IMPRESIVNI EKONOMSKI POTENCIJALI Obilje projekata – u ladicama Zlatan Fröhlich

IMPRESIVNI EKONOMSKI POTENCIJALI Obilje projekata – u ladicama

Nedovoljna iskorištenost investicijskih zamisli, uključujući desetak hidroelektrana na Savi.

Piše: Zlatan Fröhlich 1

Grad Zagreb kao gospodarsko, administrativno, kulturno, obrazovno i političko središte Republike Hrvatske ima posebno važno mjesto u društvenom i ekonomskom razvoju Hrvatske. To potvrđuju podaci o gotovo 40% društvenog proizvoda koji se ostvaruje na njegovom području s time da je tamo realizirano gotovo 50% ukupnih investicija u RH. Ti podaci nedvojbeno pokazuju da su na tom području koncentrirani gospodarski potencijali koji su ključni razvojni element. To potvrđuju i podaci da se s područja grada ostvaruje 30% robnog izvoza i gotovo 50% robnog uvoza Hrvatske. Zanimljivo je pogledati indeks specijalizacije koji predstavlja udjel bruto dodane vrijednosti po djelatnostima u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti gospodarstva, konkretno Zagreba, uz usporedbu s istom strukturom na državnoj razini, čime su pobliže određena osnovna obilježja njihovih gospodarstava. Prema temeljnim postavkama indeksa specijalizacije, ako je pokazatelj za pojedinu djelatnost iznad 1, to znači da je regija specijalizirana u toj djelatnosti, a što je pokazatelj veći, specijalizacija je izraženija. Grad Zagreb je u odnosu na ostatak Hrvatske pojačao utjecaj specijalizacije u djelatnosti informacija i komunikacija, te stručnim, znanstvenim, tehničkim i administrativnim djelatnostima, kao i financijskim, ali i ostalim klasičnim uslužnim. Izrazito nisko je specijaliziran u djelatnostima primarnog sektora (poljoprivreda, lov, šumarstvo, ribarstvo). Primjetan je pad razine specijalizacije u prerađivačkoj industriji s 1,09 na 0,73 u posljednjih 15-tak godina. Zagreb ima važno mjesto u turističkoj djelatnosti. Na njegovom se području ostvaruje 7,5% ukupnog broja dolazaka turista u Hrvatsku. Ovi podaci ukazuju na trend promjena koji je bitan u (re)definiranju razvojnih potencijala.

1 Autor je znanstveni savjetnik u trajnom zvanju; godinama je bio predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Područne komore Zagreb

Grad Zagreb razvojno treba promatrati i u uskoj vezi s područjem zagrebačke aglomeracije koju danas najvećim dijelom čine područja Zagrebačke i Krapinskozagorske županije. Naime, povezanost se očituje kroz više elemenata: dnevne migracije zaposlenih u Zagreb i izvan njega, prostorna dislokacija industrijskih pogona, prometna povezanost i umreženost Grada i zagrebačke aglomeracije.

