FINANCIRANJE OBNOVE ZAGREBA Povijesna prilika za renesansu grada Darko Horvatin

FINANCIRANJE OBNOVE ZAGREBA

Povijesna prilika za renesansu grada

Potres koji je 22. ožujka pogodio hrvatsku metropolu prouzročio je golemu materijalnu štetu. Procjenjuje se da će za obnovu trebati 42 milijardi kuna, a očekuje se da ćemo trećinu tog iznosa dobiti iz inozemstva. Možemo li izgraditi bolji, ljepši i sigurniji grad kao što su to napravili naši prethodnici nakon Velikog potresa prije gotovo stoljeća i pol?

Piše: Darko Horvatin 1

Zagreb je 1880.pogodio potres, poznat i pod nazivom Veliki, snage 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice. Razorene su brojne zgrade uz dvoje mrtvih i 29 teško ozlijeđenih. Što zbog straha, što zbog nemogućnosti stanovanja došlo je do snažnog egzodusa stanovništva. Primarno u veće gradove Austro-Ugarske monarhije kao što suBeč, Graz, Maribor i Ljubljana. Uz oštećenja na državnim zgradama i crkvama, prijavljena je razorenost na1758 privatnih kuća. Prema stručnim procjenama tadašnja je materijalna šteta iznosila gotovu polovinu tadašnjega državnog proračuna.Zagrebačka katedrala pretrpjela je znatnu štetu i bila joj je potrebna temeljita obnova, koja je pod vodstvom Hermana Bolléa trajala do 1906. kada je katedrala dobila izgled kakav nam je bio poznat do 22. ožujka 2020., kada je Zagreb doživio najsnažniji potres od 1880.

Šteta goleme „magnitude“ Najjači u seriji potresa koji je te nedjelje ujutro, u 6,24 sata pogodio naš glavni grad iznosio je 5,5 stupnjeva po Richteru. Najviše štete pretrpio je centar grada, a ponovno je stradala i Zagrebačka katedrala koja je izgubila vrh sjevernog

1 Autor je predsjednik Uprave Hrvatskog mirovinskoga investicijskoga društva

toranja, dok je južni ostao u zraku ali s visokim oštećenjima te je naknadno i on, zbog sigurnosnih razloga uklonjen. Smrtno je stradala jedna osoba dok ih je 27 ozlijeđeno. Oštećeno je više tisuća stambenih i gospodarskih objekata, dok se visina štete još uvijek procjenjuje, a prema početnim procjenama ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara iznosi oko 42 milijarde kuna.Da nas je pogodio potres snage onoga iz 1880. danas šteta bi bila enormna. U tom bi se slučaju radilo o gotovo 10 puta snažnijem potresu (Richterova ljestvica označava magnitudu potresa i računa se logaritamskom funkcijom) koji bi razrušio polovicu grada uz visoke ljudske žrtve. Kada se to uzme u obzir možemo reći da smo zapravo i dobro prošli.Nakon Velikog potresa 1880. grad je kroz obnovu doživio renesansu i od malog grada u Austro-Ugarskoj monarhiji preobrazio se u moderan srednjoeuropski grad dobivši konture po kojima je i danas prepoznatljiv.Kako i kojim sredstvima će se Zagreb obnavljati nakon novog potresa još je uvijek nepoznanica. Zakon o obnovi nalazi se u javnoj raspravi, ali i uizbornom limbu te gajerealno očekivati tek najesen. Međutim, tada će biti zima na vratima, a mnoštvo građana ne može se vratiti u stanove zbog porušenih dimnjaka i nemogućnosti grijanja. Zato je prioritet hitna sanacija dimnjaka i nabava kondenzacijskih bojlera, što bi se trebalo sufinancirati s 20 tisuća kuna po kućanstvu. U tu je svrhu vlada rebalansom proračuna osigurala 141 milijun kuna. Drugi prioritet je osigurati privremeni smještaj kroz sufinanciranje najma onima koji se ne mogu vratiti u svoj stan ili kuću, dok je treći prioritet pronaći izvore sredstava za financiranje obnove grada. Sam proces obnove trajat će barem desetak godina.

„Kratki“ za 4 milijarde eura

I da nas nije zadesio virus COVID-19 koji je zaustavio gospodarstvo, ne samo Hrvatske, nego i većinesvijeta, to bi bio težak zadatak, a ovako je još teži. Prema početnim procjenama vlade, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske komisije, naš će se BDP ove godine smanjiti između 9 i 9,4 posto, dok nezavisni makroekonomisti očekuju dvoznamenkasti pad. U uvjetima kada će nas mjere zasanaciju posljedica korona krize koštati oko 45 milijardi kuna (a to nije konačna brojka) teško će se pronaći sredstva i za brzu obnovu Zagreba. Mnogo se nade polaže u donatorsku konferenciju za obnovu posljedica potresa. Albanija, koju je potres pogodio krajem prošle godine, u dva je mjeseca na taj način prikupila 1,15 milijardi eura. Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Marko Pavić, najavio je da bi Hrvatskaod europskog Fonda solidarnosti mogla za obnovu Zagreba dobiti 500 milijuna eura. Rok za prijavu na taj fond bio je sredina lipnja, a prijava je trebala sadržavati procjenu štete po metodologiji Europske komisije, zbog čega nije ranije poslana u Bruxelles. Sama pomoć isplaćuje se u određenom postotku prijavljene štete. Očekuje se da bi tijekom ljeta mogla stići i akontacija iz tog fonda u iznosu od 100 milijuna eura. U tijeku su i pregovori sa Svjetskom bankom o zajmu od 200 milijuna dolara za sanaciju posljedica potresa.Čak i da

se na donatorskoj konferenciji prikupi još barem jedna milijarda eura, to je tek 30 posto (za sada) procijenjene štete. Ostatak od gotovo 4 milijardi eura trebamo osigurati sami. Ako ni zbog ičega drugog, onda će samo zbog toga proces obnove trajati desetljećima. U ovom kontekstu valja spomenuti i da bi Hrvatska mogla računati na financijsku injekciju od 10 milijardi eura za oporavak gospodarstva od posljedica koronakrize (od čega 7,3 mrd. eura bespovratno). No, to su sredstva (ako prijedlog Europske komisije bude usvojen) koje će se morati namjenski i ravnomjerno rasporediti na nacionalnoj razini za oživljavanje gospodarstva, a ne za sanaciju štete od potresa.

Sigurnost nulti prioritet

Obnova će trajati godinama ne samo zbog financijskih razloga. Potrebno je napraviti detaljnu statičku analizu svakog oštećenog objekta koja će rezultirati prijedlogom projekta obnove. Za jednu višekatnu stambenu zgradu u centru Zagreba samo za to treba izdvojiti više od 100 tisuća kuna. Takav prijedlog sadržavat će jeftiniju i skuplju varijantu. Jeftinija se svodi na obnovu do razine kakva je bila do potresa, a skuplja na razinu stabilnosti i sigurnosti koja je viša od toga. Nema dvojbe što je bolje (i sigurnije) u slučaju nekog novog potresa koji će zasigurno pogoditi Zagreb – samo je pitanje kada. Riječ je o milijunskim investicijama koje većina građana neće moći samostalno financirati, pa će uglavnom ići za što jeftinijom varijantom obnove. Znamo što to znači u slučaju novog potresa. Zbog toga bi se sve oštećene zgrade trebale obnavljati na način da budu što stabilnije i sigurnije – ako ih želimo ostaviti u nasljeđe generacijama iza nas. Bitno je sačuvati izvoran izgled stare gradske jezgre, što je naš grad učinilo atraktivnom turističkom destinacijom, ali je pritom učiniti i sigurnijom. U tom kontekstu država i grad trebali bi pronaći način sufinanciranja privatnih objekata na tom području, bez obzira na duljinu obnove. Ako je neku staru zgradu u centru grada preskupo obnoviti, može se srušiti i napraviti nova koja će zadržati isti vanjski izgled. Ili se može napraviti interpolacija kao spoj starog i novog. Takvih uspješnih interpolacija može se primjerice vidjeti u Beču.

