Časopis PČELARstvo - lipanj 2021

STRANICA 1

1.6.2021. PČELARSTVO ONLINE

PČELARstvo

PČELARstvo BESPLATNO BETA IZDATNJE ČASOPISA PČELARstvo

OŠ Ivana Martinovića – “Prijatelj pčela” NOVA PRIZNANJA „PRIJATELJI PČELA“

Dana 21. 5. 2021. u OŠ Ivana Martinovića članovi Hrvatske pčelarske službe 112 na poziv ravnateljice izašli su na teren i obavili jednu za njih rutinsku intervenciju. Za učenike te škole bila je to jedna neobična i zanimljiva intervencija. Jer kako su napisali: “…na stablu u našem dvorištu uočen je roj pčela. S obzirom da znamo koliko su pčele važne za život na Zemlji, u pomoć smo pozvali Hrvatsku pčelarsku službu 112 (HPS 112) naše županije koja je pčele zbrinula na primjeren način. U intervenciju su došli g.

Damir Piljić i g. Josip Vuković, a samim time što smo pozvali HPS 112, dobili smo i status Prijatelja pčela.”

Od osnovnih škola do sada je samo V. osnovna škola iz Varaždina zaslužila tj prestižan naziv kao škola dokazani “Prijatelj pčela” koja je zalaganjem učenika zasadila za pčelice cijeli voćnjak ali i klon Gupčeve lipe iz prošlogodišnje donacije u sklopu akcije “Pčelice vratite se” firme P&G Hrvatska.

20.5. MEĐUNARODNI DAN PČELA Populacija našeg planeta intenzivno se povećava se iz godine u godinu! To povećanje populacije popraćeno je s potrebom sve veće potražnje za hranom koja mora biti kvalitetna i uravnotežena. Uz rastuću potrebu za hranom, poljoprivredni proizvođači su prisiljeni i na sve intenzivniju poljoprivredu.

Prisiljeni su na uzgoj monokulture, uzgajaju se za razliku o prošlih vremena na sve većim i većim površinama! Takve su monokulture na ogromnim površinama dodatno izložene vremenskim utjecajima, napadima bolesti i štetnika jer oprašivači poput pčela ne posjećuju te nasade kako bi trebalo.

Prirodnim oprašivačima sve većom obradom nestaju staništa pa je prije svega potrebno vratiti ravnotežu na takvim područjima.

Sadnjom plodoreda, raznolikosti poljoprivrednih i ostalih površina omogućavamo medonosnim pčelama, pčelama samicama, bumbarima, leptirima i drugim oprašivačima da se u potpunosti razvijaju i opstaju na tom lokalitetu.

Pčele igraju važnu ulogu u oprašivanju, jer značajno doprinose povećanju količine poljoprivrednih usjeva. Moramo biti svjesni važnosti i pčela ali i svih drugih oprašivača za proizvodnju hrane. Vjerovali li ne pčele utječu na 80% hrane koju jedemo.

Samo zajedno možemo pridonijeti još boljem očuvanju našeg planeta.

Sačuvajmo pčele u našem okolišu sadnjom bar jedne cvjetne kulture!

STRANICA 2

1.6.2021. PČELARSTVO ONLINE

LIPANJ KAO MJESEC VRCANJA MEDA DA LI SU PAŠE PODBACILE?

LIPANJ U PČELINJAKU PČELARSTVO ONLINE Lipanj u pčelinjaku znači mjesec vrcanja, formiranja umjetnih rojeva i rojenja. U lipnju ovisno o podneblju bagremova paša će prestati, pčelama olakšavamo bržu preradu nektara bagrema u med otvaranjem leta i osiguravanjem prozračnosti u košnici. Kada pčele poklope barem 1/2 ili najbolje 2/3 okvira, iste vadimo i pripremamo za vrcanje.

Još za vrijeme prerade bagremovog nektara u med u slučajevima kada selimo košnice na drugu lokaciju vršimo završne pripreme oko prijevoznog sredstva i samih košnica.

Kod seljenja pčela u druge županije treba obratiti pažnju na zakonske regulative seljenja. Potvrda o zdravstvenom stanju pčela slučaju da selite na svoj teren/zemljište ili u dogovoru sa vlasnikom zemljišta odmah nakon smještanja pčelinjaka.

Kod seljenja pčela nije naodmet prije svega provjeriti da li je područje na koje selimo za vaše pčele zdravstveno ispravno odnosno da nije kojim slučajem zabranjen tranzit pčelama zbog mogućih zaraznih bolesti.

Kod odabira lokacije treba imati u vidu i udaljenost od određene pčelinje paše i drugih pčelinjaka. Većom udaljenošću pčelinjaka od područja medenja prinosi padaju, tako recimo sama iskorištenost pčelinje paše na udaljenosti prema nekim istraživanjima od 1000 m iznosi svega 45 %, iskorištenost na udaljenosti od 1500 m opada za sljedećih 15% pa ona iznosi samo 30 %. Kod udaljenosti od 500 m iskorištenost iznosi 70-75 %.

Sve to također se odnosi naravno i na stacionirane pčelinjake pa tako i te podatke treba imati u vidu kod podizanja stacioniranih pčelinjaka.

Sami radovi oko košnica slični su mjesecu prije. Kod radova oko košnica dobro je i poželjno imati već pripremljene razrađene satne osnove tako da sam prijelaz završetak bagrema - seljenje bude što brži.

Lokacije za seljenje obično se određuju unaprijed da bi izbjegli prevelik broj košnica na pojedinom području dok druga ostaju nepokrivena. Nažalost kod nas još uvijek nema relevantnih informacija o medenju biljaka, ali informacije o pojedinim pašama možete potražiti kod lokalnih pčelinjih društava ili pčelara.

Tako je za svaku pohvalu organiziranost pojedinih pčelarskih društava koje prikupljene informacije stavljaju na uvid putem na web stranica iako u tom dijelu treba pčelarima dodatna edukacija kako kod objave tako i kod čitanja podataka medenja.

PČELARstvo Uobičajeni radovi u lipnju znače kao i u ostalim mjesecima pčelinje paše: • Održavanje stalne zalihe sviježe vode u higijenskim pojilicama • Održavanje i uređenje okoliša pčelinjaka • U slučajevima seljenja košnica na druge paše priprema istih za selidbu • Uzgoj matica za svoje potrebe • Priprema i vrcanje bagremovog meda • Kontrola rojivosti košnica i sprječavanje rojenja Stavljanje polu okvira ili polovičnih satnih osnova za biološko suzbijanje varoze pčela

Ne zaboravite: Tabla za označavanje pčelinjaka u selećim i stacioniranom pčelinjacima trebala bi biti uočljiva svatko sam sebi može sa malo truda napraviti od dva komada stakla i isprintanog sadržaja svoju tablu.

U mjesecu lipnju počinju veće dnevne i noćne temperature pa treba obratiti posebno pozornost na zalihe čiste vode u našim pojilicama na pčelinjacima.

Poželjno bi bilo da su pojilice smještene barem desetak metara od samih košnica te da su ako nije moguće stalno barem tijekom sredine dana djelomice u hladu.

Sprječavanje rojenja vršimo na način da matici prije svega pružamo dovoljno prostora za polaganje jajašca, u medišnim nastavcima također pokoji okvir uvijek neka bude sa satnom osnovom kako bi takozvane "kućne pčele" imale prostora za lučenje voska iz svojih voštanih žlijezda.

STRANICA 3

PČELARstvo

1.6.2021. PČELARSTVO ONLINE

PČELARSTVO I PARAZITI

HRVATSKI ČINOVNIČKI PARAZITIZAM Parazit je organizam koji živi na ili u organizmu domaćina i dobiva svoju hranu iz ili na račun rada svog domaćina. Praživotinje su mikroskopski, jednostanični organizmi koji u svojoj prirodi mogu živjeti samo parazitskim načinom i nesposobne su same sebi osigurati uvjete za život.

Na primjer Hrvatski pčelarski savez. Savez dakle No ako ste mislili da je i to sve, varate se. Pa ipak koji se godinama uporno nezakonito miješa u se radi o savezu koji sve što takne ispadne poslove koji svugdje u svijetu ne obavljaju savezi nezakonito i neustavno. Zamislite, oni su izmislili ili udruge pčelara. kriminalan način prikupljanja sredstava za neke Nedavno je na društvenim mrežama osvanuo svoje članove. Vjerojatno kako bi im podigli video, jedan klasičan primjer jednog državnog standard i uplatili skijanja i ljetovanja po svijetu. parazita koji umoran nakon partije pasijansa na Evidencija Hrvatskog pčelarskog saveza klasičan poslu isisava novac poreznih obveznika ništa ne – “Porez za bedake”!

Danas se riječi birokracija i birokrat sve češće radeći. Čovjek je spavao toliko čvrsto da nije čuo Uveli su tako u tom savezu “Pčelarski porez za upotrebljavaju u pogrdnom smislu za neefikasnu kako netko kuca, ulazi u ured i snima ga kako bedake“! 2 kune po košnici za pčelare koji se javnu upravu i lošeg, sporog i nemotiviranog hrče. Moramo li takve društvene parazite plaćati pretvaraju da čitaju njihov pamflet – časopis. činovnika. Možda bi bilo bolje takve ljude zvati iz državnog proračuna? Bi li on tako spavao da Naravno to čitanje nije besplatno, naplaćuje se parazitima. ima svoju firmu, obrt ili OPG u kojoj se mora 225kn godišnje. Pa tako ako nećete silom čitati brinuti za prihode i rashode? Vjerojatno ne. njihovo glasilo koje se financira još i iz Vjerovali ili ne, ono što vam u radu oko I među pčelarima ima parazita! proračuna RH oni su to riješili dodatno naplatiti. pčelarstva ne zakompliciraju u javnoj upravi Tako su i u Hrvatskom pčelarskom savezu, prvo preko nekog neinformiranog bezvoljnog, često nezakonito počeli s prikupljanjem podataka Kako? Pa naplatili su vam 4 kune po košnici i to potplaćenog i neinformiranog činovnika koji pčelara, od Republike Hrvatske to unovčili sa za nezakonito provedenu evidenciju. Sve skupa samo čeka da “pobjegne” s posla na kojem nekoliko milijuna kuna koje su “ulupali” u kako naravno bez znanja Ministarstva poljoprivrede i većinu vremena provodi sa svojim mislima je kasnije ispalo nezakonito provedenu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, a Vladu kartajući pasijans na računalu zakompliciraju “evidenciju”. No ni to nije sve, istu su protivno Republike Hrvatske da ni ne spomenemo. vam samoprozvani pčelarski savezi. svim zakonskim ograničenjima javno objavili bez odobrenja pčelara.

PODJELA OPREME U VIROVITICI Uz druženje kraćom su prezentacijom Dražen Jerman i Antun Karlović u ime koordinacije “Hrvatske pčelarske službe 112” upoznali pčelare udruge Virovitica i Matica iz Županje s projektom koji danas djeluje i uz potporu Ministarstva poljoprivrede na volonterskom zbrinjavanju rojeva pčela nepoznata vlasnika još od 2004. godine iz Varaždina.

Detalj sa potpisivanja sporazuma suradnje u Virovitici

Detalj predstavljanja raa Hrvatske pčelarske službe 112

To je treba istaknuti prvi takav i još uvijek jedinstven projekt po organizaciji, ali i načinu zbrinjavanja „odlutalih“ rojeva pčela nepoznata vlasnika. Svakog dana sam projekt okuplja sve više i više volontera educianih i savjesnih pčelara i njihovih udruga Republike Hrvatske udruženih samo s jednim ciljem: Pomoći građanima Republike Hrvatske kada doluta roj pčela na njihov prozor, ogradu, drvo u dvorištu, vikendicu i slično.

Svojim angažmanom ti vrijedni pčelari volonteri, koji svoje vrijeme odvajaju za društveno koristan rad, rade i na očuvanju pčelinjeg fonda i naravno okoliša u kom žive i rade. HPS 112 je kao projekt u isto vrijeme i jedan od boljih načina promocije pčela, pčelara i pčelarstva te spajanja uz obostrano zadovoljstvo samih građana sa lokalnim pčelarima.

Uz podjelu novih prepoznatljivih pčelarskih odjela te novog sustava bežičnih usisavača za pčele kupljenih sredstvima iz donacije, pčelari Ivan Mišković, Danijel Čajko i Damir Piljić ispred udruge Matica iz Županje će sada svoja nova saznanja nesebično dijeliti sa drugim zainteresiranim pčelarima za taj društveno koristan rad pa tako nema straha za nestanak pčela u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Ne trebaju naravno brinuti ni građani Virovitičko podravske županije jer će prema riječima predsjednice udruge pčelara Virovitica Marijane Matić uz novu zaduženu opremu u toj županiji i dalje pčelari nastaviti raditi na očuvanju svake male ali vrijedne Sive pčele koja je kao Apis mellifera carnica jedna od najcjenjeniji vrsti pčela u svijetu!

Uz nju spremni su vam pomoći već od danas u Virovitičko-podravskoj županiji i Predrag Momčilović zadužen za područje Općine Gradine i Suhopolje, Ivoš Dragan koji će djelovati na lokaciji Levinovca te Mirko Požgaj koji će se pobrinuti za vrijedne male pčele u okolici Općine Lukać.

STRANICA 4

1.6.2021. PČELARSTVO ONLINE

PČELARstvo

VAŽNOST DOJAVE ZIMSKIH GUBITAKA DRAŽEN JERMAN I ove godine, kao i u prošlim godinama, dobivam česte upite naših znanstvenika i stručnjaka u području pčelarstva sa molbom za pomoć.

Naime, iz godine u godinu pokušavaju doći do podataka od strane pčelara koliki su zimski gubici pčelinjih zajednica, ali bezuspješno, te me mole za pomoć i animiranje pčelara da ipak dojave te brojke.

Mene sada zanima, tko bi bilo što mogao poduzeti ako smo mi pčelari tako škrti sa informacijama?

Na osnovu čega i kojih podataka bi bilo tko bilo što mogao poduzeti?

Razgovarajući sa tim našim znanstvenicima dolazim do slijedečih saznanja: 

Pokušavali su oni do tih brojeva doći na razne načine, putem Hrvatske pčele, obilazeći udruge, putem društvenih mreža itd. ali bez nekog uspjeha. Postavlja se pitanje, zašto je tome tako?



U svakodnevnim razgovorima sa pčelarima dolazim do frapantnih saznanja. Tako ,recimo, jedan pčelar koji je imao značajne gubitke prije par godina na moje pitanje, da li je dao pčele na analizu odgovara-što mi to sada vrijedi.



Nije mi jasno da dotičnog pčelara ne zanima gdje je pogriješio u svom radu te zbog toga ima gubitke, nego će ovako razmišljajući ponavljati istu grešku a da ne zna gdje griješi.

Nadalje, iako su ankete u najvećem broju slučaja anonimne pčelari se boje dati podatke jer smatraju da će ih netko otkriti po lokaciji, iako se samo traži poštanski broj i najbliže veće mjesto, a imati gubitke smatraju sramotom.

E pa gospodo pčelari, stvari stoje ovako. Često se vode rasprave o gubicima uslijed trovanja, klimatskih promjena, bolesti i tko zna čega već i uvijek u zraku ostaje pitanje- Što poduzeti po tom pitamju?

 

-znanstvenici prihvaćaju da ima gubitaka zbog trovanja pesticidima -znanstvenici prihvaćaju da ima gubitaka zbog klimatskih promjena -znanstvenici prihvaćaju da ima gubitaka zbog pojava novih bolesti -znanstvenici prihvaćaju čak i da ima gubitaka zbog neznanja pčelara -znanstvenici prihvaćaju i razne druge razloge gubitaka.

Da bi isti ti znanstvenici i stručnjaci mogli bilo što poduzeti po ovom pitanju moraju imati relevantne podatke.

Tako npr. Da bi mogli nastupiti prema, recimo Ministarstvu poljoprivrede, po pšitanju nekih pesticida moraju imati relevantne podatke o gubicima pčelinjih zajednica na nekom području gdje postoji intenzivna poljoprivreda.

Svakako, kao dokaz tvrdnji, trebaju imati i podatke o gubicima u nekom drugom području gdje nema intenzivne poljoprivrede kako bi mogli sa sigurnošću ukazati na problem.

Nadam se da sam sa ovih par riječi uspio potaknuti pčelare na ispunjavanje anketa i da su shvatili bitnost tih podataka te da u budućnosti nećemo samo voditi isprazne priče nego da ćemo našim znanstvenicima i stručnjacima dati oružje u ruke da se bore za boljitak nas i naših pčela.

STRANICA 5

1.6.2021. PČELARSTVO ONLINE

PČELARstvo

PRIJATELJ PČELA

V. osnovna škola Varaždin dobila priznanje „Prijatelj pčela“ PČELARSTVO ONLINE

svjetski poznatog drveta čuvaju se pod kontroliranim uvjetima od 2011. godine u Živom arhivu Gupčeve lipe.

Učenici V. osnovne škole Varaždin crtali pčele Učenici 3 b razreda V. osnovne škole nastavnice Dubravke Novak i Dječji forum za prava djeteta u toj školi osim što su ekološki osviješteni, prošle su godine u suradnji s pčelarskim udrugama Pčelarstvo online iz Varaždina i HUP pčelinjak iz Zagreba bili marljivi i zasadili u svom školskom dvorištu voćnjak koji će pčelama i oprašivačima u proljeće pružiti vrijednu pašu, a njima nešto kasnije za uložen trud i brigu slasne ekološke plodove.

Dokazano dugovjeka Gupčeva lipa stubičkog kraja u Hrvatskom zagorju je ona pod kojom je prema legendi Matija Gubec s kmetovima prije četiri stoljeća “kovao” plan borbe protiv feudalaca.

Da učenici 3.b razreda V. osnovne škole Dubravke Novak znaju mnogo o samim pčelama i korisnosti oprašivača u prirodi uvjerili smo se i sami prilikom same sadnje kad su bez problema odgovarali na pitanja o pčelama i oprašivačima te njihovom korisnom utjecaju na naš okoliš.

Na V. osnovnoj školi ništa nije prepušteno slučaju, kao u pčelinjoj zajednici i oni su svoje zadatke raspodijelili. Svi razredi ovisno o uzrastu imaju svoje zadatke. Oni od 1. – 4.r imaju u vrtu svoje gredice koje marljivo obrađuju, a plodovi istih se koriste u njihovoj školskoj kuhinji. Viši razredi brinu o posađenom voćnjaku i voćkama.

Ove godine su na likovnom odgoju za dan pčela crtali raznim tehnikama pčele, a to se malo zbog mjera Nacionalnog stožera o provođenju nastave na daljinu i odužilo. No uz uložen trud ovih vrijednih mališana njihov rezultat na kraju nije izostao, kako onaj uložen u sadnju voćaka i lipe tako ni ovaj u maštovitim prekrasnim crtežima pčela.

U školi djeluje “Cvjećarska grupa” koja brine o cvijeću kako onom u školi tako i onom u školskom dvorištu. Tijekom školske godine u školi svaki dan djeluje “eko-patrola” tako da svaki tjedan jedan razred brine o čistoći školskog okoliša.

Nije to sve oni su ispred same škole zasadili i jedini certificirani klon u Varaždinskoj županiji. Klon Gupčeve lipe koja se nalazi u Gornjoj Stubici koji je dobiven uz pomoć stručnjaka instituta, a cijepovi tog

Oni sad osim što imaju u dvorištu svoj vlastiti vrt i voćnjak, imaju zasađen prvi i jedini certificirani klon Gupčeve lipe u Varaždinskoj županiji. Hrvatska pčelarska služba 112 je zahvaljujući njihovom trudu dodijelila V. osnovnoj školi vrijedno priznanje “Prijatelj pčela” koje će od sada s ponosom isticati da su za sada prva škola u Hrvatskoj koja zasluženo nosi to priznanje.

STRANICA 6

1.6.2021. PČELARSTVO ONLINE

PČELARstvo Program obilnog financiranja ekoloških projekata odobren u EP-u

Odbor EP-a želi zakon o zaštiti bioraznolikosti

ZAGREB, (Hina) - Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane u petak je u velikom dijelu podržao Komisijinu Strategiju za bioraznolikost i zatražio donošenje zakona o bioraznolikosti kako bi se mogao postaviti okvir za upravljanje mjerama očuvanja i obnove biološke raznolikosti do 2050.

Zastupnici su izrazili žaljenje zbog činjenice da Europska unija nije postigla ciljeve postavljene do 2020. te istaknuli da se nova strategija za bioraznolikost mora na odgovarajući način pozabaviti s ključnim faktorima kao što su način iskorištavanja zemlje, mora i organizama, klimatske promjene, onečišćenje te problem invazivnih stranih vrsta.

Odbor za okoliš smatra da je za rješavanje ovih problema potrebno mobilizirati 20 milijardi eura godišnje.

U izvješću, usvojenom sa 62 glasa, uz četiri glasa protiv i 12 suzdržanih, podržava se uspostava zaštićenih dijelova na najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a te hitno djelovanje na zaštiti ugroženih vrsta, a posebno radi sprečavanja daljnjeg nestanka pčela i drugih oprašivača.

Povjerenik Europske komisije (EK) za okoliš, oceane i ribarstvo, Virginijus Sinkevičius, naglasio je da je smanjenje broja kukaca “alarmantno” što „ugrožava naš vlastiti opstanak i prirodu u cjelini“.

Zaštita oprašivača, uz 50-postotno smanjenje upotrebe kemijskih pesticida, „jedan je od prioriteta europskog zelenog plana“, rekla je povjerenica EK-a za zdravlje i sigurnost hrane, Stella Kyriakides.

Zastupnici su se snažno usprotivili ponovnom odobrenju glifosata nakon 31. prosinca 2022. te su ponovno pozvali na hitnu reviziju Inicijative za oprašivače koja uključuje ambiciozni okvir praćenja oprašivača na razini cijele EU.

(Hina) - Europski parlament odobrio je u četvrtak na plenarnoj sjednici dogovor sa državama članicama EU-a o programu Okoliš i klimatska akcija (LIFE), koji predviđa 5,4 milijarde eura za ekološke projekte u razdoblju od 2021.-2027.

Program LIFE postat će "najambiciozniji program za klimu i okoliš" EU-a, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta.

Ukupno će, u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira za 2021.-2027., LIFE-u pripasti 5, 4 milijarde eura. Od toga će se s 3, 5 milijardi eura financirati ekološke aktivnosti, a s 1, 9 milijardi eura "klimatska akcija".

"Kada vidimo što je sve do sada ostvareno s LIFE-om, jasno je da veći budžet može pomoći u postizanju još većih stvari u budućnosti", kazao je izvjestitelj za program LIFE Nils Torvalds iz kluba zastupnika Obnovimo Europu, dodavši da je želio i veća sredstva za spomenuti program.

Ipak, istaknuo je kako je "zadovoljan što je postignuta nova razina predanosti prirodi i klimi kako bi program mogao nastaviti testirati ideje i pokazati buduća zelena rješenja".

Prilikom dodjeljivanja sredstava iz programa LIFE prioritet će imati projekti koji mogu privući veće investicije, obuhvaćaju suradnju više država i sl.

Također će se promicati "zelena javna nabava", kao i projekti koji doprinose očuvaju bioraznolikosti.

LIFE će time doprinijeti cilju trošenja 7,5 posto sredstava iz proračuna Europske unije na bioraznolikost u 2024. te 10 posto u 2026. i 2027.

Povjerenik EK-a za poljoprivredu, Janusz Wojciechowski, naglasio je da je utjecaju pesticida potrebno posvetiti veću pažnju.

“Budućom poljoprivrednom politikom trebao bi se ovaj problem u velikoj mjeri riješiti. Primjerice, poljoprivrednici će, kako bi dobili potpore, trebati posvetiti pozornost bioraznolikosti. U području istraživanja i inovacija, pronalaženje alternativa uporabi pesticida jedan je od prioriteta”, naglasio je Wojciechowski.

Europski parlament će o novoj strategiji za bioraznolikost glasovati na plenarnoj sjednici koja se održava od 7. do 10. lipnja. Eurozastupnici također pozivaju da se na UN-ovoj konferenciji u listopadu dogovori globalni sporazum kojim će se definirati smjer djelovanja sa ciljem očuvanja i obnove bioraznolikosti.

Program LIFE pokrenut je 1992. i jedini je fond EU-a namijenjen isključivo ciljevima koji se odnose na okoliš i klimu, a u okviru programa do danas je sufinancirano više od 4500 projekata, navodi se na stranicama Vijeća Europske unije.

Bizarna krađa na pčelinjaku!

Krađe na pčelinjacima sve su češća pojava, lopovi više ne biraju ni mjesto ni vrijeme kako bi na lak način došli do zarade. Tko krade na pčelinjacima? Naravno pčelari.

Dugo vremena upozoravamo na bizarnost kako svoje podatke o lokacijama pčelinjaka olako dajete nekim nepoznatim ljudima u udrugama i savezima pčelarskih udruga koji te iste kasnije javno ili dijele ili koriste za nezakonite stvari.

U vremenu od 21. do 25. svibnja u Varaždinu, na predjelu zvanom Cirkovečka, nepoznati je počinitelj otuđio više komada košnica sa pčelama, pčelarsko odijelo i drugi pčelarski pribor.

Visina materijalne štete procjenjuje se na nekoliko desetaka tisuća kuna.

Policijski službenici nastavljaju rad na otkrivanju počinitelja ovog kaznenog djela javlja nam PU Varaždinska.

