Doktor u kući, prosinac 2020 by Nikolina Štor Majstorović

15 kn

Br. 275 | prosinac 2020. | godina XXII

ZDRAVLJE ZA CIJELU OBITELJ

UGROŽENA PSIHA

VODIČ

Kućna covid ljekarna

Bitka za mentalno zdravlje

ALARMANTNE BROJKE

PACIJENTI: Nedostupni su LIJEČNICI: Zatrpani smo

doktor@hanzamedia.hr Liječnici odgovaraju na vaša pitanja

Österreich 2,5 €; BiH 3,70 KM

Kako do obiteljskog liječnika?

DEŽURNA O R D I N AC I JA

Slovenija 2,20 €

S KORONOM ILI BEZ NJE

Dramatičan apel onkoloških bolesnika i udruga

NAKLADNIK HANZA MEDIA d.o.o., Zagreb, Koranska 2 GLAVNA UREDNICA Sandra Kukić

doktor@hanzamedia.hr

Sadržaj PROSINAC 2020.

I DOKTOR U KUĆI br. 275

IZVRŠNA UREDNICA Suzana Ciboci GRAFIČKI UREDNIK Andrej Hlup DEŽURNA ORDINACIJA Urednica Vojka Jelić-Osrečak Novinari: Nina Čiča, Tamara Franjić Lektura: Natalija Štimac STRUČNI KOLEGIJ prof. dr. Izet Aganović; prof. dr. Hrvoje Brkić; akademik Vida Demarin; prof. dr. Veljko Đorđević; prim. dr. Ivan Fattorini; prof. dr. Mirko Gjurašin; prof. dr. Mirko Koršić; prof. dr. Dragutin Košuta; prof. dr. Željko Krznarić; prof. dr. Boris Labar; prof. dr. Davor Mijatović; prof. dr. Slavko Orešković; prof. dr. Dubravko Orlić; prof. dr. Josip Paladino; akademik Željko Reiner; akademik Slobodan Vukičević

42 POSTER

UPRAVA Ana Hanžeković članica Uprave PROKURISTI Zorica Vitez Sever

Prepoznajte prve signale

direktorica Korporativnih poslova i Cropixa

Amalija Bilušić direktorica financija, računovodstva i kontrolinga

NADZORNI ODBOR Gvozden Srećko Flego, Maja Šilhard, Marijana Raguž, Krešimir Ćosić, Davor Butorac IZDAVAČKI SAVJET Damir Boras, Petar Miladin, Davor Majetić, Vesna Barić Punda, Dragan Ljutić, Mario Zovak DIREKTOR IZDAVAŠTVA Tomislav Wruss DIREKTOR PRODAJE OGLASNOG PROSTORA Igor Cenić DIREKTOR DIGITALNIH OPERACIJA Stipe Grubišić DIREKTORICA KORPORATIVNIH KOMUNIKACIJA I PROMOCIJE Paola Poljak DIREKTOR PROIZVODNJE, PRETPLATE I PRODAJE Igor Volarević

14 Smjer evolucije

51 Djeca

18 Primarna zaštita

60 Intimna ordinacija

Kako će izgledati žena i muškarac budućnosti

Održavati priču o Djedu Božićnjaku ili ipak ne?

Milijun i pol Hrvata moglo bi ostati bez svog obiteljskog liječnika

Emocionalna intimnost u braku i vezi

32 Hit namirnica

Liječnici odgovaraju na vaša pitanja

Nar - jak antioksidans prepun vitamina C

35 Onkologija

Covid-19 ne smije postati jedina briga zdravstva

65 Dežurna ordinacija

DOBRA FORMA

Mala lopta pokreće sve mišiće

78 Prirodna ljekarna

Med - dobri stari saveznik

44 Vodič

Kućna ljekarna za doba pandemije

SLUŽBENIK ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA Adresa: HANZA MEDIA d.o.o., Koranska 2, 10000 Zagreb Za službenika za zaštitu osobnih podataka e-mail: dpo@hanzamedia.hr, telefon: 01 617 39 39 SERVISI I KONTAKTI Prodaja novina: 01 617 3870 Pretplata: 01 225 5374, e-mail: pretplata@hanzamedia.hr CROPIX: 01 610 3117, 01 610 3090 / fax: 01 610 3033, e-mail: cropix@hanzamedia.hr, www.cropix.hr DISTRIBUCIJA ZA INOZEMSTVO

Uvoznik za Sloveniju: EKDIS d.o.o., Vevška cesta 52, 1260 Ljubljana- Polje; Uvoznik za BiH: Ipress d.o.o., Fra. Dominika Mandića 24A, 88220 Široki Brijeg, tel. 039 706 287; Uvoznik za Srbiju: PRESS INTERNATIONAL d.o.o., Prof Grčića 1b, Novi Sad; Uvoznik za Austriju: Morawa Pressevertrieb GmbH & Co KG, Hackinger Strasse 52, 1140, Wien; Uvoznik za Makedoniju: Media Print Macedonia, Skupi bb, 1000 Skoplje; Uvoznik za Njemačku: W.E.SAARBACH GmbH, Hans Böckler str. 19, 50354 Hürth Hermülheim, Deutschland

TISAK Tiskara VJESNIK d.d., Slavonska avenija 4, Zagreb � 2016. HANZA MEDIA. Sva prava pridržana. Za umnožavanje u bilo kojem obliku, iznajmljivanje, priopćavanje javnosti u bilo kojem obliku uključujući Internet kao i prerađivanje na bilo koji način bilo kojeg dijela ili ove publikacije u cijelosti potrebno je zatražiti pisano dopuštenje nositelja prava.

Pretplatite se! Pišite nam na adresu: pretplata@hanzamedia.hr ili nas nazovite: 01/2255 374 Najprodavaniji mjesečnik za zdravlje stiže na vašu adresu!

SLJEDEĆI BROJ DOK TOR A U K UĆI IZL AZI U ČET V RTA K 7. SIJEČNJA

Dr. Flash

iStock

Pate u tišini: dvije trećine starijih ne liječi depresiju

Istraživanje koje je proveo GeneSight Mental Health Monitor pokazalo je da gotovo dvije trećine Amerikanaca u dobi od 65 i više godina koji misle da pate od depresije ne traže pomoć. Jedna od tri osobe starije dobi koja misli da ima depresiju vjeruje da će se nekako iz toga "sama izvući". Stav da je to nešto što će sami riješiti, kao i stid da govore o svom mentalnom zdravlju, sprečavaju osobe treće dobi da potraže toliko potrebnu pomoć, naročito sada u doba pandemije, koja na tu skupinu populacije ima najpogubniji učinak. - Osobe starije dobi bez problema će potražiti pomoć za srčane bolesti, povišen krvni tlak ili dijabetes, no trebale bi shvatiti da depresija nije ništa drukčija. To je također bolest koja se može i treba liječiti - upozoravaju liječnici napominjući kako je vrlo raširena posve pogrešna teza da je depresija normalan dio starenja. To je, kažu, mit koji treba razbiti, jer ne postoji ni jedan razlog zbog kojeg bi osobe treće dobi trebale patiti u tišini i svoju bolest skrivati dok pomoć postoji i dostupna je. (N.Č.)

Za bolju skrb

Proradio Pozivni centar za zdravstvenu zaštitu onkoloških pacijenata

očeo je s radom Pozivni centar za osiguranje zdravstvene zaštite onkoloških pacijenata u bolnicama za vrijeme pandemije koronavirusa, izvijestilo je Ministarstvo zdravstva. Ističu da svaki pacijent zaslužuje najbolju moguću zdravstvenu skrb, bez obzira na okolnosti, a pandemija koronavirusa nije iznimka. Zato je Ministarstvo zdravstva donijelo odluku o uspostavi i radu Pozivnog centra za osiguranje zdravstvene zaštite onkoloških pacijenata u bolnicama za vrijeme pandemije koronavirusa, koji je počeo s radom. Broj Pozivnog centra je: 01 460 76 99. Pozivni centar bit će dostupan za kontaktiranje 24 sata dnevno, tako da će radnim danom od 8 do 16 sati na pozive odgovarati direktno osobe u pozivnom centru. Pozivi primljeni izvan tog vremena tonski će se snimati, evidentirati i na njih će se odgovarati u najkraćem mogućem roku. Osobe zadužene za rad u Pozivnom centru za onkološke bolesnike će na temelju poziva kontaktirati koordinatore u bolničkim zdrav-

KNJIGE - 3 PREPORUKE Bernardine Evaristo Djevojka, žena, drugo

Naslov originala: Girl, Woman, Other Izdavač: Profil

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Britanska spisateljica za ovaj je roman dobila nagradu Booker 2019.,također i British Book Awards, proglašen je i romanom 2020. godine, bio je bestseler broj jedan Sunday Timesa, a dosad je preveden na 34 jezika. O knjizi: Od prabaka rođenih početkom dvadesetog stoljeća do tinejdžerica dvadeset prvog, roman slijedi dvanaest likova na osobnim putovanjima kroz prostor i vrijeme tijekom proteklih stotinu godina. Svaka od njih u potrazi je za nečim – bila to zajednička povijest, neočekivana budućnost, mjesto koje bi mogla nazvati domom, osjećaj pripadnosti, ljubavnik ili ljubavnica, izgubljena majka ili otac, ili tek tračak nade...

David Perlmutter, Austin Perlmutter Detoks uma

Naslov originala: Brain wash Izdavač: Mozaik knjiga

IZVUCI NAJBOLJE IZ SVEGA

Birajte bitke dovoljno velike da budu važne, ali dovoljno male da pobijedite. Jonathan Kozol

Broj 01 460 76 99 dostupan je 24 sata dnevno: radnim danom od 8 do 16 sati na pozive odgovaraju direktno osobe u pozivnom centru. Pozivi primljeni izvan tog vremena snimit će se i evidentirati te će se na njih odgovoriti u najkraćem mogućem roku

Autori su liječnici, nagrađeni neurolog za inovativne pristupe neurološkim poremećajima i profesor Medicinskog fakulteta Miller pri Sveučilištu Miami te drugi specijalist interne medicine koji proučava iscrpljenost i depresiju, a polje interesa su mu i preventivna skrb te držanje kroničnih bolesti pod nadzorom. O knjizi: Ako sami ne upravljate svojim mozgom, drugi će upravljati njime umjesto vas, nit je vodilja u pisanju ove knjige, koja otkriva kako suvremeni svijet duboko utječe na naše svakodnevne odluke i aktivno manipulira njima, zbog čega postajemo usamljeniji, tjeskobniji, deprimiraniji, nepovjerljiviji, boležljiviji i deblji. Moguće je probuditi se iz tog stanja, čak i dok proživljavamo teškoće, razočaranja i izazove.

Med i crni kim UBRZAVAJU čišćenje od virusa Istraživanje: ova kombinacija pomogla je u ublažavanju simptoma covida-19

im znanstvenika s instituta na raznim stranama svijeta, od Pakistana i Čilea do Kanade i SAD-a, nedavno je proveo istraživanje s ciljem ispitivanja učinka kombinacije meda i crnog kima u liječenju oboljelih od covida-19, s obzirom na to da su dosad dokazana njihova antimikrobna, antivirusna, protuupalna i imunomodulatorna svojstva. Provedena je randomizirana kontrolirana studija na oboljelima s različitim stupnjevima težine bolesti, a pacijenti su dnevno primali ili 1 gram meda po kilogramu tjelesne mase i 80 grama crnog kima po kilogramu tjelesne mase ili placebo tijekom 13 dana. Rezultati su pokazali da je ta kombinacija pomogla u ublažavanju simptoma,

čišćenju virusa iz tijela i smanjenju smrtnosti kod oboljelih s umjerenim ili teškim oblikom bolesti. Autori studije smatraju da se med i crni kim mogu koristiti kao sigurna i učinkovita prirodna terapija kod oboljelih od covida-19 jer omogućuju brži oporavak i povećavaju izglede za preživljenje. Uz to, mogu se koristiti sami ili u kombinaciji s drugim lijekovima kojima se liječi covid-19. (N. Č.)

iStock

stvenim ustanovama i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) zadužene za osiguranje potrebne zdravstvene zaštite onkološkim pacijentima. Osim osiguravanja zdravstvene zaštite onkološkim pacijentima, Pozivni centar na isti će način osigurati zdravstvenu zaštitu pacijentima koji su imali dodijeljen termin za zdravstvenu uslugu ili bolničko liječenje u Kliničkoj bolnici Dubrava, koja je postala covid-19 centar za smještaj oboljelih.

Ivo Soldo, Toni Kolak i suradnici Pretilost i liječenje

Izdavač: Medicinska naklada

Dva kirurga sa suradnicima istražili su kako se pretilost liječi, koji su suvremeni načini liječenja, što smo dosad o debljini spoznali, a u knjizi posebno su se pozabavili komorbiditetima vezanim uz pretilost. O knjizi: Od svih medicinskih stanja, debljinu je najlakše dijagnosticirati, a najteže liječiti.Pretilost je među najčešćim bolestima moderne civilizacije. Prekomjerna težina i pretilost definiraju se kao nenormalno ili prekomjerno nakupljanje masti koje može narušiti zdravlje. Knjiga potiče čitatelja na otpor i potrebu aktivnog pristupa liječenju debljine. Multidisciplinarni pristup liječenju pretilosti jamstvo je uspješnosti liječenja. DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

DR. FLASH | VIJESTI - SAVJETI - OTKRIĆA RAZINA KORTIZOLA

iStock

Prekidanje u poslu možda je STRES ZA TIJELO, ali može smiriti um Znanstvenici smatraju da prekidi uistinu na nas djeluju psihički negativno, ali s druge strane mogu predstavljati i psihološku pomoć jer nam pružaju kratke odmore od stresa uzrokovanog poslovnim zadacima

vicarsko istraživanje pokazalo je da prekidanje u poslu ima paradoksalni učinak. S jedne strane povećava razinu kortizola u tijelu, a s druge strane čini se da nam pomaže da predahnemo od psihičke opterećenosti poslovnim zadacima. Dok radite u svom uredu, morate se potruditi biti produktivni unatoč čestim prekidanjima i tako vas, nakon nekog vremena, odgovaranja na pitanja kolega, poruke ili pozivi počinju sve manje smetati. To znači da pomalo usvajate naviku da smireno nastavite s poslom gdje ste stali. No, znanstvenici sa Sveučilišta ETH u Zürichu otkrili su da je ta smirenost samo prividna i da, iako možda mislimo da nas prekidi ne smetaju, to nije točno. Za potrebe istraživanja ispitanici su podijeljeni u dvije grupe, od kojih je jedna bila stalno prekidana u obavljanju poslovnih zadataka, dok je druga ostavljena da radi bez prekida. Po završetku radnog vremena ispitanicima iz obje grupe izmjerena je razina kortizola u krvi (kao i prije početka radnog vremena) i pokazalo se da je kod grupe koja je stalno prekidana ona gotovo udvostručena u odnosu na razinu izmjerenu prije početka radnog vremena. No, zanimljivo je da se ispitanici iz te grupe nisu osjećali nimalo pod stresom. Štoviše, bili su bolje raspoloženi i osjećali su se manje pod stresom nego ispitanici u grupi koja uopće nije prekidana. Znanstvenici smatraju da prekidi uistinu psihički na nas djeluju negativno, ali s druge strane mogu predstavljati i psihološku pomoć jer nam pružaju kratke odmore od stresa uzrokovanog poslovnim zadacima. (N. Č.)

Upotreba antibiotika kod beba povezana s alergijama, astmom i drugim bolestima

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

dokazali samo povezanost, a ne uzročno-posljedičnu vezu, rezultati su prilično zabrinjavajući za svakog roditelja koji mora svom djetetu dati antibiotik. Za potrebe ove dugoročne studije analizirani su podaci više od 14.500 djece, od kojih je 70 posto primilo najmanje jedan antibiotik, dok ih je većina primila veći broj antibiotika. Među djecom koja su primila jednu ili dvije terapije antibioticima samo su djevojčice imale po-

višen rizik za razvoj astme i celijakije u odnosu na djecu koja nisu uopće primila antibiotike. Tri ili četiri terapije povezane su s većom in-

shutterstock

Djeca mlađa od dvije godine koja su primala antibiotike imaju veći rizik za razvoj neke kronične bolesti ili stanja kasnije u životu, pokazalo je novo istraživanje provedeno na Klinici Mayo. Bebe, ali i dvogodišnjaci i trogodišnjaci koji su primili neki antibiotik imali su veći rizik za razvoj astme, ekcema, alergije na pelud, prehrambenih alergija, celijakije, ADHD-a ili problema s pretilošću. Višekratne terapije antibioticima prije navršene druge godine povezane su s većim brojem bolesti kod djeteta, a bolesti koje će se razviti ovise o spolu, dobi, vrsti lijeka koji je dijete primalo i dozama. Iako autori studije upozoravaju da su

cidencijom astme, atopijskog dermatitisa i debljine kod oba spola te celijakije i ADHD-a kod djevojčica. Bebe oba spola koje su primile pet ili više terapija imale su znatno veći rizik za razvoj astme, alergijskog rinitisa, debljine i ADHD-a, dok su djevojčice imale još i veći rizik za razvoj celijakije. Jedan od najčešće prepisivanih antibiotika - penicilin, povezan je s povećanim rizikom za astmu i debljinu kod oba spola te za celijakiju i ADHD kod djevojčica i debljinu kod dječaka. Cefalosporin, koji se također često propisuje, povezan je s većim rizikom za niz bolesti, među njima i autizam i alergije na hranu. (N. Č.)

PONAŠANJE I KORONA

iStock

Neke navike, navodno, povećavaju rizik od zaraze virusom

Za duži život 7 do 8 sati sna, ni manje ni više

iStock

panjolski znanstvenici pozabavili su se ispitivanjem kako različita ponašanja i navike utječu na vjerojatnost zaraze koronavirusom i došli do zanimljivog otkrića: dostava namirnica i robe iz supermarketa, kao i izvođenje četveronožnog ljubimca u šetnju, najviše povećavaju rizik obolijevanja od covida-19. Smatraju da psi možda negdje pokupe virus i zatim ga šire i prenose tako što dodiruju kontaminirane javne površine, a potom dodiruju i ližu svoje vlasnike i površine u domovima u kojima žive. Životinje same ne obolijevaju, ali s obzirom na to da mogu vlasniku i članovima obitelji prenijeti virus i izazvati bolest, autori istraživanja upo-

zoravaju vlasnike pasa na povećanu higijenu tijekom i nakon izvođenja životinja u šetnju. Osim toga, istraživanje koje su zajednički proveli Sveučilište u Granadi i Andaluzijska škola javnog zdravlja pokazalo je da online naručivanje robe iz supermarketa s dostavom do kućnog praga povećava rizik za zarazu za nevjerojatnih 94 posto te da je zapravo opasnije nego da odete sami u trgovinu. Za usporedbu, isto je istraživanje pokazalo da povratak na posao u prostore tvrtke povećava rizik zaraze za 76 posto, dok pozitivan nalaz na covid-19 nekog od ukućana povećava rizik za 60 posto. (N. Č.)

ovo istraživanje, objavljeno u stručnom časopisu Američkog udruženja za srce Circulation, pokazalo je da odrasle osobe s najzdravijim navikama spavanja imaju 42 posto niži rizik za zatajenje srca, neovisno o drugim rizičnim faktorima, u usporedbi s onima koji nemaju baš uredne navike spavanja. U istraživanje je bilo uključeno više od 400.000 ispitanika u dobi od 37 do 73 godine. Prosječnoj odrasloj osobi potrebno je oko 7 sati i trideset minuta sna, a svi oni koji spavaju puno manje ili puno više od toga, umrijet će prije nego što bi trebali, odnosno prije od onih koji spavaju onoliko koliko treba. Jednako je štetno i naizmjence spavati manje ili više od potrebnog jer i to predstavlja napor za organizam, a naročito za srce. Ispitanici koji nisu bili pospani tijekom dana imali su 34 posto niži rizik za zatajenje srca, što znači da ni sedam sati sna, ako je on isprekidan ili nemiran, neće biti dovoljno jer će se tada tijekom dana javljati pospanost. Za duži život potrebno je 7 do 8 sati kvalitetnog sna. Ni manje ni više. (N. Č.)

iStock

LIJEK IZ LJAMINE KRVI

ovi oblik terapije antitijelima protiv virusa SARS-CoV-2, uzročnika covida-19, razvijaju znanstvenici sa Sveučilišta u Pittsburghu, objavio je Medgadget. U postupku se koriste "nanotjelešca", sićušni fragmenti

Terapija nanotjelešcima mogla bi deaktivirati uzročnik covida-19 antitijela prikupljeni iz krvi ljame. Ovaj bi se oblik lijeka mogao i inhalirati te tako pogađati viruse u plućima. Kako bi stvorili lijek, rekao je član tima Yi Shi, znanstvenici su imunizirali mužjaka ljame Wallyja dijelom šiljastog proteina virusa SARS-CoV-2. Koji mjesec kasnije mogli su iz uzorka njegove krvi izolirati antitijela, tj. nanotjelešca, protiv šiljastog proteina te pomoću tehnike spektro-

metrije masa identificirati ona koja se vežu na virus. Frakcija od samo jednog nanograma pročišćenih nanotjelešaca dovoljna je da spriječi virus u inficiranju jednog milijuna stanica, pokazalo se. Uz to, nanotjelešca su vrlo stabilna, na sobnoj temperaturi mogu preživjeti najmanje šest tjedana, a dobro su podnijela i proces pretvaranja u lijek za inhaliranje.

Za izravno ciljanje virusa u plućima potrebne su manje doze lijeka, a i cijena bi bila niža. Kada se, naime, antitijela daju intravenozno, potrebna je veća količina lijeka kako bi dospio do ciljanog mjesta, u ovom slučaju pluća. U SAD-u konvencionalni tretman antitijelima protiv SARS-CoV-2 košta oko 100.000 dolara po pacijentu, rekao je Shi. (T. F.) DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

DR. FLASH | VIJESTI - SAVJETI - OTKRIĆA Suplementi s vitaminom D mogu smanjiti rizik za napredovanje raka

istraživanju koje je objavljeno u digitalnoj publikaciji JAMA Network Open znanstvenici su otkrili da je vitamin D povezan sa 17-postotnim smanjenjem rizika za progresiju i uznapredovali stadij raka. Štoviše, kad su analizirali samo ispitanike s normalnim indeksom tjelesne mase, smanjenje rizika bilo je još veće, odnosno 38 posto, što upućuje na to da tjelesna težina može utjecati na povezanost vitamina D i smanjenja rizika za progresiju raka. Autorica istraživanja dr. Paulette Chandler ističe kako rezultati nedvosmisleno pokazuju da vitamin D može smanjiti rizik za razvoj uznapredovalih i teško lječivih stadija raka, a riječ je o vitaminu čiji su suplementi svima dostupni, jeftini i sigurni. Suplementacija tim vitaminom mogla bi, smatra autorica, biti jedna od metoda prevencije metastatskih oblika raka. (N. Č.)

KAKO SAMI SEBE VIDIMO

Zbog virtualnih platformi sve više nezadovoljnih svojim izgledom Sve se više ljudi odlučuje podvrgnuti nekom estetskom zahvatu kako bi poboljšali svoju sliku na videosnimkama. Naime, sada se imaju priliku svakodnevno gledati na videu te postaju svjesniji svog izgleda i nedostataka

lobalna pandemija natjerala nas je na povlačenje u naše domove, u kojima sada radimo, živimo i provodimo većinu vremena. To je dovelo i do toga da ljudi provode više vremena na virtualnim platformama, koje omogućuju vizualni kontakt uživo. I dok su nam s jedne strane Zoom i slične platforme omogućile da nastavimo s društvenim životom u toj novoj stvarnosti, s druge strane snažno su utjecale na to kako ljudi sami sebe vide. Autori istraživanja objavljenog u prošlom broju časopisa Facial Plastic iStock

DOBROBITI

Istraživanje

ak 57 posto patronažnih sestara u Hrvatskoj smatra da se skrbi o prevelikom broju pacijenata, pokazalo je istraživanje Komore medicinskih sestara o zadovoljstvu patronažnih sestara uvjetima rada. Naime, istraživanje "Uvjeti rada patronažnih medicinskih sestara" pokazalo je da se čak 51 posto ovih sestara u stvarnosti skrbi za više od 5000 pacijenata. Smatra se da jedna patronažna sestra dnevno može obaviti sedam posjeta pacijentima, što je oko 1800 posjeta godišnje. Broj od 5100 pacijenata, koliko je propisano za jednu patronažnu sestru, znači da bi jednoj medi-

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

iStock

PATRONAŽNE SESTRE: Brinemo se o prevelikom broju pacijenata

Surgery & Aesthetic Medicine upozoravaju da se sve više ljudi odlučuje podvrgnuti nekom estetskom zahvatu kako bi poboljšali svoju sliku na videosnimkama. Naime, sada se imaju priliku svakodnevno gledati na videu te postaju svjesniji nedostataka poput akni, bora ili ćelavosti. Ukratko, sve veći angažman ljudi na društvenim mrežama doveo je do povećanja nezadovoljstva izgledom. Sa selfijima se, kažu stručnjaci, bilo lakše nositi jer tu je ipak riječ o "zamrznutoj" i najčešće obrađenoj slici, dok na Zoomu možemo gledati sebe u stvarnom izdanju, i to još u pokretu. Zbog bora koje vide na svom licu tijekom videa ljudi sami sebi djeluju depresivno te shvaćaju da tako djeluju i drugima, što naposljetku stvarno uzrokuje depresiju i tako nastaje začarani krug. (N. Č.)

cinskoj sestri trebale tri godine da samo jednom obiđe svoje pacijente. Istraživanje Komore jasno je ukazalo na to da su patronažne medicinske sestre u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Međimurskoj županiji opterećene više od standarda jer imaju više od 5100 pacijenata. To je poseban problem u Zagrebačkoj županiji zbog njezine zemljopisne rasprostranjenosti. Patronažne sestre su opće zadovoljstvo poslom ocijenile vrlo dobrim, dok su ocjenom dobar ocijenile komunikaciju s nadređenima, protokole i sredstva za rad, sigurnost na radu i zaštitnu opremu te prostor za edukaciju. Najčešći problemi s kojima se patronažne sestre sreću u svome radu su prevelik opseg posla i broj pacijenata, pokrivanje udaljenih područja te rad na poslovima koji nisu u opisu njihova radnog mjesta.

ŠTETNO ZA ZDRAVLJE

CINIZAM I NEPRIJATELJSKO RASPOLOŽENJE PREMA SVEMU? PUT DO BOLESNOG SRCA

eprijateljsko raspoloženje prema svemu općenito je povezano s povećanim rizikom za razvoj srčanih i krvožilnih bolesti, no novo istraživanje provedeno na Sveučilištu Baylor u Texasu pozabavilo se istraživanjem triju tipova netrpeljivosti – emocionalne, bihevioralne i kognitivne – kako bi se utvrdilo je li jedna od njih značajniji rizični faktor u odnosu na druge. Pokazalo se da cinična netrpeljivost donosi najveći rizik za zdravlje srca i krvnih žila zbog s t r e sa koji

uzrokuje. Cinizam je kognitivna karakteristika koja se sastoji od kombinacije negativnih uvjerenja, misli i ponašanja o motivacijama, namjerama i pouzdanosti drugih ljudi, a može se opisati i kao sumnjičavost, manjak povjerenja u druge ili

ciničan stav prema drugima. Što je veća sklonost takvoj ciničnoj netrpeljivosti kod osobe, to je veći rizik za dugoročnu štetu za zdravlje srca i krvnih žila. Naime, cinična netrpeljivost sprečava prirodno smanjenje stresne reakcije kakvo se događa kad se nešto više puta ponavlja. Drugim riječima, srčani i krvožilni sustav kod svake takve opaske ili ponašanja reagiraju kao što su reagirali prvi put, a to je dugoročno velik napor za srce i krvne žile jer znači stalnu izloženost stresu. Autori istraživanja nadaju se da bi ovakvi upozoravajući rezultati mogli podići svijest o štetnosti cinizma za zdravlje. – Možda sljedeći put kad vam prođe kroz glavu negativna misao o motivima, namjerama i pouzdanosti vašeg najboljeg prijatelja, kolege ili znanca, dvaput razmislite prije nego što takvu misao odlučite zadržati u svojoj glavi – poručuju psihologinja Alexandra T. Tyra i njezini suradnici u ovoj studiji. (N. Č.)

iStock

Cinična netrpeljivost sprečava prirodno smanjenje stresne reakcije kakvo se događa kad se nešto više puta ponavlja

rije dvadeset godina osnovana je Krijesnica, udruga čiji je rad ostavio neizbrisiv trag u životu djece i mladih suočenih s malignim bolestima i njihovih obitelji. Od malog kruga roditelja, liječnika, medicinskih sestara, psihijatara i psihologa koji su prije dvadeset godina na hemato-onkološkom odjelu Klinike za dječje bolesti Zagreb odlučili unaprijediti kvalitetu života djece oboljele od malignih bolesti i njihovih obitelji, nastao je veliki val podrške onima koji je najviše trebaju. Smještaj roditelja tijekom hospi-

talizacije djeteta, pomoć pri ostvarenju prava iz brojnih sustava, prijevodi medicinske dokumentacije, psihološka i međusobna podrška, izrada perika, pomoć pri dolasku na liječenje u Zagreb samo su neke od potreba s kojima su se roditelji i djeca suočavali tijekom i nakon liječenja. Udruga posebno ističe važnost projekta "Malo svjetlo nade", čiji je cilj posjetima školama i razredima koje pohađa dijete oboljelo od maligne bolesti dati podršku ostalim učenicima u procesu njihova suočavanja sa spoznajom da im je školski kolega teško

udruga krijesnica

Djeca i maligne bolesti: 20 GODINA UDRUGE KRIJESNICA

bolestan, srušiti predrasude i ohrabriti ih za održavanje kontakta s bolesnim kolegom. U posljednjih 20 godina udruga je provela mnoštvo hvalevrijednih projekata, a planovi za skoriju budućnost uključuju snažniji iskorak u zagovaračke projekte, intenzivnije suradnje

s drugim udrugama, umrežavanje na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini i prijavljivanje na nove javne pozive, dok su nova dječja bolnica primjerena vremenu i novim spoznajama u medicini te roditeljska kuća za smještaj obitelji tijekom liječenja njihove velike želje. DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

iStock

DR. FLASH | VIJESTI - SAVJETI - OTKRIĆA

Što je otkrila analiza visine i tjelesne mase školske djece? Iako se čini da Hrvatska globalno nije visoko na popisu po indeksu tjelesne mase, po prekomjernoj tjelesnoj masi i debljini u samom smo europskom vrhu - svaki treći osmogodišnjak ima ovaj problem

ova globalna analiza pod vodstvom Imperial Collegea iz Londona, objavljena u časopisu The Lancet, procijenila je visinu i masu djece školske dobi i adolescenata diljem svijeta. Ova studija u koju je uključeno više od tisuću stručnjaka diljem svijeta, uključujući i izv. prof. dr. sc. Sanju Musić Milanović, djelatnicu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i koja je temeljena na podacima o 65 milijuna djece u dobi od pet do 19 godina iz 193 zemlje, otkrila je da visina i masa djece školske dobi, kao pokazatelji njihova zdravlja i kvalitete njihove prehrane, značajno variraju diljem svijeta. Razlika među 19-godišnjacima iz "najviših" i "najnižih" zemalja je 20 cm, što predstavlja jaz od osam godina rasta za djevojke i šest godina rasta za mladiće. Međunarodni tim koji je radio na ovoj studiji

upozorava da visokovarijabilna prehrana u djetinjstvu, posebno nedostatak nutritivno kvalitetne hrane, može dovesti do zaostajanja u rastu i porasta debljine u djece, što utječe na zdravlje i dobrobit djece tijekom cijelog života. Istraživanje, u kojem su izneseni podaci iz razdoblja od 1985. do 2019., otkrilo je da su zemlje s najvišim 19-godišnjacima u 2019. godini u sjeverozapadnoj i središnjoj Europi i uključuju Nizozemsku, Crnu Goru, Dansku i Island. Globalni poredak Hrvatske u visini unatrag posljednjih 35 godina različito se mijenjao ovisno o spolu: 19-godišnjaci su skočili sa 19. mjesta po visini 1985. godine (177,6 cm) na 12. mjesto 2019. godine (180,8 cm), a 19-godišnjakinje su pale sa 6. mjesta (167,0 cm) na 19. mjesto (166,8 cm). U globalnom poretku po ITM-u (indeks tjelesne mase) 19-godišnjaka Hrvatska je u posljednje 34

godine doživjela blagi pad. U razdoblju između 1985. i 2019. godine 19-godišnjaci su pali sa 77. mjesta (21,7) na 111. mjesto (22,6), dok su 19-godišnjakinje pale sa 175. mjesta (20,3) na 182. mjesto (21,0). Profesorica Sanja Musić Milanović ističe: "Iako djeluje da Hrvatska globalno nije visokopozicionirana s obzirom na indeks tjelesne mase, moram istaknuti kako smo po prevalenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine u samom europskom vrhu i da svako treće dijete u dobi od osam godina ima ovaj problem. Sustavna ulaganja u pravilnu prehranu školske djece, kako kod kuće tako i u školi, nužna su kako bismo očuvali i unaprijedili zdravlje naše djece. Trenutačno nacionalnim programom 'Živjeti zdravo' nastojimo pomoći školama da unutar svojih mogućnosti djeci ponude što kvalitetniju i uravnoteženiju prehranu". (Izvor: HZJZ)

UMJETNOST KROZ EMOCIJE I OSJETILA

Projekt za slijepe i slabovidne 'Drugačiji i jednaki'

z brojne izložbe na redovnom programu, Muzej suvremene umjetnosti sudjeluje u više inkluzivnih aktivnosti i projekata, a jedan od njih zove se "Drugačiji i jednaki", nastao u suradnji s Centrom za odgoj i

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

obrazovanje slijepih i slabovidnih osoba "Vinko Bek" te s Klubom Vjeverica, osnovanim u sklopu Udruge za podršku osobama s intelektualnim oštećenjima. Cilj je približiti muzejske sadržaje osobama s

invaliditetom. Riječ je o pionirskim projektima temeljenima na razumijevanju, doživljaju i percipiranju umjetnosti kroz emocije i osjetila (sluh, dodir, miris) te povezivanju vidljivog i nevidljivog kroz

razgovornu terapiju. Ovim programom MSU predstavlja novi pristup unutar rehabilitacije osoba s invaliditetom kroz upoznavanje i razumijevanje umjetnosti u cilju socijalne integracije i inkluzije.

iStock

Pravila za čuvanje voća i povrća

Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije dnevno je potrebno unijeti najmanje 400 g voća i povrća. Tim projekta "Živjeti zdravo" stoga je objavio upute o pravilnom korištenju i čuvanju tih namirnica: Dobar izbor voća su agrumi poput naranče, klementine i grejpa, kao i banane i jabuke, koje se mogu narezati na manje komade i zamrznuti. Povrće koje se ne kvari brzo i koje se može duže skladištiti je korjenasto povrće poput mrkve, peršina, cikle i repe te povrće poput kupusa, brokule i cvjetače. Češnjak, đumbir i luk dobro je uvijek imati u zalihama. Prije korištenja režnjeve češnjaka nasjeckajte ili pritisnite i ostavite

najmanje pet, a najbolje 10 minuta. Toliko je vremena potrebno da se sintetizira ljekoviti spoj alicin. Nakon što je češnjak odstajao, pripremajte ga 5-15 minuta na niskoj ili srednjoj temperaturi kako biste sačuvali hranjive tvari. Plin etilen koji neki plodovi voća i povrća emitiraju može ubrzati proces zrenja drugog voća i povrća. Jabuke, kruške, marelice, grožđe i rajčice ispuštaju puno etilena pa ih treba držati podalje od kupina, jagoda, mrkve, cvjetače te kelja, kupusa i drugog lisnatog povrća. Ako jabuke ili kruške držimo u hladnjaku, treba ih držati na donjim policama jer je etilen teži od zraka i zadržat će se dolje.

Istraživanjem na uzorku od 2300 ispitanika MojPosao je provjerio ponašamo li se jednako profesionalno tijekom sastanaka u virtualnom okruženju kao tijekom onih koji se odvijaju uživo. Polovica anketiranih (52%) izjavila je kako su za vrijeme online sastanaka najčešće pažljivo pratili što se događa, dok je 39% ispitanika usporedno obavljalo i druge zadatke. Njih 7% priznaje kako su uz praćenje sastanka radili i stvari nevezane za posao.

iStock

Kako se ponašamo na online sastancima

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

iStock

Smjer evolucije

ŽENA I MUŠKARAC BUDUĆNOSTI:

Genetske mutacije promijenit će naš izgled

IRACIONALNI STRAHOVI

obija ili specifična fobija iracionalni je strah koji dovodi do svjesnog izbjegavanja bića, pojava, aktivnosti ili situacija koje taj strah izazivaju. Općenito, fobični su poremećaji (uključujući specifične fobije, društvene fobije i agorafobiju - skup strahova od javnih mjesta, otvorenih prostora i gomile te nemogućnosti bijega u slučaju potrebe) među najčešćim psihičkim smetnjama i u svijetu pogađaju od tri do 15 posto osoba. Najčešće među specifičnim fobijama su fobije od životinja - to

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

shutterstock

FOBIJE: najčešće su one od životinja mogu biti strah od pasa (kinofobija), od mačaka (ailurofobija), pčela (apifobija), pauka (arahnofobija), strah od zmija (ofidiofobija) itd. Slijede fobije koje izaziva prirodni okoliš, primjerice od visine (akrofobija), vode (hidrofobija) ili grmljavinskih oluja (astrafobija). Tu su i fobije od krvi i ozljeda: strah od igle (tripanofobija) ili invazivnih medicinskih postupaka. U situacijske fobije ubrajaju se strah od letenja (aviofobija), od zatvorenih prostora (klaustrofobija) te s njim povezan strah od dizala.

Ostale fobije mogu biti, primjerice, strah od situacija koje mogu izazvati gušenje ili povraćanje (emetofobija), strah od maskiranih osoba, npr. klaunova (maskafobija), od glasnih zvukova (fonofobija) itd. Osoba ne mora imati samo jednu specifičnu fobiju, može patiti od više njih. Simptomi mogu varirati od blagih, koji se mogu prevladati, do vrlo teških zbog kojih osoba ne može raditi, putovati niti biti u interakciji s drugim ljudima. (T. F.)

VIJESTI - SAVJETI - OTKRIĆA | Dr. Flash Doživljavamo prilično brze promjene koje stručnjaci nazivaju mikroevolucijom, odnosno moderan život vrši pritisak koji tjera naše gene da mutiraju u kratkom vremenu

ena budućnosti je niska i ima malu glavu, a uske usnice smještene su joj ispod ispupčenih jagodica. Izuzetno je plodna, a u menopauzu ulazi kasnije nego što je ulazila njezina baka. S druge strane, muškarac budućnosti je viši i manje sklon da postane okorjeli pušač nego današnji prosječan muškarac. To je smjer u kojem ubrzano evoluiramo, prema istraživanju novih genetskih mutacija provedenom u Australiji. - Jedna od možda najočitijih promjena je koliki je broj ljudi koji su rođeni bez sposobnosti da im naraste zub umnjak - kaže dr. Teghan Lucas,

voditeljica istraživanja koje je prošlog mjeseca objavljeno u časopisu Journal of Anatomy. Naši preci iz spilja te su zube trebali kao zamjenu za one koji su se istrošili žvakanjem sirove hrane. Otkad su ljudi počeli kuhati, ne moraju toliko hranu pa se prije oko 2,4 milijuna godina naša čeljust počela smanjivati ostavljajući prostor za širenje mozga kod modernog čovjeka. No, prema dr. Lucas, naša se čeljust i dalje mijenja, možda zbog velikog udjela prerađene hrane u današnje vrijeme koja zahtijeva još manje žvakanja. Naše se lice skraćuje, objašnjava autorica studije, jer nema više toliko

prostora za zube zbog toga što je čeljust manja. Osim što se mijenja naše lice postajući kraće, s manjom čeljusti i užim ustima (zbog čega jagodice postaju ispupčenije), mijenja se i naše tijelo. Dr. Lucas i njezini kolege sa Sveučilišta u Adelaideu otkrili su značajan porast broja ljudi koji imaju jednu dodatnu arteriju u ruci. Medijalna arterija formira se u maternici kao glavna žila kojom se podlaktica i dlan opskrbljuju krvlju, no ona obično nestaje tijekom trudnoće, da bi je poslije zamijenila radijalna i ulnarna arterija u podlaktici. Rasprostranjenost medijalne arterije kod ljudi rođenih sredinom 18. stoljeća bila je 10 posto, a kod ljudi rođenih sredinom 20. stoljeća ona iznosi čak 30 posto, što je veliko povećanje kad se radi o evoluciji. Znanstvenici smatraju da je do tog povećanja došlo zbog mutacije gena

uključenih u razvoj medijalne arterije, zdravstvenih problema majke tijekom trudnoće ili oboje. U svakom slučaju, razlozi za takve promjene su u prirodnoj selekciji koje više nema na način kakva je bila nekoć. Napreci u medicini, poput IVF postupaka ili antibiotika znače da se više ne "izbacuju iz opticaja" nekorisne mutacije. Autori studije kao primjer navode neplodne osobe: prema zakonima prirodne selekcije oni ne bi imali priliku prenijeti svoje gene sljedećoj generaciji, no zahvaljujući napretku medicine to danas ipak mogu. U svakom slučaju, ovo istraživanje sugerira da doživljavamo prilično brze promjene, koje stručnjaci nazivaju mikro-evolucijom, odnosno moderan život vrši pritisak koji tjera naše gene da mutiraju u kratkom vremenskom periodu. N. Čiča

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

DR. FLASH | VIJESTI - SAVJETI - OTKRIĆA

DJECA U HRVATSKOJ

zadovoljna svojim životom

iStock

Glavni rezultati ovog istraživanja pokazuju:

Unicef i Pravni fakultet proveli su ovo opsežno istraživanje o dječjoj dobrobiti prvi put u Hrvatskoj

ak 90 posto desetogodišnjaka te 80 posto osmogodišnjaka i dvanaestogodišnjaka u Hrvatskoj izrazito je zadovoljno svojim životom. Djeca se u Hrvatskoj osjećaju sigurno, zadovoljna su svojom obitelji, prijateljima i domom, dok najniže procjenjuju zadovoljstvo pojedinim aspektima školskog života, iako je najveći postotak učenika zadovoljan školom. S dobi opada razina ugodnog i raste razina neugodnog raspoloženja, a pada i kvaliteta vršnjačkih odnosa te procjena ukupne dobrobiti. Dio je to rezultata istraživanja "Subjektivna dobrobit djece u Hrvatskoj" koje je tijekom 2019. provodio Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku. Ovo istraživanje prvo je takve vrste provedeno u Hrvatskoj, bazirano

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

na metodologiji međunarodne organizacije Children's Worlds, koja se koristi u više od 40 zemalja svijeta, te je međunarodno usporedivo. Svoje uvide podijelilo je 3507 djece u dobi od 8, 10 i 12 godina iz 237 razreda 41 osnovne škole iz svih županija, a istraživanje je ispitivalo različite aspekte subjektivne dobrobiti u osam područja djetetova života: dom, obitelj, novac i stvari koje imaju, odnosi s prijateljima i drugim ljudima, susjedstvo u kojem žive, škola, slobodno vrijeme i slika o sebi. "Ovo istraživanje omogućilo je djeci iz cijele Hrvatske da izraze svoje stavove o svemu što utječe na njihov život. Ono je iznimno važno za daljnje praćenje dobrobiti djece u Hrvatskoj, u različitim okolnostima, a

posebno današnjim, kada se suočavamo sa zdravstvenom krizom i gospodarskim izazovima. Uvidi djece pomažu nam da usmjerimo svoja ulaganja tamo gdje je najpotrebnije i da reagiramo brže. Ni jedna generacija djevojčica i dječaka ne smije biti 'na čekanju' dok ne dođu bolja vremena. Djeca imaju samo jedno djetinjstvo i njega žive upravo sada", poručila je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku. Jedan od načina na koji UNICEF s Pravnim fakultetom radi na podizanju svijesti i unapređenju kapaciteta stručnjaka različitih profila koji rade s djecom jest uvođenje novog sveučilišnog kolegija o subjektivnoj dobrobiti djece. Taj izborni kolegij bit će dostupan studentima svih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

● Više od 90 posto djece osjeća se sigurno kod kuće, no između 5 i 9 posto djece ne osjeća se sigurno na putu do škole, 11 posto učenika 6. razreda smatra da Hrvatska baš nije sigurna zemlja, a zadovoljstvo osjećajem sigurnosti u školi opada s dobi. ● Više od 90 posto djece zadovoljno je svojim domom, no čak 42 posto osmogodišnjaka često osjeća zabrinutost zbog materijalne situacije u obitelji. ● Više od 96 posto djece zadovoljno je svojom obitelji, no 7 do 8 posto djece tvrdi da s obitelji nikad ne razgovara i ne zabavlja se ili da to čini rijetko. ● Oko 90 posto djece zadovoljno je svojim prijateljima, no kvaliteta vršnjačkih odnosa i učestalost druženja izvan škole opadaju s dobi. ● 90 posto učenika drugog, 88 posto učenika četvrtog i 76 posto učenika šestog razreda zadovoljno je time kako im je u školi, a s dobi opada i razina zadovoljstva stvarima koje uče u školi, drugom djecom u razredu te pozitivnim doživljavanjem nastavnika. ● Stopa fizičkog vršnjačkog nasilja opada s dobi, no povećava se stopa verbalnog, dok relacijsko nasilje ostaje na istim razinama. ● Više od 80 posto djece zadovoljno je susjedstvom u kojem živi, no s dobi se smanjuje broj onih koji smatraju da u susjedstvu ima dovoljno mjesta za igru ili zabavu, da postoji netko tko će im pomoći ako imaju problem te da su odrasli u susjedstvu dobri prema djeci. ● Oko 90 posto djece zadovoljno je kvalitetom slobodnog vremena, no s dobi opada postotak onih koji svakodnevno provode vrijeme vani.

ZATAJIVANJE SRCA jedna je od najčešćih bolesti današnjice U Hrvatskoj je to po učestalosti četvrti uzrok smrti u žena, a deveti u muškaraca

eseci milijuna ljudi u svijetu boluju od sindroma zatajivanja srca, a među deset vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj 2017. godine zatajivanje srca bilo je na visokom sedmom mjestu (po učestalosti četvrti uzrok smrti u žena i deveti u muškaraca). Smrtnost unutar pet godina od postavljanja dijagnoze je oko pedeset posto te je zatajivanje srca smrtonosnije od većine zloćudnih tumorskih bolesti. Zato se s pravom naziva vodećom i najčešćom zloćudnom bolesti današnjice. Zatajivanje srca nije isto što i srčani udar, odnosno infarkt miokarda, ali srčani udar može biti uzrok zatajenja srca. Iznenadna srčana smrt najčešće je izazvana akutnim infarktom miokarda ili izbijanjem patološkog elektriciteta u oštećenom miokardu u sklopu sindroma zatajivanja srca. Valja naglasiti da od zatajivanja srca godišnje umire oko devet tisuća ljudi u Hrvatskoj, tj. u prosjeku jedna

infografika_druga_200x290_2_priprema.pdf

osoba svakoga sata. Uobičajeni simptomi zatajivanja srca su: kratak dah, odnosno zaduha u naporu ili čak i u mirovanju, oticanje gležnjeva, potkoljenica pa onda i prošireniji edemi, umor i slabost, otežano obavljanje svakodnevnih aktivnosti poput uspinjanja uza stube ili hodanja, problemi s koncentracijom, osjećaj aritmije, noćno gušenje i potreba sa spavanjem na povišenom uzglavlju itd. Već utjecanjem na smanjivanje ili uklanjanje dobro poznatih čimbenika rizika poput prestanka pušenja, prekomjernog uzimanja alkohola, smanjenjem stresa, uvođenjem zdravih prehrambenih navika i redovitom tjelesnom aktivnošću može se pridonijeti sprečavanju bolesti, a katkad i njezina napredovanja. Progresija već nastaloga zatajivanja srca može se usporiti liječenjem bolesti koja je pridonijela razvitku zatajivanja srca kao što su dijabetes,

30/11/2020

09:16

hipertenzija, koronarna bolest i sl. Neki vidovi zatajivanja srca mogu se relativno uspješno liječiti kombinacijom lijekova, a uspješno se primjenjuju i neki uređaji. Pandemija koronavirusa nova je opasnost za bolesnike sa zatajivanjem srca, jer klinička slika infekcije može biti znatno teža i složenija, a ishodi lošiji. Uz to, posljedice infekcije koronavirusom mogu se odraziti i na zdravome srcu i pogodovati njegovu oštećenju i razvoju sindroma akutnoga i kroničnoga zatajivanja srca. Ako pritom postoje i pridružene bolesti, poput dijabetesa, hipertenzije ili pretilosti, klinička slika znatno se komplicira, a ishodi dodatno pogoršavaju. Unatoč svemu tome i činjenici da je zatajivanje srca velik javnozdravstveni problem, u javnosti to, nažalost, nije dovoljno prepoznato i zaslužuje znatno veću pozornost.

CMY

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

FRUSTRIRANI PACIJENTI...

Zagrepčanin je trebao potvrdu o zdravstvenom stanju koju je tražio poslodavac. Nadao se da će je od obiteljske liječnice moći dobiti e-mailom i da neće morati u ambulantu, uostalom, pandemija je, no dobio je odgovor da oni "MAIL NEMAJU"

Velik broj pritužbi pa cij NEJAVLJANJA liječ enata zbog nika na telefone i sv e više pacijenata s pozitiv nim rezultatima test iranja s primjedbama da NE MOGU STUPITI U KO sa svojim liječnicim NTAKT a obiteljske medicine

140 TELEFONSKIH POZIVA trebalo je Zagrepčanki N. N. toga dana kako bi uspjela dobiti svoju obiteljsku liječnicu i zatražiti recept za redovnu terapiju. Kada ju je konačno dobila deset minuta prije isteka smjene, dobila je i komentar: "Mogli ste ranije nazvati" imala dijabetesa i koja je obiteljski Ženi koja boluje od in e covida-19 njez je davala na sve udarne simptom je ni a prvo danim ra st se joj jeg ko k, KVE liječni io da on nema NIKA rd tv ku et slj po na , telefon JEM na covid-19 VEZE S TESTIRAN

... I LIJEČNICI

E-mail ili poruka liječniku NIJE OBIČNO PITANJE na koje se daje jednostavan odgovor, to je klinički problem koji je potrebno razmotriti, donijeti zaključak, postaviti radnu dijagnozu, odlučiti...

Novi putevi komunikacije otvorili su i neograničen pristu p upita i zahtjeva pacijenata. Dnevni priljev e-pošte, telefonskih poziva i poruka kroz aplikacije postaje NESAVLADIV za jednog liječnika unutar radnog vremena

manje: od ji i sve ih je ri a st e sv polovice Liječnici su nika više od a č je li ih k s lj 60 godin 2200 obite 5 godina, od h 160 ima više 5 d o je je ri sta a nji 0 liječnika, 2 7 mirovinu je je ri a st su uvjete za li k e st i a in od 65 god

ONLINE konzu ltacije su novo područje. Za nj ih ne postoji prethodno znan je, iskustvo, stručna literat ura niti smjern ice

Posebno je opterećenje OBOLIJEVANJE ILI SAMOIZOLACIJA obiteljskog liječnika, jer tada svi njegovi pacijenti, u prosjeku ih je gotovo 1700, ostaju bez temeljnog liječnika, odnosno nema zamjene, pa drugi liječnik uz svoje pacijente preuzima i one bolesnog kolege

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

PRIMARNA ZAŠTITA

Za pet godina MILIJUN I POL HRVATA moglo bi ostati bez svog obiteljskog liječnika

Pacijentima je posljednjih mjeseci najveći problem smanjena dostupnost liječnika obiteljske medicine. Gledali smo i slušali javna prozivanja svih uključenih oko toga tko je za to kriv, no čak i u udrugama pacijenata kažu da obiteljski liječnici ne mogu biti jedini odgovorni. Piše TAMARA FRANJIĆ

totinu i četrdeset telefonskih poziva trebalo je Zagrepčanki N. N. toga dana kako bi uspjela dobiti svoju obiteljsku liječnicu i zatražiti recept za redovnu terapiju. Kada ju je konačno dobila deset minuta prije isteka smjene, dobila je i komentar: "Mogli ste ranije nazvati". Njezin sugrađanin trebao je potvrdu o zdravstvenom stanju koju je tražio poslodavac. Nadao se da će je od obiteljske liječnice moći dobiti emailom i da neće morati u ambulantu, uostalom, pandemija je, no dobio je odgovor da oni "mail nemaju". Ženi koja boluje od dijabetesa i koja je imala sve udarne simptome covida-19 njezin je obiteljski liječnik, kojeg joj sestra prvo danima nije davala na telefon, naposljetku

tvrdio da on nema nikakve veze s testiranjem na covid-19. Istodobno su njezine prijateljice, također sa simptomima covida, njihovi obiteljski liječnici vodili kroz cijeli postupak testiranja. Mnogo je ovakvih primjera. Kriza izazvana pandemijom teško je pogodila sve segmente društva i potencirala slabosti zdravstvenih sustava u cijelom svijetu. U našoj zemlji osobito je opterećena primarna zdravstvena zaštita, najviše obiteljska medicina. I otprije bremenita problemima, sada kao da puca po šavovima, a sve to najteže pogađa one zbog kojih postoji - pacijente. Prema napucima Najveći je problem pacijentima posljednjih mjeseci smanjena dostu-

pnost liječnika obiteljske medicine. Gledali smo i slušali javna prozivanja svih uključenih oko toga tko je za to kriv, no čak i u udrugama pacijenata kažu da obiteljski liječnici ne mogu biti jedini odgovorni. Činjenica je da im je pandemija povećala opseg posla. Od početka pandemije obiteljski liječnici rade prema napucima Nacionalnog kriznog stožera i HZJZ-a te prema napucima lokalnih kriznih stožera koji se često nadopunjuju, a u osnovi su sukladni onima u drugim zemljama svijeta - preporučuje se da se većina konzultacija obavlja telefonom, e-mailom ili putem aplikacija nastavak na sljedećoj stranici

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

PRIMARNA ZAŠTITA gdje god je moguće. Neposredni pregled pacijenta treba telefonski najaviti, a na ulazu u ustanovu radi se trijaža radi zaštite osoblja i drugih pacijenata. Uputno je da fizički pregled traje što kraće, a nakon svakog pregleda treba prozračiti prostoriju uz dezinfekciju površina. - Uz sva prijašnja opterećenja, sada imamo i sasvim nov način rada i za liječnika i za pacijenta, gubi se neposredna i prisna komunikacija licem u lice, a vrijeme koje liječnik posvećuje pacijentu je kratko te postoji opasnost od smanjene kvalitete konzultacije s pojedinim pacijentom. Posebno novo područje su online konzultacije. Za njih ne postoji prethodno znanje, iskustvo, stručna literatura niti smjernice i one su frustrirajuće i za pacijenta i za liječnika. Novi putevi komunikacije otvorili su i neograničen pristup upita i zahtjeva pacijenata prema liječniku. Dnevni priljev e-pošte, telefonskih poziva i poruka kroz aplikacije postaje nesavladiv za jednog liječnika unutar radnog vremena i mnogi liječnici rade satima izvan radnog vremena. Ne zaboravimo da e-mail ili poruka liječniku nije obično pitanje na koje se daje jednostavan odgovor, to je klinički problem koji je potrebno razmotriti, donijeti zaključak, postaviti radnu dijagnozu, odlučiti o dijagnostičkom ili terapijskom postupku, savjetovati pacijenta i sve zabilježiti u njegov zdravstveni karton. Konzultacija online može trajati i dulje nego ona uživo u kojoj liječnik gleda, sluša, opipava, mjeri, provodi odmah nužnu dijagnostiku i direktno savjetuje pacijenta. Svaka odluka nosi i osobnu i profesionalnu odgovornost liječnika, što daje posebnu težinu odlučivanju online. Posebno je opterećenje obolijevanje ili samoizolacija obiteljskog liječnika, jer tada svi njegovi pacijenti, u prosjeku ih je gotovo 1700, ostaju bez temeljnog

MINISTARSTVO JE POZVALO OBITELJSKE LIJEČNIKE DA U SKLADU S OBVEZAMA I ODGOVORNOSTI OBAVLJAJU POVJERENE ZADAĆE, ALI NIJE OBJAVILO BROJ I SADRŽAJ PRITUŽBI 20

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

liječnika, odnosno nema zamjene, pa drugi liječnik uz svoje pacijente preuzima i one bolesnog kolege. Mnogi obiteljski liječnici, među kojima ima i onkoloških bolesnika, radili su i do sada, ali u uvjetima pandemije i oni su vulnerabilna skupina, kao i liječnici stariji od 60 godina, a i dalje predano rade. I mnogi liječnici u izolaciji rade online od kuće, no HZZO i Ministarstvo rada još nisu donijeli jasnu regulativu takvog rada, što je velik problem, kao i sporost zdravstvene administracije u rješavanju gorućih problema obiteljske medicine - opisala je trenutno stanje dr. Nataša Ban Toskić, spec. obiteljske medicine iz Zagreba, koja je prije dva mjeseca izabrana za novu predsjednicu Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM). Izgleda da mnogi obiteljski liječnici teško prate ritam rada u pandemijskim uvjetima, jer iz Ministarstva zdravstva objavili su kako im se "obraća sve više pacijenata s pozitivnim rezultatima testiranja s primjedbama da ne mogu stupiti u kontakt sa svojim liječnicima obiteljske medicine". Moglo bi biti i teže Ministarstvo je pozvalo obiteljske liječnike da "u skladu sa svojim ugovornim obvezama, ali i osjećajem odgovornosti u okolnostima epidemije, u potpunosti obavljaju povjerene im zadaće", ali nije objavilo broj i sadržaj pritužbi. I iz Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata Grada Zagreba došla je informacija da se najviše primljenih pritužbi odnosi na teže

stupanje u kontakt s liječnicima, u prvom redu primarne zdravstvene zaštite, a taj je problem, kažu, bio najizraženiji i prije pandemije. Nažalost, naša pitanja o aktualnim teškoćama u sustavu obiteljske medicine upućena Ministarstvu zdravstva ostala su bez odgovora. - Ministar Vili Beroš u više je navrata u medijima, u negativnom kontekstu, izjavio da ima puno pritužbi na dostupnost obiteljskih liječnika, posebice zbog nejavljanja na telefone. Ne znam o kojem se broju niti kojem sadržaju pritužbi radi i bilo bi jako zanimljivo imati uvid u njih. No, ako iz cijele Hrvatske stižu pritužbe o telefonskoj nedostupnosti liječnika obiteljske medicine, onda ne bih za to generalno okrivljavala nas 2200 liječnika. Očigledno je da postoji strukturalna greška, preveliko opterećenje za premalen broj liječnika - kaže dr. Ban Toskić. - U timu obiteljskog liječnika samo su dvije osobe - liječnik i medicinska sestra, dvije telefonske linije, dva računala, velik broj novih radnih obaveza i golemo administrativno opterećenje. Dnevni broj konzultacija veći je od stotinu, nekada i dvije stotine kontakata, naročito ako se dodatno mijenja oboljeli liječnik. Situacija je teška i frustrirajuća za pacijente, to je posve shvatljivo. Ali takva je i za liječnike. Bit će i teža počne li cijepljenje protiv covida-19, svaki bi liječnik cijepio više od 2000 ljudi. Time će se dostupnost na telefon dodatno smanjiti. Svima nam je potrebno puno razumijevanja, strpljenja i suradnje. U svakom trenutku li-

Davor Pongračić/CROPIX

bilnih platformi. To je ujedno poruka članovima KoHOM-a. Mnogi obiteljski liječnici, među kojima ima i onkoloških bolesnika, radili su i do sada, ali u uvjetima pandemije i oni su vulnerabilna skupina, kao i liječnici stariji od 60 godina, a i dalje predano rade, kaže dr. Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a

ječnik mora odlučivati o prioritetima. Je li prioritet osoba na pregledu ili ona koja zove? Jesu li to pozivi koji ne prestaju ili zvanje pozitivnih i njihovih kontakata te upisivanje u Repozitorij? Što god liječnik odluči, netko će ostati nezadovoljan, a netko će se žaliti Ministarstvu ili HZZO-u. KoHOM je svjestan teškoća te je poručio pacijentima da će obiteljski liječnici biti maksimalno dostupni u ordinacijama te preko online i mo-

Nemaju svi osiguranici jednake uvjete Neke su ordinacije obiteljske medicine uvele različite mogućnosti za olakšavanje komunikacije, među ostalim i telefonske brojeve na kojima pacijenti preko telefonske sekretarice mogu naručiti redovnu terapiju, i kada je liječnik na odmoru ili bolovanju. S druge strane, neke ordinacije ne koriste e-mail, a neki liječnici ne daju pacijentima pozitivnima na SARSCoV-2 potrebne informacije. - Moguće je da u pojedinim ordinacijama ima više problema nego što je uobičajeno. Zbog nedostatka jasnih i službenih smjernica te pravila HZZOa dosta je improvizacija u radu, na što nas prisiljava aktualna situacija. Treba znati da više od 150 ordinacija uopće nema liječnika, to su tzv. timovi bez nositelja u kojima se liječnici izmjenjuju dnevno ili tjedno. Kada jedan liječnik istodobno pokriva dvije ili tri ordinacije, vjerujem da dostupnost e-mail adrese ordinacije može biti upitna - kaže dr. Ban Toskić. Dodaje da konzultacija e-mailom ili aplikacijama nije obaveza pružatelja zdravstvene usluge niti sadržaj

REDOVI PRED DOMOVIMA ZDRAVLJA

Čeka se na hladnoći, nema klupica, nadstrešnica na pregled, izbjegavati nepotrebne dolaske te sve što je moguće rješavati online. Potrebno je angažirati obitelj i

ustanova postavljeni su ili se postavljaju šatori i nadstrešnice, a osoblje nastoji maksimalno brzo raditi. MeđusobNikolina Vukovic Stipaničev/CROPIX

U ovoj krizi pacijenti i doslovno fizički teže dolaze u ordinaciju, obavezno je naručivanje, sestre izlaze svakih petnaestak minuta, mjere pacijentima temperaturu, upisuju dolaske. Ljudi čekaju vani, sada je hladno, mokro, nema klupica, nadstrešnica. Jasno je da se ne smije stvarati gužva u čekaonicama, ali može li se čekanje učiniti ugodnijim? - Stanje je vrlo teško i za pacijente i za zdravstvene radnike i samo zajedničkim naporima, strpljenjem i suradnjom možemo svladavati probleme s kojima smo suočeni. Treba dolaziti u točno naručeni termin

zajednicu da pomognu starijima, bolesnijima, onima koji nisu informatički vješti. Ispred mnogih zdravstvenih

na solidarnost bit će ključna za dane pred nama - kaže dr. Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a.

I OTPRIJE BREMENITA PROBLEMIMA, OBITELJSKA MEDICINA SADA KAO DA PUCA PO ŠAVOVIMA, A SVE TO NAJTEŽE POGAĐA ONE ZBOG KOJIH POSTOJI PACIJENTE osnovnog zdravstvenog osiguranja; svi komunikacijski kanali koje su liječnici otvorili prema pacijentima čisti su entuzijazam i želja da se ljudima što više pomogne. - Možemo se složiti s tim da liječnici obiteljske medicine imaju mnogo posla i vjerujem da su non-stop na telefonu, no teško mi je procijeniti koliko je zaista njihovo opterećenje. Mislim da se ne može generalizirati i da mnogo toga ovisi o volji i organiziranosti pojedinog liječnika, ali i o tome gdje pacijent živi - kaže Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu. - U nekim ruralnim područjima ljudi nemaju ni stalne liječnike primarne zdravstvene zaštite, do bolnica moraju putovati, a kroz njihova mjesta ne prolaze autobusne linije. I Udruga za zaštitu dostojanstva i jednakosti pacijenata Dignitas iz Karlovca primila je u posljednje vrijeme velik broj pritužbi pacijenata zbog nejavljanja liječnika na telefone. - Pacijenti su tada prisiljeni doći u ambulantu, što ih u vrijeme pandemije dodatno ugrožava - kaže Marina Novaković Matanić, predsjednica Dignitasa. Slaže se s tim da su liječnici obiteljske medicine preopterećeni, tim više što sada svi od njih očekuju da preuzmu velik dio posla oko covida-19. Liječnici su sve stariji i sve ih je manje Glavni razlog preopterećenosti je to što je obiteljskih liječnika premalo, a bit će ih još manje, kaže. Zbog toga je Dignitas i zatražio od ministra Beroša da hitno zaustavi praksu odbijanja produljenja rada onim liječnicima obiteljske medicine koji su navršili 65 godina, a zatražili su da im se rad produlji. Svi bi oni trebali prestati raditi 1. siječnja 2021. godine. - Većinom dobivaju odbijenice od domova zdravlja ili županija, jer nastavak na sljedećoj stranici DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

postavlja se pitanje kadrovske održivosti sustava. U Dignitasu smatraju da bi se rad zainteresiranim obiteljskim liječnicima koji su navršili 65 godina trebao produljiti barem na godinu dana kako bi se premostilo krizno razdoblje. Pacijentima je upravo sada, kada mnogi zbog straha od covida-19 izbjegavaju odlaske u bolnice i na specijalističke preglede, važno imati liječnika koji ih poznaje.

nema striktno postavljenih pravila koja bi odredila tko i u kojim uvjetima može nastaviti raditi. Ovako je odluka prepuštena domovima zdravlja, a to nije dobro i može ovisiti čak i o tome koliko se ravnatelj i liječnik slažu ili ne slažu - upozorava M. Novaković Matanić. - Njih sada odbijaju, a s druge strane, neke liječnike zove se iz mirovine, pa čak i vrlo stari liječnici rade na terenu preko ugovora o djelu i uz plaćene putne troškove. Gorući problem obiteljske medicine manjak je specijalista i njihova dob, potvrđuje predsjednica KoHOMa. Broj liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti godinama se smanjuje. Od 2200 obiteljskih liječnika više od polovice starije je od 55 godina, a 80 posto su žene. Od 60 godina starije je 720 liječnika, a njih 160 ima više od 65 godina i stekli su uvjete za mirovinu. - Za pet godina ostat ćemo bez 30 posto obiteljskih liječnika, ne računajući one koji će se iseliti iz Hrvatske, a 1,5 milijuna stanovnika ostat će bez primarnog liječnika. I sada smo devastirani, a ako oni koji imaju uvjete aktiviraju mirovinu ili bolesni kolege prestanu raditi, bit će nas još manje - upozorava dr. Ban Toskić. Zato moramo mlade kolege koji su sad diplomirali i još nisu dobili specijalizacije privući u primarnu zdravstvenu zaštitu. U veljači smo radili plan specijalizacija, otvoreno je 500 specijalizacija, ali korona i organizacijski problemi zaustavili su realizaciju. Hrvatskoj već sada, u odnosu na planiranu mrežu HZZO-a, nedostaju 204 tima, odnosno toliki je zbroj ugovorenih timova bez zaposlenog liječnika - nositelja tima i mjesta gdje uopće nisu ugovoreni timovi. Imajući u vidu postojeći manjak liječnika, činjenicu da su oni prosječno četiri do šest godina stariji od bolničkih liječnika i da interes za specijalizaciju obiteljske medicine nije velik,

Pacijentima je važno imati liječnika koji ih poznaje - Neki se poznaju desetljećima. Kako je kroničnim pacijentima dobiti novog liječnika, baš u krizi? - pita M. Novaković Matanić i ističe kako se ne čini ništa da bi se mladi liječnici privukli u primarnu zdravstvenu zaštitu. - Znam za slučaj ordinacije u Zadru u kojoj se u godinu dana promijenilo pet liječnika. Što to znači za kroničnog pacijenta koji mora pet puta objašnjavati svoju situaciju i pronalaziti zajednički jezik s liječnikom? Koliko se uopće taj liječnik "u prolazu" može zainteresirati za pacijente?

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Robert Fajt/CROPIX

SITUACIJA ĆE BITI I TEŽA. POČNE LI CIJEPLJENJE PROTIV COVIDA-19, SVAKI BI LIJEČNIK CIJEPIO VIŠE OD 2000 LJUDI. NJIHOVA DOSTUPNOST DODATNO ĆE SE SMANJITI

Pacijenti su često prisiljeni doći u ambulantu, što ih dodatno ugrožava - kaže Marina Novaković Matanić, predsjednica udruge za zaštitu pacijenata Dignitas iz Karlovca

Jasno je da mladi moraju raditi i da trebaju negdje stjecati praksu, zato bi jedan od mogućih načina uhodavanja bio i taj da mladi liječnik neko vrijeme radi sa starijim kolegom. U mreži definitivno nedostaje liječnika i taj je problem izraženiji u manjim mjestima. M. Novaković Matanić kaže kako mladi liječnici mahom

KONTROLE HZZO-a

Traju satima i iznimno su stresne za liječnike Iz KoHOM-a su se javno požalili na učestalije kontrole HZZO-a. Zbog čega su im one problematične? - Način rada u uvjetima epidemije potpuno se promijenio i postao je iznimno opterećujući, no kontrole HZZO-a ostale su iste: kontroliraju se bolovanja, poštivanje klauzula u propisivanju lijekova, i to mahom onih preporučenih od bolničkih specijalista, kao i radno vrijeme. Jasno je da HZZO mora raditi svoj posao, ali te se kontrole često rade telefonom, uz prisutnost liječnika, a traju i po nekoliko sati. Tijekom tog vremena nedostupni smo na telefon. Isto tako, one su iznimno stresne za liječnike i ne uzimaju se u obzir posebne okolnosti u kojima se radi. Nema oprosta za grešku, najčešće administrativnu, bez ikakve štete za pacijenta. Naprotiv, najčešće se radi o tome da je pacijent od liječnika dobio nešto što HZZO smatra neopravdanim. Pravila HZZO-a često su komplicirana, podložna interpretaciji liječnika i pacijenta, a u složenim vremenima kada se mora odlučivati brzo te u želji da se ljudima što

više pomogne, posljedice u obliku opomene i novčane kazne snosi samo liječnik. Primjerice, ako vam obiteljski liječnik propiše lijek na preporuku bolničkog liječnika, a HZZO procijeni da niste na to imali pravo, sav trošak snosit će vaš liječnik, a ne vi ili bolnički liječnik koji je preporučio lijek. Jednako je s putnim nalozima, pomagalima, bolovanjima. U velikoj mjeri, obiteljskim liječnicima nametnuta je dvojna uloga - s jedne strane želimo raditi u najboljem interesu pacijenata, a s druge nas pretvaraju u agente osiguravajuće kuće koji moraju vještačiti na što pacijenti imaju pravo, a na što nemaju. I za to nas sankcioniraju. Pravila se moraju poštovati, ali pitamo se jesu li u vrijeme pandemije zaista nužne višesatne kontrole propisivanja nekog uobičajenog lijeka koji ionako ne bismo propisali bez preporuke bolničkog liječnika? Inače, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti HZZO provodi kontrole i do deset puta češće nego igdje drugdje u sustavu - kaže predsjednica KoHOM-a dr. Nataša Ban Toskić.

PRIMARNA ZAŠTITA

Prosječni posjet traje pet minuta S manjkom liječnika povezano je i pitanje velikih oscilacija u broju pacijenata po liječniku. Ured pučkog pravobranitelja u izvješću za 2019. godinu ističe nejednaku teritorijalnu raspoređenost zdravstvene infrastrukture i ljudskih resursa - prema podacima HZZO-a, naveli su tada, u samo dvije županije nema nedostatka liječnika obiteljske medicine, a nedostatak timova u odnosu na broj utvrđen Mrežom javne zdravstvene službe zabilježen je i u ostalim djelatnostima primarne zdravstvene zaštite. - Prosječno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti obiteljski liječnik ima 1643 pacijenta. Prema HZZO-u standard je 1700 pacijenata po jednoj ordinaciji, dok je standard u Europskoj uniji 1500, što je po našem mišljenju i optimalan broj pacijenata u skrbi jednog liječnika. Prema HZZO-u mali je broj ordinacija u "crvenom", odnosno popunjen, no tzv. "crveni" imaju maksimalni broj od 2200 pacijenata, što je iznimno velik broj za kvalitetan rad. Dugoročni cilj bi trebao biti povećanje broja liječnika, a ne maksimalno opterećenje postojećih. Za pacijenta je veća dobrobit biti u ordinaciji s manjim brojem pacijenata kako bi mu se liječnik mogao posvetiti u potrebnom vremenu i s potrebnom pažnjom. Prema podacima koji su nam dostupni iz 2018. godine, dnevni broj konzultacija je od 80 do 120 kontakata, od čega je 25 do 35 pregleda. Svaki osiguranik prosječno 12 puta godišnje posjeti svojeg liječnika, a vrijeme posjeta u prosjeku je pet minuta. Tijekom epidemije broj fizičkih posjeta neznatno se smanjio, no broj telefonskih konzultacija porastao je čak četiri puta navodi dr. Ban Toskić. Mladima se ništa ne nudi Uz rastuće administrativno opterećenje i neplaniranje specijalizacija obiteljske medicine, interes mladih liječnika za ovu granu medicine iznimno je nizak, gotovo nikakav. - Mladim liječnicima ništa se ne nudi da odaberu obiteljsku medicinu kao struku, jer najmanje je plaćena, iznimno je teško dobiti specijaliza-

NE MOŽE SE GENERALIZIRATI I MNOGO TOGA OVISI O VOLJI I ORGANIZIRANOSTI POJEDINOG LIJEČNIKA, ALI I O TOME GDJE PACIJENT ŽIVI - KAŽE IVICA BELINA (Koalicija udruga u zdravstvu) ciju, opterećena je administriranjem, uz to je javno podcijenjena - kaže dr. Ban Toskić. Smatra da kadrovski, organizacijski i financijski problemi u obiteljskoj medicini postaju sve dublji u prvom redu zbog nerazumijevanja njezina položaja u zdravstvenom sustavu i uloge temelja zdravstvene zaštite stanovništva, čak i unutar zdravstvene administracije. - Obiteljski liječnik je liječnik prvog susreta pacijenta sa zdravstvenim sustavom, njegov vodič kroz sustav, poznaje pacijenta sa svim njegovim fizičkim, psihološkim i socijalnim obilježjima. Prati ga cijeli životni vijek, bez obzira na vrstu bolesti, dostupan je kada ga pacijent treba. Ne postoje liste čekanja niti usluga ovisi o materijalnim prilikama pacijenta, naručuje se radi uspostave reda, da pacijent ne čeka satima, a participacija je simbolična. Iz zdravstvenog proračuna za obiteljsku se medicinu izdvaja pet posto, a mogla bi riješiti čak 80 posto zdravstvenih potreba pučanstva. Obiteljski liječnik stvara se godinama, kvalitetniji je što je dulje u istoj ordinaciji, s istim pacijentima, ondje gdje sraste sa sredinom i ljudima. Tijekom specijalizacije stječe brojne kompetencije, no da bi ih mogao primijeniti, sustav ih mora prepoznati i vrednovati, ulagati u liječnika, njegovu edukaciju i opremu. Nažalost, čak i najistaknutiji

Bruno Konjević/CROPIX

čekaju specijalizaciju po bolnicama, a mogli bi je čekati i u ambulantama u manjim mjestima. S druge strane, i manja mjesta zaslužuju iskusne liječnike.

predstavnici zdravstvene administracije u javnom govoru koriste iskrivljenu terminologiju, pa možemo čuti da nas nazivaju "općom praksom" ili "primarcima", čime se ostavlja dojam podcjenjivanja cijele struke koja je u osnovi prekrasna i iznimno cijenjena od Svjetske zdravstvene organizacije i mnogih zemalja iz kojih stalno pozivaju naše liječnike na rad u odličnim uvjetima. Istodobno, "primarcima" se kontinuirano delegiraju novi zadaci sa svih strana, bez pitanja možemo li ih i kako obavljati - kaže predsjednica KoHOM-a. Posljednjih su godina, navodi, preuzeli velik dio administrativnih poslova HZZO-a, dodijeljena im je nezahvalna uloga prijave promjene zdravstvenog stanja pacijenata (vozača i posjednika oružja) MUP-u, tijekom epidemije preuzeli su velik dio posla epidemiologa u praćenju oboljelih i njihovih kontakata uz upisivanje u poseban registar, mikrobiologa pri uzimanju briseva na covid-19, cjelokupno cijepljenje protiv gripe, a najavljeno im je i cjelokupno cijepljenje protiv covida-19. - Čini se da se sve ono što netko drugi u sustavu ne stigne, ne može ili ne želi raditi, delegira obiteljskom liječniku! Na žalost, pri donošenju strateških i organizacijskih odluka nastavak na sljedećoj stranici DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

PRIMARNA ZAŠTITA općenito, a pogotovo tijekom aktualne pandemije, obiteljske liječnike nisu uključili u donošenje odluka koje izravno utječu na naš svakodnevni rad, posljedično i na naše pacijente. Takvi postupci ozbiljno narušavaju srž struke - naglašava predsjednica KoHOM-a. - Nerazumijevanje je iskazano i kroz sustav plaća, gdje su koeficijent i dodaci na plaću obiteljskog liječnika najniži u odnosu na liječnike drugih specijalizacija.

MLADI LIJEČNICI ČEKAJU SPECIJALIZACIJU PO BOLNICAMA, A MOGLI BI JE ČEKATI I U AMBULANTAMA U MANJIM MJESTIMA. NO, I TA MJESTA ZASLUŽUJU ISKUSNE LIJEČNIKE...

E-uputnice još šepaju Tu je i novouvedeni sustav e-uputnica u kojem su, kaže dr. Ban Toskić, obiteljski liječnici preuzeli velik dio naručivanja pacijenata na pretrage i preglede u bolnice i time rasteretili bolničke administratore. Taj sustav, nažalost, još šepa, a M. Novaković Matanić i sama je osjetila njegove slabosti. - Nakon telefonskih konzultacija koje su trajale jednu minutu specijalistica iz Vinogradske zatražila je da napravim određenu radiološku pretragu. Zamolila sam obiteljsku liječnicu da mi putem e-uputnice nađe termin u bolnicama u Zagrebu ili u Gospiću, ali ona nije mogla vidjeti slobodne termine. E-uputnicu je mogla samo "ubaciti" u sustav, odakle će je bolnica kasnije povući, a ja sam opet sama morala nazivati bolnice i tražiti gdje ima mjesta. U gospićkoj bolnici tada su mi rekli da u ovoj godini više nemaju termina te da će liste za iduću godinu formirati nakon 1. siječnja, pa ćemo se tada čuti. Dakle,

za sada je ostalo manje-više isto, jedino ne moram nositi papirnatu uputnicu - rekla je predsjednica Dignitasa. Problem je u tome, kaže Ivica Belina, što neki bolnički sustavi nisu usklađeni s ovim sustavom. Ako i jesu usklađeni, pitanje je jesu li bolnički podaci ažurirani, odnosno u kojoj je mjeri točno stanje koje obiteljski liječnik vidi kada naručuje pacijenta. Četiri godine za protezu Ipak, nešto se može i pohvaliti; M. Novaković Matanić zadovoljna je kako funkcionira e-nalaz, odnosno Portal zdravlja u sustavu e-građani: - Tamo su svi vaši nalazi, možete vidjeti kada ste naručeni na preglede, a šalje vam i podsjetnike. Sami možete odrediti koji stupanj sigurnosti želite, odnosno kome ćete iz zdravstvenog sustava omogućiti uvid u podatke. No, opet je informiranje išlo obrnutim smjerom - umjesto da je moja liječnica mene obavijestila o toj mogućnosti,

ja sam obavijestila nju. Problema je u obiteljskoj medicini doista mnogo, a prema KoHOM-u, za njihovo je rješavanje najhitnije administrativno rasteretiti liječnike obiteljske medicine. Poželjno je zapošljavanje administratora u ordinacijama, potpuna informatizacija cjelokupnog sustava, tj. povezivanje bolnica i HZJZ-a s primarnom zdravstvenom zaštitom, implementacija e-kartona. Nužno je privući mlade liječnike u sustav obiteljske medicine osiguravanjem specijalizacija, trajnom edukacijom, širenjem kompetencija, osiguravanjem adekvatne opreme, povećanjem plaća i promocijom kroz cijeli studij medicine. Zdravstvena administracija trebala bi pozitivno govoriti o obiteljskoj medicini uz ispravnu terminologiju i jasnu definiciju njezina položaja u sustavu zdravstvene skrbi. Kao prvi korak, treba poštivati Zakon o zdravstvenoj zaštiti kojim se, kažu, donekle pokušala spasiti obiteljska medicina i cijela primarna zdravstvena zaštita. Istina je da je pažnja javnosti najviše usmjerena prema obiteljskoj medicini, ali ograničena je, pogotovo u vrijeme aktualne pandemije, dostupnost i ostalih u sustavu primarne zdravstvene zaštite - pedijatara, ginekologa, stomatologa, ističe I. Belina. M. Novaković Matanić kaže da se zbog nedostatka stomatologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u ruralnim područjima postupak dobivanja zubne proteze nekada protegne i na tri-četiri godine. A čovjeku je tada već gotovo potrebna nova proteza.

KOLIKO JE COVID-19 OTEŽAO POSAO OBITELJSKIM LIJEČNICIMA

Uz redovni posao, obiteljski liječnici dobili su nove radne zadatke vezane izravno uz covid-19. Informiraju i savjetuju pacijente o svim postupcima vezanima uz novu bolest, izdavali su propusnice tijekom lockdowna, radili su i rade prekovremeno u covid ambulantama gdje pregledavaju pacijente, daju savjete telefonski, uzimaju briseve pacijenata za testiranje, obavještavaju pozitivne o rezultatu testiranja, vode evidenciju o svemu učinjenom. - Na pojedinim punktovima dnevni broj testova prelazi i 300 dnevno. Prije ili nakon

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

iStock

Neki liječnici sada rade i do 14 sati dnevno

rada u covid ambulantama liječnici rade u svojim ordinacijama redovni posao u novim uvjetima, a da bi to

stigli, često rade i do 14 sati dnevno - kaže dr. Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a. - I u redovnim

ambulantama naručuju pacijente na testiranja, obavještavaju ih o rezultatima, savjetuju o liječenju, prate njihovo zdravstveno stanje, savjetuju kontakte pozitivnih pacijenata te sve bilježe u zdravstvene kartone. Ispunjavaju prijave zarazne bolesti koje šalju na posebnom obrascu u HZJZ te, koliko mogu i stignu, upisuju oboljele i njihove kontakte (svoje izabrane pacijente) u Centralni repozitorij, aplikaciju preko koje se prate svi zahvaćeni bolešću na nacionalnoj razini. Kada je nužno, obavljaju i kućne posjete.

PROF. IGOR FILIPČIĆ, PSIHIJATAR | INTERVJU

Broj ljudi koji prvi put traže psihijatrijsku pomoć veći je 15 posto Glavni psihički problemi onih koji su preboljeli covid-19 su anksiozni poremećaj, anksioznost, strah, nelagoda što ne znaju imaju li posljedice, hoće li se ponovo zaraziti. Pogotovo je to izraženo kod osoba koje su bile teže bolesne, na respiratoru, koje imaju osjećaj susreta sa smrću. Razgovarala TAMARA FRANJIĆ, snimio DAMIR KRAJAČ/CROPIX

bog pandemije bolesti covid-19 cijeli svijet već gotovo godinu dana živi pod posebnim uvjetima. Nova bolest, opasnost od obolijevanja, bolesni i umrli u našoj blizini, neizvjesnost, ekonomske i financijske teškoće... pritišću gotovo svakoga. O tome kako nas ova kriza pogađa, kako se možemo nositi s dugoročnim posljedicama covida-19, o mentalnom stanju nacije razgovarali smo s prof. prim. dr. sc. Igorom Filipčićem, psihijatrom, ravnateljem Psihijatrijske bolnice "Sveti Ivan" u Zagrebu. ■ Kako se kriza s covidom-19 odražava na opću populaciju, a kako na psihijatrijske bolesnike?

- Kako bismo lakše pratili situaciju, sve pogođene ovom krizom trebalo bi podijeliti u tri kategorije. Prva je opća populacija; svi mi u Zagrebu u izuzetno smo lošoj situaciji jer smo bili pogođeni s dvije nedaće, to je potres koji, nažalost, osjenastavak na sljedećoj stranici DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

ćamo i danas - otad je bilo ne znam koliko tisuća manjih potresa te se stalno potenciraju trauma i strah od potresa - uz to imamo covid-19, koji je izuzetno nezgodan i zato što traje dugo. Glavna poruka Svjetske psihijatrijske organizacije glasi: "Ovo nije utrka na sto metara, nije utrka na nekoliko tisuća metara, ovo je maraton". I stoga moramo sačuvati energiju i snagu za onaj završni finiš kako bismo na kraju pobijedili. Iskreno se nadam da će do toga doći vrlo brzo nakon što se počne primjenjivati cjepivo. Druga su kategorija psihijatrijski bolesnici koji su, nažalost, jedna od najugroženijih skupina oboljelih, zbog niza komorbiditeta, no ljudi to često ne znaju, a treća su kategorija osobe koje nisu do sada bile psihijatrijski bolesnici, ali su preboljele covid-19 i nakon njega imaju posljedice. Jednako kao što mogu imati tjelesne posljedice - otežano disanje, umor, nemogućnost odrađivanja svih svojih obaveza, oštećenja pojedinih organa, pa i mozga - mogu imati i duševni, odnosno psihički problem. ■ Što su glavni psihički problemi osoba koja su preboljele covid-19?

- To su anksiozni poremećaj, anksioznost, strah, nelagoda što ne znaju što će se s njima dogoditi, imaju li posljedice, hoće li se ponovo zaraziti. Pogotovo je to izraženo kod onih koji su bili teže bolesni, koji su bili na respiratoru, koji imaju osjećaj susreta sa smrću. Vrlo je velika vjerojatnost kod njih za razvoj posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). I dok nije postojao covid-19, u našu dnevnu bolnicu dolazili su na liječenje bolesnici koji su prošli neku tešku traumu; prometnu nesreću, zlostavljanje u obitelji, pljačku... Sve su to situacije u kojima ste suočeni s tim da vam je život ugrožen. Što dulje traje ta prijetnja, to je situacija lošija i veća je vjerojatnost de će vam se pojaviti neki oblik traumatskog poremećaja, pogotovo ako se trauma ponavlja. Nije PTSP vezan samo uz rat, istina, najviše bolesnika jesu naši branitelji ili civili koji su prošli strahote rata, međutim imamo i mirnodopski PTSP koji je, nažalost, stalno prisutan. Nesreće, zlostavljanja, pljačke stalno se doga-

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

đaju, sve su to situacije u kojima je čovjek životno ugrožen i može kao posljedicu s vremenom razviti PTSP.

iStock

INTERVJU | PROF. IGOR FILIPČIĆ, PSIHIJATAR ■ Što je s oboljelima od teških kroničnih bolesti i psihijatrijskom pomoći za njih?

- Imamo specifičnu dnevnu bolnicu za takve ljude, kao i program PIPS (Program integrativne psihijatrije) koji se najviše bavi liječenjem depresije, a potom i anksioznih poremećaja kod kroničnih tjelesnih bolesnika. Objavili smo velik broj radova na tu temu, moj doktorat otprije petnaest godina bavi se depresijom kod kroničnih tjelesnih bolesnika, to je i tema koju predajem studentima na fakultetu i mogu reći da je postotak pojavnosti psihičkih tegoba kod takvih bolesnika izuzetno velik. Danas se zna da kod oboljelih od kardiovaskularnih bolesti - mislim tu na infarkt miokarda i cerebrovaskularni inzult - takoreći svaki drugi bolesnik razvije neki poremećaj, najčešće anksioznost i strah koji nisu na vrijeme prepoznati pa postupno prelaze u depresiju. Upravo zbog toga već se u prva dva do tri tjedna rehabilitacije počinje s antidepresivnom terapijom. Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) vrlo se dobro podnose, nemaju kardioloških nuspojava i s takvom se terapijom može krenuti vrlo rano, praktično već u bolnici. Jer zna se da će se vrlo brzo nakon suočavanja sa smrću i zbog posljedica koje izaziva veliki kardiovaskularni incident razviti depresija, to su činjenice. ■ Je li takvo liječenje već standard?

- Još nije, ali redovito održavamo kongres PIN (Psihijatrija Interna

TRI SU KATEGORIJE: PRVA JE OPĆA POPULACIJA, DRUGA SU PSIHIJATRIJSKI BOLESNICI, A TREĆA SU OSOBE KOJE NISU BILE PSIHIJATRIJSKI BOLESNICI, ALI SU PREBOLJELE COVID-19 I SADA TRPE POSLJEDICE

Neurologija) na kojem educiramo i naše liječnike obiteljske medicine, ali i kolege interniste i neurologe da već oni mogu krenuti s liječenjem kako bi se smanjila stigma oboljelih. Kada se čovjek nakon infarkta loše osjeća, umoran je, depresivan, što znači da se javilo i preklapanje simptoma, drugi misle da je to normalno. Ali nije, jer ako ti simptomi ostanu predugo i onemogućavaju funkcioniranje osobe, oni će otežavati i liječenje infarkta, jer se postupno razvije depresija. Danas imamo različite metode od upitnika, razgovora, kliničkog iskustva, točno možemo znati tko od tih bolesnika treba terapiju. Prvo se kroz mjesec dana počne s farmakoterapijom, nakon toga se postupno uvodi liječenje psihoterapijskim tehnikama. Psihijatrija postaje sve više integrativna, moderan psihijatar mora biti i odličan farmakolog i poznavati sve nuspojave i sve dobre strane svakog lijeka kako bi terapija bila što više personalizirana. Smatram da mora poznavati i minimalno dvije ili tri tehnike psihoterapije, jer nije za svaku osobu dobar isti lijek ili ista psihoterapija. Izuzetno je važna ta kombinacija, prvo lijekovima riješite simptome anksioznosti, straha, napetosti, depresivnosti, umora, ali niste još riješili problem, jer niste naučili čovjeka da drugačije misli i da se bolje nosi s problemom. Što

DNEVNA BOLNICA

SUBJECT ILI NE? | Teme

Grupe podrške poslije covida Pokrenuli ste grupne terapije za bolesnike koji imaju psihičke teškoće nakon što su preboljeli covid-19. Kako je to liječenje organizirano? - Grupe podrške su izuzetno važne, u njima radi psihijatar koji pruža pacijentima podršku, daje im sve potrebne psihoterapijske mjere koje se i inače rade u dnevnim bolnicama. Imamo i socijalne radnike i psihologe, jako su važna i iskustva oboljelih, oni ih međusobno dijele, uče jedni od drugih, jedni

ako dođe novi problem, novi stres, u najgorem slučaju, novi infarkt? Opet smo na istom. Zato je psihoterapija tu da nam pomogne. Jednako je s covidom-19 i mogućom novom epizodom bolesti. Psihoterapija nam pomaže da imamo snage promijeniti mišljenje, da ojačamo mehanizme obrane i da se, kad dođe sljedeća stresna situacija, možemo dobro izboriti, a ne potonuti i razviti novu epizodu psihičke bolesti. U psihijatriji se, nažalost, često znaju razvijati nove epizode bolesti, kako paničnog poremećaja, generaliziranog anksioznog poremećaja, tako i depresije. Danas ih možemo odlično izliječiti i pacijenti odlično funkcioniraju godinu, dvije, tri, ali ako ih niste osnažili, nova stresna situacija dovodi do nove epizode bolesti. To ne znači da će onaj isti lijek i ona ista psihoterapija opet pomoći. Zato je važan individualni pristup, pažnja, briga. Ne samo kod oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, imamo takav problem i kod bolesti dišnog sustava. Recimo, u KOPB-u su spojena tri simptoma - oštećeno desno srce, poremećaj disanja i depresija. Kako u toj bolesti sve teže dišete, osjećate se sve lošije, sve se teže uspinjete stubama, tako će i depresija biti sve teža. Slično je s covidom-19, ne možete disati, borite se za zrak, strahujete da ćete umrijeti, ljudi pored vas su na respiratoru, teško dišu,

druge podržavaju. U svemu tome vide da njihova situacija nije bezizgledna, jer uče da sve to mogu pobijediti, ali prvo trebaju steći samopouzdanje. Ako im ne pružite podršku, ako ne izliječite te ljude, bolesti kao što su depresija, anksioznost ili anksiozni poremećaj neće proći same od sebe. Radimo s prvom dnevnom bolnicom, problem je što se ona sada, zbog situacije, opet trenutno odvija uglavnom online. Imamo mogućnost dnevne bolnice organizirati u prostoru koji

OVO JE MARATON: MORAMO SAČUVATI ENERGIJU I SNAGU ZA ONAJ ZAVRŠNI FINIŠ KAKO BISMO NA KRAJU POBIJEDILI. ISKRENO SE NADAM DA ĆE DO TOGA DOĆI VRLO BRZO NAKON ŠTO SE POČNE PRIMJENJIVATI CJEPIVO neki umru. To je strašan stres i nije čudo da ćemo se još dugo boriti s tim problemima. ■ Sad smo već više od devet mjeseci pod epidemijom. Koliko se povećao broj psihijatrijskih slučajeva za to vrijeme, znaju li se već neke brojke ili postoci?

- Neki kolege kažu da nemaju više pacijenata, ja mogu reći da imamo u svim kategorijama nešto veće brojeve i to mogu potkrijepiti podacima. Ljudi koji sada traže pomoć prvi put, zbog stresa od covida-19 i potresa, posebno potresa, imamo znatno više. Možda ih u nekim dijelovima Hrvatske nema, ali što se tiče ove kombinacije, mi zasigurno imamo puno više upita, iako su u mjesecima

nije u krugu bolnice, nego odmah preko ceste, i nadam se da ćemo to ostvariti. To je praktično, jer pacijenti dnevne bolnice ne moraju dolaziti u dodir s drugima, autobusna stanica je doslovno ispred tog prostora i sve se radi pod punim epidemiološkim mjerama. Oni svi su preboljeli covid-19 i trenutno imaju imunitet, no ponašamo se jednako kao i kada radimo s osobama koje nisu bile bolesne, ali nema tog straha da će se ljudi zaraziti i raširiti bolest.

nakon potresa bili dostupni različiti oblici psihološke pomoći, što je bilo vrlo dobro. Ipak, danas imamo deset do 15 posto, u nekim dijelovima možda i 20 posto više javljanja takvih pacijenata. Što se tiče kategorije prijašnjih psihijatrijskih bolesnika, oni su na početku pandemije i prvih mjesec do mjesec i pol poslije potresa, vjerojatno kao i svi mi, bili toliko pritisnuti da se uopće nisu javljali. Bilo je zatišje. Međutim, kod naših bolesnika izuzetno su važne redovite kontrole, a najvažnije je da redovito uzimaju terapiju. Velik broj njih, nakon što se razboli, mora uzimati terapiju još dvije ili pet godina, a neki i cijeli život. To su male doze terapije održavanja koje su izuzetno važne, jer omogućuju našim bolesnicima da budu u remisiji, stabilni i funkcionalni i da nemaju simptoma bolesti. No, kada prekinu uzimati lijek, pogotovo ako to učine naglo, ili ne dođu na kontrolu ili terapiju, bolest se polako vraća. Ona se nikada ne vrati naglo, odjednom, nego šuljajući se, kao što se i javila, tako da oni nisu uopće svjesni da su se ponovo razboljeli. Prva dva-tri tjedna mogu se osjećati dobro, a onda se polako počinju osjećati sve lošije i lošije. Ako žive sami, nema nikoga tko može uočiti takvo stanje i dovesti ih k nama, a nastavak na sljedećoj stranici DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

što su dulje bez terapije, to je klinička slika lošija i teža. Ako ljudi žive u obitelji, onda to ukućani primijete, sazna se da nisu bili na injekciji, da su prestali uzimati lijekove. Imamo sada i veći postotak onih koji su prestali uzimati lijekove. Deset do 20 posto je njih koji, nažalost, imaju novu epizodu bolesti jer su prestali uzimati lijekove i nisu bili na redovitim kontrolama. Moramo priznati da su se kontrole, pogotovo u doba lockdowna, izuzetno smanjile i radio se samo vrući pogon. ■ Kako danas funkcionira bolnica?

- Gotovo kao inače, možda s deset posto kapaciteta manje. Trenutno imamo više od 400 pacijenata u bolnici. Pokrivamo više od polovice Zagreba, uključujući Maksimir i Novi Zagreb, zatim Veliku Goricu i Samobor. Drugu polovicu grada pokriva Klinika Vrapče. No, s obzirom na to da imamo specifične programe, dolazi nam svaki tjedan pedesetak pacijenata iz drugih krajeva. Imamo dnevne bolnice za kocku i programe za kockanje, za poremećaje prehrane i slično, pa nam sve ove dane dolaze mladi ljudi iz cijele zemlje. Drugačiji smo i po laboratoriju za TMS (transkranijska magnetska stimulacija). Kod nas nema ograde, nema rešetaka, imamo novi princip liječenja u psihijatriji koji je zahvaljujući modernoj farmakoterapiji, modernim pristupima, pogotovo psihoterapiji, socioterapiji i rehabilitaciji, sasvim drugi nivo. Nastojimo i dalje ići u tom smjeru, što je i jedan od glavnih zadataka Svjetske psihijatrijske organizacije u sljedećih pet godina. Imamo program za psihoterapiju

ŠTO DULJE TRAJE PRIJETNJA I SUOČAVANJE S TIME DA VAM JE ŽIVOT UGROŽEN, TO JE SITUACIJA LOŠIJA I VEĆA JE VJEROJATNOST DE ĆE VAM SE POJAVITI NEKI OBLIK TRAUMATSKOG POREMEĆAJA. NIJE PTSP VEZAN SAMO UZ RAT 28

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

SVJETSKA PSIHIJATRIJSKA ORGANIZACIJA

Profesor Filipčić izabran u Izvršni odbor U listopadu ste izabrani u Izvršni odbor Svjetske psihijatrijske organizacije (World Psychiatric Association, WPA), udruženja koje predstavlja 140 psihijatrijskih društava iz 120 zemalja. Prvi ste psihijatar iz Hrvatske u tom tijelu, a predstavljat ćete srednju Europu, jednu od 18 zona. Što je uloga

članova Odbora? - WPA kreira psihijatrijsku politiku na svjetskom nivou, a ja sam odgovaran da prenesem sve njene informacije, odluke i naputke članicama u našoj zoni koju čine Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Srbija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Mađarska, Češka, Rumunjska,

po integrativnom tipu psihoterapije mladih i već spomenuti program za kronične tjelesne bolesnike. Bavimo se u njemu i neurološkim bolestima. Kod Parkinsonove bolesti, multiple skleroze i epilepsije depresija pogađa 30 do 40 posto oboljelih, kod multiple je izuzetno često neprepoznat bipolarni poremećaj. Imamo i osobe starije dobi oboljele od demencije, koja je neurološka, odnosno bolest mozga, ali što više napreduje, to više postaje psihijatrijska bolest, jer ima puno psihijatrijskih simptoma koje moramo rješavati. Zato imamo palijativu i dnevnu bolnicu za demencije i odjel za demencije. Radimo i s oboljelima od dijabetesa, 40 posto oboljelih ima psihičke smetnje. Što dijabetes dulje traje, to je veća vjerojatnost za depresiju, posebice dođe li do komplikacija kao što su polineuropatije i ostale bolesti i sindromi. Tu su i svi oblici malignih bolesti

Poljska, Slovačka i Moldavija. Tu su, naravno, smjernice u vezi s covidom-19; kako postupati sa psihijatrijskim bolesnicima, kako s ljudima iz opće populacije koji razviju stresne poremećaje, strahove, anksiozne poremećaje i slično. To je cijeli hodogram po kojem postupamo i educiramo ljude, što je izuzetno važno.

povezanih s bolnim sindromima, što je bolnost jača i dulje traje, to su i psihički simptomi teži. Taj komorbiditet ili multimorbiditet je obostran. To znači da se kod kroničnih tjelesnih bolesnika u više od 30 do 40 posto javljaju psihijatrijske bolesti, ali s druge strane, što smo mi otkrili, kod kroničnih psihijatrijskih bolesnika imamo značajno veći komorbiditet, odnosno multimorbiditet tjelesnih bolesti. U posljednjih šest godina imamo petnaestak objavljenih radova u svim recentnim svjetskim časopisima na tu temu, na što sam iznimno ponosan. U posljednjem radu, koji je iznimno citiran, navodimo da se kod psihijatrijskih bolesnika u odnosu na opću populaciju te bolesti javljaju puno ranije. Kronične bolesti, poput kardiovaskularnih ili dijabetesa, javljaju se u općoj populaciji između 40. i 50. godine, a kod psihijatrijskih bolesni-

PROF. IGOR FILIPČIĆ, PSIHIJATAR | INTERVJU IMAMO I VEĆI POSTOTAK ONIH KOJI SU PRESTALI UZIMATI LIJEKOVE. DESET DO DVADESET POSTO NJIH IMA NOVU EPIZODU BOLESTI JER SU PRESTALI PITI LIJEKOVE I ODLAZITI NA KONTROLE li razlike između zemalja u bolestima i navikama te liječenju. Istodobno smo počeli razvijati programe kako bismo spriječili višestruko obolijevanje. Najvažnija je pritom edukacija, prvenstveno naših bolesnika, ali i djelatnika te edukacija roditelja i skrbnika. Oboljeli se nakon bolničkog liječenja vraćaju u svoju primarnu obitelj i tamo naiStock

ka i 15 godina ranije. Već od 25. do 30. godine velik je porast kroničnih bolesti u toj skupini. Puno je veća i smrtnost, tako da oni umiru puno mlađi, recimo petnaestak godina ranije od neprepoznatih tjelesnih bolesti. Zato smo pokrenuli i drugi dio projekta, iako nas je covid-19 malo usporio, a to su redoviti sistematski pregledi naših bolesnika kako bismo pokušali što ranije otkriti komorbiditete i na vrijeme ih počeli liječiti. Ako na vrijeme liječite visoki tlak, debljinu, dijabetes, smanjit ćete kardiovaskularne bolesti, infarkte i ostale česte uzroke smrti. ■ Koji je uzrok tog ranijeg obolijevanja?

- Uzroka je više. Prvo, to je sama psihička bolest zbog koje se oni manje brinu o svom zdravlju i svemu ostalom. Drugo, to su loše navike: manjak aktivnosti i sporta, nezdrava prehrana, kompulzivno pušenje, 80 do 90 posto duševnih bolesnika su pušači. Zato imamo niz novih programa zdravog življenja, educiramo i liječimo naše bolesnike kroz dnevnu bolnicu za nepušenje, za poremećaje prehrane te dnevnu bolnicu Zavoda za integrativnu psihijatriju. Uz navedeno, neki od psihofarmaka imaju nuspojavu povećanje tjelesne težine. Cijeli program je osmišljen kako bismo pacijente što više aktivirali i naučili da se što bolje nose sa svojim problemima. U bolnici "Sv. Ivan" imamo različite sadržaje; teniske terene, park za šetnju, teretanu. Mislim da smo prva bolnica u Hrvatskoj koja ima teretanu za svoje bolesnike. Oni, ovisno o odjelu, svaki dan vježbaju po sat-dva, naravno, uz vodstvo stručnog osoblja i fizioterapeuta. Ideja nam je da u zoni srednje Europe, čiji sam koordinator za Svjetsku psihijatrijsku organizaciju, napravimo veliku multicentričnu studiju kojom bismo istražili prevalenciju kroničkih tjelesnih bolesti, komorbiditeta i multimorbiditeta i kakvi će rezultati biti u zemljama našeg okruženja: Poljskoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Sloveniji..., postoje

COVID-ODJEL U BOLNICI

Mjesta za više od 20 blažih bolesnika U Psihijatrijskoj bolnici "Sveti Ivan" osnovan je covid-odjel, prema naputku Ministarstva zdravstva. Primate psihijatrijske bolesnike pozitivne na SARS-CoV-2 iz cijelog Zagreba, pa i šire. Koliko mjesta ima na odjelu? - Na odjelu su bolesnici koji trebaju psihijatrijsku pomoć i boluju od korone, ali nemaju izražene simptome, to je važno reći. Nemaju visoku temperaturu, uopće nemaju simptoma ili su oni vrlo blagi. Oboljele s težim simptomima šaljemo u KB Dubravu ili u Infektivnu kliniku, ovisno o dogovoru. Ozbiljno smo tome pristupili i na odjelu imamo više od 20 mjesta (u vrijeme razgovora na odjelu je bilo šestero pacijenata).

stavljaju liječenje te se uključuju u normalan život. Stoga je iznimno važno da i obitelj pripremite i educirate kako se boriti s bolešću i kako prepoznati i spriječiti nove epizode. ■ Možemo li se naviknuti na stanje dugotrajnog straha ili je to ipak nemoguće?

- Slažem se da je nemoguće, ali možemo naučiti boriti se s patološkim strahom i anksioznošću. Svjetska psihijatrijska organizacija objavila je smjernice kako spriječiti širenje panike i razvoj anksioznosti. Prvo, imamo golem problem s medijima. Svi pratimo medije, i ja ih volim, ali zasićeni smo. Previše je to informacija. I neke mini informacije znaju se objaviti senzacionalistički, što je potpuno nepotrebno. Poruka je čitateljima da izaberu jedan medij kojem vjeruju, jer ako gledate svaki dan tri dnevnika i stalno ponavljate istu informaciju, onda se postupno razvijaju strah i panika. Poslušajte informacije, trebate ih imati, trebate ih znati, ali morate se odlučiti za jedan medij kojem najviše vjerujete. Ako cijeli dan gledate televiziju ili surfate, bit ćete preplavljeni strahom i nećete funkcionirati. Drugo, treba se uvijek držati rutine. Rutina je izuzetno važna. Ona nas čuva, ona je jedna vrsta obrambenog mehanizma. Ako ste u samoizolaciji ili ste bolesni u blažem obliku, zašto biste spavali do deset sati? Poremetit ćete si cijeli dnevni ciklus. Nećete oprati zube, nećete se istuširati, jest ćete nezdravo ili možda nećete jesti, pit ćete previše alkohola ili ćete previše pušiti. Sve su to situacije koje se događaju kada izgubimo rutinu. ■ Znači, ključno je dati danu neki smisao.

- Upravo to. Nećete otići na posao, ali svejedno možete ustati u uobičajeno vrijeme, obaviti higijenu, obući se, čitati neku knjigu, pogledati seriju, film, možete za sebe učiniti puno toga što želite, a inače ne stignete i može se napraviti u kući. Možete puno više vremena posvetiti svojoj obitelji, ukućanima. Ako to ne radite, ako širite agresiju i anksioznost, doći će do svađa, situacija će se pogoršati, ići ćete jedni drugima na živce. Nećete izdržati cijelu situaciju. Ali ako imate rutinu i svjesni ste situacije, moženastavak na sljedećoj stranici DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

iStock

Teme | SUBJECT ILI NE?

BLAGDANI U PANDEMIJI

Svatko može imati advent u svojoj glavi Izvjesno je da će advent, vjerojatno i Božić i Nova godina, proći pod posebnim mjerama. To su inače dani radosti i optimizma, kako možemo održati optimizam i u ovim promijenjenim uvjetima? - To je moguće, samo je pitanje hoćemo li mi u svojoj glavi, u svojoj obitelji i u svojih 40 kvadrata napraviti advent. Svaki dan si možete pustiti lijepu glazbu, urediti prostor, srediti se. Onako kako na-

te razgovarati s djecom o temama o kojima inače ne razgovarate, možete više vremena provoditi s partnerom, što inače možda ne stignete, zabavljati se, igrati društvenu igru, bilo što što će vas povezati. Ali izuzetno je važno osvijestiti da budemo tolerantni, jer znamo da je zatvoreni prostor nezgodan, da je najgore kad čovjek ima neke ograde, kad je limitiran u

IZABERITE JEDAN MEDIJ KOJEM VJERUJETE, JER AKO GLEDATE SVAKI DAN TRI DNEVNIKA I ISTE INFORMACIJE, U STRAHU STE. AKO CIJELI DAN TO GLEDATE I SLUŠATE, BIT ĆETE PREPLAVLJENI STRAHOM I NEĆETE FUNKCIONIRATI nečemu. Bez toga i u najljepšoj kući s bazenom ne bismo izdržali ni mjesec dana. Upravo o tome treba stalno educirati javnost - treba biti tolerantan, razviti empatiju i brigu koje smo pomalo zapostavili zbog našeg načina života koji je, moram priznati, postao vrlo brz, a, nažalost, povremeno i površan. Živimo brzo, trčimo za materijalnim dobrima i mislimo

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

da to ima smisla, no ne znači da će nas te stvari ispuniti. Nažalost, zaboravljamo to. Nemamo vremena davati jedni drugima sebe, ne samo materijalno nego i emocionalno, što je najvažnije. Nije istina da sada ne možete komunicirati s prijateljima; imate sve ove gadgete, ne morate igrati igrice i besciljno surfati, iskoristite tehnologiju da se čujete i vidite s nekim svojim, razgovarate, pitate kako su, što se događa, podijelite neke stvari s njima... Čovjek se puno bolje osjeća kada nešto daje nego kada dobije, nažalost, mislim da pomalo gubimo taj osjećaj. Jednostavno u cijeloj toj brzini zaboravljamo neke male stvari koje puno znače. Možemo si pomoći i vježbanjem ili meditiranjem. Ne morate radi vježbanja ići u teretanu, možete i doma raditi trbušnjake, ali ljudi često misle da ne mogu. To su neki sklopovi u glavi, neke naučene radnje. Ali zato i jesmo intelektualna bića i imamo dušu, što druge vrste nemaju, da uz intelekt razvijemo i emocionalnu komponentu. Ona je iznimno važna, bez nje ćemo sve ovo teško preživjeti. ■ Kakav nam je pristup potreban u borbi protiv epidemije u ovom trenutku?

- Protiv sam dramatiziranja i senzacionalističkog pristupa. Mislim da trebamo biti kritični prema onome što je loše, ali ne samo zato da bismo kritizirali nego zato da bismo neke

pravite u svojoj duši, tako će vam biti i sve će vam se dalje tako razvijati. Veći dio onoga što će nam nedostajati je materijalan, ali i to materijalno možemo u nekom obliku prirediti u svom domu u užem krugu. Svatko od nas ima lijepu i ružnu stranu, znači sve je pitanje dogovora sa samim sobom. Prvo se moramo dogovoriti sa samim sobom, onda sa svojim bližnjima, a onda i sa širim krugom ljudi. I onda je sve lakše.

stvari poboljšali. Uz kritiku treba i predložiti rješenje. No, da bismo mogli rješavati problem, nije dovoljno da smo ga samo svjesni, nego ga moramo i osvijestiti. Recimo, mogu biti svjestan da je opasno pretrčavati cestu, ali ipak se zatrčim i na mene naleti auto. Osvijestiti u ovom slučaju znači da znam da moram pričekati zeleno svjetlo i onda prijeći cestu puno sigurnije nego da je pretrčavam. Znači, moramo osvijestiti problem i ozbiljno se pripremiti za njegovo rješavanje. Mislim da smo za to sposobni. ■ Kakvo je mentalno stanje nacije? Jesmo li u krizi?

- Ne slažem se da je naše društvo u krizi, uvijek su postojale krize tijekom povijesti, i to je prava Gaussova krivulja, malo ste gore, malo ste dolje, u socijalnim pitanjima, u političkim itd. Važno je da imate kontinuitet, da imate zdravu naciju u smislu da ljudi vode dijalog, da se mogu dogovarati, da imaju što više empatije i povjerenja jedni u druge. Izuzetno je važno reći da ovo nije situacija koju smo očekivali, za koju smo bili pripravni. Dobro je da vidimo sunce, da vidimo izlaz iz tunela, to je cjepivo, ali ono što će nam zaostati svakako su socijalni problemi, jer puno toga sada ne može normalno funkcionirati, i psihički problemi, odnosno mentalne bolesti. Nadam se da će se socijalna situacija vrlo brzo pokre-

PROF. IGOR FILIPČIĆ, PSIHIJATAR | INTERVJU TREBA SE UVIJEK DRŽATI RUTINE. RUTINA JE IZUZETNO VAŽNA. ONA NAS ČUVA, ONA JE JEDNA VRSTA OBRAMBENOG MEHANIZMA. AKO STE U SAMOIZOLACIJI ILI STE BOLESNI U BLAŽEM OBLIKU, ZAŠTO BISTE SPAVALI DO 10? nuti i dobro je da smo dio EU, jednog većeg kotača, koji će, kada krene, povući sve zemlje sa sobom, pa i nas, to je odlično. Znači, ne moramo sve sami, ali moramo biti odgovorni. A što se tiče mentalnog stanja, mislim da je vrijeme da se psihijatri uključe u planiranje preventivnih programa, u tijelo koje bi se time bavilo, kako bi se izbjegla nova pandemija nakon covida. Imamo dovoljno psihijatara, kvalitetnih, educiranih, sposobnih ljudi koji mogu izvući cijelu priču, koji mogu u budućnosti riješiti te mentalne poremećaje. Treba uključiti i širi krug ljudi, psihologe, socijalne radnike, volontere i udruge koje pomažu našim bolesnicima i educiraju ih, no važno je razlučiti da psihijatri, odnosno sustav medicine liječi ljude, a svi ostali pomažu, educiraju, daju snagu, ali ne liječe. Nažalost, tu se sve ispreplete i onda, kao što svi volimo biti izbornici ili pjevači, mnogi misle da mogu sve raditi najbolje. Mislim da to nije točno, da profesionalci moraju raditi profesionalno svoj posao, a svi ostali koji žele pomoći iznimno su dobrodošli, no valja razgraničiti ovlasti i sve koji žele pomoći educirati da pruže ljudima podršku, ali i da shvate da je za liječenje mentalnih poremećaja na početku izuzetno važna farmakoterapija da se riješe simptomi. Nećete doprijeti do tog čovjeka i nećete mu moći pomoći ako ne riješite simptome. Nakon toga ide psihoterapija, kojom ga ojačate, a nakon toga svi drugi oblici pomoći. I zato mislim da možemo raditi u timu, ali samo ako znamo što tko radi. Mislim da idemo u dobrom smjeru i da se možemo izboriti, samo

moramo imati strpljivosti, tolerancije i ljubavi. ■ Imamo li ih? Strpljivost, ljubav, toleranciju?

- Ne znam. Osobno se trudim svaki dan ih razvijati, što na poslu, što u obitelji i sa svojim najbližima i ja u to vjerujem. ■ Suprotnost tome su bezrazložna mržnja i netolerancija kakve su u velikoj mjeri prisutne u komentarima na društvenim mrežama. Je li to stvarno mentalno stanje tih osoba ili je to neki trend?

- I jedno i drugo. Nažalost, lako to mogu dijagnosticirati, ne kao neki poremećaj ili bolest, prije bih rekao da je to nezrelost, znači nezrela struktura. Čovjek nije u djetinjstvu imao dovoljno ljubavi, pažnje, brige, a i poslije se nije razvijao da bi bio tolerantniji i da bi činio dobre stvari. Sada uvijek vidi čašu polupraznu, a ne polupunu, vidi samo ono loše. Mislim da kritiziranje nije loše ako date rješenje. S druge strane, vrijeđanje, mržnja i ostale negativne emocije, nažalost, normalne su i ne možemo ih izbjeći, one su u nama. Ako je to način ventiliranja tih osoba, nije dobar zato što je u javnom prostoru, ali očito ga ne možemo izbjeći. Možda bi bilo bolje da trče, da se bave sportom, da rade neki konstruktivan posao ili fizički posao, da se ispušu. Izuzetno je važna emocionalna zrelost, ona se stječe s godinama i iskustvom, ali najviše se dobije u obiteljskom okruženju. Onaj tko je povrijeđen, tko ne može pobijediti svoje strahove i svoje boli, nažalost, širi ih prema ostalima, a najviše prema svojoj djeci i drugim bliskim ljudima. Djeca kopiraju naše ponašanje i naše obrasce reagiranja. Možete im sve lijepo reći kako bi se trebala ponašati, ali kada vas čuju da tračate nekog susjeda, mislit će o tom susjedu ono što su čula, a ne ono što ste im "službeno" rekli. Općenito, agresija je najčešće osjećaj koji se javlja kada ste iznimno napadnuti ili nemoćni. Takav napad i nije toliko čest, ali smo puno češće nemoćni. Zreli je način funkcioniranja tada našaliti se na svoj račun što niste uspjeli pa probati ponovo, ili kao jedno od glavnih rješenja, pronaći nešto lijepo i u tome što je u tom trenutku loše, iznaći neko

rješenje za budućnost i ne ponavljati greške. Ljudi koji su agresivni, ljudi koji su u strahu, stalno ponavljaju iste greške i iste obrasce ponašanja i zato su stalno u toj muci i zato im je stalno loše i teško i anksiozni su. I ne vole sebe, jer su zarobljeni u tom nezrelom mehanizmu manjka ljubavi. ■ I pandemija će jednom početi jenjavati, na kraju će i proći. Što mislite, hoćemo li se tada kolektivno opustiti ili će uhodavanje potrajati?

- Moje je mišljenje da neće biti značajnog opuštanja. Prvo, velik broj ljudi kaže da se ne žele cijepiti, znači bit će s tim problema. Svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali mislim da nije dobro ne cijepiti se, jer time ne ugrožavate samo sebe, nego i one oko sebe. Mislim da će cijeli taj proces potrajati, da će sigurno ostaviti traga u našim glavama, kao što je ostavio i Domovinski rat u svima nama koji smo ovdje živjeli, bili i preživjeli. Pandemija će ostaviti posljedice na cijeli svijet, na industriju, turizam, promet i na sve ostalo, i možda ćemo nakon nje ipak biti malo pažljiviji. Možda je na neki način i dobro neke stvari drugačije sagledati. Malo smo se uljuljkali, možda smo bili presigurni u to da kao nadmoćna vrsta možemo sve. Ovo je, nažalost, najružniji način da opet malo odrastamo i naučimo neke nove životne odnose. Mislim da će se društvo polarizirati i podijeliti na one koji su iz svega ovoga nešto naučili, koji su ovo iskoristili za rast, koji su postali bolji, kvalitetniji, tolerantniji, odgovorniji, i na one kojima se to nije dogodilo. Nažalost, značajan dio naših sugrađana ostat će bez nekog od svojih najmilijih i to je nešto što ne možemo zanemariti i zaboraviti, to je ono što nas ne može utješiti. Životi ljudi ne mogu se vratiti. Još neko vrijeme trajat će i prolongirani osjećaj žalovanja, jer mnogi ljudi nisu uspjeli odžalovati svoje, neki nisu uspjeli ni pokopati bližnje kako spada, ne samo kod nas, u cijelom svijetu. Vidjeli smo masovne grobnice u Brazilu, ljudi i ne znaju gdje je tko sahranjen. Puno je ljudi pogođeno, a pred nama je sigurno još mjesec-dva opasne borbe. DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Hit namirnice | SUBJECT ILI NE?

Nar ili šipak snaži obrambeni sustav našeg organizma, smanjuje upale u tijelu, snižava tlak i kolesterol, a time sprečava aterosklerozu i moždani udar. Potiče lučenje serotonina pa čuva naše mentalno zdravlje i pomlađuje mozak. Dovoljno razloga da ga uvrstimo u svakodnevnu prehranu, zar ne? Pripremila SUZANA CIBOCI, foto iSTOCK

NAR

jak antioksidans prepun vitamina C

sezoni prehlada, viroza, gripe i korone važno je jačati imunosni sustav vitaminom C, a jedno sezonsko voće dobro osigurava taj vitamin. To je nar (šipak, mogranj), koji je u posljednje vrijeme vrlo popularan i mnogi ga obožavaju. Računa se da jedan nar zadovoljava oko 16 posto dnevnih potreba za vitaminom C, a kako se taj vitamin ne može pohraniti u organizmu, već se izlučuje mokraćom, potrebno ga je redovito unositi u organizam. Nar možete dodati i salatama, zobenoj kaši, jesti za međuobrok ili piti sok, tako da je unos vitamina C raspoređen tijekom cijelog dana, što je osobito poželjno u sezoni viroza. Uz to što jača imunosni sustav, nar je dobar za srce i krvožilni sustav

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

zbog antioksidansa koji povoljno djeluju na uravnoteženje krvnog tlaka i snižavanje lošeg, LDL kolesterola. Sprečava aterosklerozu Jedno istraživanje iz 2005. pokazalo je da sok nara sprečava oksidiranje čak 40 posto manje molekula LDL kolesterola u organizmu. To pridonosi sprečavanju ateroskleroze jer je oksidirani LDL značajan rizik za njezin nastanak. Ateroskleroza je pak značajan faktor rizika za moždani i srčani udar. Također, izraelska istraživanja pokazala su da su antioksidativna

svojstva nara snažnija i od onih koje imaju crno vino i zeleni čaj. Tome pridonose fitokemikalije poput polifenola, tanina i antocijana kojih je, prema tim istraživanjima, triput više u soku nara nego u jednakoj količini crnog vina ili zelenog čaja. Stoga se preporučuje popiti čašu soka od nara svaki dan, čime se može znatno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, koje pogađaju svaku drugu osobu na svijetu. Uz to, nar sadrži kalij, kalcij, fosfor i željezo pa se smatra i dobrim čuvarom zdravlja zuba i kostiju. Više nara

OVAJ PLOD SMATRA SE VLADAROM JESENI I ZIME. MOŽE SE ČUVATI NA HLADNOM I SUHOM MJESTU DOSTA DUGO, A SJEMENKE SE MOGU I ZAMRZNUTI

ISTRAŽILI SMO | HIT NAMIRNICA na jelovniku pomoći će u prevenciji osteoporoze. Sok od nara pomaže i u borbi protiv bakterija stafilokoka i ešerihije koli, a neka istraživanja ukazuju i na to da pojačava kvalitetu spermija i smanjuje rizik za razvoj erektilne disfunkcije. In vitro istraživanja početkom 2000. pokazala su i da sok nara štiti zdravlje prostate. Zbog svojih antioksidativnih i protuupalnih svojstava pomaže u borbi protiv raka prostate, a istražuje se i utjecaj nara na zaustavljanje rasta stanica raka dojke. Protuupalna svojstva nara, koja zahvaljuje punikalaginu i drugim antioksidansima, djeluju i na smanjenje simptoma reumatoidnog artritisa, osteoartritisa, upala u probavnom traktu i drugih kroničnih upalnih bolesti. Jedno drugo, manje istraživanje (na 28 starijih osoba) pokazalo je i da ekstrakt nara i sok od nara mogu usporiti gubitak pamćenja i razvoj Alzheimerove bolesti. Nakon što su neko vrijeme svakodnevno pili 2,5 dl soka od nara, ispitanicima su se poboljšali verbalni i vizualni aspekti pamćenja. Uz fizičko zdravlje, nar poboljšava i naše mentalno zdravlje. Fitokemikalije u ovom voću potiču stvaranje serotonina, koji pridonosi boljem raspoloženju, zadovoljstvu i opuštenosti. Može se i zamrznuti U naru kao voćki može se uživati od jeseni pa sve do kraja zime. Dozrijeva ujesen i uz grožđe i šljive

GLAVNI RAZLOG ZAŠTO GA ČEŠĆE NE JEDEMO JEST TO ŠTO SE TREBA POTRUDITI IZVADITI SJEMENKE, NO U ŽURBI DOBRO ĆE DOĆI I HRANJIV I OSVJEŽAVAJUĆI SOK KOJI SE ISTISNE IZ ZRELOG NARA smatra se vladarem jeseni. Također, plod se može dobro čuvati na suhom i hladnom mjestu ne gubeći svoja hranjiva svojstva. Očišćeno zrnje može se zamrznuti, a svježi sok mora stajati u hladnjaku i treba ga popiti u roku tri dana. Uza sve blagodati nara najveća prepreka njegovoj češćoj upotrebi je malo teže čišćenje, koje je nekima prava gnjavaža. Sjemenke nara čvrsto se drže jedna za drugu i ograđene su tankim opnama, veći plod ima više soka, a neki iz straha da ne napravi nered u kuhinji plod nara samo probuše i istisnu sok. Ipak, tako velik dio hranjivih sastojaka i većina vlakana u sjemenkama ostanu neiskorišteni pa se isplati uložiti malo truda i očistiti ga. Jedan od najjednostavnijih načina je prerezati nar napola, razrezanu polovicu staviti na dlan jedne ruke iznad

DVA RECEPTA

Nar s bulgurom Sastojci: ● 1 rajčica ● vezica peršina ● 200 g bulgura ● crvena paprika ● maslinovo ulje ● 1 nar, 150 g feta sira ● svježi krastavac ● limunov sok Priprema: Bulgur prelijte kipućom vodom, poklopite i ostavite 20-ak minuta. Očistite nar, narežite krastavac, papriku i rajčicu. Nasjeckajte peršin. Pomiješajte ulje i limunov sok (možete koristiti i jabučni ocat). Kad se bulgur ohladi, stavite ga u posudu, dodajte nasjeckano povrće, nar i prelijte dresingom.

Osvježavajuća salata

Sastojci: ● jabuka ● sjemenke sezama ● mladi špinat ● naranča ● maslinovo ulje ● matovilac ● 5-6 lješnjaka (ili ● limunov sok ● nar badema) Priprema: Operite špinat i matovilac, očistite nar i naranču, a jabuku narežite na ploške. Prelijte s malo maslinova ulja pomiješanog s limunovim sokom. Dodajte zdrobljene orašaste plodove i sezam koji ste prethodno popržili na tavi. Ako želite obogatiti salatu, dodajte joj pileća prsa pečena na naglo i narezana na kocke.

dublje zdjele (da sok ne prska uokolo), a drugom rukom uzeti žlicu i lupkati po kori. Svakim udarcem kroz prste će vam ispadati sjemenke i tako ćete vrlo brzo očistiti nar. Drugi način čišćenja nara je odrezati vrh nara (tamo gdje je "kruna") pa zarezati koru na četvrtine. Plod razlomiti, otvoriti i prstima izvaditi sjemenke. Plodovi zrelog nara su teški, okrugli i veličine naranče, a kora je crvenkasto-smeđa. Nar raste u krajevima s toplijom klimom - na Mediteranu, Aziji, a podrijetlom je iz Perzije. Kod nas ga ima u Dalmaciji, a na kontinentu uglavnom ne daje plod, ali se sadi kao ukrasna biljka. Njegovo latinsko ime je Punica granatum i opisuje njegovo porijeklo - najbolji plodovi su s područja Punice, današnjeg Tunisa, a granatum se prevodi kao "sa zrnima", pa se ovo voće naziva i jabuka sa zrnima. Jedna od najstarijih kultiviranih voćki Tradicionalno se nar smatra simbolom plodnosti, ljubavi, neprekinutog obnavljanja ciklusa života i smrti, zdravlja i obilja. Spominje se u mnogim kulturama i religijama, u brojnim mitovima te likovnim i književnim djelima. Zapravo, smatra se da je nar, uz smokvu, maslinu, grožđe i datulju, jedna od najstarijih kultiviranih voćki, čiji je uzgoj počeo 4000 godina prije Krista. Tada se koristio kao ljekovita biljka za liječenje kašlja, crijevnih glista, dizenterije, dijareje, za jačanje krvnih žila, kod astme, bronhitisa... Danas pak veliku primjenu nalazi u kulinarstvu. Jede se sirov u voćnim i povrtnim salatama, bojom i okusom pristaje raznim voćnim, povrtnim, ribljim, mesnim carpaccima, dodaje se mesu, ribi, raznim slasticama... Sok nara koristio se u pripremi sorbeta, hladnih umaka i želea. U kuhinji Bliskog istoka, navodi Coolinarika, tradicionalno se koristi u mariniranju fazana, u jelima turske kuhinje kao preljev i za ukrašavanje slastica. U iranskoj kuhinji nar je dio fesenjana, tradicionalnog gustog umaka od soka nara i mljevenih oraha, a njime se preljeva patka, dodaje se riži i radi se juha od nara. I u grčkoj kuhinji nar se koristi u kremastim juhama od kuhane pšenice, u salati sa pšenicom, a i ražnjići od janjetine u Grčkoj prelijevaju se glazurom od nara. DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

APEL UDRUGA ONKOLOŠKIH PACIJENATA

NE SMIJEMO DOPUSTITI DA COVID-19 POSTANE JEDINA BRIGA NAŠEG ZDRAVSTVENOG SUSTAVA Poziv na što hitnije usvajanje Nacionalnog strateškog okvira protiv raka - u 11 godina čekanja Hrvatska je izgubila grad veličine Splita

amo od početka pandemije uzrokovane novim koronavirusom u Hrvatskoj je od raka preminulo do 7000 osoba, a posljedice izvanredne situacije u zdravstvenom sustavu u onkologiji se tek očekuju. Istovremeno, Hrvatska je, nažalost, i jedina članica EU koja još nema usvojenu nacionalnu strategiju protiv raka, dokument koji čekamo već

11 godina, a koji bi sveobuhvatno i sustavno unaprijedio zdravstvenu skrb i ishode liječenja u području onkologije. Period je to u kojemu se izmijenilo čak pet vlada i u kojemu je izgubljeno vrijeme mjereno u godinama i danima života onkoloških pacijenata - Hrvatska je u tih 11 godina izgubila grad veličine Splita! Želeći pokrenuti pitanje konačnog usvajanja Nacionalnog strateškog

okvira protiv raka u ime gotovo milijun građana koji boluju ili su bolovali od raka te njihovih bližnjih, udruge pacijenata okupljene oko platforme Onkologija.hr, Udruga Sve za nju i Koalicija udruga u zdravstvu uputile su pisani apel saborskim zastupnicima i Vladi, Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu financija RH. Apel prenosimo u cijelosti: nastavak na sljedećoj stranici DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

APEL UDRUGA ONKOLOŠKIH PACIJENATA "Obraćamo vam se ispred udruga onkoloških pacijenata koje predstavljaju oko milijun građana Republike Hrvatske, koji u ovom trenutku ili boluju od raka, ili svjedoče liječenju i patnjama svojih bližnjih. S obzirom na visoku smrtnost, borba protiv raka po svim je mjerilima nacionalno strateško i sigurnosno pitanje, a u kontekstu covid-krize postat će još veći izazov. Poznato je već da svi apeli prema pacijentima i prema zdravstvenom sustavu - za odgovornost i odaziv na preventivne i kontrolne preglede, za uredno primanje i obradu pacijenata, u izvanrednim okolnostima ipak ovise o terenu, o situaciji u pojedinim ustanovama, ali i o stavu i odlukama pojedinaca koji u njima rade. Za krizu uzrokovanu pandemijom ne možemo znati koliko će trajati, no ne smijemo dopustiti da covid-19 postane jedina briga i preokupacija zdravstvenog sustava! Dijagnozu raka svake godine dobije gotovo 25.000 građana Republike Hrvatske, a premine njih čak 14.000 tisuća! Rak je gotovo preuzeo primat u smrtnosti, unatoč znanosti i medicini koje u posljednjih desetak godina iznalaze nekoć nezamisliva rješenja, unatoč svjetski poznatom i priznatom znanju i stručnosti naših liječnika i unatoč velikom trudu koji svi mi kroz udruge civilnog društva, zajedno sa strukom, ulažemo u osvješćivanje i edukaciju građana. Rezultat je da smo danas druga članica EU po broju umrlih od onkoloških bolesti te, nažalost, jedina članica EU koja još nema usvojenu nacionalnu strategiju protiv raka! Iako imamo javni, socijalni i solidarni zdravstveni sustav, na razini javnih politika ne vodi se dovoljno računa o potrebnim sustavnim, korjenitim promjenama - o boljim uvjetima života, kvalitetnijoj prehrani i zdravijim navikama od malih nogu, o odgovornosti građana za vlastito i zdravlje bližnjih, o nužnom interdisciplinarnom liječenju svakog pacijenta, o dostupnosti i kvaliteti suvremenih postupaka i metoda liječenja, o kontinuiranoj kontroli kvalitete onkološkog sustava te o funkcionalnoj palijativi koja čuva dostojanstvo i kvalitetu života najtežih bolesnika. Svi aspekti

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Nacionalni strateški okvir protiv raka Cilj Nacionalnog strateškog okvira protiv raka je poboljšanje zdravlja građana tijekom cijeloga života, smanjenje pojavnosti i smrtnosti od raka te produljenje i povećanje kvalitete života oboljelih od raka u Republici Hrvatskoj na razinu zapadnoeuropskih zemalja. Rak je vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj - stopa preživljenja raste, ali sporije nego u drugim zemljama. Iako se pandemija smatra najvećim javnozdravstvenim problemom, procjenjuje se da je od njezina početka u Hrvatskoj od raka preminulo do 7000 osoba. ne programe rane raka u ukupnim zdravSvaki treći stanovnik detekcije raka, kasniju stvenim izdacima RH oboljet će od raka ostao je konstantan, Godišnje u Hrvatskoj dijagnozu, višu zastupljenost smrtonosnijih kako u Europi tako i dijagnozu maligne oblika raka, slabiju u Republici Hrvatskoj bolesti dobije više od dostupnost kvalitet(6,9 posto). 24.000 građana ne onkološke skrbi, Rak je drugi najčešći Od početka pannedostatak radioterauzrok smrtnosti (nademije uzrokovane kon kardiovaskularnih bolesti) i odgovoran je za 27 posto smrtnih slučajeva u Republici Hrvatskoj u 2018. Vodeći je uzrok smrtnosti kod osoba mlađih od 65 godina te je odgovoran za 50 posto smrtnih slučajeva kod žena i 35 posto kod muškaraca Najčešći oblik raka kod muškaraca je rak pluća, a kod žena rak dojke RH je na dnu EU ljestvice po stopi pijske i druge skupe i preživljenja, među pet novim koronavirusom sofisticirane opreme, država s najgorom u Hrvatskoj je od raka nedostatak istinske stopom, osim kod djeumrlo do 7000 osoba. multidisciplinarnosti ce, kod kojih su stope Zbog situacije u zdravu onkologiji, nedostapreživljenja usporedistvenom sustavu matak kvalitetnih baza ve s onima u EU nji se broj pacijenata odlučuje za preventivNajvjerojatniji razlozi onkoloških podataka i kontrole kvalitete i, u ne preglede, odgađaju takvog nepovoljnog konačnici, nedovoljno se kontrolni pregledi i onkološkog ishoda u ulaganje u sve aspekte dodatne pretrage te se RH uključuju: veliku onkologije, od edukasmanjuje suradljivost izloženost štetnim cije, preko znanosti do pacijenata, pa uz to što utjecajima (ponajviše liječenja i suportivnosu onkološki pacijenti pušenje i pretilost), simptomatske skrbi za jedna od najranjivijih nedostatak kvalitetnih onkološke pacijente skupina za zarazu viruprograma primarne som, prave posljedice prevencije, slabu Tijekom zadnjih 20 pandemije u onkologiji zdravstvenu prosvigodina udio izdataka tek se očekuju. jećenost i nedostatnamijenjenih liječenju

• • •

•

• •

•

borbe protiv raka kao pošasti 21. stoljeća zahtijevaju multisektorski pristup, suradnju, sinkronizaciju i preuzimanje odgovornosti, borba je to koja nadilazi djelovanje i mogućnosti samog zdravstvenog sustava, jer na zdravlju se mora raditi i onda kada je čovjek zdrav. Važno je podsjetiti i na to da se

Europski plan protiv raka usvaja za nekoliko dana (početkom prosinca 2020.), a da naš, hrvatski plan, sročen nedavno u stručno i interdisciplinarno verificiran dokument naziva Nacionalni strateški okvir protiv raka (NSOPR) 2020.-2030., i dalje stoji u ladicama administracije, i to već petu vladu zaredom (od

donošenja Deklaracije protiv raka Hrvatskog Sabora)! U tih 11 godina Hrvatska je zbog smrti uzrokovanih onkološkim bolestima izgubila grad veličine Splita. Svake godine ostajemo bez grada poput Virovitice, Metkovića ili Samobora. Ta statistika su ljudski životi, patnje, bolovanja zbog bolesti ili njege bolesnih, sve viši troškovi zdravstvenog sustava, uz ishode liječenja koje zapravo ne pratimo i iz kojih ne učimo dovoljno. Da bi se to promijenilo, potrebna je promjena u cjelokupnom zdravstvu, u promišljanju ljudskog zdravlja i javnog zdravstva, stavljanje pacijenta u središte zdravstvenog sustava, pametno upravljanje podacima i povezivanje procesa, kapaciteta i logistike. Nacionalna strategija protiv raka predstavlja model istinske i prijeko potrebne reforme zdravstvenog sustava koju je Hrvatska odavno morala provesti, u cilju poboljša-

nja ishoda liječenja i osiguravanja prava pacijenata zajamčenih Ustavom RH. U izradi ovog strateškog dokumenta, čijom bi se implementacijom godišnje spašavalo više tisuća života, sudjelovalo je preko stotinu domaćih i inozemnih stručnjaka za rak, obuhvaćene su sve faze suzbijanja - od primarne prevencije, ranog otkrivanja, točne dijagnostike, dostupnosti adekvatnih postupaka i terapija pa sve do palijativne skrbi, koja u Hrvatskoj, na žalost, još uvijek nema svoje pravo, a neophodno i važno mjesto u sustavu. NSOPR je prošao reviziju svih za provedbu relevantnih ministarstava u ovom sazivu Vlade, bio je dijelom predizbornog programa vladajuće stranke te ga preostaje samo - usvojiti. Usvajanjem Nacionalnog strateškog okvira protiv raka Hrvatska bi došla u poziciju za korištenje namjenskih EU sredstava za borbu

protiv raka, koja bi mogla značajno pomoći u realizaciji naših ciljeva, uspješnoj borbi protiv raka, značajno boljim onkološkim ishodima liječenja. Apeliramo stoga da svojim političkim djelovanjem i aktivnostima koje provodite kao javni dužnosnik odabran od građana Republike Hrvatske - ujedno i pacijenata hrvatskog zdravstvenog sustava, pokrenete pitanje usvajanja hrvatske strategije protiv raka, definirane kroz Nacionalni strateški okvir protiv raka 2020.-2030., čijom bi se potpunom i uspješnom implementacijom u deset godina moglo spasiti više od 110.000 godina ljudskih života. Ovom apelu prilažemo sažetak ključnih informacija o incidenciji raka u Hrvatskoj, ključnim izazovima sustava i glavnim odrednicama Nacionalnog strateškog okvira protiv raka."

POTPISNICI: Ljiljana Vukota, Udruga žena oboljelih od raka Sve za nju; Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu i voditelj platforme Onkologija.hr; Udruge članice platforme Onkologija.hr; Europa Donna Hrvatska; Hrvatska udruga leukemije i limfomi; Hrvatska udruga prijatelja hospicija; Hrvatsko društvo bolesnika s rakom prostate; ILCO Zagreb; Jedra; MijelomCRO; Nismo same; Udruga Krijesnica; Koalicija udruga u zdravstvu DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

ONKOLOGIJA | PSIHOLOŠKA POMOĆ Distres treba mjeriti kao šesti vitalni znak

TOPLOMJER EMOCIJA ZA ONKOLOŠKE PACIJENTE Za početak je važno naći način kako prepoznati razinu distresa koja može ometati efikasno suočavanje s rakom i njegovim liječenjem. To je Toplomjer emocija. Izabran je kao brzi instrument pogodan za procjenu i samoprocjenu emocionalne opterećenosti. Koristi se u brojnim studijama i u više od 200 klinika u svijetu

a online konferenciji udruga SVE za NJU predstavila je rezultate istraživanja u kojem je provedena adaptacija i provjera metrijskih karakteristika instrumenta Toplomjeri emocija (Emotion Thermometers). Emocionalno opterećenje bolesnika uslijed raka predstavlja veliki teret psihičke, duhovne, socijalne i tjelesne prirode i može ometati liječenje. U interesu mentalnog zdravlja i bolje prilagodbe na promjene koje donosi rak, bolesnicima je potrebno omogućiti psihološku pomoć u sklopu suportivnog liječenja. Istraživanje je provedeno uz podršku kompanije Novartis. Tko su bolesnici u visokom distresu? Godišnje u Hrvatskoj od raka oboli više od 24.000 ljudi. Kako prepoznati najranjivije bolesnike i

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

pravodobno im pružiti psihološku pomoć? Neki bolesnici misle da zbog teške dijagnoze moraju biti anksiozni, depresivni, ljutiti i trpjeti veliko emocionalno opterećenje. Neki ne znaju da trebaju zatražiti pomoć, a neki od toga zaziru misleći da je to normalno ili ne znaju procijeniti na kojoj razini opterećenosti to trebaju učiniti. Mnogi kažu: "Kako mogu znati što je normalan distres? Pa imam rak, mora mi biti teško!" Puno bolesnika ne zna

prepoznati jesu li u distresu koji zahtijeva stručnu intervenciju. Puno liječnika ne zna procijeniti kome treba stručna intervencija. Puno bolesnika ne zna da je traženje pomoći znak mudrosti, a ne slabosti. Suočavanje s rakom Za početak je važno naći način kako prepoznati razinu distresa koja može ometati efikasno suočavanje s rakom i njegovim liječenjem. To je

PUNO BOLESNIKA NE ZNA PREPOZNATI JESU LI U DISTRESU KOJI ZAHTIJEVA STRUČNU INTERVENCIJU. PUNO LIJEČNIKA NE ZNA PROCIJENITI KOME TREBA STRUČNA INTERVENCIJA. PUNO BOLESNIKA NE ZNA DA JE TRAŽENJE POMOĆI ZNAK MUDROSTI, A NE SLABOSTI

Diskriminacija zbog bolesti

Pravo na rad i povratak na posao

iStock

udući da sam i sama tijekom liječenja ostala bez posla, dobro znam kako se u takvim situacijama osjećaju onkološki pacijenti. Cilj ove konferencije je ukazati na probleme i inicirati promjene koje uključuju izmjene zakonodavnog okvira kako bismo oboljelima od malignih bolesti omogućili povratak na posao. Potrebno je i sustavno informirati oboljele, zaposlenike, ali i poslodavce kako bismo mijenjali norme i pravila ponašanja. Želimo pokazati oboljelima da skrbimo o njima i postići promjene kako bi i Hrvatska u cijelosti bila socijalna država - istaknula je Ivana Kalogjera, predsjednica udruge Nismo same. Na konferenciji su predstavljeni rezultati ankete koju je krajem 2019. provela udruga. U istraživanju je sudjelovalo 420 osoba, od kojih su njih 73 tijekom liječenja ili nakon liječenja ostale bez posla. Predstavljajući rezultate istraživanja, doc. dr. Bojana Knežević, jedna od autorica istraživanja, istaknula je da Hrvatska svake godine ima više od 24.000 novodijagnosticiranih bolesnika s rakom. Od toga je više od 10.000 žena. Prema EU podacima većina osoba koje su preživjele rak i završile s tretmanom imaju poteškoća sa zapošlja-

Toplomjer emocija. Izabran je kao brzi instrument pogodan za procjenu i samoprocjenu emocionalne opterećenosti. Koristi se u brojnim studijama i u više od 200 klinika u svijetu. Kako bismo bili sigurni da je prikladan za procjenu distresa u populaciji hrvatskih onkoloških bolesnika, udruga SVE za NJU u partnerstvu s Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Školom narodnog zdravlja "Andrija Štampar" te u suradnji s KBC-om Zagreb, Rijeka i Osijek provela je istraživanje u kojem je potvrđeno da hrvatska adaptacija Toplomjera osjećaja (ETHR) ima zadovoljavajuće metrijske karakteristike te se može koristiti kao instrument za procjenu distresa. Voditeljica istraživačkog tima je psihologinja i psihoterapeutkinja dr. sc. Dea Ajduković, a voditeljica cijelog

vanjem. Procjenjuje se da ih je za 40 posto više nezaposlenih nego osoba koje nisu imale rak. Na to hoće li osoba raditi nakon dijagnoze, utječe više faktora kao što su spol, osobne karakteristike, stadij bolesti, socijalni faktori, trajanje bolovanja i dotadašnji posao. Od osoba koje su sudjelovale u istraživanju Nismo same većina je, njih 305, preboljela rak dojke. U trenutku postavljanja dijagnoze 77 posto anketiranih bilo je zaposleno na puno radno vrijeme. Nakon dijagnoze maligne bolesti na puno radno vrijeme ostalo je zaposleno njih 62 posto, 4 posto osoba se samozaposlilo, 14 posto još je na bolovanju, 7 posto je otišlo u mirovinu (nijedna osoba nije završila u invalidskoj mirovini), a 8 posto je i dalje nezaposleno. Od onih koji su tijekom liječenja ostali bez posla, najveći broj osoba ima visoku i srednju stručnu spremu. Uglavnom je riječ o ekonomisticama, diplomiranim ekonomisticama, trgovkinjama i inženjerkama različitih struka. Kao razloge prestanka rada tijekom i nakon bolesti većina sudionica istraživanja navodi diskriminaciju zbog bolesti. O praksi drugih zemalja govorili su prof. dr. sc. Ziv Amir sa Sveučilišta Salford, koji je izlagao na

projekta psihologinja Ljiljana Vukota iz udruge SVE za NJU. Aktivni sudionici webinara bili su ugledni stručnjaci iz akademske zajednice i kliničke prakse, psihologinje prof. dr. sc. Nataša Jokić Begić, dr. sc. Dea Ajduković, dr. sc. Latinka Basara, Ivona Poljak, mag. psych., Anuška Budisavljević, dr. med., specijalist interne medicine, uži specijalist internističke onkologije i gost konferencije, direktor International Psycho-Oncology Society - IPOS i European Cancer Organisation - ECCO dr. sc. Dégi László Csaba. Voditeljica webinara bila je Ljiljana Vukota. Kvaliteta života Opća je ocjena sudionika ovog stručnog webinara da onkološkim bolesnicima moramo osigurati psihološku pomoć kao dio suportiv-

temu povratka na posao nakon dijagnoze malignih bolesti u Velikoj Britaniji, te prof. dr. sc. Adela Elena Popa sa Sveučilišta Lucian Blaga u Sibiuu, koja je govorila o situaciji u Rumunjskoj. - Zaposlenici oboljeli od malignih bolesti u Velikoj Britaniji, ako nemaju kolektivni ugovor, imaju pravo na tjednu naknadu i vrlo lako ostaju bez posla - rekao je prof. Amir. U Nizozemskoj se pacijente oboljele od raka potiče da se što ranije vrate na posao. U Rumunjskoj se osobe oboljele od raka, nakon što završe s terapijom, imaju mogućnost vratiti na radno mjesto u satnici koja im odgovara, odnosno mogu raditi dva ili više sati, ovisno o svom zdravstvenom stanju. Europarlamentarka Sunčana Glavak istaknula je da u “novom normalnom” poslodavci i kroz EU instrumente kao što je Sure i Europski socijalni fond te implementaciju 5G tehnologije imaju mogućnost da i zaposlenicima koji boluju od malignih bolesti omoguće prilagodbu njihovih radnih zaduženja. Politika mora kreirati okvir za funkcioniranje rada od kuće, a poslodavci i svi zajedno možemo napraviti nešto dobro za oboljele od malignih bolesti, istaknuto je na konferenciji.

nog liječenja kako bismo sačuvali i unaprijedili motivaciju, suradljivost, kvalitetu života i ishode te pokazali brigu za mentalno zdravlje onkoloških bolesnika. Sad imamo znanstveno validiran instrument koji možemo koristiti u kliničkoj praksi za procjenu i samoprocjenu razine emocionalne opterećenosti. Upotrebom ET-HR-a možemo na brz i jednostavan način saznati kome treba preporučiti da se javi u savjetovalište. U idućem razdoblju slijedi planiranje načina implementacije ET-HR-a u kliničku praksu. Iz udruge ističu da bi implementacija Nacionalnog strateškog okvira protiv raka mogla znatno unaprijediti i ovo područje primjenom ciljeva i mjera iz poglavlja o psihološkoj pomoći, rehabilitaciji i resocijalizaciji onkoloških bolesnika. DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

PORODIČNA HI - OPASNA I NE ZBOG KOJE MN Doc. dr. sc. Ivan Pećin, Klinika za unutrašnje bolesti i Zavod za bolesti metabolizma te Referentni centar za rijetke i metaboličke bolesti u KBC-u Zagreb

ovišeni kolesterol nema simptoma pa o njemu ne razmišljamo previše. Čak ako netko i zna da ga ima jer je to slučajno otkriveno na sistematskom pregledu ili tijekom nekih drugih pretraga, ne doživljava to previše ozbiljno - barem dok ne doživi srčani ili moždani udar. Obično o srčanom i moždanom udaru razmišljamo kao o nečem što se događa samo osobama starije dobi, no i znatno mlađe osobe mogu biti pogođene, naročito ako su rođene s povišenim vrijednostima kolesterola. Ta se bolest naziva porodična ili obiteljska hiperkolesterolemija i riječ je o vrlo ozbiljnoj genetskoj bolesti jer oboljeli imaju čak 20 puta veći rizik za srčani i moždani udar u ranijoj dobi zbog toga što su od rođenja izloženi štetnim učincima povišenog kolesterola. Ta je bolest ujedno jedan od najčešćih genetskih uzroka bolesti srca i od nje boluje oko 30 milijuna ljudi u svijetu te oko 20.000 ljudi u Hrvatskoj. No, te su brojke samo pretpostavka, jer se za jako velik broj oboljelih i ne zna. Tragično je da više od 95 posto osoba koje imaju porodičnu hiperkolesterolemiju uopće ne zna da je ima i da su zapravo od rođenja u utrci s vremenom. Porodična hiperkolesterolemija po učestalosti bi se otprilike mogla izjednačiti s dijabetesom tipa 1, iako se mnogo neozbiljnije shvaća i rjeđe otkriva od njega. Ukratko, riječ je o velikom javnozdravstvenom problemu za koji je vrlo malo ljudi uopće čulo. O tome

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Iako mnogi misle de se radi o rijetkoj bolesti, što je samo po sebi dovoljno da je ne shvaćaju ozbiljno misleći "pa nemam baš ja neku rijetku bolest", u Hrvatskoj je 20.000 mladih osoba ili osoba u najboljim godinama kojima prijeti srčani ili moždani udar, a da toga uopće nisu svjesne. To je cijeli jedan grad veličine Samobora, što nipošto nije malo! kako prepoznati na vrijeme tu bolest i liječiti je kako bi se spasili mnogi mladi životi, razgovarali smo s doc. dr. sc. Ivanom Pećinom iz Klinike za unutrašnje bolesti i Zavoda za bolesti metabolizma te Referentnog centra za rijetke i metaboličke bolesti RH u KBC-u Zagreb. Što je to porodična ili obiteljska hiperkolesterolemija? Iako se o povišenom kolesterolu ili tzv. lošem kolesterolu često govori, za porodičnu hiperkolesterolemiju mnogi ljudi vjerojatno nikada nisu čuli, a ni mnogi je liječnici ne prepoznaju na vrijeme. - Za početak, nekako smo se usuglasili da engleski termin "familial hypercholesterolemia" prevedemo kao porodična, a ne obiteljska hiperkolesterolemija jer, primjerice, u obitelji može biti punica ili svekrva, ali one vam nisu rod. Dakle, porodična hiperkolesterolemija je nasljedna bolest koja se manifestira nasljedno povišenim kolesterolom, dakle od rođenja, i to onom vrstom kolesterola koji u narodu zovemo "loš kolesterol" ili LDL kolesterol. Bolest se, nažalost, ne prepoznaje na vrijeme jer se u praksi događa da prvi nalaz masnoća učinimo uglavnom tek onda kada nas poslodavac pošalje na sistematski pregled, a za bolesnike s porodičnom hiperkolesterolemijom to je prekasno. Postoje dva oblika ove bolesti: onaj koji je teži i nazivamo ga homozigotni oblik - kada gensku grešku za metabolizam kolesterola naslijedimo i od oca

i od majke, te blaži, ali jednako opasan oblik koji nazivamo heterozigotni oblik - kada gensku grešku naslijedimo ili od oca ili od majke. No, bez obzira na to koji oblik bolesti imali, ti su bolesnici pod izrazito povišenim rizikom da vrlo mladi dožive, a neki i ne prežive srčani ili moždani udar. Zna li se, barem otprilike, koliko ljudi u Hrvatskoj boluje od porodične hiperkolesterolemije? - Najveći problem su bolesnici s heterozigotnim oblikom, a pretpostavlja se da u Hrvatskoj ima oko 20.000 bolesnika s tom bolešću. Koliko ih znamo? Koliko smo ih prepoznali? Samo 2-3 posto! Figurativno rečeno, to znači da u našoj zemlji postoji grad veličine Samobora i okolice pun bolesnika kojima prijeti prijevremeni srčani ili moždani udar. Nadam se da je svima jasno koliko je to opasno. U čemu je točno razlika između dvije vrste hiperkolesterolemije heterozigotne i homozigotne? - Radi se o tome da u homozigotnom obliku naslijedite gensku grešku za metabolizam lipida od oca i majke i takvi bolesnici imaju prirođeno vrlo visoke vrijednosti LDL kolesterola, često preko 15 mmol/l (što je pet do šest puta više od gornje granice normale). Heterozigotni oblik znači da je bolesnik naslijedio gensku grešku za metabolizam kolesterola ili od oca ili od majke te ti bolesnici također imaju povišene vrijednosti opasnog LDL kolesterola od rođenja, no njihove se vrijednosti kreću do oko 15 mmol/l.

Koje rizike nosi porodična hiperkolesterolemija? Zašto je ta bolest tako opasna? - Najveći je problem u tome što je bolest neprepoznata, jer se na nju ne misli. Loš, LDL kolesterol povišen je od rođenja i ta šteta se tijekom godina nakuplja na krvnim žilama i nastaje ateroskleroza. Znanstveno je jasno dokazana povezanost LDL kolesterola i ateroskleroze. Ti bolesnici, homozigoti, dožive (a neki i ne prežive) srčani udar u drugom desetljeću života! Heterozigoti dožive srčani ili moždani udar u ranim pedesetim godinama ako su muškarci, a žene u srednjim pedesetim godinama, premda sam među njima vidio i bolesnike sa srčanim udarom i u ranim tridesetim i četrdesetim godinama, pogotovo ako su uz ovu nasljednu bolest imali još koji rizični čimbenik poput stresa, pušenja, debljine, šećerne bolesti, povišenog tlaka, fizičke neaktivnosti i slično. Koji su simptomi ove bolesti i na što obratiti pažnju kako bismo je mogli prepoznati što ranije? - Povišeni kolesterol ne boli dok nije prekasno i to je najveći problem. Naime, kad imate povišeni šećer u krvi ili povišeni tlak, nije vam dobro: vrti vam se, žeđate, imate glavobolje, mršavite, gubite svijest… No, kod povišenog kolesterola nema nekih jasnih simptoma. Sama bolest, porodična hiperkolesterolemija, može imati neke stigme bolesti koje nazivamo ksantomi i ksantelazme, a to su zapravo nakupine kolesterola u rahlom vezivu oko očiju ili iznad tetiva, ali one se javljaju u samo 30 posto bolesnika. Najjače oružje za rano otkrivanje bolesti je dobar razgovor s liječnikom u kojem liječniku treba skrenuti pozornost na činjenicu da je u porodici netko mlad umro od srčanog ili moždanog udara, bilo djed, baka, stric, tetka, otac ili majka. Za-

tim treba ukazati na kožne promjene ako ih bolesnik ima te svakako inzistirati da se učine nalazi masnoća ili takozvani lipidogram. Na osnovi tih podataka liječnik obiteljske medicine vrlo lako može postaviti sumnju i dijagnozu imate li ili ne porodičnu hiperkolesterolemiju te vas odmah početi liječiti na odgovarajući način. Ako pitate za simptome, to su bol iza prsne kosti prilikom napora ili nedostatak zraka, vrtoglavice s poremećajem govora, slabost udova, skraćenje hodne pruge (na primjer, ne možete prehodati više od 20-50 metara, a da ne stanete zbog bolova u mišićima). No, imajte na umu da su sve to simptomi već uznapredovale bolesti i prijetećeg infarkta! Kako se postavlja dijagnoza porodične hiperkolesterolemije? - Za postavljanje dijagnoze dovoljni su dobar razgovor s bolesnikom (anamneza), fizikalni pregled i krvni nalaz - lipidogram, odnosno određivanje LDL kolesterola. Kako se bolest liječi i mogu li pomoći neke promjene u načinu života? - Nužno je pridržavati se dijetne, hipolipemične prehrane, a možemo to nazvati i mediteranskim stilom prehrane. Uz to, treba se kloniti svih čimbenika rizika koje možemo izmijeniti. Naime, činjenicu da je bolest nasljedna ne možemo promijeniti, ali na to hoćemo li pušiti, biti pod stresom, imati povišenu tjelesnu težinu ili biti fizički neaktivni možemo itekako utjecati. I nema ništa bez lijekova. Ne treba ni jedan tren pomišljati na to da vam u pristupu liječenju ove bolesti neće biti potrebni lijekovi. Zaboravite crvenu rižu ili slične pripravke koji nisu učinkoviti! Koji se lijekovi koriste u liječenju? - To su u prvom redu lijekovi koji snižavaju kolesterol, poglavito loš ili

LDL kolesterol, a to su statini, i to oni novije generacije (atorvastatin i rosuvastatin) te u odgovarajućoj dozi (80 ili 40 mg). Osim statina, vrlo često ti bolesnici trebaju koristiti i lijek koji sprečava uzimanje kolesterola iz crijeva. To je lijek koji se naziva ezetimib i treba se uzimati u dozi od 10 mg. Ipak, kod većine bolesnika s porodičnom hiperkolesterolemijom kombinacija statina, ezetimiba i dijete neće biti dovoljna. No, možemo biti sretni jer u Hrvatskoj imamo dostupnu najmoderniju terapiju koja se aplicira u obliku bezbolnih, supkutanih injekcija dvaput mjesečno. Ta se terapija stručno naziva inhibitori PCSK9. S tim najmodernijim lijekovima i spomenutom kombinacijom te ako su prepoznati na vrijeme i ako se odgovarajuće liječe i redovito uzimaju terapiju, ti bolesnici mogu imati prognozu i preživljenje kao i osobe koje nemaju tu bolest. U razvoju su i novi učinkoviti lijekovi za liječenje porodične hiperkolesterolemije. Želio bih skrenuti pozornost na to da u KBC-u Zagreb, u Klinici za unutrašnje bolesti, djeluje ambulanta za poremećaj lipida kao dio Zavoda za bolesti metabolizma i Referentnog centra RH za rijetke i metaboličke bolesti. U tu se ambulantu bolesnici mogu samostalno javiti ako su se prepoznali u recima ovog teksta ili ih mogu uputiti nadležni liječnici obiteljske medicine. Kakve su prognoze za ljude s porodičnom hiperkolesterolemijom? Je li moguće bolest uspješno držati pod kontrolom i imati kvalitetan život? - Da, moguće je, ali samo ako se bolest prepozna na vrijeme, ako se liječi na odgovarajući način i ako se bolesnik pridržava svih uputa. Danas, nažalost, nije tako, ali nadam se da će i ovaj tekst pomoći da učinimo korak naprijed, tj. da ćemo spasiti barem jedan mladi život! DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Broj odobrenja: R12011869280 Datum odobrenja: 30.11.2020.