Oživljavanje građevinarstva Kad nas već je pogodio potres, idemo racionalno i pametno pristupiti obnovi i osuvremeniti grad kao što je to učinjeno nakon potresa 1880. Pritom imamo priliku oživiti neke gospodarske grane koje se još nisu oporavile od zadnje gospodarske krize iz 2008. – građevinarstvo i industriju građevnog materijala. Obnovu Zagreba nakon Velikog potresa vodio je staloženi i radišni gradonačelnik Matija Mrazović koji je svojim aktivnostima pridonio brzoj normalizaciji života u gradudok je građevinska djelatnost dobila snažan poticaj. Desetak godina nakon potresa Zagreb je dobio novu vizuru. Izgrađeno je oko 700 novih zgrada, a Donji je grad dobio prepoznatljivu „zelenu potkovu“. Pitanje je samo imamo lidanas dovoljno

karizmatično vodstvo grada koje kroz obnovu može ispisati novo poglavlje u razvoju grada.Ili će i tu kumovi imati prioritet. Hrvatska gospodarska komora pokrenula je inicijativu okupljanja svih relevantnih institucija i struke koja će biti uključena u proces obnove. Građevinski fakultet i Hrvatska komora inženjera građevinarstva objavili su i Priručnik za protupotresnu obnovu postojećih zidanih zgrada. Priručnik uključuje Katalog hrvatskih proizvoda, koji je Hrvatska gospodarska komora izradila s ciljem prezentacije domaćih proizvođača naručiteljima roba i usluga, što uključuje detaljne informacije o proizvodima. Taj će katalog biti vrlo korisno štivo kod pripreme natječajne dokumentacije. Katalog uključuje i popis tvrtki za obnovu od potresa. Ipak, s obzirom na stanje u građevinarstvu i nedostatak radne snage upitno je tko će raditi na obnovi Zagreba. U obnovi nakon Velikog potresa koncem 19. stoljeća angažirano je nekoliko stotina radnika iz Slovenije i Austrije. Povijest se ponavlja, samo što ćemo sada po radnike potegnuti sve do Filipina i Indije.

Banke prepoznale priliku Višestambene privatne zgrade bit će suočene s najviše problema u financiranju obnove. Zajednička pričuva koja je temeljni prihod stambene zgrade namijenjena je za tekuće održavanje zgrade, dok će se za potrebe obnove morati pronaći novi izvori sredstava – primarno iz kredita. Za takvo nešto bit će potrebno podići visinu pričuve, a to je vječiti kamen smutnje i razdora među suvlasnicima. Naši sugrađani treće dobi, čiji su izvori primanja isključivo mirovine, teško će moći podnijeti taj financijski teret.Nije tajna da „nekretninski špekulanti“ već obilaze takve građane i nude otkup njihovih stanova po diskontnim cijenama. Mnogi će na to pristati i preseliti se van centra grada, u kojem će primat preuzeti poslovni prostori, hoteli i slično.U doba kada im zbog krize prouzročene virusom COVID-19 opadaju kreditne aktivnosti, banke počinju shvaćatikreditni potencijal koji se krije u obnovi Zagreba, te su već počele nuditi kreditne programe za obnovu.Među prvima je reagiralaHrvatska poštanska banka(HPB) koja odlipnja kreće s ponudom kredita za obnovu stambenih zgrada oštećenih potresom. U cilju što povoljnije i brže obnove nakon potresa koji je u ožujku pogodio Zagreb i okolicu, HPB je voljan financirati sve radove na zajedničkim dijelovima stambenih zgrada uz fiksnu kamatnu stopu od 2,99% (EKS 3,03%), na rok do 10 godina. Nenaplaćuje se naknada za obradu zahtjeva, a odobrene kredite treba iskoristiti u razdoblju od 12 mjeseci. Otplata takvih namjenski kredita vršit će se kroz mjesečne anuitete iz sredstava zajedničke pričuve zgrade. Krediti su namijenjeni za obnovu i sve vrste radova na stambenim zgradama oštećenim u potresu, sve hitne intervencije i sanaciju štete, energetsku obnovu te nabavu potrebne opreme i uređaja. Iz sredstava kredita omogućena je i otplata ranije realiziranih kredita za stambene zgrade oštećene potresom – uHPB-u ili drugim bankama kao i refundacija prethodno uloženih vlastitih sredstava upravitelja zgrada odnosno suvlasnika za otklanjanje štete na zgradi unatrag 12 mjeseci.Vjerojatno će i ostale banke uskoro ponuditi slične programe, pa se nadamo da će tržište učiniti svoje i da će uvjeti takvih kredita biti još povoljniji.