Vrhunski kadrovi i visokoakumulativna industrija To znači da treba valorizirati geoprometni položaj Grada Zagreba i zagrebačke aglomeracije kao razvojni potencijal i resurs za jačanje njegove konkurentnosti kroz daljnji razvoj multimodalnog prijevoza i izgradnju i modernizaciju prometne infrastrukture posebice prigradske željeznice. Što se tiče razvojnih potencijala Grada Zagreba težište je na visokoobrazovnim kadrovima u visokoakumulativnim industrijama kao što su IT industrija, elektro i farmaceutska industrija, strojogradnja, prehrambena industrija i kemijska industrija. S obzirom na dominantan udio zaposlenih u trgovini, uslužnim djelatnostima, prometu, financijskom sektoru te obrazovanju očito je da se težište gospodarskog U turističkoj razvoja prebacilo na tercijarni sektor. Turizam je ponudi potrebno je također vrlo propulzivna djelatnost s godišnjim stopama porasta dolaska turista od oko 10%. izgraditi moderni kongresni centar Za budući ubrzani gospodarski i društveni razvoj sa svim pratećim potrebno je realizirati niz projekata kojima bi se smještajnim, poslovnim aktivirali razvojni potencijali Grada Zagreba. i ugostiteljskim U turističkoj ponudi potrebno je izgraditi moderni sadržajima, čija kongresni centar sa svim pratećim smještajnim, izgradnja je unesena u poslovnim i ugostiteljskim sadržajima, čija izgradnja je više planskih strategija unesena u više planskih strategija zadnjih dvadesetak zadnjih dvadesetak godina, ali nikad se nije prišlo realizaciji. S obzirom godina, ali nikad se na to da se Zagreb profilira kao kongresno središte, trebalo bi računati na privlačenje velikih svjetskih nije prišlo realizaciji. kongresa, što znači da kapacitet kongresnog centra treba dimenzionirati na oko 5.000 mjesta. To je tim važnije jer u Hrvatskoj ne postoji kongresni centar koji je izgrađen isključivo za kongresnu namjenu a i postojeći objekti su svojim kapacitetima ispod veličina potrebnih za održavanje svjetskih kongresa. Kao idealan prostor za izgradnju Kongresnog centra nameće se prostor Zagrebačkog velesajma. Grad Zagreb s obzirom na ograničene prostorne resurse, treba hitno poduzeti aktivnosti i u reurbanizaciji svog prostora. Iako se takvi projekti godinama najavljuju, tek se vrlo sporadično i parcijalno realiziraju. Gradski prostori poput Gredelja, bloka Badel, Zagrepčanke, Paromlina itd., nisu u razvojnoj funkciji a pametnom gradskom

politikom prema potencijalnim investitorima mogu vrlo brzo postati lokacijama za nove biznise čije sjedište može biti na tim lokacijama. Pokretanje takvih investicija imalo bi višestruki multiplikativni efekt na različite gospodarske djelatnosti.

Prenamjena bolnice u Blatu

Sličan je primjer nedovršene sveučilišne bolnice u Blatu. Kako je gotovo nemoguće očekivati da se taj nedovršeni objekt privede prvobitnoj svrsi s obzirom na njegovo konstrukcijsko i građevinsko stanje, predlaže se da se ponudi na tržištu za neku komercijalnu namjenu, a sredstva koja se ostvare prodajom, vrate u zagrebački zdravstveni sustav, koji vapi za modernizacijom. Za očekivati je da bi takvu transakciju podržali i Zagrepčani koji su svojim doprinosima podržali izgradnju nikad dovršene sveučilišne bolnice.

Terme Blato, na gotovo istoj lokaciji, imaju razvojni potencijal kroz korištenje termalnih voda na području Blata. Moguća je izgradnja rehabilitacijsko-medicinskog centra, zatvorenih i vanjskih bazena uz izgradnju hotela, restorana, fitness centra i sličnih sadržaja. Na taj se način može objediniti javne sportske, rekreativne i zdravstvene sadržaje uz obale rijeke Save i time povećati kvalitetu života građana

Zagreba i njegove aglomeracije. No i taj projekt godinama se čuva u ladicama. Grad Zagreb bezuspješno dugi niz godina pokušava Projekt službenog riješiti pitanje sanacije odlagališta Jakuševac i naziva Program zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice sa Slovenijom do Siska je multidisciplinarni projekt iskorištavanja rijeke Save. zbrinjavanja otpada. Ukoliko se želi da budemo ravnopravni na zelenoj karti gradova koji vode ekološki prihvatljivu politiku zbrinjavanja otpada, a time omogući i realizaciju svih drugih razvojnih projekata, mora se hitno i cjelovito pristupiti rješenju ovog gorućeg komunalnog gradskog problema koji postaje conditio sine qua non ukupnog razvoja. Projekt službenog naziva Program zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice sa Slovenijom do Siska je multidisciplinarni projekt iskorištavanja rijeke Save. Prvenstveno je namijenjen rješenju zagrebačkih potreba vodoopskrbe, obrane od poplava, zaštite okoliša i korištenja hidroenergetskih potencijala toka Save. Planirana je izgradnja pet hidroelektrana od slovenske granice do Prečkog koje koriste male padove, čija će izgradnja stabilizirati razine podzemnih voda i još četiri na području od Jaruna do Ivanje Reke. Svaka elektrana bila bi opremljena mostom i brodskom prevodnicom te bi se tako stvorila prometna komunikacija između obala i dionica rijeke, što je u današnjem nedostatku mostova na području grada izuzetno važno (pri čemu izgradnja Jarunskog mosta ima najviši prioritet). Preko hidroelektrane Zaprešić i hidroelektrane Sisak predviđeni su cestovni mostovi, a preko ostalih hidroelektrana planirani su pješačko-biciklistički prijelazi.

