BESPLATNO EDUKATIVNO IZDANJE 2019.
O OSAMA Baš kao i pčele, ose su među ekološki najvažnijim organizmima za čovječanstvo: One naime osim što oprašuju naše cvijeće i prehrambene usjeve kao predatori također reguliraju populacije štetnika usjeva poput gusjenica i bijelih mušica, pridonoseći globalnoj sigurnosti hrane. Ose imaju vid niske rezolucije, pa se za navigaciju oslanjaju više na na vizualne znakove i fotografsku memoriju. Svakog jutra kreću u misije prikupljanja informacija kad prvi put napuste svoja gnijezda kako bi se kasnije pomoću tih informacija uspješno s hranom vratile kući, ali ono što saznaju prilikom izviđanja o svom okruženju još uvijek je za nas tajna. Zašto ose bockaju? Ose koriste svoj otrovni ubod kako bi uspješno savladale svoj plijen i obranile svoje gnijezdo od mogućih napadača. Koriste ga i za obranu i za razliku od pčela koje ubod također koriste za obranu one mogu ubosti i nekoliko puta za redom. Pčela ne, ona vas zbog oblika žalca može ubosti samo jednom i nakon toga umire. Zbog toga se rjeđe odlučuje na ubod što se tiče ljudi te ga za razliku od osa koriste samo ka su u velikoj opasnosti.
O STRŠLJENIMA Stršljen spada u velike društvene ose, spadaju u društveno korisne predatore i ako se ne rašire na način da vas ugrožavaju ne bi ih trebalo uklanjati. Hrane se ličinkama drugih insekata, komarcima i slično. Kao i većina insekata koja grade gnijezda, stršljeni obično napadaju samo kako bi obranili svoju koloniju kad osjete da joj prijeti opasnost. To je uglavnom samo kada se netko ili nešto nalazi u neposrednoj blizini gnijezda u radijusu najčešće od 2-3 m. Samostalan pokušaj samostalnog uklanjanja gnjezda stršljena ili drugih sličnih insekata može biti opasan. Stršljeni su izvan područja svog gnijezda prilično pasivna bića. Neki su znanstvenici koji su ih proučavali goinama primijetili da su stršljeni prilično „sramežljiva“ i mirna stvorenja. Skloni su izbjegavanju sukoba i napadaju samo kad to apsolutno moraju. No u blizini gnijezda to pravilo ne vrijedi. Obično stršljeni vole gnijezdo graditi na visokim područjima, no gnijezda kao i ose grade i na:
Potkrovlju Krošnji drveća Pod krovovima Šupama Garažama Šupljim deblima Dizajn i izrada: Antun Karlović
HRVATSKA PČELARSKA SLUŽBA 112 – HPS 112
Hrvatska pčelarska služba 112 ili skraćeno HPS 112 djeluje zahvaljujući pčelarima volonterima na području Republike Hrvatske još od 2004. godine kao SOS roja pčela, a od 2018. godine nosi naziv HPS 112 odnosno Hrvatska pčelarska služba 112.
Pčelari volonteri na dojavu građana o doseljenom roju pčela nepoznata vlasnika izlaze na teren i zbrinjavaju rojeve pčela na pčelinjacima gdje ih po potrebi liječe. Siva pčela Apis mellifica carnica autohtona je vrsta pčele, zaštićena zakonom, kojom pčelare pčelari U Republici Hrvatskoj ali i svim susjednim zemljama osim Italije. Ta činjenica olakšava očuvanje izvorne pasmine pčela kao ni u jednoj izvornoj zemlji u kojima se uzgaja. Dizajn i izrada: A.Karlović