jega ne bi bilo teh velikih uspjeha, teh velikih pobjeda naših labodoritaša jerbo je on delal kontra naših političarov: on je onoga šteri je ne vredil zel vum i del je drugoga, a naši političari čakajo kaj se bodo ovi šteri ne valjalo poprajli. A dok čakajo nejvečpot jim i mandat mine, a kaj nikaj ne napravijo. Naš Zlatkec nam je več donesel dve svecke medalje, srebro i bronco, a još je ne rekel zadjo reč. Makar je Dalič ovo Katarsko bronco poklonil svojemo trenero i šefo Čirijo Blaževičo, Čiro je priznal da je učenik (Zlatko) nadmašil svojega učitelja (Čirija). Kaj je jeje, pravica je došla na svetlo dneva i ve je Zlatkec trener sih trenerov.

To mo je i Kolinda priznala, a i teca Franca se z tem slaže.

Pripoveda se i to navelikom da bi se to moglo kaj bi jena zemlja mogla na Sveckomo prvenstvo igrati z dve ekipe unda bi obe dve ekipe Lepe naše došle do polu�inala, a mortik i do �inala ak soci ne bi drugač presudili.

Kaj pak itak smeta Vlatki Pokos???

Ne bodete veruvali naša mala i frčna Vlatkica se buni kaj naši labodoritaši dok pobedijo popevlejo Tomsonovo pesmo Lijepa li si. Ne sam da se bunila nek je to i v novine napisala. No, neje napisala štera jo to kitica muoči? Ili pak je v pitanjo pripjev? Dok čovek čuje to pesmo srce mo zaigra i to ne kak god nek tak fest kak so naši labodoritaši igrali protiv Brazila nejbolše i nejjakše

reprezentacije na sveto. Dok smo več pre Brazilo moram vam reči, a i teca Franca me je spomenula, kaj nam pozabil napisati kak Brazil ima vejč jako dobrih labodoritašov nek Lepa naša ima stanovnikov kaj vas nebom zmišluval da Brazil ima šezdeset pot vejč stanovnikov nek mi v Lepoj našoj.

Očem reči, ve dok mi Vatreni pobedimo nejjakše Brazilce unda ne smemo popevati štero pesmo očemo nek moramo pitati Vlatko Pokos?? A si znamo kuliko je Lepa naša vu Vlatkinomo srco i kaj je se jamrala protiv nas dok je bila v „obečanoj zemli“ Kanadi. Tam so jo jeno vreme magadili, ali dok so vidli s kim imajo posla so jo poslali nazaj dimo i k nam na kvartelj. Se jo smeta v Lepoj našoj jedinojo kune štere redovito dobavlja jo ne smetajo.

Dok smo igrali „malo �inale“ protiv Maroka ovi naši z Vlatkom Pokos, Vedranom Rudan, Borisom Dežulovičom… i kaj nem dale nabrajal, šteri so još ne počeli živeti v Lepoj našoj, so navijali za Maroko, očem reči, protiv nas. Ali so ne meli srečo.

Nekaj si gruntam da so naši Vatreni pre�letno došli dimo z Katara tak da so ovi protivniki ne ftegnuli najti nikoga kaj bi na dočeko bil ištekal strujo kak je to bilo dok so naši srebrni došli z Rusije. Niti teca Franca nebre veruvati kak posle nekaj vejč od tridesti let još postoje oni šteri živijo v negdašjoj državi i nebrejo se pomiriti z Lepom našom, ali nam je ovo Svecko prvenstvo znova to pokazalo. Toplo se nadjam da bode jempot došel i te den kaj bodo i ovi z druge strane vulice progledali i kaj bodo priznali da živijo v Lepoj našoj.

Lepa naša se ima rada i unda da gubi i unda dok pobeđuvle!

Mesi je osvojil se kaj se osvojiti dalo i moglo. Jedino je još ne bil prvak Lepe naše z Hajdukom!

Srečnoga Vam Božiča želem

Pred nami je Božič: Narodil nam se kralj nebeski… Želem vam srečnoga i blagoslovljenoga Božiča kaj mali Isusek vrne mir i veselje na ovu Lepo našo, na ovo našo kugljo zemaljsk i kaj ratu i drugim nevolama štere nas muočijo več jempot dojde kraj! Saki od nas nek mo pomore kuliko more i tak unda to bode!

mi prodiremo dublje

Argentinci počinju kititi bor već početkom prosinca

Došao je božićni ugođaj i kraj još jedne godine. Tim povodom, istražili smo kako druge zemlje slave Božić i nadolazeće blagdane. U Argentini je trenutno vrlo toplo te tradicija kićenja drvca nije rezervirana samo za bor, nego i za bilo koje drugo drvce i zelenilo. Argentinci vole kititi drvca već 8. prosinca pamučnim lopticama koje predstavljaju snježne pahulje. U Meksiku od 16. do 24. prosinca

djeca ulicama hodaju u procesijama. Svake večeri djeca se okupljaju u drugoj kući tijekom procesije. U Americi je popularno da se dvorišta što više okite te da budu ljepše ukrašena od susjedova. U Rusiji je pak tradicija da se za Badnjak ništa ne jede dok se ne pojavi prva zvijezda na nebu. Kad se prva zvijezda pojavi, poslužuje se kaša od pšenice i riže s dodacima meda, maka i voća. (st)

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak