Stručni pčelarski časopis PČELARstvo 12-2021

Broj 12/2021.

Specijalizirani časopis iz područja pčelarstva

DALMATINA 2021.

Prosinac u pčelinjaku

Zašto se u hrvatskim trgovinama med prodaje ispod nabavne cijene?

Riječ dvije za kraj godine!

Poštovani čitatelji časopisa PČELARstvo, Pred vama je novi, zadnji u ovoj za sve pčelare teškoj godini, broj [122021] jedinog neovisnog nacionalnog besplatnog pčelarskog časopisa na hrvatskom jeziku – PČELARstvo.

Hvala vam svima vama što nas čitate i pratite, hvala svima što nas podupirete svojim donacijama. Bez svih vas svega ovog što radimo zajedno sa vama ne bi ni bilo.

Posebnu zahvalu uputili bi kao udruga pčelarima i udrugama pčelara koji su nam se ravnopravno priključili u provođenju nekih pokrenutih projekata bilo na lokalnoj, bilo na nacionalnoj razini, ali i pčelarima i udrugama pčelara izvan Republike Hrvatske.

Ususret nadolazećim blagdanima, a na kraju još jedne godine, u pravilu uvijek razmišljamo o minulom i planiramo budućnost.

U za pčelarstvo vrlo teškim vremenima kao što je ovo pandemijsko u kojem danas živimo, moramo prvenstveno misliti i na sebe i na dobrobit naših kolega, poznanika, prijatelja ali i onih koje osobno ne poznajemo.

Zaštitimo sebe, našu djecu i unuke, naše majke i očeve, naše bake i djedove. Pomozimo u teškim situacijama pčelarima u nevolji kao što smo to radili i prije ovih groznih pandemijskih vremena.

U božićnom duhu mir, ljubav, opraštanje, zajedništvo i solidarnost smisao su ovih blagdana, pa vam eto šaljemo ovim putem prigodnu čestitku što ste s nama. Hvala vam na kritikama, pohvalama, člancima koje nam šaljete kako bi časopis bio bolji i na radost svih nas.

Papa Pavao: „Neka svetkovina koju ćemo i ove godine slaviti, u svetoj božićnoj noći, u nama iznova probudi svijest o Božjoj nježnosti prema čitavom čovječanstvu“.

Udruga Pčelarstvo online želi vam Sretan Božić i sve najbolje u Novoj 2022. godini – MEDNO

Dobitnici diploma i priznanja na ocjenjivanju meda Dalmatina 2021

ODRŽAN PČELARSKI SAJAM DALMATINA 2021.

13.-14.11.2021. godine u Splitu je nakon godinu dana stanke zbog pandemije, uz ograničenja i pridržavanje mjera Stožera, održan pčelarski sajam Dalmatina. Na najveći takav sajam međunarodnog karaktera u tom dijelu Hrvatske odazvali su se brojni renomirani predavači sa uvijek zanimljivim temama iz svijeta pčela i pčelarstva.

Tako su zainteresirani mogli prvog dana sajma, nakon uvodnog dijela pratiti u gustom rasporedu renomiranog predavača prof. Sulejmana Alijagića koji je održao uvijek zanimljivo predavanje ‘Mogu li pčelari utjecati na smanjenje zimskih gubitaka‘.

predavao o ‘Održivom pčelarenju u otočkim i primorskim uvjetima‘ nakon čega je održana stanka za ručak.

Vet. teh. Zlatomir Tomić kao član izvršnog odbora SPOSA , predsjednik PD Banatska matica pčelarima je prezentirao ‘Rad i tehnologiju sa 600 pčelinjih zajednica‘, dok se pčelar praktičar i inovator Dražen Kozina pobrinuo da gosti čuju i temu ‘Kosa podnica sa sakupljačem peludi, inovacija‘.

Nakon što je prof. dr. sc. Dragan Bubalo prezentirao ‘Osvrt na ocjenjivanje meda‘ na sajmu Dalmatina 2021. održano je i

svečano proglašenje te dodjela diploma i nagrada za najbolje ocjenjene uzorke meda koji su se natjecali u kvaliteti.

Prvi je dan tako završio svečanom zajedničkom večerom za sve izlagače , predavače i goste!

Od proizvođača pčelarske opreme posjetiteljima su bili Dip. ing. Mladen Dragoslavić prisutnim je gostima sajma

dostupni i renomirani međunarodni proizvođači i trgovci pčelarske opreme poput Fitnet Online sistema za praćenje stanja u košnicama iz Mostara čije pčelarske vage dostupne svim članovima udruge Pčelarstvo online i Hrvatske pčelarske službe 112 po najpovoljnijim uvjetima, Agro Simpa iz Siska, Melissa proizvodnje košnica iz Dvora, Konigin opreme za pčelare, Pčelarstva Balint iz Virovitice koji su ponudili uz bogatu opremu i njihove već svima poznate kvalitetne pčelinje proizvode, firme Solem i ostalih.

‘Dozujali’ su usprkos kišnim uvjetima do Splita na pčelarski sajam Dalmatina 2021. i iz trgovine Zujalica, ponudili mnoštvo nove robe po povoljnim cijenama te najavili i otvaranje trgovine opreme na području Varaždina i Varaždinske županije, točnije u Bartolovcu! Bit će to za ovaj nepokriven dio Hrvatske opremom za pčelarstvo pravo osvježenje.

PČELARstvo te na nacionalnoj mrežnoj stranici pcelarstvo.hr.

Cilj njenog predavanja bio je da se prisutni pčelari što je više moguće bolje upoznaju i sa lokalnim uvjetima, kako bi bolje shvatili pojavu i razmjere gubitaka u pojedinoj zemlji te važnost sudjelovanja u anonimnim anketama koje se provode ne bi li se došlo do relevantnih podataka o gubicima pčelinjih zajednica.

Nakon nje dip. ing. agr. Petar Trogrlić prisutne je goste upoznao sa ‘Smjernicama i trendovima u liječenju pčelinjih bolesti‘.

I za kraj, kao udruga pčelara Pčelarstvo online uz udrugu koja nam se priključila da svojim znanjem i iskustvom bude nositeljica programa humanog zbrinjavanja rojeva pčela unutar Hrvatske pčelarske službe 112 – HPS 112, zahvaljujemo kao prvo Mirku Ljubičiću i svim pčelarima Splitsko dalmatinske županije, posebno članovima koordinacije Hrvatske pčelarske službe 112, na ukazanom povjerenju, suradnji i naravno pozivu da prezentiramo svoj rad na ovom tradicionalnom i prestižnom međunarodnom pčelarskom sajmu u prekrasnom gradu prepunom dobrih pčelara – Splitu.

Ni drugog dana, u nedjelju 14.11.2021. zadnjeg dana Dalmatine nije bilo dosadno, nastavila su se neizbježna više od godinu dana zbog pandemije smanjena druženja pčelara ali i kvalitetna zanimljiva predavanja.

Svoje je zanimljivo predavanje održao i Armin Nuhanović – apiterapeut, počasni član Hrvatskog apiterapijskog društvaApiinhalacija i Apikomora.

Izv. prof. dr. sc. Janja Filipi prezentirala je vrlo zanimljivo stručno tematsko predavanje ‘Što su to gubici pčelinjih zajednica’.

Kako se računaju, koliko vrijedi u stvarnosti jedna pčelinja zajednica koju pčelar iz nekog razloga izgubi tijekom godine o čemu će biti riječi i u stručnom pčelarskom časopisu

Raduje nas uspostavljena suradnja po pitanju zbrinjavanja rojeva i da je ona kao takva u punoj mjeri pronašla svoj put i u Splitsko dalmatinskoj županiji što je prepoznato i od lokalne vladajuće strukture kako samog grada Splita tako i Splitsko dalmatinske županije.

Prosinac (lat. December) u pčelinjaku Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru. Stariji hrvatski nazivi koji su bili u uporabi u pojedinim krajevima bili su: velikobožičnjak,

gruden, dvanajstnik, dok samo latinsko ime ovog mjeseca december dolazi od riječi decem koje označava deseti mjesec Rimskog kalendara.

U prosincu u dijelovima Hrvatske često ima dosta oborina, uglavnom snijega što ovisi naravno o samoj lokaciji pčelinjaka, a vrijeme sve više ima obilježja prave zime.

Pčelinje zajednice su većinom u zimskom klupku i jedina im je briga kako polako ali sigurno doći do hrane i stvoriti povoljnu temperaturu unutar klupka, odnosno kako se najbolje prilagoditi nepovoljnim vremenskim uvjetima.

Ako smo pčelinje zajednice dobro pripremili za zimu, što zapravo znači da smo zajednicama osigurali dovoljno kvalitetne hrane, da su one dovoljno jake i da imaju mlade matice, da su očišćene od grinje varroe, možemo mirno čekati proljeće bez ikakvog nepotrebnog uznemiravanja pčela.

osnove.

Posebno je važno da se nakon jačih snježnih oborina pregledaju leta košnica kako bismo utvrdili jesu li zatrpana snijegom ili moguće mrtvim pčelama. Doduše samog nam snijega zbog sve vidljivijih klimatskih promjena ima sve manje no u pojedinim dijelovima Republike Hrvatske snijeg je još uvijek uobičajena pojava u ovo doba godine.

Ponekad je moguće da se pčele i uguše ako je leto duže vrijeme zatvoreno snijegom i ledom. Leta treba pažljivo očistiti, a da se pri tom košnice ne tresu previše kako pčele ne bi iz klupka otpadale na podnicu što bi značilo smrt cijeloj zajednici. Snijeg s krovova košnica ne treba skidati jer je snijeg inače dobar izolator te pomaže čuvati temperaturu u košnici i osim toga se prema otapanju ponekad jasno vidi na njemu sam smještaj klupka.

Ne zaboravite kako uznemirene pčele troše i više hrane, što znači da osim što nepotrebno smanjuju zalihe mogu kraće vrijeme izdržati bez pročisnog izleta u hladnijim danima.

Najčešće zajednice uznemiravaju ptice koje su u potrazi za hranom, a može ih uznemiriti i sam pčelar ako prečesto ili nestručno lupka po košnicama da bi utvrdio imaju li pčele ili nemaju maticu. Želimo li provjeriti da li je u košnici sve u redu, najbolje je uz njezinu stjenku lagano prisloniti uho i slušati kakav zvuk proizvode pčele. Mnogi pčelari koriste se u tome i liječničkim stetoskopom.

