Broj 2/2022
Specijalizirani časopis iz područja pčelarstva
Koji su uvjeti koji nam ukazuju na stanje košnice:
Ožujak (lat. Martius)
Stariji hrvatski nazivi koji su se koistili ili se još koriste u pojedinim krajevima bili su: gregurjevščak (po blagdanu sv. Grgura I.), sušec, protuletnjak. Ožujak je treći mjesec u godini i mjesec u pčelarstvu u kojem pčelari mogu polako početi zbrajati zimske gubitkena pčelinjaku. Na poljskom jeziku za ožujak se govorilo „łżykwiat“, „łżekwiat“ i „łudzikwiat“ što je bilo u smislu kako vrijeme „laže cvijeću“, odnosno kako vrijeme prevarom uranjuje brži izlazak cvijeća iz zemlje. Latinski naziv “Martius” se koristi prema imenu rimskog božanstva rata – Marsu.
Tek sada u našim krajevima a nikako prije, otprilike od sredine mjeseca pa na dalje, ovisno naravno o godini i o lokaciji pčelinjaka se vide ukupni rezultati prošlogodišnjeg jesenskog uzimljavanja pčelinjih zajednica. Teško je unaprijed odrediti datum kada odraditi nešto na pčelinjaku bez obzira da li se radi o određenoj ili više lokacija. To treba procijeniti svaki pčelar za sebe, u ovom mjesecu prerano je gore nego da malo i “zakasnite” s prelistavanjem okvira u košnici. Eventualne gubitke možete procijeniti i preko leta košnice isto kao i da li u nekoj ima premalo pčela. Ako ima premalo možete se poslužiti i trikom premještanja košnica koje smo opisali u kategoriji “Pčelarska radionica”. Zimski su gubici u pčelarstvu nažalost uobičajena pojava te ih pčelari pokušavaju svojim aktivnostima tijekom uzimljavanja svesti na najmanju moguću mjeru. U mjesecu Ožujku na njih nemate gotovo pa nikakav direktan utjecaj.
Da su prisutne sve faze legla (dakle ne tražimo maticu), larvi i pčela Da matica ima dovoljno mjesta za zalijeganje Da ima dovoljan broj pčela svih starosnih skupina kako bi se mogle brinuti i o podmlatku i o unosu nektara i peluda Da je na pčelinjaku prisutna voda u higjenskim pojilicama Da uvijek ima dovoljno hrane unutar i/ili izvan košnice Da je prostor prikladne veličine ovisno o brojčanom stanju košnice
Preporuka je i dalje tjedno pratiti stanje zajednica ne bi li na vrijeme uočili eventualne probleme. Naravno da za sve gubitke pčela tijekom zimovanja nisu nužno krivi sami pčelari, oni se dešavaju i u prirodnim staništima pčela možda i u većoj mjeri samo se za njih ne zna toliko niti ih je moguće u potpunosti pratiti. Zimskih je gubitaka u pčelarstvu uvijek bilo no težnja je kao što smo i napisali svakog ozbiljnog, educiranog i savjesnog pčelara bez obzira na broj košnica da te gubitke svede na “minimum minimalnog minimuma”. Nekim pčelarima to uspijeva bolje nekima malo lošije, tako prema nekim je procjenama do 5-10% gubitaka zadovoljavajuće dok se iznad tog postotka smatra većim ili manjim neuspjelim izlaskom iz zime.
Iako su zimski gubici stvarnost i u prirodi zbog globalizacije uvelike prelaze prosječne gubitke u pčelinjacima gubici do 5% dakle upola manje su zadovoljavajući. Do 5-6% dakle, a sve iznad moguće je spriječiti pažljivijim radovima na pčelinjaku i
svakodnevnom edukacijom pčelara bez obzira na godine staža u pčelarstvu. Dakako da nije isto da li imate gubitak od 5% ako imate 5 košnica, 50 ili 500. Manji broj košnica s istim postotkom gubitaka se osjeti na proljeće uvijek više i teže se nadoknađuje. Ako smo sve u jesen i tijekom zime radili kako treba gubici će nam uvijek biti zanemarivi. Najgori su gubici kojima svjedočimo 20-30 i više posto, tu je nešto stvarno krenulo u pogrešnom smjeru tijekom samog uzimljavanja, ali i brizi o pčelama tijekom same zime. Najvažniji posao u ožujku, iako su naravno svi poslovi uvijek sami po sebi važni, je kada to vrijeme omogući detaljan pregled stanja preostalih uspješno prezimljenih zajednica i uklanjanje onih košnica koje nisu uspjele prezimiti. Tek nakon detaljnog pregleda stanja u pčelinjaku uz sanaciju gubitaka možemo kasnije početi sa planiranjem nadolazeće sezone koja nas očekuje. Taj prvi pregled ne obavljamo za previše vjetrovita vremena i ne kod temperaturama ispod 15-16°C što će ovisiti ne samo o smještaju pčelinjaka, da li je u hladu ili na suncu već i o nadmorskoj visini, da li je uz obalu ili na primjer Gorskom kotaru. Kako pregledavamo kod prvog detaljnog pregleda u ožujku? Prije pregleda svu potrebnu opremu prethodno približimo košnicama koje smo taj dan imali namjere pregledavati. Uostalom sve radove u pčelinjaku uvijek moramo počinjati na takav način. To je osnovni uvjet da ćemo brzo, bez nepotrebnog uznemiravanja pčela i pretjeranog “provjetravanja” legla i zajednice izvršiti pregled. Prvo ustanovimo temeljem pronađenog legla u svim stadijima unutar okvira ima li zajednica maticu. Legla dakle trebaju biti u svim stadijima jaje, savijena i ispružena ličinka, poklopljeno leglo. Stanje legla ocjenjujemo prema tome da mora biti pokriveno neprekinutim plohama unutar ćelija saća. Kod okvira na kojima se nalazi i poklopljeno leglo središnji dio legla je poklopljen dok se prema krajevima nalazi mlađe leglo.