PERKOLESTEROLEMIJA PREPOZNATA BOLEST OGI UMIRU PREMLADI

iStock

Poster | SUBJECT ILI NE?

ALZH Kod demencije (a najčešća je Alzheimerova bolest) dolazi do oštećenja stečenih kognitivnih sposobnosti, prije svega pamćenja, ali i učenja i orijentacije. Evo kako možete prepoznati Alzheimerovu bolest

izlazi svakog prvog četvrtka u mjesecu 42 DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Znakovi HEIMEROVE bolesti

SUBJECT ILI NE? | Poster

Prva faza (lakši simptomi) ◗ tjeskoba, povlačenje u sebe, mirnoća ◗ promjena raspoloženja, nezainteresiranost ◗ bez interesa za čitanje i pisanje ◗ gledanje televizije bez interesa ◗ slaba komunikacija s okolinom Druga faza (teži simptomi) ◗ daljnji gubitak koncentracije i pažnje ◗ teškoće s pamćenjem (otvorena slavina, plin...) ◗ dezorijentiranost u vremenu i prostoru ◗ gubitak rasuđivanja i odlučivanja ◗ zaboravljanje i zapitkivanje Treća faza (teški simptomi) ◗ depresija, apatija, tišina ◗ promjena raspoloženja, povlačenje u sebe ◗ komunikacija i govor sve slabiji ◗ ukočenost udova ◗ sve teži hod i padanje

◗ zaboravljanje, traženje stvari ili njihovo stavljanje na krivo mjesto ◗ loša orijentacija u prostoru i vremenu ◗ otežano hodanje, mali i usporeni koraci ◗ drhtanje lijeve ruke ◗ bezvoljnost, slabljenje aktivnosti ◗ slaba komunikacija, kratki odgovori ◗ sve veća ovisnost, strahovi, nesuvisle priče iz prošlosti ◗ gledanje televizije bez praćenja sadržaja ◗ gubitak sposobnosti rasuđivanja ◗ neprepoznavanje bliskih osoba ◗ ponavljanje istih radnji ◗ noćno hodanje i rano buđenje ◗ halucinacije DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

VODIČ | BITNO JE ZNATI

Piše LUCIJA

MAJETIĆ, MAG. PHARM.

Mnogo se govori o pozitivnim učincima beta-glukana, vitamina D, vitamina C, cinka i probiotika na imunosni odgovor, o važnosti primjene B-kompleksa za zaštitu živčanog sustava i zbog njegova utjecaja na stvaranje energije te o ovlaživačima zraka i raspršivačima mirisa koji mogu pomoći u očuvanju vlažnosti i kakvoće zraka. U obilju informacija ponekad se teško snaći, a ovo su upute o tome što biste trebali imati u svojoj kućnoj ljekarni. Foto iSTOCK

KUĆNA LJEKARNA ZA DOBA PANDEMIJE COVIDA 44

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

vrijeme globalne pandemije covida-19 očuvanje zdravlja u središtu je pozornosti. Porast broja oboljelih dolaskom hladnijih mjeseci i približavanje sezone gripe dovoljan su razlog za opću zabrinutost. Javnost je sve više informirana o važnosti poduzimanja pojedinih koraka u svrhu prevencije zaraze. Pojačano je zanimanje za pojedine preparate, vitamine, minerale i medicinske proizvode za zaštitu zdravlja. Mnogo je govora o pozitivnim učincima beta-glukana, vitamina D, vitamina C, cinka te probiotika na imunosni odgovor, važnosti primjene B-kompleksa za zaštitu živčanog sustava te zbog njegova utjecaja na stvaranje energije, dok korištenje ovlaživača zraka i raspršivača mirisa može pomoći u očuvanju vlažnosti i kakvoće zraka. U obilju informacija ponekad se teško snaći, a ovo su detalji o tome što bi trebalo biti u vašoj kućnoj ljekarni. ŠTO SU BETA-GLUKANI? Beta-glukani su strukturni složeni šećeri čije su molekule glukoze povezane beta-1,3 glikozidnim vezama. (1,3)(1,4)-β glukani su topivi složeni šećeri izolirani iz stanične stijenke ječma i zobi koji imaju dokazano djelovanje u održavanju normalnih vrijednosti kolesterola u krvi. To je ujedno jedina zdravstvena tvrdnja sa službenim odobrenjem FDA (Američka agencija za hranu i lijekove) i EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane). (1,3) (1,6)-β glukani su netopivi složeni šećeri izolirani iz stijenke kvasca i određenih gljiva i oni imaju imunomodulatorni učinak, odnosno mogu pojačati ili smanjiti imunosni odgovor. (1,3)(1,6)-β glukani potiču stvaranje imunosnih stanica i aktiviraju naš imunosni sustav. Uzimanje beta-glukana već unutar tri dana može imati povoljan učinak te može pojačati imunitet za čak 50-120 posto. Nakon uzimanja moguća je pojava povišene temperature, što znači da je organizam krenuo u borbu. Najčešće se primjenjuju kod infektivnih bolesti respiratornog trakta, infekcija virusima, bakterijama i gljivicama i kao potporna terapija kod onkoloških bolesnika. Može pomoći i kod parazitskih i gljivičnih in-

fekcija, anemije, dijabetesa, alergija, iscrpljenosti, u regulaciji apetita. Beta-glukan bi preventivno trebala uzimati i djeca, a s primjenom bi se trebalo započeti nekoliko tjedana prije izlaganja djeteta kolektivu (ja-

SMATRA SE DA JE BETAGLUKAN SIGURAN ZA PRIMJENU. UOBIČAJENA DOZA JE 2-6 mg/kg. PREPORUČUJE SE UZIMANJE UJUTRO NATAŠTE. U PREVENCIJI JE DOZA ZA ODRASLE OD 500 mg slice, vrtić, škola). Uzimanje tijekom infekcije skratit će vrijeme bolesti, dok će uzimanje nakon bolesti pridonijeti oporavku iscrpljenog organizma. Studije pokazuju smanjenje učestalosti respiratornih infekcija u djece od tri do sedam godina. Smatra se da je beta-glukan siguran za primjenu. Dosad nisu uočeni njegovi toksični učinci. Uobičajena doza je 2-6 mg/kg. Preporučuje se uzimanje ujutro natašte. U prevenciji se propisuje doza za odrasle od 500 mg, dok kod liječenja akutnih stanja i karcinoma doza seže i do 3000 mg dnevno. Beta-glukani smatraju se sigurnim imunomodulatorima. Zbog svog imunomodulatornog učinka ne preporučuju se kod autoimunih bolesti (reumatoidni artritis, lupus, upalne bolesti crijeva, multipla skleroza…) niti pacijentima koji uzimaju imunosupresive nakon transplantacije organa. Također se ne preporučuju trudnicama, dojiljama i djeci mlađoj od godinu dana. nastavak na sljedećoj stranici DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

VODIČ | BITNO JE ZNATI

Vitamin D Vitamin D pridonosi održavanju zdravlja kostiju, zuba i mišića. Posljednjih desetljeća, uz klasično povezivanje vitamina D sa zdravljem koštano-mišićnog sustava, rezultati velikog broja istraživanja govore o njegovim drugim profilaktičkim i terapijskim mogućnostima s obzirom na to da pridonosi normalnoj funkciji imunosnog sustava. Vitamin D stimulira imunosni sustav kad je on preslab, ali i ublažava njegovu aktivnosti kada djeluje prejako. Najbogatiji prirodni izvori vitamina D u hrani su ribe (tuna, srdele, skuša, bakalar, haringa, losos), plodovi mora, shiitake gljive, goveđa jetra, žumance, sirevi i mliječni proizvodi, ali samo 20 posto ukupnih dnevnih potreba za vitaminom D unosi se u organizam hranom. Glavni izvor vitamina D u ljudi je njegova sinteza u koži pod utjecajem izlaganja sunčevu svjetlu. Ipak, njegov nedostatak je čest iako dnevne potrebe za vitaminom D nisu velike i iznose samo 10 μg (400 IJ). Čak 40-50 posto populacije ima nedostatnu koncentraciju vitamina D u krvi, zbog čega se s pravom govori o pandemiji hipovitaminoze D, što može nositi ozbiljne javnozdravstvene posljedice. U Hrvatskoj ne postoji sustavna strategija obogaćivanja hrane vitaminom D, a i geografski položaj

(iznad 40° geografske širine) čimbenik je rizika za pojavu nedostatka vitamina D u populaciji. Brojne kampanje upozoravaju na opasnost od prevelikog izlaganja suncu te prevladava strah od njegovih posljedica, osobito od nepoželjnih promjena na koži, stoga se savjetuje primjena sredstava za zaštitu od sunca sa zaštitnim faktorom. Upotreba sredstva za zaštitu od sunca sa zaštitnim faktorom 30 smanjuje sintezu vitamina D za više od 95 posto. Skupine kod kojih se može očekivati nedostatak ovog vitamina su trudnice, osobe koje se rijetko izlažu suncu, nose zaštitnu odjeću, osobe tamne puti, pretile osobe, hospitalizirani pacijenti, osobe smještene u institucije, stariji te oboljeli od autoimunih, malignih i kardiovasku-

Dnevne doze Preporučena dnevna doza vitamina D u dodacima prehrani je 400 IJ/L (10 μg). Prema preporukama američkog Instituta za medicinu osobama u dobi do 70 godina savjetuje se 600 IJ, a starijima od 70 godina 800 IJ vitamina D na dan. Registrirani preparati na tržištu nalaze se u obliku uljne otopine, kapsula, tableta, sprejeva. Uljne otopine, uljne kapsule i sprejevi smatraju se boljim oblikom nego tablete zbog bolje apsorpcije i raspoloživosti u organizmu. Do suviška vitamina D ne može doći zbog prekomjernog izlaganja suncu, ali može zbog pretjeranog peroralnog unosa. Unatoč bojazni od intoksikacije vitaminom D, današnja saznanja upućuju na to da tek doza od 50.000 IJ vitamina D na dan u odraslih osoba tijekom nekoliko mjeseci može uzrokovati intoksikaciju.

CINK Cink je esencijalni mineral, uključen je u više od 200 enzimskih sustava. Ljudski organizam sadrži malu količinu cinka, 1,5-2,5 g, a većina se nalazi u mozgu, mišićima, kostima, bubrezima, jetri, prostati i oku. Važan je za rast i diobu stanice, spolno sazrijevanje, reprodukciju, prilagodbu na tamu, zacjeljivanje rana, a jedna od njegovih najznačajnijih uloga je utjecaj na imunosni sustav. Cink utječe na stvaranje i aktivaciju T-limfocita, bijelih krvnih stanica koje su važne u borbi protiv infekcije. Dodatni unos u vrijeme prehlade, prema nalazima istraživanja, može skratiti trajanje i težinu bolesti.

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

larni bolesti i infekcija. Da bi osobe tamne puti proizvele jednaku količinu vitamina D kao svjetlopute, moraju se izlagati suncu 3-5 puta dulje od njih. Pretile osobe imaju na raspolaganju manje količine slobodnog vitamina D s obzirom na to da se vitamin D pohranjuje u masnom tkivu. Osobe starije dobi imaju smanjenu sposobnost stvaranja vitamina D, odnosno

Važan je i za osjetila okusa i mirisa. Simptomi nedostatka cinka su: poremećaj u rastu, alopecija, promjena boje kose i njeno lako lomljenje, dermatitis i akne, smanjeno zacjeljivanje rana, dijareja, česte infekcije, smanjena spermatogeneza, poremećaji okusa i mirisa. Povećan unos cinka može izazvati iritaciju želuca i povraćanje. Raznovrsna prehrana može osigurati dovoljne dnevne količine - najbolji prirodni izvori su: meso, riba, pivski kvasac, sjemenke bundeve, grašak, sir. Puno se bolje apsorbira iz hrane životinjskog nego iz hrane biljnog porijekla. Fitinska kiselina smanjuje apsorpciju cinka.

imaju samo trećinu sposobnosti 20-godišnjaka. Aktivni oblik vitamina D zbog svog utjecaja na rast i diferencijaciju stanica našao je svoje mjesto u liječenju autoimunih bolesti kao što su reumatoidni artritis, upalne bolesti crijeva, multipla skleroza i dijabetes. Vitamin D ima i antihipertenzivne učinke. Istraživanja su pokazala bolji ishod bolesti kod malignih oboljenja u pacijenata s višim koncentracijama vitamina D. Znanstvene studije ukazale su na povezanost niskih koncentracija ovog vitamina i učestalosti više infektivnih bolesti, poglavito infekcija gornjeg respiratornog sustava te enteroviroza, ali i pneumonije, upale uha, denga groznice, hepatitisa B i C te HIV infekcije. Rezultati istraživanja objavljeni u stručnom časopisu medRxiv sugeriraju kako su odgovarajuće koncentracije vitamina D u krvi povezane s manjim rizikom za obolijevanje od covida-19.

Dnevne doze Dnevne potrebe za cinkom ovise o dobi i spolu. Kod odrasle žene iznose 8 mg, a kod muškarca 11 mg, dok su u trudnoći i tijekom dojenja potrebe za cinkom povećane.

VITAMINI B-KOMPLEKSA Vitamini B-skupine su esencijalni nutrijenti koji u svom prirodnom obliku dolaze zajedno. Topivi su u vodi te imaju brojne važne uloge u organizmu. Svaki od njih ima određenu ulogu, a zajedno sudjeluju u stvaranju energije iz ugljikohidrata, proteina i masti. Vitamini B-skupine djeluju zajedno u svrhu poboljšanja metabolizma, imunosnog i živčanog sustava, čuvaju kožu i mišiće, potiču rast i podjelu stanica te imaju mnoge druge pozitivne učinke na zdravlje. Najbolji prirodni izvor vitamina B-skupine je pivski kvasac. Organizam ih ne može proizvesti, pa ih je potrebno unositi svakodnevno. Zdravom i uravnoteženom prehranom koja uključuje svakodnevno konzumiranje voća, povrća i žitarica organizmu se u pravilu mogu osigurati dovoljne količine vitamina

Dnevne doze Kako su vitamini B- skupine topivi u vodi, previsok unos uglavnom se izlučuje urinom, ali to ne pruža sigurnost kod unosa previsokih doza. Specifične preporuke za svaki vitamin B-skupine ovisi o dobi, spolu i drugim faktorima (npr. trudnoća i dojenje). Povećani unos preporučuje se najčešće trudnicama i dojiljama, kod crijevnih bolesti, malapsorpcijskog sindroma, gastritisa, dugotrajnog stresa i infekcija, alkoholizma te starijim osobama. Uzimanje pojedinačnih vitamina iz B-skupine dulje vrijeme može rezultirati neravnotežom svih vitamina ove skupine u organizmu. Zbog toga se većini pacijenata preporučuje uzimanje kompleksa B-vitamina. Na taj način RDA (preporučeni dnevni unos) za pojedine vitamine iz te skupine neće biti veći od 100 posto, pa im se omogućuje optimalno djelovanje na organizam s obzirom na to da se njihove funkcije međusobno nadopunjuju. B-kompleks je grupa od osam vitamina: vitamin B1 (tiamin), vitamin B2 (riboflavin), vitamin B3 (niacin), vitamin B5 (pantotenska kiselina), vitamin B6 (piridoksin), vitamin B8 (biotin), vitamin B9 (folna kiselina) i vitamin B12 (cijanokobalamin).

B-skupine. Dodatna suplementacija uglavnom se preporučuje kod određenih simptoma koji ukazuju na njihov nedostatak. Suplementacija se koristi kod nespecifičnih kožnih bolesti, neuroloških bolesti ili nekih pojava koje mogu upućivati na nedostatak zbog nedovoljnog unosa hranom, kao npr. lomljivi nokti ili ispadanje kose. nastavak na sljedećoj stranici

Vitamin C Vitamin C ili askorbinska kiselina je vitamin topiv u vodi sa snažnim antioksidativnim svojstvima koji u tijelu ima brojne važne uloge. U organizam ga je nužno unosi hranom jer ga ne može sam proizvesti. Da bi preživio, čovjek mora imati dostatnu količinu vitamina C u prehrani. Namirnice bogate njime su voće i povrće: naranča, limun, šipak, jagoda, kupus, brokula, paprika, špinat, kelj, krumpir. Vitamin C pridonosi normalnom stvaranju kolagena potrebnog za normalnu funkciju hrskavice, kostiju, kože, krvnih žila, zuba i desni. Njegov izraziti nedostatak u prehrani dovodi do razvoja opasne bolesti - skorbuta. Vitamin C štiti stanice od oksidativnog stresa, pridonosi normalnoj psihološkoj funkciji i funkciji živčanog sustava, povećava apsorpciju željeza te indirektno sprečava razvoj anemija koje nastaju kao posljedica manjka željeza, pridonosi normalnom metabolizmu stvaranja energije te smanjuje umor i iscrpljenosti. Također potpomaže aktivnost vitamina E.

SUBJECT ILI NE? | Teme

Kako pušenje snižava razinu askorbinske kiseline u krvi, povišeni unos vitamina C može koristiti pušačima. Ovaj vitamin spada u skupinu mikronutrijenata koji imaju važnu ulogu u regulaciji

djeluje kao blagi antihistaminik te može olakšati simptome gripe poput kihanja, začepljenog nosa i problema sa sinusima. Suplementacija se pokazala učinkovitom kod smanjenja incidenci-

povišenog krvnog tlaka. Istraživanja su pokazala da je suplementacija vitamina C snizila sistolički (gornji) krvni tlak za 5 mmHg, a dijastolički (donji) za 1,7 mmHg. Vitamin C pridonosi normalnoj funkciji imunosnog sustava i tako jača otpornost organizma na infekcije, uključujući i otpornost na infekciju koronavirusom. Također

je upale pluća, što znači da bi ovaj vitamin mogao biti učinkovit u liječenju simptoma zaraze koronavirusom koji najčešće zahvaća upravo dišni sustav. Istraživanja su pokazala da intravenozna primjena vitamina C može biti učinkovita suportivna terapija u ranijim fazama liječenja posljedica infekcije covid-19

Dnevne doze Preporučeni dnevni unos za odrasle je 80 mg. Za prevenciju bolesti srca i zaštite od infekcija optimalna doza je 200-500 mg dnevno, dok se u zimsko doba gripa i prehlada, kada smo podložniji infekcijama, preporučuje unos viših doza, i to od 500 mg do 1 g. Ako unos vitamina C prehranom nije adekvatan, moguće ga je u organizam unijeti dodacima prehrani. Prirodna i sintetska askorbinska kiselina kemijski

su identične molekule i nema poznatih razlika u njihovoj učinkovitosti. Vitamin C dolazi i u obliku soli (natrijev Laskorbat, kalcijev L-askorbat, kalijev L-askorbat), koje su manje kisele te je u ovoj formi vitamin C manje agresivan za osobe koje imaju osjetljivu želučanu sluznicu. Bolju raspoloživost vitamina C daju prirodni kompleksi s biljnim pigmentima - bioflavonoidima. Ester-C® je proizvod koji ima neutralan pH i preporučuje

se osobama s probavnim tegobama. Tablete s produljenim oslobađanjem smanjuju rizik stvaranja bubrežnih kamenaca. Liposomalni vitamin C duže se zadržava u organizmu i također ima manje probavnih nuspojava. Na našem tržištu vitamin C je dostupan kao monopreparat te u kombinaciji sa željezom i folnom kiselinom, u kombinaciji s tvarima koje pomažu u obnavljanju hrskavice, u kom-

binaciji s tvarima koje pridonose normalnoj funkciji imunosnog sustava te kao sastojak multivitaminsko-mineralnih preparata. Visoke doze (›2 g) mogu izazvati dijareju, vrtoglavicu, umor, crvenilo lica, glavobolju, žgaravicu, mučninu, povraćanje. Rijetko može doći i do nastanka bubrežnih oksalatnih kamenaca. U visokim dozama može smanjiti apsorpciju lijekova koji smanjuju zgrušavanje krvi, ciklosporina i alkalnih lijekova. DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

RASPRŠIVAČI MIRISA Raspršivači mirisa raspršuju eterična ulja u prostor. Blagotvorni učinak pojedinih ulja na određene respiratorne probleme i psihičko zdravlje mnogima je već poznat. Popularna je primjena ultrazvučnih raspršivača. Prilikom njihove primjene potrebno je kapnuti određenu količinu ulja u vodu, ovisno o tipu ulja i veličini prostora koji želimo osvježiti. Brze vibracije raspršuju ulje i vodu u obliku maglice. Pritom se ne narušava stabilnost ulja. U prosjeku imaju posude zapremnine od 100 do 400 ml, zbog čega se ne mogu koristiti kao ovlaživači zraka. Izuzetak su uređaji većeg volumena koji istovremeno mogu biti i ovlaživači i raspršivači mirisa. Učinak raspršivanja je blag zbog razrjeđivanja ulja vodom i praćenja prirodnog strujanja zraka u prostoru. Učinkovitijim u raspršivanju smatraju se uređaji koji raspršuju ulje pomoću mlaza zraka i vakuuma koji povlači ulje u prostor. Nema razrjeđivanja ulja vodom niti zagrijavanja, mlaz je dovoljno jak, a ulje se raspršuje u obliku sitnih kapljica. Takvi su raspršivači pomalo bučni, ali protok zraka i jačina raspršivanja mogu se regulirati. Postoje i raspršivači koji rade na principu zagrijavanja i isparavanja eteričnih ulja s površine, ali njihova primjena zbog povišene temperature može dovesti do narušavanja stabilnosti ulja. Sve raspršivače potrebno je održavati i redovito čistiti. Također je važno da se primjenjuju eterična ulja propisane kakvoće i da se s uljima oprezno rukuje. Raspršivači često imaju ugrađeno i ugodno osvjetljenje koje pridonosi opuštanju te čini dom ili radno mjesto još ugodnijim za boravak. PARACETAMOL Paracetamol je poznati lijek za ublažavanje boli i vrućice. Djeluje uglavnom u središnjem živčanom sustavu, sprečava prijenos bolnih signala u mozak, sprečava oslobađanje spojeva u tijelu koji povisuju temperaturu i pojačavaju bol. Zbog središnjeg učinka i dobrog sigurnosnog profila lijek je izbora za osobe s ozbilj-

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Ovlaživači zraka Dolazak zime, grijanje i boravak u zatvorenim prostorima pogoduju širenju respiratornih infekcija. Sluznica dišnog sustava među prvim je linijama obrane te je važna komponenta imunosnog sustava koja sprečava prodiranje mikroorganizama u tijelo. Kako bi sluznica dišnog sustava bila učinkovita, mora biti vlažna. Iako je provjetravanje prostora nužno, svakim otvaranjem prozora zimi u prosječnoj prostoriji izgubi se 1 do 2 litre vode. Virusne čestice i alergeni duže struje zrakom koji je suh, dok s porastom vlage padaju na tlo. Gubitak vlage iz zraka dovodi do isušivanja sluznice dišnih puteva te ona gubi svoju zaštitnu ulogu.

Osim suhoće sluznice javlja se suhoća kože, usana i očiju. Vlažnost sluznice možemo privremeno nadomjestiti ispiranjem nosa izotoničnim otopinama i pijenjem dovoljno tekućine. Kako bi vlažnost sluznice stalno bila očuvana, preporučuje se primjena ovlaživača zraka. Ovlaživači zraka su uređaji koji vodu pretvaraju u vodenu paru i tako povećavaju vlažnost zraka. Za ovlaživanje i postizanje zadovoljavajuće relativne vlažnosti od 30-50 posto potrebno je ispariti oko 3-4 litre vode dnevno. Posuda ovlaživača mora biti odgovarajućeg volumena u skladu s veličinom prostora koji treba ovlažiti (barem 0,5-1 litre). Vlažnost zraka

određuje se pomoću higrometra. Važno je da vlažnost ne prelazi 60 posto jer prevelika vlažnost dovodi do pogoršanja respiratornih problema, kondenzacije vode na prozorima i zidovima te pogoduje razvoju plijesni, gljivica, bakterija. Postoji više vrsta ovlaživača zraka, a sve ovlaživače potrebno je ispravno održavati i redovito čistiti (barem jednom tjedno, u skladu s uputama). Ako se za ovlaživanje koristi voda iz vodovoda, nakupit će se kamenac, koji se može ukloniti pomoću octa. Svaki dan trebalo bi izliti preostalu vodu i isprati spremnik običnom vodom. Pri svakom čišćenju obavezno je isključiti uređaj iz struje.

VIŠE JE VRSTA OVLAŽIVAČA ZRAKA, A SVE IH JE POTREBNO ISPRAVNO ODRŽAVATI I REDOVITO ČISTITI (BAREM JEDNOM TJEDNO, U SKLADU S UPUTAMA). AKO SE KORISTI VODA IZ VODOVODA, NAKUPLJA SE KAMENAC, KOJI SE UKLANJA OCTOM nijim želučanim problemima, osobe na terapiji lijekovima koji smanjuju zgrušavanje krvi i za trudnice. Preporuka je za većinu starijih jer su to uglavnom osobe s problemima probavnog trakta, srčano-krvožilnim bolestima i većim brojem lijekova u terapiji. Ne oštećuje želučanu sluznicu kao protuupalni lijekovi koji djeluju na periferiji (acetilsalicilna kiselina ili ibuprofen i ketoprofen). U dozama dostupnim bez recepta koristi se za privremeno ublažavanje vrućice, glavobolje, zubobolje, boli u mišićima, iščašenja, uganuća, artritis, grlobolju, kod

BITNO JE ZNATI | VODIČ prekoračenje doze odmah se treba javiti svom liječniku ili otići u bolnicu, čak i ako se osoba osjeća dobro, jer postoji mogućnost kasnijeg ozbiljnog oštećenja jetre. Na tržištu je registriran u obliku tableta, kapsula, šumećih tableta, sirupa, supozitorija i različitih kombiniranih preparata, s dodatkom vitamina C, protiv hunjavice i kašlja. Neovisno o kojem se obliku radi, potrebno je uvijek pročitati priloženu uputu o lijeku i koristiti lijek u skladu s propisanom uputom.

simptoma gripe ili prehlade. Koristi se u liječenju vrućice već od najranije dobi te se do 12. godine dozira po kilaži (10-15 mg/kg), svakih 4-6 sati, odnosno četiri puta dnevno. Za adolescente i odrasle doziranje je 1-2 puta 500 mg, svakih 4-6 sati, također četiri puta dnevno. Potrebno je biti na oprezu da se ne prekorači maksimalna doza od 4000 mg (4 g) paracetamola dnevno. Prije uzimanja potrebno se savjetovati s liječnikom ako imate problema s jetrom ili bubrezima, a ne smije se uzimati u slučaju alergije na paracetamol. Trajanje primjene u bezreceptnom režimu je do tri dana uzastopce, nakon toga treba se obratiti liječniku. U slučaju sumnje na

PROBIOTICI Probiotici su živi mikroorganizmi koji, primijenjeni u odgovarajućoj količini, imaju pozitivne učinke na zdravlje. Na hrvatskom tržištu uglavnom se nude kao dodaci prehrani. Najčešće prisutni sojevi pripadaju različitim vrstama rodova Lactobacillus i Bifidobacterium. Pozitivan učinak na zdravlje postižu normalizacijom sastava crijevne mikroflore, pokretljivosti crijeva, suzbijanjem patogena, produkcijom kratkolančanih masnih kiselina i brojnim drugim učincima specifičnim za pojedine vrste mikroorganizama. Zahvaljujući sve brojnijim spoznajama koje povezuju poremećaje sastava crijevne flore s pojavnošću nekih sistemskih bolesti probiotici se danas sve više koriste u prevenciji i liječenju različitih patofizioloških stanja. Savjetovanje pacijenata otežano je zbog niza čimbenika, a ponajviše zbog nedostatka jasnih dokaza o učinkovitosti. Dodatni problem je sve veći broj preparata na tržištu, nedosljednost u deklariranju probiotičkih sojeva i vrsta te različita kvaliteta pojedinih suplemenata. Proizvodi koje nalazimo u praksi često ne sadrže deklarirane probiotičke sojeve/vrste ili ih sadrže u puno nižim koncentracijama koje su nedostatne za postizanje željenog učinka. Prema smjernicama raspon učinkovitih koncentracija probiotika po jednoj dozi najčešće je 109-1011 CFU (engl. colony forming units). Najviše razine dokaza u pedijatrijskoj populaciji postoje za učinko-

PROBIOTICI SU ŽIVI MIKROORGANIZMI KOJI, PRIMIJENJENI U ODGOVARAJUĆOJ KOLIČINI, IMAJU POZITIVNE UČINKE. NA NAŠEM TRŽIŠTU UGLAVNOM SE NUDE KAO DODACI PREHRANI. PRIMJENA OVISI O ZDRAVSTVENOM STANJU vitost Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) i Lactobacillus reuteri u liječenju akutne dijareje. Primjenjuju se kod pojave prvih simptoma, dvaput dnevno, 5-7 dana. Za liječenje konstipacije kod djece može se preporučiti primjena L. reuteri osam tjedana. LGG i Saccharomyces boulardii također su vrlo učinkoviti u prevenciji dijareje kod djece i odraslih uzrokovane antibioticima, a primjenu probiotika potrebno je započeti paralelno s početkom primjene antibiotika, i to 1-2 puta dnevno, za trajanja cijele antibiotičke terapije. Terapija S. boulardii za 2-4 tjedna može poboljšati učinkovitost i sigurnost terapije za liječenje Helicobacter pylori. Sigurnost primjene ovisi o zdravstvenom stanju pojedinca. Rizične skupine za primjenu probiotika su prerano rođena djeca, pacijenti sa značajnim oštećenjem crijevne sluznice, s akutnim pankreatitisom, kritično bolesni, hospitalizirani i imunokompromitirani pacijenti. Kod imunokompromitiranih osoba moguća je pojava infekcije kao posljedica primjene probiotika. U tim se slučajevima dobro prosuđuje opravdanost primjene probiotika. S obzirom na to da su probiotici živi mikroorganizmi, istovremena primjena antibiotika može negativno utjecati na učinkovitost probiotika. Također i primjena antimikotika na S. boulardii koji je kvasac. Zbog toga se preporučuje uzimati antibiotik/antimikotik i probiotik s razmakom od najmanje dva sata.

Za sve dodatne upite o navedenim i drugim temama uvijek ste pozvani obratiti se ljekarnicima Ljekarni Zagrebačke županije. Stručni djelatnici rado će vam posvetiti vrijeme i pružiti odgovarajuću ljekarničku skrb DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

BLAGDANI | Djeca

ODRŽAVATI PRIČU O DJEDU BOŽIĆNJAKU ILI NE? Sačuvati tradiciju ili njegovati iskrenost, tvrditi da Djed Božićnjak postoji ili ne? Mnogi smatraju da u tome nema ništa loše, već je, naprotiv, poželjno uroniti s djecom u blagdanski svijet čarolija i izmišljenih likova, ali nova istraživanja kažu drukčije. Uporno laganje da su ti likovi stvarni djeci zapravo donosi više štete nego koristi. Piše NINA ČIČA, foto iSTOCK

vi smo se naslušali blagdanskih laži i priča o Djedu Mrazu, Djedu Božićnjaku, Isuseku, Svetom Nikoli i ostalim likovima koji navodno donose poklone dobroj dječici. I sudjelujemo u održavanju te iluzije kod vlastite djece. Neki su se možda čak odijevali u simpatične djedice, pravili se da

čiste dimnjak kako bi Djed Mraz lakše ušao s vrećom poklona, pokušavali uvjeriti djecu da će im donijeti poklone samo ako budu dobra jer ih on promatra i prati… I lako je reći: "Pa, djeca to vole i uživaju u tome" kao obrazloženje za ustrajanje u tim lažima. Ili pak: "I meni su lagali pa mi se zbog toga nije dogodilo ništa loše". I

ŠTO KAD VAS DIJETE, POGOTOVO AKO JE I PO PRIRODI ZNATIŽELJNO I SKLONO SVE ANALIZIRATI, POČNE PROPITKIVATI O TOME? A PITANJA UNEDOGLED... SVE DOK NE PROĐU TI DANI U GODINI

jedno i drugo je vjerojatno istina, barem dobrim dijelom. No, što kad vas dijete, ono koje već pristojno govori i u određenoj je mjeri počelo logički razmišljati, a da i ne govorimo da je možda po prirodi znatiželjno i sklono sve analizirati, počne propitkivati o tome. A kako njegova kola mogu letjeti, kako lete sobovi, kako stigne svima donijeti poklone u istoj noći, zašto ga nitko nikada ne vidi, kako se stari djedica uopće može spuštati kroz dimnjak i verati natrag, kako može znati jesam li bio dobar, kako me može vidjeti nastavak na sljedećoj stranici DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Djeca | BLAGDANI ISTRAŽIVANJE KAŽE KAKO LAGANJE DJECI O DJEDU BOŽIĆNJAKU, MRAZU ILI KAKO GA GOD MI ZVALI, MOŽE DJELOVATI ŠTETNO NA RAZVOJ NJIHOVA POVJERENJA PREMA RODITELJIMA I PREMA ODRASLIMA OPĆENITO ako živi u Finskoj??? I tako dalje, i dalje unedogled. Sve dok "oni dani u godini" ne prođu. Sumnjičava djeca Meni je tu torturu Jan priuštio za prošle novogodišnje blagdane, vjerojatno će i za ove, a ako su sestre imalo slične njemu, ubrzo će me svi troje rešetati pitanjima. I bojim se da moje laži, koje su se već lani jedva održale, i to na vrlo klimavim nogama, neće izdržati pred napadima troje sumnjičave djece. Prve su mi laži o tome zapravo vrlo lako prešle preko usana, no kad je krenulo sve detaljnije propitkivanje, i moje su laži morale postati sve složenije da bi bile uvjerljive. Na kraju sam se već počela osjećati blago neugodno u konstruiranju tolikih izmišljotina djetetu koje stalno učim kako treba reći istinu "pa što bude". Sve sam lošije lagala, on se sve više ljutio jer mu moji odgovori nisu bili uvjer-

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

ljivi i na trenutke mi se činilo da će njegova sumnjičavost uništiti blagdansku čaroliju i pokvariti mu veselje u svemu. Nekoliko mi je puta rekao: "Ja neću tog Djeda Mraza", "Ne volim ga, neću biti dobar i neću da dođe", no dijete kao dijete, želja za poklonima bila je jača pa ih je pristao "primiti". I sad se pitam, vjerojatno kao i mnogi roditelji oko mene, ima li to smisla ili ne. Ne bi li bilo bolje da mu lijepo objasnim kako stvari uistinu stoje i gotovo. Iskreno, ja se uopće ne sjećam trenutka kad sam shvatila da Djed Mraz zapravo ne postoji, tako da pretpostavljam da suočavanje s istinom nije bilo nikakvo dramatično ni traumatično iskustvo. I sasvim se lijepo mogu veseliti blagdanima i provođenju vremena s onima koje volim i uživati u svemu tome, pa ne vidim zašto bi istina trebala uzdrmati bilo koga. Evo što

o tome kažu stručnjaci i nove znanstvene spoznaje. Treba li reći istinu? Istraživanje objavljeno 2016. u medicinskom časopisu Lancet Psychiatry otkriva da laganje djeci o Djedu Božićnjaku, Mrazu ili kako god nazivali izmišljeni lik koji donosi darove, može djelovati štetno na razvoj njihova povjerenja prema roditeljima i odraslima općenito. Autori istraživanja, dr. Christopher Boyle i dr. Kathy McKay, tvrde da govorenje neistina djeci, čak i kada to činimo u šali ili iz dobrih pobuda, može utjecati na naš odnos s njima. - Djeca će, prije ili kasnije, otkriti da ste im godinama lagali i to ih može navesti da se zapitaju kakve ste im još sve laži rekli - smatra dr. Boyle. Način na koji svaka obitelj prenosi priču o Djedu Mrazu ili Božićnjaku ovisi o kultur-

NITKO NE KAŽE DA ODSAD NADALJE SVAKI RODITELJ ODMAH TREBA REĆI ISTINU SVOM DJETETU. NO, AKO VAS VAŠE DIJETE POČNE ISPITIVATI POSTOJI LI STVARNO DJED MRAZ, MOGLI BISTE RAZMISLITI O TOME DA MU IPAK KAŽETE ISTINU

DANAŠNJA DJECA IMAJU DOSTA POTEŠKOĆA U NASTOJANJIMA DA SHVATE ŠTO JE STVARNI, A ŠTO VIRTUALNI SVIJET I NIJE POTREBNO DA IM SVOJIM LAŽIMA RODITELJI DODATNO POVEĆAVAJU ZBRKU U GLAVI, SMATRAJU PSIHOLOZI nim i obiteljskim stavovima i uvjerenjima koje ta obitelj njeguje. Pa, iako su dr. McKay i dr. Boyle protiv toga da lažemo svojoj djeci, to ne znači da otkrivanje istine mora nužno uništiti blagdanski duh i ugođaj.

