PČELARstvo 10-2021

10-2021

www.pcelarstvo.hr

Sadržaj Listopad (lat. October) u pčelinjaku! ............................................................................................................................................... 3 BEE CARE inovativni sistemi za pčelare ........................................................................................................................................... 4 Oksalna kiselina ................................................................................................................................................................................ 5 Brzo - jednostavno - jeftino vaganje košnica .................................................................................................................................. 6 Marmelada od smokava s medom .................................................................................................................................................. 8 Pitanja i odgovori ............................................................................................................................................................................. 8 Nacionalna pčelarska staklenka ili privatna prćija jednog saveza prepunog skandala? ............................................................... 9 U susret Dalmatini! ........................................................................................................................................................................ 10 "Spasite pčele i poljoprivrednike!" ................................................................................................................................................ 11 Kristalizacija meda ......................................................................................................................................................................... 12

pčele. Pčele na rubu klupka povremeno mijenjaju mjesto s drugim pčelama iz klupka. Temperatura u sredini klupka kreće se od 25 do 30°C, a prema rubu klupka pada na 10°C. Ove temperature u klupku pčele zadržavaju bez obzira na vanjske niske temperature.

Klimatskim se promjenama i taj dio pčelinjih aktivnosti polako mijenja pa se u nizinskim dijelovima, kao i na obalnom području uočava kako su pčele većim dijelom zimskih mjeseci aktivne. To je dobro zbog pročisnih letova, no s druge strane pčele dok aktivno stalno izlijeću bez da unose nektar troše više hrane - što je samo po sebi razumljivo.

Pčelinja zajednica lakše prezimi u klupku ako u njoj ima više pčela, jer lakše održavaju samo temperaturu pa iako ih ima više troše manje hrane tijekom zime. Potrošnja hrane u listopadu iznosi oko 1,5-2 kilograma no to naravno ovisi o godini i mjestu samog pčelinjaka.

Listopad (lat. October) u pčelinjaku!

U listopadu se rađaju i posljednje pčele iz ovogodišnjeg legla, matica prestaje polagati jaja i te pčele uz one iz kolovoza i rujna preživljavaju zimu pa su kao takve bitne za opstanak zajednice. Naime u proljeće upravo se te pčele koje ulaze u zimu brinu o novim tek rođenim pčelama koje susrećemo u proljeće.

U listopadu pčele radilice raspoređuju zadnju preostalu hranu kako bi je najlakše koristile kad formiraju zimsko klupko, te zatvaraju sve pukotine propolisom. Pčelari po potrebi - ako tako procjene vrše zadnje premještanje okvira za usmjeravanje klupka iako je to već trebalo odraditi još početkom / sredinom rujna.

Padom vanjskih temperatura ispod 12°C pčele polako prelaze u klupko, a formiraju ga na praznom saću iz kojeg su zadnje pčele izašle iz legla tako da se usmjeravanjem tih okvira po potrebi centrira položaj samog zimskog klupka. Pčele su sve više stisnute u ulicama između saća. U sredini zimskog klupka je matica, oko nje su mlađe pčele, a prema rubu klupka starije

Radova na pčelinjaku za pčelara je sve manje, ali u listopadu ipak moramo obaviti predviđene poslove:   

Čišćenje i održavanje zelenih površina Postavljanje češljeva na leto Zadnja kontrola sumnjivih zajednica

Osnovno je da pčelar mora učiniti sve kako bi pčelinja zajednica preživjela najkritičnije razdoblje – zimu. Dobro zimovanje omogućuju neki čimbenici: jaka zajednica i zdrava zajednica, dovoljno kvalitetne i pravilno raspoređene hrane, mlada matica, dobra ventilacija košnice, mir na pčelinjaku, zaštita košnica od vjetrova i glodavaca.

U posljednjem ovogodišnjem pregledu zajednica utvrđujemo uglavnom ima li zajednica maticu, jer bez matice nema smisla takvu pčelinju zajednicu pripremati za ulazak u zimu, a sve drugo vezano za hranu, raspored okvira i zamjenu matica trebali smo obaviti prije hladnih listopadskih dana. Za pregled treba iskoristiti ljepši dan, a moramo ga obaviti brzo, kako ne bi u mjesecu beza paše izazvali grabež.

Košnice u pravilu ne treba posebno pripremati za zimu, dovoljno je ispod krovišta LR košnice na hranilicu ili poklopac

staviti stiropor, nekoliko listova novinskog papira ili valovitu ljepenku.

Kod AŽ košnica na matičnu rešetku preko poklopca stavljamo također novine kao i na ventilacijske mreže. Zajednica normalne jakosti, bez problema stvara dovoljno topline za zimovanje.

Važno je u košnici osigurati dobru ventilaciju / cirkulaciju zraka kako se voda ne bi kondenzirala na stjenkama košnice ili na poklopcu kao i na saću naročito saću uz stjenke košnice.

Trošenjem meda tijekom zimovanja oslobađa se veća količina vode iz zimskog klupka koju moramo odstraniti iz košnice dobrom ventilacijom. Utroškom kilograma meda zajednica proizvede oko litru vode! U prirodnim okolnostima tu vlagu upija ili deblo ili stjenke no u košnicama to nije moguće.

Kod LR košnice mogu se koristiti otvori na poklopcu za ventilaciju, koje okrenemo prema prednjoj strani košnice i napola iz zatvorimo ili se stavlja „jastuk“ napravljen od zbjega košnice koji je popunjen upijajućim materijalom.

Svakako najkasnije do prvih mrazeva no i to je bilje odraditi u rujnu, treba na leta košnica staviti češljeve kako u košnicu ne bi mogli ući miševi. Ako to ne učinimo, miševi znaju napraviti velike štete u košnici, izjedaju saće, na podnici stvarju nered, uznemiruju pčele, te takva zajednica može tj. najčešće će uginuti.

Mogućnost prezentacije rada „pametne vage“ u Varaždinu!!!

Bee Care je jedinstven digitalni servis za pčelare i ljubitelje meda kreiran da pojednostavi pčelarstvo, zaštiti pčele od nepotrebnih aktivnosti i da se proizvede visokokvalitetni organski med.

Pčelari su u mogućnosti da organiziraju svoj posao na vrlo jednostavan način koristeći Bee Care sistem. Bilo kada i bilo gdje mogu provjeriti informacije o težini, temperaturi i vlažnosti unutar i izvan košnica, a tu su i podsjetnici za izvršenje sljedećih zadataka.

Niti u listopadu ne smijemo zaboraviti varoozu. Tada u zajednici ima relativno malo legla, pčelinje paše su završene, zajednici smo osigurali dovoljno hrane te se može provesti efikasno suzbijanje varoze pčela.

Nakon završetka svih radova vrijeme možemo iskoristiti za bojenje košnica u kojima pčele zimuju te za namještanje košnica tako da imaju mali nagib prema prednjoj strani zbog otjecanja vode.

Na pčelinjaku treba osigurati mir pčelinjim zajednicama, zaslužile su! Pčelar već sada može pomalo planirati što će raditi zimi u svojoj pčelarskoj radionici.

BEE CARE inovativni sistemi za pčelare Dobro upravljanje košnicama je ključ za stvaranje jakog i zdravog pčelinjeg društva koje će pridonijeti znatnom povećanju prinosa meda. Većina pčelara se slaže sa činjenicom da je za ostvarivanje dobrih rezultata potrebno uložiti mnogo vremena i truda. No, zašto ne bi upravljali i pratili svoje košnice bilo kada i bilo gdje?

Predstavljamo Bee Care sistem za pčelare, saveznik za lakše i jednostavnije pčelarenje!

Svi članovi udruge PČELARSTVO ONLINE i pčelari HRVATSKE PČELARSKE SLUŽBE 112 mogu koristiti popust 15%!!!

00385989862023

Elektronski pčelarski dnevnik pomaže organizirati zadatke kao i unos podataka stanja u košnicama. Olakšava donošenje odluka o mijenjaju matice, sa kojim društvima ići na pašu, koja su pomoćna društva i još mnogo toga. Također, sistem pametnog informiranja analizira postojeću situaciju i predlaže sljedeće aktivnosti.

Pametna vaga dostavlja informaciju o težini bez izlaska na teren. Moguće je saznati da li je košnica spremna za vrcanje kao i ima li dovoljno hrane u košnicama. Također, težina košnice otkriva i jačinu pčelinjeg društva što omogućava održavanje jakog društva i uspješnu borbu protiv bolesti i grabeži.

Budući da je količina skupljenog meda u direktnoj vezi sa lokacijom, vrlo je bitno na vrijeme reagirati i premjestiti košnice na lokaciju sa boljom pašom. Bee Care sistem mjeri težinu na različitim lokacijama i daje te podatke na raspolaganje pčelarima za postizanje još boljih rezultata.

zimi smanjuje broj varroe do stvarnih zavidnih 84% bez ikakvih ozbiljnijih posljedica za pčele, maticu i/ili pčelinje leglo.

Naravno taj postotak donekle ovisi i o educiranosti pčelara te njegovom načinu samog tretmana.

