Prvi proljetni pregled pčela - prehlađeno leglo

PROJEKT UDRUGE PČELARA I GRAĐANA PČELARSTVO ONLINE – VIRTUALNI PČELARI BEZ GRANICA

Prvi detaljni pregled zajednice i širenje prostora Prvim detaljnim pregledom pčela u proljeće vizualno treba utvrditi količinu preostale hrane u košnici, trebamo procijeniti jačinu zajednice, količinu novog i zatvorenog legla jer nam to govori o stanju naše matice i njenom daljnjem utjecaju na širenje i opstanak te zajednice.

Leglo koje matice započinju raditi na južnoj strani košnice nam govori kako kod pregleda ako zajednica ima 8-9 ulica ista je izuzetno jaka, srednje jaka do 6-7 ulica, a slaba 5 ili manje. Jakim ćemo zajednicama početi širiti prostor dok onim slabim zajednicama do 5 zaposjednutih ulica ili manje isti smanjujemo uz stimulativnu dohranu šećernim sirupom u omjeru 2 dijela vode : 1 dio šećera ili ih ovisno o procjeni spajamo s drugim zajednicama na pčelinjaku.

Leglo se nalazi u dobrim zajednicama u koncentričnim krugovima, iznutra zatvoreno izvana novo odnosno otvoreno. To nam ukazuje kako je naša matica sposobna za dalje održanje i širenje ove zajednice. Samo leglo koje se nalazi u sredini možemo okrenuti za 180°.

Time postignemo da se med na okvirima nađe između legla, a pčele to ne vole pa ga instinktivno počinju premještati. Osim što se stvara lažni dojam unosa time se oslobađa i prostor matici za zalijeganje.

Ovisno o intenzitetu paše zajednicama ćemo ponuditi tekuću hranu koja će pčelama oponašati nektarnu pašu u prirodi. Jačim je dovoljan manji stimulans od svega dan dva dok onim nešto slabijim taj stimulans možemo produžiti i do desetak dana. Procjena je kako je pčelama u to vrijeme dovoljno sirupa od 200-300ml dnevno i to u omjeru 1:1 ili 1:2. Primjetimo li da se na onim udaljenim okvirima od legla nalazi dosta cvjetne peludi iste približavamo samom leglu.

PROJEKT UDRUGE PČELARA I GRAĐANA PČELARSTVO ONLINE – VIRTUALNI PČELARI BEZ GRANICA

PROJEKT UDRUGE PČELARA I GRAĐANA PČELARSTVO ONLINE – VIRTUALNI PČELARI BEZ GRANICA

Pčelinje zajednice koje prezime na jednom nastavku u rano proljeće dodajemo još jedan i to kada zajednica popuni 6-7 okvira s leglom. Novi nastavak koji ćemo staviti na vrh dodajemo tako da u njega stavimo do dva okvira s otvorenim leglom u sredinu, do njega okvire sa izgrađenim saćem. U donjem leglo primičemo u sredinu uz već spomenutu rotaciju 180° jednog ili dva okvira legla. Okvire sa mogućim starijim saćem vadimo i mijenjamo sa okvirima koji imaju izgrađenu satnu osnovu.

Pčelinja zajednice koje su dočekale proljeće na dva nastavka se u rano proljeće razvija u gornjem nastavku, a kada popuni gornji nastavak trebala bi prijeći u donji nastavak. Pčelar prilikom pregleda može taj proces spuštanja ubrzati rotacijom ta dva nastavka pa će se nakon toga gornji naći dolje a donji gore.

Prilikom rotacije nastavka jedan do dva okvira mladog ili miješanog legla ostavljamo u gornjem nastavku te dodajemo dva do tri okvira sa satnom osnovom koju će pčele brzo izgraditi pa će matica imati novog mjesta za polaganje jajašca. Vadimo i mijenjamo starije okvire bez legla kako bi prema svim preporukama stručnjaka u ovom području uvijek unutar pčelinjaka imali okvire sa novim saćem ili bar do 2 godine starosti.

Prehlada pčelinjeg legla Iako ponekad pčelar može odraditi sve kako treba prilikom jesenskog uzimljavanja pčela pa sve zajednice dočekaju proljeće moguće je da gubici nastanu baš tada kad se nadamo da smo uspješno prebrodili još jednu zimu.

Zajednice počinju s leglom već u siječnju, malim doduše no velikim upravo onoliko koliko su u stanju zagrijati kako bi iz legla izišle prve pčele u toj godini. To je pčelinja prilagodba kako nadoknaditi dio pčela koji neće dočekati tople ljetne dane. U tom dijelu zime pčele uglavnom nemaju problema osjećaju da zima traje i dalje i količina legla raste polako kako dani postaju duži i topliji.

Problem nastaje kad se priroda probudi, postane toplo i danju i noću ali naglo dođe zahlađenje i nema dovoljno pčela da pokrije kompletno leglo.