Ipak ne smijemo zaboraviti pčelinjak u ovom mjesecu jer treba obaviti neke poslove pa je tako dobro iste planirati sljedeće poslove na našim pčelinjacima: • Osigurati mir na pčelinjaku ne otvarati bez neke prijeke potrebe košnice. Sam mir na pčelinjaku tijekom zimskih mjeseci osnova je za uspješno prezimljavanje pčela u košnici.

• Pregled ulaza u košnicu - pregledavati leta košnica, ako su zatrpana snijegom ili lišćem treba ih očistiti. Pregled i čišćenje obaviti lagano sa što je moguće manje buke i uznemiravanja pčela u košnici • Slušna i vizualna provjera stanja u košnici. Svaki pčelar tijekom zime trebao bi povremeno slušno i vizualno provjeriti što se događa u košnici, naravno uvjet je da zna prepoznati simptome koje čuje i/ili vidi.

• Zimski tretman protiv varooze pčela. Ukoliko još nismo odradili po potrebi tretiranje zajednica zbog suzbijanja varooze pčela • Edukacija – Cjeloživotna edukacija pčelara je važna za svakog pčelara bez obzira na vrstu i veličinu pčelinjaka.

Informirati se o poučnim skupovima pčelara, jer tijekom zime trebamo skupljati nova i utvrđivati stara znanja.

• Prikupiti korisne informacije preko provjerenih internet stranica. Na internetu, nažalost, ima popriličan broj ciljano manipulativnih informacija koje nemaju nikakve znanstvene

Ako se čuje tiho jednolično zujanje, znači da zajednica dobro zimuje, utvrdimo li prilikom osluškivanja da se iz košnice čuje nešto pojačano brujanje pčela očito je da sa zajednicom nešto nije u redu.

Poneki lijep sunčan dan sa temperaturama višim od 10-12°C pčele će rado iskoristiti za pročisni izlet. Pratiti pročisni izlet imamo li vremena je uvijek poželjno, jer možemo doznati o zdravstvenom stanju naših zajednica i ima li bezmataka.

Ako su pčele zdrave ne ispuštaju izmet po vanjskim stjenkama košnice ili poletaljci, a tragovi čišćenja crijeva mogu se vidjeti na snijegu oko košnica.

Mogući “bezmatak” na pčelinjaku treba odmah sanirati prisilnim spajanjem sa drugom zajednicom.

Ako je oko košnica snježni pokrivač, treba ga ispred leta košnica nakon nekog vremena lagano očistiti, a tlo ispred imamo li je prekriti slamom, piljevinom ili nekim drugim materijalom kako pčele ne bi ugibale spustivši se na snijeg ispred košnica za vrijeme pročisnog izleta.

Premještanje zajednica na pčelinjaku, ako to želimo iz bilo kojeg razloga, moguće je ako pčele nisu izlijetale oko 20-25 dana pa i manje. Košnicu prenosimo pažljivo, lagano bez prevelikog potresanja kako se klupko ne bi našlo na podnici.

Ukoliko ima značajnijih izleta iz košnice nakon premještanja na leto preventivno treba postaviti prepreku kako bi se pčele prije izlaska dodatno orijentirale čime se sprečava njihov povratak na staro mjesto. Ako još nismo obavili zimsko tretiranje zajednica radi suzbijanja varooze, možemo to učiniti u prosincu.

Za tretiranje moramo odabrati neki od toplijih dana.

Možemo koristiti akaricide sistemičnog djelovanja, oksalnu kiselinu primjerice, ako je temperatura iznad +5°C. Zimsko suzbijanje varooze pčela, u razdoblju kada u zajednici legla nema, temeljno je u godišnjem programu suzbijanja. U 12. mjesecu sve su češća predavanja za pčelare koje organiziraju pčelarska društva.

sredstva osigurana iz Državnog proračuna. U predujmu će se isplatiti do 70% (maksimalno dozvoljenih za predujam) EU dijela sredstava namijenjenih za proizvodnu 2021. godinu.

Oksalna, sirup i glicerin za tretman varooze pčela Korištenje oksalne kiseline još je uvijek “bauk” kod pčelara u Hrvatskoj. Postoje recepture u kojima se umjesto sirupa dodaje glicerin i voda. Pčele ne vole okus glicerina pa je malo vjerojatno da će lizati oksalnu kiselinu prilikom tretmana.

Razmjena znanja i iskustva na takvim skupovima nije nikada suvišna. Na svakom takvom pčelarskom skupu možemo naučiti ili čuti nešto novo.

Započela isplata predujma poljoprivrednicima Kao što je i najavljeno, u ponedjeljak, 15. studenoga započela je isplata predujma u okviru izravnih plaćanja za proizvodnu 2021. godinu. Potporu će primiti više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu u 2021. godini i koji su ostvarili uvjete prihvatljivosti nakon provedenih kontrola Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Ta je metoda naravno kao i mnoge “neregistrirana” i kruži među pčelarima. Mi smo istu isprobali dvije sezone za redom, prvo na deset košnica, a već slijedeće sezone broj smo povećali na dvadeset jakih i fizički zdravih zajednica.

Formula koja nam je došla u ruke kako bi dobili 3,2%-tnu otopinu je sljedeća: DIHIDRAT OKSALNE KISELINE 45 grama 90 grama

GLICERIN

MEKANA VODA

UKUPNI VOLUMEN

4 decilitra 8 decilitra

6 decilitra 1,2 litra

1 litar 2 litra

Radi se o 40% glicerina pomiješanog s mekanom vodom za tretman oksalnom umjesto šećernog sirupa. Zašto glicerin? On pomaže prema iskustvima pčelara da se oksalna duže vrijeme zadrži na tijelu pčele, pčele ne ližu oksalnu jer im smeta.

Za isplatu predujma osiguran je iznos od 1,7 milijardi kuna, što je 200 milijuna kuna više nego prošle godine.

Sredstva se isplaćuju za potporu po površini, odnosno za osnovno plaćanje 820 milijuna kuna, zeleno plaćanje 570 milijuna kuna i preraspodijeljeno plaćanje 190 milijuna kuna.

Za mlade poljoprivrednike osigurano je 35 milijuna kuna, za proizvodno vezanu potporu za tov junadi 50 milijuna kuna, kao i potpora za mliječne krave u iznosu od 35 milijuna kuna, kao jedna od mjera za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi.

Novac za ovu isplatu se većim dijelom refundira iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, a dijelom su

Slična iskustva postoje i kombinacijom oksalne kiseline i timola.

Timol je kod nas još uvijek u “povojima” premalo zastupljen i pčelari ga često koriste sasvim pogrešno, najčešće po sistemu “više je bolje”.

Kod nas se više koristi receptura kod ukapavanja / špricanja oksalne kiseline pomiješane sa šećernim sirupom.

DIHIDRAT OKSALNE KISELINE 35 grama

MEKANA VODA

UKUPNI VOLUMEN

6 decilitra

600 grama

45 grama

6 decilitra

600 grama

60 grama

6 decilitra

600 grama

Upotreba parafina u pčelarstvu Malo tko zna da parafin nije samo supstanca koja se koristi u medicini, već i lijek koji ima mnoge zanimljive značajke, prednosti i nedostatke.

Tekući parafin za danas je jedno od najčešćih sredstava koja se koriste u kozmetici ali i u pčelarstvu.

Glavne aktivne tvari su pripravci sintetičkog podrijetla koji se stvaraju nakon destilacije ulja. Konačni proizvod, koji je već gotov proizvod, prethodno se čisti. Tijekom čišćenja uklanjaju se sve tvari kemijskog podrijetla koje su opasne za ljudsko zdravlje.

na vatri, dok se parafin ne otopi, vatra se postepeno pojačava, sve dok se temperatura parafina ne podigne na 300 ֯C. Visina parafina u kotlu treba biti oko 30 cm, dok slobodni prostor do gornjeg ruba kotla mora biti još toliko, zato što se nivo parafina podigne pri ulaganju dijelova košnice, te radi burnog vrenja i pjenjenja, ako je drvo jako vlažno. Parafin na temperaturi od 300 350 ֯C dobiva na površini plavičastu boju i lagano isparava plavičastim dimom uz gibanje površine.

Kod te temperature dovoljno je vatru samo održavati, a ne pojačavati. Prije prvog ulaganja dijelova košnice, treba izvesti temperaturni pokus: u kipući parafin uroni se kraj suhe letve.

Ako se na nju parafin samo nalijepi, bez pojave pjenjenja, temperatura nije dovoljno visoka. Tek kad iz letve izlaze mjehurići zraka i pare (pjenjenje), temperatura parafina je dosegla zadovoljavajući nivo od 300-350 ֯C.

Parafin je prema dostupnim podacima inertna tvar koja ne reagira s probavnim traktom i ne može se obraditi probavnim enzimima. Osim toga, njegova molekularna masa i inertnost sprečavaju apsorpciju crijeva i ne ulazi u krvotok.

Sredstva za kozmetologiju i medicinsko podrijetlo mogu često uzrokovati različite alergijske reakcije pa stoga treba biti izuzetno oprezni pri njihovoj primjeni i u pčelarstvu.

Osim toga, prije početka postupka kao i kod primjene drugih stvari treba se upoznati s samom primjenom.

Neki pčelari svjedoče da kada se košnice i drveni dijelovi umoče u vrući parafin, te kad je umakanje dobro obavljeno, takvi će predmeti trajati dugi niz godina.

Malo je dokumentiranih informacija o učinkovitosti potapanje u vrući parafin u kome se opisuje djelovanje parafina kao konzervansa na košnicama.

Neki smatraju da se postiže samo ograničeni stupanj zaštite jer je proces velikim dijelom površinska obrada i sredstvo za održavanje drva suše (Williams 1980). S druge strane, Matheson (1980) ukazuje da proces daje izvrsne rezultate rezultate. Neki su pisci citirali istraživanje koje je proveo Kalins i Detroy (1984) kako bi ukazali da je umakanje vrućim voskom neučinkovito jer je propadanje pronađeno u umočenim daskama dna košnice unutar tri i pol godine.

Međutim, drvo je obrađeno s vodootpornim sredstvom za farbanje (parafinski vosak i lak mineralni špirit) i rezultate ne treba uspoređivati s učinkovitosti uranjanja vrućim voskom.