Dakle, oksalna kiselina kao takva prema tome svakako danas spada u obećavajuću metodu suzbijanja varoze kod pčela iz nekoliko razloga:

Mjerenjem unutarnje vlažnosti i temperature, moguće je saznati da li je matica u košnici, da li ima parazita i drugih zaraznih bolesti. Na osnovu vanjskih podataka temperature i vlage Bee Care sistema moguće je procijeniti kakva će biti kvaliteta pčelinje paše.

U sistem je moguće uključiti i analizu zvuka, GPS tracker za praćenje košnica u realnom vremenu te rješenje za evidentiranje skupljenog otvora.

        

Jeftina je Lako dostupna Ne uzrokuje nikakvu toksičnost kod pčela Ne ostavlja rezuide u proizvodima Jednostavna je za primjenu i skladištenje Uz mjere opreza potpuno sigurna za pčelara Kod pravilne primjene ne postoji gubitak matice kao kod nekih drugih metoda suzbijanja Kod pravilne primjene ne postoji gubitak legla kao kod nekih drugih metoda suzbijanja Kod pravilne primjene ne postoji gubitak pčela kao kod nekih drugih metoda suzbijanja

Bee Care čini pčelarstvo produktivnijim i profitabilnijim upravo kroz smanjenje troškova rada, pametnijim pozicioniranjem košnica kao i smanjenjem odumiranja pčela – bitnog faktora našeg ekosistema.

Ukoliko još uvijek niste upoznati sa Bee Care sistemom pogledajte video na Bee Care Youtube kanalu

Oksalna kiselina

Svaki tretman kao takav ima pristaše i protivnike, čak se i kod pristaša tretmana nekim sredstvom razlikuju u mišljenjima načina primjene nekim sredstvom pa tako i oksalnom kiselinom.

Prednost oksalne kiseline je da pčele na nju dogotrajnom primjenom ne stvaraju otpornost, već otopina razara probavni sustav grinje pa ju time onemogućuje u prehrani sve dok konačnici grinja varroa ne umire od gladi.

Oksalna kiselina u rukama educiranog pčelara koji pčelari na temeljima „Dobre pčelarske prakse“ i u pčelarstvu današnjice spada u jedan od najučinkovitijih i najbezopasnijih zimskih tretmana varoze u svijetu.

Grinja varroa na nju ne stječe nikakvu otpornost, a neke su znanstvene svjetske studije pokazale kako samo jedan tretman

Protivnici oksalne kiseline su najčešće ili nedovoljno educirani pčelari ili oni kojima smetaju prve dvije stavke iz gornjeg popisa i to uglavnom zbog interesnih aktivnosti kod suzbijanja varoze pčela.

Ne zaboravimo činjenicu kako se oko svake nevolje skupe profiteri koji na tuđoj nevolji vide dodatan prihod i zaradu, pa je tako i ovdje slučaj.

Korisnost oksalne kiseline u svijetu se, osim u suzbijanju grinje kod pčela, prije svega pokazala kod sredstva za uklanjanje rđe, kod izbjeljivanja i čišćenja. Prema propisima EU upotreba joj je dozvoljena u bio ili eko pčelarstvu. Oksalna kiselina (oxalic acid) vrlo se lako rastvara u vodi i u malom je postotku prirodan sastojak meda. Oksalnu kiselinu prirodno također nalazimo i u

čokoladi, kakau, čaju, rajčici, krumpiru, špinatu, bademima...

Prema propisima EU upotreba joj je dozvoljena u bio ili eko pčelarstvu.

Nanosi se u suzbijanju varoze pčela:   

Normalno da za vaganje morate imati i košnice koje ćemo vagati pa slijedi osvrt dva na taj dio. Košnice koje su na postolju, a želimo ih izvagati moramo obratiti pažnju da je prvi dio podnice cijeli na postolju (vidi slika 2).

postupak oksalnom kiselinom ukapvanjem između okvira špricanjem direktno po pčelama isparavanjem pomoću isparivača.

Oksalna kiselina uz pravilno doziranje i upotrebu ima i veliku efikasnost kod tretiranja bez legla što je vrlo bitno želimo li da pčele mirno prezime do proljeća.

Tretiranje oksalnom kiselinom radi se jednom godišnje kod „zimskog tretmana“, pred zimu kada nema legla od sredine listopada do sredine ili kraja studenog ovisno o podneblju gdje se nalaze košnice kada je temperatura tik iznad 0°C pa sve do nekih 7-8°C.