STRANICA 7

1.6.2021. PČELARSTVO ONLINE

PČELARstvo

Kontrola varoznosti pčelinje zajednice

kako bi pravilno i pravovremeno provodio treba ustanoviti brojčanu prisutnost. Ona se najčešće provodi ispiranjem pčela, brojanjem prirodnog pada, otklapanjem trutovskog legla.

Često se u pčelarskim krugovima priča o ciljanoj selekciji pčela, to je kao prvo ozbiljan i mukotrpan posao čiji se rezultati vide tek dugoročnim osmatranjem. Naravno svaki bi pčelar trebao bar pokušati uključiti se u okviru svojih mogućnosti dati doprinos zajedničkom cilju smanjenja broja varroe.

Profesionalni pčelari i oni sa više iskustva odradit će ovu metodu koju ćemo opisati u nekoliko koraka, ali i kod onih manje iskusnih neće ovakav način brojenja varroe u zajednici predstavljati poseban problem. Metoda je najbliža onoj više poznatoj kada otklapamo trutovsko leglo.

Kako brojimo leglo u ovoj metodi? Jednostavno:

Najbolja strategija brzog smanjenja količine varroe na pčelinjom Republike Hrvatske, ali i šire, je kombinacija – mix apliciranih sredstava unutar nekoliko ključnih trenutaka u ciklusima njenog ubrzanog razvoja naspram razvoja pčelinjih zajednica. Suzbijanje u jesen se savjetuje kako bi se izbjegli gubici košnica tijekom zime.

Ustanovimo li krajem zimskog monitoringa varoznost ispod 1% ne trebamo provoditi ponovni tretman no možemo ga provesti čisto preventivno timolom ili nekom od kiselina.

Grinja varroa na njih ne stječe nikakvu otpornost, a kod ispravne upotrebe nema opasnosti za pčele i proizvode.

Varoza pčela je parazitska bolest koja utječe kako na odrasle pčele tako i na njihovo potomstvo. To uzrokuje ozbiljne gubitke i u proizvodnji meda i u uzgoju pčela. Da bi imali kakva takva saznanja što se po pitanju varoze pčela dešava na pčelinjaku potrebno je obaviti i testno uzrokovanje zajednica.

Preporuke za testiranje varoze pčela: 1. Ako je broj košnica vašeg pčelinjaka 60 ili manji, trebate testirati minimalno 6 košnica.

2. Imate li više od 60 ili više radnih košnica na svom pčelinjaku, testiranje vršite na minimalno 10% košnica.

Ukoliko sa 10 ličinki otpadne (ili na njima pronađemo) 5 varroe postotak varoznosti zajednice je 50%, ukoliko otpadne (ili na njima pronađemo) sa 20 ukupno 4 varroe tada je varoznost zajednice 20%.

Dakako treba naglasiti kako niži postotak od 10% ulazi “u normalu” i nakon tretmana koji odaberete ne bi trebalo biti problema. Dakako da i s preparatima treba biti oprezan, u svijetu mnogo ljudi živi od varoe, naime poznato je da samih preparata ima preko 250 vrsti a neki su stvarno upitni. Što je dakle postotak viši sa tretmanima treba početi što prije – odmah!

U svakoj košnici koju testiramo uzmemo uzorak od otprilike 300 pčela. Pčele uzimamo sa 3-4 okvira otvorenog legla i to s obje strane. Na taj način osiguravamo reprezentativan uzorak svake testirane košnice. Prema nekim se preporukama uzimaju uzorci s ljeve i desne strane pčelinjaka, to naravno nema veze i nije potrebno zamarati se tim detaljima.

Kako tumačimo rezultate?

Najveći u uzrokovanim košnicama dobiven postotak zaraze koristimo kao referentnu vrijednost za odlučivanje o mjerama koje trebamo poduzeti na pčelinjaku. Na primjer, ako je rezultat na pčelinjaku sa recimo 45 košnica na dvije košnice 5%, na dvije 10%, pa na dvije 15%, referenca varoznosti mora biti 15% za cijeli pčelinjak.

Isto vrijedi za sve metode testiranja varoznosti pčela koje provodimo. Preporuka ipak je da radite šećerom u prahu naspram alkoholne ili otopine sapuna jer se pčele nakon testiranja žive vrate u košnicu.

Kako brojiti varrou ima nekoliko načina, koji je najučinkovitiji odaberite sami. Za vas smo ovdje odlučili opisati jedan jednostavan, a opet učinkovit način.

Zna se da varroa “voli leglo” posebno joj je blisko ono trutovsko. Pčelar mora provoditi   

proljetnu / travanj, svibanj, lipanj ljetnu / srpanj, kolovoz, rujan zimsku zaštitu /studeni, prosinac, siječanj

STRANICA 8

1.6.2021. PČELARSTVO ONLINE

PČELARstvo

SA VAROOM, SE BITKE VODE

Pčelinja pelud za jačanje imuniteta Iako optimalna količina pčelinje peludi nije poznata zna se kako baš pčelinja pelud pomaže u poboljšanju imunološkog sustava.

Preporuka je prema nekim procjenama uzimanje jedne do dvije doze dnevno – ukupno do gram peludi.

ALEKSANDAR ZELIĆ NA PČELINJAKU ČOŠUŠA Pčelinjak gdje pčela gleda more

Online objavom o tretiranju pčela u Dalmaciji u zimskom periodu Aleksandar Zelić otvorio jednu temu koja je i inače dobra tema za razmjenu mišljenja i iskustava, pa valja reći ono što radi na ČOŠUŠI kao tretaman svake godine i kod njega se pokazalo dobro.

Zbog varoze pčela do sad nije imao gubitke, svi se Zelićvi gubitci svedu na gubitak matice i trutuše što lako riješi jednostavnim istresanjem. Evo kako radi Aleksandar Zelić kroz godinu. Napomena, nije eko pčelar tako da koristi kako sam kaže „ono što koristi“, pa neka nitko ne zamjeri što su tretmani mješavina između klasičnog i ekološkog pčelarstva.

Znanstveno je dokazano kako neke hranjive tvari koje sadrži pčelinja pelud, uzimaju li se preventivno, poput npr.: proteina, kiselina, vitamina, kalcija, magnezija, nukleinske kiseline, lecitina i cisteina pridonose jačanju obrambenog sustava suprostavljajući se štetnim učincima oksidativnog stresa izazvanog zračenjima i kemijskim otrovima.

(Saša Radić 2005.).

Pustinjska ruža

S VAROZOM SE BITKE VODE - I dio

Proljeće u Dalmaciji - Aleksandar Zelić U proljeće ne radim nikakav tretman, varroe ima onoliko koliko prezimi na pčeli. Prvi tretman radim negdje od polovine travnja pa do početka svibnja kada ima jako puno legla i mlade pčele, a znamo da se varroa razvija najviše u leglu.

Tada „poštaubam“* svu pčelu sa mljevenim šećerom koji sruši jako puno varroe. Bitna stvar je da ima mrava na pčelinjaku, pošto varoa koja padne je živa, ali mravi to riješe brzo onako već začinjenu na slatko pa ju odnesu dalje. Važno mi je isto tako da ne tretiram kemijom radi meda koji će pčela u tom i narednom periodu donijeti, preraditi i poklopiti.

Nakon toga ništa ne radim dok ne izvrcam sav med koji je namijenjen za prehranu, znači otprilike u srpnju kada sve izvrcam što sam planirao izvrcati, vratim pčelama saća na čišćenje i onda stavim takozvane letvice, obično je to Super ili Herba strip, a lani sam radio Josine** konopčiće što je otprilike isto što i letvice.

Pustinjska ruža (delosperma cooperi) porijeklom je iz Afrike, najsjajniji aspekt ove biljke – cvjetovi cvatu ružičastim cvijećem izgledom nalik na one koje nalazimo kod Ivančice.

Oprašivače uveseljavaju cvatom sve od kasnog proljeća – početka ljeta do kasne jeseni. Cvjetovi ovisno o podvrsti mogu biti žuti, crveni, ljubičasti, boje maline, ružičasti, bijeli, losos ili ljubičasti.

Ogovara joj sunčan položaj sa suhim te dobro ocijeđenim tlom.

U Dalmaciji u vrijeme ljeta je jako malo legla, čak i prirodno na vrućinama matica zna zastati sa zalijeganjem.

Letvice odrađuju svoj posao otprilike 30-40 dana, nakon toga "ishlape" postanu inertne. Bez obzira na letvice vršim stimuliranje matice na zalijeganje sa otprilike 3 decilitra šećernog sirupa svako drugo veće tako da do kraja kolovoza ili početkom rujna u košnicama bude legla i nove generacije pčela za koje stručnjaci kažu da su zimska pčela, ja ne znam kada u Dalmaciji matica zaleže zimsku, dugovječnu pčelu i da li uopće ima potrebu za takvom pčelom obzirom na klimu.