Strana literatura problem naziva “Disappearing Disease” u prijevodu nešto kao "Bolest nestajanja" i u njoj stoji kako je taj problem na pčelinjacima zabilježen još od davne 1800-te. Amos Ives Root (1839-1923) bio je izumitelj u to vrijeme najveće tvrtke za proizvodnju pčelarske opreme taj tada teško objašnjiv problem, problem nestajanja pčela od veljače do lipnja, opisao je kao “Spring dwindling” ili u prijevodu "Proljetno nestajanje".

Neobjašnjiv fenomen nestajanja dosta se kasnije u izvješću, DRS. Lulincevic, Rothenbuler i Rinderer (1983) opisuje također kao bolest nestajanja pčela, no ne i krivca za na nekim pčelinjacima katastrofalne gubitke. Svima se u to vrijeme činilo kako pčele nestaju iz neobjašnjiva razloga.

PROJEKT UDRUGE PČELARA I GRAĐANA PČELARSTVO ONLINE – VIRTUALNI PČELARI BEZ GRANICA

PROJEKT UDRUGE PČELARA I GRAĐANA PČELARSTVO ONLINE – VIRTUALNI PČELARI BEZ GRANICA

Nestajanje pčela danas zovu u svijetu CCD i od ta tri slova naježe se i najveći pčelari i oni koji tek počinju ulaziti u čudesan "svijet pčela i meda". Gubitak starijih pčela u jesen i u rano proljeće pčelare ne zabrinjava, smatra se kao normalan proces u svijetu pčela, no gubitak mladih pčela i njihova legla zna itekako potresti pčelarski svijet.

Problem prehlađenog legla naravno može se desiti i tijekom ljetnih mjeseci kad se iz ovog ili onog razloga desi da dođe do pomankanja pčela koje više ne mogu pokriti kompletno leglo i tako ga grijati na potrebnoj temperaturi. U proljeće matica počinje instinktivno zaljegati na južnoj strani košnice ne bi li pčelama olakšala grijanje. No u proljeće se znaju desiti velike i iznenadne promjene u vanjskoj temperaturi pa ako su one prenagle pčele ne mogu pokriti sve okvire u koje je matica pustila jaja.

Tada pčele vade i izbacuju iz košnice svo leglo koje se "prehladilo" i to u svim fazama. Prije nego počnu s izbacivanjem pčelar će teško vizualno otkriti da se radi o prehladi legla u košnici. Najčešće se radi na vanjskim okvirima i to prvenstveno pri dnu legla na tim okvirima.

Zato je u proljeće vrlo bitno da pčelar ne ubrza sa širenjem prostora košnice, da ono prati sam razvoj pčelinje zajednice i da se ukoliko je potrebno i smanji. U smanjenim ima pčele će lakše održavati svoje leglo i osjećati će se "ugodnije".

Za dobar - pravilan razvoj legla potrebna je temperatura od 34 - 35°C. Kako bi pčele održale ti potrebnu stalnu temperaturu legla u vrijeme hladnijih dana one leglo pokrivaju gusto poredane svojim tijelima dok u vrijeme ljetnih vrućina mašući krilima ventiliraju kako se ne bi u unutrašnjosti temperatura dizala iznad potrebne.

Dok manji pad temperature od stupanj ili dva neće bitnije ugroziti leglo, spusti li se temperatura legla za samo 3-4°C razvitak se produljuje i do 12 sati dok svaki daljnji pad uzrokuje štete na pčelinjem leglu. Počevši od toga da su pojedini dijelovi zakržljali pa do ugibanja već u njegovim početnim stadijima.

U lakšim će slučajevima prehlade pčelinjeg legla stanje u košnici pčele same brže ili sporije normalizirati izbacivanjem zakržljalih i uginulih ličinki iz košnice čim se za to stvore uvijeti nakon zahlađenja dok je u težim slučajevima potrebna intervencija pčelara u vidu centriranja zdravog legla i suženja prostora te po potrebi pčelama osigurati adekvatnu prihranu.

Pročisni letovi pčela U kontinentalnim dijelovima Hrvatske na pčelinjacima se često tijekom zimskih mjeseci dešava duži period bez izleta pčela iz košnice. Pčele se što je vanjska temperatura niža čvršće drže u klupku oko saća unutar košnice. Podizanjem vanjske temperature pčele izlaze na pražnjenje crijeva. Potraje li

PROJEKT UDRUGE PČELARA I GRAĐANA PČELARSTVO ONLINE – VIRTUALNI PČELARI BEZ GRANICA

PROJEKT UDRUGE PČELARA I GRAĐANA PČELARSTVO ONLINE – VIRTUALNI PČELARI BEZ GRANICA

minus duže vrijeme pčele će čim sunce obasja košnicu izlaziti i na nešto nižim temperaturama, dok u slučajevima kada su temperature u minusu bile kraće vrijeme neće.

Na nižim temperaturama od 9 ili 10°C može se desiti da se pčele zbog hladnoće nakon izlaska ni ne vrate u košnicu pa se u takvim danima ispred košnica može pronaći mnoštvo uginulih pčela. Pčelari kako bi to spriječili u vrijeme kad zimski prekrivač još prisutan postavljaju prostirke od sijena i sl. ispred košnica, no to nije ništa alarmantno i dešava se najčešće starijim pčelama koje bi za dan – dva ionako izašle i umrle. Prostirke ionako nemaju svoju funkciju ukoliko snjega nema a temperatura je preniska.