Brzo - jednostavno - jeftino vaganje košnica Tomislav Kefelja Moderne SMS vage danas uvelike pomažu pčelaru da koliko toliko ima kontrolni uvid na stanju unosa ili potrošnje hrane u košnicama na pčelinjaku. Svjesni smo kako je teško za očekivati da nam sve košnice budu pokrivene SMS vagama pa zato nije loše imati sistem kojim možemo izvagati preostale košnice i utvrditi njihovo stanje.

Slika 2

To je zbog toga da slučajno košnica ne sklizne sa postolja kod vaganja, a drugo ako nije nećemo dobiti precizan rezultat.

Nadalje u zadnju poprečnu dasku podnice Tomislav je stavio knauf vijak, on služi da bi mogli zakopčati košnicu na vagu (vidi slika 3). Ne bojte se, vaganje nije pokazao nikakve probleme ni sa 68 kg teškom košnicom.

Tomislav Kefelja vam predstavlja jedan njegov brz i jednostavan način vaganja košnica, pomoću kojeg brzo, precizno i jednostavno možete u 15 minuta izvagati i 30-tak košnica.

Slika 3

Vagu uključimo i pričekamo da se „iztarira“ tj. da budu nule, jednostavnim podizanjem zadnjeg kraja košnice koji je okačen na vagu, izvažemo polovicu mase košnice (u mom slučaju da bi dobili ukupnu masu košnice rezultat vaganja moram pomnožiti sa 2.05, no neka svatko za sebe to sam izvaže ukupnu masu košnice i izračuna.

Slika 1

Za ovaj posao trebamo ručnu vagu za prtljagu, poželjno je da vaga ima tzv. „HOLD“ funkciju, da može vagati barem 40 kg i da ima što manji odjeljak vaganja tj. da je preciznija, ova do 20 kg važe preciznošću od 2 grama dok sve više važe sa preciznošću od 5 grama ( vidi slika 1).

Pošto autor teksta, pčelar Tomislav Kefelja, ne voli previše uznemiravati pčele na donju kukicu je dodao omču od ribolovne „špage“, ona je tu zato da ne stvaramo buku kada kopčamo vagu na košnicu. Neka Vas ne zavarava njezina debljina nosivost sve tri špagice je provjerenih 150 kg.

Ovakve ručne vagice za prtljagu je moguće nabaviti na oglasnicima već za 50-tak kuna.

Slika 4

Tu sada dolazi do izražaja hold funkcija, ona služi tome da kada Obratite pažnju na ovaj detalj zadnji kraj košnice je podignut se vaga umiri zapamti vaganje, ovo nam jako pomaže da ne svega par milimetara od postolja. moramo „zuriti“ u vagu i biti pogrbljeni već je dovoljno pratiti kada stalno zasvijetli svijetlo za „HOLD“ funkciju, tada vagu rasteretimo i pročitamo te zabilježimo rezultat. Za sljedeće vaganje dovoljno je da na rasterećenoj vagi odaberemo funkciju „TARE“ i važemo daje. (vidi slika 4) VAŽNO budite oprezni –zadnji kraj košnicu podižete tek nekoliko mm eventualno cm da slučajno ne dođe do prevrtanja košnice.

Kod vaganja uvijek dižete što više okomito, baš kao da slučajno rukom ne dodirujemo košnicu, a sve ovo da bi dobili što precizniji rezultat.

Slika 6

Preciznost vaganja:

Slika 5

Tomislav Kefelja je vagao košnice (LR) i sa čak tri nastavka mada on to ne bi preporučio da radite ručno kao do sada na slikama, već da si napravite jednu jednostavnu „dizalicu“, stvar je u tome da kod ručnog vaganja brzo ponestane snage i mirnoće za vaganje. (vidi slika 5 i 6)

Ako se pomno promotre vaganja: sliku 3-ručno , sliku 6 prvo vaganje dizalicom, slika 7 drugo vaganje dizalicom vidite da je razlika u svega 7 grama tj. ukupno cca 16 grama. Za potrebe vaganja košnica da bi saznali trenutne zalihe u košnicama ovakva točnost je i više nego dovoljna.

Slika 7 i 8

Princip vaganja je isti, samo ovaj puta imamo mirnu ruku i oslonac te polugu kojom možemo podići veće težine.

Osobno na ovoj „dizalici“ je ugradio i mali komadić šperploče koja služi kao daska za pisanje pa odmah bilježim vaganja. (vidi slika 7 i 8)

Vaganje nije precizno u gram ali je okvirno vrlo pouzdano, Tomislav se potrudio i izvagao cijelu ovu oglednu košnicu i ustanovio je da je njena masa 29.20 kg. Dakle ako u izračun uzmemo srednje vaganje slika 6 prvo vaganje dizalicom i pomnožimo sa onih famoznih 2.05 sa početka ovog teksta dobiti ćemo da je masa košnice 14.29*2.05=29.25 kg razlika je svega 5 grama apsolutno zanemarivo.