- Nitko ne kaže da odsad nadalje svaki roditelj odmah treba reći istinu svom djetetu. No, ako vas vaše dijete počne ispitivati postoji li stvarno Djed Mraz, mogli biste razmisliti o tome da mu ipak kažete istinu. To, naravno, ovisi i o dobi djeteta, jer vas dijete od dvije godine vjerojatno takvo što neće ni pitati. Djeca koja postavljaju pitanja o istinitosti priča o Djedu Božićnjaku, Djedu Mrazu, Svetom Nikoli i slično već su se i sama očito počela pitati koliko je sve to realno i nisu li ti likovi ipak izmišljeni, poput onih iz crtića koje gledaju. I upravo je u tom trenutku mnogo važnije sačuvati djetetovo povjerenje u roditelja nego održavati živom fantaziju koja će se ionako jednog dana rasplinuti - objašnjava dr. Boyle. Isto je istraživanje inače pokazalo i da govorenje istine postavlja dobar temelj i utire put našoj djeci da čine isto što i mi. Drugim riječima, iskreni roditelji koji se ne ustručavaju reći istinu odgojit će jednako iskrenu i istinoljubivu djecu. Djedica kao ucjena Dobar dio priča o Djedu Mrazu ili Božićnjaku počiva na ideji kažnjavanja zločeste djece koja neće dobiti darove ili će, umjesto njih, dobiti ugljen, šibu i slično. No, dr. Boyle upozorava roditelje da nikako ne bi smjeli koristiti skori "dolazak" Djeda Mraza ili Božićnjaka kao metodu discipliniranja djece. - Oslanjanje na izmišljena bića da biste naveli djecu da operu zube, odu na vrijeme na

spavanje ili pomognu u obavljanju kućanskih poslova može vam se obiti o glavu. Kad pokušamo steći kontrolu nad situacijom tako da kažemo djeci kako ih Djed Mraz gleda, sami sebi oduzimamo roditeljsku palicu, odnosno autoritet. Osim toga, nekoj djeci je vrlo zastrašujuća pomisao da ih tamo neki bradati djedica stalno promatra i to u njima izaziva neugodu - kaže dr. Boyle te dodaje da kod djece koja su inače sklona perfekcionizmu pomisao da netko promatra svaki njihov pokret može stvoriti visok stupanj tjeskobe, jer takva djeca obično sama sebe muče i prisiljavaju da se ponašaju na određeni način, onako kako to netko drugi od njih traži. Takvoj će djeci božićni blagdani predstavljati više stres nego veselje ustraju li roditelji u tim lažima. Uostalom, vjerojatno ima istine i u tome da, kako kažu autori ove studije, roditelji više ustraju u tim lažima zbog sebe nego zbog djece. Pričajući takve priče, roditelji sebi omogućuju da lakše urone u čaroban blagdanski ugođaj i prepuste se nostalgiji za dobrim, starim vremenima kad nisu imali briga i obaveza, već su samo uživali u svemu što donose blagdanski dani. Kako laži djeluju na djecu Sve je više studija koje pokazuju da laži roditelja mogu imati odlučujući utjecaj na ponašanje djece. Malo istraživanje provedeno na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology) u koje su bili uključeni šestogodišnjaci i sedmogodišnjaci pokazalo je da, kad osoba koju smatraju autoritetom ne kaže istinu, to može dovesti do toga da djeca postanu sumnjičava i prestanu vjerovati u bilo što drugo što će ta osoba u budućnosti govoriti. Također, jedan eksperiment proveden na Sveučilištu Kalifornija u San Diegu otkrio je da, kad se djeci u dobi od pet do sedam nastavak na sljedećoj stranici DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Djeca | BLAGDANI NIKAKO NE BISMO SMJELI KORISTITI SKORI "DOLAZAK" DJEDA MRAZA KAO METODU DISCIPLINIRANJA. TAKO SEBI ODUZIMAMO AUTORITET. OSIM TOGA, NEKOJ DJECI JE ZASTRAŠUJUĆE DA IH NEKI BRADATI DJEDICA STALNO PROMATRA godina laže, to povećava vjerojatnost da uzvrate prijevarom i lažima u nekoj drugoj situaciji. Potaknite ih da sami propitkuju Mnogi se psiholozi slažu da je možda jedan od najboljih pristupa otkrivanju istine onaj koji je astrofizičar Neil deGrasse Tyson imao sa svojom kćeri kad je izgubila prvi zubić te ga je stavila ispod jastuka očekujući Zubić vilu. On je njezin zubić zamijenio poklonom dok je spavala, no sljedeće joj je jutro postavio mnogo sumnjičavih pitanja te je potaknuo da o svemu porazgovara sa svojim prijateljima. Zatim su se njegova kći i njezini prijatelji dogovorili da će sljedeći od njih tko izgubi zub, sakriti zubić ispod jastuka, ali ne govoreći o tome ikome od odraslih. Nakon što su proveli taj mali eksperiment, shvatili su da je Zubić vila netko od roditelja ili odraslih u obitelji. - Takav pristup je izuzetno dobar jer potiče kritičko razmišljanje. Uz to, današnja djeca imaju dosta poteškoća u nastojanjima da shvate što je stvarno, a što nije (u prvom redu kad je riječ o virtualnom svijetu) te uopće nije potrebno da im svojim lažima roditelji dodatno povećavaju zbrku u glavi - kaže psihologinja Gail Heyman sa Sveučilišta Kalifornija, napominjući da postoje mnogo bolji načini za poticanje i razvijanje mašte kod

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

PODIJELITE TU PRIČU SA SVOJOM DJECOM, NO PRENESITE IM JE KAO BAJKU I TRADICIJU, ŠTO I JEST, A NE KAO PRIČU O STVARNOJ OSOBI U KOJU BI DJECA TREBALA VJEROVATI djeteta od laži o Djedu Mrazu. Psihologinja i stručnjakinja za razvoj djece dr. Gail Gross nudi kompromisno, prijelazno rješenje koje će zadovoljiti svakoga: - Podijelite priču o Djedu Mrazu ili Božićnjaku sa svojom djecom, no prenesite im je kao bajku i tradiciju, što uistinu i jest, a ne kao priču o stvarnoj osobi u koju bi djeca trebala vjerovati. Obiteljska tradicija neće nestati Ljepota i čarolija mašte upravo i jest u tome da nam ona omogućuje da blagdansku tradiciju dijelimo sa svojom djecu na način koji će biti u skladu s našim uvjerenjima i koji će djeci prenijeti željene poruke. Neki

roditelji, na primjer, kažu djeci da je priča o Djedu Mrazu ili Božićnjaku samo priča koja se prenosila stoljećima s generacije na generaciju te nas na neki način povezuje sa svim našim bakama, djedovima, prabakama i drugim precima i jasno djeci daju do znanja da on nije stvarno ljudsko biće. Neki pak roditelji djeci čitaju knjige u kojima su Djedice prikazani kao vrlo ekološki osviješteni te im na taj način žele prenijeti neke nove, društveno korisne poruke, a pritom otkrivaju djeci da su to samo likovi iz priča, kao i brojni drugi likovi iz priča koje im čitaju. U svakom slučaju, kada dođe vrijeme da svom djetetu otkrijete da Djed Mraz ili Božićnjak ne postoji, možete uvijek posegnuti za knjigama da vam u tome pomognu. Postoje mnoge knjige u kojima je vrlo lijepo objašnjeno porijeklo tih tradicija, kao i stvarno značenje božićnih i novogodišnjih blagdana, a to je iskazivanje ljubavi prema obitelji, prijateljima i svima kojima smo okruženi. Na kraju krajeva, to vjerojatno i jest najvažnija poruka koji svi mi želimo prenijeti svojoj djeci.

ISTEZANJE I JAČANJE | Vježbe

MALA LOPTA POKREĆE SVE MIŠIĆE Vježbanje s malom loptom pokreće sve mišićne skupine. Nebrojene su mogućnosti vježbanja pa lopta pomaže i da nam uvijek slične vježbe ne dosade. Uz to, može biti zanimljiv rekvizit vježbačima svih dobi. Izdvojili smo nekoliko vježbi koje možete raditi kod kuće. Pripremila SUZANA CIBOCI, foto iSTOCK

ježbanje s malom loptom (softball, fitball) pomoći će zdravlju kralježnice, unaprijediti fleksibilnost i pokretljivost tijela, pomoći će boljem držanju, uklanjanju napetosti i bolova u ramenima, ojačat će ruke i noge, zategnuti trbuh i stražnjicu, pokrenuti cirkulaciju, poboljšati zdravlje dišnog sustava, a nikada vam neće dosaditi. Vježbanje s loptom je ugodno, a nakon vježbanja svakako se opustite tako što ćete neko vrijeme ostati ležati s loptom ispod leđa. Kada uvježbate pokrete ili vam postanu prelagani, vježbe dogradite povećanim brojem izvođenja, dodatnom aktivacijom mišića, odnosno snažnijim stiskanjem lopte, povećavajući opseg vježbanja. Vodite računa o disanju, a svaka pojava boli znak je da vježbu ne radite pravilno. To možete izbjeći polako izvodeći vježbe i koncentrirajući se na pokret i disanje.

1. Trbušnjaci Sjednite na pod, loptu stavite iza leđa, dlanove iza glave, stisnite trbuh. Uz udah se spuštajte unatrag, a na izdah nagnite tijelo naprijed. Trbušnjake uz loptu izvodite polako, koncentrirajući se na disanje i kontrolirajući trbušne mišiće. Ponovite nekoliko puta. DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Vježbe | ISTEZANJE I JAČANJE 2a

2. Istezanje ruku i ramena Legnite na trbuh, ruke i noge su ispružene. Ispod podlaktice stavite loptu i uz uzdah je rolajte prema šakama istovremeno se odižući gornjim dijelom leđa. Malo zadržite položaj, lagano pritisnite loptu i potom se uz izdah vratite u početni položaj. Ponovite nekoliko puta.

3. Jačanje ruku i leđa Primite loptu i ispružite je ispred sebe, potom uz uzdah, kao da plivate, iza leđa prebacite loptu u drugu ruku. Gornji dio leđa je odignut od poda, a gledate ispred sebe. Ponovite nekoliko puta.

4. Ravan trbuh i bolja cirkulacija Okrenite se na leđa, stavite loptu pod donji dio leđa. Noge su ispružene, ruke opuštene uz tijelo. Na udah dignite noge, na izdah ih spustite. Ponovite nekoliko puta.

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

6. Gipke noge Okrenite se na leđa, stavite loptu pod donji dio leđa. Savijte koljena i prstima naizmjenice dodirujte pod. Osjetite kako se isteže donji dio nogu i stopala. Ponovite nekoliko puta.

5. Za leđa bez boli Na trbuhu ste, noge i ruke su ispružene, lopta je ispod zapešća. Na udah jednu ruku ispružite, a drugom lagano pritisnite loptu. Uz izdah se vratite u početni položaj. Pokret radite polako zadržavajući se u položaju. Ponovite nekoliko puta s obje ruke.

MALA LOPTA JE IDEALNA ZA KUĆNI TRENING, AKTIVIRA CIJELO TIJELO, RAZVIJA IZDRŽLJIVOST, JAČA MIŠIĆE, POBOLJŠAVA RAVNOTEŽU I FLEKSIBILNOST KRALJEŽNICE, POMAŽE U MRŠAVLJENJU I OBLIKUJE TIJELO

7. Oblikovan struk Sjednite na pod, loptu stavite iza leđa, dlanove iza glave, stisnite trbuh. Trbušnjake radite tako da lijevi lakat usmjerite prema desnom koljenu i obrnuto. Ponovite nekoliko puta.

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Vježbe | ISTEZANJE I JAČANJE POTRUDITE SE DA VJEŽBE IZVODITE PRAVILNO I PONOVITE IH U NEKOLIKO SERIJA. KAKO BISTE USVOJILI NAVIKU VJEŽBANJA, ODVOJITE UVIJEK ISTO VRIJEME U DANU KADA ĆETE VJEŽBATI

8. Obrnuti plank Okrenite se na leđa, stavite loptu pod donji dio leđa. Noge su ispružene i odignute od poda pod kutem od 30 stupnjeva. Na udah savijte koljena, a na izdah ih ispružite. Noge ne spuštajte na pod. Ponovite nekoliko puta.

9. Čučanj - kralj vježbi za cijelo tijelo Stanite uspravno, loptu stavite između koljena. Ruke su uz tijelo. Usmjerite pogled ravno ili malo iznad glave. Na udah se spustite u čučanj (koliko ide) pazeći na položaj koljena, a na izdah se uspravite i stisnite koljenima loptu. Ponovite nekoliko puta.

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

PRILIKOM IZVOĐENJA ČUČNJA PAZITE DA SU LEĐA RAVNA, TRBUŠNI MIŠIĆI ČVRSTI I DA KOLJENA NE PRELAZE RAVNINU PRSTIJU KAD STE U ČUČNJU

Osjećaj bliskosti potreban je svakom zdravom ljudskom biću, baš kao što je potreban i za održavanje stabilne i čvrste veze. No, iako svi za njim čeznemo, zapravo ga nije nimalo lako razviti i sačuvati. Piše NINA ČIČA, foto ISTOCK

EMOCIONALNU INTIMNOST U BRAKU TREBA NJEGOVATI

mocionalna intimnost ključna je komponenta zdravog braka, kao i odnosa između dva partnera u nevjenčanom braku. Kada ta emocionalna intimnost nedostaje, počinju se javljati brojni problemi, koji polako, ali temeljito nagrizaju odnos, narušavaju njegovu kvalitetu i izazivaju nezadovoljstvo kod oba partnera. No, očuvanje emocionalne intimnosti nije uvijek lako jer zahtijeva dosta angažmana i pažnje, što u ubrzanom ritmu današnjeg života, uz pritisak

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

koji donose poslovne i obiteljske obaveze, ponekad može izgledati nemoguće. Pogotovo ako su tu još djeca koja crpe sve vrijeme, pažnju i energiju. Ipak, isplati se oko toga potruditi, jer je ponovno uspostavljanje emocionalne intimnosti kad se ona jednom izgubi mnogo teže nego njegovanje već izgrađene intimnosti. Što je uopće emocionalna intimnost Emocionalna intimnost općenito se definira kao bliskost u kojoj se oba

partnera osjećaju sigurno i voljeno i u kojoj ima mnogo uzajamnog povjerenja i komunikacije. Snažna emocionalna povezanost u braku iznimno je važna i vrijedna svakog truda. A poduzimanje raznih koraka kojima ćete tu emocionalnu intimnost ojačati odraz je vaše želje da imate dug, čvrst i sretan brak ili vezu. Stabilan i sretan brak pomaže oboma partnerima da budu bolje osobe, i kao supružnici i kao pojedinci. Vrlo često partneri uopće ne prepoznaju znakove koji ukazuju na

Intimna ordinacija

ČESTO PARTNERI UOPĆE NE PREPOZNAJU ZNAKOVE KOJI UKAZUJU DA U NJIHOVU ODNOSU NEDOSTAJE EMOCIONALNE INTIMNOSTI. MOŽDA JE NIJE BILO OD POČETKA, A MOŽDA SE S VREMENOM IZGUBILA to da u njihovu odnosu nedostaje emocionalne intimnosti. Na primjer, supruga može biti potpuno zaslijepljena nekim drugim stvarima i nesvjesna postojanja problema u trenutku kad joj suprug kaže da se želi rastati. No, ako oboje malo temeljitije analiziraju protekle godine svog

braka, lako će se prisjetiti brojnih situacija i perioda u kojima je između njih postojala emocionalna distanca. A što kad je nema Može se dogoditi da partneri od samog početka veze nisu uspjeli razviti emocionalnu bliskost ili da jesu,

ali je nakon nekog vremena izgube. U idealnim okolnostima oba partnera trebala bi raditi na tome da sačuvaju i još više razviju svoju emocionalnu bliskost. Jako je važno da svaki od partnera prepozna važnost vlastite uloge u razvijanju emocionalne bliskosti te da bude emocionalno dostupan. Za veze u kojima nedostaje emocionalne intimnosti karakteristično je da postoji i manjak uzajamnog povjerenja, loša komunikacija, tajne i skrivene emocije. nastavak na sljedećoj stranici DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Intimna ordinacija

Kako povećati INTIMNOST Ako smatrate da u vašem braku nedostaje emocionalne intimnosti, postoji niz stvari, ponekad zaista sitnica, koje vi i vaš partner možete učiniti kako biste ojačali i produbili emocionalnu intimnost 1. Ugasite ekrane i monitore Duboka emocionalna intimnost uvelike ovisi o kvaliteti interakcije među partnerima. Slanje SMS poruka ili e-mailova vrlo je važno da obavite niz praktičnih stvari i obaveza te da ostanete u kontaktu kad ste odvojeni ili prezauzeti pa nemate vremena za razgovor. No, trebali biste razmisliti o tome da pogasite računala, televiziju, konzole za videoigre, pametne telefone i tablete onda kad ste zajedno. To je vrijeme koje biste trebali provesti usredotočeni jedno na drugo, u razgovoru, dijeljenju emocija i svakodnevnih događaja, dodirima, pogledima. Jedan od vrlo učinkovitih alata koje koriste parovi koji su u uspješnim vezama jest da gase zvuk na svojim mobitelima i odlažu ih u malu košaru ili kutiju pored ulaznih vrata čim dođu kući. Prema zajedničkom dogovoru ostavljaju ih isključene najmanje na jedan ili dva sata kad su zajedno. Elektronička komunikacija može biti itekako velika barijera za stvarnu emocionalnu bliskost. Poslovni e-mailovi, društvene mreže i zabavni sadržaji nikada ne prestaju i vrlo lako prerastaju u naviku koja onemogućuje da se usredotočite na osobu pokraj vas, kao i na to da uspostavite zdravu i kvalitetnu interakciju s njom.

2. Budite emocionalno dostupni Nakon mnogo godina provedenih zajedno neizbježno je da partneri nauče što bi moglo povrijediti i uvrijediti njihova partnera. Nježni partneri, koji su puni ljubavi i pažnje i koji izbjegavaju povrijediti osobu s kojom su u vezi, zapravo pomažu jedno drugome da se osjećaju voljeno, cijenjeno i sigurno. Kad svom partneru osigurate ambijent u kojem će se osjećati sigurno i ugodno, emocionalna intimnost lako će naći svoj put i mjesto u njemu. Nažalost, mnogi su ljudi osjetili nepri-

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

jateljstvo i animozitet od osoba kojima su vjerovali, osjećali su se nevoljeno ili su usvojili loše navike za vezu. Ako imate naviku da omalovažavate ili emocionalno napadate osobu koja vam je bliska, imajte na umu da je to navika koja ubija emocionalnu intimnost i podiže zid između vas i partnera.

3. Provodite više vremena zajedno Ponekad u braku doista može biti teško pronaći vrijeme koje bi partneri proveli zajedno i posvetili se jedno drugome, a roditeljstvo to dodatno otežava. No, ponekad i male stvari mogu značiti razliku, primjerice popiti kavu zajedno u dogovoreno vrijeme svaki vikend. To vam može oboma pomoći da se opustite i porazgovarate. Jedan obiteljski terapeut predlaže da parovi svaku večer, nakon što djecu stave na spavanje, provedu zajedno 30 minuta bez ikakvih distrakcija. Dobra je ideja i da neke kućanske poslove obavite zajedno, poput pranja posuđa i spremanja kuhinje ili odlaska u kupovinu namirnica. Tako ćete brže obaviti svakodnevne kućanske poslove, a ujedno provesti zajedno vrijeme kao partneri. Jednom ili dvaput tjedno možete dogovoriti "spoj", otići zajedno na ručak ili prošetati susjedstvom. I to je način da provedete zajedno više vremena. Vrijeme u kojem se možete usredotočiti jedno na drugo, bez djece i drugih distrakcija, ključno je za očuvanje zdrave emocionalne intimnosti.

4. Zajedno čitajte Zajedničko čitanje knjige i razgovor o onome što čitate može biti dobra metoda za povećanje emocionalne intimnosti. Postoji mnogo odličnih knjiga i priručnika o učvršćivanju braka koje možete zajedno čitati, no možete odabrati i roman, biografiju ili bilo koju drugu vrstu literature koja je oboma zanimljiva. Činjenica da zajedno čitate i razgovara-

te o tome što ste pročitali može ojačati uzajamno povjerenje i poboljšati komunikaciju među vama, što su važni aspekti emocionalne intimnosti. To vam pruža priliku da podijelite osjećaje i stajališta bez međusobnog osuđivanja i kritiziranja.

5. Uspostavite ravnotežu između bavljenja sobom i vezom Najčvršći i najsretniji brakovi su oni između dvije samostalne i čvrsto povezane osobe. To su brakovi u kojima svaki od partnera ima svoje hobije, svoj profesionalni ili društveni život, a sve to koriste kako bi obogatili svoj brak ili vezu. Zanimljivo je kako mnogi nisu svjesni da i previše vremena provedenog zajedno može biti pogubno za brak jer lišava vezu energije i iskustva koje donosi samostalnost svakog partnera. Dakle, pobrinite se da se posvetite i sebi, da poradite na sebi kao roditelju

ZA VEZE ILI BRAKOVE U KOJIMA NEDOSTAJE EMOCIONALNE INTIMNOSTI KARAKTERISTIČNO JE DA POSTOJI I MANJAK UZAJAMNOG POVJERENJA, LOŠA KOMUNIKACIJA, TAJNE I SKRIVENE EMOCIJE

Zajedničko čitanje knjige i razgovor o onome što čitate može biti dobar način za povećanje emocionalne intimnosti i partneru te dopustite partneru da učini isto. Njegovanje vlastite individualnosti izuzetno je važno za stvaranje odnosa u kojem ćete se oboje osjećati sigurno i u kojem će vladati uzajamno povjerenje.

6. Napravite "zabavni popis" Bračni savjetnik dr. Ton Ferretti predlaže da parovi sastave popis stvari koje vole raditi zajedno i u kojima oboje uživaju, a zatim da pronađu vrijeme da stvari s tog popisa i provedu u djelo. Provođenje vremena u aktivnostima u kojima oboje uživate stvara mnoštvo zajedničkih uspomena i iskustava, a time i jača emocionalnu intimnost. Prisjetite se što ste sve radili dok ste još bili mladi, zaljubljeni par, stvari u kojima ste zajedno uživali te uvrstite i njih na svoju zabavnu listu. Možete zajedno vježbati, kuhati, preurediti svoj dom, kupati se, zajedno pogledati neki film, igrati videoigru, otići

na izlet… Osim toga, možete na svoj zabavni popis uvrstiti i aktivnosti koje ste oduvijek željeli istražiti i isprobati. Ponekad je korisno upustiti se u nešto posve novo. I za kraj, pobrinite se da redovito, barem svaki tjedan, provodite nešto s tog popisa.

7. Ne ustručavajte se potražiti pomoć Osjećate li da vaš brak polako, ali sigurno propada, možda biste trebali potražiti pomoć obiteljskog terapeuta. Možda ste se s vremenom udaljili, nehotice povrijedili jedno drugo, izbjegavali intimnost iz nekih svojih osobnih razloga ili vam svakodnevne životne obaveze jednostavno ne dopuštaju da se posvetite partneru onoliko koliko biste htjeli i koliko je nužno za očuvanje zdrave veze. Vrlo često se svi ti problemi mogu riješiti, no potrebno je vrijeme, iskrena želja i posvećenost, ali u mnogim slučajevima i vodstvo nepristrane stručne osobe.

Komunikacija i emocionalna povezanost ključni su za zdravu vezu, a bez emocionalnog otvaranja oba partnera teško je, ako ne i nemoguće, postići ikakav napredak u razvijanju duboke emocionalne intimnosti i odnos podići na višu razinu. Nažalost, još uvijek velik broj muškaraca kao da je programiran da se emocionalno zatvara, a veliku ulogu u tome imaju pogrešne vrijednosti koje im se usađuju od najranije mladosti. Da, muškarci se još uvijek teško otvaraju Muškarcima se već u dječjoj dobi počinje govoriti da "dječaci ne plaču", a potom se u odrasloj dobi svako njihovo pokazivanje emocija tumači kao "slabost", tako da ne treba čuditi što su emocionalno tako zatvoreni i "nespretni". Nerijetko, čak i u situacijama kad su jednako osjetljivi i krhki kao njihova partnerica, i dalje žele sačuvati dojam da su snažni i da ih ništa ne može uzdrmati. To s vremenom može dovesti i do razvoja straha od intimnosti, jer svaka intimna situacija dovodi u opasnost da na površinu iziđe njegova krhkost i sve one druge emocije koje su ih godinama učili da moraju potiskivati. U tom slučaju bit će potrebno mnogo više truda, strpljenja i razumijevanja da probijete zid i doprete do svog partnera. Pokušajte u početku samo slušati, počinjati razgovor općenitim pitanjima poput "Kako ti je danas bilo na poslu?" i slično, potrudite se da razgovor bude što opušteniji i da on ne osjeća pritisak da se mora otvoriti, već da se to dogodi spontano. DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

PRETPLATITE SE! SVAKOG MJESECA NA VAŠOJ ADRESI

GODIŠNJA PRETPLATA

141 kn

12 BROJEVA NAJČITANIJEG MAGAZINA ZA ZDRAVLJE popust 21,70%

KONTAKTIRAJTE NAS NA:

01/2255374 za pozive iz Hrvatske

BESPLATNA DOSTAVA HANZA MEDIA PRETPLATA Koranska 2, 10000 Zagreb, Hrvatska

e-mail: pretplata@hanzamedia.hr

Vrhunski liječnici odgovaraju na vaša pitanja TELEFON od 15 do 17 sati

01/610 33 40

E-MAIL

doktor@hanzamedia.hr

ADRESA

Doktor u kući, Koranska 2, 10000 Zagreb PEDIJATRIJA

Dežurna ordinacija Doktora u kući dugi je niz godina sa svojim suradnicima, vrsnim liječnicima, na pomoći svojim čitateljima. Nastavljamo pomagati savjetima. Svoja pitanja postavljajte svaki radni dan od 15 do 17 sati na telefon 01/610 33 40 ili nam svoje upite šaljite na e-mail adresu: doktor@hanzamedia.hr. Odgovore objavljujemo u Doktoru u kući te svakodnevno na našem portalu živim.hr PEDIJATRIJA

PRIM. DR. ALEMKA JAKLIN KEKEZ, PEDIJATAR, UŽI SPEC. PEDIJATRIJSKE GASTROENTEROLOGIJE, ZAGREB

OPĆA MEDICINA

PRIM. DR. SC. LJILJANA POPOVIĆ MIOČINOVIĆ, NEUROPEDIJATAR, ZAGREB

DR. MILAN MAZALIN, SPEC. OPĆE MEDICINE, DOM ZDRAVLJA ZAPAD, ZAGREB

DR. VESNA GORIČKI, AKUPUNKTUROLOG I HOMEOPAT, ZAGREB

ESTETSKA KIRURGIJA

DR. ANA MALETIĆ, SPEC. PLASTIČNE, REKONSTRUKCIJSKE I ESTETSKE KIRURGIJE, ZAGREB

DR. SINIŠA GLUMIČIĆ, ESTETSKI KIRURG, ZAGREB

DR. DUJE D. OSTOJIĆ, ESTETSKI KIRURG, ZAGREB

DERMATOLOGIJA

DR. VESNA LAMER, DERMATOVENEROLOG, ZAGREB

DR. MAJA CEKOVIĆ, DERMATOVENEROLOG, ZAGREB

DR. SC. IVANA NOLA, DERMATOVENEROLOG, ZAGREB

GINEKOLOGIJA

DR. JADRANKA BELAN ŽUKLIĆ, GINEKOLOG, ZAGREB

DR. TIHANA MAZALIN, GINEKOLOG, ZAGREB

DR. SANJA TOLJAN, ANESTEZIOLOG, ZAGREB

MELITA PETROVIĆ, MAG. FARMACIJE, ZAGREB

MR. DR. ŽELJKO MARKOVAC, ORTOPED, ZAGREB

KARDIOLOGIJA

MR. DR. KLAUDIJA ŠEBETIĆ, DERMATOVENEROLOG, ZAGREB

DR. DRAŽEN ŠEBETIĆ, KARDIOLOG, ZAGREB

DR. KRISTIJAN ĐULA, KARDIOLOG, ZAGREB

STOMATOLOGIJA

PROF. DR. HRVOJE BRKIĆ, SPEC. DENTALNE MEDICINE I ORALNE PATOLOGIJE S PARODONTOLOGIJOM, STOMATOLOŠKI FAKULTET, ZAGREB

DR. MED. DENT. IVAN HURČAK, ZAGREB

DR. MED. DENT. KARLO BAJZA, ZAGREB

DR. SC. HRVOJE KLOBUČAR, ORTOPED, ZAGREB

ENDOKRINOLOGIJA

DR. ANICA BADANJAK, INTERNIST ENDOKRINOLOG, ZAGREB

DR. OSKAR LUČEV, PEDIJATAR, DOM ZDRAVLJA ZAPAD, ZAGREB

FLEBOLOGIJA

ORTOPEDIJA

FARMACIJA

MR. DR. VLADIMIR BORIĆ, ESTETSKI KIRURG, ZAGREB

DOC. DR. BORO NOGALO, PEDIJATAR, DJEČJA BOLNICA SREBRNJAK, ZAGREB

DR. BOŽIDAR PERIĆ, INTERNIST ENDOKRINOLOG, ZAGREB

PRIM. DR. TIHOMIR PERIĆ, KIRURG, ZAGREB

DERMATOLOGIJA

DOC. DR. ANA BAKIJA KONSUO, DERMATOVENEROLOG, DUBROVNIK

OFTALMOLOGIJA

DR. ANTE BARIŠIĆ, OFTALMOLOG, ZAGREB

DR. ZDESLAV VUKAS, OFTALMOLOG, ZAGREB

NEUROLOGIJA

DR. MED. DENT. DARJA BAŠIĆ, ZAGREB

DOC. DR. HRVOJE BUDINČEVIĆ, NEUROLOG, KB SVETI DUH, ZAGREB

DOC. DR. VLADIMIRA VULETIĆ, NEUROLOG, KBC RIJEKA

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

FARMACIJA

ESTETSKA KIRURGIJA

FLEBOLOGIJA

ORTOPEDIJA

OPĆA MEDICINA

PEDIJATRIJA

Stalno kiše i kašlje Moj sin ima četiri godine i stalno kiše i kašlje, ali bez temperature. Sada, u doba korone, to nam je dosta nezgodno. Nismo ga vodili na alergološko testiranje pa nas zanima kad se to može najranije obaviti. Može li tako malo dijete biti alergično? Lana O., Zagreb DOC. DR. BORO NOGALO, PEDIJATAR, DJEČJA BOLNICA SREBRNJAK, ZAGREB Kod kašlja, šmrcanja i kihanja koji ne prolaze, a ne prati ih povišena temperatura te ako to traje više od dva-tri tjedna, uvijek treba posumnjati na alergijske uzroke. Za vaše dijete preporučujem alergološko-pulmološku obradu koja uključuje: temeljitu anamnezu i klinički pregled, kožne testove na inhalacijske alergene (pelud, grinje), hranu, konzervanse itd. U skladu s anamnezom, kliničkim pregledom i rezultatima testova treba napraviti testove iz krvi - ukupni IgE i specifični IgE - koji upotpunjuju dijagnostiku kožnim testovima, te eozinofile u krvi i brisu. Treba napraviti i testove funkcije pluća IOS (impulsnu oscilometriju), a kod veće djece spirometriju. Važan je također podatak o količini izdahnutog dušika kao markera alergijske upale (nosni i plućni FENO). Sve te pretrage su potrebne kako bi se s vrlo velikom vjerojatnošću dijagnosticiralo radi li se o infekciji, tj. upali dišnih puteva virusnog ili bakterijskog uzroka ili o neinfektivnoj upali, tj. reakciji između protutijela (Sp IgE) i alergena (peludi trava, stabala ili korova, grinje, dlaka mačke ili psa itd.). U Dječjoj bolnici Srebrnjak, bez obzira na koronu, brzo se dolazi na obradu i u kratkom se vremenu dobiva dijagnoza te preporučujem da se javite u našu službu za naručivanje.

Koliko mjesečno bebe rastu Prije 18 dana bili smo kod pedijatra i naš sin je imao 59,5 cm, što znači da je u mjesec dana narastao 6 cm, a danas kad smo bili na mjerenju, i dalje je imao 59,5. Pedijatar nije ništa komentirao. Je li moguće da za to vrijeme nije narastao ni centimetra? Išli smo zbog vaganja i za tih 18 dana dobio je 505 g. Koliko mjesečno bebe rastu? Marija H., Bjelovar DR. OSKAR LUČEV, PEDIJATAR, DOM ZDRAVLJA ZAPAD, ZAGREB Budući da niste naveli djetetovu dob, odgovor na vaše pitanje bit će kratak i više općenit, uz sumnju u točnost prvog mjerenja dužine. Mislim da se ne trebate brinuti za rast vašeg djeteta te da se gotovo sigurno radi o netočnom mjerenju kada je ustanovljen rast od 6 cm. U ranom novorođenačkom periodu približni rast je od 1 do 3 cm u mjesec dana.

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Zovite na telefon 01/610 33 40

Uši mu se zacrvene U posljednje vrijeme mojem petogodišnjem sinu uši odjednom pocrvene i postanu jako tople. Nekada je to samo jedno uho, a nekada oba. Relativno brzo prođe. Nema temperaturu niti se žali na bolove u uhu. Trebam li se brinuti? Višnja Z., Krapina Pojava koju navodite nije razlog za brigu, tim više što nema drugih simptoma, a uz to i kratko traje. No, ako bi to postalo češće, odvedite dijete na pregled dermatologu. Treba isključiti nenamjerno trljanje i dodirivanje uški kao jednu vrstu vanjske iritacije.

Vitamin D i zimi Moj sin ima dvije godine i zanima me trebali li piti D vitamin tijekom zimskih mjeseci. Je li dobar izbor D vitamin s omegom? Helena R., Pula Po dosadašnjim preporukama D vitamin je trebalo davati u zimskim mjesecima druge godine djetetova života. Što se tiče dodatka s omegom, može se zaključiti da štetnost nije dokazana.

Kada na spavanje bez uspavljivanja Kada dijete možemo početi puštati da se samo uspavljuje, odnosno kada da prestanemo s nošenjem bebe u naručju? Mislim da je pomalo vrijeme da je spustimo u krevetić kako bi sama zaspala uz naše pjevušenje ili pričanje priče. Moja djevojčica ima četiri mjeseca. Ela L., Našice PRIM. DR. ALEMKA JAKLIN KEKEZ, PEDIJATAR , UŽI SPEC. PEDIJATRIJSKE GASTROENTEROLOGIJE, ZAGREB To možete pokušati već sada ako želite, jer neka djeca se mogu vrlo rano naviknuti i sama se uspavaju uz neki ustaljeni ritual, glazbu, slušanje vašeg glasa, u mirnom, zamračenom ambijentu. No, kod neke djece to ide vrlo teško pa se nemojte obeshrabriti ako prvi pokušaju budu neuspješni.

Duda varalica

Uskoro ću roditi i zanima me smijem li djetetu ponuditi dudu varalicu. Čitala sam na internetu kako djetetu do šest tjedana ne smijem ponuditi dudu. Katarina H., Osijek Neka djece ne žele dudu varalicu i ne treba forsirati niti nuditi ako nema osobite potrebe. S druge strane, neka se djeca njome dobro umiruju. Nema nekog razloga zbog kojeg se duda ne bi smjela ponuditi.

Riba na dječjem jelovniku Koliko je često preporučljivo da dijete od dvije godine jede ribu i koju? Mora li to biti samo morska ili može jesti i riječnu? Ana B., Rijeka DEŽURNA ORDINACIJA

Pišite na e-mail: doktor@hanzamedia.hr

Dijete može jesti i morsku i riječnu ribu. Preporučuje se da na djetetu jelovniku obavezno bude jednom tjedno, a slobodno mu je servirajte i dvaput tjedno.

Sindrom Alise u zemlji čudesa Moja 12-godišnja nećakinja posljednjih je mjeseci učinila brojne pretrage (EEG, MR mozga, očni pregled, krvne testove). Sumnja se na sindrom Alise u zemlji čudesa. Je li to opasno? Marina J., Pula PRIM. DR. SC. LJILJANA POPOVIĆ MIOČINOVIĆ, NEUROPEDIJATAR, ZAGREB Sigurno pamtite priču o Alisi, djevojčici koja je pala u bunar i susrela brojne likove koji mogu promijeniti veličinu, oblik i razmjere. U medicinskoj praksi ovi znakovi izobličene stvarnosti nazvani su sindrom Alise u zemlji čudesa. Sindrom može biti bezazlena i prolazna pojava u pretpubertetskom periodu i adolescenciji, kada se u tijelu tinejdžera događa hormonska oluja povezana s odrastanjem. Mozak postaje preosjetljiv i stvara iluzije. Nije poznato zbog čega se javlja izobličenje, najčešće vidne percepcije, ali i slušne i vremenske, mogu se javiti i halucinacije, rojevi mrava i miševa. Uzrok bi mogle biti promjene u protoku krvi u mozgu. Sindrom se razvija postupno, obično u tri faze. Prvo se javljaju glavobolja i tjeskoba, a nakon toga najrazličitiji znakovi izobličene stvarnosti. Okolni predmeti (ulica, drveće, soba, namještaj) i tijelo (oči, ruke, noge) postaju premali ili preveliki, ravne linije valovite, vertikalne nakrivljene, predmeti koji miruju percipiraju se kao u pokretu, a lice kao deformirano s neprirodno velikim očima. Ovi simptomi mogu trajati nekoliko minuta, ali i nekoliko dana. U trećoj fazi simptomi postupno nestaju, stoga terapija nije potrebna. Ponekad ostaju povremena slabost, umor i apatija. Međutim, svi opisani znakovi mogu biti simptomi i ozbiljnijih bolesti. Stoga je potrebno učiniti brojne pretrage kako bi se isključila ili dokazala migrena, očna migrena, epilepsija, tumor mozga, infektivna mononukleoza, upala mozga ili upotreba psihoaktivnih droga.

Sport i epilepsija Moje 9-godišnje dijete je hiperaktivno i ima epilepsiju. Kojim se sportom smije baviti? Jasna T., Koprivnica Roditelji, nastavnici i okolina nameću brojna ograničenja djeci s epilepsijom. Nepredvidljivost napadaja i strah od mogućih posljedica često su temelj prezaštitničkog stava obitelji i okoline te se navode kao opravdanje za brojne zabrane koje se nameću djetetu. Posljednjih godina stručna i znanstvena istraživanja pokazala su da djeca s epilepsijom imaju više štete od ograničenja nego od bolesti. Kako postoje različite vrste epilepsija, različite vrste epileptičkih napadaja, različite vrste hiperaktivnosti, različite mogućnosti djeteta, najbolje je da doktor koji liječi vaše dijete preporuči sportsku aktivnost prema vrsti epilepsije, učestalosti napadaja (svakodnevni, mjesečni, godišnji), kao i prema djetetovu interesu. Bavljenje sportom općenito ima vrlo povoljne učinke, a u osoba s epilepsijom uočen je i povoljan utjecaj na učestalost i težinu napadaja, jasno, uz poštivanje određenih pravila. Bavljenje sportom jača osjećaj samopouzdanja i umanjuje društvenu izoliranost koja ponekad prati oboljele od epilepsije.

