FINANCIRANJE OBNOVE ZAGREBA
Povijesna prilika za renesansu grada Potres koji je 22. ožujka pogodio hrvatsku metropolu prouzročio je golemu materijalnu štetu. Procjenjuje se da će za obnovu trebati 42 milijardi kuna, a očekuje se da ćemo trećinu tog iznosa dobiti iz inozemstva. Možemo li izgraditi bolji, ljepši i sigurniji grad kao što su to napravili naši prethodnici nakon Velikog potresa prije gotovo stoljeća i pol? Piše: Darko Horvatin1 Zagreb je 1880.pogodio potres, poznat i pod nazivom Veliki, snage 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice. Razorene su brojne zgrade uz dvoje mrtvih i 29 teško ozlijeđenih. Što zbog straha, što zbog nemogućnosti stanovanja došlo je do snažnog egzodusa stanovništva. Primarno u veće gradove Austro-Ugarske monarhije kao što suBeč, Graz, Maribor i Ljubljana. Uz oštećenja na državnim zgradama i crkvama, prijavljena je razorenost na1758 privatnih kuća. Prema stručnim procjenama tadašnja je materijalna šteta iznosila gotovu polovinu tadašnjega državnog proračuna.Zagrebačka katedrala pretrpjela je znatnu štetu i bila joj je potrebna temeljita obnova, koja je pod vodstvom Hermana Bolléa trajala do 1906. kada je katedrala dobila izgled kakav nam je bio poznat do 22. ožujka 2020., kada je Zagreb doživio najsnažniji potres od 1880.
Šteta goleme „magnitude“ Najjači u seriji potresa koji je te nedjelje ujutro, u 6,24 sata pogodio naš glavni grad iznosio je 5,5 stupnjeva po Richteru. Najviše štete pretrpio je centar grada, a ponovno je stradala i Zagrebačka katedrala koja je izgubila vrh sjevernog 1
Autor je predsjednik Uprave Hrvatskog mirovinskoga investicijskoga društva
broj 1-2 :: lipanj 2020.
67