Osobno je prezadovoljan odnosom cijena vs točnost, a uvjeren je da će još pokoji pčelar uspješno pokušati vagati košnice na

ovaj način temeljem kojeg je odlučio podijeliti ne samo način i jednostavnost izrade već i svoja osobna dugogodišnja iskustva

Osim sušenih smokava, među slatke zimnice spadaju marmelada, pekmez i džem od smokve.

Način i materijale te kako će tko učvrstiti vagu te iz čega će izraditi dizalicu ostavlja svakome da o tome odluči sam, njemu se najviše u sve uklapa drvo, a za ovaj posao je dovoljno jako no opet lagano. Sve je odrađeno iz otpadnih daščica i nekoliko vijaka.

Smokva u sebi sadrži kalij, magnezij, kalcij i fosfor. Svi ovi minerali potrebni za izgradnju koštanog tkiva i koriste živčanom sustavu kao i u izgradnji ljudskog mišićnog sustava.

Ova dizalica-vaga Tomislavu služi bez ikakvih problema već 8 godina. Ova ogledna košnica je bila pregledana prije nekoliko dana te je pregledom ustanovljeno da je 100% spremna za zimu, ima punih 4 okvira meda, 2 peluda te na 4 okvira lagla sa debelim mednim vijencima.

Vagat će ih svaka dva tjedna da vidi u kojem smjeru ide jer je lako moguće da nas čeka duga i topla jesen. Tad bi pčele mogle duže vremena odgajati leglo u većim količinama što se direktno veže i na potrošnju hrane te bi se ove odlične zalihe mogle vrlo brzo istopiti.

Zato dijeli ovaj njegov način vaganja da bez otvaranja košnica ustanovite veoma točno koliko imate meda u njima.

Ponavlja kako ipak treba napraviti brzinski jesenski pregled da se ustanovi pravo stanje u košnicama što količine hrane što kvaliteta legla i pčela, te tek zatim izvagati i zabilježiti masu košnice te slijedećim vaganjem napravimo blic kontrolu stanja u košnici. Pčelar: Tokito - Tomislav Kefelja

Marmelada od smokava s medom

Kao i med, smokva pomaže kod upale grla i kašlja, ojačava imunitet, potiče rad mozga i koncentraciju te pomaže i kod napetosti i anksioznosti.

Od količina navedenih u ovom receptu dobit ćete marmeladu fine arome.

Smokve lagano po potrebi obrišite krpom i odrežite im peteljku.

U receptu se smokve ne gule jer sama kožica daje krupniju strukturu. Smeta li vam kožica smokve usitnite u blenderu.

U ovaj recept sa medom također ne ide konzervans jer limun i med produljuju vijek trajanja.

Sastojci:     

Priprema:  

Smokva (lat. Ficus carica) je jedna od najstarijih kultiviranih voćaka na svijetu i pripada porodici dudova.

4 kg očišćenih smokava 500 g meda 2 vanilin šećera sok 1 limuna naribana korica jednog limuna



Narezane smokve i zavrijte u dubokom loncu te kuhajte 40 - 45 minuta.

Dodajte med i vanilin šećer, limunov sok i koricu i dobro promiješajte.

Još vruć džem sipajte u čiste staklenke, odmah poklopite čistim poklopcem i okrenite naopako. Staklenku ostavite u tom položaju 24 sata.

Pitanja i odgovori

Smokva se uzgajala čak i prije ječma, pšenice i raži i predstavlja prvi primjer organizirane poljoprivredne proizvodnje. Životni vijek stabla smokve je 50-70 godina.

Smokva je uz med jedna od najzdravijih biljaka na svijetu. Još su stari Egipćani i Rimljani proučavali sve nutritivne vrijednosti ove biljke i smatrali su je lijekom za razne bolesti.

Pitanje: Kolika je članarina u udruzi Pčelarstvo online?

Odgovor: Nema članarine Piranje: Kako mogu naručiti magnetiće?

Odgovor: telefonom, na Viber, WhatsApp ili na email udruge kontakt@pcelarstvo.hr

Nacionalna pčelarska staklenka ili privatna prćija jednog saveza prepunog skandala?