Uglavnom tada kada je dosta mlade pčele i legla ponovo poštaubam* svu pčelu, još je toplo i mrava ima čak i više nego u proljeće pa oni jako lijepo pospreme tu opalu varrou. *Poštaubati, štaubati: Zaprašiti praškastim sredstvom. **Joso: Kolega pčelar Joso Pleš

S VAROZOM SE BITKE VODE - II dio STRANICA 9

1.6.2021. PČELARSTVO ONLINE

PČELARstvo

Jesen u Dalmaciji - Aleksandar Zelić

Izložba u knjižnici grada Zagreba

Jesen je, početkom listopada, bez obzira na moguću pašu primorskog vriska (Satureja montana) skidam treće nastavke, medišta, drugi nastavak sa medom spuštam na podnicu, a plodište sa podnice dižem kao drugi nastavak i naravno maknem matične rešetke.

Tada usput povadim one letvice od ljetos. Netko je pitao negdje kada se vade te letvice, eto, ja ih tada izvadim, nisam primijetio da su ikad smetale pčeli.

Ako ima viška meda, a to je rijetko kod mene, jer volim sav taj med ostaviti pčeli za zimu, izvrcam i nakon toga do kraja listopada i početka studenog dimim klasično pčelu sa pogodnim sredstvom i listićima 3 puta u razmaku od 7 dana i puno ne gledam koliko je varoe otpalo pri dimljenju.

Prije svakog narednog dimljenja obavezno treba očistiti AV podnice od otpadaka i mrtve otpale grinje varroe ako je ima od prethodnog dimljenja, uglavnom je bude jako malo jer dio svakako mravi pokupe.

Lijep pozdrav mojim dragim kolegama.

VESELO I OPUŠTENO Aleksandar Zelić - pčelar

U knjižnici grada Zagreba u Gajnicama postavljena je izložba povodom Svjetskog dana pčela koji se obilježava svake godine 20 svibnja.

U suradnji s hrvatskom udrugom pčelara Pčelinjak u izlozima grada Zagreba u Gajnicama predstavljene su izuzetne fotografije pčela, kao i prava košnica – pletara.

Apis mellifera carnica, kranjska siva pčela, najzastupljenija je na našem području te je njen uzgoj zaštićen Zakonom. Ova medonosna pčela odgovorna je za oprašivanje više od 80% cvjetnica i više od 70% usjeva u Hrvatskoj.

Izložba je mali podsjetnik na važnost pčela u ekosustavu, a u brošuri koju je pripremila udruga HUP pčelinjak i koju možete ponijeti sa sobom saznat ćete i kako se ponašaju pčele, stršljeni i ose, te kome se obratiti za pomoć u neinvazivnom uklanjanju rojeva. (HUP pčelinjak) --------------------------------------------------

-------------------------------------------------Tretmani vinograda nanose velike gubitke pčelinjem fondu Prije upotrebe sredstva za prskanje svi bi trebali pročitati upute, uvjeriti se da li je sredstvo otrovno ili ne za pčele i ostale oprašivače.

Promjene u udruzi pčelara Matica iz Županje Jedna od aktivnijih udruga pčelara tijekom svibnja izglasala je na izvanrednoj Skupštini udruge nove osobe koje će u sljedećim godinama voditi udrugu.

Za predsjednika udruge pčelara Matica iz Županje odabrali su Damira Piljića koji je odmah u početku najavio pčelarima te udruge promjene i više aktivnosti u radu udruge te neke pogodnosti same udruge u odnosu na članstvo.

Uz novi UO udruge izabran je i tajnik Stipo Baotić te novi upravi i nadzorni odbor Predsjednik je zamolio sve članove da obnove članarine jer se udruga između ostalog financira i iz članarina.

Udruga je ove godine potpisivanjem sporazuma postala dio Hrvatske pčelarske službe 112, Hrvatske koordinacije za zbrinjavanje rojeva pčela nepoznata vlasnika i kao takva voditelj projekta za Vukovarsko srijemsku županiju.

Vinogradari u ovom periodu prskaju vinograde insekticidima protiv grozdovog moljca i američkog cvrčka, a voćari prskaju voćnjake insekticidima.

Sve to je štetno za pčele!!!

Pčelari godinama upozoravaju na prskanje bilja u vrijeme cvatnje, što je zakonski zabranjeno, te mole sve voćare i vinogradare da se pridržavaju uputa o upotrebi, odnosno da prije upotrebe sredstva za prskanje (pesticid, fungicid, herbicid) pročitaju je li sredstvo otrovno za pčele.

Insekticidi se ne koriste u fazi cvjetanja voćaka jer je njihova upotreba u toj fazi neopravdana, a tretiranja vrše ako su potrebna u ranim jutarnjim ili večernjim satima.

STRANICA 10

1.6.2021. PČELARSTVO ONLINE

PČELARstvo

Bitno smanjeni i unosi 'sigurne' bagremove paše!

Iako je bagremova paša slovila kao 'sigurna' ova je godina itekako pokazala kako danas promjenom klime više ništa nije kao prije.

Bagrem koji je na dijelovima smrzao u fazi pupanja, na dijelovima gdje nije bilo utjecaja mraza zbog hladnih dana je procvao većim djelom tek nakon listanja.

Takvi cvjetovi uglavnom ili ne mede ili mede bitno smanjenom količinom nektara. Problem dodatno predstavljaju svakodnevne kiše, vrcanja će biti na stacioniranim pčelinjacima minimalna, a ponegdje je pitanje da li će ih biti.

Iako se upozoravalo da novci Nacionalnog pčelarskog programa mogu biti usmjereni i na slučajeve poput ovih oni se većinom troše na nezakonite i neustavne nepotistički i usko interesno usmjerene mjere HPS-a koji gutaju sredstva.

Jednostavno je nevjerojatno kako djelatnici Ministarstva poljoprivrede dijele na ovakve načine sredstva manjinskom dijelu pčelara koji za sebe tvrdi da je „krovna organizacija“ što naravno nije niti radi u interesu svih pčelara.

Višak, odnosno neutrošen dio sredstava Nacionalnog pčelarskog programa trebao bi se trošiti na sve pčelare umjesto da propadne.

Hrvatski pčelarski savez ne zna se ni prijaviti na najobičniji formalni natječaj?

Hrvatski pčelarski savez nemilosrdno troši sredstva Nacionalnog pčelarskog programa, neka sredstva koja su utrošili preko Ministarstva poljoprivrede nitko normalan danas ni u samom ministarstvu ne može objasniti.

Kad se trebaju javiti na natječaj, poput svih ostalih, ne samo da iako su neki tamo za to plaćeni ne znaju popuniti ni najobičniji formular oni nemaju ni dokaz da se protiv njih ne vodi kazneni postupak.

U tome nisu jedini pa su zbog šlamperaja Hrvatskog pčelarskog saveza i Pčelarskog društva Zagreb, „Dani meda u Zagrebu“ i „Kušaonica meda sa Zzzagimedom“ ušli u Popis čije prijave ne ispunjavaju propisane uvjete Javnog natječaja za financiranje programa i projekata udruga iz područja zaštite životinja, poljoprivrede, šumarstva i lovstva iz Proračuna Grada Zagreba za 2021.

Pčele i vinogradi: G. Adam Talan piše u Hrvatskoj pčeli od IX. god 1932. godine svoja opažanja: “Ja sam već u godini 1929. bio započeo s ispitivanjem ukoliko bi se pčelice mogle označiti kao štetočine u vinogradima, pa sam opažanja nastavio u jeseni g.1930. i 1931. u Klosterneuburgu (A) sa prof. ing. Planhom.

Kod tih opažanja naročita je pažnja skrenuta tome da li pčelica u stanju oštetiti jednu cijelu jagodi na grozdu ili cjeli voćni plod. Pokusi su vršeni u školskom vinogradu u Klosterneuburgu.

Pored leta na ulazu u košnicu nastavljeni su grozdovi koji su bili oštećeni, bilo nagriženi bilo s napuklim bobicama pa se već prvog dana dokazalo da su samo napadnute jagode koje su od ptica, grozdovog moljca ili osa prije otećene jer je samo na tim mjestima pčelica nastavila sisati sok.

Sve jagode koje su bile neoštećene ostale su i od pčela nepovrijeđene. Za istraživanje uzeli smo grožđe od ‘Zelenog Veltlinca’ koji je u tamošnjim vinogradima najveć raširen, zatim ‘Sylvaner’, te osobito s finom kožicom proviđeni ‘Sauvignon’.