Sve hidroelektrane će imati prevodnice II. kategorije, što odgovara turističkim plovilima, koja bi tako mogla dolaziti do Grada Zagreba i obogatiti njegovu turističku ponudu, koja je prisutna i u velikom broju europskih metropola koje leže na rijekama. Kako se predviđa da će rijeka Sava u Zagrebu biti unutar korita u svim uvjetima vodnog režima, zagrebački savski nasipi prestaju biti u funkciji obrane od poplave a prostor uz korita se može koristiti u komercijalne svrhe, čime se dobiva nova urbanistička dimenzija razvoja gradskog prostora uz samu rijeku Savu. Iako je najveći dio projektne dokumentacije izrađen, i ovaj projekt ostaje u ladicama dugi niz godina. Ima nedvojbene energetske, vodozaštitne, prometne i hidrološke aspekte, a za njegovu realizaciju bi se mogla koristiti sredstva EU fondova.

Zašto ne moderan gradski stadion? S obzirom na potrebe obrazovanja, pogotovo onog visokoškolskog kao jednog od primarnih razvojnih faktora, trebao bi projekt kampusa na Borongaju imati prioritet u ulaganjima Zagreba pa i Hrvatske u cjelini. Izgradnjom modernog kampusa omogućila bi se koncentracija visokoškolskih ustanova na jednom mjestu a za objekte koje sada koriste u središtu grada za visokoškolsko obrazovanje, moguće je naći investitore koji bi rado investirali u prenamjenu takvih objekata. Zagreb također zaslužuje jedan moderan gradski stadion, o čijoj se izgradnji govori dugi niz godina, ali sve ostaje na lijepim planovima. Takav bi stadion imao multiplikativni efekt i na gradsku ekonomiju, jer bi uz njega mogli biti izgrađeni prateći komercijalni objekti koje bi koristili ne samo posjetitelji sportskih priredbi nego i svi ostali građani. Ovo je samo nekoliko razvojnih projekata čijom bi se realizacijom pokrenula gradska ekonomija, podigao komunalni i urbani standard te poboljšali životni uvjeti Zagrepčana. Najveći broj ovih projekata je u nadležnosti Grada Zagreba koji njima može upravljati kao vlasnik i poduzetnik čime bi se osiguralo podizanje urbanog standarda i poticanja poduzetništva. Za te a i sve druge projekte i zahvate u reurbanizaciji gradskog prostora neophodna je aktivna participacija građana u njihovom osmišljavanju, prihvaćanju i provođenju. Samo na taj način će se postići razvojni sinergijski efekt koji će garantirati optimalan razvoj Zagreba. Nažalost, do danas je uključenost građana u kreiranje razvojne politike i projekte bila sporadična. Cilj je da se svim građanima omogući da aktivno sudjeluju u oblikovanju grada: poticanjem suodlučivanja o svim aspektima razvoja i funkcioniranja grada, od onih malih komunalnih akcija do krupnih investicijskih projekata. Samo na taj način će se razvojni potencijali moći u potpunosti iskoristiti i tako omogućiti da Zagreb bude na listi razvijenih, modernih i perspektivnih europskih metropola.