TV-u i tada to prepustilo HPS-u. Nikad to ne bi bilo kod mene da sam ja znao o čemu se tu radi i u kom pravcu to ide.... sramota“ smatra Čajko i dodaje:

Antun Karlović „Al ja moram sad prodavat med u toj staklenci jer svi znaju da je kod mene bila promocija....kako da ja ljudima objasnim u kom Prva nacionalna staklenka za med hrvatskog podrijetla napunjena je 29. studenoga 2018. godine u Županji, preciznije u smjeru je to oslo i zašto ja ne točim med u staklenku koju smo „Kući meda“ pčelara Danijela Čajka i Krešimira Čolića, a napunio promovirali....med hrvatskih pčelinjaka“ ju je kasnije zbog afera smijenjeni ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

„O staklenki sam odavno pisao, čim se pojavila. Stvar je u tome što i PIP i Kralj imaju prijavljene pčele a samim tim i pravo na staklenku. Tko kontrolira što se u istu toči?“ smatra Damir Jerman predsjednik HUP pčelinjak. „Nakon što su mi nezakonito uzeli novce 'prijavom' pčelinjaka nakon čega su moje podatke javno nezakonito objavili protivno uputama Agencije za zaštitu podataka, pa bespovratno spiskali više desetaka milijuna kuna, pa utrošili desetke i desetke milijuna kuna namijenjenih pčelarima Hrvatski pčelarski savez samo je dokazao kako ne radi u interesu pčelara nego nepotistički zaposlenih djelatnika“ - smatra autor članka Antun Karlović iz Varaždina.

Kako je sve odrađivao Hrvatski pčelarski savez u javnosti su se mogli čuti svakakvi komentari, od „Mita i korupcije“ sve do čuđenja kako to da Ministarstvo poljoprivrede daje toliko novaca savezu prepunog aferama i financijskim malverzacijama bez ikakvih uvjeta i kontrole trošenja? Zar su u Ministarstvu poljoprivrede ljudi toliko neodgovorni ili „nepismeni“ da se okolo razbacuju našim novcima kao da nemamo pametnije projekte?

Promociji tada nazvane tako, „nacionalne staklenke za med“, uz glavne organizatore kasnije smijenjenog ministra Tomislava Tolušića, ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravka Baraća i predsjednika Hrvatskoga pčelarskog saveza Željka Vrbosa, prisustvovali su i predstavnici tvornice stakla Vetropack Straža iz Huma na Sutli, kao proizvođači staklenki, i predstavnici tvrtke Agronom, ovlaštenoga distributera staklenki, te velik broj pčelara.

Zanimljivo kako tržišni uvjeti distribucije nikad nis predstavljeni javnosti iako se ističe kako se radi o nacionalnom projektu???

Nacionalnom projektu na koji je jedan neprofitan savez bez znanja onih koji su cijelu tu prćiju financirali stavio vlastiti privatno logotip saveza umjesto neke nacionalne oznake.

Doduše nisu se ni oko dizajna baš potrudili pa sve skupa dosta liči na srpsku odnosno slovensku staklenku. Što sa s odmakom misli pčelar u čijem se objektu sve to prezentiralo javnosti? „Mislim da je to obična prevara....sama ideja je bila dobra ali je sve 'oslo' u krivom smjeru....prvo DPS ov logo na staklenci.

Stipe iz Rijeke tvrdi kako „Ne može vjerovati da se tako nešto nezakonito vezano uz sve projekte tolerira u nekoj državi članici EU.“

Kao što postoje pčelari koji imaju neku svoju prepoznatljivu ambalažu pa žele samo naljepnicu „Med hrvatskih pčelinjaka”.

Dakako postoje i kao što postoje i pčelari koji ne žele navedenu naljepnicu no željeli bi Nacionalnu staklenku - onu s nacionalnim obilježjem. Ova niti je nacionalna niti ima nacionalna obilježja.

Najgore od svega je to da se u svakom slučaju u staklenkama više prema našim saznanjima ne pakira isključivo hrvatski med, med hrvatskih pčelara, proizveden i punjen rukama pčelara i njihovih obitelji. Kredibilitet kod pčelara odavno je prokockan, sad se kako stvari stoje kockaju i sa kredibilitetom kupaca.

Među pčelarima desetljećima se raspravljalo o izradi staklenke za med. Taj su potez prvi napravili u Sloveniji. HPS-u nema Sada to vise nije nacionalna već HPS-ova staklenka na kojoj HPS kapaciteta da 'izmisle' vlastitu ideju koju bi zakonito proveli do zarađuje na pčelarima....duplo je skuplja od obične. Ministarstvo kraja bez 'repova'. Kad bi HPS funkcionirao kako funkcionira poslovni sektor odavno bi se kao takav ugasio i otišao u stečaj je platilo sve.... od izrade do promocije i reklama na ili bi ga 'pojeli' vjerovnici. Ka bi svojom imovinom, doduše

upitnom, odgovarali odavno bi savez i te nepotističko zaposlene osobe ostale ' bez gaća'.