proizvoda. Nema li zajednica dovoljno hrane koju ocjenjujemo odokativno, dakle oko 6- 8 kg meda na okvirima početkom ožujka i moguće 5-6 krajem tada zajednicama dodajemo dodatne spremljene okvire s medom kako bi imale u svako doba dovoljne zalihe hrane. Uvijek možemo koristiti i Veićevu metodu “autoprihrane pčela” preostalim medom iz košnice ili nešto što je vama dostupno, a pčelama prihvatljivo. Kod prvog proljetnog pregleda usporedbom preko postojećeg legla bilježimo plodnost matice. Slabe ili bolesne zajednice utječu direktno i na plodnost matice jer virusi i bolesti (nozemoza, varoza,, bolesti legla…) koji se mogu javiti u pčelinjoj zajednici prema istraživanjima utječu i na maticu. Slabije zajednice, one koje nemaju zaposjednuto bar 5 ulica pčela bez razmišljanja pripajamo drugim jačim ili istim takvim zajednicama u cilju dobivanja jačih. Razlog je da se uložen trud u razvijanje takvih najčešće ne isplati jer je jače daleko prije doseći snagu da nam sakupe proizvode i da ih možemo umnožiti po potrebi. Prije postupka pripajanja dakako treba utvrditi da li su obje zajednice zdrave pa time i sposobne za dalje proljetno širenje i jačanje. Pčelinjim zajednicama koje imaju od 5-7 zaposjednutih ulica prilikom prvog pregleda smanjujemo prostor košnice po potrebi. U prevelikom prostoru takve će zajednice neuspješno grijati leglo prilikom hladnijih noći, a poznata je stvar da se pčelinje zajednice ugodnije osjećaju u skučenijem nego u prevelikom prostoru. Zajednice iznad 8 ili 9 okvira su sposobne za samostalan napredak i takvim zajednicama ukoliko je potrebno samo dodajemo nove okvire sa satnim osnovama i hrane po potrebi. Broj okvira nemojte shvaćati doslovno jedan više ili manje neće igrati preveliku ulogu u stanju važe zajednice i lako će ga pčele “odraditi”.
Zdravstveno stanje pčela- pažnju usmjeravamo i na okvire tj. satonoše i saće. Na okvirima ne bi smjelo biti nikakvih mrlja te ukoliko ih ima zaključujemo da je ta zajednica prezimila na nekvalitetnoj hrani (medu) i u neprikladnim uvjetima. Okvire sa starim saćem zamijenimo unaprijed pripremljenim novim okvirima koje će pčele doraditi čime preventivno sprječavamo neke od bolesti pčela i pčelinjeg legla te utječemo na zdravstvenu ispravnost svih proizvoda. Početkom ožujka zalihe hrane su također, uostalom kao i tijekom cijele godine, bitne no u ožujku tim više što se u tom mjesecu izlaze prve brojnije generacije pčela koje će nam kasnije unijeti u košnicu određene zalihe pčelinjih
Pčelari u šumi dezinformacija
ZAŠTO PČELARI VJERUJU OČITIM LAŽIMA NA INTERNETU? lako vjerovanje očitim glupostima nije prisutno od jučer - tu je sa nama od pamtivijeka. Ovaj bi tekst mogli svrstati u bilo koju granu poljoprivrede, no u pčelarstvu posebno među novim pčelarima ovo je postala svakodnevica. Mnogi se pčelari iz godine u godinu pitaju zašto nastaju gubici na pčelinjacima. To je oduvijek bila nikad do kraja razriješena nepoznanica pa je tako i danas
za mali dio gubitaka pčela tijekom razdoblja zimovanja ne zna uzrok. Sve ostalo su predvidivi gubici zbog direktne greške pčelara, zbog raznih bolesti poput varoze pčela, grabeži i slično.