Upotreba moderne tehnologije u pčelarstvu: PlantNet Vjerovali ili ne još uvijek neki pčelari smatraju kako je bolje baviti se pčelarstvom bez upotrebe moderne tehnologije 21. stoljeća i da sve što se ne poklapa sa njihovim stajalištima ne može donjeti ništa dobro. Takvi pčelari uglavnom kaskaju i teško svoje znanje nadopunjuju novim, a to je kako danas tako i u prošlosti uvijek bilo nužno želimo li biti uspješni u svom poslu.

Na primjer uzmimo koliko ste se puta zapitali koja je ovo biljka? PlantNet aplikacija je koja može teoretski prepoznati biljku na temelju fotografije nije namjenjena isključivo pčelarima već najrazličitijim korisnicima, poljoprivrednicima, šumarima i ostalim koji imaju potrebu za povremenim prepoznavanjem biljnih vrsta njihova okružuja. Informacije mogu da posluže istraživačima, botaničarima ili farmaceutima koji žele da pristupe informacijama prikupljenim PROJEKT UDRUGE PČELARA I GRAĐANA PČELARSTVO ONLINE – VIRTUALNI PČELARI BEZ GRANICA

PROJEKT UDRUGE PČELARA I GRAĐANA PČELARSTVO ONLINE – VIRTUALNI PČELARI BEZ GRANICA

pomoću tog projekta. a možete je preuzeti na iOS App Store-u ili Android Google Play Store-u ovisno o uređaju koji koristite.

Među ostalim značajkama, ova besplatna aplikacija pomaže u identifikaciji biljnih vrsta preko fotografija. Preko vizualnog softvera za prepoznavanje biljne vrste koje su dovoljno dobro uslikane uspoređuju se sa botaničkom bazom podataka mogu te ako postoje iste ili slične ponudi se naziv biljke.

Ako pak ste ispravno identificirli vrstu, možete sudjelovati u projektu slanjem svoje slike pomoću gumba "doprinos". Nakon postupka moderiranja stiže i potvrda.

Umiranje pčela od gladi Glad i umiranje pčela od gladi je nešto najgore što se može desiti na pčelinjaku spada u nezarazne bolesti pčela uzrokovane najčešće nedovoljnom edukacijom pčelara. Bolest gladovanja nastaje zbog naravno nedostatka potrebne hrane. Pčelinja zajednica polako slabi i odumire.

Razlog gladi i umiranju pčela od gladi nalazimo u dvije stvari: PROJEKT UDRUGE PČELARA I GRAĐANA PČELARSTVO ONLINE – VIRTUALNI PČELARI BEZ GRANICA

PROJEKT UDRUGE PČELARA I GRAĐANA PČELARSTVO ONLINE – VIRTUALNI PČELARI BEZ GRANICA

1. nedostatak meda - nedostatak ugljikohidrata 2. nedostatak peludi - nedostatak proteina

Kod nedostatka ugljikohidrata - meda bilježimo odsutnost - nestanak pčelinje zajednice ista procjenom da su zalihe nedostatne napušta nastambu u potrazi za boljim životom koji često s obzirom da se radi o vremenu kada bilje najčešće ne medi znači i smrt te pčelinje zajednice. Desi li se napuštanje već krajem ljeta postoji mala mogućnost da istu pronađe pčelar koji će znati poduzeti sve potrebne radnje kako bi se zajednica spasila. Nastamba koju pčele napuste iz tog razloga ostaje prazna bez i jedne jedine pčele.

Ne mogu li napustiti nastambu, na primjer zbog vremenskih uvjeta pčele stradale od gladi nalazimo uvučene u ispražnjeno saće, imaju ispruženo rilce, nalazimo ih po okvirima uvučene u saće na kojem više nema meda, a dijelove odvojenog klupka pronalazimo i na podnici košnice.

Kada se radi o nedostatku proteina, peludi, to se dešava najčešće krajem zime ili u rano proljeće ovisno o godini. Kao rezultat nedostatka proteina - peludi u takvim pčelinjim zajednicama bilježimo odgođeni razvoj pčelinjeg legla, pčelinje zajednice djeluju slabe i nedovoljno razvijene, a potraje li to duže vrijeme dolazi do odumiranja zajednice.

Kako bi se spriječilo gladovanje i izgladnjivanje pčela pčelinje zajednice moraju ući u zimu sa dovoljnim količinama hrane i sa dovoljnim količinama trebaju dočekati proljeće te prve naznake medenja. Na kaju zime ili u rano proljeće bi svaka zajednica trebala imati na okvirima još desetak kilograma meda i 2-3 okvira peludi. Nema li toliko pčelar mora intervenirati dodavanjem okvira s medom, pogača i slično.

PROJEKT UDRUGE PČELARA I GRAĐANA PČELARSTVO ONLINE – VIRTUALNI PČELARI BEZ GRANICA