U stvari razloge promašaja treba pratiti od vremena Martina Kranjeca kao predsjednika koji je sa tajnikom Gerićem uveo nezakonitosti u HPS pa na dalje.

Danas je to u HPS-u samo pitanje nasljeđa, neki se skrivaju u 'mišjim rupama' u okolici Đurđevca, Virovitice i Daruvara, neki u Saboru.

Institucije su kao što znamo kod nas spore i neučinkovite pa treba doći do stepenice u EU kako bi se pred većim auditorijem prezentirale sve nezakonitosti u suradnji sa zaposlenicima Ministarstva poljoprivrede!

U susret Dalmatini!

U zimskim mjesecima rastu aktivnosti i u pčelarskim udrugama, neke su aktivnije neke manje. 13. i 14. studenog 2021. godine ponovno nakon stanke zbog 'korona virus pandemije' nastavlja se 'Dalmatina' u organizaciji pčelarskih udruga Splitsko - dalmatinske županije.

Dolazi vrijeme kad pčele počinju svoj godišnji ciklus 'odmaranja' a pčelari nastavljaju sa aktivnostima izvan pčelinjaka. Treba obnoviti opremu, kupiti nov i slično ovakvi su skupovi poput Dalmatine prava stvar.

Prema riječima Mirka Ljubičića u programu ovog stručno edukativnog skupa svatko će pronaći ponešto za sebe.

Program počinje u 9:00 Mednim doručkom koji organiziraju u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, dok je svećano otvaranje predviđeno za 10:00 sati.

Nakon toga na redu je niz tematskih stručnih predavanja pčelara iz Hrvatske, ali i inozemstva.

Na Dalmatini će se prvi puta javnosti u Splitu predstaviti i predstavnici „Hrvatske pčelarske službe 112“ čiji su članovi prisutni i u Splitsko - dalmatinskoj županiji.

Tijekom posljednjeg desetljeća pojavio se značajan broj pokreta građana diljem EU -a koji se protive pesticidima - i modelu intenzivne poljoprivrede koji uništava bioraznolikost, a time i naša sredstva za život.

Svijet reagira, no gdje smo mi u toj kulturi?  



1,7 milijuna građana potpisalo je inicijativu za spas pčela u Bavarskoj.

Održavaju se gotovo pa svakodnevno, za nas nepojmljivi redoviti prosvjedi "Stop pesticidima" u Italiji Na kraju mjesečne akcije "Mi želimo mak" diljem Francuske: građani žele pokazati svojim donositeljima odluka da ne podržavaju trenutnu politiku zaštite okoliša, poljoprivredu i pesticide.

CARGO LOGISTIC GROUP +385 42 260 400 +385 42 557 775 +385 42 557 774 +385 42 557 771 +385 42 557 770

"Spasite pčele i poljoprivrednike!"

Savez Europske građanske inicijative je rastuća mreža koja trenutno broji preko 140 nevladinih udruga za zaštitu okoliša, udruga poljoprivrednika i pčelara, dobrotvornih zaklada i znanstvenih institucija raspoređenih po cijeloj Europskoj uniji, koje zajedno rade na usklađivanju poljoprivrede, zdravlja i biološke raznolikosti.

Savez su pokrenule organizacije civilnog društva koje rade na području poljoprivrede, zdravlja i zaštite okoliša. Utvrdili su da su zrela vremena za postavljanje ambicioznih političkih zahtjeva u vezi s poljoprivredom i bioraznolikošću.

Većina sve većih znanstvenih dokaza koji naglašavaju ključnu vezu između intenzivne poljoprivrede, kolapsa biološke raznolikosti, klimatskih promjena i brzog smanjenja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ne ostavlja drugi izbor osim brze promjene u sustavima proizvodnje hrane.

"Spasite pčele i poljoprivrednike!" Vizija saveza ECI vizija je Europske unije u kojoj je poljoprivreda vektor dobrobiti ljudi u smislu zapošljavanja, zdravlja i oporavka biološke raznolikosti. Želimo obnoviti živahna ruralna područja u kojima male farme pružaju pristojno zaposlenje seljacima, dok proizvode zdravu hranu u ravnoteži s prirodom, omogućujući bioraznolikost da se izliječi od ekološke katastrofe uzrokovane emisijom agrokemikalija na našoj zemlji desetljećima.

Sad nakon što se više od milijun Europljana reklo odlučno ne uništavanju pčela, čeka se reakcija Komisije.