Struka na prvom mjestu

Kada se dogodi potres negdje daleko i o tome samo vidimo slike na televiziji, suosjećamo s tim ljudima, onako, više reda radi. Nakon vlastitog iskustva, kada nam se u 10 sekundi čitav život zavrtio pred očima i sve što smo godinama stvarali moglo je otići u vjetar, drukčije na to gledamo. Zapravo smo imali sreće. Da je potres bio samo malo jači, pitanje je bismo imali prilike raditi ove Perspektive.Možda je ovo bilo samo upozorenje da opasnost od potresa trebamo shvatiti vrlo ozbiljno i da smo dobili priliku naš grad učiniti boljim i sigurnijim mjestom za život. To ima svoju cijenu, ali je život nema. Od potresa ne možemo pobjeći već trebamo s njim naučiti živjeti. Priroda nam je podarila pauzu od 120 godina u kojoj smo trebali učiniti domaću zadaću. Nekoć se o tome vodilo više računa, pa koliko god oku neugodni, neboderi u Novom Zagrebu malo su se ljuljali, ali nisu pretrpjeli veća oštećenja. Ipak, neke zgrade novijeg datuma prošle su znatno lošije. Zadnjih 30 godina bujala je stanogradnja bez ikakvog reda i kontrole, a stare se zgrade nisu održavale. Nadajmo se da će nas ovaj potres osvijestiti da dobar zakon na papiru treba provoditi i u praksi. Slobodno se zapitajmo koliko zgrada u gradu Zagrebu ima uopće uporabnu dozvolu? Vrijeme je da struka, a ne politika i kumovi preuzmu izgradnju i obnovu grada u svoje ruke. Samo ćemo tako ovaj prekrasan grad mirno i sigurno moći predati u nasljeđe našim potomcima.

Čuvajmo se ishitrenih „pothvata“

Novac je uvijek problem, čak i u normalnim vremenima, ali ga se uvijek nekako nađe. Nešto ćemo dobiti iz inozemnih izvora, a veći ćemo dio morati osigurati sami. Pritom ne treba nagliti i težiti ishitrenim rješenjima. Obnovi treba pristupiti studiozno i racionalno. Ne treba težiti jeftinim rješenjima jer su ona najčešće i najskuplja. Pogotovu su slučaju novog, snažnijeg potresa. Ovu situaciju trebamo shvatiti kao priliku za izgradnju grada budućnosti. A možda dobijemo i prvu liniju podzemne željeznice kroz najužu jezgru grada (od Britanskog trga do Draškovićeve ulice), kao što najavljuje gradonačelnik Milan Bandić. Sve će biti jasnije najesen kada konačno dobijemo Zakon o obnovi Zagreba. U međuvremenu našim sugrađanima koji su ostali bez krova nad glavom potrebno je osigurati zamjenski smještaj. I grad i država imaju mnoštvo nekretnina koje bi se morale staviti u tu funkciju, umjesto da ih koriste kojekakvi tipovi koji su do njih došli sumnjivim kanalima. Potrebno je racionalno pristupiti organiziranju normalnog života (školstvo, zdravstvo), u čemu nam saveznik nije COVID-19. Treba ići korak po korak, dati riječ stručnjacima i ne težiti ad hoc rješenjima.Nakon Velikog potresa Zagreb se prometnuo u moderan srednjoeuropski grad, nadajmo se da ćemo kroz 10 ili 20 godina svjedočiti sličnom scenariju. Kriza je prilika, kaže kineska poslovica. Prilika je tu, samo da je po tko zna koji puta ne propustimo.