Ivona Despot: Metafora knjige

Ivona Despot METAFORA KNJIGE

Biblioteka

POSEBNA IZDANJA

Recenzentice

© Ivona Despot i Naklada Ljevak d.o.o., Zagreb, 2022.

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja.

prof. dr. sc. Jasna Horvat

izv. prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić

IVONA DESPOT

METAFORA KNJIGE

Zagreb, prosinac 2022.

#zahvale

#andrimalomotehnooptimistu

#renatuvelikomtehnopesimistu

#grafičarima#knjigoljupcima

Sadržaj

Uvod

METAFORA KNJIGE NUDI BOLJE RAZUMIJEVANJE DRUŠTVA umreženog digitalnom tehnologijom upoznavanjem s povijesnim primjerima oblikovanja uspješnih tehnologija i oblikovanja digitalnih proizvoda koji prepoznaju svojstva digitalnog medija. Knjigom se želi potaknuti na kritičko promatranje novih tehnologija, na jasnije artikuliranje stavova o tehnologijama, na hrabrije odabire, na otvorenost prema inovacijama, ali i na stvaranje svjesnosti o dobrom oblikovanju starih tehnologija koje su još uvijek neizostavan dio naše kulture i identiteta.

Danas nas pojam tehnologija asocira na mnogo toga: alat, inovacije, strojevi, oprema ili novi uređaji koje rabimo u svakodnevnom životu… Sve manje na tehnologiju gledamo kao na „sveobuhvatnu znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i društva”1, kako ju je prvi definirao Johann Beckmann 1777. godine. Digitalni medij često nudi promjene koje remete našu svakodnevicu; uporaba novih tehnologija prodire i u one svjetove za koje ni pomišljali nismo da bismo ih trebati obogaćivati virtualnim sadržajima. Od nepredvidivost ljudskoga stvaralaštva za di-

23: 3-4.

1 Šarić, Ljiljana; Čatić, Igor. Raznoznačnost naziva tehnika i tehnologija. Mehanizacija šumarstva, 1998,

gitalni su medij još nepredvidiviji odabir i upotreba nastalih digitalnih artefakata. Misli se na različita programska rješenja kao što su aplikacije, društvene mreže, platforme za suradničke aktivnosti, baze uređenog i oblikovanog sadržaja koje su resurs mnogim industrijama, ali i pojedincima za stvaranje digitalnog sadržaja.

U današnjem svijetu često treba u kratkom vremenu odlučiti koju tehnologiju odabrati. Kako bismo bolje uvidjeli prednosti uporabe novih tehnologija, potrebno je analizirati stara alternativna rješenja, koja rabimo ne razmišljajući o njihovim funkcionalnostima, koja su pristupačna, poznata i koja više ne nazivamo tehnologijom. Tehnološki napredak često nas usmjerava na promjene, omogućuje poboljšanja, nudi nove mogućnosti, a pritom bi trebalo napustiti ono čime se koristimo bez otpora i frustracija jer smo time zadovoljni ili dosad nismo imali jednako vrijednu alternativu.

Sve brže internetske veze omogućuju razmjenu velike količine podataka u realnom vremenu te stvaraju mogućnosti za stalno obogaćivanje komunikacijskih funkcionalnosti, što dovodi do ubrzanog razvoja novih digitalnih proizvoda i usluga. Nužnost pristupa digitalnom mediju, sveprisutnost pametnih telefona, popularnost društvenih mreža među svim naraštajima sugerira ulazak u zreliju fazu razvoja digitalnoga doba. Polako spoznajemo kako stvarni i virtualni svijet možemo uskladiti, a tehnologija proširene stvarnosti (engl. augmented reality) doslovno spaja obje stvarnosti. Narativi o velikim promjenama, digitalnim revolucijama, eksploziji informacija, smrti tiskane knjige ili nekih drugih medijskih industrija smjenjuju se ovisno o prihvaćanju novih digitalnih rješenja i stvaranju uvjeta za suživot tehnologija. Pretjerano intenziviranje naših aktivnosti u digitalnom svijetu te istraživanje posljedica uporabe novih tehnologija dovodi do novih narativa – poput tehnološke tiranije, plitkog čitanja, promjene uma, digitalne demencije2 i sl.