OPĆA MEDICINA

Imunitet na koronu Koliko traje imunitet na covid-19 nakon što se preboli blaži ili teški oblik bolesti? Tomislav S., Križevci DR. MILAN MAZALIN, SPEC. OPĆE MEDICINE, DOM ZDRAVLJA ZAPAD, ZAGREB Covid-19 je nova bolest o kojoj još stječemo saznanja. Proteklo vrijeme i broj slučajeva, kao i njihova stručna analiza, još su nedostatni da bi se dali svi i sasvim rezolutni odgovori. Prema sadašnjim stavovima struke imunitet bi trebao trajati barem tri mjeseca pa se u tom periodu osoba koja je preboljela covid-19 ne bi trebala izolirati niti testirati ako dođe u kontakt sa zaraženom osobom. U posljednje vrijeme čuju se i neka nova saznanja da bi taj period mogao trajati i šest mjeseci. To govori u prilog činjenici da još uvijek stvaramo pravu sliku o toj novoj bolesti.

Hormoni štite organizam Dvije godine uzimam bioidentične hormone. Imam 58 godina i do sada sam se dobro osjećala dok sam ih uzimala. Možda zbog cijele situacije u kojoj se nalazimo, mislim da više ne djeluju dobro na moje tijelo i razmišljam o tome da napravim dulju pauzu. Je li to uputno s obzirom na pandemiju koronavirusa? Mirjana J., Bjelovar DR. SANJA TOLJAN, ANESTEZIOLOG, ZAGREB Uzimanje hormona djeluje protektivno na brzinu degenerativnih procesa u tijelu i uz ispravne životne navike jako pridonosi sprečavanju starenja i obolijevanja. Kako to spada u sferu preventivne medicine, uzimanje hormona i stil života stvar su osobnog izbora i nitko vas ne bi smio tjerati na takav pristup, stoga je i odluka o tome hoćete li i dalje uzimati hormone samo na vama. Ako ste zdravi i pazite na svoje zdravlje, uzimanje hormona može vam pomoći da ostanete optimalno zdravi, no ako se u vašem organizmu stvari pokreću prema bolesti, sugerirala bih vam da radite na liječenju, a hormoni tada više nemaju protektivnu moć. Oni najbolje djeluju u zdravom organizmu. Pretpostavljam da ste možda krenuli putem bolesti i da vam zato više ne djeluju. U svakom slučaju, provjerite svoje stanje kod obiteljskog liječnika. Ako se radi samo o pojačanom stresu vezanom uz pandemiju, nastavite uzimati hormone, koji su za vas dobar izbor. Ako ste upali u neko ozbiljno zdravstveno stanje, onda krenite s klasičnim liječenjem, a hormone prekinete uzimati. Nadomjesna terapija je najefikasnija ako se počne uzimati u tranziciji, dakle u perimenopauzi. Uz zdrav životni stil i nadomještanje malim dozama bioidentičnih hormona, možete ostati dugo zdravi i aktivni. DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

OPĆA MEDICINA ORTOPEDIJA FLEBOLOGIJA ESTETSKA KIRURGIJA FARMACIJA ENDOKRINOLOGIJA

Teško se koncentriram Imam 23 godine. Teško dišem, stalno sam svjesna disanja te osjećam stalnu potrebu za zijevanjem i dubokim udahom. Dvaput sam se probudila iz sna s osjećajem nedostatka zraka. Inače imam niski tlak (85/60 mmHg). Puls mi zna biti ubrzan (100/min) pri normalnim naporima, a prilikom bavljenja fitnessom zna se povećati i do 170/min. Često sam umorna i slabe koncentracije, a glavobolju i vrtoglavice da i ne spominjem. Što se to događa sa mnom? Renata O., Zagreb Iako su disanje i rad srca autonomne funkcije i na njihovo održavanje ne bismo trebali trošiti vlastitu volju, u svakodnevnom životu zbog previše stresa može doći do negativnog utjecaja na te dvije funkcije. S obzirom na to da ste mladi i pretpostavljam da nemate veće organske bolesti, sve što vam se događa je vrlo vjerojatno u sferi funkcionalnih poremećaja. Dakle, najvjerojatnije ste zbog neke kronične tjeskobe negativno utjecali na disanje i rad srca pa sada imate probleme u tim sustavima. Rješenje je intenzivno bavljenje tehnikama otpuštanja stresa kao što su umjerena fizička aktivnost, i to svakodnevno, barem 30 minuta, odlazak na spavanje u 22 sata, uzimanje tri obroka dnevno te svakodnevna meditacija s disanjem. To će riješiti sve vaše probleme zauvijek. Kod mladih ljudi poput vas uspjeh ovih terapija je zajamčen, jer su organi zdravi, no ako odgodite liječenje, stanje bi se moglo dodatno zakomplicirati i izazvati prava oštećenja na organima i organskim sustavima. Nažalost, ne postoji bolnica u kojoj možete dobiti ovakvu terapiju, ali aktivnim pristupom pronađite vremena za sebe i svoje potrebe i probajte se organizirati kako biste stigli zadovoljiti sve potrebe svog organizma, a to su hrana, spavanje i fizička aktivnost.

Šteti li bebi eterično ulje Do sada sam redovito ovlaživala svoj dom difuzorom u koji sam stavljala eterična ulja, a sada je to i preporuka zbog korone. Zanima me smijem li to i dalje činiti, jer imam dijete od sedam mjeseci. Koje bih eterično ulje mogla koristiti? Slavica T., Sisak DR. VESNA GORIČKI, AKUPUNKTUROLOG I HOMEOPAT, ZAGREB Eterična ulja koja se mogu koristiti u prostoriji u kojoj boravi beba su rimska kamilica, njemačka kamilica, lavanda, eukaliptus radiata i mirta. Kako biste pročistili zrak u sobi u kojoj beba spava, upotrijebite lavandu, koja ima antibiotičko, antiseptičko, dezinfekcijsko i blago antiviralno svojstvo. Ultrazvučni difuzor, s obzirom na to da se ulje dodaje u vodu, lagano vlaži zrak u manjoj prostoriji. No, kako to nije dovoljno u zimskim uvjetima, nemojte zaboraviti dodatno ovlažiti zrak. Preporučena količina vlage u zatvorenom prostoru tijekom zime trebala bi biti između 40 i 60 posto. Ako nemate ovlaživač, evo nekoliko jednostavnih savjeta: - prozračujte prostorije nekoliko puta dnevno po par minuta - stalak za rublje stavite uz radijator, voda iz rublja će isparavati i ujedno održavati vlagu u zraku - na radijatore stavite posude s vodom - listovi biljaka otpuštaju vlagu u zrak pa ih je dobro imati što više. DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Zovite na telefon 01/610 33 40

ORTOPEDIJA

Kada na operaciju koljena Imam 65 godina i dosta problema s koljenima. Moj doktor me nagovara na operaciju. Pitam se je li korisno mijenjati zglobove koji su ostarjeli ili oboljeli. Branko M., Rijeka DR. SC. HRVOJE KLOBUČAR, ORTOPED, ZAGREB Ako su zglobovi doista toliko oštećeni da često otiču, bole, škripe, otežano se pokreću ili su deformirani te ako znatno smanjuju pokretljivost, svakodnevno funkcioniranje ili umanjuju kvalitetu života, treba razmotriti mogućnost zamjene oštećenog zgloba. Današnje operacijske mogućnosti zahvata, vrste materijala i tehničke značajke umjetnog zgloba toliko su uznapredovale da se zamjena zgloba smatra izlječenjem degenerativne bolesti zgloba i vraća pacijentu gotovo istu ili neznatno umanjenu kvalitetu života kao prije razvoja bolesti i oštećenja zgloba.

Treba utvrditi uzrok boli Nakon duljeg hodanja u desnoj nozi osjećam izrazitu bol, a u posljednje vrijeme primjećujem i vrlo izražene proširene vene. Kakvo liječenje preporučujete? Imam 45 godina. Nena H., Zagreb Najprije odite na pregled ortopedu, ali i flebologu. Valja procijeniti jesu li proširene vene uzrok boli ili se radi o mišićno-koštanoj boli. U svakom slučaju, s obzirom na proširene vene, možete započeti koristiti elastične čarape za vene ili elastične zavoje.

Kada ponoviti pregled kukova Imam djevojčicu od deset mjeseci. Bili smo na pregledu kukova i sve je uredu. Zanima me kada moja djevojčica treba ponovno na pregled kod ortopeda. Postoji li neki protokol ili...? Tihana P., Pula MR. DR. ŽELJKO MARKOVAC, ORTOPED, ZAGREB Protokoli se često modificiraju. Mogu opisati način na koji radimo i način koji bi bio optimalan. Dakle, optimalno bi bilo prvi ultrazvučni pregled obaviti u rodilištu. Tako bi se obuhvatila cijela populacija novorođenčadi i prepoznala ona s nekim problemom. Djecu kod koje se dijagnosticira deformacija počelo bi se liječiti u optimalno vrijeme - što ranije! Zdravima, u terapijskom smislu, nije ništa potrebno. Time i dilema o širokom povijanju, oko koje se nepotrebno vode ponekad vrlo strasne polemike, postaje nevažna. Budući da još nismo dosegli standard skrbi DEŽURNA ORDINACIJA

Pišite na e-mail: doktor@hanzamedia.hr

o djeci kao u Austriji, Njemačkoj ili Sloveniji, kao prihvatljivu opciju prihvaćamo prvi pregled sa 6-8 tjedana. (Moja je preporuka doći na pregled čim majka i dijete budu spremni!) Do prvog pregleda i nadalje sugeriram šire povijanje, kao zaštitni i terapijski položaj, koji nije dostatan za liječenje težih deformacija, ali za blaže otklone je sasvim dovoljan. Nakon prvog pregleda, ako je nalaz posve uredan, predlažem kontrolu kada dijete stabilno prohoda (u dobi od oko 18 mjeseci). Tu kontrolu može obaviti i pedijatar, a ako ima bilo kakvih sumnji, roditelji mogu dovesti dijete u ortopedsku ordinaciju.

Ortopedske cipelice za ravna stopala Oba moja sina, od pet i tri godine, imaju ravna stopala. Trebaju li nositi ortopedske cipele? Ana I., Jaska Za spuštena stopala obično nije potrebno nositi ortopedske cipele. Dostatni su ortopedski ulošci - ako su uopće potrebni. Zbog toga bi bilo dobro obaviti pregled kod ortopeda, fizijatra ili pedijatra. Od uložaka ne treba očekivati trajnu korekciju stopala (najčešće ni od cipela). Oni služe olakšavanju hoda kod izraženijih deformacija.

FLEBOLOGIJA

Umara me stajanje Strah me je operacije, a sve me više muče proširene vene na nogama. Pila sam Detralex tablete, no nisu mi pomogle. Najgore mi je tijekom ljeta. Puno stojim i imam troje djece. Imate li neku preporuku kako da smanjim umor? Imam 48 godina. Luca D., Zagreb PRIM. DR. TIHOMIR PERIĆ, KIRURG, ZAGREB Proširene vene nogu nisu samo estetski nego i zdravstveni problem koje se manifestira težinom u nogama, bolovima, grčevima, otečenošću u dijelu potkoljenica i gležnja, pogotovo tijekom toplijeg dijela godine. Javljaju se i komplikacije kao što su upale - tromboflebitis, otvorene rane u dijelu potkoljenice i gležnja i, kao najteža komplikacija, stvaranje tromba, krvnog ugruška. Pravo liječenje je operativni tretman, danas se rade minimalno invazivni endovenozni zahvati, obliteracija vodenom parom i radiofrekventna ablacija. Konzervativna terapija su kompresijske čarape tijekom dana, hladne kupke, ljeti 3-4 puta dnevno, Lyoton gel dvaput dnevno, šetnja i povišeni položaj nogu danju i tijekom spavanja.

Proširene vene zbog dijabetesa Imam 49 godina i proširene vene na desnoj nozi. Prije nekoliko mjeseci dijagnosticiran mi je i povišeni šećer. Može li on biti uzrok proširenih vena (stanje mi je svakim danom sve gore). Ako trebam na operaciju, koja bi metoda bila najbolja s obzirom na povišene vrijednosti šećera? Marija H., Knin Regulirana šećerna bolest nije smetnja za definitivno i efikasno liječenje proširenih vena nogu. Postoje vrlo učinkoviti

minimalno invazivni endovenozni tretmani proširenih vena u lokalnoj anesteziji kao što su obliteracija pregrijanom vodenom parom ili radiofrekventni valovi u sklopu dnevne kirurgije. Potrebno je prije toga učiniti kolor-dopler vena.

ESTETSKA KIRURGIJA

Previše stanjene obrve Već godinama čupam obrve pa su mi sada tanje i rjeđe nego što bih željela. Kako im mogu vratiti prijašnji izgled? Imam 30 godina. Ivana P., Virovitica DR. ANA MALETIĆ, SPEC. PLASTIČNE, REKONSTRUKCIJSKE I ESTETSKE KIRURGIJE, ZAGREB Transplantacijom kose u područje obrva dobiva se prirodan izgled, dakako, ako zahvat izvodi iskusan liječnik. Zahvat se radi u lokalnoj anesteziji, nije bolan. Folikularne jedinice s dlačicama najčešće se uzimaju jedna po jedna, instrumentima promjera manjeg od 1 mm, sa zatiljne regije vlasišta te se usađuju u područje obrva. Nakon zahvata nije potrebno nošenje nikakvih povoja. Dlačice vrlo često nastave rasti odmah nakon transplantacije, a u slučaju da ispadnu, iz transplantiranih korijena izrastu dlačice 15-16 tjedana nakon presađivanja. Rezultat je trajan.

Višak masnog tkiva na bokovima Imam 35 godina i višak masnog tkiva u području bokova koji ne mogu ukloniti nikakvim dijetama ni vježbanjem. Kako se mogu riješiti ovog viška? Jelena T., Velika Gorica Liposukcijom se uklanja višak masnog tkiva. Da bi se dobili najbolji rezultati, važno je primijeniti i vibrirajuće sonde za liposukciju, koje omogućuju uklanjanje veće količine masnog tkiva u jedinici vremena, te laser kojim se topi potkožno masno tkivo i zateže koža na tretiranoj regiji. Ovisno o količini masnog tkiva koje je potrebno odstraniti i veličini regije, zahvat je moguće obaviti u lokalnoj tumescentnoj ili općoj anesteziji.

Kakve su mjere zaštite u doba korone Želio bih operirati nos, ali s obzirom na situaciju s covidom i strahom od zaraze - kakve su opcije? David Š., Zagreb DR. SINIŠA GLUMIČIĆ, ESTETSKI KIRURG, ZAGREB Otkad se pojavila zaraza koronavirusom, protokol operacija i sve mjere opreza znatno su nadopunjeni. Svi se pacijenti prije zahvata u endo-anesteziji, a posebno pacijenti koji idu na zahvat korekcije DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

ESTETSKA KIRURGIJA FARMACIJA ENDOKRINOLOGIJA DERMATOLOGIJA KARDIOLOGIJA OFTALMOLOGIJA

nosa, predoperativno testiraju PCR testom na Covid-19. Tek po dobivanju negativnog PCR nalaza može se pristupiti operaciji. Naravno, uz negativan test nužno je imati i sve ostale laboratorijske nalaze. Operacijske sale opremili smo AIRGUAD sustavom za pročišćavanje i sterilizaciju zraka te se koriste svi oblici zaštite i prevencije zaraze kako osoblja tako i cijele poliklinike uz najsuvremenije protokole sterilizacije.

Fileri ili operacija što je bolje Ulazim u pedesete godine i željela bih pomladiti lice. Mogu li to učiniti pomoću filera ili je operacija bolje rješenje? Neda J., Zagreb Svako lice drukčije stari te je kod nekih osoba uistinu dovoljna kombinacija filera i botoksa kako bi se lice osvježilo, dok je pak kod drugih operativni zahvat face-liftinga najbolje i najtrajnije rješenje. Na prvom pregledu i konzultacijama s liječnikom moći će se odlučiti što bi za vas i vaše lice bilo najbolje. Operativnim zahvatom postiže se neusporedivo radikalniji pomak, tj. puno se više pomlađuje lice, a rezultat je postojan 8 do 10, pa i više godina. Za razliku od operacije, botoks treba ponavljati svakih 4-6 mjeseci, a filere jednom godišnje.

Želim smanjiti grudi Imam 21 godinu i normalne sam tjelesne građe. Ono što me muči su velike grudi, još od puberteta. Nalazi spolnih hormona su uredni. O čemu se radi i kako se to može riješiti? Marko L., Pazin DR. DUJE D. OSTOJIĆ, ESTETSKI KIRURG, ZAGREB Vi imate povećane muške grudi ili ginekomastiju. Najvjerojatnije se radi o mješovitom tipu ginekomastije, što znači da imate povećane ili hipertrofične muške mliječne žlijezde i lokalizirane potkožne naslage masnog tkiva. Ostale mogućnosti su lipomastija, dakle ginekomastija zbog depozita potkožnog masnog tkiva, ili glandularna ili žljezdana ginekomastija, gdje se radi o povećanju mliječnih žlijezda. Tretman je isključivo kirurški i sastoji se od hidroliposukcije mliječnih ili mamarnih regija (čime se uklanja masno tkivo) i uklanjanja povećanih mliječnih muških žlijezda kroz polukružni rez oko areole, ovisno o tome o kojem je tipu ginekomastije riječ. Najbolji rezultati postižu se kombiniranim pristupom, dakle hidroliposukcijom i uklanjanjem velikih mliječnih žlijezda. Zahvat se može učiniti u lokalnoj potenciranoj ili općoj anesteziji, a rezultati su odlični i trajni.

Udarac u nos nakon korekcije

do kasnijih deformacija. Stoga nisam iznenađen što ste dobili udarac u nos prije pet mjeseci, a primjećujete krivi nos zadnjih nekoliko tjedana. To nije jako često, ali je vrlo moguće. Siguran sam da se nos neće ispraviti sam od sebe. Morate pričekati da prođe godinu dana od operacije te se onda odlučiti ili za novi, sekundarni zahvat na nosu (sekundarna rinoplastika) ili se blago zakrivljen nos može "zamaskirati" injekcijama hijaluronske kiseline (to je tzv. nekirurška rinoplastika).

Tanka gornja usnica Imam 40 godina i moja gornja usnica je jako tanka. Uz usnice i oko njih imam nekoliko vidljivih bora. Može li se to riješiti u jednom zahvatu? Dina L., Zagreb MR. DR. VLADIMIR BORIĆ, ESTETSKI KIRURG, ZAGREB Tanka gornja usna jedna je od karakteristika koje žene često žele promijeniti. Volumen usne može se povećati neinvazivnim zahvatima poput injekcija hijalurona ili masnog tkiva. Takvi postupci su relativno jednostavni, ali nisu trajni. Postoji mogućnost povećanja usne manjim kirurškim zahvatom, tj. ugradnjom tračka vlastitog vezivnog i masnog tkiva, što daje prirodan i trajniji rezultat. U svakom slučaju, istovremeno se mogu tretirati i bore na koži gornje usne. Moj prijedlog je da dođete na pregled radi procjene stanja i izbora najbolje metode.

Tamni podočnjaci Mogu li se tamni podočnjaci ukloniti blefaroplastikom? Lea J., Mostar Tamni podočnjaci posljedica su pojačane pigmentacije u bazalnom sloju kože i u pravilu se najbolje rješavaju sekvencijalnim aplikacijama kemijskih pilinga. Blefaroplastika je osnovni zahvat kojim se poboljšava kontura donjeg kapka i eliminiraju bore, ali je često podloga za bolji tretman tamnih podočnjaka.

FARMACIJA

Kada piti C i D vitamin Uzimam C i D vitamin redovito kako bih ojačala imunitet. Sada uzimam C vitamin oko 11, a D vitamin poslije 14 sati. Je li to u redu ili bih možda trebala uzimati vitamine u isto vrijeme? Blaženka I., Zagreb MELITA PETROVIĆ, MAG. FARMACIJE, ZAGREB

Bila sam na estetskoj korekciji nosa prije šest mjeseci. Dobila sam blagi udarac u nos oko mjesec dana nakon operacije, koji me jako zabolio, ali nije bilo drugih simptoma. Primjećujem da mi nos postaje kriv u zadnjih nekoliko tjedana. Kako je to moguće? Kako se to može riješiti? Melita F., Split Prvih mjesec ili dva nakon operacije nosa vrlo su delikatni te svaka trauma nosa, pa i ona najmanja, može dovesti DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Zovite na telefon 01/610 33 40

DEŽURNA ORDINACIJA

C vitamin može pomoći u olakšanju simptoma i skraćivanju trajanja prehlade. To je u vodi topivi vitamin i ne zadržava se dugo u organizmu, pa je dobar odabir tableta s postupnim ot-

Pišite na e-mail: doktor@hanzamedia.hr

puštanjem, tada je dovoljno uzeti jednu na dan. Drugi oblici (obične tablete, šumeće, prah...) mogu se uzeti dvaput na dan, preporučuje se do maksimalno 2 g dnevno. Svejedno je kada ga uzmete (ali ne istovremeno s D vitaminom). Iako za sada nema dovoljno kvalitetnih studija koje bi potvrdile preveniranje ili liječenje virusnih respiratornih infekcija, dakle i koronavirusa, u svrhu obrane od infekcija preporučuje se uzimanje vitamina D3 (nalazi se i u smjernicama koje je objavio HZJZ). U ljekarnama se mogu nabaviti bez recepta preparati u obliku tableta ili kapi. Važno je znati da se radi bolje apsorpcije uzima nakon jela (najvećeg obroka, po mogućnosti masnog). Preporučene dnevne doze D vitamina danas su puno više od nekadašnjih. Odraslim osobama preporučuju se preventivne doze vitamina D od 1500 do 2000 IJ (internacionalnih jedinica) na dan do maksimalno 4000 IJ, a za djecu od 600 do maksimalno 2000 IJ. Posebno rizičnim skupinama (pretili i stariji) preporučuje se doza blizu gornje granice.

Prirodna sredstva za umirenje i spavanje U posljednje vrijeme loše spavam. Jako sam nemirna i napeta zbog cijele ove situacije. Mislim da bih trebala uzeti neka prirodna sredstva za bolji san. Dosad nisam uzimala ni lijekove ni preparate. Je li bolje da kremen s nekim čajem ili tabletama? Imam 59 godina. Ljiljana K., Zagreb Za ublažavanje opisanih anksioznih smetnji postoje biljni pripravci ili čajevi, koji ne izazivaju ovisnost i sigurni su za dulju primjenu. Odavno je poznato ljekovito djelovanje korijena valerijane (odoljen) kod stresa, uznemirenosti, tjeskobe i nesanice. Možete koristiti čaj od valerijane ili čajnu mješavinu koja obično sadrži i druge biljne vrste koje pomažu u djelovanju, npr. melisu (matičnjak), pasifloru, metvicu… Od navedenih biljaka postoje i noviji ljekoviti oblici suhih ekstrakata, u obliku kapsule ili tableta, prikladniji su za korištenje zbog točnijeg doziranja. Iako su prirodni i neškodljivi, kod ovih biljnih lijekova ne smije se prekoračiti navedena doza.

ENDOKRINOLOGIJA

Čvorovi u štitnjači Imam 64 godine i dijagnosticirana mi je multinodozna struma. Hormone nisam provjeravala. Na nalazu ultrazvuka vidljivo je povećanje lijevog režnja štitnjače i dva čvora u njemu. U desnom režnju nema čvorova. Kako dalje? Zlata I., Rijeka DR. BOŽIDAR PERIĆ, SPEC. INTERNE MEDICINE, SUBSPEC. ENDOKRINOLOGIJE I DIJABETOLOGIJE, ZAGREB Za procjenu potrebe za dodatnom evaluacijom čvorova u štitnjači, osim veličine, odnosno dimenzija, važne su i neke druge ultrazvučne karakteristike. Svakako odite na kontrolu kod endokrinologa ili specijalista nuklearne medicine s ultrazvučnim nalazom kako bi se procijenilo je li potrebna citološka punkcija.

Pojačano lučenje prolaktina Dijagnosticirani su mi mikroadenomi zbog pojačanog lučenja prolaktina. Zanima me može li se to liječiti i izliječiti bez kirurškog zahvata? Marica O., Koprivnica Mikroadenom hipofize uz povišene vrijednosti prolaktina može govoriti u prilog mikroprolaktinomu. Riječ je o benignom, ali hormonski aktivnom tumoru hipofize koji se može uspješno liječiti lijekovima. Kirurško liječenje manjih promjena na hipofizi nije indicirano.

Zašto sam tako umorna Često sam umorna. Ponekad mislim da bih mogla spavati cijeli dan i noć. Tlak mi varira i koncentracija mi baš nije najbolja. Mogu razgovarati s nekom osobom, pa i nešto komentirati, a da ubrzo više ne znam o čemu smo razgovarali. Već dulje vrijeme imam problema s jetrom i željezom. Šećer natašte bio mi je 9,1 a inače je 4,4. Može li povišeni šećer biti uzrok slabosti i nedostatka željeza? Imam 25 godina. Tea D., Zagreb DR. ANICA BADANJAK, INTERNIST - ENDOKRINOLOG, ZAGREB Mnogo je razloga za umor - od obične prehlade, alergijskog rinitisa, depresije, plućnih, jetrenih bolesti, kronične bolesti bubrega i fibromialgija do zloćudnih bolesti, bolesti štitnjače i drugih autoimunih bolesti. Umor može biti znak slabokrvnosti, ali i šećerne bolesti. Anemija (slabokrvnost) javlja se kad postoji manjak crvenih krvnih stanica (eritrocita). Najčešće je posljedica gubitka krvi, razaranja ili nemogućnosti stvaranja dovoljne količine crvenih krvnih stanica. Nedostatak željeza, vitamina B12 i folne kiseline izaziva anemiju. Nedostatak vitamina B12 uzrokuje tzv. pernicioznu anemiju, u kojoj ne nedostaje željezo. Slabokrvnost izazvana manjkom željeza u krvi najčešća je anemija. Javlja se često kod žena reproduktivne dobi zbog obilnih mjesečnica. Željezo je važno za naše zdravlje jer ima niz važnih funkcija u organizmu, kao što je prijenos kisika od pluća do stanica, a sudjeluje i u borbi protiv infekcija jer je dio imunosnog sustava. Unosimo ga u organizam pravilnom prehranom. Hrana bogata željezom: zeleno lisnato povrće, žitarice cjelovitog zrna, crveno meso, janjetina, iznutrice, ribe, orašasti plodovi, mahunarke, posebice grah. Vitaminom B12 bogate su namirnice životinjskog podrijetla: meso (iznutrice), perad, riba, morski plodovi, školjke, jaja. Hrana bogata folnom kiselinom: meso, jaja, cjelovite žitarice, zeleno povrće, rajčica, crveni grah, naranče. Izražen umor, pojačano žeđanje i glad, često mokrenje i gubitak težine znakovi su šećerne bolesti. Umor je čest kod neregulirane bolesti. Za dijagnozu šećerne bolesti savjetujem ponoviti laboratorijske parametre: šećer natašte, dva sata nakon doručka, HbA1c, c-peptid, test inzulinske osjetljivosti (HOMA). Kada se ustanovi anemija, potrebno je pronaći i njezin uzrok. Laboratorijska kontrola osnovnih parametara obično otkrije anemiju, a tada slijedi dodatna obrada i terapija. Savjetujem da se što prije javite liječniku, koji će odrediti kompletan program obrade nakon razgovora i pregleda. Evo savjeta kako se pripremiti za uzorkovanje krvi: 8-12 DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

ENDOKRINOLOGIJA DERMATOLOGIJA KARDIOLOGIJA

sati prije vađenja krvi nemojte jesti ni piti, ništa osim obične vode. Tri dana prije ne konzumirati alkohol, ne pušiti, ne izlagati se fizičkim naporima, uz uobičajenu prehranu. Na dan vađenja krvi ne uzeti lijekove koji mogu utjecati na rezultat, a to su kortikosteroidi, tiazidi, estrogeni, tiroksin.

Povišen kolesterol i šećer

Moj suprug već 20 godina ima povišeni šećer u krvi. Posljednjih nekoliko godina kontrolira ga dvaput godišnje i više-manje je u normali, HbA1c je stalno do 5,5. Ima povišen kolesterol - vrijednost oko 7, dobar je iznad gornje razine, trigliceridi su mu uredni. Doktorica opće prakse sada želi da započne s terapijom za šećer i kolesterol. Muž se tome protivi jer smatra da nema potrebe s obzirom na to da šećer nije loš, a dobar kolesterol je visok i kad se podijeli s lošim, dobije se jako dobar prosjek. Doktorica kaže da će kad-tada to morati i da počne što prije jer će mu stradati drugi organi. Što vi mislite o tome? Silvana O., Velika Gorica Što se tiče šećera, HbA1c je odličan, ali važne su vrijednosti natašte i dva sata nakon jela. Natašte do 6,5 je dobro, a dva sata nakon glavnih obroka do 8,5. Ako je nešto od toga povišeno, trebao bi uzimati terapiju ili prilagoditi prehranu ako tu još ima prostora. Što se tiče masnoća, kod osoba s dijabetesom važan je LDL, koji mora biti ispod 3,0 i ako nema kardiovaskularnih bolesti. Ako ima koronarnu bolest, LDL mora biti ispod 1,8. Što niže, to bolje.

STOMATOLOGIJA

GINEKOLOGIJA

OFTALMOLOGIJA

DERMATOLOGIJA

Krastica na vrhu nosa ne prolazi Na vrhu nosa imam promjenu koja nikako da nestane - baš kad promislim da će zacijeljeti, krastica otpadne i ostavi ranicu koja ponekad malo i prokrvari. Posljednjih mjesec dana po savjetu svog liječnika mazala sam je antibiotičkom kremom, ali bez rezultata. Milana R., Makarska DOC. DR. ANA BAKIJA KONSUO, DERMATOVENEROLOG, DUBROVNIK Svakako odite na pregled dermatologu, jer moguće je da se radi o prekanceroznoj promjeni, odnosno aktiničkoj keratozi ili, vjerojatnije, o početnom tumoru kože. Ovisno o kliničkoj slici, terapija može biti različita, od zaleđivanja tekućim dušikom pa do kirurškog uklanjanja uz patohistološku analizu, a o tome ćete odlučiti s vašim dermatologom na pregledu.

Vrlo je vjerojatno da se radi o promjeni koja brzo raste, često se stvara na prstima ruke, najčešće zbog ozljede koje se i ne morate sjećati, a predstavlja odgovor organizma u smislu stvaranja tkiva bogatog krvnim žilama i vezivnim vlaknima. Dijagnoza se postavlja temeljem kliničke slike, zato vas je liječnik i uputio na uklanjanje. Uklanja se kirurškim putem (termokauterom, ekscizijom, laserom ili sl.), iako moram napomenuti da su česti recidivi pa se nemojte zabrinuti ako se ponovno pojavi. Promjena je dobroćudna.

Crvenkasta promjena na spolovilu Na lijevoj unutarnjoj strani vanjskih usana već više mjeseci imam crvenkastu promjenu koja mi smeta, iako ne boli i ne svrbi. Mazala sam je kremama protiv gljivične i bakterijske infekcije, ali bez poboljšanja. Tijekom vremena čak se malo povećava, tako da je sada promjera dva centimetra. Moj partner nema nikakvih promjena. Nives O., Makarska Svakako bi trebalo promjenu pogledati klinički i dermatoskopom, eventualno uzeti komadić tkiva za patohistološku analizu kako bi se postavila ispravna dijagnoza. Savjetujem vam pregled dermatovenerologa, a prije pregleda nemojte ničim mazati barem tjedan dana.

Koja zaštitna krema za lice Moj sin ima sedam mjeseci i redovito idemo u šetnju. Zanima me kojom bih kremom mogla njegovati njegovo lice i ruke kad počne prava hladnoća. Ljubica L., Zagreb DR. VESNA LAMER, DERMATOVENEROLOG, ZAGREB Ako vaše dijete nema nekih posebnih kožnih problema (atopijski dermatitis), dobro je unutar tri minute nakon umivanja i tuširanja nanijeti kremu, emulziju ili balzam za njegu. Prije izlaska na otvoreno preporučujem nanijeti Bepanthen mast ili kremu. U slučaju jače suhoće ili pojave crvenih obraza Linola fett kremu ili AtopiControl Balm. U slučaju dužeg boravka na otvorenom po snijegu i suncu ili na višoj nadmorskoj visini treba, uz navedeno, nanijeti i preparat za zaštitu od sunca na lice. Sve spomenute preparate možete primjenjivati više puta dnevno ovisno o dužini boravka na otvorenom.

Kapilare na licu i nogama Imam 38 godina i jako ružne kapilare na licu i nogama. Kako ih mogu ukloniti? Iskra O., Zagreb DR. MAJA CEKOVIĆ, DERMATOVENEROLOG, ZAGREB

Izraslina na prstu

Tanke crvenkaste ili ljubičaste prugice javljaju se na nosu i na jagodicama, a postaju vidljivije na suncu, vjetru, hladnoći ili vrućini, ali i pri emocionalnom uzbuđenju. Proširene kapilare

Na drugom prstu lijeve ruke prije mjesec dana pojavila mi se manja crvena izraslina koja me boli i raste. Liječnik mi je savjetovao antibiotičku kremu te me uputio dermatologu na uklanjanje. Može li to biti nešto opasno? Vesna O., Dubrovnik DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Zovite na telefon 01/610 33 40

DEŽURNA ORDINACIJA

Pišite na e-mail: doktor@hanzamedia.hr

javljaju se i na nogama uslijed poremećene venske cirkulacije, dugotrajnog stajanja te uzimanja kontracepcijskih preparata. Za kapilare na licu primjenjuju se elektrokoagulacija ili laser, a laser i sklerozacija za uklanjanje kapilara na nogama. Elektrokoagulacija je stara metoda kojom se uništavaju oštećene kapilare, odnosno "sljepljuju" njihove stijenke. Tretman se izvodi tankom iglicom koja provodi električnu struju. Nakon zahvata na koži se javljaju male kraste koje spontano nestaju nakon 2-3 dana. Osjećaj žarenja za tretmana neke osobe podnose bolje od drugih. Modernija i bolja metoda je laser. Zraku lasera apsorbira hemoglobin u kapilarama, a svjetlo se potom pretvara u toplinu koja koagulira i sljepljuje stijenke kapilara. Nakon tretmana nema ožiljaka ni hematoma. Postupak se može ponoviti nakon 4-6 tjedana. Sklerozacijom se u lumen kapilara injicira određeno sredstvo koje slijepi stijenke kapilara. Tijekom tretmana osjeća se lagano peckanje.

ljetni period treba poslušati savjet dermatologa, koji će na temelju kliničke slike odrediti eventualnu terapiju tijekom ljeta.

Kreme protiv bora više ne pomažu

Ponekad su uši i gnjide vrlo otporne na šampone koji su namijenjeni njihovu uništenju. Vjerojatno se radi o tome da su postale otporne na određeno sredstvo ili njihova primjena nije provedena prema uputi proizvođača. Vrlo često osobe imaju u svojoj okolini nekoga tko također ima isti problem pa se uši stalno vraćaju. Uz liječenje svih ukućana i primjenu šampona protiv ušljivosti, potrebno je kosu češljati posebnim gustim metalnim češljem ili koristiti električni češalj koji otkriva uši i skida gnjide.

Kako da uklonim bore oko očiju? Kreme mi više ne pomažu. Imam 43 godine. Hrvojka U., Zagreb DR. SC. IVANA NOLA, DERMATOVENEROLOG, ZAGREB Tretmani koji se savjetuju za prve bore oko očiju su kombinacija botulinskog toksina i mezoterapije i microneedlinga s faktorima rasta. Botulinski toksin djeluje na smanjivanje hiperaktivnosti mišića oko očiju, dok se mezoterapijom u kožu unose hijaluron, minerali i vitamini koji djeluju na snažnu regeneraciju. Dodavanjem faktora rasta pospješuje se revitalizacija stanica. Rezultat je svježija, zategnutija i sjajnija koža. Mezoterapija se provodi u seriji od šest tretmana s razmacima od 3 do 4 tjedna, a nakon toga savjetuju se tretmani održavanja ovisno o stanju kože. Tretman botulinom, ako se želi ponoviti, ponavlja se nakon 4-6 mjeseci, ovisno o reakciji mišića na botulin. Učinci ovih tretmana se nadopunjuju, tako da se vrlo često i kombiniraju. Kombinacija nije nužna, tretmani se mogu provoditi i odvojeno. Uz ove tretmane savjetuje se primjena preparata s faktorima rasta za kućnu uporabu. Koža, pogotovo oko očiju, treba se početi tretirati na vrijeme želimo li znatno usporiti razvoj bora.

Vitiligo - kako ga zaustaviti Mojem 14-godišnjem sinu dijagnosticiran je vitiligo. Krvne pretrage isključuju vitiligo kao posljedicu druge bolesti. Kakve su šanse da se zaustavi širenje? Za sada su zahvaćeni prsti na rukama, laktovi, koljena i gležnjevi. Anita Š., Zabok Teško je prognozirati razvoj vitiliga, no ako se unutar dvije godine ne javljaju nove promjene niti je došlo do širenja postojećih, riječ je o stabilnom vitiligu. Danas se u liječenju koriste preprati koji sadrže kortikosteroide, nekortikosteroidne pripravke i snažne antioksidanse koji se uzimanju u obliku tableta i preparata koji se apliciraju na kožu. Primjena ovakvih preparata često dovodi do smanjivanja površine zahvaćene vitiligom, dakle do repigmentacije. Uz ovaj oblik terapije često se uključuje i fototerapija tijekom hladnog perioda godine, dok za

Ne mogu se riješiti ušiju Zanima me kako se riješiti ušiju i gnjida iz kose. Probala sam razne šampone i skabigel, ali nisu mi pomogli. Imate li neki savjet? Maja L., Zagreb MR. DR. KLAUDIJA ŠEBETIĆ, DERMATOVENEROLOG, ZAGREB

Novi načini liječenja psorijaze Zanimaju me novi načini liječenja psorijaze. Naime, mama ima psorijazu više od 30 godina. Psorijatične promjene su na laktu i dlanu lijeve ruke i ponekad u kosi. Dosad je samo mazala kremom zahvaćena mjesta. Bi li neki od novih načina liječenja bili uspješni kod tog problema i kome se treba javiti? Kruno D., Zagreb Jedan od novijih načina liječenja psorijatičnih promjena je kombinacija kalcipotriola i betametazona u obliku spreja za kožu. Kalcipotriol sam po sebi nije novi lijek u liječenju psorijaze, primjenjuje se dulje od dvadeset godina i derivat je vitamina D. Kortikosteroidi kao lijek u lokalnom obliku u primjeni su već desetljećima. No, ova kombinacija u obliku spreja vrlo je djelotvorna jer su djelatne tvari potpuno otopljene pa imaju veću lokalnu bioraspoloživost i kliničku učinkovitost.