Ključ uspješnog potapanja u vrući parafin je da otopljeni parafin bude kao što je moguće topliji, ali ne prelazeći sigurnosne granice. Također je bitno da je drvo koje se umoče dobro zagrijana u cijelom kako bi se osiguralo maksimalno prodiranje parafina u drvo. Proces ne treba požurivati samo umakanjem na kratak vremenski period.

Sam je postupak parafiranja košnica opisan je i na stranicama udruge HUP pčelinjak, a sam tekst potpisuje Damir Zanoškar pa ćemo uz dozvolu predsjednika udruge prenijeti to važno iskustvo i ovdje u časopisu.

Postupak parafiniranja košnica U suhi kotao uloži se 30-50 kg parafina i lagano se zagrijava

foto: hiveworld.co.nl

Pogodnim hvatačem, npr. kliješta papagajke, ulaže se dio po dio košnice i pritisne utegom, kako bi svi dijelovi bili ispod površine i uronjeni. Po završenom kuhanju vade se dijelovi uz pojačan oprez (rukavice, zaštitne naočale), kako kipući parafi ne bi zapljusnuo po vatri ili osobi. Pri vađenju komad treba držati koso prema kotlu, kako bi suvišak tekućeg parafina otkapao.

Praktično je pored kotla postaviti policu kose izvedbe za odlaganje većih dijelova. Cijeđenje mora biti što potpunije jer zaostali parafin kasnije skrutne i mora se ostrugati, da ne smeta pri radu.

Dužina kuhanja u parafinu je u prosjeku 5 minuta pri konstantnoj temperaturi. Najprije se kuhaju visoki dijelovi (nastavci). Kako se nivo parafina trošenjem spušta kuhaju se sve niži dijelovi a na kraju poklopne daske i lesonit.

Dijelovi od plastike ne smiju se uranjati u kipući parafin jer se deformiraju na visokim temperaturama. Metalne mreže i rešetke mogu se slobodno uroniti, prilikom vađenja udari se letvicom po žici, da se otrese vreli parafin. Ukoliko se ovo ne učini parafin se skrutne na mreži, mora se postupak uranjanja ponoviti. Svi metalni dijelovi zaštićeni su od daljnje korozije.

Na same zabijene čavle parafin nema veći utjecaj. Čavli zabijeni nakon parafiranja slabije drže jer se omaste. Ljepilo

kuhanjem ostaje nepromijenjeno i dalje normalno drži ali ne propušta parafin. Košnice i njihovi dijelovi koji se žele kuhati u parafinu, ne smiju se premazivati nikakvim masnim ili lak bojama.

Boja otežava ulazak parafina u drvo, od visoke temperature bubri i stvaraju se mjehuri. Čisto drvo nakon kuhanja promijeni boju kao da je premazano firnisom. Ako dasku duže kuhamo, poprima tamniji izgled, a u ekstremnim slučajevima može i djelomično pougljeniti. Bojanje košnica nakon parafiranja nema nikakvo ekonomsko, već samo estetsko obrazloženje. Hranilica se nakon kuhanja ispita vodom. Ako curi samo se to mjesto zalije parafinom iz obične žlice.

Dužina kuhanja: • • • • •

suha daska 5 minuta sirova daska 15 minuta podnice, hranilice, krov 10 minuta nastavci, poklopne i pregradne daske 5 min. iverica i lesonit 1 minuta.

Svaka promjena u temperaturi, vrsti i vlazi drveta, produžuje ovo vrijeme za 2-5 puta. Nema štete ako se neki dio kuha duže. Stare košnice sa kojih je djelomično ili potpuno pala boja, mogu se kuhati kao i nove, na opisan način.

Prethodno treba ukloniti trulež, izvršiti sitne popravke i

odstraniti plastične dijelove. Ponovno kuhana košnica (ili njen dio) traži neznatne količine parafina.

Dezinfekcija parafinom Dezinfekcija je jednostavnija, sigurnija i brža od svih drugih postupaka. Ona je besprijekorna i jeftina. Kuhanje, kao gore opisano, samo treba produžiti za 10 minuta. Sirovo drvo daska, može se kuhanjem u parafinu ekspresno osušiti.

Skuhana daska (nastavak) izvađena iz parafina brzo se ocijedi i izgleda kao suha! Loše kuhani predmeti (preniska temperatura parafina) imaju deblji sloj parafina na površini, klize iz ruku, prljaju se ruke i odjeća, na suncu parafin omekša i curi po stjenkama, imaju ružan izgled itd.

Sve ove greške otklanjaju se odjednom, ponovnim kuhanjem u kipućem parafinu.

Oprašivači smanjuju upotrebu pesticida u poljoprivredi Iako je to kod nas na žalost u pravilu izuzetak, mnogi poljoprivrednici u svijetu iznajmljuju pčelinje košnice kako bi oprašili poljoprivrednim proizvođačima njihove usjeve. Postoji studija kako bi mogli iskoristiti u nekoj mjeri i besplatan rad solitarnih pčela izbjegavanjem nepotrebnog pristupa pesticidima, bar prema tome kako je pokazala nova studija.

Višegodišnja studija komercijalnih usjeva na nasadima u zapadnom dijelu SAD-a pokazala je da je takav pristup u

oprašivanju doveo do smanjenja primjene pesticida za čak 95%, uz održavanje ili povećanje prinosa usjeva za kukuruz i lubenicu. Nalazi su detaljno opisani u radu objavljenom u Zborniku radova Nacionalne akademije znanosti.

"Pristup tretmana pesticidima samo po potrebi može kao takav koristiti poljoprivrednicima", rekao je Ian Kaplan, profesor entomologije na Sveučilištu Purdue, koji je vodio taj za pčelare i poljoprivrednike vrlo zanimljiv projekt.

"Sa smanjenom upotrebom pesticida, vidjeli smo da su se u prvoj godini divlje pčele same vratile na polja, a naši nalazi pokazali su prosječno povećanje prinosa lubenice za čak nevjerojatnih 26%."

U posljednjih nekoliko desetljeća preventivno se koriste pesticidi, počevši od tretiranog sjemena i nakon čega slijede prijave na zadani raspored, rekao je Christian Krupke, profesor entomologije i član istraživačkog tima.

"Korištenje moćnih insekticida češće povećava potencijal za neželjene posljedice i štetu nad oprašivačima, životinjama ali i ljudskom zdravlju. Ova studija pokazuje da nam možda neće trebati tako „moćno oružje“ za kontrolu štetočina, a u najmanju ruku, ne trebamo ih koristiti tako često kao što to činimo", rekao je Krupke.

usjevi ovisni o oprašivačima čine prosječno 7.000 hektara zemlje godišnje.

"Nažalost, teško je danas pronaći neobrađeno sjeme kukuruza ili soje", rekla je. "Preko Srednjeg zapada polja lubenica su poput otoka u moru kukuruza i soje. Moramo razumjeti kako upravljanje jednim utječe na drugo jer mnogi poljoprivrednici u Indiani imaju sve te usjeve u rotaciji."

Tim je surađivao s osobljem farme na istraživačkim poljima Purdue kako bi uzgajali i kukuruz, koji je oprašen vjetrom i lubenicu koja se oprašuje insektima s ciljem kako bi replicirali pravi poljoprivredni ekosustav u Indiani.

Svako mjesto imalo je par testnih polja od 15 hektara, jedno s neobrađenim sjemenom i korištenjem IPM-a, a drugo pomoću tretiranih praksi sjemena i konvencionalne prakse upravljanja štetočinama poput kalendarskih insekticidnih sprejeva.

Usjevi su rotirani tijekom studije, a različite lokacije omogućile su timu da ispita i utjecaj različitih vrsta tla i uvjeta okoliša, rekao je Jacob Pecenka, apsolvent koji je proveo veći dio studija.

Poljoprivredna održivost i prednosti tog korištenja dobivaju na pozornosti. Walmart je nedavno najavio politiku prema kojoj svi globalni pružatelji svježih proizvoda i cvjetnih proizvoda moraju usvojiti tu praksu obaveznog ciljanog smanjenja pesticida do 2025. godine.

"Važno je da ljudi znaju kako postoji još jedna mogućnost između konvencionalno uzgojenih proizvoda i organskih proizvoda", rekao je Kaplan koji vodi Purdue's Insect Ecology Lab. "IPM može uvelike smanjiti količinu pesticida koji se koriste za uzgoj hrane bez potpunog oduzimanja alata poljoprivrednicima ili ugrožavanja opskrbe hranom."

Uzgajivači srednjeg zapada SAD-a također su usklađeni s tim pitanjem i žele rješenja za zaštitu svojih usjeva i oprašivača, rekla je Laura Ingwell, docentica entomologije. Indiana je jedna od glavnih država za proizvodnju lubenica u SAD-u, a

"Koristili smo tjedno izviđanje kako bismo pratili štetočine na poljima IPM-a, što znači da bismo otišli na teren, tražili štetočine i uzeli uzorak broja različitih prisutnih štetnika", rekao je Jacob Pecenka i dodao "Bilo je iznenađujuće da su štetnici rijetko dostigli utvrđeni prag ekonomskog rizika za usjeve. Samo četiri puta tijekom studije štetnici su dosegli prag koji je pokrenuo primjenu pesticida. To je veliko smanjenje u odnosu na 97 tretmana [jedna obrada sjemena kukuruza i 96 tretmana lubenice] konvencionalno upravljanih polja."

Pecenka i njegov tim također su pratili cvijeće i brojali broj posjeta pčela u poljima lubenica.

"IPM polja imala su povećanje broja posjeta cvijeću preko konvencionalnih polja za 130 posto", rekao je. "Najveći igrači u oprašivanju bile su autohtone, divlje pčele samice. Oni su učinkoviti oprašivači" – zaključili su.

Zbog usjeva lubenice koji se uzgajaju usred polja kukuruza, svi divlji oprašivači morali su putovati najmanje 30 metara kako bi

došli do cvjetova lubenice. Unatoč tom izazovu, divlji oprašivači činili su 80 posto posjeta cvijeću, dok su pčele bile u udjelu od samo 20 posto, iako su njihove kolonije bile smještene na nekoliko metara od polja lubenice, rekla je Pecenka.