2 Ove pojave objašnjene su u knjigama Susan Greenfield Promjena uma, Manfreda Spitzera Digitalna demencija, Nicholasa Carra Plitko: Što internet čini našem mozgu kao i znanstvenim radovima koji će biti u knjizi navedeni

U knjizi će se isticati različiti učinci uporabe tehnologija kako bismo bolje razumjeli njezino značenje u 21. stoljeću. Promjene zbog uporabe novih tehnologija mogu izazvati privrženost starim tehnologijama i biti uzrok otpora prema novim tehnologijama, odnosno razlog prihvaćanja noviteta i zaboravljanja starih tehnologija. Iz toga proizlazi da je važno svojstvo tehnologije ambivalentnost, što će se posebno objasniti na nekim primjerima u raspravi o oblikovanju tehnologije.

Složeni oblici pripovijedanja još nemaju razvijene oblikovne konvencije koje bi bile u skladu s mogućnostima digitalnog medija i koje bi zadovoljile potrebe čitatelja naviknutog na pouzdanost, sigurnost, ali i užitak čitanja tiskane knjige. „Koherentnu ljudsku misao“3 još uvijek dominantno prihvaćamo na otisnutim i uvezanim stranicama. Kultura tiskane knjige razvijala se tisućljećima; elementi oblikovnih konvencija ove tehnologije utkani su u mnoge druge tehnologije koje će se analizirati na primjerima vezanim za oblikovanje digitalnog sadržaja.

Knjige o tehnologiji obično su strukturirane u povijesnim pregledima važnih i uspješnih tehnologija, izuma, invencija ili se bave proučavanjem rada izumitelja ili inovatora koji su obilježili neko razdoblje ljudske civilizacije. Ova knjiga polazi od činjenica kako je svaki tehnološki artefakt uronjen u društveni ili ekonomski sustav koji je isprepleten mnogim silama, a tehnologija (neovisno o tome je li stara, nova, uspješna ili u nastajanju) samo je jedan od gradivnih elementa koji nudi korisni kreativni potencijal.

U knjizi Metafora knjige slijedi se vizija kako uređena i oblikovana, uvezana i numerirana te na papiru otisnuta knjiga razvija u svijesti čitatelja jedinstven i neponovljiv svijet ideja, znanja i mašte. Dobar je čitatelj dobar korisnik digitalnog medija4, a upoznajući arhitekturu knjige, usvojio je i oblikovne konvencije koje mu pomažu u lakšem snalaženju u digitalnom mediju. Dobro oblikovana tehnologija umnogome određuje

3 Murray, Janet H. Inventing the medium: principles of interaction design as a cultural practice. Mit Press, 2011. str. 8-9.

4 Kovač, Miha, and Adriaan van der Weel. “Reading in a post-textual era.” First Monday 23, no. 10 (2018.).

smjernice ove knjige, a neki odgovori u oblikovanjima novih tehnologija pronađeno su u načinima uporabe i oblikovanju starih uspješnih tehnologija.

Pri istraživanju novih digitalnih proizvoda, starih i novih tehnologija pronađene su sljedeće tvrdnje vezane za tiskanu knjigu:

� oblikovanje tehnologije tiskane knjige obilježilo je više od dvaju tisućljeća ljudske civilizacije

� vrijednost tiskane knjige ogleda se u njezinoj pojavnosti kao najbolje oblikovane tehnologije u povijesti ljudske civilizacije, koja je inspiracija za razvoj oblikovnih konvencija u mnogim industrijama

� tehnologija tiska pridonijela je razvoju kulture čitanja i pisanja

� tiskana je knjiga kulturni artefakt koji smo tijekom povijesti najviše prikupljali

� knjiga je proizvod koji najviše darujemo.

Sve ove tvrdnje vezane za tiskanu knjigu bile su inspiracija mnogim autorima za velika i značajna djela i istraživanja koja će se analizirati u poglavljima koja slijede.

Knjiga se temelji na istraživanju oblikovnih postupaka za nove oblike knjige koji su razotkrili mnoge nevidljive tehnologije preuzete iz drugih industrija, a istraživanje digitalnog sadržaja otkrilo je mnoge oblikovne konvencije koje su druge kreativne industrije prihvatile iz nakladništva i integrirale u svoje poslovne procese.

Tijekom istraživanja prvotni interes vezan za temu ove knjige (novi oblici knjige) proširio se na oblikovanje sadržaja za digitalni medij, a fenomen integracija digitalne tehnologije u nakladnički sadržaj proširio je

temu na područje oblikovanja tehnologije. Ovako proširena tema, koja je izvorno vezana za budući razvoj knjige u digitalnom mediju, daje vrijedne spoznaje o digitalnom svijetu te razumijevanju tehnologije, što će olakšati put stvaranja kritičkog promišljanja oko usvajanja novih proizvoda. Sve navedeno trebalo bi pridonijeti približavanju dvaju suprotnih gledišta vezanih za prihvaćanje novih tehnologija: gledišta tehnooptimista i gledišta tehnopesimista.

Radi boljeg razumijevanja tehnologije i lakšeg odlučivanja pri odabiru novih tehnologija, istražit će se oblikovni postupci kojima se služimo pri nastajanju novih oblika knjiga u digitalnom mediju. Za te spoznaje treba istražiti svojstva novih tehnologija i starih tehnologija, svojstva digitalnog medija te fenomene poput digitalizacije i konvergencije jer su to polazišne točke za oblikovanje sadržaja u digitalnom dobu.

#tehnooptimisti#tehnopesimisti

Tehnologija

U svojoj biti tehnologija nema ništa tehnološko.

MARTIN HEIDEGGER

VELIKA UČINKOVITOST, BRZINA RADA, ušteda vremena i prostora ciljevi su kojima se rukovodimo pri oblikovanju mnogih tehnologija kako bismo došli do boljih rješenja u svladavanju prirodnih ograničenja s kojima se susrećemo. S pravom se, dakle, možemo pitati zašto u fizičkom svijetu koji smo proširili virtualnim svjetovima, za koje smo razvili velik broj uspješnih tehnologija radi veće učinkovitosti, ostaje sve manje i vremena i prostora. Znanstveni i tehnološki razvoj stvara nove mogućnosti, ali ponekad nam se čini kako „tehnološko rješenje jednog problema samo dovodi do stvaranja mnogih, neočekivano novih problema“5 za koje nova tehnologija ne nudi odgovore. Tehnološki napredak potiče interes za izume, inovativno oblikovane proizvode, ali jednako tako otvara prostor za kritike zlouporabe tehnologije prilikom njezine neodgovorne ili prekomjerne primjene, što upućuje na njezinu konstruktivnu i destruktivnu stranu.

5 Usp. Tiles, Mary; Oberdiek, Hans. Conflicting visions of technology. Philosophy of Technology: The Technological Condition, 2013, 2: 249-59.

Povijest razvoja tehnologija prepuna je dijametralno suprotnih teorija o primjeni novih tehnologija, što upućuje na njezino ambivalentno svojstvo koje će se upoznavati na primjerima iz knjige bez obzira na to odnosi li se na stvarni ili na virtualni svijet.

„Iz tih ambivalentnih osjećaja prema tehnologiji izrasle su dvije sukobljene vizije, jedna optimistična, druga pesimistična, jedna tehničke svemoći, druga tehničke nemoći, jedna usmjerena prema tehnološkoj kontroli nad okolišem i ljudskom sudbinom, druga temeljena na tehnološkim sustavima koji izmiču kontroli.“ 6

Ovakva oprečna stajališta ne nude odgovore u vezi s prihvaćanjem ili odabirom tehnologije, već traže novi pristup koji će biti manje naglašen u korist tehnološkog optimizma ili tehnološkog pesimizma. U knjizi će se izbjegavati polarizirani stavovi promatranjem učinaka tehnologije u različitim kontekstima na različite društvene skupine, ne gledajući na tehnologiju kao na silu koju kontroliraju tehnološke elite, druge društvene skupine ili kao na silu koja je izvan ljudske kontrole.7

Studija o tehnologiji autora Davida Nyea8 Technology Matters pokušava predočiti tehnologijom zasićen svijet u kojem živimo odgovarajući na niz važnih pitanja o tehnologiji, primjerice što je tehnologija, upozoravajući pritom na nestabilnost i sveobuhvatnost pojma u literaturi te kako se njegovo značenje može odnositi na uzrok i učinak, ali i na objekt i postupak. Nepreciznost pri definiranju tehnologije u engleskom jeziku još se više komplicira prilikom prijevoda stručne literature na hrvatski jezik jer je u engleskom jeziku riječ tehnologija postala sinonim za tehniku, a riječ tehnika uglavnom je istisnuta iz uporabe. Za područja ljudskih djelatnosti koje u srednjoeuropskom okruženju tradicijski obuhvaća naziv tehnika, u engleskom govornom području rabi se naziv tehnologija.9

6 Usp. Tiles, Mary; Oberdiek, Hans. Conflicting visions of technology. Philosophy of Technology: The Technological Condition, 2013, 2: 249-59.

7 Ibid.

8 Usp. Nye, David E. Technology matters: Questions to live with. MIT Press, 2007. Str. 1-15

9 Šarić, Ljiljana; Čatić, Igor. Raznoznačnost naziva tehnika i tehnologija. Mehanizacija šumarstva, 1998, 23: 3-4.

Čatić10 upućuje na potrebu smanjenja dominacije riječi tehnologija u hrvatskom jeziku (koju smatra znanošću) nad riječju tehnika (koju smatra ljudskom djelatnošću) te daje mnoštvo primjera kako se danas neopravdano tehnologijom nazivaju tehnički uređaji, postupci, oprema i sl.11 Upliv digitalne tehnologije u mnoga znanstvena i stručna područja potaknuo je prihvaćanje naziva iz engleskog jezika, čime se trend intenzivne uporabe riječi tehnologija proširio u značenju te je pojačao dominaciju nad riječju tehnika, što se odrazilo i u literaturi.

Saračević12 ističe tehnološki imperativ kao opću značajku mnogih modernih znanosti, vidi ga kao važno problemsko područje te ističe da je „tehnološki imperativ snažan i uvjetuje razvoj informacijske znanosti, razvoj brojnih drugih područja i, štoviše, razvoj informacijskog društva u cijelosti.“

Opredjeljenje za oblikovanje tehnologije za digitalni medij sugerira orijentiranost prema digitalnim tehnologijama, pa će se u ovoj knjizi riječ tehnologija upotrebljavati u značenju koje ima u anglosaksonskom smislu, dok bi u srednjoeuropskom govornom području primjereniji bio termin tehnika. Razlog je tomu uporaba stručne literature s engleskog govornog područja13, ali i već usvojena terminologija u informacijskim znanostima. S obzirom na isprepletenost značenja riječi tehnika i tehnologija, na primjerima će se dodatno naznačiti odnosi li se riječ tehnologija na vještine, aktivnosti, uređaje, sustave, znanstvena područja i sl.

10 Čatić, Igor. Terminologija je uvijek u funkciji rangiranja. Govor, 2003, 20.1-2: 47-56.

11 Ibid.

12 Usp. Saracevic, Tefko. Prilozi utemeljenju informacijske znanosti. Filozofski fakultet: Osijek, 2006. str. 110-111.

13 Šarić, L., & Čatić, I. (1998). Raznoznačnost naziva tehnika i tehnologija. Mehanizacija šumarstva, 23, 3-4.

Definiranje tehnologije kao „neodvojive od ljudske evolucije“14 upućuje na kompleksnije društvene procese u kojima se produbljuje i mijenja značenje stvorenih tehničkih artefakata njihovom uporabom u različitim razdobljima, čime se razvija njihova simbolička vrijednost.

Zbog sveprisutnosti digitalnog medija u neočekivanim životnim sferama stvara se dojam kako tehnologija ima „ulogu konačnog uzroka koji oblikuje sudbinu čovječanstva i, točnije, koji cilja na potpuno podčinjavanje čovjeka stroju ili, drugim riječima, na pretvaranje ljudskog bića u tehničku komponentu,“15 pa imamo dojam da živimo u doba tehnološke tiranije.

Takva stajališta izoliranja tehnologije od društva pripadaju teoriji tehnološkog determinizma, a postala su aktualna zbog promjena koje razvoj digitalnog medija potiče. Popularni predstavnik ove teorije jest kanadski teoretičar medija Marshall Mcluhan, a brojni drugi autori, poput Lewisa Mumforda ili Nicholasa Negropontea, vide tehnologiju kao autonomnu silu koja dovodi do tehnoloških promjena koje radikalno mijenjaju način života i nas same. Slične stavove o tehnološkoj superiornosti možemo zapaziti u reklamama moćnih tehnoloških kompanija te u javnim govorima njihovih osnivača, direktora ili dizajnera tehnologije.

Castells je kritičan prema tehnološkom determinizmu te tvrdi kako tehnologija ne određuje društvo, niti društvo zacrtava put tehnološke promjene. Budući da se mnogobrojni faktori, uključujući individualnu inventivnost i poduzetništvo, miješaju u proces znanstvenog istraživanja, tehnološke inovacije i društvene primjene, konačni rezultat ovisi o složenu obrascu interakcije.16

14 Usp. Nye, David Nav. dj., str. 2.

15 Rapp, Friedrich (ed.). Contributions to a Philosophy of Technology: Studies in the Structure of Thinking in the Technological Sciences. D. Reidel Publishing Company, 1974. Str. 72.

16 Usp. Castells, Manuel. Internet galaksija. Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003. Str 40.-41.

Ako karakteristike društva igraju glavnu ulogu u odlučivanju koje će se tehnologije usvojiti, onda teško možemo tehnologiju promatrati kao neovisan čimbenik koji oblikuje artefakte koji nas okružuju.17

Ovakvi stavovi vode do upoznavanja teorije društvenog oblikovanja tehnologije koja podrazumijeva odnos u kojem tehnologija oblikuje društvo i društvo oblikuje tehnologiju. Pod društvenim oblikovanjem tehnologije misli se na utjecaj društvenih čimbenika na dizajn i konfiguraciju artefakata18. Ova teorija naglašava da je tehnički artefakt samo ukupnost značenja koja mu pripisuju različite skupine. Čisti društveni konstruktivizam tehnologije dovodi do stava da ne postoji temeljni, neutralni fizički uređaj, nego samo različita značenja i procjene koje mu pripisuju različite skupine.19 Kritičari ove teorije upozoravaju na zanemarivanje različitog stupnja uključenosti skupina koje utječu na tehnološki razvoj. Neke od njih, naime, dominiraju razvojem tehnologije, a druge praktički nemaju nikakav utjecaj.20

17 Usp. Mackenzie, Donald; Wajcman, Judy. The social shaping of technology. Open university press, 1999. Str. 6.

18 Williams, R., & Edge, D. (1996). The social shaping of technology. Research policy, 25(6), 865-899.

19 Scharff, Robert C.; Dusek, Val (ed.). Philosophy of technology: The technological condition: An anthology. John Wiley & Sons, 2013. Str. 205.

20 Ibid, str. 206.

Definiranje tehnologije

Tehnologija nije revolucionarna sila; odgovorna je za održavanje starih oblika kao i za promjene novih oblika.

DAVID EDGERTON

Tehnologija ima mnogo dodirnih točaka sa znanošću, ekonomijom i umjetnošću. Granice su među njima nejasne; načini na koje vidimo te granice mijenjaju se iz jednog povijesnog razdoblja u drugo.21 Tehnologija se često shvaća kao produžena ruka znanosti. Prema Skolimowskom, u znanosti se bavimo stvarnošću, istraživanja se zasnivaju na raspravama o onome što postoji, dok u tehnologiji proizvodimo artefakte, osiguravamo sredstva za izgradnju objekata prema specifikacijama.22 Tehnologija se često objašnjava kao „primjena znanstvenih metoda i znanja za postizanje industrijskih ili komercijalnih ciljeva, što uključuje proizvode, procese i znanje.“23

Na osnovnoj razini tehnologija se može odnositi na skupove fizičkih objekata; druga razina može upućivati na ljudske aktivnosti, a treća, najobuhvatnija, na usustavljeno znanje za potrebe praktičnih umjetnosti.24 Ova značenja potvrđuje i Val Dusek u knjizi Philosophy of technology: An introduction u kojoj navodi kako riječ tehnologija ima najmanje tri različita sloja značenja:

� Tehnologija kao hardver – vjerojatno najočitija definicija tehnologije jest povezivanje pojma s alatima i strojevima.

Problem takva definiranja tehnologije jest u činjenici da postoji tehnologija koja ne rabi ni alate ni strojeve (primjerice, računalni

21 Mackenzie, Donald; Wajcman, Judy. The social shaping of technology. Open university press, 1999. Str. 8-17.

22 Skolimowski, H. The structure of thinking in technology. In Contributions to a Philosophy of Technology (pp. 72-85). Springer, Dordrecht. 1974.

23 Usp. The Editors of Salem Press: Sociology reference guide: The impacts of technological change, 2011. Str. 170

24 Usp. Mackenzie, Donald; Wajcman, Judy. Nav. dj., str. 3-4.

program). Na ovoj razini najviše ima isprepletanja s riječju tehnika jer u hrvatskom jeziku ova razina značenja više odgovara pojmu tehnika

� Tehnologija kao pravila – pojmom tehnologija imenuju se pravila umjesto alata. Te definicije daju prednost softveru pred hardverom.

� Tehnologija kao sustav – pojam tehnološki sustav objašnjava se kao hardver, ljudske vještine i organizacija koja je potrebna za njegovo rukovanje i održavanje. Ova značenjska razina najviše će se primjenjivati pri objašnjavanju pojava i procesa vezanih za oblikovanje tehnologije u digitalnom mediju.

Svaki alat nije tehnologija jer alat mora biti uronjen u društvo kako bi imao neko pridruženo značenje. Primjerice, u muzejskom postavu gdje su izloženi stari alati o kojima ni kustosi ne znaju za što su bili upotrebljavani, ne govorimo o tehnologijama, već samo o umjetničkim predmetima, dok su za izvorne korisnike oni bili tehnologije.25

Zato Dusek predlaže da se tehnologija definira kao uređeni sustav koji uključuju ljude i organizacije, proizvodne vještine, živa bića i strojeve koji primjenjuju znanstvene ili druge spoznaje u obavljanju praktičnih zadataka.26 Sustavi mogu biti željeznički sustav, cestovni sustav ili tehnološko poduzeće.

Tumačeći nakladničke modele tijekom povijesti kako bi objasnio razne elemente koji vode do uspješne tržišne formule, Bhaskar ističe ulogu tehnologije te navodi (i ovdje primjenjivu) definiciju tehnologije prema

Valu Duseku:

„Umjesto da promatramo tehnologiju kao alate ili hardver s jedne strane ili pravila i protokole s druge strane, konsenzus oko definicija o tehnologiji navodi nas na promatranje tehnologije kao sustava. Tehnološki sustav nije zatvoren i sastoji se od hardvera, pomagala koja proširuju čovjekove sposobnosti, znanja koje

25 Dusek, Val, et al. Philosophy of technology: An introduction. Oxford: Blackwell, 2006. Str. 33

26 Ibid, str. 32-33

određuje uloga inženjera ili trgovca, znanje od izumitelja do zakonodavstva i od potrošača do servisera.“27

Mnogi autori sugeriraju nepostojanje opće definicije tehnologije zbog različitog i promjenjivog značenja. Za bolje razumijevanje tehnologije prihvatit će se stavovi autora (Nye, Gee i Edgerton)28 koji tvrde kako umjesto definiranja tehnologije treba postavljati pitanja o načinu na koji čovjek upotrebljava tehnologiju / što je tehnologija u rukama čovjeka, a ne pitanja o samoj tehnologiji. Napredak tehnologije očituje se u sposobnosti proizvodnje sve raznovrsnijih objekata sa sve zanimljivijim značajkama, na sve učinkovitiji način.29

Uvod u sljedeće poglavlje može se zaključiti tvrdnjom Kranzberga koji je istaknuo važnost uvažavanja ljudskog elementa pri oblikovanju tehnologije, koji čine emocije i koji je stoga često suprotan i znanosti i razumu.30 Taj nepredvidivi ljudski element u oblikovanju tehnologije iznimno je važan i često uzrok mnogih neuspjeha i frustracija pri uporabi tehnologije, nekada kao i danas. Na oblikovanje tehnologije djeluju društvo, znanost, umjetnost, gospodarstvo, stare tehnologije i mnogi drugi čimbenici o kojima je riječ u primjerima koji slijede.

27 Usp. Bhaskar, Michael. The Content Machine: Towards a theory of publishing from the printing press to the digital network. Anthem Press, 2013. Str. 122.

28 Usp. Nye, David E. Nav. dj., str. 2.-5., Usp. Gee, James Paul. Literacy and education. Routledge, 2014. Str. 103. i Usp. Edgerton, David. Nav. dj., str. XVII.

29 Skolimowski, H. The structure of thinking in technology. In Contributions to a Philosophy of Technology (pp. 72-85). Springer, Dordrecht. 1974.

30 Kranzberg, Melvin. Software for Human Hardware?. In: Empirical Foundations of Information and Software Science V. Springer, Boston, MA, 1990. p. 3-8.

Nakladnik: Naklada Ljevak d.o.o. Kopačevski put 1c, Zagreb www.ljevak.hr

Za nakladnika: Ivana Ljevak Lebeda

Urednica: Nives Tomašević

Lektura i korektura: Jasminka Salamon

Oblikovanje: Ivona Despot

Tisak: Feroproms Ilustracije i fotografije: Shutterstock

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001156855.

ISBN 978-953-355-653-6