KARDIOLOGIJA

Bojim se uzimati lijek Dvije godine imam preskakanje srca i dobio sam dijagnozu - arrhytmia extrasistolica sy hyperkineticum. Imam 28 godina. Bio sam kod više liječnika, koji su se složili da imam zdravo srce i da su te aritmije bezazlene. Svi nalazi su uredni. Liječnik mi je propisao atenolol 25 mg dnevno. Zanima me vaše mišljenje o tome trebam li uzimati lijek, jer bojim se da bi mogao imati negativan učinak na srce. Jan L., Bjelovar DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

KARDIOLOGIJA OFTALMOLOGIJA GINEKOLOGIJA

DR. DRAŽEN ŠEBETIĆ, KARDIOLOG, ZAGREB Terapija beta-1 selektivnim betablokatorom, kakav je atenolol, razumna je terapija kod hiperkinetskog sindroma i ekstrasistola povezanih s njime. Liječenje će, baš suprotno vašem strahu, imati pozitivan učinak na vaše srce. Osim atenolola, u terapiji dolaze u obzir metabolički neutralni bisoprolol ili metoprolol.

Srce mi preskače Imam 36 godine i prije godinu-dvije osjetio sam da mi srce ponekad preskače, i to većinom dok ležim na leđima (većinom dok udišem). Nekidan sam bio na liječničkom pregledu za posao i doktorica mi je rekla da imam ubrzani rad srca - 98 otkucaja u minuti i da mi srce preskače. Na pregledu sam imao krvni tlak 135/80. Je li ubrzani rad srca opasan? Mladen H., Pula Ubrzani rad srca uvijek treba istražiti i pronaći uzrok. Neki od mogućih uzroka su naglo povećanje tjelesne težine, povišena temperatura, slabokrvnost, pojačani rad štitne žlijezde, a jedan dio ljudi ima ubrzane otkucaje u sklopu tzv. hiperkinetskog sindroma, koji je najčešće posljedica hiperstimulacije simpatičkog dijela vegetativnog živčanog sustava. Ne nađemo li vanjske razloge povećanja pulsa, treba učiniti ultrazvuk srca i holter EKG-a kako bi se utvrdilo stanje i funkcija srca te točna razina srčane frekvencije i potreba za liječenjem.

STOMATOLOGIJA

Uporne aritmije

Od srčane aritmije patim već skoro dvije godine. Radila sam niz pretraga - ultrazvuk srca, hormone štitne žlijezde, laboratorijske nalaze i dr. i sve se pokazalo urednim. Zadnji put sam radila holter i pokazalo se da imam supraventrikularne aritmije. Od tada pijem beta-blokatore, ali i dalje imam svakodnevne aritmije. Od tih aritmija imam strahove i ponekad se jako loše osjećam. Trebam li i dalje uzimati beta-blokator ili trebam promijeniti terapiju? Maja I., Zagreb

NEUROLOGIJA

DR. KRISTIJAN ĐULA, KARDIOLOG, ZAGREB S obzirom na to da ste već učinili kardiološku obradu i da se uvedena terapija nije pokazala učinkovitom te vam je kvaliteta života znatno narušena, savjetujem da se obratite kardiologu - aritmologu radi pregleda i određivanja daljnjeg liječenja.

OFTALMOLOGIJA

Vidim točkice i mušice Nekoliko sam puta primijetila, uglavnom kad sam umorna, da mi se u kutu lijevog oka pojavi mrljica koja se miče kako pomičem oči pa izgleda kao mala

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Zovite na telefon 01/610 33 40

mušica. Inače nosim naočale i dioptrija mi je na lijevom oku +1,50, a na desnom nemam dioptriju. Je li to opasno i može li se nekako ukloniti? Sonja V., Zagreb DR. ANTE BARIŠIĆ, OFTALMOLOG, ZAGREB Naše oko ispunjava gel koji se zove staklovina. S vremenom se u njoj događaju promjene u smislu zgušnjavanja ili razrjeđivanja, koje su normalne. Pacijenti to primijete kao mušice, točkice, mrežice i sl. Češće se primjećuju na bijeloj podlozi i na svjetlu. U jednom trenutku u životu staklovina se odvoji od mrežnice i to pacijenti vide kao mrlju, mušicu, krug, mrežicu ili paučinu u vidnom polju praćene bljeskovima u tami. To se zove odljepljenje stražnje staklovine. U samo jedan posto slučajeva može doći do stvaranja rupice na periferiji retine koja može dovesti do odljepljenja mrežnice (ablacija retine), što je stanje koje se mora operirati. Ako se pojave takvi simptomi, nužno je otići na oftalmološki pregled. Nađe li se rupica na retini, ona se može laserski zbrinuti i tako spriječiti odljepljenje mrežnice.

Može li se minus dioptrija sama ispraviti Kratkovidna sam. Na lijevom oku imam dioptriju -0,75, desno je u redu. Zanima me može li se minus dioptrija sama ispraviti? Neki kažu da ne može, tj. da se može ispraviti isključivo plus dioptrija. Dea K., Krapina Minus dioptrija ne može se sama ispraviti. Osoba koja ima -0,75 dioptriju, uvijek će imati tu dioptriju na daljinu, ali će isto tako do 50. godine, možda i dulje, dobro vidjeti na blizinu bez naočala.

Otečeni kapci Imam 46 godina i problem s očima. Kad ujutro ustanem, kapci su mi jako otečeni (gotovo do obrva imam dosta "duboke" oči). Tijekom dana otečenost malo splasne, ali unutarnji dio (bliže nosu) ostaje kao plik, uz osjećaj kao da je pun vode. Od čega bi to moglo biti i što da radim? Neven H., Koprivnica DR. ZDESLAV VUKAS, OFTALMOLOG, ZAGREB Određeni postotak ljudi sklon je oticanju vjeđa zbog rahlijeg vezivnog tkiva oko orbite i zastoja limfe. Oticanje vjeđa ujutro može upućivati na probleme s bubrezima, određene kardiomiopatije i probleme sa štitnjačom. Svakako provjerite hormone i antitijela štitnjače te odite na internistički pregled. Ako nema crvenila, boli, iscjetka ili nelagode, ovakve kronične otekline najčešće nisu uzrokovane problemima na oku. DEŽURNA ORDINACIJA

Pišite na e-mail: doktor@hanzamedia.hr

GINEKOLOGIJA

Miom na maternici Prije mjesec dana otkriven mi je miom na maternici veličine 5 cm. Ne stvara mi probleme i ciklusi su mi uredni. Imam 37 godina. Trebam li što poduzimati? Irena Č., Zagreb DR. TIHANA MAZALIN, GINEKOLOG, ZAGREB Miom je dobroćudna tvorba na maternici, ne zna se zašto nastaje i "hrani" se vašim hormonima. Ako ne radi nikakve smetnje - obilna, produžena krvarenja, bolove, treba se pratiti ultrazvučnim pregledima, u početku svakih 4-6 mjeseci.

Zadebljani endometrij U menopauzi sam, imam 60 godina i zadebljani endometrij. Je li to opasno i što to znači? Blanka I., Ludbreg Ako je žena u menopauzi, a ultrazvučnim pregledom je ustanovljen zadebljani endometrij kojeg na prethodnom nalazu nije bilo, mora napraviti dijagnostičku frakcioniranu kiretažu. To je postupak kojim bi se trebao ustanoviti uzrok zadebljanja sluznice.

Odnosi su mi postali neugodni Imam 55 godina i četiri godine sam u menopauzi. Posljednjih osam mjeseci osjećam stalno peckanje i bol tijekom spolnog odnosa. Ginekolog kaže da je sve u redu - nema upale, Papa-test i ultrazvuk su u redu. Koristila sam probiotike u vaginaletama, ali nije baš pomoglo. Ima li još kakve pomoći? Majda E., Karlovac DR. JADRANKA BELAN ŽUKLIĆ, GINEKOLOG, ZAGREB Vjerojatno se radi o genitourinarnom sindromu menopauze. Zbog nedostatka estrogena sluznica rodnice postaje stanjena, suha i osjetljiva na dodir, što uzrokuje nelagodu, peckanje i bol tijekom spolnog odnosa. Nedostatak estrogena slično djeluje i na mokraćni mjehur pa se može pojaviti učestalije mokrenje, peckanje pri mokrenju i nevoljno bježanje mokraće. Ovakve tegobe ima trećina žena u postmenopauzi. Vrlo dobar terapijski učinak ima primjena estrogenske vaginalne kreme (vaginaleta) u kombinaciji s preparatima s hijaluronskom kiselinom i probioticima. Terapija mora trajati barem dva mjeseca da biste primijetili poboljšanje. U postupcima tzv. vaginalne rejuvenacije može se primijeniti laser, radiofrekvencija, fileri hijaluronske kiseline i PRP (plazma bogata trombocitima). Ove metode mogu se i kombinirati, a učinak traje 6-12 mjeseci.

STOMATOLOGIJA

Liječeni zub je promijenio boju Gornji središnji sjekutić endodontski sam liječio prije nekoliko godina. Primijetio sam da mi je taj zub potamnio, što mi se ne sviđa. Što se može učiniti da zub postane svjetliji i bjelji? Marin H., Rijeka PROF. DR. HRVOJE BRKIĆ, SPEC. DENTALNE MEDICINE I ORALNE PATOLOGIJE S PARODONTOLOGIJOM, STOMATOLOŠKI FAKULTET, ZAGREB Promjena boje ili diskoloracija zuba može nastati s vanjske strane, a najčešće je uzrokovana konzumacijom hrane i pića, ili u njegovoj unutrašnjosti, što je pak najčešće posljedica zubnog karijesa, traume zuba ili endodontskog liječenja. Kod vas je promjena boje nastala vjerojatno kao komplikacija endodontskog liječenja. Promjena boje liječenog zuba javlja je kada nije dobro očišćen zubni karijes iz krunskog dijela zuba ili kada se pasta za punjenje korijenskih kanala razlije izvan zubnih korjenova te uđe u dentinske kanaliće. Zuba se može izbijeliti tako da se u njegovu unutrašnjost stavi sredstvo za izbjeljivanje ili restaurativnim postupcima s bijelim kompozitnim materijalima koji će ukloniti zatamnjenu zubnu krunu. Odnosno, terapija može biti kombinirana. U krajnjem slučaju na zatamnjenu krunu zuba može se staviti krunica kao protetski nadomjestak, ali ovaj postupak je krajnja varijanta. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da se izbjeljivanjem može postići željena boja u više od 80 posto slučajeva te vam preporučujem da krenete s tim terapijskim postupkom.

Ispiranje usta prije stomatološkog zahvata U posljednje vrijeme, kada odlazim na stomatološke tretmane, dobivam posebno sredstvo za ispiranje usta prije zahvata. O čemu se radi? Marko K., Zagreb Vrijeme pandemije izrazito je zahtjevno za svakog čovjeka i za pojedine profesije, među ostalim i stomatološku. Stomatolozi liječe dio ljudskoga tijela koji je prepun mikroorganizama, uključivši i koronavirus. U usporedbi s drugim profesijama, stomatolozi spadaju u najrizičnije profesije jer su tijekom rada u vrlo bliskom kontaktu s usnom šupljinom i aerosolom koji se stvara miješanjem sline, krvi i vode pri radu s ultrabrzim vrtaljkama. Zbog svega toga poduzima se niz zaštitnih mjera koje redovito provodimo kod svakog pacijenta jer je svatko tko sjedne na stomatološki stolac potencijalni izvor virusa. Jedan od takvih postupaka je i ispiranje usne šupljine tekućinama za dezinfekciju. Prema rezultatima znanstvenih studija, područje od tri metra oko usta pacijenta smatra se visokorizičnim područjem, a korištenje učinkovitih sredstava za ispiranje usta može pridonijeti smanjenju mikrobiološkog opterećenja u aerosolima. Ispiranje usta 1-postotnim vodikovim peroksidom i 1-postotnim povidon-jodidom preporučeni su u mnogim međunarodnim smjernicama i člancima te ih i mi koristimo u svrhu zaštite. DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

STOMATOLOGIJA NEUROLOGIJA

Pacemaker i zubni implantati Imam pacemaker i 61 godinu i osjećam se dobro. Želio bih srediti zube prije nego što odem u mirovinu. Moji prijatelji već puno godina imaju implantate i jako su zadovoljni. Molim vas savjet što da radim s obzirom na dob i situaciju. Utječu li zubni implantati na rad pacemakera? Ne bih želio protezu koja se vadi. Josip M., Zagreb DR. MED. DENT. IVAN HURČAK, ZAGREB Dob nije prepreka za ugradnju implantata ako je pacijentovo opće zdravlje dobro. Zbog ugrađenog stenta ili pacemakera potrebno je prethodno obaviti konzultacije i pregled kod kardiologa kako bi se ocijenila situacija. Izuzetno je važno reći implantologu koje sve lijekove pijete, posebno antikoagulanse. Zubni implantati su najbolje rješenje za nadomještanje izgubljenih zuba jer su funkcijom i osjećajem poput prirodnih zuba. Stoga, ako je sve u redu nakon konzultacija s kardiologom, nema razloga da ne uživate u svakodnevnom životu kao nekada dok ste imali svoje zube. Operativni zahvat treba odobriti kardiolog i ako su uredni nalazi, može se raditi pod lokalnom ili monitoriranom intravenskom analgo-sedacijom. Svaki operativni zahvat nosi određenu dozu rizika, ali ti su rizici minimalni ako je pacijent iskren i pridržava se preporuke liječnika. Zubni implantati nemaju nikakav elektromagnetski učinak pa ne utječu na rad pacemakera.

Crne ili bijele plombe

Moram popraviti nekoliko zuba. Imam otprije četiri stare crne plombe na stražnjim zubima i dvije bijele na jedinicama. Molim vas za savjet koje su bolje. Važna mi je estetika, no bitno mi je odabrati bolje pa me zanima je li pametno metalne plombe zamijeniti bijelima. Mario M., Karlovac U današnje vrijeme, kada je estetika osmijeha važnija nego ikada prije, kompozitni ispun (plomba) zauzeo je prvo mjesto. Zubnim ispunom nadomještamo propali dio zuba. Preporuka je zamijeniti i stare amalgamske ispune kompozitnima zbog estetskih i, još važnije, zdravstvenih razloga. Naime, pukotine koje mogu nastati između zuba i amalgama pogodne su za razvoj bakterija i karijesa, a kako amalgamski ispuni sadrže živu, mogu imati štetan utjecaj na cijeli organizam. Kompozitni ispuni su estetski prihvatljivije, sigurnije i zdravije rješenje. Kompozitni ispun je rješenje kako estetski - jer se prilagođava oblikom i bojom prirodnim zubima, tako i zdravstveno - jer se kemijski veže za zub i nema gotovo nikakvih nedostataka koje imaju amalgami. Najveći nedostatak amalgamskog ispuna je to što za njegovo mjesto treba više mjesta pa je potrebno brusiti i zdravi dio zuba.

Ne smijem zagristi ništa tvrdo

Dovoljno je da zagrizem u nešto tvrdo i da mi se odlomi komadić zuba. Imam 36 godina. Zašto mi se to događa? Miro I., Pazin

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

Zovite na telefon 01/610 33 40

DR. MED. DENT. KARLO BAJZA, ZAGREB S obzirom na to da u opisu nema specifičnih simptoma bolesti, najbolje je da odete stomatologu kako bi provjerio što se točno događa i zašto. Vrlo česti uzroci problema koji navodite mogu biti veliki ispuni, nesklad u okluzijskom opterećenju (nepravilan i/ili neujednačen zagriz), opsežni karijesi ili oštećenja cakline. Vrlo rijetko uzrok mogu biti nasljedni razvojni poremećaji u mineralizaciji zuba.

Proteza mi je prevelika Nešto dulje od godinu dana imam totalnu gornju protezu. Prije dva mjeseca primijetila sam da mi je proteza prevelika. Kako se to može popraviti? Moram li raditi novu? Dragica I., Zabok DR. MED. DENT. DARJA BAŠIĆ, ZAGREB Proteza se može podložiti. Postupak je jednostavan: uzme se otisak s vašom protezom, tehničar je podloži i obično se time riješi problem.

NEUROLOGIJA

Gubim vid i trne mi ruka Imam teške migrene s gubljenjem vidnog polja i bolovima koji traju i po nekoliko sati. Poslije jake glavobolje osjećam se loše i po nekoliko dana. Sve počinje gubitkom vida, nakon čega mi utrne lijeva ruka, a ponekad i cijela strana tijela. Što da radim? Nada K., Zagreb DOC. DR. HRVOJE BUDINČEVIĆ, NEUROLOG, KB SVETI DUH, ZAGREB Opisane tegobe posljedica su migrene s aurom. Aura se kod vas manifestira gubitkom vidnog polja i utrnulošću lijeve strane tijela, a tzv. postdromalna faza manifestira se tako da se loše osjećate nekoliko dana nakon migrene. Liječenje migrenske glavobolje temelji se na uzimanju analgetika i/ili triptana. Ako glavobolje prođu nakon što uzmete analgetik, nema potrebe za primjenom triptana. Odnosno, triptani se primjenjuju ako analgetici nisu učinkoviti. Ako su migrenske glavobolje česte, može se primijeniti i profilaktička terapija koja uključuje primjenu beta-blokatora, antiepileptika, botulinum toksina. U posljednje vrijeme dostupni su i novi lijekovi koji se primjenjuju u obliku subkutanih injekcija jednom mjesečno (poput erenumaba, fremanezumaba i galkanezumaba). Mogu se primjenjivati i nefarmakološke DEŽURNA ORDINACIJA

Pišite na e-mail: doktor@hanzamedia.hr

mjere poput biofeedbacka, akupunkture itd. S obzirom na simptome koje navodite najbolje je da odete na pregled neurologu. Korisno bi bilo učiniti i neuroradiološku obradu (MR mozga s angiografijom).

Trnci nisu posljedica moždanog udara Imala sam dva možda udara bez posljedica. Sada mi se postupno javljaju trnci u nogama i kralježnici. Imam 58 godina. Može li to biti posljedica moždanih udara? Mirela K., Zadar Postupni razvoj trnaca u nogama i kralježnici vjerojatno nije posljedica moždanog udara. Međutim, kako ste imali dva moždana udara, opisane tegobe mogu biti posljedica šećerne bolesti s razvojem polineuropatije koja se najčešće manifestira trncima u nogama. Šećerna bolest je važan čimbenik rizika za moždani udar. Trnci u kralježnici najčešće su posljedica degenerativnih promjena. Korisno bi bilo ponoviti laboratorijsku obradu krvi s određivanjem HbA1c, hormona štitnjače, B12 vitamina, folne kiseline te odrediti indeks tjelesne mase uz kontrolu neurologa i fizijatra. Nastavak obrade uključit će EMNG nogu.

Kako provjeriti imam li Parkinsonovu bolest U posljednje vrijeme sam umorna, usporena, bezvoljna, imam smanjen osjet mirisa, ponekad se tresem. Imam 40 godina. Nemam covid-19. Ustvari me je strah da nemam Parkinsonovu bolest kao moja mama i njena rođakinja. Je li to moguće utvrditi? Nada P., Rijeka

mogu pridonijeti razna stanja poput infekcije. Savjetujem da tatu odvedete u centar koji ima multidisciplinarnu skrb ili bar neurologa za bolesti pokreta i psihijatra kako bi korigirali terapiju. Isto tako, nakon takve infekcije potrebna je rehabilitacija, a vjerojatno i savjeti nutricionista. Ako u centru procijene da je loše, vjerojatno će ga hospitalizirati ili uputiti kamo treba.

Teško mi pada rad od kuće Imam 35 godina i počela sam se cijela tresti. Imam stresan posao, a ova epidemiološka kriza sve mi pogoršava. Stalno radim od kuće, čak i više nego dok sam odlazila na posao, a nemam se vremena družiti čak ni online. Na poslu je dosta ljudi bolesno ili ne mogu raditi od kuće pa moramo odrađivati i njihov posao. Uz to loše spavam. Jesam li dobila Parkinsonovu bolest? Negdje sam čitala da tako počinje. Nikolina G., Osijek Pitanje je kakvi su to simptomi i kakva je to "trešnja", stoga je najbolje da vas pregleda neurolog za bolesti pokreta. Neke tegobe mogu biti povezane s povećanim stresom, iscrpljenosti, mentalnim smetnjama i poremećajima raspoloženja, neke s hormonalnim problemima itd. Uglavnom, pregledom će se ustanoviti imate li probleme iz skupine bolesti pokreta ili su to pojave u sklopu vaše iscrpljenosti. Uglavnom, koristila bi vam fizička aktivnost uz poštovanje epidemioloških mjera (hodanje, vožnja sobnog bicikla ili vježbe kod kuće), vježbe opuštanja i ostali načini održavanja mentalnog zdravlja. Vremena za socijalne kontakte, barem online, morate naći kako biste se barem malo odmaknuli od poslovnih problema.

DOC. DR. VLADIMIRA VULETIĆ, NEUROLOG, KBC RIJEKA To sve mogu biti nemotorički simptomi Parkinsonove bolesti i rani motorički simptomi, ali i ne moraju. Obratite se stručnjaku za bolesti pokreta, koji će vas detaljno pregledati, provjeriti imate li kliničke znakove Parkinsonove bolesti te odlučiti kakvu obradu trebate učiniti. Inače, u Klinici za neurologiju KBC-a Rijeka u sklopu projekta radimo ranu detekciju, genetske analize i pratimo progresiju Parkinsonove bolesti kao i mikrobiotu i sve kompariramo s terapijom.

Agresivan je nakon povratka iz bolnice Moj tata već dugo ima Parkinsonovu bolest, ali otkako se vratio iz bolnice gdje se liječio zbog covid-19 infekcije, posve se promijenio, postao je agresivan i stalno misli da smo se svi protiv njega urotili. Istina, u bolnici mu se stanje pogoršalo, tako da je slabo pokretan. Ne znamo što je s njim, trebamo li ga ponovno odvesti u bolnicu? Teško nam je izaći na kraj s njim. Franka L., Pula Psihička dekompenzacija koja može imati elemente agresije i paranoidnih stanja poput psihoze moguća je u Parkinsonovoj bolesti, posebno u uznapredovaloj fazi. Tome DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

PRIRODNA LJEKARNA

MED DOBRI STARI SAVEZNIK ZDRAVLJA I LJEPOTE U tom dragocjenom cvjetnom soku koncentrirane su najzdravije vrste šećera, vitamini, minerali i brojne druge tvari važne za zdravlje, ali i korisne za održavanje ljepote i mladolikog izgleda kože i kose. Pripremila NINA ČIČA, foto iSTOCK

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

ed je možda jedan od najstarijih prirodnih lijekova u povijesti. Prije više od 4000 godine koristio se u tradicionalnoj ajurvedskoj medicini za liječenje probavnih tegoba i energetske neravnoteže u tijelu. Još i prije toga, prije više od 5000 godina, stari Egipćani utrljavali su ga u kožu kako bi izliječili rane, a koristio se i u brojne druge ljekovite svrhe. A sve više istraživanja danas potvrđuje opravdanost korištenja meda kao lijeka te otkriva sve veći broj njegovih pozitivnih učinaka na zdravlje. Med je koncentrat svega najvrednijeg iz cvjetova i potpuno prirodan izvor šećera. Osamdeset posto njegove ukupne težine čini mješavina fruktoze i, u nešto manjoj mjeri, glukoze, a takav sastav ima izuzetno pozitivan učinak na zdravlje. Dok je glukoza izvor brzo iskoristive energije, fruktoza se sporije probavlja i pruža duži osjećaj sitosti, a uz to je potrebna jetri za preradu i izlučivanje otrovnih tvari (zbog toga se i kaže da je med dobar za čišćenje organizma). Med sadrži i priličnu količinu minerala i vitamina te antioksidanse polifenole. Za još potpuniji učinak ove namirnice pobrinule su se pčele, koje prilikom pretvaranja cvjetnog nektara u med dodaju i neke tvari antibakterijskog djelovanja i svoje vrijedne enzime koji imaju sposobnost da ubrzavaju reakcije i

procese koji se odvijaju u tijelu. Danas je dokazano da med ubrzava cijeljenje rana i opečene kože, skraćuje trajanje dijareje, sprečava žgaravicu, pomaže u suzbijanju infekcija, ublažava kašalj, grlobolju i druge simptome dišnih infekcija, a ima i niz drugih pozitivnih učinaka na zdravlje. Sirup od limuna i meda protiv grlobolje i gripe Sastojci: 1 šalica meda, 1 jušna žlica naribane kore limuna, 2 kriške limuna i sok jednog limuna Priprema: Med stavite u tavu i dodajte koricu limuna te 2 kriške limuna za bolji okus. Zagrijavajte sastojke 10 minuta, zatim neka smjesa stoji nekoliko sati do dva tjedna. Što duže odstoji, okus će biti intenzivniji. Upotreba: Koristite ovaj sirup ako imate jak kašalj ili prehladu. Obilnu žlicu sirupa možete dodati u običnu vodu ili čaj. Med i jabučni ocat protiv povišenog kolesterola Sastojci: 1 šalica jabučnog octa, 8 češnjeva češnjaka, 1 šalica meda Priprema: U blenderu pomiješajte jabučni ocat s češnjakom, dodajte med i ostavite smjesu da stoji u hladnjaku 4 dana. Upotreba: Stavite 1 jušnu žlicu smjese u čašu, dodajte 2 dl vode, promiješajte i popijte jednom dnevno. Vrlo učinkovito snižava kolesterol. Cimet i med protiv artritisa Sastojci: 1 jušna žlica meda, ½ čajne žličice cimeta u prahu Priprema i upotreba: Promiješajte i pojedite svako jutro na prazan želudac. Đumbir i med za probavne tegobe Sastojci: 1 šalica meda, 1 jušna žlica sitno naribanog đumbira, prstohvat đumbira u prahu Priprema: Stavite med u tavu i dodajte naribani đumbir i đumbir u prahu te miješajte na laganoj vatri 10 minuta. Neka smjesa odstoji u staklenki tjedan do dva.

Upotreba: Naročito je koristan kod probavnih tegoba, od nadutosti do bolova u trbuhu. Ovu smjesu možete upotrijebiti i za ubrzano cijeljenje rana tako da sterilnu gazu natopite u sirup i položite na ranu. Med protiv astme Kod napadaja astme dišni putevi se sužavaju i otežavaju disanje, a med učinkovito omekšava sluz u dišnim putevima i olakšava kašalj i druge simptome astme. Pomiješajte 1 čajnu žličicu meda s čašom vode i popijte svako jutro. Pomiješajte 1 jušnu žlicu meda s pola jušne žlice mljevenih sjemenki suncokreta i popijte dva puta dnevno. Pomiješajte 1 jušnu žlicu meda s ¼ šalice soka od luka i 1/8 jušne žlice crnog papra. Popijte kad vam je potrebno trenutačno olakšanje zbog nedostatka zraka uslijed astmatičnog kašlja.

Propolis, matična mliječ, pelud...

Osim meda, neumorne pčele poklanjaju nam i druge proizvode iznimno blagotvornih učinaka na zdravlje Matična mliječ kao eliksir Pčele radilice proizvode je kao hranu za pčelu maticu, a bogata je proteinima, vitaminima B skupine, pantotenskom kiselinom i oligoelementima. Taj visokokvalitetan pčelinji proizvod učinkovito poboljšava mentalne sposobnosti i otpornost na stres, jača imunitet i usporava starenje kože. Pelud za bolji imunitet Pčele pelud skupljaju i koriste kao hranu za mlade naraštaje jer je bogat proteinima, ima visoku biološku vrijednost te obiluje mineralima i vitaminima nužnim za dobro funkcioniranje imunosnog sustava. Iz istih razloga dragocjen je i za naše zdravlje i imunitet. Propolis protiv upala i infekcija Propolis je smolasta tvar koju pčele radilice sakupljaju s pupolja-

DOKAZANO JE DA MED UBRZAVA CIJELJENJE RANA I OPEČENE KOŽE, SKRAĆUJE TRAJANJE DIJAREJE, SPREČAVA ŽGARAVICU, POMAŽE U SUZBIJANJU INFEKCIJA, UBLAŽAVA KAŠALJ I GRLOBOLJU

MED JE I ČEST SASTOJAK PROIZVODA ZA NJEGU LICA I TIJELA JER IMA SPOSOBNOST UBLAŽAVANJA UPALE I OŠTEĆENJA KOŽE TE ZATO ŠTO UBRZAVA OBNAVLJANJE EPITELA KOŽE ka, kore drveća i drugih biljaka, a koriste je kao vezivni materijal za izgradnju ulaza u košnicu, zatvaranje pukotina i rupa te za sterilizaciju saća. Kad je riječ o učinku na ljudski organizam, propolis ima izrazita antibakterijska, antivirusna i antimikotička svojstva: 20 kapi tri puta dnevno dovoljno je za ublažavanje simptoma upale krajnika, infekcije kože, desni, jezika i zuba ili za ublažavanje simptoma bronhitisa. Slatki sastojak za ljepotu Ono što nam med daje, kad je riječ o zdravlju i ljepoti kože, daleko nadmašuje učinak bilo kojeg kozmetičkog proizvoda, ma kako bio skup i razvikan. Med pomaže u hidrataciji kože i odgađanju pojave znakova starenja, ali i u borbi protiv raznih bakterija. Uz to, pravi je vrutak nutrijenata, antioksidansa i drugih tvari iscjeljujućeg učinka na organizam. Stoga, prije nego što drugi put navratite u drogeriju po novu zalihu proizvoda koji obećavaju čuda za vašu kožu i kosu, radije navratite do nekog pčelara i kupite med. Ali ne bilo kakav, već onaj neobrađeni, jer takav med sadrži više fitonutrijenata, antioksidansa i enzima pa će i njegovi pozitivni učinci na kožu i kosu biti puno veći. Vlaži i osvježava Med se može koristiti kao sastojak za njegu i oporavak suhe kože jer je prirodni humektant, što znači da privlači i veže vlagu iz zraka. Naročito su učinkovite maske za lice na bazi meda namijenjene za suhu i ispucalu kožu lica te kožu koja se peruta i svrbi, jer obilno vlaže kožu te pomažu da vlaga ostane što duže u njoj. No, i osobe s masnom kožom mogu imati koristi od meda. Naime, šećeri koje nastavak na sljedećoj stranici DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

PRIRODNA LJEKARNA | MED sadrži pomažu koži da zadrži vlagu i elastičnost, i to bez isušivanja, kao što to čine mnogi proizvodi za pranje kože lica. Štiti, zaglađuje i obnavlja Med je prirodni antioksidans koji se pokazao itekako djelotvornim kad se uzima oralno, no istraživanja su otkrila da ima pozitivne učinke i ako se primjenjuje topički, na kožu. Pokazalo se da djeluje kao prirodna zaštita od štetnog djelovanja sunčevih zraka te da pomaže u obnavljanju tkiva izloženih djelovanju vanjskih štetnih agensa. Med je inače čest sastojak mnogih krema protiv starenja, no najbolje je da se u tu svrhu koristi u čistom obliku, poput maske. Zahvaljujući djelovanju vitamina E koji sadrži, med sprečava štetno djelovanje slobodnih radikala, a uz to koži daje sjaj, elastičnost i veću kompaktnost. Brza hidratantna maska za kožu Isprobajte hidratantni tretman s trenutačnim učinkom: nanesite direktno na lice malo zagrijanog meda i ostavite da djeluje petnaestak minuta. Nakon toga lice će biti vidno oporavljeno, osvježeno i hidratizirano. Maska od papaje i meda protiv bora Papaja obiluje vitaminima A, C i E, a sadrži i alfa-hidroksi kiselinu koja se koristi u mnogim skupim antiageing kremama i serumima. U kombinaciji s medom čini savršenu masku protiv bora, a koristi li se redovito, uklanja sitne bore oko očiju i usana. U zdjelicu stavite šalicu zdrobljene papaje, dodajte čajnu žličicu meda i promiješajte. Nanesite na kožu lica i vrata, ostavite da djeluje 20 minuta, a zatim isperite toplom vodom. Protiv akni Zahvaljujući svojim protuupalnim i antibakterijskim svojstvima med pomaže u zaštiti kože od bakterija koje pospješuju nastanak akni, a pomaže i u bržem zacjeljivanju već postojećih akni. Osim toga, organske kiseline iz meda, poput glukonske kiseline, ubrzavaju ljuštenje odumrlih stanica na isti način kao piling, ali bez mehaničkog trenja. Redovitom upotrebom meda kao maske za lice možete koži vratiti sjaj i mladenački svjež izgled.

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

NJEGOVA IZUZETNA HIDRATANTNA SVOJSTVA IDEALNA SU ZA ISUŠENU KOSU, OBILJE DRAGOCJENIH TVARI I NUTRIJENATA KOJE SADRŽI SAVRŠENA SU HRANA ZA IZMUČENU I BEŽIVOTNU KOSU Za zdraviju i ljepšu kosu Kao na kožu, med djeluje ljekovito i iscjeljujuće i na kosu. Njegova izuzetna hidratantna svojstva idealna su za isušenu kosu, obilje dragocjenih tvari i nutrijenata koje sadrži savršena su hrana za izmučenu i beživotnu kosu, a da ne govorimo o tome da je upravo med idealan sastojak za vraćanje mekoće i sjaja kosi. Uz to, med ima antibakterijska svojstva koja su od vrlo velike pomoći za njegu problematičnog i seboroičnog vlasišta. Tretman za sjaj Med će čak i najbeživotnijoj kosi vratiti sjaj. Dovoljno je da na vlažnu kosu stavite žlicu meda pomiješanu s malo tople vode. Želite li dodatno naglasiti blistav učinak, u tu mješavinu možete dodati i nekoliko kapi svježe iscijeđenog limunovog soka. Hidratantna maska Med je idealan za oporavak suhe i ispucale kose koju je potrebno nahraniti od korijena do vrhova. Za učinkovitu hranjivu masku pomiješajte 3 žlice maslinova ulja sa 2 žlice meda. Smjesu ravnomjerno rasporedite po cijeloj kosi, od vlasišta do vrhova, pokrijte prozirnom kuhinjskom folijom i ostavite da stoji pola sata, a potom isperite toplom vodom.

Maska za jačanje kose Med dubinski hrani kosu, vlaži je i daje joj sjaj, ali i obnavlja strukturu slabe, oštećene i ispucale kose. Zahvaljujući svojim obnavljajućim svojstvima i obilju dragocjenih nutrijenata med je savršen sastojak maske za jačanje kose. Prije pranja kose šamponom pripremite masku od 2 žličice meda i 3 žličice bademova ulja, nanesite je na kosu i ostavite da djeluje nekoliko minuta, zatim isperite i operite kosu šamponom kao obično. Medeni šampon Pomiješajte čajnu žličicu meda s četvrt šalice izvorske vode. Operete li kosu

Tretman propolisom za čistu kožu Propolis ima antivirusna i antimikrobna svojstva pa je izuzetno moćan saveznik kože sklone aknama. Propolis na koži stvara tanak sloj, poput barijere koja je štiti od štetnih vanjskih utjecaja, no istodobno i ljekovito djeluje na kožu, hrani je, omekšava i

iscjeljuje te umiruje problematičnu kožu. Dovoljno je da kremu na bazi propolisa (možete i sami rastopiti pčelinji vosak te ga pomiješati s propolisom i malo maslinova ulja) nanosite na kožu barem jednom dnevno i riješit ćete se vrlo brzo problema s aknama.

shutterstock

Zašto je važan u kozmetici Med se koristi kao omekšavajući i zaštitni sastojak u brojnim kozmetičkim proizvodima i pripravcima namijenjenim za njegu suhe, oštećene i osjetljive kože bilo za žene, muškarce ili djecu. Sastojak je i proizvoda za njegu nakon sunčanja jer ima sposobnost ublažavanja upale i oštećenja kože uzrokovanih djelovanjem ultraljubičastih zraka te zato što ubrzava obnavljanje epitela kože. U kombinaciji sa pčelinjim voskom koristi se u proizvodima za depilaciju.

tom mješavinom, bit će meka i svilenkasta, no to je ujedno odlična formula za obnavljanje oštećene kose, ali imajte na umu da je za to potrebna kontinuirana upotreba. Losion protiv ispadanja kose Propolis ima hranjiv i iscjeljujući učinak te ubrzava rast i obnovu stanica, a neka su istraživanja pokazala da potiče rast kose pa je u ulozi losiona za vlasište odličan za one s problemom pojačanog ispadanja kose. Dovoljno je da pola sata prije pranja kose nekoliko kapi propolisa utrljate u vlasište i ostavite da djeluje. Nakon toga operite kosu šamponom kao inače.

Nije važno samo ono što nosiš, važno je i ono što unosiš.

*Vitamini A, C i D doprinose normalnoj funkciji imunološkog sustava.

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

NAJČITANIJIH U STUDENOM www.zivim.hr

Uključite ga u prehranu za bolji rad crijeva, protiv upala i tumora

Istraživanje: Dvije navike bitno povećavaju rizik od zaraze koronom

Portal za sve koji biraju živjeti zdravo: pratite nas svakodnevno kroz naše rubrike - učim, dišem, rastem, vježbam, volim, tražim Nina Stojanov

1 2

Zašto baš jaja za doručak?

Ako imate ove dvije rupice na leđima, onda ste zaista posebni! Evo i zašto Želite veću, tvrđu i trajniju erekciju - mala spravica tu može odigrati svoje

Nema za što nije dobra oporavlja jetru, regulira šećer i tlak, a pomaže i kod mršavljenja

Prirodni antibiotik koji čisti pluća, bubrege, mjehur i jetru, a koristi se i za ublažavanje reume

Umor i bezvoljnost pripisivala sam menopauzi, a nekoliko mjeseci prije infarkta pojavio se novi simptom

Slatko na kvadrat: predivna talijanska peciva s čokoladom Pangoccioli se odlikuju nevjerojatnom mekoćom i laganom teksturom poput pahulje. Imamo recept.

Žute mrlje, svrbež, zatvor... Devet znakova kojima vam tijelo pokušava nešto reći Naše tijelo je iznimno složen bioelektrični sustav. Zajedničkim radom mnoštva njegovih dijelova ono nas čini i održava živima. Kako bismo sačuvali zdravlje, dobro je osluškivati njegov govor budući da i naizgled nevažne pojave mogu imati dalekosežne posljedice.

Otišao je zauvijek. I žena i majka dobile su istu poruku: 'Zašto ste mi oduzele ljubav?'

iStock

Možete li ih prepoznati? Evo kako danas izgledaju prošlogodišnji kandidati 'Života na vagi'

iStock

Rasol obiluje vitaminom C, kalijem i probioticima. Evo kako ga možete napraviti sami

Dobrobiti ima puno, a odličan je izbor pogotovo za one koji pate od lijenih crijeva i problema povezanih s lošom probavom. No, pijenje rasola ima i laksativni učinak te pomaže u sprečavanju zatvora.

SLJEDEĆI BROJ DOK TOR A U K UĆI IZL AZI U ČET V RTA K 7. SIJEČNJA

DOKTOR U KUĆI PROSINAC 2020.

portal za sve koji biraju Ĺživjeti zdravo!

Pratite nas i na Instagramu i Facebooku: