Časopis PČELARstvo

PČELARstvo Broj: 11/2021

https://www.pcelarstvo.hr

Kada pčele skupljaju preopterećeni nektar iz tvari za zaštitu bilja, one ili umiru na terenu ili nisu u povratku prihvaćene u svoju košnicu. Kao rezultat toga, med ostaje uvijek čist i siguran za kranjeg potrošača, ako ga kao takvog ne pokvari sam pčelar!

Botaničari PMF-a u Zagrebu ističu kako u Hrvatskoj raste oko 5500 različitog vrsta bilja, s obzirom na malu površinu to je svakako veliko bogatstvo naše zemlje koje svi zajedno trebamo očuvati.

Studeni (lat.

November)

Godišnji odmor u pčelarstvu

u pčelinjaku Pčelarska škola 21./22.

Dalmatina 2021.

Besplatan primjerak stručnog nacionalnog časopisa PČELARstvo

Botaničari PMF-a u Zagrebu ističu kako u Hrvatskoj raste oko 5500 različitog vrsta bilja (podatak: botanickivrt.biol.pmf.hr). S obzirom na malu površinu to je svakako veliko bogatstvo naše zemlje koje svi zajedno trebamo očuvati. 5.500 vrsta biljaka, divljeg cvijeća i drveća koje rastu kod nas za usporedbu sa Francuskom 4.630, Njemačkom 3.203, Španjolskom 5.048, dolazi do izražaja kad se zna da su te zemlje površinski mnogo – neusporedivo veće.

Koji je med (naj)bolji?

Meda se kao prvi poznati zaslađivač širom svijeta pa tako i u našem podneblju koristio od davnina. Široka bioraznolikost flore u kombinaciji s ljetnim suncem naše zemlje ono je što pomaže u proizvodnji ovog jedinstvenog zlatnog nektara.

Med zajedno s maslinama i grožđem bili su počeci gastronomije.

Koliko ste puta čuli kako je med je jedna od najprirodnijih namirnica, bogata vitaminima, mineralima i antioksidansima?

Znanstveno dokazano njegovo antibakterijsko, antivirusno i antifungalno djelovanje, stoljećima se koristi kao lijek za upalu grla i kašlja, mikro opekline, posjekotine i druge bakterijske infekcije.

Kada pčele skupljaju preopterećeni nektar iz tvari za zaštitu bilja, one ili umiru na terenu ili nisu u povratku prihvaćene u svoju košnicu. Kao rezultat toga, med ostaje čist i siguran za kranjeg potrošača, ako ga kao takvog ne pokvari sam pčelar!

Naša zemlja ima baš kao što ima tri vrste sive pčele tri jedinstvena mikro podneblja za proizvodnju jedinstvenih vrsti meda. Gustoća pčela iako mnogi smatraju kako je „prevelika“ još je premala i nedostatna. U gustoću pčela po metru kvadratnom površine ne možemo gledati na način da računamo seleće pčelinjake već se ona prije svega mora računati prema stacioniranim pčelinjacima.

U nastavku predstavljamo neke posebne i manje poznate vrste, pa tako svakako trebamo izdvojiti: Kestenov med: Kesten, osim hranjivih plodova, doprinosi proizvodnji prilično posebnog i vrlo energizirajućeg meda.

Njegova jedinstvena jantarna tamna boja s prepoznatljivim i jedinstvenim jakim i lijepim mirisom smatra se da pridonosi dobroj cirkulaciji krvi i da ima ljekovita svojstva posebno kod prostate.

Kaduljin med: To je specifična proizvodnja u godini koja ima prozirnu žutu boju i nježan i vrlo ugodan specifičan okus.

Bagremov med: Proizvod je nektarne paše invazivne vrste drveta. Vrlo svijetle boje i ima nježnu, ali posebnu aromu i svjež okus. Prodaje se među monoflornim vrstama meda te usprkos obilnijim pašama postiže veću cijenu od na primjer meda lipe iako je usporedba u prinosima prateći duži niz godina neusporediva.

Reći za bilo koju našu regiju da ima jedan od najboljih meda ne bi bilo točno jer uz sve vrste svaka ima svoje pozitivne ali i negativne strane. Cijeniti kvalitetu i blagotvornost meda prema maloprodajnoj cijeni još je i gore jer nam ona ne govori ništa.

Hrvatska na vrlo malom prostoru ima ogroman biljni potencijal koji treba očuvati.

Lipov med: Med izuzetne prepoznatljive arome koji se obično koristi u kombinaciji s večernjim pićima. Lagane je jantarne boje i bogat elementima poput kalija, kalcija i magnezija.

Suncokretov med: Svijetli med, koji se kristalizira za 1-2 mjeseca. U svom kristalnom obliku je žućkast. Bogat je polifenolima, s jakim antioksidativnimdjelovanjem.

“zaštićenom” a ne javnom dokumentu a sve s ciljem podizanja tužbe kod DORH-a i na Ustavnom sudu kako bi zaštitili svoja i prava svojih članova.

Lavandin med: Vrsta je meda sa izrazitim antirahitičnim antianemičnim djelovanjem jer omogućuje iskorištavanje kalcija i željeza iz hrane i lijekova.

Svi pčelari, članovi udruge i Hrvatske pčelarske službe 112, koji su se našli u istoj situaciji slobodno nam se jave kako bi zaštitili i njihova prava u Republici Hrvatskoj. Kolege naši članovi u EU zgroženi su ovim podacima i kontaktirat će Europarlament o sustavnom kršenju prava naših članova i pčelara širom Hrvatske kako bi se pogodovalo određenoj skupini pčelara – našoj direktnoj konkurenciji na tržištu Republike Hrvatske!

Med drače: Dračin med (drača – Paliurus spinac hristi Mill.) je žut, bez mirisa, slatka, malo opora okusa. Brzo kristalizira u krupne kristale. Kod nas je specifičan za područje dalmacije na kojem ta biljka i raste.

Heljdin med: Pčele koje prikupljaju i obrađuju nektar heljdinog cvijeća stvaraju tamni med kojeg karakterizira potpun robustan okus na koji se korisnici postupno privikavaju a kad ga prihvate od njega ne odustaju.

Krše li se u Hrvatskoj prava pčelara na rad i samozapošljavanje?

Da je stanje u Hrvatskoj po pitanju provođenja zakona sjajno, nije, to znamo svi. Da se donose Pravilnici koji pogoduju manjinskim ili većinskim skupinama odavno je poznato. Pa čak i kad se izravno pogoduje skupinama koje su uključene u raznorazne prijevare te se čak i uključe u izradu zakona kojim pogoduj samim sebi odavno je poznato.

Kako je to moguće nije nam baš najjasnije pa smo uputili zahtjev za pristup informacijama slijedećeg sadržaja: "Poštovani, pokušali smo prijaviti pčelinjak, a vezano uz obavezu upisa istog u Registar farmi (JRDŽ). Djelatnica nas je odbila (???) i ista je izjavila kako ne može više prema naputku Ministarstva poljoprivrede, ne dajući nam na uvid dokument na koji se poziva jer je tajan (?), molimo vaše očitovanje i objašnjenje te dokument na koji se ista poziva. Potpuno nam je neprihvatljivo da nas u Agenciji, čiji je posao evidentiranje pčelinjaka, šalju na neku neprofitnu udrugu.

Upute Ministarstva poljoprivrede: https://hpa.mps.hr/jrdzregistar-farmi HAPIH će navodno ispunjavati Zahtjev za registraciju u JRDŽ samo za one pčelare koji su dali na uvid i/ili priložili potvrdu o upisu u EPP koju izdaje Hrvatski pčelarski savez.

Napominjemo kako se radi o dobrovoljnom neprofitnom savezu pčelarskih udruga, kojeg mi i neke udruge nisu članice čime nas se dovodi u položaj da svoje podatke dostavljamo vlastitoj konkurenciji.

Takav primjer nezakonitosti i dovođenja pojedinih većina i/ili manjina u Republici Hrvatskoj protivan je važećem Ustavu Hrvatske i nije zabilježen ni u jednoj državi članici EU pa ni u svijetu koliko je nama poznato.

Zašto djelatnici HAPIH-a ne rade svoj posao nego samo tamo sjede kao statue?

Molimo u cilju izvještavanja zainteresirane javnosti odgovor na traženo pitanje."

Tko je, ako je, u Ministarstvu poljoprivrede moguće korumpiran i od koga?

Mediji, pa tako i građani bez pristupa informacijama ne mogu efikasno obavljati svoj posao te funkcionirati kao čuvari demokracije.

Zaposlenica HAPIH-a u Varaždinu odbila je upis pčelinjaka uz izgovor kako se radi o odluci “od gore“? Na naš upit o kojoj se i čijoj odluci radi rekla je kako nema ovlasti davanja tih podataka na uvid jer ih ni sama nije ni vidjela no da se radi o uputama iz Ministarstva poljoprivrede?

Tako smo mi kao legalisti, zatražili pismeno očitovanje o ovakvom kaosu i neradu djelatnika HAPIH-a te njihovoj uskrati tražene javne informacije kao da se radi o “tajnom” i strogo

Pravo na pristup informacijama jedno je od ključnih instrumenata svakodnevne borbe protiv moguće samovolje i zloupotrebe vlasti – korupcije putem transparentnosti te povećanja razine integriteta i odgovornosti demokratskih institucija svih razina vlasti.

Pravo javnosti da zna kako demokratska vlast u njezino ime odlučuje i troši javni novac podrazumijeva postojanje

efikasnog sustava medijskog izvještavanja i informiranja javnosti o pitanjima koja su od važnosti za društvenu zajednicu i građane.

Mi smo svoju zakonsku obavezu upisa napravili, dokumentaciju predali, a želi li Ministarstvo poljoprivrede upisati pčelinjak ili ne sasvim svejedno.

U napomeni stoji kako se podaci ne smiju ustupati trećim osobama izvan Ministarstva poljoprivrede tako da ako završe kod naše konkurencije bez našeg znanja morat ćemo prijaviti NN zbog nezakonitog raspolaganja naših podataka bez naše privole!

Udruga pčelara Pčelarstvo online i sama se kao takva uvjerila u neke nelogičnosti uputa državnih službenika u HAPIH-u.

Naime s namjerom da kako je to i predviđeno Zakonom uputili smo se registrirati novi pčelinjak.

Na naše iznenađenje službenica nam je objasnila kako se prvo moramo javiti u Savez pčelara????? Na naše inzistiranje gdje to piše dala nam je na uvid dopis Hrvatskog pčelarskog saveza (??) potpisan od strane predsjednika tog saveza Vrbosa što je nama kao udruzi ali i kao pčelarima neprihvatljivo. Na naše inzistiranje da nam pokaže dopis tko je iz Ministarstva poljoprivrede proslijedio rekla je da je to tajna?

Apsurdno je da se veći značaj daje nekoj udruzi / savezu da vodi evidenciju pčelara, posebno ako mi kao pčelari ali i udruga nismo članica istih. Uostalom koliko evidencija pčelara se vodi u Hrvatskoj i po čemu se one kao obavezne razlikuju?

Poslovica:

„Listopad lišće odbacuje i ima šuštave staze i u parku i u šumi najviše kad ljudi gaze“

Javni poziv za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju kroz provedbu NPOO-a 21. – 26.

Naravno da nešto što je od zakonom propisanih obaveza ne može biti tajna pa smo nekoliko dana kasnije došli sa pisanim zahtjevom za upis novog selećeg pčelinjaka udruge te zamolili tu istu službenicu da nam potvrdi primitak zahtjeva pa naravno ako ne želi upisati neka to ostane i zapisano, da smo pokušali izvršiti svoju obavezu upisa u JRDŽ sukladno direktivama EU i obvezi prema uputama Ministarstva poljoprivrede.

Tada je začudo, u konzultaciji sa nekim iz Zagreba pčelinjak upisan što je trajalo svega 3-5 minuta.

Ministarstvo poljoprivrede poziva jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na iskaz interesa za sudjelovanjem u provedbi postupka komasacije poljoprivrednog zemljišta iz sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kroz reformsku mjeru, koja se odnosi na unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta, komasaciju i ulaganja.

Osigurana sredstva za provedbu ove mjere kroz NPOO 2021. – 2026. iznose 250 milijuna kuna. Javni poziv objavljen je u utorak, 5. listopada 2021., a rok za iskazivanje interesa je 60 dana od objave istog.

Od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku osigurati transformaciju poljoprivrede koja je važna za razvoj ruralnih

Sama kartica stigla nam je na adresu otprilike 5 – 7 dana nakon zahtjeva za upis.

Naša je zakonska obveza izvršena, pčelinjak upisan a rad nekih saveza i pčelarskih udruga nas se kao takav ne tiče.

područja. Komasacijom poljoprivrednog zemljišta, kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku i ograničenog prirodnog resursa, stvaraju se preduvjeti za primjenu suvremenih metoda obrade poljoprivrednog zemljišta, za izgradnju i jačanje infrastrukture (kao što su poljski putevi ili

kanali), rješavaju se imovinsko pravni odnosi, omogućuje se veća produktivnost, podizanje konkurentnosti i ponuda poljoprivrednih proizvoda. Postupcima komasacije obuhvatit će se i modernizacija, razvoj te primjena informatizacije i digitalizacije.

Postupak komasacije u okviru NPOO-a se planira provoditi u nekoliko faza koje će se razlikovati po opsegu i trajanju. Za provedbu postupaka komasacije u okviru navedene reformske mjere prihvatljivi su troškovi koji se odnose na poslove utvrđivanja postojećeg stanja u prostoru prije komasacije, katastarsku izmjeru, izradu geodetske osnove za komasacijsko područje, izradu katastarskog operata i druge geodetske poslove, analizu stanja i funkcionalnosti postojećih vodotokova i kanalske mreže, analizu stanja i funkcionalnosti postojećeg drenažnog sustava, analizu potrebe za navodnjavanjem, analizu potrebe za izgradnjom poljskih puteva, procjenu vrijednosti zemljišta na području provedbe komasacije te obavljanje drugih stručnih poslova u okviru komasacije.

Nakon obrade svih prijava zaprimljenih tijekom trajanja Javnog poziva, Ministarstvo poljoprivrede pristupit će odabiru prioritetnih područja za provedbu komasacije u okviru sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Javni poziv je objavljen na poveznici https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/p ristup_info/javni%20pozivi/Javni%20Poziv_NPO_restrukturi ranje_poljoprivrednog_zemljista_komasacija.pdf

Studeni (lat. November) Studeni (lat. November) jedanaesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru. Stariji hrvatski nazivi ovog mjeseca u pojedinim krajevima bili su: vsesvetčak, veternjak, zmiščak, dok samo latinsko ime mjeseca november dolazi od riječi novem (deveti), jer je to bio deveti mjesec Rimskog kalendara kad se godine još nisu brojale od rođenja Isusa Krista kao danas, već od osnivanja Rima.

U studenom pčele polako počinju svoj "zimski san".

Pčelari su do sada trebali izvršiti sve potrebne korake vezane uz uzimljavanje pčelinjih zajednica.

Otvaranje košnica od ovog mjeseca više se ne prakticira kod imalo ozbiljnih pčelara iako ni to nije “Sveto pismo” uostalom kao ni većina stvari u pčelarstvu. U ovom mjesecu izlazie iz legla i posljednje pčele koje će dočekati toplije proljetne dane i prehraniti prve generacije pčela u idućoj godini. Kod malo slabijih košnica sa manjim brojem pčela to

se već dogodilo ranije, dok se kod jačih događa upravo tijekom studenog što još naravno ovisi o godini.

U jesenima koje su toplije i vremenski stabilnije taj se događaj dešava kasnije, a u hladnijim prema prirodnom bioritmu pčela nešto ipak ranije.

Pčele kao što smo već naučili ulaze u klupko na temperaturama od 9-12°C što opet ovisi o jačini svake zajednice. Pa tako dok u proljeće i za vrijeme zimskih pročisnih letova nešto slabije zajednice izlaze ranije, a jače kasnije, kod ulaza u klupko je situacija obratna. Jače će zajednice u klupko ući kasnije od slabijih - sa manjem brojem pčela i kod njih su mogući izleti na temperaturama do 10 ili 11°C. Svakako je korištenje Bee Care sustava za nadzor košnica i tijekom zimskih mjeseci koristan kao i u vrijeme unosa nektara.

Ukoliko u ovom ili idućim mjesecima postoje velike oscilacije u dnevnim i noćnim temperaturama pčele će shodno tome širiti i skuplati klupko, izlazit će češće na pročisne letove. To je naravno s jedne strane dobro, međutim tada pošto su aktivnije trošit će više i brže pripremljene zalihe hrane.

Iako mnogi pčelari upravo u studenom mnogi i prije počinju sa utopljavanjem zajednica, do veljače je bitnije osigurati pravilnu, ali ne i prejaku ventilaciju košnice. Pčelama hladnoća smeta manje od moguće vlage koja se može javiti u košnici.

Trpanje na desetine kilograma novinskog papira oko i na košnicu ne samo da nije estetski lijepo već je i nepotrebno.

Košnica bi trebala biti utopljena na način da sa vanjskih stranica gubi što manje topline. To se radi jedino zbog legla, a sada novog legla više neće biti dakle utopljavanje u studenom je potpuno nepotrebno.

U početku studenog dovršavamo uzimljavanje zajednica, prije nadolazećih zimskih dana završavamo uređenjem okoliša pčelinjaka, u slučaju snježnih padavina čistimo leto košnice, po potrebi vršimo tretiranje zajednica protiv varoze pčela, počinjemo sa pretapanjem voska, osiguravamo mir u pčelinjaku i slično. Svi radovi uglavnom se preusmjeruju na radove sa opremom u radioni van dohvata samih uzimljenih košnica.

Počinjemo sa obnovom nastavaka ili praznih košnica izvan pčelinjaka okvira i slično.

pčela medarica jedan od najproučavanijih insekata današnjice.

HPS 112 - održan još jedan sastanak u Ministarstvu poljoprivrede Nakon zadnjeg održanog sastanka u Ministarstvu poljoprivrede sa djelatnicima ministarstva i predstavnicima Civilne zaštite i djelatnika centra 112 u kojem se napomenulo kako je Hrvatski pčelarski savez navodno izrazio svoje nezadovoljstvo korištenja naše skraćenice za Hrvatsku pčelarsku službu - HPS 112 te kako oni navodno žele participirati u našoj inicijativi koju odgovorno razvijamo još od 2004. godine dogovoren je sastanak da se predstavnici tog saveza izjasne po tom pitanju pred nadležnim Ministarstvom poljoprivrede te mogućom ulogom u daljnjem radu na razvoju zbrinjavanja rojeva pčela HPS 112.

Ne treba zanemariti potrebu stalne edukacije pčelara na organiziranim seminarima i predavanjima koje pripremaju pčelarska društva. Ukoliko na samom predavanju i ne naučite ili čujete ništa novo, vrijedno je zamijeniti pokoje iskustvo sa ostalim pčelarima.

Tajne u pčelarstvu danas u vrijeme interneta vrlo su rijetke pa se tako i nadam da i na ovim stranicama možete ili naučiti ili obnoviti stečeno iskustvo.

Mlađi pčelari, ne po godinama već po pčelarskom stažu, nerijetko već nakon 2-3 godine misle da su naučili sve o pčelama.

Nitko na svijetu o pčelama ne zna sve, upravo suprotno, o pčelama svi mi znamo vrlo malo usprkos činjenici da je

Obzirom da je na prethodnim sastancima sa ravnateljem Sektora za stočarstvo gospodinom Zdravkom Baraćem te voditeljicom odjela za pčelarstvo Gordanom Duvnjak

utvrđeno kako naš inovativan i jedinstven program te inicijativa koja ulazi u 18-tu godinu suradnje s građanima i lokalnim zajednicama spadaju u programe od općeg interesa i da je potrebno i dalje osigurati građanima sigurnost i smanjiti ugrozu uz sigurno i humano zbrinjavanje rojeva, te iznalaženja najboljeg rješenja održali smo sastanak i vezano uz tu problematiku.

Hrvatska pčelarska služba 112 - HPS 112 kao takva zamišljena je isključivo na kontroli rojenja te osiguranja građanima određene sigurnosti te smanjenju njihove ugroze. Kroz dosadašnji rad pčelari se potiču na okupljanje i poticanje inovativnosti s ciljem dugoročne promidžbe pčelarstva i povezivanja lokalnih pčelara i građana uspostavom povjerenja.

Sastanku u prostorijama Ministarstva poljoprivrede, dvorana B na II. katu, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb, dana 20. listopada s početkom u 13 sati su prisustvovali državni tajnik Tugomir Majdak, načelnik Sektor za stočarsku proizvodnju Mato Čačić, voditeljica Odjel za peradarstvo i pčelarstvo Gordana Duvnjak, Antun Karlović iz udruge Pčelarstvo online, Dražen Jerman iz udruge HUP pčelinjak kao predstavnici HPS 112, te Željko Vrbos predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, Saša Petrić voditelj potpora u savezu i Emil Horvatić kao tajnik saveza.

Predstavnici Hrvatskog pčelarskog saveza izjasnili su se kako im je zasmetalo korištenje skrećenice HPS kao i 112 no zaključeno je kako se radi o nezaštićenim skraćenicama koje koriste i brojne druge udruge i kako u tome nema ništa sporno.

Oni kao savez prema riječima predsjednika Vrbosa nemaju ništa protiv te inicijative te da kao savez nemaju interesa ni „kočenja“ tog projekta. ali ni preuzimanja i vođenja takvog projekta koji je prepoznat kao pozitivan primjer od nacionalnog značaja.

Izjavili su kako su i sada na pozive vezane uz rojenje uglavnom na području Zagreba koristili bazu pčelara koji se nalaze na aplikaciji dostupnoj na mrežnim stranicama koju je izradila koju razvija i održava od samih početaka samostalno udruga Pčelarstvo online - HPS 112.

Od strane predstavnika Hrvatske pčelarske službe 112 istaknuto je kako od samog početka prvog u Europi na ovaj način organiziranog humanog zbrinjavanja pčela nikad nije rađena razlika među pčelarima niti je to ideja koja može kao takva dugoročno opstati. Svi pčelari i sve udruge imaju svoje legitimno pravo priključiti se ovom načinu zbrinjavanja pčela, i ne samo ovom već i ostalim projektima koji iz toga proizlaze.

Hrvatska pčelarska služba 112 - HPS 112 kao takva zamišljena je isključivo na kontroli rojenja te osiguranja građanima određene sigurnosti te smanjenju njihove ugroze. Kroz dosadašnji rad pčelari se potiču na okupljanje i poticanje inovativnosti s ciljem dugoročne promidžbe pčelarstva.

Već predstavljenih osnovnih pet točaka programa humanog zbrinjavanja, čiji se temelji nadziru i u usvojenoj Dobroj pčelarskoj praksi širom Europske unije, smatraju se kao takvi većim prioritetom od činjenice da li je pčelar član ili ne neke udruge.

Istaknuto je i na sastanku ali i u samom programu da ti pčelari imaju prema planu dostupnu cjeloživotnu edukaciju po pitanju upotrebe novih tehnologija, sredstva za rad i slično a na tome smo trenutno baš zahvaljujući angažmanu pčelara u Hrvatskoj pčelarskoj službi vodeći u Europi.

S tim su se podatkom složile sve strane na sastanku, jer samo cjeloživotna edukacija i transparentnost može doprinijeti razvoju ovog ali i drugih projekata.

Rad na zbrinjavanju rojeva, to je već poznato, razlikuje se od rada na pčelinjacima i iziskuje od pčelara dodatne vještine kojima se pčelari upoznaju ili se tek trebaju upoznati preko programa humanog zbrinjavanja rojeva pčela.

PČELARSKA ŠKOLA 2021/22 I ove godine kako javljaju iz udruge HUP Pčelinjak u suradnji s Udrugama Propolis, Ulište i Udruga za promicanje istih mogućnosti (UPIM), a u suradnji sa Srednjom školom Bedekovčina, Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom i Fakultetom prometnih znanosti organiziraju pčelarsku školu.

Nastava će se održavati na Sveučilišnom kampusu Borongaj, a početak održavanja nastave planira se krajem listopada 2021. godine. Nastava će se održavati u skladu s epidemiološkim pravilima koja vrijede na Sveučilištu u Zagrebu.

pčele mogu zadužiti košnicu za koju se brinu (uz pomoć pčelara i nastavnika) cijelu godinu kako bi savladali osnovne

vještine rada s pčelama, specifične za dio godine. Pčelinjak je prilagođen za inkluzivni rad osobama s invaliditetom u suradnji s profesorima s Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta.

Za uvjerenje o osposobljenosti za zvanje pčelar potrebno je pohađati školu i položiti ispit (propisani oblik Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta te Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih).

Za sve dodatne informacije javite se na adresu:  

Teoretski dio programa se organizira tijekom zimskih mjeseci, a u proljeće kad je moguće otvarati košnice preseliti ćemo se na školski pčelinjak na Kampusu.

Email.: nikola.kezic@gmail.com Mob.: 098 316 469

Kremasta ledena kava s medom

Škola se odvija jednom tjedno u večernjim (17 -20) satima.

U školu pozivaju i iskusne i manje iskusne pčelare te osobe koje do sada nemaju pčelarskog iskustva, a željele bi se baviti pčelarstvom ili one koji se žele upoznati s pčelama.

Posebno ističu da je škola prilagođena i osobama s invaliditetom, kojima je prilagođen pristup i dvorani i samom pčelinjaku.

Ima li što bolje od napitka koji će vas istovremeno zasititi i napuniti energijom tijekom dana? Kombinaciju kofeina i zdravih masti možete pripremiti u odličnoj kremastoj kavi od avokada, kokosovog mlijeka i meda.

Koliko god to sve skupa pomalo bizarno zvučalo, iznenadit ćete se kada isprobate recept koji smo dobili na email

Pčelarska škola obrađuje osnovno znanje sistematike pčela, anatomije, biologije, fiziologije pčela i pčelinje zajednice.

Obrađuju se tehnologije pčelarenja, proizvodnja, kvaliteta, obrada i skladištenje pčelinjih proizvoda (med, pelud, propolis, vosak, matična mliječ i pčelinji otrov). Obuhvaćene su solitarne pčele, njihova važnost i uloga u oprašivanju, te ekološko pčelarenje i zakonska regulativa. Bolesti pčela te njihovo prepoznavanje i suzbijanje je važan dio obuke u pčelarskoj školi.

Praktična nastava se provodi na pčelinjaku. Pčelarsku školu organiziraju pčelarske udruge Pčelinjak, Propolis, Ulište, Udruga za promicanje istih mogućnosti (UPIM), a u suradnji sa Srednjom školom Bedekovčina, Edukacijskorehabilitacijskim fakultetom i Fakultetom prometnih znanosti.

udruge.

Pčelinjak je smješten na poligonu za biološke pokuse Sveučilišnog kampusa Borongaj. Polaznici koji nemaju svoje

Te zdrave masti u piću obogaćene medom također vas mogu držati sitima duže od klasične ledene kave – što je

Ovaj napitak kako nam je objašnjeno je nešto između ledene kave i smoothieja koji je prepun zdravih masti zahvaljujući kombinaciji avokada i kokosovog mlijeka.

veliki bonus ako ne volite doručkovati, ali volite uživati u kavu u jutarnjim satima.

10:00 sati početak programa – svečano otvaranje 10:30-14 sati stručna predavanja 14:00-15 sati stanka za ručak

SASTOJCI:      

½ zrelog avokada, oguljenog i bez koštica ½ šalice napitka od kokosa ¼ žličice ekstrakta vanilije 1 žlica kestenovog meda 1 ohlađena šalica skuhane kave Led za posluživanje

15:00-17:00 sati 17:00 sati dodjela plaketa, diploma sa ocjenjivanja kvalitete meda Nedjelja 14. studeni 2021.: 9:00-16:00 sati stručna predavanja

PRIPREMA: Izblendajte avokado, mlijeko, vaniliju, med i kavu dok ne dobijete glatku smjesu. Napunite čašu s ledom pa ulijte smjesu iz blendera.

Pijuckajte i uživajte!

DALMATINA 2021.

16:00 sati svečano zatvaranje sajma Na jubilarnoj je 10. Dalmatini 2019. godine, podsjetimo se, šampionski med bio vlasnika Olivera Vranješa iz Makarske.

Njegov med, medljikovac ili kako ga još zovu medun, po ocjeni stručnog povjerenstva imao je vrhunsku kvalitetu i osvojio maksimalan broj bodova 20 pa je s pravom dobio laskav naslov.

Voskov moljac – štetočina na pčelinjaku!

Počevši od svibnja u sezoni medenja često nailazimo na štetne insekte. Voskov je moljac štetočina u pčelarstvu koja

U subotu 13. studenog 20201. nakon godinu dana stanke zbog koronavirus pandemije održat će se pčelarski sajam Dalmatina.

Sajam se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Splitsko-dalmatinske županije, Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Ulaz je slobodan, a u sklopu sajma organizirana je prodaja i izložba pčelinjih proizvoda, pčelarskog pribora i opreme.

Program 11. Dalmatine Subota 13. studeni 2021.:

ulazi unutar košnice i na skrovitim mjestima polaže jajašca.

Moljac posebno voli saće s cvjetnom peludi, tu se hrani i uništava saće ponekad i slabo održavanu košnicu.

Ako je zajednica jaka i zdrava, košnice u koje uđe moljac pčele će ga riješiti same. Ako je zajednica brojčano slaba i nerazvijena i ukoliko se ne može boriti sa ovim štetnikom šanse su joj za opstanak male. Takvu je zajednicu ako populacija moljca napreduje bolje je eliminirati i sačuvati ju na način tako što ih se pripoji preko papira sa jakom zajednicom.

Problem čuvanja voska na okvirima javlja se izvan sezone.

Sumpor dioksid koji koriste pčelari učinkovit je no on ne uništava jajašca moljca, zbog toga postupak moramo ponoviti nekoliko puta u razmacima svakih 10-15 dana.

Zimsko skladištenje okvira i nastavaka u priručnoj nadstrešnici bez upotrebe sredstava za suzbijanje kao što je prikazano na slici. Kod ovakvog načina skladištenja treba pripaziti i na moguć ulazak glodavaca koji također mogu napraviti štetu.

Kod povećanja vanjskih temperatura ubacimo u red nastavaka po 1 karticu (50grama) VosGel ili ako nemamo KarThymogel ili nekod drugog hlapljivog sredstva koje učinkovito uništava voskovog moljca.

Bilo koje učinkovito sredstvo kad ga stavimo odbit će moljca a i usput često dezinficirati unutrašnjost nastavaka.

Cvjetna pelud smrzavanje vs sušenje Posljednjih godina primjena smrzavanja se koristi kao alternativna metoda za očuvanja pčelinje peludi uz održavanje svih njegovih organoleptičkih, hranjivih i terapijskih svojstava.

Logično, uporaba sustava smrzavanja za pčelara podrazumijeva ukoliko želi održati kvalitetu dodatni trošak koji se može opravdati samo ako je sakupljena pelud uistinu kvalitetna tj. viša od one koja se čuva tradicionalnim načinom – sustavom sušenja.

Nadstrešnica ako je moguće neka bude što dulji dio dana u hladu, okrenuta prema sjevernoj strani, da prirodno niske temperature onemoguće što duže mogući razvoj voskova moljca.

Tradicionalno, pčelinja se pelud konzervirala sušenjem uz strujanje zraka u hladu ili ponekad i sušenjem izravno na suncu, uz razgradnju koja uključuje izravno izlaganje ultraljubičastim zrakama. Važno je osigurati da insekti nemaju pristup istoj prilikom procesa sušenja. Danas se to učinkovito radi u sušarama poput onih za sušenje voća.

Međutim, važno je još nešto što daje prednost sušarama.

Kontrolirati samu temperaturu sušenja kako bi se spriječila biokemijsko propadanje. Vrlo je važno je kontrolirati tu temperaturu sušenja uz provjetravanje komore prilikom cijelog procesa sušenja.

Pelud je izuzetno bogata lecitinom i zbog toga se vjeruje kako ima povoljan utjecaj na tjelesnu masu. Navodno popravlja biokemijski poremećaj u metabolizmu pa zbog toga može normalizirati tjelesnu težinu neovisno o tome radi li se o gojaznosti ili mršavosti.

Na

60°C kako je utvrđeno aminokiseline drastično padaju. Na temperaturama između 40 i 60°C mogu se pojaviti strani okusi zbog stvaranja određenih sumpornih spojeva. Na temperaturama od 40-45°C može se postići konačna željena vlažnost od 5-8%, iako se okus još uvijek malo mijenja.

Različite provedene studije preporučuju temperaturu tijekom sušenja od 30°C. Pelud se uz strujanje zraka suši tako tijekom 20 sati kako bi se održali hlapljivi spojevi povezani s aromom i da ne bi se stvorili nepoželjni strani spojevi, što jamči vlažnost od 8% ili nižu a koja sprečava razvoj mikroba pa se može kao takva čuvati dulje vrijeme.

Aminokiselina fenilanin prisutna u peludi prema podacima utječe na težinu jer regulira osjećaj gladi i sitosti. Naime dok kod mršavosti ona potiče apetit, kod prekomjerne gojaznosti smanjuje apetit.

Što su pesticidi i kako utječu na nas?

Pčelinja pelud za kontrolu tjelesne mase Bez obzira kako ju koristili, brojna su mišljenja kako je pčelinja pelud, koju pčele prikupe u obilasku cvijeća, savršena hrana i da kao takva može zadovoljiti sve hranjive potrebe ljudi.

Pelud je prema podacima bogata bjelančevinama, čak bogatija od bilo kojeg životinjskog izvora, a pritom sadrži i više aminokiselina nego govedina, jaja ili sir u istoj količini.

Pesticidi kao što je i poznato danas utječu na gotovo sav život na Zemlji. Pesticidi su dizajnirani da ubiju štetočine, no problem je da uništavaju i korisne insekte pa čak i životinje i ljude.

Oni uključuju širok spektar spojeva, uključujući herbicide (dizajnirane za ubijanje biljaka), insekticide, fungicide, rodenticide, meluscicide i nematicide, ali uključuju i regulatore rasta biljaka, defolijante i dezikante.

Koriste se uglavnom u uzgoju poljoprivrednih usjeva, ali se nažalost u velikoj mjeri koriste i u našim gradovima, gradovima, kućama i vrtovima.

Suvremeni pesticidni proizvodi sastoje se od aktivnih i inertnih sastojaka. Aktivni sastojak je kemikalija dizajnirana za ubijanje ciljanog štetnika. Međutim, inertni sastojci često da čini većinu proizvoda i uključuju emulgatore, otapala, nosače, aerosolna goriva, mirise i boje. Proizvođači pesticida ne moraju objaviti popis inertnih sastojaka u svojim proizvodima pa to može predstavljati dodatnu opasnost kako za oprašivače tako i za ljude.

Pesticidi se koriste stoljećima. Zapravo, prva zabilježena uporaba pesticida bila je oko 2500. godine prije Krista gdje je sumpor korišten kao insekticid u drevnoj Mezopotamiji.

Sve do 15. stoljeća arsen, živa i olovo bili su glavni kemijski elementi u uporabi.

Proizvodnja sintetičkih pesticida postala je raširena 1940-ih, a insekticid DDT postao je najpoznatiji. Saveznici su ga prvi put koristili u Drugom svjetskom ratu za kontrolu tifusa i malarije, a postao je dostupan javnosti 1945. godine.

Potonji, 1970-ih, na tržište je došao najšire korišteni herbicid, glifosat. Proizveden od strane Monsanta, aktivni je sastojak mnogih ubojica korova, uključujući Roundup, široko se koristi od strane poljoprivrednika i čuvara zemljišta na

globalnoj razini, a također je dostupan za kupnju od strane šire javnosti u većini vrtnih centara i supermarketa.

Unatoč tvrdnjama da je čarobno rješenje za poljoprivrednike, bez ikakvih nuspojava, na kraju se pokazalo da svaki pesticid ima štetne učinke na naše zdravlje ili okoliš, a zatim je zabranjen ili zamijenjen nekim sličnim - drugim.

"Zamjena visoko opasnih pesticida manje opasnim pesticidima nužna je i zakašnjela, ali nije održivo rješenje, jer se kasnije smatra da mnogi pesticidi koji se u početku smatraju relativno 'benignima' predstavljaju vrlo ozbiljne zdravstvene i ekološke rizike." Naveo je prenosi pan-uk.org

u izvješću Vijeću za ljudska prava naveo posebni izvjestitelj za pravo na hranu.

Uginuće pčela tijekom zime U procesu zimovanja pčele, u što se uvjerio svaki pčelar koji se duže vrijeme bavi pčelarstvom, mogu značajno oslabiti i uginuti. Analizirajući pogreške koje uzrokuju umiranje pčela, mnogi pčelari mogu izbjeći ovaj trenutak. Problem analiza u Hrvatskoj je da pčelari, za razliku od eventualnih uspjeha u svojoj proizvodnji sve eventualne neuspjehe kriju kao „zmija noge“.

Uzroci smrti pčela.

Velika briga svih pčelara u zimskoj sezoni, pa i ovim sad mnogo blažim uzrokovanim klimatskim promjenama, je hoće li njihove pčele preživjeti u hladnim zimskim mjesecima bez paša.

Postoji nekoliko razloga zašto zajednice pčela neće doživjeti proljeće, ali mnogi od njih se mogu preventivno spriječiti.

Najčešći razlozi zbog kojih pčele tijekom zime u košnicama mogu umrijeti su:

Blokirani ulazi ili izlazi – pčele pažljivo prate higijenu i održavaju red u svojim nastambama. Da bi to radile, onie čine takozvani "pročisni let", ostavljajući poslove čišćenja u košnici na razinu uklanjanja ostataka. Zimi to one rade kada izlaze iz klupka, u toplijim danima. Blokada ulaza, od snijega na primjer, predstavlja im problem.

Pčele su zarobljene unutra i ne mogu očistiti svoju košnicu, a pčela koja je napravila pročisni let pada u zamku izvana i zamrzava se. Jednostavno rješenje ovog problema je redovito čišćenje svih ulaza i izlaza.

Temperaturni pokazatelji – promjene temperature loše su vijesti za pčele tijekom zime. Ako se zagrije, pčele mogu ostaviti formirano klupko no padom temperature neke se pčele ne stignu vratiti. Ostaju vani i smrznu se.

Pčelari zbog toga pribjegavaju izoliranjem košnice kako bi se u košnici održala neovisna temperatura koja neće zavarati pčele i mamiti ih na izlazak.

Pčele su vrlo važne za naš ekosustav, ali i danas ih gubimo nevjerojatnom brzinom. Glavni cilj čovječanstva je očuvanje pčelinjih zajednica i njihovo kvalitetno zimovanje kao jedan od glavnih procesa u tom cilju. Koristeći gore navedene savjete, vaše pčele će nadamo se moći preživjeti zimu sigurno i bez većih zimskih gubitka.

Visoka vlažnost - tijekom zimovanja pčele troše zalihe i proizvode vlagu kako bi se ugrijale. Vlaga trošenjem zaliha hrane isparava i uzdiže se do hladnih područja košnice iznad njih, gdje se skuplja, a hladna voda nakon toga kaplje na pčele.

To dovodi do smanjenja temperature samog klupka, pčele reagiraju pojačanim radom time i trošenjem hrane pa se proces kapanja samo pojačava, što u konačnici dovodi do smrti pčela.

Taj se problem rješava dodavanjem male ventilacije na vrhu ili stavljanjem upijajućeg materijala u košnicu za apsorpciju vlage. U tom slučaju, upijajući element će prikupiti svu vlagu. Pčele će u ovom slučaju biti spašene od hladnoće a tu vlagu mogu koristiti kad zatopli.

Nedostatak hrane jedan je od najgorih i nažalost glavnih uzroka umiranja pčela tijekom zime u košnicama. Mnogi od postojećih razloga zašto pčelama nedostaje hrane tijekom zime mogu se preventivno spriječiti.

Prvo, možda nisu proizvele dovoljno meda. Drugo, mnogo vjerojatnije, pčelar je tijekom sezone uzeo previše meda.

Pčele bi trebale dobiti dovoljno hrane tijekom zimskih mjeseci u obliku meda, da li ga proizvedu od nektara u prirodi, preradom šećernog sirupa manje bitno.

BEE CARE INOVATIVNI SISTEMI ZA PČELARE Dobro upravljanje košnicama je ključ za stvaranje jakog i zdravog pčelinjeg društva koje će pridonijeti znatnom povećanju prinosa meda. Većina pčelara se slaže sa

činjenicom da je za ostvarivanje dobrih rezultata potrebno uložiti mnogo vremena i truda. No, zašto ne bi upravljali i pratili svoje košnice bilo kada i bilo gdje?

Centralna jedinica povezana je sa vagama na pčelinjaku i evidentira promjene temperature, vlage i težine košnica ispod kojih smo stavili SMS vage.

Elektronski pčelarski dnevnik pomaže organizirati zadatke kao i unos podataka stanja u košnicama.

Centralna jedinica 3 puta dnevno - ujutro, popodne i navečer bilježi parametre bitne za stanje zajednice koje možete pratiti na vašim pametnim telefonima neovisno o tome gdje se nalazite.

Olakšava donošenje odluka o mijenjaju matice, sa kojim društvima ići na pašu, koja su pomoćna društva i još mnogo toga. Također, sistem pametnog informiranja analizira postojeću situaciju i predlaže sljedeće aktivnosti.

Uvjet je samo da imate na svom mobitelu uključen pristup internetu ili WIFI mreži. Naravno ako trenutno nemate te podatke možete učitati i naknadno.

Pametna vaga dostavlja informaciju o težini bez izlaska na teren. Moguće je saznati da li je košnica spremna za vrcanje kao i ima li dovoljno hrane u košnicama.

Također, težina košnice otkriva i jačinu pčelinjeg društva što omogućava održavanje jakog društva i uspješnu borbu protiv bolesti i grabeži.

Centralna jedinica

Košnica 1

Košnica 2

Košnica 3

Na takav način dodajući SMS vage kako se širi vaš pčelinjak možete dobiti najpreciznije podatke s vašeg pčelinjaka bez da ga fizički obilazite, a uputiti se uvijek možete provjeriti stanje po potrebi ako neka od vaga javi velike oscilacije!

Budući da je količina skupljenog meda u direktnoj vezi sa lokacijom, vrlo je bitno na vrijeme reagirati i premjestiti košnice na lokaciju sa boljom pašom. Bee Care sistem mjeri težinu na različitim lokacijama i daje te podatke na raspolaganje pčelarima za postizanje još boljih rezultata.

Mjerenjem unutarnje vlažnosti i temperature, moguće je saznati da li je matica u košnici, da li ima parazita i drugih zaraznih bolesti. Na osnovu vanjskih podataka temperature i vlage Bee Care sistema moguće je procijeniti kakva će biti kvaliteta pčelinje paše.

U sistem je moguće uključiti i analizu zvuka, GPS tracker za praćenje košnica u realnom vremenu te rješenje za evidentiranje skupljenog otvora.

Bee Care čini pčelarstvo produktivnijim i profitabilnijim upravo kroz smanjenje troškova rada, pametnijim pozicioniranjem košnica kao i smanjenjem odumiranja pčela – bitnog faktora našeg ekosistema.

Bee Care sistem za pčelare idejno je napravljen da bude saveznik za lakše i jednostavnije pčelarenje! Kako funkcionira Bee digitalan SMS sustav za mjerenje težine na pčelinjaku?

Bee Care sustav bit će prisutan svim zainteresiran i na pčelarskom sajmu Dalmatina 2021., no moći ćete samu SMS vagu vidjeti i na štandu „Hrvatske pčelarske službe 112“.

Svi članovi udruge PČELARSTVO ONLINE i pčelari HRVATSKE PČELARSKE SLUŽBE 112 mogu koristiti popust 15%!!! >> 00385989862023 Mogućnost prezentacije rada „pametne vage“ u Varaždinu!!!

dozvoli. U kolonijama s nedostatkom peludi, uzgoj legla se odgađa dok se svježa pelud ne stigne iz proljetnog cvijeća, a te kolonije obično izlaze iz zime sa bitno smanjenom populacijom.

Sezonski ciklusi aktivnosti u kolonijama

Populacija jedne pčelinje zajednice tijekom zime se smanjuje jer stare pčele i dalje umiru, međutim, zajednice s

U jesen smanjuju se količine nektara i peludi koju pčele unose u košnicu što direktno uzrokuje smanjenje legla a time i smanjenje same populacije.

Ovisno o dobi i stanju polaganja jajašca same matice, udio starih pčela u koloniji se smanjuje. Mlade pčele, zadnjeg legla preživljavaju zimu, dok stare postupno umiru. Pčele propoliziraju sve pukotine, propolis prikupljen iz pupova drveća koristi se za brtvljenje svih pukotina u košnici i smanjenje ulazak hladnog zraka u košnicu.

Kada nektar na terenu bude nedostupan, radilice instiktivno tjeraju trutove i ne dopuštaju im da se vrate, tako da umiru od gladi. Uklanjanje trutova smanjuje potrošnju zimskih zaliha.

puno mladih pčela proizvedenih tijekom jeseni i obilnim zalihama meda i peludi obično ima jaku populaciju koja dočeka proljeće.

Pčelari HPS 112 - popust na preradi voska Stoljećima je pčelinji vosak bio cijenjen kao najbolji materijal za izradu svijeća, do pojave jeftinih voskova na bazi nafte, loja (topljena životinjska mast) korištenih za jeftine svijeće. Još su drevni zlatari i obrtnici znali su kako od voska formirati osjetljive predmete i kasnije ih baciti u plemenite metale.

Padom temperature ispod 10-11°C pčele ulaze u klupko, prije toga osjećajući dolazak hladnijih dana čiste svo preostalo leglo za koje procjene da ga neće moći grijati i izbacuju ga iz košnice. Polaganje jajšca se kod matice smanjuje sve dok se ovisno o uvjetima ne prekine.

Klimatskim promjenama te naravno ovisno o mikrolokaciji može se desiti i da ne dođe do prekida legla.

U hladnoći zajednica se suočava s možda i najtežim razdobljem u nekoj zajednici. Kako temperature padaju pčele moraju čuvati svoje zdravstveno stanje kako bi dočekale proljeće te stvorile uvijete i odgojile mlade naraštaje koji će nastaviti životni ciklus ove tisućljetne hijerarhije koja im je omogućila preživljavanje i kad mnoge druge životinje nisu uspjele preživjeti.

Tijekom toplih razdoblja, zajednica mijenja svoj položaj kako bi obuhvatila nova područja saća koja imaju meda. U tome ih ne sprječava ni najveća zima iako i to treba naglasiti ponekad pčele mogu umrijeti od gladi zbog samo nekoliko centimetara koje im nedostaju da dođu do zaliha meda.

Matica u vrijeme klupka uvijek ostaje u centralnom dijelu i kreće se zajedno s klupkom. Kolonije koje su dobro opskrbljene medom i peludom u jesen počet će stimulativno hraniti kraljicu, a ona počinje polagati jaja već tijekom kraja prosinca ili početka siječnja čak i u vrijeme najhladnijih zimskih mjeseci. To novo leglo pomaže u nužnoj zamjeni pčela koje su iscrpljene i stare umrle tijekom zime.

Opseg ranog uzgoja legla određuju zalihe peludi prikupljene tijekom prethodne jeseni, ali i zime ukoliko to vrijeme

Pčelinji vosak proizvode pčele i on im služi za izgradnju ćelija koji koriste za smještaj njihovog legla i skladištenje peluda i meda. Danas je teško kod dobavljača pronaći pravi pčelinji vosak posebno je to problem kod malih lokalnih pčelara koji tek počinju sa pčelarstvom pa nemaju voska na zalihi. Oni se moraju osloniti na kupljene količine proizvedene iz pčelinjeg voska koji prodaju veliki komercijalni pčelari ili trgovci pčelarskom opremom.

Novim dogovorom koordinacije Hrvatske pčelarske službe 112 – HPS 112, svi pčelari unutar koordinacije ostvaruju popust u iznosu od 1 kn na kilogram dostavljenog voska za obradu u toplo valjane satne osnove obrađene i proizvedene na mašinama OPG Kristijan Dubravac.

Popust se ostvaruje predočenjem članske iskaznice koja na sebi ima QR kod za provjeru kao i samim upisom u aplikaciju Hrvatske pčelarske službe 112.

Treba znati kako riječ vosak opisuje veliku raznolikost tvari biljnog i životinjskog podrijetla, kao i umjetne proizvode koji su uglavnom naftni derivati.

nekoliko puta možda pročitali bit će zanimljivo. Vjerovali ili ne i od toga se može ponešto naučiti. Ne postoji pčelar koji na svako pitanje u svako doba dana i noći ima spreman odgovor s kojim će se složiti ostali pčelari.

Nemate li „pametnijeg posla“ uvijek možete napraviti inventuru stanja zaliha, raspored poslova za iduću sezonu i slično. Struganje propolisa sa nastavaka i okvira ugodnije se radi zimi nego na ljetnim vrućinama.

Međutim, prirodni voskovi nisu pojedinačne tvari, već mješavina raznih dugolančanih masnih kiselina i raznih drugih sastojaka, ovisno o njihovom podrijetlu.

Svaki vosak stoga ima jedinstvena fizikalna i kemijska svojstva koja se iskorištavaju u mnoštvu primjena. Konkretno, vosak iz pčele ima izuzetno širok spektar korisnih primjena i zauzima vrlo poseban položaj među voskovima.

Djevičanski pčelinji vosak, odmah nakon izlučivanja, razrađen i oblikovan u košnici je bijel. Upotrebom i manipulacijom postaje sve tamniji pa i unutar košnice utjecajem ostataka peludi i ličinki. Neobrađeni pčelinji vosak dolazi nam u različitim nijansama žute. Čisti bijeli pčelinji vosak koji možete pronaći na tržištu uvijek je bio prethodno izbijeljen.

Dok sve to radite rade i štetočine. Samo premještanje opreme poremetit će im planove dok će postavljanje otrova dodatno osigurati vašu opremu od miševa, voluharica, moljca i sličnog.

Nije tajna da miševi mogu napraviti veliku štetu na vašoj imovini. Miševe jako privlači slatki miris pčelarske opreme.

Nastavci i razne kutije pa bile one i prazne su izvrsne su kao takve za njihova gnijezda, a vosak im daje i nešto za žvakanje tijekom zime. Osim nastale štete to nije ni higijenski. Ti nastavci trebaju vam i za iduću godinu. U njima bi pčele trebale skladištiti med tako da je održavanje higijene i čistoće na pčelinjacima prioritet u svako doba godine.

OPG Kristjan Dubravac u kontaktu s vama organizira prijevoz voska i nakon toga samu dostavu proizvedenih satnih osnova.

I ne zaboravite, sad je prava prilika da se efikasno riješite povećanog broja osa i stršljena na pčelinjacima kako u proljeće ne bi njihov broj nadmašio broj pčela na vašem pčelinjaku.

Za pčelare i kad objese „na klin“ pčelarsko odijelo još uvijek postoje zadaci koje treba dovršiti i odraditi. Pravilna dezinfekcija alata i pribora, skladištenje i čišćenje vaše pčelarske opreme je od vitalnog značaja samo u svakodnevnom životu već i u pčelarstvu. Zdravlje vaših pčela ovisi o tome i kad pčele uđu u klupko.

Popravci pokojeg starog okvira, nastavka ili podnice dio je zimske svakodnevnice. Čitanje literature, pa i one koju ste već

Vrijedni istarski pčelari na raspolaganju građanima

Rojenje pčela svi to znamo uobičajena je pojava, ali povremeno se na nekim područjima javi povećan broj rojeva.

U malim sredinama gdje rojevi naseljavaju prirodna staništa to ne predstavlja neki prevelik problem. U urbanim sredinama i u vikendicama druga je priča, ali tu stoje građanima na raspolaganju članovi Hrvatske pčelarske službe.

I Istarska županija uključeni su u Hrvatsku pčelarsku službu 112 za zaštitu i i humano zbrinjavanje rojeva pčela: I tamo pčelari na dojavu građana u pomoć na broj 112 stižu u pomoć. Opremljeni su i prepoznatljivom opremom te specijaliziranim usisavačima za pčele.

Kad se pčele roje i traže novi dom ne ubadaju jer su pune meda i voska. Samo u košnicama pčele su sigurne jer ih pčelari njeguju i liječe stoga ukoliko vidite roj pčela obavijestite najbližu pčelarsku udrugu ili naprosto nazove broj 112.

Vrijednost početne donirane opreme od strane Hrvatske pčelarske službe 112 kojom će u budućnosti još uspješnije biti na raspolaganju građanima za područje Istarske županije iznosila je 12 tisuća kuna.

Vrijedni pčelari članovi Hrvatske pčelarske službe 112 u Istarskoj županiji:

Dio opreme koristit će se na području Poreštine – šest kompleta, a ostatak su članovi Nektara donirali udrugama pčelara u Istarskoj županiji uključenim u koordinirano zbrinjavanje rojeva pčela pčelara diljem Istre – svakoj po jedan komplet koji vrijedi 2.000 kuna.

          

Ivan Kovač / Poreč Vinko Dantinjana / Pazin Vladimir Žmak / Lanišće Josip Mijatović / Poreč Ranko Anđelini / Pazin Stjepan Klicić / Baderna Poreč Krešimir Bronić / Nova vas Poreč Ivica Vladić / Poreč Daniel Velić / Višnjan Nediljko Landeka / Vodnjan Dejan Blažević / Buzet

Priču o marljivim članovima Hrvatske pčelarske službe 112 ne treba posebno pojašnjavati. Svi već danas znaju kako se mogu osloniti na vrijedne pčelare članove koordinacije koji stoje na raspolaganju svom članstvu.

Pčelarska udruga Nektar iz Poreča nositeljica je koordinacije zbrinjavanja rojeva pčela u Istri. Samo tijekom sezone medenja 2020. godine, dakle od proljeća pa do sredine ljeta ti su pčelari s raznih, pretežno urbanih lokacija širom Poreštine skinuli čak 131 roj pčela.

2020. godine je bilo mnogo kiše, a takvo vrijeme kod pčela potencira razmnožavanje, što na proljeće kad se priroda budi kod njih razbuktava i nagon za rojenjem.

Kad se pčele roje i traže novi dom ne ubadaju jer su pune meda i voska. Samo u košnicama pčele su sigurne jer ih pčelari njeguju i liječe stoga ukoliko vidite roj pčela obavijestite najbližu pčelarsku udrugu ili naprosto nazove broj 112.

Iskrene čestitke pčelarima Istarske županije – MEDNO!

No pčelari osim poslova na svojim pčelinjacima ne miruju.

Tijekom 2021. godine vjerovali ili ne ti vrijedni pčelari Istarske županije sakupili su još i više. Službeno zabilježenih rojeva skupili su čak 20 više nego prošle – 151.

I Vi i Vaša udruga mogu biti dio tima Hrvatske pčelarske službe 112.

Javite se na kontakt@hps-112.com ili na broj telefona 0989862023