Hit namirnica

Snaga antioksidansa

Antioksidansi iz krastavca, međi kojima su i flavonoidi, mogu pomoći u zaštiti od srčanih bolesti. Za kardiovaskularno zdravlje mogle bi biti dobre i njegove sjemenke - u iranskoj studiji provedenoj 2017. manja skupina ljudi s blago povišenim masnoćama u krvi svakodnevno je konzumirala ekstrakt sušenih sjemenki krastavca. Nakon šest tjedana doživjeli su povoljne promjene - snizili su im se ukupni kolesterol, "loš" (LDL) kolesterol i trigliceridi, a porasle su im vrijednosti "dobrog"(HDL) kolesterola.

Kao i sjemenke lana i sezama, kelj, kupus, brokula, marelica ili jagoda, krastavac sadrži lignane, bioaktivne biljne tvari. Pod utjecajem bakterija iz probavnog trakta lignani se pretvaraju u spojeve koji se vežu za estrogenske receptore. Preliminarne studije sugeriraju da bi zbog toga mogli pružiti određenu zaštitu protiv vrsta raka povezanih s estrogenom, što uključuje rak dojke, jajnika, maternice i prostate.

Grickanje svježeg krastavca pomoć je protiv lošeg daha. Tekućina iz krastavca, udružena s pojačanom proizvodnjom sline tijekom žvakanja, pomaže ispiranju usta od sitnih ostataka hrane i bakterija koje se na njima nakupljaju te uzrokuju truljenje i zadah.

I voće i povrće

Botanički gledano, krastavac je voće jer se razvija iz oplođene plodnice cvijeta. Po tom kriteriju u voće se ubrajaju i rajčice, bundeve, tikve, patlidžan, paprike... No, s kulinarskog gledišta krastavac je povrće. Kad ga kupujete, obratite pažnju na oblik, ne smije biti deformiran, nego ravan, tvrd i neoštećene kore. Tvrdoća upućuju na to da je krastavac svjež i da je uzgojen u odgovarajućim uvjetima. Nije dobro ako je lagan za svoju veličinu, to znači da ne sadrži nutrijenata koliko bi trebao. Pokazatelj kvalitete je i boja kore - što je tamnije zelena, to skriva više vitamina i drugih prehrambenih tvari.

Krastavce je najbolje čuvati u hladnjaku, po mogućnosti u ladici za povrće, bez dodira s drugim voćem i povrćem. U hladnjaku se krastavci neće pokvariti, no može im se promijeniti okus.

Sve do upotrebe krastavce čuvajte u vakuumski zatvorenoj plastičnoj vrećici, tako će se u njima očuvati visok udio vlage i ostat će dulje svje-

Za kožu

Ploškice krastavca stavljene kao oblog na otečene oči ili kao maska za lice itekako imaju smisla - voda, vitamin C i kofeinska kiselina iz krastavca prirodni su spojevi s protuupalnim svojstvima. Ta kombinacija umiruje kožu, ublažava iritacije i oticanje te je dobra za osvježenje, umirivanje jutarnje natečenosti, protiv akni i protiv opeklina od sunca. ● Tonik: Izblendajte krastavac i procijedite sok, nanesite ga na kožu i ostavite 30 minuta pa isperite. Tekućina iz krastavca steže tkivo i može pomoći u čišćenju pora. ● Maska za lice: Pomiješajte jednaku količinu soka krastavca i jogurta pa nanesite na lice. Maska pomaže kod suhe kože i mitesera.

ži. Vrećica u koju stavljate krastavce treba biti suha prije spremanja u hladnjak, jer višak vanjske vlage može ubrzati propadanje krastavaca.

Osvježavajuća voda s krastavcem

Mnogi se pitaju trebaju li guliti krastavac prije jela. U kori krastavca i odmah ispod nje, kao i kod drugih plodova, najveća je koncentracija vitamina, minerala, vlakana itd. No, kod krastavaca ta je razlika vrlo mala pa ako niste potpuno sigurni da je krastavac ekološki uzgojen, svakako ga operite i ogulite prije jela.

Iako se jede i termički obrađen, krastavac je najbolje jesti svjež, u salatama (odlično se slaže s jabukama) ili kao samostalan zdrav zalogaj. Dobra i sve popularnija ideja za efektno osvježenje u vrućim danima je voda s krastavcem - u vrč s hladnom vodom jednostavno dodajte narezane krastavce. Neka ploške budu vrlo tanke, tako će osloboditi najviše vrijednih sastojaka.

Neželjeno djelovanje

Premda krastavci pružaju dobrobiti za zdravlje i većina ih ljudi može bezbrižno jesti, kod nekih mogu loše djelovati. Krastavci sadrže spoj kukurbitacin, koji ima prvenstveno diuretičko djelovanje, no može biti problematičan za probavljanje osobama s osjetljivijim probavnim sustavom. Pretjerivanje s krastavcima može izazvati napuhnutost, podrigivanje i vjetrove, i to upravo zbog kukurbitacina.

Neki kukurbitacini u visokim koncentracijama mogu biti toksični za ljude, no njihova koncentracija u vrstama krastavaca koje se uobičajeno jedu malo će vjerojatno uzrokovati trovanje. Osim toga, koncentracija tih spojeva viša je u biljki nego u plodu.

Moguća je alergija na krastavac, simptomi alergijske reakcije mogu biti osip, oticanje, teškoće s disanjem. Kod jače reakcije potrebna je hitna medicinska pomoć.

Krastavac sadrži veće količine vitamina K pa bi pretjerana konzumacija mogla utjecati na proces zgrušavanja krvi. Osobe koje uzimaju varfarin ili slične antikoagulantne lijekove ne bi smjele naglo uvesti krastavac u prehranu ili povećati njegovu konzumaciju bez konzultacija s liječnikom.

A kiseli krastavci?

Krastavci potječu iz Indije, a ljudi su ih počeli ukiseljavati prije otprilike 4000 godina kako bi im produljili vijek. Ovi omiljeni zalogajčići pridonose zdravlju crijeva i boljoj probavi ako su dobiveni fermentacijom u rasolu i vodi. U tom slučaju sadrže korisne probiotičke bakterije, baš kao i kiseli kupus, kefir, kimchi ili miso, a i nutrijenti će ostati očuvani. No, većina kupovnih krastavaca, pa i onih iz kućnih zimnica, pasterizirana je i ukiseljena u naljevu vode, octa, soli, šećera i drugih začina. U tom procesu neće biti zdravih bakterija, a ostat će i vrlo malo nutrijenata. Nedostatak kiselih krastavaca je stvarno visok udio soli. Samo jedan veliki kiseli krastavac može sadržavati dvije trećine dnevne količine natrija preporučene za odraslu osobu. Poznato je da visoke količine soli u prehrani mogu dovesti do podizanja krvnog tlaka, što povećava vjerojatnost za razvoj srčano-krvožilnih bolesti, dijabetesa, bolesti bubrega. Natrij također može "ispirati" kalcij iz kostiju.