"Nemamo veliko razumijevanje biologije mnogih divljih pčelinjih vrsta, ali ova studija sugerira da su važne i otporne", rekao je. "U prvoj godini ove pčele bile su značajne prisutnosti na poljima s niskom razinom pesticida, koji mogu ubiti pčele, zbuniti njihovu navigaciju i odbiti ih."

Tim je također uočio povećanje broja korisnih insekata na IPM poljima, kazao je Ingwell.

"Ose i drugi prirodni grabežljivci štetočina lubenice uskaču kada razina štetnika poraste", rekla je. "Primamljivo je pretjerati s pesticidima kao policom osiguranja za vaš usjev, ali ova studija pokazuje da većinu vremena možemo vjerovati prirodnom sustavu. Tjedno izviđanje u usjevima lubenice dovoljno je za održavanje prinosa i koristi zajednici kukaca u smislu suzbijanja štetočina i oprašivanja."

Tim, koji je uključivao i profesora emeritusa Ricka Fostera, sljedeći puta planira povećati studiju koristeći komercijalna polja od čak 50 hektara.

Rad je financirao Nacionalni institut za hranu i poljoprivredu Ministarstva poljoprivrede SAD-a (grant no. 2016-5118125410). Tekst: Elizabeth K. Gardner; 765-441-2024 ekgardner@purdue.edu Neformalni prijevod originala: Udruga „Pčelarstvo online“.

One se prema potrebi mogu brzo širiti i smanjivati, no na stacioniranim se pčelinjacima u Hrvatskoj uz utjecaj klimatskih promjena osjeća ponekad nedostatak pašnih resursa ili njihov iznenadni prekid koji je nemoguće predvidjeti.

Uz LR sve su češće i Farrarove košnice koje su slične Dadan Blatovim košnicama, a koje su uz već spomenute LR košnice vrlo česte kao takve u susjednoj Srbiji.

Kod LR sistema kao i kod svih ostalih nastavljača, u samom početku punjenja košnica pčelama se koristi jedan nastavak koji koristimo kao plodište i za dalji razvoj te zajednice. Mnogi pčelari tako samo na jednom nastavku vrlo uspješno i bez problema uzimljavaju zajednicu. No nakon zime, u rano proljeće treba tada ipak paziti kako ne bi došlo do prenatrpanosti. Iste u takvim slučajevima dovodimo do pojave rojevnog nagona. Osim ako stvarno ne želimo da nam pčele uđu u nagon, tada ih ostavimo da prepune jedan ili dva nastavka.

Pčele u potrazi za hranom u nastavku prelaze lijevo i desno, pa se prije toga na plodišni nastavak stavlja još jedan, no ako su pašni resursi slabiji, dobra je opcija staviti samo polunastavak. Želimo li jaku zajednicu stavljamo za plodište još jedan LR nastavak, pa polunastavke nakon što se zajednica razvije koristimo za medišta. Polunastavci su se pokazali idealna opcija za medišta imamo li slabije pašne resurse.

Takva zajednica tijekom cijele sezone može ostati na dva plodišta čime se postiže zadovoljavajuća brojnost koja nam jamči maksimalno iskorištavanje paše. Za medišta možemo koristiti i polunastavke i nastavke te naravno kombinaciju i jednih i drugih.

Tijekom sezone medenja ta dva tijela odvajaju se matičnom rešetkom, no time se automatizmom problem produktivnosti jedne pčelinje zajednice ne rješava.

Osim što za odgoj visokoproduktivnih zajednica moramo matici osigurati dovoljno prostora za zalijeganje, ali i skladištenje nektara / meda i cvjetne peludi i samo to jednoj dobroj matici omogućuje da do maksimuma polaže jajašca.

Kada su dva plodišna nastavka tijekom uzimljenja i tako se zajednica uzimi, matica u pravilu voli ići prema gore i vrlo rijetko, a i tad vrlo sporo spušta se prema dolje.

Košnice za povećanje proizvodnje meda Na današnjim se suvremenim pčelinjacima upotrebljavaju za intenzivno pčelarstvo tzv. nastavljače – u Hrvatskoj najčešće se radi sa standardnim LR košnicama sa ili bez polunastavaka.

Zbog toga se u rano proljeće kada to vremenski uvjeti omoguće vrši rotacija plodišnih nastavaka, gornji se rotira i spušta prema dolje dok se donji rotira i diže prema gore.

Nakon toga u vremenu od desetak do petnaestak dana pčele prazne ćelije i deponiraju sav med iznad, a matica sve dok ima prostora za zalijeganje dolje popunjava ćelije leglom. Ona prelazi u gornji nastavak dok joj donji dio plodišta ostane pretijesan.

Zašto se med u trgovačkim lancima širom Hrvatske prodaje ispod proizvodne cijene?

obnašao u Varaždinskoj, Zagrebačkoj i Križevačkoj županiji.

Kako je proizvodnja meda presezala potrebe samog grada, varaždinski trgovci njime su trgovali po Štajerskoj i Koruškoj, pa i mnogo dalje, put ih je vodio sve do Italije, Austrije i Ugarske.

Med proizveden u ovim krajevima oduvijek je bio cijenjen po svojoj iznimnoj čistoći, specifičnoj aromi ali i dokazanoj kvaliteti.

Proizvodnja i prodaja meda nekad, bila je jedna od najunosnijih gospodarskih djelatnosti, gotovo svaka kuća nastojala proizvesti med u vlastitim pčelinjacima za osobne potrebe, ali i za prodaju. Medom se u to vrijeme sve sladilo, šećera nije bilo, medom pa i drugim pčelinjim proizvodima se oduvijek i trgovalo.

Zašto se u Hrvatskoj ne bilježi rast otkupnih cijena meda kao na EU tržištu?

O gospodarskom značaju proizvodnje meda zna se puno, pisane su o tome knjige, prepričavane priče, spominje se u časopisima, novinama, a o tome svjedoči i patent o pčelarstvu koji je 1775. godine donijela carica Marija Terezija.

Tim je zakonskim propisom carice Marije Terezije u cijeloj

I danas je tako, no razni trgovački lanci i prekupci medom preuzeli su glavninu zarade na pčelinjim proizvodima pa tako i na medu. Pod nazivom med uvozi se i prodaje sve i svašta.

Jedan od problema je kako ističu pčelari što se kod nas u Hrvatskoj u prosjeku svaki Hrvat godišnje pojede manje od kilograma meda. To je prema podacima mnogo manje od europskog prosjeka.

Nekada je veleprodajna cijena meda bila održiva da pčelaru koji uz rad uloži u opremu i lijekove osigura i kakvu takvu zaradu. Danas se sve više pčelari okreću prodaji na malo kako bi nadoknadili izgubljenu dobit, no medno trgovački lobi tradicionalno više vezan uz trgovinu i nastoji raznim manipulacijama - spuštanjem VPC ali i MPC cijena ispod proizvodnih izmanipulirati kupce.

Cijena je stvar ponude i potražnje, to je jasno. Kakav to med mora biti ako se prodaje na malo u trgovinama po cijeni manjoj od cijene po kojoj su pčelari spremni prodati med na veliko?

Mali pčelari ne moraju ući u trgovačke lance, kako to neki ističu, to nije niti cilj mnogih malih pčelara koji su orijentirani na vlastitu prodaju na malo.

Habsburškoj monarhiji vrlo mudro dozvoljeno držanje neograničenog broja košnica, a pčelari su tim jedinstvenim patentom bili oslobođeni svih nameta i poreza, pa čak i vojne obveze.

Diljem Monarhije počele su se osnivati pčelarske škole. Kao prvi učitelj pčelarstva u Habsburškoj monarhiji bio je Anton Janša, navodno tada kraljičin miljenik, a već 1770. godine, prema Caričinom naputku, Kraljevsko vijeće za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju na dužnost učitelja pčelarstva imenovalo je Varaždinca – Antuna Grubera, koji je tu tada odgovornu dužnost

Med u trgovačkim lancima pčelarima, ako se radi o medu, nije konkurencija. Problem je kad se u njima prodaje slatka masa nalik na med koja ima ili nema u svom sastavu tragove meda. Nevjerojatno je kako neki pčelari koji se bave i otkupom meda godinama tvrde kako je tržište prezasićeno medom i peludom, dok se s druge strane isto uvozi u Republiku Hrvatsku. Koja je ekonomska logika, pitaju se pčelari da se na tržište koje je prezasićeno nekim proizvodom isti dodatno još i uvozi? To je moguće isključivo ako se radi o uvozu proizvoda sumnjive kvalitete po dampiškim cijenama.

Iako na uvoz meda nemaju direktnog utjecaja, pčelari su u pravilu protiv uvoza meda jer je poznata činjenica kako mi u Hrvatskoj proizvodimo sasvim dovoljno meda za hrvatske potrebe i ne samo da je uvoz nepotreban nego ga kao takvog možemo i izvoziti na tržišta Europske unije veće platežne moći koja su spremna otkupiti sve ponuđene količine jer se radi o medu izuzetne kvalitete.

Popusti kojima se skrivaju dampinške cijene meda zapravo su klasična izmišljotina - eufemizam za dampinške cijene.

Obična marketinška stilska figura koja se koristi kako bi se uljepšao ili ublažio u pravilu dojam loše kvalitete.

Pčelari u nevjerici gledaju etikete na kojima stoji kako je med proizveden (?) u Hrvatskoj rezultat rada pčela u Kini, Vijetnamu i Hrvatskoj (?), pa se čudom pitaju gdje su za Boga miloga te silne inspekcije koje kad su pčelari proizvođači u pitanju itekako prisutne? Pa nije valjda da ih nema viknuo bi Ivo Sanader da nije nekim čudom završio u zatvoru zbog raznoraznih nezakonitih stvari.

Kako to da još nitko nije završio u zatvoru zbog dokazanih falsifikata u pčelarskoj lobističko trgovačkoj branši? Pa nije valjda da ih nema, konkretno sad na falsifikate mislimo.

količinu proizvodnje da zadovolji potrebe tržišta u Europskoj uniji. Zadovoljava samo 60% svojih potreba pa se razlika uvozi kako bi se zadovoljile sve potrebe za tim vrijednim proizvodom.

Glavni dobavljač za potrebe Europske unije je Ukrajina iz koje dolazi čak 30% uvoznog meda, zatim slijedi Kina koja pokriva 20% uvoza meda na tržište Europe no to nažalost ne znači da su te količine u te dvije zemlje i proizvedene i da se uvozi med koji bi i nakon analize mogao nositi taj prestižan naziv.

Trgovinska je bilanca prema tome, uvoz vs izvoz, po pitanju meda negativna i treba raditi na tome da pčelari Europske unije količinski mogu zadovoljiti potrebe tržišta na kome imaju pčele pa nakon toga i izvesti određene količine. Interesa za uvoz iz zemalja Europske unije ne nedostaje.

Zanimljiv je i statistički podatak Europske unije u broju košnica, stavimo li na stranu druge u Hrvatskoj smo 2019. godine imali

Zašto je med, pa i onaj proizveden u Hrvatskoj, toliko skuplji na EU tržištu u odnosu na Hrvatsku? U treba uzeti kako uz uložena sredstva, vrijeme i trud koje je pčelar uložio da bi dobio tu teško stečenu kilu meda u prodajnu cijenu ulaze i transportni troškovi. No kako to onda da je uvozni med toliko puno jeftiniji od onog koji prodaju pčelari, bez trgovačkih marži?

Europska unija je drugi najveći proizvođač meda nakon Kine Pčelari Europske unije prema podacima iz 2020. godine pčelare sa ukupno 18,9 milijuna košnica. To je povećanje u odnosu na 2019. godinu od 3,9%.

Pregledom statistike Europska unija u prosjeku nema dovoljnu

444 tisuća košnica, dok se taj broj u 2020. godini popeo na 461 tisuću košnica.

U čemu je problem, rekli bi neki koji ne prate pčelarstvo ili koji su u njega ušli tek nedavno? Kako godinama upozoravamo na nelogičnosti da jedna uskointeresna zajednica manipulira službenim podacima došli smo do ovakvih suludih statistika.

Tvrdimo kao udruga da evidencija pčelara može biti samo jedna, nikako to ne smije službeno voditi Hrvatski pčelarski savez jer ispada da službeno u 2019. godini imamo čak 12.526 pčelara dok već sljedeće godine, dakle 2020-te taj broj pada na 7.283 pčelara što bi značilo da se broj pčelara smanjio za čak -41,9% dok se istovremeno broj košnica statistički povećao sa 444 tisuća na 461 tisuća u postotku za +3.7%?

Tko to može objasniti, a da ne pomislimo kako netko ciljano manipulira tim podacima bar kad je Republika Hrvatska u pitanju. U kojoj postoje dvije evidencije? U kojoj u jednoj od njih jedan savez pčelara koji je nekoliko puta uhvaćen u nezakonitim radnjama vodi kao službenu „evidenciju“ i kad nitko ne zna objasniti zašto i čemu kad Sve biljke koje proizvode nektar imaju neki svoj jedinstven recept genetski vođen raspon slatkoće.

Neki nektari imaju malo šećera, poput onog proizvedenog u cvijetu kruške. Drugi imaju visoke koncentracije šećera, kao što je recimo nektar iz određenih vrsta kupina.

Većina ih je doduše negdje između, ali teško da su im omjeri točno 1:1, 2:1, 3:2 i slično.

S takvim sitnicama se pčelar ne treba zamarati, specifična težina vode, zrno dva šećera više ili manje je zanemariv podatak. Bitno je da je šećer ispravan, voda nezagađena i slično. ista postoji i može se voditi u HAPIG-u Ministarstva poljoprivrede kako je to propisano za sve poljoprivrednike u stočarstvu?

Prihrana pčela sirupom Nije poznat podatak tko je prvi predložio sada poznate i uobičajene omjere šećernog sirupa koji dajemo pčelama niti je poznat podatak kada se to desilo. Sve u svemu preporuka za prihranu sirupom u određenom omjeru šećera i vode je samo smjernica, pravilo usmjerenja i procjene. Tko god je to osmislio kao pomoć u prihrani svakako je imao dobre namjere vezane uz pčele. Najgore što se može desiti u pčelarstvu je da pčele umru od gladi nakon što su sakupile i do 3 puta više meda nego im je potrebno za preživljavanje.

Sam pojam specifične koncentracije šećera je stran pčelama samo zato što je stran i biljkama. No to još ne znači da je prihrana sirupom loša za pčele.

U tim omjerima sve što treba znati su jednostavne smjernice koje su pčelaru lako pamtljive. Lagani rjeđi sirup u proljeće poboljšava uzgoj legla kao što to radi i rani unos nektara iz prirode.

Gušći sirup krajem sezone medenja kad se spremaju za zimu u jesen pčelama je lakše preraditi jer je potrebno ukloniti manje vode.

Konceptualno, ove smjernice dobro funkcioniraju i ukoliko su se pčelari držali osnova poboljšale su živote bezbrojnih kolonija pčela.

Pčele i kontrola zagađenosti okoliša Organizirano negdje od 1962. pčela se sve više koristi za praćenje onečišćenja okoliša teškim metalima u teritorijalnim i urbanim istraživanjima, pesticidima u ruralnim područjima i prisutnosti radionuklida u okolišu. Pčela kao biološki pokazatelj posjeduje nekoliko vrlo važnih morfoloških i ekoloških obilježja potrebnih za praćenje zagađenja u okolišu.

Pčela je vrlo osjetljiva i kao takva djeluje kao detektor zagađenja okoliša na dva načina: a) signalizira ili visokom stopom smrtnosti prisutnost toksičnih molekula b) preko ostataka u medu, peludi i ličinkama prisutnost teških metala, fungicida i herbicida.

Praćenje pčela doprinosi također i kontroli ekološkog utjecaja pa se njihovim praćenjem može doći do relevantnih podataka o okolišu koji nas okružuje. Praćenjem koji uključuju podatke kao što su stope smrtnosti, vrsta i razina otkrivenih metala, pesticida, raznih molekula i slično.

Od samog početka vizija projekta bila je razviti konačan inventar standardnih tehnika i metoda u istraživanju pčela meda, kako bi se osiguralo da studije koje provode različiti laboratoriji širom svijeta budu izravno međusobno usporedive.

To je praktični priručnik koji sastavlja više od 2.000 standardnih metoda u svim područjima istraživanja medonosne pčele, Apis mellifera, i konačni je, ali evoluirajući, istraživački priručnik.

Trenutno se sastoji od 38 recenziranih poglavlja čiji su autori više od 350 vodećih svjetskih stručnjaka za pčele te koji predstavljaju čak 35 različitih zemalja. U poglavljima su opisane metode proučavanja biologije pčela meda, metode razumijevanja štetočina i patogena pčela meda, metode uzgoja pčela meda i metode za razumijevanje proizvoda košnice, uključujući i za potrebe kontrole kvalitete.

Projekt BEEBOOK kako je objavljeno trenutno je podijeljen u tri sveska: COLOSS BEEBOOK,Svezak I: Standardne metode za istraživanje Apis mellifere; COLOSS BEEBOOK,Svezak II: Standardne metode za istraživanje štetočina i patogena Apis mellifera; i COLOSS BEEBOOK,Svezak III: Standardne metode za istraživanje proizvoda Apis mellifera. Svesci I. i II. objavljeni su 2013., prva poglavlja sveska III. objavljena su 2016., a njegova završna poglavlja bit će objavljena 2021.

laboratorijskim uvjetima i kolonijama bez legla u terenskim uvjetima promatrala se smrtnost grinje i tolerancija pčela na tretman.

Kapanje jednom s OA rezultiralo je s 46,8 ± 4,4% učinkovitosti, dok je OA / TH imala učinkovitost od 91,698,7%. Otopina akvalnog timola (TH) nije imala akaricidni učinak, ali ako se pomiješa s OA udvostručila je učinkovitost.

Otopine šećera s niskim koncentracijama OA i OA/TH (1:1) bile su znatno manje učinkovite od akvastičnih otopina. OA/TH je bio štetniji za pčele od same oksalne kiseline: odnosno 3,2 i 1,2% pčela stradalo je u ispitivanjima. U terenskim uvjetima, kapanje s OA / TH (25 ml. / u ulice) bio je prema rezultatima vrlo učinkovito u jesenskim eksperimentima: 97,6–99,0% za jednokratno i 99,2–99,8% za dvostruko ukapavanje. Kapanje samo jednom u proljeće bilo je prema studiji znatno manje učinkovito (77,0 ± 3,0%).

Akaricidni učinak dvostrukog kapanja oksalnom u jesen pojavio se sporije, ali je imao slično vrlo visoku učinkovitost: 99,6–99,8%. Pokazalo se da je OA/TH dvostrukim kapanjem u jesen otrovno za pčele: kolonije su naime znatno oslabile sljedeće zime. Opskrba vodom smanjila je slabljenje kolonija zimi. Kapanje kolonija s OA/TH ili OA u manjoj dozi (15 odnosno 20 ml/češalj) ranije u jesen osiguralo je visoku učinkovitost i prilično dobru toleranciju pčela.

Izvor: The synergistic effect of weak oxalic acid and thymol aqueous solutions on Varroa mites and honey bees: Journal of Apicultural Research: Vol 58, No 1 (tandfonline.com)

Recepti: Božićni medenjaci

Sinergistički učinak slabe oksalne kiseline i akvaoznih otopina timola na Varroa grinje medonosne pčele U ovoj studiji, proučavani su učinci otopine vode sa slabom oksalnom kiselinom (OA) (0,5%) i mješavinom oksalne kiseline (0,5%) i timola (0,12%) (OA/TH) na Varroa grinje na medonosnim pčelama ukapavanjem.

Prije eksperimenata, matice u kolonijama bile su u kavezu 21. dan kako bi se zaustavilo polaganje jajašca, a košnice su bile opremljene antivaroznim podnicama. U pokusima s pčelama u kavezima u

Sastojci   

4oo g mekog brašna 12o g šećera u prahu 6o g margarina

 2 jaja  3 žlice kestenovog meda (u nedostatku može i druga vrsta)  1 mala žličica sode bikarbone  1 mala žličica mješavine za medenjake (u nedostatku stavite cimet, anis, karanfilić)

Ukrašavanje:  

2oo g šećera u prahu 1 bjeljanjak

 

sok od limuna 1 mala žlica gustina

Priprema medenjaka: U posudu stavite brašno, šećer u prahu, margarin, jaja, med, sodu bikarbonu, mješavinu za medenjake, te dobro umijesite tako da dobijete glatku smjesu.

Bjeljanjak i šećer u prahu mutite dok ne dobijete lijepu bijelu boju dodajte nekoliko kapi limunovog soka i 1 žličicu gustina.

Pokrijte smjesu alu folijom te ostavite da „odmori“ jedan dan u frižideru.

Tu smjesu po želji možete i obojiti prehrambenim bojama.

Cilj je da se radeći medenjake dobro zabavite u obiteljskom krugu.

Drugi dan smjesu izvadite i stavite da stoji na sobnoj temperaturi oko 1 – 1,5h. Za to vrijeme pobrašnite radnu površinu (stol i sl.) pa na takvoj površini razvucite smjesu na debljinu 3-4 mm i izrežite ga modlama kojim želite. Ako ih nemate poslužite se čašicom.

Ugodnu zabavu prilikom pripreme vaših medenjaka žele vam članovi svi udruge Pčelarstvo online!

Premažite dobiveni oblik jajetom umućenim sa malo vode i mlijeka.

Hrvatska evidencija sramota pčelarstva u Hrvatskoj, ali i Ministarstva?

Pecite medenjake na 190 stupnjeva 7-10 min., ovisno o pećnicama može i 5-10 minuta. Kraće vrijeme pečenja rezultirat će svjetlije i mekanije medenjake u startu, dok će duže vrijeme rezultirati tamnijim i u startu nešto tvrđe koji će nakon dan dva omekšati.

Glazura:

PS: Ne zaboravite nam poslati slike izrade ili bar kako su vam ispali.

O Evidenciji ili evidencijama pisali smo puno, Hrvatska je jedina država u kojoj je evidencija čisti falsifikat i u kojoj evidenciju „podešava“ i vodi i uređuje usko interesni neprofitan savez udruga iako postoji ista u HAPIH-u. Kako drugačije pojasniti podatak Europske unije da je 2019. godine bilo cca 12.526 pčelara sa 440 tisuća košnica, a 2020. godine samo 7.283 pčelara sa čak 461 tisuću košnica (vidi slike)?

BEE CARE pametni sistemi za pčelarstvo i SMS vage BEE CARE u sklopu sistema ima pametnu (bluetooth) vagu sa centralnim sistemom komunicira košnicama putem bluetootha. Sama centralna jedinica 4x dnevno prikuplja podatke, odnosno pametna vaga i senzori 4x dnevno šalju podatke na centralnu jedinicu čiji se podaci se spremaju na "Cloud" kako bi podaci na aplikaciji uvijek bili dostupni.

Iz svijeta pčela Jedna pčela u svom letu posjeti između 50 – 1000 cvjetova.

Zajednica pčela u košnici ima oko 60.000 pčela pa prema tome proputuje razdaljinu do mjeseca svaki dan.

Pčele igraju izuzetno važnu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji. Svaka treća žlica hrane ovisi o njihovom oprašivanju cvjetnica.

Nestanak pčela izazvao bi reakciju koji utječu na naše zdravlje i prehranu. Nestanak pčela bio bi neopisiva katastrofa.

Kako pčele trebaju poljoprivredu, tako i poljoprivreda treba pčele. To su karike koje čine lanac važan za opstanak nas kao ljudske vrste.

Bee Care ima u pripremi i rješenje za evidentiranje skupljenog otrova je već ugrađeno u aplikaciju gdje pčelari mogu pohranjivati podatke o količini prikupljenog otrova.

To naravno nije sve jer uz „klasičnu“ SMS vagu razvijaju i GPS tracker, dok će na samom senzoru zvuka krenuti nakon GPS-a Sama SMS vaga zaseban je uređaj koji se može kupiti uz popust za pčelare udruge Pčelarstvo online te Hrvatske pčelarske službe već po cijeni od 150€ + PDV. SMS sustav šalje „samo“ SMS poruke 1x dnevno sa temperaturom, vlagom, trenutnim stanjem vage i unosom u posljednja 24 sata.

Info i narudžbe: +385989862023 ili na kontakt@pcelarstvo.hr

Info i narudžbe: +385989862023 ili na kontakt@pcelarstvo.hr

Info i narudžbe: +385989862023 ili na kontakt@pcelarstvo.hr

Dobro upravljanje košnicama je ključ za stvaranje jakog i zdravog pčelinjeg društva koje će pridonijeti znatnom povećanju prinosa meda. Većina pčelara se slaže sa činjenicom da je za ostvarivanje dobrih rezultata potrebno uložiti mnogo vremena i truda. No, zašto ne bi upravljali i pratili svoje košnice bilo kada i bilo gdje?

Elektronski pčelarski dnevnik pomaže organizirati zadatke kao i unos podataka stanja u košnicama.

Olakšava donošenje odluka o mijenjaju matice, sa kojim društvima ići na pašu, koja su pomoćna društva i još mnogo toga. Također, sistem pametnog informiranja analizira postojeću situaciju i predlaže sljedeće aktivnosti.

Pametna vaga dostavlja informaciju o težini bez izlaska na teren. Moguće je saznati da li je košnica spremna za vrcanje kao i ima li dovoljno hrane u košnicama. Također, težina košnice otkriva i jačinu pčelinjeg društva što omogućava održavanje jakog društva i uspješnu borbu protiv bolesti i grabeži.

Svi članovi udruge PČELARSTVO ONLINE i pčelari HRVATSKE PČELARSKE SLUŽBE 112 mogu koristiti popust 15%!!! >> 00385989862023 Mogućnost prezentacije rada „pametne vage“ u Varaždinu!!!

Časopis PČELARstvo uskoro javno i u sklopu mrežnih stranica pčelarskih udruga

Udruga Pčelarstvo online ne naplaćuje časopis PČELARstvo kao ni svoj sadržaj na portalu smatramo da je pristup informacijama danas u 21. stoljeću izuzetno važan. Želimo da pristup informacijama o pčelarskim temama imaju svi

pčelari neovisno da li su članovi naše udruge ili ne, neovisno o tome da li su iz Hrvatske ili ne da se mogu informirati kako ‘veliki’ tako i oni ‘mali pčelari, oni s novcem, ali i oni trenutno bez novca.

Nezamislivo nam je da neki izdaju časopise koji se financiraju javnim novcem Republike Hrvatske i to još naplaćuju prikazujući kao ‘pretplatu’ na časopis. Nezamislivo nam je da se nečije mrežne stranice financiraju javnim novcem a da sadržaji budu uskraćeni onima koji taj novac osiguravaju ako nisu platili dodatno i ‘pretplatu’.

Takvo pristrano informiranje, informiranje ‘za naše i vaše‘ financirano javnim novcem nije nam u Hrvatskoj potrebno.

Sramotno je kako ni jedno slovo nije napisano o najavi najvećeg pčelarskog sajma na jugu Republike Hrvatske – Dalmatini, o tome nije objavljena ni jedna slika a sve se financira i njihovim novcem, i novcem saveza pčelara Splitsko dalmatinske županije kao organizatora kao i novcima udruga koje taj savez okuplja.

Zamislite da informiranje pčelarske šire javnosti prepustimo takvima koji prvo opljačkaju pčelare zatim ih i dijele javno na ‘vaše i naše’, onima koji pčelarstvo doživljavaju kao ‘trbuhozborstvo’ dvojice trojice pčelara, koji pčelare dijele na ‘vaše i naše???

Ne hvala, ulaz u takav pristran, nepravedan i usko interesni već pomalo i svima nama smiješan savez pčelara mi u udruzi otvorenoj za sve ne želimo. Jednostavno nas takvim pristupom

ne mogu zastupati ni u javnosti, ni u Ministarstvu.

Pitaju nas mnogi i to vrlo često kako se financiramo, pritom još i sa partnerima ‘dijelimo okolo novce’ ako pčelarima

omogućujemo članstvo bez ‘pretplate’ na časopis, bez članarine i web stranice koje financiramo sami???

Pa projektima koje osmišljavamo i razvijamo sami, koje razvijamo u suradnji s drugim udrugama, u suradnji s pčelarima izvan udruga i ne ‘prepisujemo’ i ne prisvajamo tuđe projekte kao svoje vlastite kad se isti razviju u idejama drugih glava.

Ako mislite da ono što radimo vrijedi, pratite nas i dalje. Ako ne, ne morate nas pratiti. Jedina smo udruga takvog ‘otvorenog’ i potpuno besplatnog tipa. Neki tvrde da postojimo samo ‘online’ nama to ne smeta, mi kao udruga nosimo s ponosom taj naziv to ne znači da smo svi u njoj ‘virtualni’ pčelari – mnogi od nas su daleko iznad svjetskog prosjeka kako po iskustvu tako i po broju košnica.

Naravno i mi volimo i trebamo novce za neke javne ‘virtualne’ stvari. Želite li podržati rad naše udruge pridružite nam se, nikom to ne branimo. Svojim besplatnim članstvom, besplatnim pridruženim članstvom, no možete to učiniti i skenirajući kod sa uplatnica uplatom od 0,01kn ili kripto valutama. Ali i ne morate, to je naravno neobavezno i kao takvo će ostati zauvijek. Ne postojite vi jer mi imamo svoju neovisnu nepolitičku pčelarsku udrugu nego naša udruga postoji jer ima vas kao članove i pratitelje pčelare, građane neovisno o vjeri, boji kože ili političkog opredjeljenja.

Na sajmu u Dalmatini 2021. na kojem smo po prvi puta javno predstavili projekt koji je osmišljen upravo na portalu Pčelarstvo online – HPS 112 prije 18 godina, od predsjednika Hrvatske udruge pčelara pčelinjak, gospodina Dražena Jermana, naše partner udruge koja nam se u vođenju projekta priključila bez tzv. ‘fige iza leđa’ na razini Republike Hrvatske stigao je jedan prijedlog vezan uz sam časopis PČELARstvo koji eto sad kad ovo pišemo bilježi i preko 8.500 pretplatnika.

Na njihovim mrežnim stranicama, kao i na stranicama svih pčelara i udruga koje to žele sadržaj časopisa bit će objavljen i javno – za sve. Uključujući i na nacionalnoj pčelarskoj domeni na kojoj sad čitate ovaj tekst domeni Pčelarstvo.HR. Imamo li pravo svi mi kao pčelari, pčelarske udruge na vlastito mišljenje?

Hvala vam na vašoj potpori i ukazanom povjerenju, hvala vam za sve sadržaje i slike koje nam šaljete sa imenom i prezimenom, kao anonimusi, kao partneri… MEDNO! Antun Karlović, mali pčelar praktičar iz Varaždina, predsjednik udruge Pčelarstvo online!

Miš na pčelinjaku Dok za razliku od drugih štetočina koji pčelinjakom i košnicama “haraju” ljeti odnosno u pčelarskoj sezoni, miševi

najčešće rade štete pred kraj sezone u jesen ili zimi, a nerijetko i u rano proljeće dok ljeti u vrijeme sezone medenja nikad ili kažu naši stari nikad ne reci nikad pa je bolje napisati gotovo nikad.

Košnicu koju “posjeti” miš ili njegov rođak voluharica preostale pčele napuštaju i sele se ukoliko je moguće na drugu lokaciju.

Zimi im je taj manevar onemogućen zbog hladnoće pa je najčešći rezultat takvog pohoda jednog ili više glodavaca upropaštena košnica.

Kod uskladištenih saća ili satnih osnova već sama šetnja miša po njima znak je pčelaru da takvo saće treba pretopiti. Naime oni ostavljaju za pčele nepodnošljive mirise pa ako ih takve stavimo u košnicu znače napuštanje cijele zajednice i selidbu na drugu lokaciju.

Preventivna obrana pčelinjih zajednica na jesen odnosi se na postavljanje “češljeva” na leto i sužavanje samog leta. Druga mogućnost je stavljanje matične rešetke na podnicu ispod okvira s leglom. To dakako ne znači da smo se riješili te napasti iz pčelinjaka, zna se dogoditi da kad se odluče na ulazak u košnicu oni uporniji svojom njuškom naprave prolaz pored češlja ili ga odstrane sa leta.

Tijelo im je savitljivo pa manji primjerci mogu proći kroz gotovo nemoguće prolaze koje moramo zbog samih pčela ostaviti otvorene. Košnica im pruža obilje hrane, a temperatura koju pčele proizvode im je gotovo idealan smještaj za gnijezdo tik iznad legla. Kako glodavci stalno nešto grickaju i ruju to pčele u zimskom klupku dodatno nepotrebno uznemiruje.

Pred kraj zime (krajem veljače ili početkom ožujka) djelotvorna mjera suzbijanja je stavljanje otrova u neoprani tetra-pak od mlijeka koji se maskira lišćem, suhom travom i sl. Takve “poslastice” treba postavljati na što više mjesta na površini gdje se želi provesti suzbijanje. Suzbijanje će biti učinkovitije ako se u provođenje uključi što više poljoprivrednika.

Od kemijskih pripravaka možete primijeniti: Brodilon mamac ili pelete ili blok, Glodacid žitni mamac ili meki, Ratox mamac, Rodexion pelete, Klerat wax blocks, Chromorat, Storm pelete i dr. Za pravilnu uporabu navedenih pripravaka potrebno je pridržavati se priloženih uputa. Zbog otrovnosti rodenticida za divljač i domaće životinje, treba spriječiti njihov kontakt s kemijskim pripravcima.

STRANA 20/26 Časopis PČELARstvo 12-2021

Najbolje je na pčelinjaku držati dobru mačku koja će brinuti da ga miševi zaobilaze u velikom luku.

Melipona anthidioides Najveća većina biljaka ima potrebu za oprašivanjem, pčele se smatraju kao najvažniji i najbrojniji oprašivači, neke su medonosne neke nisu. Prema dostupnim podacima u Brazilu obitava 6 obitelji pčela.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

Colletidae, Andrenidae Halictidae Megachilidae Anthophoridae Apidae

1.

M. quadrifasciata, koji ima četiri žute pruge na crnoj pozadini i češća je u području južno od područja nastanka vrste 2.

M. quadrifasciata anthidioides češća je na sjeveru i također ima četiri pruge, ali prekinute u sredini.

Dvije se podvrste mogu međusobno reproducirati, proizvoditi plodno hibridno potomstvo, ali smeđe boje umjesto uobičajene za vrstu crne sa četiri žute trake.

Pitanja čitatelja časopisa PČELARstvo Pitanje: Kako se učlanjuje u udrugu Pčelarstvo?

Odgovor: Sve se nove registracije, izmjene podataka i brisanja članova u našoj udruzi obavljaju preko online obrasca! Zapne li uvijek nas možete kontaktirati 0989862023. Članstvo u udruzi Pčelarstvo online je besplatno i uvijek će biti besplatno osim ako besplatno članstvo ne zabrane zakonom!

Pitanje: Da li moram prijaviti svoj novo formiran pčelinjak u kojem imam samo 10 košnica i kome?

Odgovor: Da, pčelinjak se prema uputama Ministarstva poljoprivrede prijavljuje kao svako drugo poljoprivredno gospodarstvo koje drži životinje u HAPIH-u unutar vaše općine.

Tropska pčela “Melipona anthidioides” ili poznatije MANDAÇAIA, je jedna od pčela veličine od 10 mm do 11 mm crnog trbuha sa žutim trakama s područja Brazila.

Mandaçaia živi u malenim zajednicama od svega 300-400 crno-žutih pčela, ali i u takvim može u povoljnim uvjetima proizvesti do 4 kg meda godišnje.

Međutim, med se ne vadi za komercijalne potrebe jer je ona navikla da popuni praznine u svojoj nastambi sa puno propolisa, mješavinom voska, gline i stajskog gnoja pa se kao vrsta smatra “prljavom” pčelom. Vađenje njihova meda iako se ne prakticira je moguće ali mora biti odrađeno posebnom pažnjom kako bi se izbjegla kontaminacija.

To su malene tropske pčele koje nemaju žalac. Obično grade gnijezda u šupljem trulom drveću. U gnijezdu takve zajednice nalazi se samo jedna matica – ženka. Saće grade vodoravno, a stanice saća u kojima se razvijaju ličinke radilice napune peludom i medom u koje zatim matica nosi jajašca. Nakon što matica u njih snese jajašca takve stanice saća zatvore poklopčićem od voska. Izvan takvog plodišnog prostora, radilice prave spremišta za med nepravilnog bačvastog oblika.

Postoje dvije podvrste pčele mandaçaia:

Pitanje: Namjeravao sam prijaviti pčelinjak u Hrvatskom pčelarskom savezu no povjerenik nije htio isti upisati. Što sad?

Odgovor: Samo mu pošaljite email. Slanjem podataka na njegov email smatra se da ste upisali pčelinjak i u evidenciji Hrvatskog pčelarskog saveza koji je odgovoran za eventualne nesuglasice po tom pitanju.

Pitanje: Povjerenik mi traži novac za upis pčelinjaka. 200,ookn po lokaciji. Moram li to platiti.

Odgovor: Ne, no možete kad vam ispostavi pravovaljan fiskalizirani račun ili račun sa IBAN-om tako da možete uplatu izvršiti i putem uplatnice ili Internet bankarstva.

Pitanje: Koja je cijena izdavanja potvrde koju izdaje Hrvatski pčelarski savez za tehnički pregled vozila i moram li biti član saveza da dobijem tu potvrdu?

Odgovor: Potvrda se izdaje besplatno. Ne morate biti član saveza pčelarskih udruga, a prema Statutu i Zakonu o udrugama niti ne možete kao pčelar biti član saveza pčelarskih udruga.

STRANA 21/26 Časopis PČELARstvo 12-2021

Siva pčela Apis Melifica Carnica u Dalmaciji - Foto Mirko Ljubičić

Mali oglasi - Novogodišnja ponuda opreme!

Pčelarstvo Balint Vesna nudi svim zaineresiranim pčelarima besplatnu dostavu za narudžbe PVC podnica sa skupljačima peludi i hranilica u vrijednosti višoj od 1.000 kn..

Uz to u ponudi imaju i matične rešetke, propolis mreže, boxese za med u saću i druge proizvode SZR ''Tehnoplast Gligorijević''.

Sve informacije na broj mob: 099 213 55 92 ili 098 501 233

Utopljavanje košnica Stara je praksa ovih krajeva ali i šire utopljavanje košnica iako se pokazalo kako to može biti korisno no ne i bitno za dobro prezimljavanje pčela. Najčešće se koristi utopljavanje zajednica na vrhu, dok se bočno koristi najčešće kod slabih zajednica i nukleusa.

Za utopljavanje zajednica odozgora odlično može poslužiti žičani zbjeg u koji stavimo krpu i upijajući materijal poput piljevine. Upijajući materijal će upiti svu suvišnu vlagu koja je rezultat kondenziranja, a neće dozvoliti toplom zraku da se gubi preko krova košnice.

Nemamo li zbjeg, za tako nešto može se koristiti i nastavak ili polunastavak LR košnice. U svijetu se to naziva „jastuk“, a izradu i sve detalje opisali smo na nacionalnoj pčelarskoj stranici pcelarstvo.hr

„Znajući koliko je trud i rad stočara intenzivan, a stočarstvo važna grana za hrvatsko gospodarstvo pogođena višestrukim udarima, zahvaljujući uspješnim pregovorima s Europskom komisijom dobili smo polugodišnje produljenje Privremenog okvira uz proporcionalni rast iznosa maksimalnih iznosa potpora, a uz navedenih 171 milijun kuna pomoći stočarstvu, povećana su i sredstva za dobrobit životinja za 130 milijuna kuna odnosno na 220 milijuna kuna. Također, uvedena je i nova vrsta potpora kojom se potiče korištenje stajskog gnoja, pri čemu je jako važno za hrvatske stočare da će nove i uvećane potpore biti isplaćene za ovu proizvodnu godinu. U trenutačnim okolnostima pandemije i tržišnih poremećaja fokusirani smo na očuvanje hrvatskog stočarstva te iznalazimo sredstva za dodatnu pomoć kroz državna i europska sredstva“, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Europska komisija odobrila hrvatski program od 171 milijun kuna stočarstvo

Europska komisija je odobrila hrvatski program vrijedan 171 milijun kuna za potporu primarnim proizvođačima u sektoru stočarstva pogođenih pandemijom koronavirusa. Utvrđeno je kako je riječ o programu u skladu s uvjetima u okviru Privremenog okvira državne potpore te da su predložene mjere nužne, prikladne i razmjerne za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u stočarstvu u Hrvatskoj Navedeni paket pomoći stočarstvu ima za cilj odgovoriti na potrebe za saniranjem pretrpljenih gubitaka te osiguranja likvidnosti uzgajivača goveda, svinja, peradi i konja, kao i primarnih proizvođača u sektoru ovčarstva i kozarstva, te im pomoći da očuvaju razinu primarne proizvodnje prije pojave COVID-19. Potpore u okviru Programa dodjeljivat će se bespovratno, a očekuje se da će ih koristiti više od 21.800 primarnih proizvođača u stočarskom sektoru.

Iako je pčelarstvo svrstano u stočarstvo u ovom se programu pomoći potpore proizvođačima pčelari kao takvi ne spominju kao da pčelarstvo nije pogođeno pandemijom.

Oni imaju uvijek istu omotnicu koja se dijeli po ustaljenom za pčelare i pčelarske udruge sasvim nepravednom ključu.

STRANA 23/26 Časopis PČELARstvo 12-2021

Udruga Pčelarstvo online: Besplatna predavanja - Varaždin Varaždin: 11.12.2021. godine početkom u 9:00 sati u velikoj dvorani Županijske palače udruga Pčelarstvo online organizira za sve zainteresirane „pčeloljupce“ dva zanimljiva predavanja.

Ulaz je uz pridržavanje mjera Nacionalnog i Županijskog stožera civilne zaštite naravno besplatan za sve.

Program subota 11.12.2021.: 9:00 – 10:00 – predavanje “Bolesti pčela” – prof. Mirjana Ivanković 10:00 – 10:30 – kraća pauza za provjetravanje i dezinfekciju prostorije

Obzirom da su jako dobri penjači, gnijezdo mogu saviti bilo gdje u prostoru koji se ne koristi. Mišji izmet po putevima kretanja je najčešći znak, a izgleda kao zrnce riže do jajolik veličine 3 – 8 mm i miševi ih izbacuju neprestano tijekom kretanja.

Slijedeći znak je jak miris mišjeg urina koji se orijentiraju, obilježavaju puteve do izvora hrane, raspoznaju se unutar zajednice i obitelji te komuniciraju. Što je miris intenzivniji, to se može sa većom sigurnošću tvrditi da je infestacija poprilično jaka.

Miševi prenose uzročnike zaraznih bolesti: mišju groznicu, salmoneloze , bolest mišjeg ugriza. Miševi prenose zarazne bolesti na ljude, a dalje se same bolesti mogu prenositi među ljudima.

Suzbijanje varooze pčela bez kemije

10:30 – 11:30 predavanje “Suzbijanje varooze pčela bez kemije” – g. Dražen Jerman

Opasnosti na pčelinjaku - miševi Kućni miš (lat. Mus Musculus) je najčešća vrsta miša. Kućni ili obični miševi su najčešće veći i tamniji od „ divljih“ jedinki, te imaju dulji rep. Mogu se provući kroz rupicu od 67 mm širine.

Predavanje u organizaciji udruge Pčelarstvo online na tu temu će se održati u Varaždinu 11.12.2021. godine uz provođenje mjera Stožera prema uputama profesorica Mirjana Ivanković.

Svi znamo kako upotreba kemijskih sredstava nije dobra ni prikladna za pčelarstvo, no još se uvijek pčelari u velikoj većini oslanjaju na kemijska sredstva.

Također znamo i kako postoje alternativne i učinkovite metode za suzbijanje varooze pčela. Upravo o takvim metodama će vam pčelar praktičar g. Dražen Jerman iz udruge HUP pčelinjak će na predavanju u Varaždinu govoriti o biotehnološkim načinima borbe protiv varooze pčela i o načinu borbe protiv varooze.

Ta je borba kako navodi u stvari jedan skup raznih mjera koje i inače koristimo u modernom pčelarstvu.

Nalazimo ih posebno dolaskom zime i u pčelinjacima, skladištima unutar robe, pakiranja i ambalaže i slično.

Miševi su također česti u vozilima koja duže vremena stoje te su sposobni potpuno onesposobiti vozilo za korištenje.

Sa tri metode suzbijanja varooze upotrebom izolatora, kaveza ili vađenjem poklopljenog legla sve tri metode svode se na prekid legla kao glavnu polugu u suzbijanju varooze pčela.

Također i rojenjem zajednice u prirodi dolazi do prekida legla, tako da se metode koje opisuje poklapaju s nečim što su pčele već same razvile u prirodi.

Vidimo se: Mjesto: Varaždin, datum 11.12.2021. godine početkom u 9:00 sati, u velikoj Skupštinskoj dvorani Županijske palače!

STRANA 24/26 Časopis PČELARstvo 12-2021

NAPUTAK IZ IZDANJA HRVATSKOG – SLAVONSKOG PČELARSKOG DRUŠTVA U OSIJEKU - XVIII Tečaj 1898.

MARNOJ PČELICI (spjevao Ignjat Novaković – poljodjeljac i pčelar) Preko zime pčela drema, Zato ljeti mira nema, Jer si tada u svom stanu Priređuje zimsku hranu.

Noći pčele saće grade, Pa u njemu legu mlade, A nad njima med se sprema Te ni noći mira nema.

Ponajviše meda nose Iza blage ljetne rose; Tako pčela med skuplja, Dok ne budu puna duplja.

Ta pčelica svetka nema, Dok za zimu se nasprema.

A kad zima sve zamete, Tad i vredne pčele svete.

Pčelica se zimi časti, Sa ljetošnim cvjetnim slasti.

Zato ljeti i nasprema, Jere zimom toga nema.

Vjerujte mi sve bez šale, Tako rade pčele male; Ta one su čudne čudi, Vrednije su nego ljudi.

STRANA 25/26 Časopis PČELARstvo 12-2021

MOLIMO SVE KOJI SU DONIRALI UDRUGU BEZ OBZIRA NA IZNOS DA NAM JAVE NA EMAIL SA SVOJIM PODACIMA (ADRESA I IME I PREZIME) Ovo je druga teška i neizvjesna godina, nadamo se i posljednja velike svjetske pandemije koja je sva naša druženja uživo svela na minimum. Godina u kojoj ni medenje biljaka nije počelo dobro za pčele i pčelare.

Bee Care inovativni sistem sastoji se od 4 komponente: 1. mobilna aplikacija (pčelarski dnevnik), 2. centralni sistem za prijenos podataka (gateway), 3. pametna (bluetoth) vaga, 4. senzori za temperaturu i vlagu unutar i izvan košnica.

Mogućnosti aplikacije: Izvještaji: moguće unijeti podatke o leglu, hrani, ulicama, statusu, ocjeni zajednice, zatim podatke o liječenju ili uviđenim simptomima, polenu, dodanoj/oduzetoj hrani, količini varroe na pčelama i na leglu te pripadajući komentar.

Prepoznavanje govora: kako bi unos podataka na pčelinjaku bio lakši, možete snimiti audio poruku koja će se spremiti u tekstualnom obliku.

Informacije o matici: dodajte informacije prilikom kreiranja košnice, uređivanja ili prilikom unošenja izvještaja s pčelinjaka.

Računanje prinosa meda: prikaz razlike u težini košnice u određenom vremenskom periodu.

Grafički prikaz podataka: prikaz podataka sada je dodatno je poboljšan i proširen na čak 120 zadnjih mjernih podataka.

Premjesti košnicu: ukoliko premjestite košnicu na drugi pčelinjak, ne morate unutar aplikacije brisati košnicu i ponovno je dodavati. Sada jednim klikom na gumb odaberite pčelinjak kojem želite dodijeliti košnicu.

USKORO: Web aplikacija - osim na mobitelu i tabletu, aplikacija će biti dostupna i putem web-a.

SMS vaga SMS vaga pčelarima uveliko pomaže glede praćenja težine, temperature i vlage košnica kao i podatak o ukupanom prinosu. Prikuplja informacije četiri puta dnevno i dostavlja ih SMS porukom jednom dnevno.

Kupnjom SMS vage - na poklon Bee Care mobilna aplikacija za 10 košnica. Postoji mogućnost kasnije zamjene za Bee Care sistem.

Godina u kojoj su mnogi nažalost smanjili, a neki i odustali od pčelarstva. Nadajmo se da će danas sutra ipak kao i mnogi iznova pokrenuti svoje pčelinjake nužne za vlastiti okoliš u kom žive.

SVIM PČELARIMA I GRAĐANIMA KOJI NAS PRATE, KAKO NA DRUŠTVENIM MREŽAMA, NA NACIONALNIM PČELARSKIM WEB STRANICAMA PCELARSTVO.HR, OVDJE U ČASOPISU PČELARstvo JOŠ JEDNOM OD SRCA MEDNA, USPJEŠNA I SRETNA NOVA 2022. GODINA! ------------------------------------------------------------------------------Cijena oglasa u časopisu:     

1/1 (16x24 cm) 2.200,00 kn 1/2 (16x12 cm) 1.500,00 kn 1/3 (16x7,5 cm) 900,00 kn 1/4 (16x6 cm, 8x12 cm) 700,00 kn 1/8 (5x8 cm) 350,00 kn

Upute za pripremu malih oglasa pčelara i građana: Mali oglasi moraju biti dostavljeni najkasnije do 20. u mjesecu za objavu u sljedećem broju časopisa. Svaki član udruge Pčelarstvo online i Hrvatske pčelarske službe 112 kao i pretplatnici na časopis imaju pravo iskoristiti jedan besplatni mali oglas mjesečno. Ostali plaćaju 5kn po oglasnoj jedinici – osim donatora udruge koji imaju pravo na besplatne objave 1x mjesečno.

Svi sljedeći mali oglasi naplaćuju se 10,00 kuna za ¼ stranice dok sam oglas mora sadržavati bar jednu sliku i minimalno 20 riječi. Donatori udruge plaćaju 50% cijene.

Upute za pripremu tekstova za objavu u časopisu PČELARstvo: Rukopisi i fotografije za objavu u časopisu primaju se najkasnije do 20. u mjesecu, te se nakon primitka i objave ne vraćaju. Za sadržaj tekstova odgovaraju sami autori.

Ostali mediji koji preuzimaju tekstove, obavezno moraju navesti izvor informacija – Izvor: Časopis PČELARstvo te broj časopisa.

------------------------------------------------------------------------------Stručni hrvatski pčelarski časopis PČELARSTVO 12-2021 besplatno PDF izdanje datum izdanja: 01.12.2021. Časopis pokreće udruga pčelara i građana Pčelarstvo Online iz Varaždina, a uređuje pčelar Antun Karlović.