Iz Europske građanske inicijative „Spasimo pčele i poljoprivrednike“ (ECI „Save Bees and Farmers“), peticija je najveći broj potpisa prikupila u Njemačkoj (571.000), Francuskoj (103.000) i Nizozemskoj (102.000).

Peticijom se tražilo postupno ukidanje sintetskih pesticida do 2035. godine, obnova biološke raznolikosti na poljoprivrednom zemljištu, kao i potpora poljoprivrednicima u njihovom prijelazu na agroekologiju.

Ukoliko pak Europska komisija nakon pregleda potvrdi Europsku građansku inicijativu „Spasimo pčele i poljoprivrednike“, morat će uz Europski parlament odgovoriti na zahtjev čak 1.161.257 građana i građanki EU-a.

Nevladine organizacije koje stoje iza ove inicijative sastat će se s predstavnicima Komisije unutar mjesec dana, dok će otprilike trebati tri mjeseca kako bi se inicijativa mogla predstaviti i u samom Parlamentu.

Kristalizacija meda Kristalizacija meda je prirodno svojstvo svakog meda, tako da svaki med kristalizira. Neki prije, neki kasnije ovisno o vrsti i uvjetima čuvanja. Naravno med najbolje čuvaju i troše pčele.

Uostalom one same najbolje i jedine znaju proces proizvodnje.

Gustoća meda Druga fizikalna karakteristika svojstva meda bitnog za preradu je gustoća. Ona iznosi 1,4g/cm², no ovisi o količini vode, pri čemu veći sadržaj naravno smanjuje gustoću.

Boja meda Boja meda poznato je može varirati od svjetle do tamne, gotovo crne. Ona ovisi o biljnom porijeklu, starosti te uvjetima skladištenja.

Higroskopnost meda Zbog činjenice kako med sadrži visok udio šećera, on ima veliko izraženo svojstvo upijanja vlage. To naravno drži li se u neprimjerenim uvjetima može utjecati na njegovu kvalitetu.

Meda je u stvari prezasićena otopina glukoze, a suvišna glukoza prelazi u kristalizirano stanje. Brzina same kristalizacije ovisi o čuvanju i sastavu meda. Dok neke vrste poput bagrema i kadulje kristaliziraju kasnije neke vrste kristaliziraju već u saću.

Kesten i repica će na primjer kristalizirati vrlo brzo nakon vrcanja.

Bude li u medu sadržaj vode manji prije dolazi do kristalizacije.

No treba znati da padom ispod 5°C ili povećanjem temperature preko 25°C prestaje sam proces kristalizacije.

Med najbrže kristalizira na temperaturama od 14-15°C posebno ako je količina peludi u medu veća, tada sam proces kristalizacije bude bitno smanjen.

Prijelazom glukoze u kruto stanje, povećava se sadržaj vode u tekućem sloju pa je toj fazi med vrlo sklon fermentaciji.

Vaše bilješke:

fotografije korisnika

OGLAŠAVANJE I PREDAJA TEKSTOVA Upute za pripremu komercijalnih oglasa: Komercijalni oglasi moraju biti grafički pripremljeni i u pdf formatu dostavljeni najkasnije do 20. u mjesecu. Cijena oglasa: 1/1 (16x24 cm) 2.200,00 kn 1/2 (16x12 cm) 1.500,00 kn 1/3 (16x7,5 cm) 900,00 kn 1/4 (16x6 cm, 8x12 cm) 700,00 kn 1/8 (5x8 cm) 350,00 kn Popust na komercijalne oglase: 4x oglas -15%; 5-8x oglas -25%; 9-12x oglas -35% Za sadržaj oglasa odgovaraju isključivo oglašivači. Komercijalni i mali oglasi uključuju i objavu na web stranici www.pcelarstvo.hr Upute za pripremu malih oglasa građana i pčelara: Mali oglasi pčelara i pčelarskih udruga moraju biti dostavljeni najkasnije do 20. u mjesecu za objavu u sljedećem broju časopisa.

Upute za pripremu tekstova za objavu u časopisu PČELARstvo: Rukopisi i fotografije za objavu u časopisu primaju se najkasnije do 20. u mjesecu, te se nakon objave ne vraćaju. Svi mediji koji preuzimaju tekstove, obavezno moraju navesti izvor informacija: Časopis PČELARstvo. Sve uplate i donacije vrše se isključivo na žiro račun udruge Udruga Pčelarstvo online info tel: 0989862023 Marije Vidović 13, 42000 Varaždin – HR OIB:89007381699 MB:02724979 RAČUN: HR2023600001102199855 http://www.pcelarstvo.hr kontakt@pcelarstvo.hr