Koprivnica – biser bosanskohercegovačkih lovišta
U carstvu šuma i medvjeda
Lovni rezervat između Bugojna i Kupresa čuvao je mnoge lovačke priče i događaje, među kojima i dolaske predsjednika Tita, a danas je to devastirani prostor, i sa minama, koji čeka bolja vremena.
Piše: Anto DŽAJA Želja mi je napisati nekoliko redaka o biseru bosanskohercegovačkih lovišta,uz koja me veže mnogo lijepih uspomena. Prošlo je više od 60 godina a meni je još u živom sjećanju lov na srnjaka u Koprivnici, gdje sam napravio prve korake u lovu na krupnu divljač. Selo Koprivnica udaljeno je od Kupresa 10 km., a od Bugojna 17 km., cestom čija je izgradnja počela posljednjih godina turske i prvih godina okupacijske austrougarske vlasti. Za turske i austrijske uprave te Kraljevine Jugoslavije, Koprivnica je pripadala kupreškoj ispostavi, a poslije je pripojena bugojanskoj općini. Nažalost, danas imamo malo pisanih dokumenata o ovom jedinstvenom lovištu za vrijeme Austro-Ugarske. Zhvaljujući Fr. B. Laski carskom, kraljevskom časniku, koji je stvorio temelje naprednog lovstva, 1897. Koprivnica je uvrštena u šesti lovni rezervat Bosne i Hercegovine, prije nego što su vlade SAD-a i Švicarske osnovale svoja zaštićena lovna područja. Lovište se nalazi na relaciji Bugojno-Kupres, okruženo planinama Stožera, Šuljage, Demirovca, Plazenice, Vranice i Raduše, bogatih vodom, zbog čega postoji narodna izreka: Koliko je u godini dana, toliko je vrila na Stožeru. U lovištu je zastupljena slijedeća divljač: medvjed, vuk, divlja svinja,srneća i divokozja divljač, lisica, jazavac, divlja mačka, kuna zlatica i bjelica, veliki tetrijeb, lještarka, golub grivnjaš, suri orao i sove. Klima: količina padalina kretala se od 820 mm u nižim dijelovima do 1500 mm u višim. Srednja godišnja temperatura na planinskim visovima iznosila je 4,2*C , a u nižim dijelovima 9,1*C. Vjetrovi su ŠEHER 40 BANJA LUKA
najčešći iz sjevernog i južnog kvadranta. Snježni pokrivač je iznad 30 cm. Ekstremne temperature kreću se od -33*C do +35*C. U prvoj varijanti lovište se prostiralo na 12.000 ha., a slijedećih se godina površina povećala na 24.513 hektara, u rasponu nadmorskih visina od 600 do 1800 n/m. Najviše vjerodostojnih podataka o našim lovištima zabilježeno je u kapitalnom djelu „Lov u Bosni i Hercegovini“, tiskanome 1905. u Klagenfurtu, autora Fr.B. Laske, carskog i kraljevskog kapetana, koji je mnogo pridonio uređenju prilika u našem lovstvu. „Sa kupreške visoravni“ Prikaz kraljevskog lova u Koprivnici godine1892. zabilježio je fra. Mirko Džaja u svojoj knjizi „Sa kupreške visoravni“, tiskanoj 1970. Opis lova u Koprivnici počinje ovako: „U dvorski lov rečene godine došlo je mnogo nekakve velike gospode čak iz Beča i drugih gradova, a bilo je i domaćih lovaca s