U godini 1931. pokus je ponovljen na sljedeći način: 13. listopada stavljeni su u jednu vrlo jaku sa pčelama napučenu košnicu: na jednu stranu okvir sa grožđem svih navedenih vrsta, od kojih su prije odstranjene sa svom mogućom točnošću sve ozljeđene bobice, a sve ostavljene u košnici bez diranja tri dana.

Nakon tri dana pregledano je pa ustanovljeno da su pčele sav domenuti med upotriebile, dok su se na grožđu samo šetale, bez da je bila i jedna jagoda oštećena. Četvrti i peti dan istio, te je tako ostalo sve do 27. listopada kada je grožđe posvema neozlieđeno izvađeno.“

Hrvatski pčelarski savez nije ispunio uvjete Točke 4. podtočka 12.

Prijava na natječaj sadrži sve podatke, dokumentaciju i popunjene obrasce određene natječajem - Nije priložen dokaz o solventnosti podnositelja prijave (BON2, SOL2) ne stariji od 30 dana od dana objave javnog natječaja i uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak za odgovornu osobu podnositelja prijave.

Prijava pčelarskog društva Zagreb na Javnom natječaju ne sadrži sve podatke, dokumentaciju i popunjene obrasce određene Javnim natječajem - Nedostaje uvjerenje da se ne vodi kaznenni postupak za odgovornu osobu podnositelja prijave

Još samo neki, neinformirani ljudi uglavnom, tvrde da pčele mogu naštetiti bobicama. Na način da pčele piju sok iz bobica zrelih grožđa. Međutim, pčele dokazano je ne grizu grožđe da bi dobile sok niti je to za njihove zalihe dobro. Ako zrele bobice grožđa imaju pukotinu, ako ih ošteti ptica, neki drugi insekt ili prirodnog puknu, pčele mogu na zrelom grozdu isisati sok iz grožđa, inače to nije moguće.

Određivanje vlage u medu Količina vlage u medu je bitna kako za čuvanje tako i za određivanje zrelosti samog meda prije vađenja iz košnice. Prevelika količina vlage u medu dovodi do neželjenog vrenja i time kvarenja meda.

STRANICA 11

1.6.2021. PČELARSTVO ONLINE

PČELARstvo

Prisutnost vlage u medu možemo sami bez instrumenta prepoznati tako što se kap meda koji ima veći postotak vlage brže razlije na staklenoj površini, dok kap meda sa manje ili idealnim omjerom vlage ostaje spljoštena. Naravno metoda je neprecizna no iskusan će pčelar i odokativno znati približan postotak vlage.

Također u staklenki možemo procijeniti prema gustoći meda kada se staklenka s medom okrene, zračni balon se mora polako pomicati prema vrhu, kao jedinstvena cjelina.

Med curi polako sa žlice, ne smije kapati, mora bez prekida curiti sve dok se ne stanji do debljine konca. Uvijek moramo uzeti u obzir da različite vrste meda posjeduju različita svojstva, pa tako i postotak vlage nije identičan u svim vrstama. Idealni postoci kreći se kad je postotak od 13 do 20%.

Iskusniji pčelari koji su godinama u tom poslu vizualnim pregledom mogu vrlo precizno procijeniti da li med sadržava veći ili manji postotak vlage i da li je ili nije spreman za vađenje iz košnice.

Kako danas takvi ručni i digitalni refraktometri nisu preskupi gotovo svaki pčelar posjeduje bar jedan uređaj kojim vrlo lako i brzo može odrediti količinu vlage u medu.

Prirodna hrana odraslih pčela medarica je pelud i med kojeg sakupljaju u prirodi obilazeći najrazličitije vrste biljaka, neke više neke manje. U današnjem komercijalnom pčelarstvu gdje svaki pčelinjak bez obzira na njegovu veličinu mora imati svoju ekonomsku računicu to ponekad nije dovoljno.

U razdobljima kada su količine nektarnih paša male i nedostatne pčele će početi u većoj mjeri sakupljati sokove prezrelog voća ili sokove koje proizvode neke vrste biljnih ušiju i kao takve nakon sakupljanja ih preraditi i deponirati u saće unutar košnice. I to je naravno med visokovrijedna namirnica, međutim za potrebe opstanka pčelinjih zajednica preko zime ili odgoja mladih pčela takav med nije prikladan za ishranu i može stvoriti kod pčela ukoliko nema drugih izvora određene probavne smetnje pa čak i ukoliko pčele uđu u zimski period na takvom medu može prouzročiti gubitak zajednice.

Moj način pčelarenja - Aleksandar Zelić U proljeće pojavom matičnjaka u košnicama radim slijedeće 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

Košnica u kojoj nađem matičnjake je kandidat da uđe u rojidbeni nagon, a to nije cilj ako se želi iskoristiti paša koja slijedi zato tu košnicu razrojim sam tako da istovremeno spriječim rojenje, dobijem jako društvo za medobranje i istovremeno dobijem još jedno društvo. U oba društva dobijem i mlade matice.

Košnice ćemo nazvati košnica A i košnica B. Košnica A je košnica koja ostaje na svom mjestu, a košnicu B ćemo stavit negdje na pčelinjak gdje nam odgovara.

Trebamo pripremiti za košnicu B podnicu, sanduk te zbjeg i poklopac, te jedan prazan sanduk za manipulaciju i okvire sa saćem i satnom osnovom.

U košnicu B ćemo staviti svo leglo iz košnice A, osim jednog okvira koji će bez pčele ostati u košnici A, a ako ima povučenih matičnjaka ili zvončića na okvirima koje smo prenijeli u košnicu B, njih ćemo pokidati, bez obzira je li leglo otvoreno ili zatvoreno, tako da svu pčelu skupa sa maticom prenesemo iz košnice A u košnicu B i svu pčelu iz košnice A stresemo u košnicu B. Novoformiranu košnicu B u kojoj je sada svo leglo bez matičnjaka iz košnice A sa maticom prenesemo na drugo mjesto na pčelinjaku.

Na poziciji košnice A nam je ostao jedan okvir legla bez pčele na kojoj ostavimo samo jedan najbolji zreli matičnjak, a sve ostale porušimo.

Taj okvir sa leglom i jednim matičnjakom stavimo u sredinu plodišta košnice A te dodamo lijevo i desno prazna radiličko saće.

Na to plodište se stavi matična rešetka i iznad nje medište sa praznim sačem i na to stavimo zbjeg i poklopac.

U tijeku dana ili do noći sve izletnice iz košnice B će se vratiti na staro mjesto u košnicu A, a u košnici B će ostati domačice sa maticom na leglu..

U košnici A će izletnice zateći leglo i matičnjak, tako da neće povlačiti druge matičnjake, već će čekati da se izleže nova matica.

Nakon 6 dana provjerimo da li je matica izašla, a to vidimo po tome što je matičnjak odozdo otvoren nakon izlaska matice. Maticu ne treba tražiti.

Pčela u košnici A, pošto nema drugog posla će sva ići na pašu i u medobranje.

Prema kalendaru matice, matica će otići na oplodnju nakon desetak dana od izlaska pa ćemo nakon toga provjeriti da li je krenula sa zalijeganjem novog legla.

ZAKLJUČAK Na ovaj način smo spriječili rojenje, dobili smo u košnici A jako društvo koje će nam donijeti nektar i med te novu mladu jaku maticu, a u košnici B ako je matica i slabija neće doći do rojidbenog nagona bez obzira što će se izleći puno mlade pčele, već se često dogodi da pčela tihom smjenom zamjeni staru maticu novom, tako da smo dobili dva društva sa mladim maticama.

Košnicu B treba kontrolirati i kada vidimo da se izlegla većina pčela, obavezno ju proširiti još jednim nastavkom sa saćem i satnim osnovama jer mlada pčela u vrijeme paše izvrsno radi satnu osnovu.

Stvar je pašnih prilika da li i na košnici B između plodišta i proširenja staviti matičnu rešetku pa imati košnicu P+MR+M (plodište + matična rešetka + medište) ili ćemo ostaviti na 2 plodišta ako nema paše.