Svaki pčelar ima na pčelinjaku gubitke iako ih neki ih skrivaju „kao zmija noge“. Tu je i opće prisutan tzv. fake news ili lažne vijesti. Neki ih pišu jer se osjećaju više vrijednim, neki iz osobne koristi. Kako svjedočimo sve su češća pojava širenjem interneta i u najudaljenije krajeve lažna vijest uvijak nađe svog naivnog korisnika koji će ju širiti dalje. Internet prijevare naivnih ljudi pa tako i pčelara sve su češće, kako po pitanju kartičnog poslovanja tako i po ostalom. Vjerovali ili ne zadnjih je desetak – petnaestak godina broj samoprozvanih „pčelarskih nadliječnika“, a nude vam svoje „fake“ proizvode je u porastu. S nekim recepturama i novostima uvijek valja biti na oprezu. Zašto ih neki plasiraju? Ima onih koji to u startu koriste iz osobne koristi, neki zbog samo promocije koja kad-tad završi opet na „porezu za bedake“. U strahu su velike oči! Jedna je tako stara, ali u to vrijeme itekako ozbiljna narodna "terapija" podrazumijevala kako kugu možete izliječiti sjedenjem u kanalizaciji ili da ako pojedete kuhani luk da ste sigurni od te opake bolesti. Svakakve izmišljotine su se nekad ljudima „prodavale“ i oni su u to vrijeme u njih vjerovali. Nisu li bili izliječeni to se tumačilo na način da je pacijent kasno došao na liječenje ili se nije pridržavao detaljnih uputa nadliječnika. Recimo umjesto 20 pijavica stavio je samo njih petnaest i nisu bile možda dobro raspoređene ili motivirane. Što se od tada promijenilo? Pa pčelarstvu kako Hrvatske, tako i susjednih zemalja, ali i u svijetu pa gotovo ništa. Sada se takve recepture još lakše prošire i unovče. Izmisliš da je ljuti feferon sa žlicom ljute paprike lijek za varozu pčela, nađeš dva tri prijatelja koji ti to na nekoj društvenoj mreži „lajkaju“ pa čak i podijele i eto spasa neviđenog kojeg se usprkos utrošenim milijardama eura u istraživanja nitko do sad nije sjetio. Objesi li se za noge još živa crna kokoš nedaleko od košnica na pčelinjaku to je još jedan energetski potencijal za ostale bolesti poput recimo američke gnjiloće ili nozemoze.
, a bit će vrlo vjerojatno i sutra. Zašto neki pčelari imaju velike, neki male gubitke dok neki sretnici koji koriste ljuti feferon u prihrani pčela navodno nikad nemaju nikakve gubitke pa ni bolesti na svom pčelinjaku. Gubici su u pčelarstvu, treba to znati, jednostavno dio svakodnevice. Pa čak ne nužno i samo zbog utjecaja zimskog razdoblja koje ionako nije zbog klimatskih promjena kakvo je bilo prije dvadesetak i više godina. Smatra se da se samo
Sve je to stara „provjerena receptura“ - pisana rukom i pronađena prema autorima navodno negdje na prašnjavu tavanu koja se koristila u obitelji koja se tradicionalno bavila pčelarstvom "od stoljeća sedmog" „oduvijek“ još prije nego je čovjek dovukao pčele iz šume do svoje nastambe. Širenjem Internet mreže razne su gluposti dostupne svakome i ovakve za pčele često pogubne. Luk špek i malo soli nisu lijek za pčele, nije ni insekticid, pčela nije svinja ona je kukac dakle insekt .
Neka vas lažne vijesti mogu dobro nasmijati, a neke doslovni i uništiti Fake news ili lažne vijesti je teško osporiti iako se i iz „aviona vidi“ kako ta „stara“ narodna tehnika suzbijanja bolesti na pčelinjaku nije pomogla baš nikome. Sjetimo se na primjer „kartončića“ koje je, zamislite gluposti, samo i jedino bivši umirovljeni TV voditelj s HRT-a mogao puniti iz atmosfere? To je reklamirano čak i na HRT-u kao „Spas za pčele“. Pčelari koji su kupili te kartončiće i slične bedastoće nerado će vam sad s odmakom vremena priznati da im nešto nije koristilo i da su „bacili novac kroz prozor“. S vremenom je sve utihnulo, firma prepuna potencijala "iz atmosfere" se ugasila i pčelari moji više sreće drugi put. "Tisuće puta ponovljena laž postaje istina" rekao je ministar propagande Trećeg Reicha Josef Goebbels i tog se načela držao. To funkcionira naravno i danas, nije taj Goebbels bio naivac u svom poslu. Danas susrećući se sa ciljanom usko interesnom navijačkom pristranosti u odnosu na mentalnu lijenost većine pčelara vjerovanje u lažne vijesti postaje svakodnevica. Pa zar stvarno netko misli kako je feferon i žlica ljute paprike pomiješane sa malo vode i šećera spas za pčele? Ili da komad lijepo upakiranog kartona sa višekratnim punjenjem jedne određene osobe može spasiti pčele od izumiranja? Što kad ta osoba koja navodno ima jedina moć punjenja papira umre? Pčele će nestati ili će ta osoba uspjeti svoj „cirkuski ritual“ prenijeti na rodbinu? Budući da i pčelare mediji i ljudi s kojima komuniciramo zasipaju informacijama, oni ih jednostavno zauzeti svojom brigom o pčelama nemaju vremena detaljno provjeriti pa često, naravno ne svi u to i povjeruju. Kad naiđete na fake news koja je dovoljno mudro sročena uz suport njegovih tzv. „fb prijatelja“ često ćete to usvojiti kao možebitnu istinu. Danas je to učestalije nego ranije. Nekad kad je takvih sadržaja bilo manje i kad su se probijali teže do pčelara oni su se mogli informirati i provjeriti. Danas je to ubrzanim načinom života teško jer cijela poplava tih i takvih informacija to jednostavno ne dozvoljava. Prof. David Rand i prof. Gordon Pennycook postavili su u istraživanju dovršenom 2018. mentalnu lijenost, površnost i nekritičnost korisnika stavili na vrh spiska krivaca za nasjedanje. Tako danas imamo ljude koji „znaju“ kako je
zemlja ravna ploha, znaju da će im nekad sveprisutno cjepivo više naškoditi nego doprinjeti zdravlju, uključi li se u sve to i vjersko nacionalni fanatizam vjerojatnost da ćete povjerovati u glupost vam je time zagarantirana.
Auto prihrana pčela Loše vrijeme i zakašnjelo proljeće često nas tjera na dodatna razmišljanja kako razviti pčelinja društva bez značajnog povečanja troškova u proizvodnji. Evo jedan od načina kako to radi poznati iskusan pčelar Mirko Veić iz Mihaljevaca kod Požege (tekst iz 2006. godine): Za topla vremena kod pregleda pčela treba povaditi krajnje okvire te ovire na kojima još uvjek ima dosta meda, uz uvjet da na njima naravno nema legla. Vrcamo ih lagano jer je med djelomično kristaliziran, tako da pola meda je ostane na samom okvirima koje vrcamo, te popudne prije sumraka te napola izvrcane okvire vraćamo u košnice iz kojih smo ih izvadili kako ne bi izazvali nered na pčelinjaku. Pčele će u početku snažno reagirati te svoju reakciju podići na “viši nivo”. Izvrcani med nakon 3 – 4 dana u omjeru sa vodom 2:1 obogačen stmulansima (forsapin, B vitamin itd.) po 2dl stmulativno prihranjivati. Ako meda ima puno ne treba od jednom izvrcati sve, jer se postiže bolji efekat ponovimo li kasnije isti postupak. Autor ovoga teksta bavi se ranim razvojem i prodajom pčela više od 30 godina cilj mu je pomoći novim – mladim pčelarima jer teško dolaze do važnih saznanja, a to zaključuje po učestalim upitima za savjetima: kako raditi ovo, kako ono…kada što raditi i slično.
Sigurna prihrana pčela jeftinim pojilicama Iako se pčele za svoju hranu znaju same pobrinuti, u pravilu pčelar na pčelinjaku ipak mora znati nekoliko stvari o količini zaliha hrane u zajednicama, njihovoj potrošnji i slično. U godinama sa slabom pčelinjom pašom na stacioniranim pčelinjacima nužno je pčelama osigurati
dovoljne količine hrane koju će one deponirati u zato izgrađeno saće unutar košnice. Sirup je svakako jedna od boljih opcija jer vrlo sličan nektarnoj paši koju pčele pronalaze u prirodi. Prihrana sirupom može na pčelinjaku, ako se napravi nespretno i sirup se razlije, izazvati grabež jer će pčele drugih zajednica u nedostatku paše u prirodi vrlo brzo početi konzumirati razlivenu tekućinu. Neće stati nakon što to odrade već će pokušati ući i u košnicu. Kako bi izbjegli takve situacije bolje je sirup pripremiti u posude, pa samo te posude bez ikakvog prolijevanja i dolijevanja tekućine stavimo direktno na satonoše. Naravno ima za to nekoliko načina jedan je opisan ovdje slikovno sa posudom od vrhnja. Posudu probušimo borerom debljine 2mm uokolo osim na djelu gdje je ručka i otvor za skidanje poklopca. Na taj način nakon ulijevanja sirupa posudu preokrenemo spustimo na satonoše ćelije se pune no vakum ne dozvoljava prelijevanje po pčelama već se kako to pčele troše samo sirupom dopunjuju.
gradsko zagađenje. Cotoneaster izgleda sjajno i u pojedinačnim i u skupnim zasadima. Nakon cvatnje na jesen iz cvjetova javljaju se pticama zanimljive bobice. Ukrasni je grm, zaobljenih listova veličine do 1,5cm, visok oko 50 cm s kuglastim plodovima. Spada u invazivne vrste jer može preuzeti autohtona staništa i formirati šikare koje zasjenjuju ostale niže autohtone vrste.
Nina Vugrinec: Medonosno bilje sjeverozapadne Hrvatske Zbog bolesti odgođeno predavanje o medonosnom bilju sjeverozapadne Hrvatske održala je 26.2.2022. godine članica udruge Pčelarstvo online mag.ing.silv. Nina Vugrinec. Nina Vugrinec završila je Šumarski fakultet u Zagrebu, magistrica je strojarstva u urbanom šumarstvu, očuvanju prirode i zaštiti okoliša. Ona je sa stručne strane prezentirati nekoliko tema vezanih uz spoj njezine struke, pčela ali i ostalih oprašivača.
Cotoneaster horizontalis Cotoneaster splendens je poznat po privlačenju pčela i ptica. Ima cvjetove bogate nektarom i peludom, koristi se za materijale za gniježđenje i pruža sklonište i stanište. Vrsta Cotoneaster conspicuous ‘Decorus’ posebno je zanimljiva pčelama. Grm cvjeta krajem svibnja. Razdoblje cvatnje traje oko tri tjedna. Biljka ne zahtijeva pažljivo održavanje, ne smeta joj
Čovjek je sad to već svi znaju nepovratno narušio biološku ravnotežu, uništio biološku raznolikost, onečistio okoliš, te u konačnici utjecao ali i dalje utječe na smanjenje broja ovih korisnih pčela u prirodi. Sve manji i manji broj pčelama i ostalim oprašivačima prirodnih i prihvatljivih staništa, gdje su pčele i svi oprašivači u prirodi nalazile svoje stanište te primjena novih materijala uz sve prethodno spomenuto ugrožavaju opstanak ovih vrsta.
Tema ovog predavanja bile su najčešće drvenaste, ali i zeljaste vrste biljaka koje rastu u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a ujedno su i najvažnije za ispašu pčela u ovom dijelu zemlje. Svaka vrsta je bila predstavljena svojim najvažnijim karakteristikama s posebnim naglaskom na vrijeme cvatnje i stanište na kojem raste. Govorilo se i o njihovim zahtjevima tj. o čemu voditi računa ako ih se želi uzgojiti u blizini pčelinjaka. Video zapis predavanja bit će objavljen naknadno na stranici pcelarstvo.hr.
zelenim listićem, poput neke košuljice, dok se na vrhu se nalazi bijeli cvjetić. Vrhovi triju unutarnjih latica su zelenkasti i zelenkasto pjegavi. Cvjetovi su obješeni, jednostavni ili puni. Dijeli se lukovicama u svibnju i lipnju. Upamtite: Ta je biljka zakonom zaštićena u našoj zemlji (NN 2006). Srećom nije kao takva ugrožena iako je mnogi iz neznanja ili pokušaja zarade i dalje beru pa čak i prodaju.
Štetnici u pčelarstvu Pauk Pčelarstvo kao i svaka grana poljoprivrede u svijetu ima i svoju "tamnu stranu". Štetnici i nametnici dakako ne spadaju u svjetlu već u mračnu stranu današnje svjetske pčelarske proizvodnje. I pčele kao sva živa bića imaju svoje neprijatelje. Neki neprijatelji poput medvjeda i čovjeka (vandali, lopovi i slično) su u stanju toliko uništiti pčelinju zajednicu da je pčele jedostavno nisu u stanju više obnoviti. Drugi su prirodni neprijatelji pčela malo pažljiviji međutim, čovječanstvo je osmislio proizvodnju kemikalija koje su im trebale pomoći u njihovim poljoprivrednim ambicijama. Nuspojava nastojanja je masovno trovanje i nestajanje najkorisnijg kukca kojeg poznaje ljudska vesta - pčele. Pauci love u prirodi svoj plijen na različite načine. Neki traže plijen aktivno dok drugi leži u zasjedi, kamuflirani u cvijeću čekaju da uhvate najrazličitije insekte koji ga posjećuju npr. muhe mušice, pčele i slično. Langstroth je tako vjerovao da pauci nisu globalno gledajući štetni za pčelinje zajednice nego da osim nekih malih gubitaka donose samoj zajednici korist.
Medonosno bilje: Visibaba Visibaba je višegodišnja proljetna biljka velike rasprostranjenosti, od parkova, šuma livada. Raste obično samoniklo u prirodi ali kako je veoma omiljena biljka jedan od ranih vjesnika proljeća kojeg nerjetko je nalazimo kako se probija ispod zaostalog snijega u dvorištima okućnica gdje se često sadi i kao kultivirana biljka. Listovi visibabe su duguljasti, linearni, svjetlozelene ili plavozelene boje. Visibaba se javlja u siječnju i veljači. Cvjetna stapka je obavijena tankim
Tako su na primjer pčeli odlični saveznik u borbi tj kontroli voskova moljca koji direktno i indirektno nanosi zajednicama svojom pojavom za razliku oDakle pauk ako i jest "neprijatelj" štetočina nije i možemo ga sasvim sigurno svrstati u korisne/poželjne "neprijatelje" pčelinjih zajednica. Torben Schiffer iz Hamburga tako dugo vremena se bavi se najrazličitijim teorijama kako se pomoću lažnog škorpiona (Pseudoscorpions) boriti protiv varoze.d pauka ogromne štete. Ponekad i pauci ulove u svoje mreže pokoju pčelu, ali to je vrlo rijetko i zanemarivo da bi moglo prouzročiti neki veći gubitak pčela. No postoje i pauci koji ne pletu mrežu, oni vrebaju u gustoj travi među cvijećem prikriveni bojom okoline hvataju svoj plijen, pa tako često i pčele.
PlantNet za prepoznavanje biljih vrsta Koliko ste se puta zapitali koja je ovo biljka? PlantNet aplikacija je koja može teoretski prepoznati biljku na temelju fotografije nije namijenjena isključivo pčelarima već svim korisnicima mobilnih uređaja: poljoprivrednicima, šumarima kao i ostalim koji imaju potrebu za povremenim prepoznavanjem biljnih vrsta njihova okoliša. Informacije mogu poslužiti naravno i istraživačima, botaničarima ili farmaceutima koji žele pristupiti već dostupnim informacijama prikupljenim pomoću tog projekta. PlantNet možete preuzeti na iOS App Store-u ili Android Google Play Store-u ovisno o uređaju koji koristite.
Ako je zajednica jaka i zdrava, košnice u koje uđe moljac pčele će ga riješiti same. Ako je zajednica brojčano slaba i nerazvijena i ukoliko se ne može boriti sa ovim štetnikom šanse su joj za opstanak male. Takvu je zajednicu ako populacija moljca napreduje bolje je eliminirati i sačuvati ju na način tako što ih se pripoji preko papira sa jakom zajednicom. Danas poznajemo dvije vrste voskovog moljca: veliki Galleria mellonella L. i mali Achroea grisella. To je noćni leptir – štetočina koji oštećuje/napada uglavnom saće koje se nalazi uskladišteno izvan košnica, ali nerijetko napada i saće slabijih pčelinjih zajednica. Veliki voskov moljac (Galleria mellonella L.) je sivo – zelenkasto – smeđe boje. Veličina mu se kreće od 8-17mm. Ženka voskovog moljca je nešto veća najčešće oko 13mm. dok je mužjak manji obično do 11mm. Dok odrasli leptiri ne
Među ostalim značajkama, ova besplatna aplikacija pomaže u identifikaciji biljnih vrsta preko fotografija. Preko vizualnog softvera za prepoznavanje biljne vrste koje su dovoljno dobro snimljene uspoređuju se sa botaničkom bazom podataka mogu te ako postoje iste ili slične ponudi se naziv biljke. Ako pak ste ispravno identificirali vrstu, možete sudjelovati u projektu slanjem svoje slike pomoću gumba “doprinos”. Nakon postupka editiranja stiže i potvrda.
Voskov moljac – štetočina na pčelinjaku! Počevši od svibnja u sezoni medenja često nailazimo na štetne insekte. Voskov je moljac štetočina u pčelarstvu koja ulazi unutar košnice i na skrovitim mjestima polaže jajašca. Moljac posebno voli saće s cvjetnom peludi, tu se hrani i uništava saće ponekad i slabo održavanu košnicu.
čine štete na saću, ženka može u tijeku jedne noći položiti od 400-1.800 jajašaca koja polaže u grupama od 100-200 komada. Mali voskov moljac (Achroea grisella) izgledom sliči velikom. Dužina tijela mu je manja za oko 2 milimetara, a krila su mu sivkasta. Ženka polaže manji broj jaja u odnosu na velikog voskovog moljca otprilike od 200-300. Veličina malog voskovog moljca ne treba nas zavarati jer je veoma aktivan
mnogo aktivniji od velikog. Polaganje jajašca i razvoj sličan je kao kod velikog voskovog moljca. Jajašca smješta i lijepi na nepristupačnim mjestima saća, pukotinama košnica i slično. Nakon otprilike 10 dana što ovisi o temperaturi iz položenih jaja izlaze larve moljca koje se hrane voskom, peludi, čahuricama kukuljica gdje rade i svoje privremeno stanište usput uništavajući leglo. Nakon otprilike 30 dana pretvaraju se u nimfu kokon koja je zalijepljena na drvetu sanduka ili rama I zaštićena omotačem iz kojeg nakon 14-15 dana izlazi mladi leptir. Vrijeme razvoja samog moljca iz jajeta do leptira zavisi o samoj temperaturi pa recimo kod stalne temperature od 33-34°C ono iznosi oko 43-44 dana, pa u tom slučaju bilježimo razvoj od 3-4 puta godišnje. Na temperaturi od 20°C taj razvoj je znatno sporiji oko 120 dana, ali gledajući brojnost ličinki u leglu napadnutog saća svakako zabrinjavajući. Jedna larva može pojesti oko 0,4 grama voska dok usput uništi i do 500 ćelija saća. Napadnuto saće sa strane voskovog moljca najčešće je neupotrebljivo i treba ga pretopiti.
postižemo paljenjem sumpora u prostoru gdje držimo rezervno saće. Potrošnja sumpora je 50g. na 1m3 . Ako rezervno saće držimo u nastavcima (recimo kao kod LR) košnice, stavimo nastavke jednog na drugi a sumpor palimo u posudici u gornjem nastavku. Nakon paljenja nastavke poklopimo prikladnim poklopcem.
Poznato je da moljac i ličinka ne podnose niske temperature pa skladištenje samih saća ne treba biti iznad 10°C. Kod temperature od –9°C insekt umire već nakon 2 sata, kao i svi stadiji metamorfoze. Na –15°C smrt nastupa već nakon 45 minuta. Kako vidimo niska temperatura je najveći prirodni neprijatelj voskovog moljca. Pojedine dostupne literature govore nam da hladnoća zaustavlja razvoj leptira samo privremeno dok na temperaurama iznad 10°C oni ponovo ožive i nastavljaju svoj razvoj. Na tržištu možemo pronaći sredstva za suzbijanje voskovog moljca ali se samo neka smiju upotrebljavati u pčelarstvu. Najbolja preventiva je čistoća košnice, pčelinjaka i skladišnog prostora. Temperatura skladišnog prostora trebala bi biti niža od 10°C a maksimalno do 15°C. Da
BEE CARE NOVE POGODNOSTI ZA NOVU SEZONU! ZA NOVU PČELARSKU SEZONU BEE CARE VAM DONOSI POGODNOSTI NA KUPNJU SISTEMA ILI SMS VAGA Pripreme za novu pčelarsku sezonu uskoro kreću, a da bi pčelari spremno dočekali novu sezonu važno je obezbjediti i kvalitetan sistem za upravljanje i nadzor košnica.
izbjegnete štete voskovog moljca stare saće pretopite i zamijenite novim. Tretiranjem pčelinjih društava mravljom kiselinom protiv varoze uništava se i voskov moljac i istovremeno dezinficiramo saće i košnice. Rezervna saća koja držimo izvan košnica tretirajte sumpor-dioksidom (SO2). To
Budući da su nepovoljne meteorološke prilike uzrokovale velike gubitke, manje prinose meda kao i veće troškove održavanja pčelinjih društava, većina pčelara odgađa kupovinu sistema za kontrolu košnica, a to im posljedično može donijeti dodatne gubitke i troškove. Također, dosta pčelara računa na moguće programe potpore od strane institucija koji bi im dijelom subvencionirali potrebnu opremu, no takvi poticaji nekada nisu dostatni.
(gateway), pametna bluetooth vaga, senzori za temperaturu i vlagu unutar i izvan košnica.
Stoga firma Fitnet Online iz Mostara, svim članovima pčelarskih udruga želi pomoći u nabavi Bee Care sistema i BeeHive SMS vaga. Za ovu sezonu su osigurali poseban popust od 15% na narudžbu od 5 do 10 uređaja i 20% na narudžbu preko 10 uređaja. Popust se obračunava na već sniženu cijenu uređaja koju možete pogledati na njihovoj web stranici Bee Care System (https://beecare.io/bee-caresystem/) i BeeHive SMS Scale (https://beecare.io/beehivesmsscale/). Cijene su izražene u € bez PDV-a, a akcija traje do 15.03.2022. godine. Svakom članu pčelarske udruge je moguće izdati poseban račun s uračunatim popustom.
Elektronski pčelarski dnevnik pomaže organizirati zadatke kao i unos podataka o stanju košnica. Moguće je unijeti podatke o leglu, hrani, ulicama, statusu, ocjeni zajednice, podatke o liječenju ili uviđenim simptomima, polenu, dodanoj/oduzetoj hrani, količini varroe na pčelama i na leglu te dodati bilješku. Kako bi unos podataka na pčelinjaku bio lakši, moguće je snimiti audio poruku koja će se spremiti u tekstualnom obliku. Aplikacija olakšava i donošenje odluka o mijenjaju matice, s kojim društvima ići na pašu, koja su pomoćna društva i još mnogo toga. Sistem pametnog informiranja analizira postojeću situaciju i predlaže sljedeće aktivnosti.
Također, pčelari mogu iskušati svoju sreću i poslati poruku s kodom #happyfebruary putem Facebook-a, Instagram-a ili Whatsapp-a (+387 (0)63/522-763) te ostvariti brojne pogodnosti. U nastavku saznajte više o načinu rada i prednostima koje donose Bee Care digitalni uređaji.
Osim toga, aplikacija prikazuje i prinos meda tj. razliku u težini košnice u određenom vremenskom periodu. Svi mjerni podaci su grafički prikazani za lakši i bolji pregled. Moguće je prikazati i usporediti čak 120 zadnjih mjernih podataka (težina, temperatura i vlaga).
BEE CARE SISTEM: Bee Care je jedinstven digitalni servis za pčelare i ljubitelje meda kreiran da pojednostavi pčelarstvo, zaštiti pčele od nepotrebnih aktivnosti te da samim time omogući proizvodnju visokokvalitetnog organskog meda. Pčelari su u mogućnosti da organiziraju svoj posao na vrlo jednostavan način koristeći Bee Care sistem. Bilo kada i bilo gdje mogu provjeriti informacije o težini, temperaturi i vlažnosti unutar i izvan košnica, a tu su i podsjetnici za izvršenje sljedećih zadataka. Sastoji se od sljedećih komponenti: mobilna aplikacija (pčelarski dnevnik), centralni sistem za prijenos podataka
Pametna vaga dostavlja informaciju o težini bez izlaska na teren. Moguće je saznati da li je košnica spremna za vrcanje te ima li dovoljno hrane u košnicama. Težina košnice otkriva i jačinu pčelinjeg društva, što omogućava održavanje jakog društva i uspješnu borbu protiv bolesti i grabeži.
PČELARSKI ČASOPIS PČELARstvo ----------------------------------------------------------------------------Cijena oglasa u časopisu:
1/1 (16x24 cm) 2.200,00 kn 1/2 (16x12 cm) 1.500,00 kn 1/3 (16x7,5 cm) 900,00 kn 1/4 (16x6 cm, 8x12 cm) 700,00 kn 1/8 (5x8 cm) 350,00 kn Upute za pripremu malih oglasa pčelara i građana: Mali oglasi moraju biti dostavljeni najkasnije do 20. u mjesecu za objavu u sljedećem broju časopisa. Svaki član udruge Pčelarstvo online i Hrvatske pčelarske službe 112 kao i pretplatnici na časopis imaju pravo iskoristiti jedan besplatni mali oglas mjesečno. Ostali plaćaju 5kn po oglasnoj jedinici – osim donatora udruge koji imaju pravo na besplatne objave 1x mjesečno. Svi sljedeći mali oglasi naplaćuju se 10,00 kuna za ¼ stranice dok sam oglas mora sadržavati bar jednu sliku i minimalno 20 riječi. Donatori udruge plaćaju 50% cijene. Upute za pripremu tekstova za objavu u časopisu PČELARstvo: Rukopisi i fotografije za objavu u časopisu primaju se najkasnije do 20. u mjesecu, te se nakon primitka i objave ne vraćaju. Za sadržaj tekstova odgovaraju sami autori. Ostali mediji koji preuzimaju tekstove, obavezno moraju navesti izvor informacija – Izvor: Časopis PČELARstvo te broj časopisa. ------------------------------------------------------------------------------Stručni hrvatski pčelarski časopis PČELARSTVO 12-2021 besplatno PDF izdanje datum izdanja: 01.12.2021. Časopis pokreće udruga pčelara i građana Pčelarstvo Online iz Varaždina, a uređuje pčelar Antun Karlović. Želite li nam se pridružiti u kreiranju časopisa PČELARstvo? Javite se na kontakt@pcelarstvo.hr