Godišnja skupština Saveza Banjalučana

nosti smo uspjeli realizovati, a tu u prvom redu mislim na tradicionalni „Susret Banjalučana“, koji je, nažalost, dva puta otkazan u 2020. i 2021. godini, zbog pandemije korona virusa. Susret je uspješno održan u Alvesti 2022. godine. Bili smo prisutni na „Vezenom mostu“ u Banjaluci, održavali smo redovne sjednice glavnog odbora, a redovno je uspješno izlazio i naš magazin „Šeher Banjaluka“. Udruženja i sekcije u Savezu Banjalučana u Švedskoj (Riksförbundet Banja Luka i Sverige - RFBLiS) bile su aktivne na humanitarnom polju, a obilježavali smo i naše državne praznike. Otprilike iste aktivnosti planirane su i 2023. godine.

Zabrinjava nas, da nam opada članstvo, dok se mladi sve teže odlučuju, da se uključe u rad Saveza. U narednom periodu moramo svi više poraditi kako bi se ovaj negativni trend zaustavio. Savez Banjalučana u Švedskoj sada ima 11 lokalnih udruženja sa više od 1.200 registrovanih članova, a vrijeme kada smo imali pedesetak udruženja i sekcija sa više od 5.000 članova ostalo je davno iza nas. Hvala domaćinima iz Halmstada na odličnoj organizaciji skupštine Saveza Banjalučana u Švedskoj...

realno stanje nakon pandemije korona virusa. Planira se učiniti sve da ovogodišnji „Susret Banjalučana 2023“ bude puno bolji i sa sadržajima koji će privući članstvo. Pominju se Norrköping i Motala kao mogući kandidati, o čemu će se odlučiti naknadno.

Naredna sjednica Glavnog odbora Saveza Banjalučana u Švedskoj planira se 27. maja 2023. godine.

Mirsad Filipović, predsjednik:

- Možemo biti zadovoljni s našim djelovanjem u prošloj godini. Većinu planiranih aktiv-

Zlatko Avdagić, blagajnik:

– Ostvarili smo ukupne planirane prihode u 2022. godini, dok su rashodi bili nešto veći, što ćemo nadoknaditi većim aktivnostima na ostvarrivanju još boljih prihoda i štednjom. Finasijska dokumenta prihvatili su naš interni revizor Nazareta Bašić i Švedska reviziona firma „Motek“ Jonas Hovlund, auktoriserad revisor. Došlo je do značajnog pada članstva tokom godina pandemije korona virusa: 2020. i 2021., što se nastavilo i u prošloj 2022. godini, znači opao je interes kod članstva, na čemu svi mo- ramo biti angažovani, da bi se Savez Banjalučana u Švedskoj oporavio i vratio u stanje značajnijeg rada i djelovanja.

Razgovori sa književnicima

Skupština je bila lijepa prilika da svoje knjige predstave autori, naši članovi, Branko Tomić i Enisa Bajrić, koje su delegati pomno pratili, postavljajući im i niz pitanja. O svojoj knjizi „Put u nepoznato“ Enisa Bajrić je između ostalog rekla:

- To je moja prva knjiga, napisana na nagovor rodbine i prijatelja, u kojoj sam opisala moj život u Banjaluci i izbjeglištvo u nepoznato, u Švedsku, našu drugu domovinu, koja nam je sve pružila. Zamišljeno je bilo da knjiga bude na švedskom i da se Šveđani upoznaju s onim šta smo doživjeli, onda smo odlučili da se štampa i na bosanskom, tako da su u jednoj knjizi sadržaji na dva jezika. Bio je to put strahote i užasa, put u nepoznato, pa sam knjizi i dala takav naziv: „Enisina priča / Put u nepoznato“ - „Enisas bok Vägen till det okända“. To je moja autobiografska ratna ispovijest.

Poslije zbirke reportaža “Švedskom Bosna probeharala” (2017), te značajnih monografija o bh. olimpijcima „Olimpijski spomenar“ (2017) i stogodišnjem razvoju nogometa u BiH: „Fudbalska riznica bh. nogometa“ (knjiga prva 1903-1992 i knjiga druga 1992-2019) (2019), Branko Tomić je svoj spisateljski opus obogatio knjigom o slavnoj ekipi gimnastičara iz 1960-ih: “Crnci” iz FIS-a“ (2020), kao i romansiranom autobiografijom ”Od Drvara do Ledenog mora” (2022). O toj najnovijoj ispovijesti novinar i publicist Tomić kaže:

- Romansiranu autobiografiju “Od Drvara do Ledenog mora” posvetio sam majci, koja mi je udahnula život; rodnom gradu, čijom se istorijom ponosim i ne dam, koliko mogu, da je rušitelji skrnave, kao i ljudima, koji su mi u prelomnim trenucima života i rada pomogli da sve savladam. Knjiga je prožeta događajima šireg značaja koji su obilježili moj životni i stvaralački put od rodnog krajiškog zavičaja Drvara do sjevera Evrope i Norrköpinga, gdje sam se nastanio u februaru 1994. godine, i iz kojeg sam bio jedan od urednika u listu ”Bosanska pošta”, sve do prestanka njegovog izlaženja septembra 2015. godine.

„Stare staze“

Na kraju ovog izvještaja o godišnjoj skupštini Saveza Banjalučana u Švedskoj, možemo naglasiti zajedničku želju da se, nakon izvjesnog zatišja zbog zdravstvene situacije, ponovo dođe na „stare staze“, da se ponovo poveća broj aktivnih članova, i da, kako se to kaže, ni jedan dan ne bude bez nekog retka, bez nekog rezultata u ostvarivanju planiranih, i željenih, rezultata.

Delegati iz Malmea: Ibrahim Hadžidedić i Mesud Mulaomerović

Delegati iz Laholma Naida i Mensur Ribić

U

Nasmijana lica raspoloženih učesnika poslije završetka uspješne skupštine

Nail Vajrača, delegat iz Landskrone