Ponekad se dogodi da u košnici A matica se ne vrati sa oplodnje, ali neće se pojaviti lažna matica svo vrijeme dok ima paše, jer je pčela zauzeta medobranjem. U tom slučaju, prije nego se pojavi lažna matica vratimo košnicu B natrag na košnicu A i spajanje izvršimo klasično preko novina, tako da nema govora da bi se dogodilo da društvo koje na ovaj način uradimo, izgubimo. Želim Vam USPJEŠNO PČELARENJE Alexandar Zelić, Hobby pčelar STRANICA 12

1.6.2021. PČELARSTVO ONLINE

PČELARstvo

Umnožavanje pčelinjih zajednica Iz vlastitih pčelinjih društava možemo uz malo vještine i znanja lako formirati novo društvo stvaranjem prisilnih umjetnih rojeva, svejedno da li ih trebamo kao pomoćna društva koja nam služe za pojačavanje postojećih ili ih jednostavno ostavimo da se razviju u jake pčelinje zajednice koje će nam iduće godine omogućiti veći prinos pčelinjih proizvoda.

Taj postupak prilično je jednostavan i možemo ga obaviti prije, u tijeku glavne paše ili želimo li tek nakon glavne paše.

Iz jakih pčelinjih zajednica iz plodišta oduzimamo otvorena legla sa mladim pčelama. Okvire stavljamo u unaprijed pripremljene nastavke na podnici. Na njihova mjesta u plodišta dodajemo pripremljene okvire sa satnim osnovama, odmah do legla. Ovisno o jačini društva obično se uzimaju po 2 okvira sa leglom tako da jedan nastavak sa deset okvira punimo iz tri jake košnice što iznosi 6 okvira legla.

Ostatak popunjavamo sa 2 okvira na kojima je satna osnova i 2 okvira sa medom. Kod kompletiranja na nastavak stavljamo hranilicu i ventilacionu mrežu te naravno krov košnice.

Tako novo formiranu košnicu selimo na drugu lokaciju minimalno 2-3km da spriječimo vraćanje dijela pčela radilica u izvornu košnicu.

Nakon otprilike 15-20 dana novo formiranu košnicu možemo slobodno vratiti natrag.

Važno što ne smijemo zaboraviti kod dodavanja legla u novu košnicu je da legla stavljamo na sredinu košnice, kako bi pčele lako mogle održavati potrebnu temperaturu legla (slike desno 1 i 2).

ČITANJE SA LETA Konstatacije stanja pčela bez pregleda košnica - Aleksandar Zelić.

-Kao odgovor na kuckanje po košnici čuje se kratko i snažno zujanje, znak je da pčele dobro zimuju.

- Na kuckanje po košnici, pčele dugo zuje (30-tak sekundi) nedostaje im hrana, ako zuje duže...nemaju maticu.

- Na kuckanje pčele dugo zuje i čuju se na više mjesta u košnici, znak je da se pčelinje klube podijelilo u potrazi za hranom.

- Ako u toku zime prislonimo uho na prednju stranu košnice i čujemo duboko isprekidano zujanje znak je da je matica počela sa polaganjem jaja.

- Donošenje cvjetnog praha, izbacivanje sitnih mrvica saća i izbacivanje mrtvih pčela, znak je dobrog razvoja društva u kome je prisutna matica.

- Izbacivanje pčelinjeg legla, znak je da pčelinje društvo gladuje, da je došlo do prehlade legla, ili pojave bolesti.

- Ako ose neometano ulaze i izlaze iz košnice, (proljeće-jesen) znak je da je pčelinje društvo slabo.

- Ako u jutarnjim i večernjim satima, sva društva miruju a jedno ili nekoliko su aktivna, prisutna je grabež. Ako pčele iz košnice izleću naniže, to je znak da je ta košnica pljačkana. Ako polijeću visoko, to je košnica koja pljačka.

- U rano proljeće pčele puze po zemlji, nastupila je majska bolest.

- Brzo izlijetanje pčela iz košnice, padanje ispred leta pri povratku, sa kratkim zadržavanjem, znak je da je počela obilnija paša.

- Brujanje u košnici u sumrak i miris meda na pčelinjaku, znak je da je tog dana bila obilna paša.

- Stražarice na letu ne dozvoljavaju ulaz pčelama koje se vraćaju sa paše (čak i pčelama sa tovarima peludi) znak je da su pčele zatrovane na paši.

- Pčele se vraćaju vlažne, dezorijentirane, napuhane, loša koordinacija pokreta, znak je da su pčele zatrovane.

- Masovno izbacivanje mrtvih i polumrtvih pčela iz košnice, znak je da je trovanje unutar košnice.

- Ako se primijete trutovi na letu u ranom proljeću ili kasnoj jeseni, znak je da je matica loša, ili je društvo sa lažnim maticama kao i sa maticom trutušom.

- Pri podizanju poklopne daske, poslije dimljenja, pčele snažno bruje, jure po satonošama sa podignutim zadtkom, znak je da u košnici nema matice.

- Pčele ne donose peludni prah, ili donose vrlo male tovare na nogicama, društvo ima problem sa maticom.

- Društvo jako a slabo opći sa okolinom u odnosu na ostala društva, znak je da se društvo sprema za rojenje.

STRANICA 13

1.6.2021. PČELARSTVO ONLINE

PČELARstvo

- Pčele grickaju leto sa lijeve i desne strane a leto nije preusko, znak je da ce se društvo rojiti za 15-20 dana.

- Pčele grickaju donju i gornju ivicu leta, znak je da se pčele spremaju za tihu smjenu matice.

- Pjevanje matice “ti-ti-ti” koje se čuje posebno noću, znak je da će pčele sutradan napustiti košnicu, krenuće u rojenje.

-Pčele sa crnim zadtkom bez dlačica, trepere krilima, oboljele su od paralize - crne kuge.

- Mrtve pčele sa skupljenim krilima i nogicama i sa uvučenom rilicom…prirodna smrt.

- Prednje noge i krila skupljena, zadnje noge raširene, rilica ispružena…smrt od gladi(pored mrtvih pčela koje su uvučene u ćelije saća).

- Matica na zemlji ispred košnice sa par pčela, znak je da je matica oboljela od melanoze.

- Pušteni roj pjeva (pišti), znak je da je u roju nesparena matica.

Postoji jos dosta pokazatelja, na osnovu kojih možemo zaključiti šta se događa sa društvom u košnici.

- Pčele blokiraju trutove na letu ili u krajevima košnica, znak da je unos nektara u košnicu smanjen, a pčele se spremaju za nastupajuću zimu.

- Pčele se masovno vraćaju u košnicu a ne izlaze iz nje, siguran znak da će uskoro kiša.

- Pčele lete u velikom broju ispred i u blizini košnice (igraju se), znak da se mlade pčele orijentiraju i to se obično događa pred promjenu vremena.

PČELINJI OTROV I IMUNITET Otrov pčela u organizmu ljudi izaziva reakciju imunološkog sustava. Preosjetljive osobe mogu dobiti opasne alergijske reakcije koje mogu biti toliko opasne a završe i smrću.

Organizam tada reagira stvaranjem antitijela imunoglubina E i vrlo burnom alergijskom reakcijom.

Pčelari koji “dozu” otrova primaju u kontinuitetu postaju imuni na otrov, što više uboda tijekom sezone prime bol i otok se smanjuju. U početku sezone naravno otok je najveći.

Otpornost pčelara na ubode nastaje prema podacima zbog stvaranja antitijela imunoglubina G koji sprIječava toksično djelovanje otrova.

Zadržavanje imuniteta postiže se opetovanim ubodima što je preko zime smanjeno ili nestaje u potpunosti, dok se pojačava početkom svake sezone pčelarenja u proljeće.

- Ispred košnice veća gomila mrtvih pčela, znak da je došlo do trovanja istih.

- Ako pčele donose manje količine peludnog praha (boje slonove kosti), to je znak da posjećuju bagrem (bagrem luči nektar).

- Ako pčele vuku zaperke, to je znak da su rastojanja između pojedinih dijelova košnice veća nego što treba.

- Kada pčele povezuju (zapunjavaju) propolisom pojedine dijelove u košnici, to je znak da su rastojanja između tih dijelova košnice manja nego što treba.

- Kada se kod nekog društva pčele zadržavaju na letu a pčele iz drugih društava užurbano rade, to je znak da nemaju dovoljno prostora za skladištenje nektara.

- Ako je na letu nesvakidašnja situacija pčele se jure, klupčaju i prilikom dodira pod prstima osjećamo ljepljivu masu, siguran znak da je nastupila grabež.

Zapažanja u proljeće promatranjem leta ujutro oko 9-10 sati , 1).Ako ima rose na letu znači da društvo ima dobar razvoj 2). Ako su izbačeni kristali šećera znači da pčele čiste ćelije od kristaliziranog meda, sirupa ili pogače.

3)Ako ima izbačenih djelića peludi, znači da pčele čiste ćelije od pokvarene peludi .

4)Ako na letu ima izbačene mrvljene pčele crne i bijele kuglice, znači da je rovčica u košnici.

5)Ako na letu ima izbačene krupnije mrvice voska i tamne kuglice , znači da je miš u košnici.

6)Ako ima izbačenog trutovskog legla , znači da nema hrane .

7)Ako ima izbačenih žutih ili tamnožutih larvi, to je znak bolesti .

8)Ako ima izbačenih larvi, lutki i poklopaca legla, to je posljedica noćnog mraza .

9)Ako na letu vidimo mlade pčele deformiranih krila, znači da je društvo napadnuto varozom .

STRANICA 14

PČELARstvo

1.6.2021. PČELARSTVO ONLINE

Divlji kesten

Divlji kesten [Aesculus hippocastanum] naraste i preko 20 metara visine, kao vrsta nije zahtijevan za uzgoj nakon sadnje.

Pčele vrlo rado obilaze njegove cvjetove na kojima sakupljaju nektar koji sadrži i dosta šećera pa se i njihovo saće u cvatnji te vrste brzo popunjava medom.

Cvijet divljeg kestena spada među one cvjetove koji aktivno komuniciraju s pčelama.

Daje i nektar, pelud ali i propolis pa ćete imati propolis specifičan svjetlo crvenkaste boje ako je čist.

KESTEN Kesten spada u drvo je iz porodice bukovki koje karakterizira crvenkasto-smeđi plod. Plodovi pitomog kestena poput meda spadaju u jednu od prvih namirnica koju je čovjek konzumirao za što postoje arheološki dokazi.

Stablo spada u bukovke i u srodstvu je s bukvom i hrastom, može narasti do 20 -30 m uz vrlo veliku krošnju. Kesten kasno cvjeta, odlična je ispaša za pčele i tada jedini izvor peludi i nektara. Kestenov med je vrlo ljekovit i pomaže kod gastritisa, štiti jetru, pridonosi boljoj cirkulaciji.

Cvjetovi kestena su bijelo žuti u obliku uspravnog grozda puni peludi i u krajevima gdje ta biljka raste čine značajnu pašu pčelama.

Bijelo žuto cvjetni čuperci na dugim, uspravnim i isprekidanim resama, značajna su paša medonosnim pčelama u krajevima gdje rastu. Listovi su duguljasti, nazubljeni, dužine peteljke do 5 cm, dužine lista 10-30 cm i širine 3-6 cm, s istaknutim žilama na poleđini lista.

HUP PČELINJAK Hrvatska udruga pčelara Pčelinjak osnovana je 10.05.2018. godine.

Osnivači su grupa ljudi koji su vezani uz pčelarstvo na razne načine.

Kesten [Castanea sativa] listopadno je drvo visine preko 20 m, cvjetovi kestena skupljeni su u dugi specifičan klupčasti cvat. Kako su cvjetovi kestena vrlo plitki osjetljivi su na promjene vremena pa se pčelinja paša koja obiluje peludom u tim slučajevima prekida.

Iako u početku prvih dana cvatnje kesten u pravilu medi slabo, prinosi kestenove paše na lokacijama mogu doseći i do 30kg po košnici.

Tako u osnivačima imaju stare iskusne pčelare, agronome, privrednike te vrsne stručnjake ostalih struka.

Ideja za osnivanje ove udruge pojavila se stjecajem niza okolnosti. Neke eminentne pčelarske udruge nestale su sa pčelarske scene neke ne zadovoljavaju očekivanja pčelara te se stoga pojavila potreba za osnivanje udruge koja bi u skoro vrijeme trebala postati jedna od vodećih pčelarskih udruga u Hrvatskoj te stoga ima u nazivu pridjev Hrvatska.

Cilj im je kako navode sredstvima boriti se za dugoročan svim prosperitet pčelarstva i pčelara kao i za zaštitu pčele napose apis meliferica.

Bitna im je suradnja sa znanstvenim krugovima sa kojima je ista već uspostavljena tim više što je dio članova i osnivača već sudjelovao u raznim znanstvenim projektima.

Kroz zimu planiraju organizirati razna znanstvena predavanja na temu pčelarstva ali nećemo zapostaviti ni pčelare praktičare.

Kuća meda Županja nominirana za Ambasadora hrvatske poljoprivrede i hrane Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP) je pokrenuo inicijativu za dodjelu potrošačkog priznanja pod nazivom „Ambasador hrvatske poljoprivrede i hrane“.

Iz Županje nominirana su čak tri kandidata. Uz Sladoranu i Snašinu kujnu tu se našla i Kuća meda čiji je vlasnik vrijedan pčelar i volonter u ‘Hrvatskoj pčelarskoj službi 112‘ – Danijel Čajko inače član udruge pčelara Matica iz Županje i Hrvatske pčelarske službe 112. !

STRANICA 15

1.6.2021. PČELARSTVO ONLINE

PČELARstvo

Pomozimo kolegi Danijelu da osvoji tu laskavu titulu i osvoji naziv „Ambasador hrvatske poljoprivrede i hrane“!

Kako? Za to je potrebno skupiti što više glasova.

Pomozimo Kući meda glasanjem preko linka ispod:

Hrvatska pčelarska služba 112 okuplja sve više članova

http://www.potrosaci.eu/anketa-potrosaci-biraju-ambasadore-hrvatske-hrane-ipoljoprivrede/?succes=1615819720 Krajnji rok za glasovanje je 1. srpnja 2021.

Objava rezultata je 8. srpnja 2021.

Preko linka dolazite do ankete u rubrici MIKRO / MALI PODUZETNICI / OBRTI / OPG pronaći Kuću meda Županja te glasati za nju.

Hrvatska pčelarska služba 112 u Republici Hrvatskoj organizirano djeluje još od sezone 2004/2005 kad je kao SOS roj pčela iz Varaždina pokrenut ovakav način jedinstven u svijetu organiziranog prikupljanja rojeva pčela nepoznata vlasnika na dojavu građana.

Od 2018. godine sklopljenim sporazumom partner udruga HUP Pčelinjak iz Zagreba koju vodi Dražen Jerman i Pčelarstvo online iz Varaždina godine danas zajednički i ravnopravno uspješno vode cijeli projekt na razinu Republike Hrvatske.

Napomena: Sve prijedloge, male oglase, ideje te PR članke za objavu u PČELARstvu šaljite na kontakt@pcelarstvo.hr

Donacijom su opremljeni pčelari širom Hrvatske a za potrebe volontera HPS 112 u Zagrebu gdje je najviše rojeva i zbrinjavanje najkompliciranije kupljeno je i vozilo s korpom.

Zainteresirani su pčelari prošli zakonom predviđeno obuku za upravljanje te će uz nove usisavače za pčele sada još brže i lakše zbrinuti sve rojeve koji ometaju promet i građane.

STRANICA 16

PČELARstvo

1.6.2021. PČELARSTVO ONLINE

Izrada i distribucija Pčelarstvo online Marketing: Časopis izlazi u digitalnom obliku u 12 brojeva, na njega se većinom pretplaćuju se pčelari, ali i građani željni saznanja o pčelama i pčelarstvu - mogući budući pčelari.

Jedan od načina financiranja časopisa PČELARstvo je preko donacija i reklama.

Upute za pripremu komercijalnih oglasa: Svi komercijalni oglasi moraju biti grafički pripremljeni i u pdf formatu dostavljeni najkasnije do 20. u mjesecu kako bi bili objavljeni u idućem izdanju.

Cijena oglasa: 1/1 (16x24 cm) 3.000,00 kn 1/2 (16x12 cm) 1.500,00 kn 1/3 (16x7,5 cm) 800,00 kn 1/4 (16x6 cm, 8x12 cm) 500,00 kn 1/8 (5x8 cm) 350,00 kn Popust na komercijalne oglase: 4x oglas -20%; 5-8x oglas -30%; 9-12x oglas -40% Za sadržaj svih primljenih oglasa odgovaraju isključivo oglašivači.

Upute za pripremu malih oglasa građana Mali oglasi moraju biti dostavljeni najkasnije do 25. u mjesecu za objavu u sljedećem broju časopisa.

Svaki član i/ili članica udruge Pčelarstvo online-a i ima pravo na istaknuti oglas na bilo kojoj stranici časopisa. Isto pravo ostvaruju i pčelari članovi Hrvatske pčelarske službe 112.

Za sadržaj svih tekstova pčelara i udruga kao i kod komercijalnih oglasa odgovaraju sami autori.

Osim ako nije drugačije označeno svi digitalni objavljeni sadržaji podliježu Creative Commons Attribution 4.0 International licenci kao Mediji koji / ako preuzimaju tekstove, obavezno moraju navesti izvor informacija oblika: „Izvor časopis 'PČELARstvo - Pcelarstvo.hr'“

STRANICA 17